Uvod u Menadžment Troškova

7/25/2019 Uvod u Menadment Trokova

1/337

UVOD U

MENADMENT TROKOVA


2/337

Pojam menadmenta trokova

Dio ukupnog procesa upravljanja poslovnim uspjehom

poduzea

Razvilo se kao znanost koja prouava metode pripreme ikoritenja informacija za potrebe donoenja upravljakih

odluka u poslovnoj praksi

Obuhvaa svepostupke kojima se u poslovnom postupku

procjenjuje odnos izmeu trokova i koristi

Slide 2


3/337

Svrha upravljanja trokovima

Poduzimanje aktivnosti za osiguranje trajno profitabilnog

poslovanjaTemeljno naelo: razliiti trokovi za razliite namjene

Ne sniavanje, nego kontrola trokova

Slide 3


4/337

Raunovodstvo kao izvor informacija

Glavni izvor informacija za MT je raunovodstvotrokova, koje priprema informacije prioritetno za

potrebe menadmenta na osnovi kojih se pripremaju idonose poslovne odluke

Dok raunovodstvo trokova obuhvaa, uglavnom,

samoproizvodne trokove, MT obuhvaa trokove ucjelini poslovnih aktivnosti poduzea

Slide 4


5/337

Informacije za upravljanje trokovima

Za donoenje poslovnih odluka menadmentu su potrebne

razliite informacije:

Kvalitativne i kvantitativne Stvarne i procijenjene

Prole (povijesne), tekue i budue

Slide 5


6/337

Izvori informacija

1. Raunovodstvoobuhvaa sustav financijskihinformacija (financijska izvjea,knjigovodstvene isprave, poslovne knjige)

2. Statistika (opa, granska)

3. Operativne evidencije

4. Procjene predstavljaju informacije koje se

uglavnom odnose na budua kretanja

Slide 6


7/337

Raunovodstveni informacijski sustav

(RIS)

Raunovodstvo je zaokrueni, samostalni informacijski sustav,

koji pribavlja financijske informacije o poslovanju poduzea

Financijsko raunovodstvo, priprema financijska izvjeasukladno pozitivnim zakonskim propisima

Menaderskoraunovodstvo, priprema financijska izvjeaposebne namjene (nema propisani oblik iskazivanja informacija)

Raunovodstvo trokova, koje se bavi iskljuivo trokovima i to

preteito proizvodnje i usluga (povezivanje financijskog iupravljakog raunovodstva)

Slide 7


8/337

Elementi raunovodstvenog informacijskog

sustava

Slide 8

Financijsko raunovodstvo Menadersko raunovodstvo

Povijesni podaci:

-prikupljanje-obrada

Tekui i budui podaci:

-prikupljanje-obrada

Izvjea:

- strogo propisana

- ope namjene

Izvjea:

-slobodno oblikovana

-ue namjene

Raunovodstvo trokova


9/337

Pojam trokova

Troakje izraz i mjera ekonomske rtve, odnosnovrijednosni (novani) izraz ulaganja temeljnihelemenata proizvodnje, koji nastaju radi stvaranja

novih uinaka i stjecanja dobiti (tekua ulaganjauvijek izraena u novcu)

Rashodisu iri ekonomski pojam od troka, aobuhvaaju sva smanjenja vrijednosti imovinepoduzea neovisno o svrsi

Ulaganjasu, takoer, iri pojam od trokova, amogu biti trajna (investicije) ili tekua (trokovi)

Slide 9


10/337

Sastavnice troka

1. Koliina potroenih elemenata proizvodnje (utroak)

2. Nabavne cijene potroenih elemenata proizvodnje

Troak = utroak cijena

Troak = koliina resursa nabavna cijena resursa

Slide 10


11/337

Vrste trokova prema djelatnosti

Trokoviproizvodnihpoduzea (troak zaliha,

nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda)

Trokovi uslunihpoduzea (nemaju zalihe, aliimaju znaajne trokove ljudskog rada)

Trokovi trgovakihpoduzea (trokovi

manipulacije robom, troak nabave robe i dr.)

Slide 11


12/337

Vrste trokova prema porijeklu i sustavu

Elementarni trokovi prema njihovom porijeklusu:

1. Materijalni trokovi(materijal izrade, energija, sitan inventar,

ambalaa, alati i sl.)

2. Trokovi stalnih sredstava(amortizacija, tehniko odravanje isl.)

3. Trokovi rada(plae, honorari)

Slide 12

Troak materijalaTroak stalnog

sredstvaTroak rada

Tm = qm * cm Ts = qs * cs Tr = qr * cr


13/337

Trokovi prema sloenosti

Jednostavni, koji se sastoje samo od jedne vrste

troka (materijal, energija, kamata, amortizacija i

sl.)

Sloeni, koji se sastoje od dva ili vie elementarnihvrsta trokova (pojedini opi trokovi, trokovi

pojedinih radnih postupaka)

Slide 13


14/337

Trokovi proizvodnje

Trokovi izravnog materijala(materijala za

izradu)

Trokovi izravnog radaradnika (plaa izrade)

Opi trokovi proizvodnje(trokovi reijskog

materijala, trokovi reijskog rada, amortizacija,

porezi, naknade i sl.), a ne odnose se niti najedan pojedinani proizvod

Slide 14


15/337

Trokovi proizvoda

Nastaju u procesu proizvodnje

Nakon dovrenja proizvodnje uraunavaju se u cijenu

kotanja Rasporeuju se na sve proizvedene proizvode

U bilanci se prikazuju kao zaliha gotovih proizvoda svedo trenutka prodaje kada postaju dio ukupnih rashoda

poduzea Obuhvaajuizravni materijal, izravni rad i OTI

Slide 15


16/337

Trokovi razdoblja

Obuhvaaju sve redovite rashode poduzea koji nisuizravno u funkciji stvaranja proizvoda

Ne rasporeujuse na pojedine proizvode niti ine diovrijednosti zaliha gotovih proizvoda

Iznos trokova razdoblja mora se u cijelosti pokriti izprihoda neovisno o udjelu prodanih proizvoda uukupnoj proizvodnji ili zalihama gotovih proizvodatoga razdoblja

Trokovi uprave i prodaje (marketinga)

Slide 16


17/337

Reagiranje trokova na promjene opsega

proizvodnje

Prema nainu reagiranjatrokova na promjene

opsega proizvodnje u kratkom roku razlikuju se:

1. Stalni(fiksni) trokovikoji ne ovise o promjeniopsega proizvodnje

2. Promjenjivi(varijabilni) trokovikoji semijenjaju s promjenom opsega proizvodnje

Slide 17


18/337

Koeficijent reagibilnosti trokova

Stupanj reagiranja trokova na promjenu opsega

proizvodnje mjeri se koeficijentom reagibilnosti

(elastinosti) trokova, a izraava se kao:

T (u %) postotak promjene trokova

Kr = =

Q (u %) postotak promjene opsega proizvodnje

Slide 18


19/337

Ponaanje ukupnih trokova u uvjetima

promjene opsega proizvodnje

Struktura ukupnih trokova: T = Tf + Tv

Varijabilni trokovi (Tv) se mijenjaju s promjenom opsega

proizvodnje (Q), to jest Tv = f (Q)Ukupni trokovi obuhvaaju:

fiksne (neogranieno-stalne)

varijabilne (proporcionalno-promjenljive)mijeane (kombinirane)

Slide 19


20/337

Stalni (fiksni) trokovi

Pod fiksnim trokovima podrazumijevaju se neogranieno-

stalni trokovi

Ukupni godinji fiksni trokovi ne mijenjaju se spromjenom opsega proizvodnje (trokovi kapaciteta)

Mijenjaju se s promjenom duine razdobljaza koje se

utvruju (vremenski trokovi)

Slide 20


21/337

Primjeri stalnih (fiksnih) trokova

amortizacija (vremenska)

kamate na kredite za investicije

najamnine

premije osiguranja

plae zaposlenih u upravi

trokovi smjetaja opreme i sl.

Slide 21


22/337

Ponaanje fiksnih trokova kod promjene opsega

proizvodnje

Ukupni fiksni trokovi se kod promjene opsega

proizvodnje ne mijenjaju, ali se mijenjaju

prosjenifiksni trokovi

Poveanjem opsega proizvodnje smanjuju se fiksni

trokovi po jedinici proizvoda (prosjeni)

Prosjeni fiksni troak izraunava se po formuli:tf = Tf/ Q

Slide 22


23/337

Kretanje fiksnih trokova

Koliina uinaka Neogranieno - stalni trokovi

(tone) Ukupni Prosjeni

10 240 24,0

20 240 12,030 240 8,0

40 240 6,0

50 240 4,8

60 240 4,0

70 240 3,4

80 240 3,0

Slide 23


24/337

Grafiki prikaz fiksnih trokova

Slide 24


25/337

Fiksni trokovi prema mogunosti utjecaja

poduzea na trokove

1. Obvezni trokovi(trokovi kapaciteta) ne ovise ostupnju iskoritenosti kapaciteta, nego o njegovojveliini (najamnine, kamate, poreze na imovinu,amortizacija), te se u kratkom roku ne mogu izbjei

2. Dragovoljni trokovi(programirani trokovi) se uodreenom roku mogu izbjei, odnosno planirati, aneophodni su za odravanje tekue razine proizvodnogkapaciteta u kratkom roku (trokovi istraivanja trita,trokovi ekonomske propagande i sl.), te predstavljajuoblik ulaganja u budunost poduzea

Slide 25


26/337

Promjenljivi (varijabilni) trokovi

Pod varijabilnim trokovima smatraju seproporcionalno-varijabilni trokovi

U ukupnom iznosu se mijenjaju razmjerno s promjenom

opsega proizvodnjeProsjeni varijabilni trokovi po jedinici proizvoda uvijek

su jednaki neovisno o promjeni opsega proizvodnje

Koeficijent reagibilnosti proporcionalno varijabilnih

trokova uvijek je jednak 1Formula proporcionalno varijabilnih trokova: Tp = tp Q

Slide 26


27/337

Kretanje varijabilnih trokova

Koliina uinaka Proporcionalni trokovi

(tone) Prosjeni Ukupni

100 20 200

200 20 400300 20 600

400 20 800

500 20 1.000

600 20 1.200

700 20 1.400

800 20 1.600

Slide 27


28/337

Slide 28

Grafiki prikaz prosjenog i ukupnogproporcionalno varijabilnog troka


29/337

Mijeani trokovi

Trokovi koji imaju nelinearno kretanje

Razmjerno-stalni trokovi

Neproporcionalno promjenljivi trokovi

Slide 29


30/337

Razmjerno-stalni (ogranieno fiksni)

trokovi

Kretanje unutar zone i iznad toga

Skokoviti trokovi

Intervalno-fiksni trokovi

Koeficijent reagibilnosti razliit unutar zone i izvan zone

pripravnosti

Slide 30


31/337

Slide 31

Grafiki prikaz ukupnih razmjerno-stalnih trokova


32/337

Slide 32

Grafiki prikaz prosjenih razmjerno-stalnih trokova


33/337

Neproporcionalno-promjenljivi

trokovi

1. Degresivni trokovi(Tdg), njihov rast prati rast opsega

proizvodnje, ali sporije (ispodproporcionalni). Kr < 1.

2. Progresivni trokovi(Tpg) u ukupnom se iznosu

poveavaju bre nego to raste opseg proizvodnje

(iznadproporcionalni). Kr > 1.

3. Regresivni trokovi(Trg) pokazuju smanjivanje trokova

s poveanjem opsega proizvodnje, kako u ukupnomiznosu tako i po jedinici uinka. Kr < 0.

Slide 33


34/337

Grafiki prikaz ukupnih neproporcionalnih

trokova

Ukupni trokovi

Slide 34

Opseg proizvodnje

Degresivno

kretanje

Progresivnokretanje

Proporcionalno

kretanje


35/337

Kretanje prosjenih neproporcionalnih trokova

grafiki prikaz

Prosjeni trokovi

Pad Rast

min.

Slide 35

Opseg proizvodnje


36/337

Aproksimacija trokova

Postupakpriblinog utvrivanjai ralanjivanja mijeanih trokovana fiksne i varijabilne

Vane su spoznaje o oblicima kretanja navedenih trokova, a nenjihov toan iznos

Razvrstavaju se u dvije skupine trokova:

neogranieno-fiksni trokovi

proporcionalno-varijabilni trokovi

Razmjerno-stalni trokovise aproksimiraju u relevantnom rasponuopsega proizvodnje na iste dvije skupine ovisno o irini raspona

pojedinih zona u kojima se kreu

Slide 36


37/337

Aproksimacija ukupnih razmjerno-stalnih

trokova kao stalnih

Slide 37


38/337

Aproksimacija ukupnih razmjerno-stalnih

trokova kao proporcionalnih

Slide 38


39/337

Aproksimacija neproporcionalno-promjenljivih

trokova

Neproporcionalni trokovi se aproksimiraju kao ukupni

proporcionalni trokovi (pri niskom i visokom

iskoritenju kapaciteta dobiva se veliki otklon)

Svrha je aproksimacije dobiti linearno kretanje ukupnih

trokova koje olakava analizu u okviru relevantnog

raspona opsega proizvodnje

Trokovi se mogu procijeniti i na temelju formuleukupnog troka: T = Tf + tv Q

Slide 39


40/337

Procjenjivanje ukupnih trokova

Ako je formula ukupnog troka

Slide 40

T = 2 Q + 100.000, tada je:

Opsegproizvodnje

Izraunavanje ukupnogtroka(T)

Izraunavanje prosjenogtroka (t)

8.000 kg T = 2 8.000 + 100.000 =

116.000 kn

t = 116.000 / 8.000 = 14,5

kn/kg

20.000 kg T = 2 20.000 + 100.000 =

140.000 kn

t = 140.000 / 20.000 = 7,0

kn/kg


41/337

Aproksimacija neproporcionalno-varijabilnih

trokova grafiki prikaz

Slide 41


42/337

Iskoriteni i neiskoriteni fiksni trokovi

Tf = Tis + Tni.

tfmax = Tf / Qmax

Izraunavanje:

Iskoritenitrokovi Tis = Qis Tf / Qmax= Qis tfmax

Neiskoritenitrokovi Tni = Qni Tf / Qmax

ili

Tni = (QmaxQis) tfmax

Slide 42


43/337

Grafiki prikaz iskoritenih i neiskoritenih

fiksnih trokova

Slide 43


44/337

Granini trokovi (GT)

Nastaju pri promjeni opsega proizvodnje, a izraunavaju se

kao kvocijent razlike dodatnih trokovai razlike dodatne

proizvodnje (dodatni trokovi svake nove jedinicepoveanja proizvodnje)

Sadre uglavnom samo varijabilne trokove (fiksni trokovi

se ne mijenjaju s promjenom opsega proizvodnje)

U odreenim uvjetima moe doi do promjene razmjerno-

stalnih trokova, te mogu biti sadrani u GT

Slide 44


45/337

Utvrivanje graninog troka

Elementi za utvrivanje GT:

- iznos dopunskih trokova

- koliina dodatne proizvodnjeTd T2T1 T 400.000300.000

tg= = = ; tg= = 500 kn/t

Qd Q2Q1 Q 400 - 300

Bitna obiljeja GT: - rije je o prosjenom troku- u sebi sadri porast varijabilnih trokova

Slide 45


46/337

Nain kretanja graninih trokova

Kretanje graninih trokovamoe biti:

1. Ravnomjernokada svaka nova jedinica zahtjeva jednak iznos

trokova (sadre proporcionalne varijabilne trokove)

2. Opadajuekada se svaka nova jedinica proizvoda moe ostvariti

s manjim iznosom trokova (sadre degresivne varijabilne

trokove)

3. Rastuekada se svaka nova jedinica moe proizvesti s veim

iznosom trokova (sadre progresivne varijabilne trokove)

U praksi se rijetko javlja jedan od navedenih istih oblikakretanja

trokova (najee dolazi do njihova kombiniranja)

Slide 46


47/337

Kretanje graninih trokova

Ravnomjerno kretanje

Td1/ Qd1 = Td2/ Qd2 = ... = Tdn/ Qdn

Opadajue kretanjeTd1/ Qd1 > Td2/ Qd2 > ... > Tdn/ Qdn

Rastue kretanje

Td1/ Qd1 < Td2/ Qd2 < ... < Tdn/ Qdn

Slide 47


48/337

Odnos prosjenih i graninih trokova

Na niskoj razini opsega proizvodnje prosjeni ukupni i

prosjeni varijabilni, kao i granini troak su visoki,

zatim padaju na najniu razinu, a na visokoj raziniopsega proizvodnje ponovno su visoki

Sijeku se samo u toki minimalnih prosjenih varijabilnih

trokova. Isto vrijedni i za odnos izmeu graninih i

prosjenih ukupnih trokova proizvodnje.

Slide 48

G fiki ik d j ih i


49/337

Slide 49

Grafiki prikaz odnosa prosjenih igraninih trokova


50/337

Marginalna analiza

Predmet marginalne analize su granine veliine(granini

prinos, granini prihod, granini troak, granini dobitak i

dr.), koje predstavljaju podlogu za donoenje poslovnihodluka

Vana informacija za odluivanjeo cijenama proizvoda i

odreivanje optimalne proizvodnje

Optimalni opseg proizvodnje je na razini: GT = GP

Slide 50


51/337

Puni i djelomini trokovi

Prema nainu obrauna trokovi mogu biti:

1. Puni ,koji sadre u sebi sve trokove proizvoda i sve trokove

razdoblja. Klasini obraun trokova temeljio se na punim

trokovima. Puni trokovi su se uraunavali u vrijednost zaliha i

cijene kotanja proizvoda i usluga.

2. Djelomini, obuhvaaju trokove proizvoda i varijabilne

trokove. Puni troak je najee vei od ukupnog varijabilnog

troka i ukupnog troka proizvoda

Slide 51


52/337

Trokovi proizvoda i trokovi razdoblja

Vrste

trokova

Trokovi proizvoda Trokovi razdoblja

Promj. Stalni Promj. Stalni

Puni DA DA DA DA

Proizvoda DA DA NE NE

Promjenljiv

i

DA NE DA NE

Slide 52

j i k i li i i d


53/337

Prosjeni trokovi po razliitim metodama

obrauna

Elementi trokova Trokovi po jedinici

proizvoda

Varij. proizvodni troak 200 200 200

Varij. tr. upr. i prodaje 20 20

Ukupni varij. troak 220

Fiksni proizv. troak 60 60

Ukupni proizv. troak 260

Fiksni tr. upr. i prodaje 40

Puni trokovi 320

Slide 53


54/337

Obraun trokova proizvodnje

Slui kao podlogu za izradu financijskih izvjea o poslovanju.

Radi se vie fazaod kojih svaka predstavlja poseban obraun:

1. Obraun trokova materijala: Tm = Mp + Mn - Mk = vrijednostmaterijala na poetku + vrijednost nabavljenog materijala

vrijednost materijala na kraju2. Obraun trokova tekue proizvodnje:Pt = Tm + Tr + To =

troak materijala + troak rada + opi troak

3. Obraun trokova dovrene proizvodnje:Gt = Pp + Pt - Pk =

proizvodnja na poetku+tekua proizvodnja-proizvodnja na kraju4. Obraun trokova prodanih proizvoda:Rt = Gp + Gt - Gk =

zalihe na poetku + vrijednost dovrene proizvodnje zalihe nakraju

Slide 54


55/337

Raun dobiti i gubitka

U postupku izrade rauna dobiti i gubitka potrebno je

izraunati tri oblika financijskog rezultata:

1. Bruto dobitak: Db = R - Rt2. Poslovni dobitak: Dp = Db - Tum

3. Neto dobitak: Dn = DpDpd

Slide 55


56/337

Slide 56

Primjer rauna dobiti i gubitka

Red. br. Stavke Iznos

1. Ostvarena vrijednost prodaje 3.060.000 kn

2. Odobreni popusti (2%) 61.200 kn

3. Prihod od prodaje (red. 1

red 2) 2.998.800 kn4. Trokoviprodanih proizvoda 1.908.000 kn

5. Bruto dobitak (red 3red 4) 1.090.000 kn

6. Trokoviuprave i prodaje 90.000 kn

7. Poslovni dobitak(dobitak prije poreza; red 5 red 6) 1.000.000 kn

8. Porez na dobitak (25 %) 250.000 kn

9. Neto dobitak (dobitak nakon poreza; red 7red 8) 750.000 kn


57/337

Koritenje informacija raunovodstva trokova

Raunovodstvo trokova je glavni izvor informacija

(financijske i kvantitativne) koje se koriste u financijskom

i upravljakom raunovodstvuU raunovodstvu trokova se evidentiraju i obrauju

raunovodstvene informacije ije je teite na trokovima

proizvoda (MI, PI i OTI).

Raunovodstvene informacije se uglavnom koriste zapotrebe odluivanja

Slide 57


58/337

Funkcionalna podruja u raunovodstvu trokova

1. Knjigovodstvo trokova (knjigovodstvo proizvodnje ili

pogonsko knjigovodstvo)

2. Obraun trokova3. Planiranje trokova

4. Nadzor (kontrola) trokova

5. Analiza trokova

Slide 58


59/337

Knjigovodstvene isprave o trokovima

1. Primka

2. Izdatnica

3. Radni list

4. Obraun opih trokova

5. Obraunska kalkulacija

6. Obraun prodaje

Slide 59


60/337

Podruja primjene informacija o trokovima

1. Odreivanje prodajnih cijena

2. Procjena vrijednosti zaliha

3. Utvrivanje financijskog rezultata

4. Vrednovanje izvrenog rada

5. Priprema kratkoronih odluka

6. Planiranje budueg poslovanja

Slide 60


61/337

TROKOVI U FUNKCIJI

POSLOVNOG ODLUIVANJA


62/337

Primjena trokova u odluivanju

Informacije o trokovima namijenjene su korisnicima upoduzeu koji donose poslovne odluke

Kategorije poslovnih odluka:

1. Odluke kod kojihnema ogranienih resursa(ne ovise odrugim mogunostima, meusobno neovisne odluke)

2. Odluke kod kojihpostoje ogranieni resursi(u uvjetima

nestaice resursa (na primjer, neke vrste materijala)3. Meusobnoiskljuive odluke(prihvaanje jedne

mogunosti iskljuuje druge, ili-ili)

Izrada osnivake bilance 2


63/337

Postupak odluivanja

Svrha: izbor najpovoljnijeg naina poslovnog djelovanja

poduzea u budunosti

Informacije o trokovima:

Buduebitne za odluku zato to su njezina posljedica

Prole

nebitne za budue odluke

mogu pomoi samo kao iskustvo



64/337

Vrste trokova prema primjeni u odluivanju

1. Relevantni trokovi

2. Irelevantni trokovi



65/337

Relevantni trokovi

Imaju utjecaj na donoenje konane odluke:

Razliitipo pojedinim alternativama

Opozivi trokovi koji nastaju s buduom

odlukom (iznimno mogu biti i fiksni):

Buduidodatni trokovi koji e nastati kao posljedica

donoenja odluke Oportunitetni trokovi koji se odnose na koritenje

resursa koji moe biti upotrijebljen i za neku drugu

namjenuIzrada osnivake bilance 5


66/337

Irelevantni trokovi

Nemaju utjecaja na donoenje konane odluke:

Jednaki za sve alternative odluke (ne utjeu na uinak

budue odluke) Neopozivi trokovi, to jest ranije nastali trokovi koji se

ne mogu ukloniti buduim radnjama

Povijesni trokovi uglavnom su neopozivi

Nenovanitrokovi su obino neopozivi (na primjer,

amortizacija starog stroja za kupnju novog stroja)



67/337

Pojedinane odluke za ije donoenje

raunovodstvo trokova priprema podatke

prihvatiti ili odbaciti mogunost dodatne proizvodnje

proizvoditi manualnim ili strojnim radom

izabrati najpovoljniji proizvodni program

organizirati novu smjenu ili raditi prekovremeno

zadrati ili napustiti proizvod odnosno proizvodni odjelkoji ostvaruje gubitak

popraviti ili prodati materijal, odnosno sredstvo ili

proizvodproizvoditi poluproizvod u vlastitoj reiji ili kupovati od

dobavljaa



68/337

Odluka o dodatnoj proizvodnji (1)

Temelji se na utjecaju na dobit poduzea, u uvjetima vika(slobodnih)

kapaciteta, bez poveanja fiksnih trokova

Problem dodatne proizvodnje moe biti u tome to prodajne cijene mogu

biti ispod cijene kotanja(cijene proizvodnje)U tom sluaju granini trokovise koriste pri ocjenjivanju prihvatljivosti

odreene trine cijene kao donja granica prodajne cijene

Dodatnu proizvodnju, ne treba teretiti fiksnim trokovima, budui da su ve

pokriveni ostvarenom proizvodnjomDoprinos za pokriemoe biti pogodan kriterij za odluku u uvjetima u

kojima nema ogranienih resursa i kada su proizvodi meusobno

neovisni (prihvatljiv je svaki proizvod koji ima pozitivni dzp)


Diferencijalni trokovi kao kriterij za odluku o


69/337

Diferencijalni trokovi kao kriterij za odluku o

dodatnoj proizvodnji

Doprinos za pokrie ne moe u svakoj prilici biti kriterij za donoenje odluka o

dodanoj proizvodnji, jer ne postoji apsolutna linearnost fiksnih i

varijabilnih trokova

Poznato je da se i fiksni trokovimogu mijenjati (proirenje kapaciteta). Utakvom sluaju, kada su fiksni trokovi povezani s alternativom, postaju

relevantni trokovi

Opravdanost dodatne proizvodnje moe se utvrditi graninim trokovima

(ako je prodajna cijena vea od graninog troka, dodatna proizvodnja je

prihvatljiva u okviru raspoloivih kapaciteta)

Umjesto graninog troka mogu se koristiti diferencijalni trokovi koji

predstavljaju razliku trokova ponuenih alternativa



70/337

Odluka o eliminiranju (naputanju) proizvoda (2)

Moe se donijeti na temelju graninihtrokova ili natemelju dueg postupka na temelju analize ukupnogdobitka

Postupak se moe temeljiti i na izraunavanju doprinosaza pokrieza svaki proizvod: proizvodi koji ostvarujupozitivni dzp trebaju ostati u proizvodnom programu,dok proizvode s negativnim dzp treba eliminirati

Fiksni trokovi se rasporeuju primjenom odreenogkriterija za raspodjeluirelevantni su



71/337

Odluka o zatvaranju nerentabilnog odjela (3)

Poduzee koje je u ekspanziji povremeno mora preispitati stupanj

rentabilnosti pojedinih proizvodnih odjela ili pogona

Odluka o eventualnom zatvaranju nerentabilnih pogona donosi se na

slinim naelima kao i odluka o eliminiranju proizvoda

Aktualni fiksni trokovi, zajedniki za sve odjele (trokovi uprave i

prodaje), mogu se rasporediti na osnovi kriterija za raspodjelu -

neizbjeivi su i stoga irelevantni

Kada je rije o izravnim fiksnim trokovimatakvi su trokovi opozivi istoga relevantni

Proizvodni odjel koji ostvaruje ukupni prihod vei od ukupnih izravnih

trokovatreba zadrati i obrnuto



72/337

Odluka o izboru proizvodnog programa (4)

Izbor optimalnog proizvodnog programa moe se vriti u uvjetimaogranienih resursa (na primjer, mogunost prodaje moe bitivea od mogunosti proizvodnje)

U postupku analize potrebno je najprije utvrditi koji resursograniavaproizvodnju (radna snaga, materijal, energenti i sl.) -njegovo potpuno koritenje doprinosi maksimalizaciji dobitka

Kao kriterij za izbor proizvoda koristi se (prosjeni) doprinos zapokriepo jedinici ogranienog imbenika (izraz je uinkovitosti

koritenja ogranienog resursa i rentabilnosti svake opcije odluke)U uvjetima jednog ogranienja poduzee bira optimalnu kombinaciju

u okviru postojeeg ogranienja koja maksimalizira dzp, a time iukupni dobitak


Postupak izbora optimalnog


73/337

Postupak izbora optimalnog

programa

1. Odreivanje prosjenog dzp-a svake opcije odluke i eliminiranje

opcija s negativnim doprinosom za pokrie

2. Izraunavanje prosjenog dzp-a po jedinici ogranienog resursa

za svaku od preostalih opcija odluke

3. Rangiranje opcija odluke po kriteriju prosjenog dzp-a po jedinici

ogranienog resursa

4. Izrada optimalnog plana proizvodnje u okviru ukupne

raspoloive koliine ogranienog resursa



74/337

Primjer meusobno

iskljuivih odluka


Izgradnja mosta ili broda za

prijevoz dobara preko rijeke.


75/337

Odluka proizvoditi ili kupovati (5)

Posebnu kategoriju poslovnih odluka ine meusobno iskljuive odluke

(prihvaanje jedne mogunosti iskljuuje sve druge)

Ako poduzee odlui proizvoditi neto u vlastitoj reijiotpada opcija kupnje

dijelova za taj proizvod, te je potrebno preispitati prednosti i nedostatkesvake opcije

Meusobno iskljuive odluke mogu obuhvatiti probleme u uvjetima

ogranienih resursai probleme u kojima nema ogranienihresursa

(utvrditi stupanj opravdanosti donoenja odluke o ulaganja u jednu ili

drugu opciju)

Odluka se moe donijeti za svaki dio posebno na temelju diferencijalne

analize, to jest razlike relevantnih trokova (diferencijalnih trokova)

izmeu alternativa - opi fiksni trokovi su neizbjeivi i stoga irelevantni



76/337

Donoenje odluke o proizvodnji dijelova u

uvjetima ogranienih resursa

Kada poduzee nema slobodne kapacitete ili ima ograniene resursetadaodluka o dodatnoj proizvodnji zahtijeva:

ulaganje u dodatne kapacitete ili

smanjivanje postojee proizvodnjeU tom sluaju za odluku je pored trokova, koji izravno nastaju dodatnom

proizvodnjom, potrebno uzeti u obzir i troak povezan s izgradnjom

dodatnih kapaciteta ili oportunitetni troakpovezan s izgubljenim dzp-om od kojeg poduzee odustaje kada dio proizvodnje zamjenjuje

dodatnom proizvodnjom

Ako poduzee prihvati mogunost proizvodnje u vlastitoj reijimoraraunati s dodatnim varijabilnim trokovima, kao i dodatnim fiksnimtrokovima koje uvjetuje proirenje kapaciteta



77/337

Kritina toka kao kriterij izbora alternative

Kriterij za izbor alternative kupiti-proizvesti moe biti kritina toka,

to jest prag korisnosti koji nastaje kao kvocijent razlike ukupnih

fiksnih trokova i prosjenih varijabilnih trokova dviju alternativa

Izraunava se po obrascu:

Tfpz- Tfkp pz = vlastita proizvodnja

Qk= kp = kupnja

tvkp- tvpz

Ako je potrebna koliina proizvoda manja od praga prihvatljivija je

alternativa kupnje i obrnuto



78/337

Kritina toka - primjer

Nabavna cijena (kupnja) 52 kn

MI (3 kg/kom 7 kn/kom) 21 kn/kom

PI (2 s/kom 7,5 kn(sat ) 15 kn/kom

OTI ( 2 s/kom 2,5 kn/sat ) 5 kn/kom

tvpz 41 kn/kom

Tfpz 11.000 kn

Qk= (11.0000)/(5241) = 1.000 kom

Pri potronji 1.100 kom proizvoda vlastita proizvodnja kota:

Prosjeni fiksni troak tfpz = 11.000 kn / 1.100 kom = 10 kn/kom

Prosjeni varijabilni troak tvpz = 41 kn/kom

Prosjeni ukupni troak tpz = 51 kn/kom


Donoenje odluke pri ogranienim resursima


79/337

Donoenje odluke pri ogranienim resursima

izravnog rada

U ovom sluaju potrebno je uzeti u obzir oportunitetne

trokovenaputanja ili smanjivanja postojee proizvodnje u

obliku prosjenog doprinosa za pokriepo jedinici

ogranienog resursa, to jest sati izravnog radaDobiveni iznos prosjenog doprinosa za pokrie je

oportunitetni troak koritenja izravnog rada u proizvodnji

odreenog proizvoda

Stoga e zamjena tog proizvoda dodatnom proizvodnjom upoduzeu biti isplativa ako donosi doprinos za pokrie po

satu izravnog rada vei od prethodno utvrenog koji naputa



80/337

Izbor manualnog ili strojnog rada (6)

Izbor manualnog ili strojnog rada predstavlja iskljuivu odluku

Razlika manualnog i strojnog rada je u zastupljenosti trokova:

kod manualnog radavei su varijabilni trokovi (uinkovitija za

manji opseg proizvodnje) kod strojnog radavei su fiksni trokovi (uinkovitija za vei opseg

proizvodnje)

Pod pretpostavkom jednakih prihoda do odreene razine prednost

ima manualni rad, a iznad toga strojniRazina opsega proizvodnje na kojoj oba postupka imaju jednake

trokove je prag korisnosti ili kritina toka (kvocijent razlike

ukupnih fiksnih trokova i razlike prosjenih varijabilnih trokova)


Prag korisnosti kao kriterij odluke o izboru


81/337

Prag korisnosti kao kriterij odluke o izboru

manualnog ili strojnog rada

Prag korisnosti izraunava se na temelju fiksnih i varijabilnih trokova

oba proizvodna postupka po obrascu:

TfstTfma

Qk=tvmatvst

Qk = prag korisnosti

Tfst

= fiksni trokovi strojnog rada

Tfma= fiksni trokovi manualnog rada

tvma = prosjeni varijabilni trokovi manualnog rada

tvst = prosjeni varijabilni trokovi strojnog rada


Grafiki prikaz


82/337

Grafiki prikaz

praga korisnosti

Trokovi (T)

800 Tma

600 Tst

400

200 Tfst

0 Tfma

10 20 30 40

Opseg proizvodnje (Q)


Odluka o prekovremenom radu ili novoj smjeni


83/337

Odluka o prekovremenom radu ili novoj smjeni

(7)

Odluka o izboru opcije prekovremeni rad ili nova smjena temelji se narezultatu izrauna kritine toke:

Ukupni fiksni trokovi nove smjene, Tfns = 420.000 kn

Za prekovremeni rad, tvpr = 200.000 kn/t

Za novu smjenu, tvns = 60.000 kn/t

TfnsTf pr 420.000 - 0

Q = = = 3 tone

tvprtvns 200.00060.000

U opsegu proizvodnje do razine kritine toke vie je opravdanprekovremeni rad, a ako taj opseg poraste iznad razine kritine toke vieje opravdano uvoenje nove smjene


l d d


84/337

Provjera isplativosti metode proizvodnje

Koliina Fiksni trokovi Varijabilni trokovi Ukupni trokovi Razlika

(Q, tona) Tf ns Tf pr Tvns Tvpr Tns Tpr Tns- Tpr

1 420.000 0 60.000 200.000 480.000 200.000 280.0002 420.000 0 120.000 400.000 540.000 400.000 140.000

3 420.000 0 180.000 600.000 600.000 600.000 0

4 420.000 0 240.000 800.000 660.000 800.000 -140.000


ns = nova smjena

pr = prekovremeni rad


85/337

Grafiki prikaz kritine toke

Iznos u 000 kn

800

Tpr

600 Tns

400 Tfns

200

0 1 2 3 4

Koliina uinaka


ns = nova smjenapr = prekovremeni rad

Odluka prodati ili


86/337

Odluka prodati ili

popraviti stroj (8)

Odluka o popravku stroja mora se temeljiti na odreenimrelevantnim trokovima

Na primjer, poduzee ima stroj neamortiziraneknjigovodstvene vrijednosti 200.000 kn, koji moedoraditi za iznos od 40.000 kn, a zatim prodati za100.000 ili samo prodati, bez dorade, za procijenjeniiznos od 20.000 kn

Isplati li se vie stroj doraditi ili odmah prodati?



87/337

Priprema podataka za odluku prodati ili

popraviti stroj

Elementi Popraviti Prodati Razlika

Budui (relevantni) prihodi 100.000 20.000 80.000

Budui (relevantni) rashodi 40.000 - 40.000

Budui (relevantni) bruto

dobitak60.000 20.000 40.000

Neamortizirana vrijednost 200.000 200.000 -

Budui neto dobitak

(gubitak)(140.000) (180.000) 40.000


Odl k j i (9)


88/337

Odluka o zamjeni resursa (9)

Osnova za zamjenu resursa (na primjer, starog stroja) surelevantni trokovi

Ako je rije o razlici fiksnih i varijabilnih trokova kod pojedinih

alternativa na razliitim razinama opsega proizvodnje kaokriterij moe se koristiti i kritina toka

Takoer se moe primijeniti diferencijalna analiza da se utvrdistupanj opravdanosti zamjene resursa

Isplati se zamjena ako je uteda koja se postigne zamjenomumanjena za nabavnu cijenu novog resursa i uveana zamogui prihod od prodaje starog resursa pozitivna

Najprije treba razdvojiti relevantne od irelevantnih trokova



89/337

P i d t k dl k


90/337

Priprema podataka za odluku o

doradi ili prodaji proizvoda

Elementi Prerada Prodaja Razlika

Prihodi 15.000 4.000 11.000

Trokovi 8.000 - 8.000

Bruto financij.

rezultat7.000 4.000 3.000

Troak

proizvoda20.000 20.000 -

Neto gubitak 13.000 16.000 3.000


Dif ij l li dl k di


91/337

Diferencijalna analiza za odluku o preradi

Na odluku o preradi moe utjecati oportunitetni troak uobliku karta (na primjer, kart iznosi 2,5 % od ukupnekoliine proizvoda ili od 2.000 kom, a to iznosi 50 kom)


Elementi Iznos

Dodatni prihod (7,5 kn/kom2,0 kn/kom) 2.000 kom 11.000

Dodatni troak (4 kn/kom 2.000 kom0 kn) 8.000

Oportunitetni troak (2 kn/kom 50 kom karta) 100

Bruto dobitak 2.900


92/337

OBRAUN PO VRSTAMA

TROKOVA

Obraun po vrstama trokova 1

P i d j i t k i


93/337

Proizvodnja i trokovi

Proizvodnja je stvaranje uinaka, a trokovisu ufunkciji proizvodnje

Uincimogu biti:

Materijalni i nematerijalni

Interni i eksterni



94/337

Vrste obrauna trokova

1. prema vrstama trokova

2. prema mjestima trokova

3. prema nositeljima trokova



95/337

Problemi koje rjeava raunovodstvotrokova

Klasifikacija trokova po vrstama (prirodna podjela) Utvrivanje stvarnog iznosa trokova (dvije sastavnice trokova)

Odvajanje trokova proizvoda od trokova razdoblja

Odvajanje trokova po vremenskim razdobljima



96/337

Procjena trokova materijala

Tono utvrivanje trokova materijala moe biti: nemogue ili

neracionalno



97/337

Vrste materijala

Izravni (osnovni i pomoni materijali) koji seutvruju normativima potronje po uincima

Reijski(ne ulazi u proizvod) koji se utvrujunormativima po mjestima ili vremenu potronje



98/337

Metode obrauna koliine potroenog

materijala

1. Metoda skontracije,

2. Metoda inventarizacije i

3. Retrogradna metoda



99/337

Metode obrauna trokova materijala

1. prosjena ponderirana nabavna cijena

2. prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO)

3. posljednji ulaz - prvi izlaz (LIFO)

4. cijena naredne nabavke (NIFO)

5. stalna obraunska (planska) cijena



100/337

Stalna obraunska cijena

Prednost: planska cijena koja omoguuje

praenje koliinskih promjenau potronji izalihama materijala

Nedostatak: zahtijeva praenje odstupanja

izmeu stvarne i planske cijene



101/337

Metoda skontracije

Metoda permanentnog inventara Metoda potpune evidencije koliine potroenog

materijala

Evidencija poetnog stanja zaliha, tekuihnabavki, izdavanja i konanog stanja zaliha



102/337

Izraunavanje trokova metodom

skontracije

Formula za izraunavanje:Mk = Mp + Mn - Mt



103/337

Metoda inventarizacije


104/337

Metoda inventarizacije

Metoda nepotpune evidencije materijala

Formula za izraunavanje:

Mt = Mp + Mn - Mk


Prednosti i nedostaci metode


105/337

inventarizacije

Prednosti: razmjerno jednostavna i uvjetujemanje trokove evidencije

Nedostaci: daje manje podataka za kontrolu

zaliha, ne prate se neopravdana smanjenjazaliha, ne mogu se odvojiti trokovi materijalaod drugih izdataka, nije aurna


Retrogradna metoda


106/337

Retrogradna metoda

Metoda naknadnog utvrivanja potronjematerijala na temelju koliine ostvarenihuinaka (latinski retro = unazad, unatrake)

Potroena koliina materijala se procjenjujepomou normativa materijala, primjenomformule:

Mt = Nm Qp


Prednosti i nedostaci retrogradne


107/337

metode

Prednosti: jednostavnost i mali trokovievidencije

Nedostaci: trokovi materijala su planske

veliine, ne prate se gubici na materijalu, nemogu se odvojiti trokovi materijala od drugihizdataka, koliina proizvoda iz jednake koliine

materijala je promjenljiva (nepreciznost)


Primjer primjene metode


108/337

Primjer primjene metode

inventarizacije

OpisMaterijal za izradu

M-1 (m) M-2 (kg)

Poetno stanje zaliha materijala 1.1.(Mp) 100 250

Nabavljena koliina materijala (Mn) 500 300

Raspoloiva koliina materijala (Mr) 600 550

Konano stanje zaliha materijala

31.12. (Mk)150 250

Potroena koliina materijala (Mt) 450 300



109/337

Primjer primjene retrogradne metode

Proizvodi Materijal M-1 (m) Materijal M-2 (kg)

Oznak

a

Jed. mj. Koliina Normativ Potronja Normativ Potronja

P-1 kom 150 2 300 1 150

P-2 kg 50 4 200 2 100

Ukupno prema normativima 500 - 250


Usporedba rezultata primjene dviju


110/337

Usporedba rezultata primjene dviju

metoda

Potroena koliina

materijala

Materijal

M-1 (m)

Materijal

M-1 (kg)

Retrogradna metoda 500 250

Metoda inventarizacije 450 300

Razlike 50 - 50


Obraun vrijednosti nabavljenog


111/337

materijala

Nabavna vrijednost je zbroj:

kupovne vrijednosti materijala

ovisnih trokova nabave i

opih trokova nabave

NV = FV + OVT + OTN


Utvrivanje kupovne vrijednosti


112/337

Utvrivanje kupovne vrijednosti

bez porezakoji koriste kao pretporez, upoduzeima koja su obveznici PDV-a na svojuprodaju

s porezomkoji plaaju pri kupnji, upoduzeima koja nisu obveznici PDV-a nasvoju prodaju


Raspodjela zajednikih ovisnih


113/337

trokova nabave

Stopa (postotak) opih trokovanabave:Sz = (godinja procjena iznosa opihtrokova /

godinja procjena kupovne vrijednosti) 100

Koeficijent zajednikih ovisnih trokovanabave:

Kz = (zajedniki trokovi nabave/ zbroj netokupovnih vrijednosti)



114/337

Sz = Zajedniki


115/337

Obraun trokovanabave

Elementi

cijene

Materijal M-1 Materijal M-2

Za 80 kg Za 1 kg Za 100 kg Za 1 kg

Neto KV 3.600 45,00 2.400 24,00

Zajed. OVT

(Sz = 25 %)900 11,25 600 6,00

Carina 800 10,00 500 5,00

Trokovi

manipulacije 320 4,00 - -

Nabavna vrij. 5.620 3.500

Nabavna cij. 70,25 35,00


OVT / Zbroj NKV =

1.500 / (3.600+2.400)

Metoda prosjene ponderirane


116/337

Metoda prosjene ponderiranenabavne cijene

Pogodna za poduzea:

sa stabilnim cijenama

s manje vrsta materijala

Utvruje se prije svakog izdavanja kao kvocijentukupne vrijednosti materijala na zalihi (Vm

z) i

ukupne koliine materijala na zalihi (Kmz):

pcm = Vmz: Km

z

Vrijednost potroenog materijala (troak):Vm

p= Km

px pcm


Obraun po metodi prosjene


117/337

Obraun po metodi prosjeneponderirane nabavne cijene

Dan OpisKoliina (kg)

CijenaVrijednost (kn)

U I Stanje D P Saldo

01.01. PS 10 2,00 20

06.01. Nab. 40 50 4,00 160 180

28.01. Utr. 5 45 3,60 18 162

04.02. Nab. 15 60 2,40 36 198

11.02. Utr. 20 40 3,30 66 132

20.02. Utr. 30 10 3,30 99 33



118/337

b di


119/337

Obraun po metodi FIFO




01.01. PS 10 2,00 20

06.01. Nab. 40 50 4,00 160 18028.01. Utr. 5 45 2,00 10 170

04.02. Nab. 15 60 2,40 36 206

11.02. Utr. 5 55 2,00 10 196

15 40 4,00 60 136

20.02. Utr. 25 15 4,00 100 36

5 10 2,40 12 24


Metoda posljednja ulazna - prva izlazna


120/337

Metoda posljednja ulazna prva izlazna

cijena (LIFO)

Evidencija se vri po cijenama:

Obrnuto u odnosu na redoslijed primanja

materijala u skladite

Prve se potroene koliine materijalaobraunavaju po posljednjim (novim) nabavnimcijenama

Krajnje se zalihe obraunavaju po (starim)cijenama ranijih poiljki


Ob di LIFO


121/337

Obraun po metodi LIFO




01.01. PS 10 2,00 20

06.01. Nab. 40 50 4,00 160 18028.01. Utr. 5 45 4,00 20 160

04.02. Nab. 15 60 2,40 36 196

11.02. Utr. 15 45 2,40 36 160

5 40 4,00 20 140

20.02. Utr. 30 10 4,00 120 20


M d ij b k (NIFO)


122/337

Metoda cijene ponovne nabavke (NIFO)

Koristi se kada dobavljai unaprijedodreuju cijene (kataloke cijene):

Ulaz se evidentira po stvarnim nabavnim

cijenama materijala

Izlaz se evidentira po unaprijed poznatim

cijenama budue nabavke

Metoda dnevne cijene (objavljene na danizdavanja)


Ob t di NIFO


123/337

Obraun po metodi NIFO




01.01. PS 10 2,00 20

06.01. Nab. 40 50 4,00 160 180

28.01. Utr. 5 45 2,40 12 168

04.02. Nab. 15 60 2,40 36 204

11.02. Utr. 20 40 3,00 60 144

20.02. Utr. 30 10 3,00 90 54


3,00

2,40

3,00

Usporedba rezultata razliitih metoda


124/337

pobrauna

Koritena

metoda

Ukupni trokovi

materijala

Vrijednost

krajnjih zaliha

PPNC 183 33

FIFO 192 24

LIFO 196 20

NIFO 162 54


Pojam i funkcije amortizacijeA i i j l d k j i j i


125/337

Amortiziraju se stalna sredstva koja imaju ogranienvijek koritenja i koja se uporabom troe

Amortizacija ima vie znaenja: troak proizvodnje, ispravak (otpis) vrijednosti,

izvor financiranja zamjene.

Stvarno troenje i politika amortizacije

Procjena amortizacije obuhvaa utvrivanje: osnovice za amortizaciju

vijeka koritenja ili uinka stalnog sredstva amortizacijske kvote


Utvrivanje osnovice za


126/337

jamortizaciju


Opis Stroj "A" Stroj "B"

Kupovna (fakturna) vrijednost 26.000 75.000

Carinske pristojbe 6.000

Trokovi prijevoza 12.000 20.000

Trokovi montae 3.000

Nabavna (poetna) vrijednost (V0) 44.000 98.000

Krajnja (likvidacijska) vrijednost (Vn) 4.000 2.000

Osnovica za amortizaciju (V0- Vn) 40.000 96.000

Utvrivanje amortizacijske osnovice dvaju strojeva

imbenici visine amortizacije


127/337

j

Visina godinjeg iznosa amortizacije ovisi o: poetnoj vrijednosti (V0)

krajnjoj vrijednosti (Vn)

duini ekonomskog vijeka i

obujmu koritenja.

imbenici troenja stalnog sredstva:

1) vanjski (tehniki, tehnoloki, prirodni, trini)

2) unutarnji (nain koritenja, radni uvjeti, odravanje, smjetaj irukovanje)



128/337

Oblici troenja stalnih sredstava:

1. fiziko troenje (tehniki i prirodni imbenici)

2. ekonomsko troenje (tehnoloki i triniimbenici)

Metodeizraunavanja amortizacije:

a) vremenske i

b) funkcionalne


Vremenska amortizacija


129/337

Vremenska amortizacija

Metode prema nainu rasporeda osnovice: linearna (ravnomjerna, konstantna), degresivna i

progresivna.


.n

VVa

n0

Linearna metoda

a1 = a2 = a3 = ... = an


130/337


Proces akumuliranja sredstava amortizacije

mjes.kn100.000iligod.kn1.200.0008

400.00010.000.000a

Degresivna amortizacija


131/337

g j

(a1> a2> a3> ... > an).Aritmetika degresivna metodaa1= a2+ d = a3+ 2d + ... + an+ (n-1) d.

a1 = a + (D / 2)

a = godinji iznos amortizacije utvren linearnom metodomD = zbroj svih iznosa d koji se javljaju u vijeku koritenja, to jest D

= d (n - 1)

ak= a1- (k-1) d.

an= a (D / 2)



132/337

Usporedba metoda linearne, degresivne iprogresivne amortizacije


133/337


Godina

a) Linearna

metoda

b) Degresivna

metoda

c) Progresivna

metoda

Godinja

amortizac.

Neamort.

vrijedn.

Godinja

amortizac.

Neamort.

vrijednost

Godinja

amortizac.

Neamort.

vrijednost

1.2.

3.

4.

5.

6.

14.000 kn14.000 kn

14.000 kn

14.000 kn

14.000 kn

14.000 kn

70.000 kn56.000 kn

42.000 kn

28.000 kn

14.000 kn

0 kn

24.000 kn20.000 kn

16.000 kn

12.000 kn

8.000 kn

4.000 kn

60.000 kn40.000 kn

24.000 kn

12.000 kn

4.000 kn

0 kn

4.000 kn8.000 kn

12.000 kn

16.000 kn

20.000 kn

24.000 kn

80.000 kn72.000 kn

60.000 kn

44.000 kn

24.000 kn

0 kn

Ukupno 84.000 kn 84.000 kn 84.000 kn

Geometrijska degresivna amortizacija


134/337

q = kvocijent dvaju susjednih lanova, uvijek jejednak

a1= a2q = a32q = ... = an(n-1)q

a1= (V0- Vn) [(q - 1) / (qn- 1)] qn - 1an= (V0- Vn) (q - 1) / (q

n- 1)

ak= anqn - k


Progresivna metoda amortizacije


135/337

a1< a2< a3< ... < an

aritmetika

geometrijska


Usporedba metoda degresivne iprogresivne amortizacije


136/337


Godina

a) Aritmetikadegresivna metoda b) Geometrijskadegresivna metoda c) Geometrijskaprogresivna metoda

Godinja

amortizac.

Neamort.

vrijednost

Godinja

amortizac.

Neamort.

vrijednost

Godinja

amortizac.

Neamort.

vrijednost

1.2.

3.

4.

5.

6.

19.000 kn17.000 kn

15.000 kn

13.000 kn

11.000 kn

9.000 kn

65.000 kn48.000 kn

33.000 kn

20.000 kn

9.000 kn

0 kn

21.050 kn17.541 kn

14.618 kn

12.181 kn

10.151 kn

8.459 kn

62.950 kn45.409 kn

30.791 kn

18.610 kn

8.459 kn

0 kn

8.459 kn10.151 kn

12.181 kn

14.618 kn

17.541 kn

21.050 kn

75.541 kn65.390 kn

53.209 kn

38.591 kn

21.050 kn

0 kn

Ukupno 84.000 kn 84.000 kn 84.000 kn

p g j

Funkcionalna amortizacijaPostupak izraunavanja u dvije faze:


137/337

Postupak izraunavanja u dvije faze:

1) izraunavanje iznosa amortizacijepo jedinicikoliine uinka ili po

satu rada

2) izraunavanje godinjeg iznosaamortizacije

Prednost:prati intenzitet koritenja stalnog sredstva

Nedostatak:ne uzima u obzir utjecaj prirodnih, trinih i tehnolokihimbenika


.Q

VVa n0q

.qaa kqk

kn/sat.203.600

3.00075.000

Q

VVa n0q

Izraunavanje godinjih iznosa amortizacijefunkcionalnom metodom


138/337


Godine

(k)

Ostvareni sati

(qk)

Amortizacija

na sat (aq)

Godinjaamortizacija (ak)

Neamortizirana

vrijednost

1 350 20 7.000 65.000

2 400 20 8.000 57.000

3 550 20 11.000 46.000

4 500 20 10.000 36.000

5 450 20 9.000 27.000

6 600 20 12.000 15.000

7 450 20 9.000 6.000

8 300 20 6.000 0

Ukupno 3.600 20 72.000

Znaenje i primjena stope amortizacije


139/337

Stopa amortizacije= 100 / vijek upotrebe

Vijek upotrebe= 100 / stopa amortizacije


Stopa amortizacije= 100/20 godina = 5 % god.

Vijek upotrebe= 100/ 5 % godinje = 20 godina

Procjena i izbor stope amortizacije


140/337

prema uzroku starenja

Oblici

starenja i

stope am.

Stroj A Stroj B

Godine Stope Godine Stope

Fizikostarenje 10 10,0 % 8 12,5 %

Ekonomsko

starenje5 20,0 % 10 10,0 %

Procijenjena

nia stopa

(5) 20,0 % (8) 12,5 %

Propisana

gornja stopa(6,5) 15,5 % (6,5) 15,5 %

Primijenjena

stopa(6,5) 15,5 % (8) 12,5 %


RedniOpis dugotrajne imovine

Vijek

upotrebe

Godinjaamortizacijska

Pregled vanijih stopa amortizacije stalnih sredstava


141/337

brojOpis dugotrajne imovine upotrebe

(godine)

amortizacijska

stopa (%)1 2 3 4

1. Ureeni prostori i graevinea) mostovi na cestama i putevima, eljezni i betonski

b) mostovi na cestama i putevima, drveni

c) zelenilo

d) bunari

e) vodni kanali zidani, kamen i beton

f) vodni kanali drveni, od prua ili iblja

g) vodospremnici

33

15

10

20

20

10

20

3,03

6,67

10,00

5,00

5,00

10,00

5,00

2. Energetska i pogonska postrojenja

a) parna (kotlovi, za pripremanje pitke vode itd.)

b) elektrina velika (ispravljai, generatori itd.)

c) benzinski motori

d) diesel i elektromotori

e) parni strojevi i parne turbine

f) proizvodna postrojenja

15

20

5

8

15

15

6,67

5,00

20,00

12,50

6,67

6,67

3. Prijevozna sredstva i cestovna vozila

a) elevatori, tekue i prijenosne trake

b) osobna i kombi vozila

c) teretna vozila (kamioni) i tegljai

d) traktori i tegljai s gusjenicama

e) prikolice za teretna vozila

f) razni tipovi nadogradnje za teretna vozila

7

4

4

4

6

5

14,29

25,00

25,00

25,00

16,67

20,00


Najvie (maksimalne)porezno doputene stopeamortizacije


142/337

Ubrzana amortizacija

Opis Iznos

Nabavna vrijednost ureajaza pakiranje voa 96.000 kn

Krajnja vrijednost (procijenjeni ostatak vrijednosti ) 16.000 kn

Osnovica za amortizaciju (iznos koji treba amortizirati) 80.000 kn

Stopa godinjeamortizacije 25 %

Godinjiiznos amortizacije(80.000 25) / 100 20.000 kn


Izraunavanje godinjeg iznosa amortizacije linearnom

metodom

Kretanje iznosa amortizacije i neamortizirane vrijednosti po


143/337

God. Izraunstope amortiz.

Izraungodinje amortizac.

Godinjaamortizacija

Akumulirana

amortizacija

Sadanjavrijednost

0. 0 kn 80.000 kn

1. 10 * 4 = 40 40 / 100 * 80.000 kn 32.000 kn 32.000 kn 48.000 kn

2. 10 * 3 = 30 30 / 100 * 80.000 kn 24.000 kn 56.000 kn 24.000 kn

3. 10 * 2 = 20 20 / 100 * 80.000 kn 16.000 kn 72.000 kn 8.000 kn

4. 10 * 1 = 10 10 / 100 * 80.000 kn 8.000 kn 80.000 kn 0 kn

Uk. 100 80.000 kn


godinama vijeka koritenja

Pojam, vrste i trokovi tehnikogodravanja


144/337

odravanjaOdravanje je skup tehnikih postupaka kojima je svrha: provjera ispravnosti stalnih sredstava

odravanje u ispravnom (radnom) stanju osiguranje pouzdanosti rada

dovoenje neispravnih stalnih sredstava u radno stanje

Vrste tehnikog odravanja:1) korektivno

2) preventivno

3) tekue4) investicijsko



145/337


Odreivanjeoptimalne razine kvalitete odravanjaStruktura trokova tehnikog odravanja:

izravni (direktni) materijalni trokovi

trokovi izravnog radaopi trokovi organizacijeodravanja

Organizacija izvoenja poslova odravanja

Vremenski raspored trokovai ti ij k d j


146/337

investicijskog odravanja

Dvije vrste izdataka na ime odravanja:

trokovi (tekua ulaganja) i investicije (trajna ulaganja)


.VTV

nu0

Nain rasporeivanja trokova investicijskogodravanja:

1) Pomou procijenjenih trokova


147/337


Godina

Osnovica za izraunavanje trokova Godinji iznosi trokova

Neamort.

vrijednost

Trokovi

odrav.

Ukupno

osnovica

Amortiz.

kvota

Troak

odrav.

Ukupni

trokovi

1. 72.000 7.200 79.200 14.400 1.440 15.840

2. 57.600 5.760 63.360 14.400 1.440 15.840

3. 43.200 4.320 47.520 14.400 1.440 15.840

4. 28.800 2.880 31.680 14.400 1.440 15.8405. 14.400 1.440 15.840 14.400 1.440 15.840

Ukupno 72.000 7.200 79.200

.n

) p j j

2) Pomou stvarnih trokova

Raspored planiranih trokova odravanja s amortizacijom

Raspored stvarnih trokova odravanja zajedno s amortizacijom


148/337


Godina

Osnovica za izraunavanje trokova Godinji iznositrokova

Neamort.

vrijednost

Trokoviodrav.

Ukupno

osnovica

Amortiz.

kvota

Troakodrav.

Ukupni

trokovi

1. 72.000,00 72.000,00 20.062,80 20.062,80

2. 51.937,20 17.312,40 16.719,00 16.719,00

3. 35.218,20 7.200,00 42.418,20 13.932,60 2.400,00 16.332,60

4. 21.285,60 4.800,00 26.085,60 11.610,30 2.400,00 14.010,30

5. 9.675,30 2.400,00 12.075,30 9.675,30 2.400,00 12.075,30

Ukupno 72.000,00 7.200,00 79.200,00

Kombinirana amortizacija


149/337

Kombiniranje vremenskih metoda Kombiniranje vremenske i funkcionalne

metode


Primjer kombiniranja degresivne i


150/337

linearne vremenske amortizacije

Godina Osnovica Kvota Kumulativ Neamortiz.

1 96000 48000 48000 48000

2 48000 24000 72000 24000

3 24000 12000 84000 12000

4 24000 12000 96000 -

Ukupno - 96000 - -


Kombiniranje vremenske i

funkcionalne amortizacije


151/337

funkcionalne amortizacije Prag amortizacije je prosjeni godinji

uinak (Q / n), koji se moe razlikovati odstvarnog godinjeg uinka (Qi)

Q / n = 480.000 kom / 4 godine =

120.000 kom godinje


Ako je Tada se koristi metoda

Qi > Q / n Funkcionalna

Qi < Q / n Vremenska linearna

Qi = Q / n Funkcionalna ili vremenska linearna

Kombiniranje funkcionalne i linearne


152/337

vremenske amortizacije

GodinaUinak

(Qi)

Godinja amortizacijaKombinir.

amortiz.

Korigirana

amortizac.Funkcionalna Vremenska

1 72.000 14.400 24.000 24.000 24.000

2 120.000 24.000 24.000 24.000 24.000

3 144.000 28.800 24.000 28.800 28.800

4 144.000 28.800 24.000 28.800 19.200

Ukupno 480.000 96.000 96.000 105.600 96.000


Predraun amortizacije


153/337

Sadri podatke za izraunavanje amortizacijestalnih sredstava u tri dijela i njihov zbroj:

Poetno stanje

Predviena smanjenja Predviena poveanja

Ukupno


Shema predrauna amortizacije


154/337

Red.

broj

Inv.

broj

Skupinestalnih

sredstava

Vrijemeza

obraun

Osnovica Amortizacija

UkupnoZa

obraun% Kvota

1. Poetno

stanje

2. Predviena

smanjenja

3. Predviena

poveanja

4. Ukupno


Pojam i metode

l


155/337

revalorizacijeRazlozi korigiranja vrijednosti:

pad nabavnih cijenastalnih sredstava

rast nabavnih cijenastalnih sredstava

Prema uestalosti: Stalna

Povremena

Prema nainu provedbe:a)metodompojedinane procjene

b)pomou koeficijenata


Izraunavanje godinje amortizacije u


156/337


Godine

Revalorizirana

osnovica za

amortizaciju

Godinjastopa

amortiz.

Godinjiiznosi

amortizac.

Revalorizir.

amortizacija

preth. godina

Kumulativ

amortizir.

vrijednosti

1. 44.000 25 % 11.000 11.000

2. 48.400 25 % 12.100 12.100 24.200

3. 53.240 25 % 13.310 26.620 39.930

4. 58.564 25 % 14.641 43.923 58.564

Ukupno 100 % 51.051

Izraunavanje godinje amortizacije u

uvjetima revalorizacije

Procjene trokova rada


157/337

plae nadnice porezi doprinosi


,cqT rrr

Planiranje trokova rada

Koliina rada = opseg planiranih uinaka / norma rada za 8 sati =

= 300 pari cipela / 3 para dnevno = 100 dana za 1 radnika

Neto plaa = 100 dana 60 kn / dan = 6.000 kn

Vrste rada:Izravni(neposredni) rad

Reijski(posredni, zajedniki) rad


158/337

Preraunavanje stopa poreza idoprinosa


159/337

p

Na bruto plau stopa je nia (naprimjer, 20 % = 25 100 / 100 + 25)

Na neto plau stopa je via (na primjer,25 % = 20 100 / 100 - 20)

Bruto plaa iznosi 40.000 kn

Porez i doprinosi 20 % = 8.000 kn

Neto plaa iznosi 32.000 kn Porez i doprinosi 25 % = 8.000 kn


Struktura trokova rada u sijenju


160/337

j j

Red.

brojVrsta troka

Postupak

izraunavanjaIznos troka

1.Izravni troak (u radnom

vremenu) 173 sata 40kn/sat 6.920 kn

2.Opi troak (prekovremeni

rad)

173 sata - (22

dana 7,5 sati)

40 0,50

160 kn

3. Ukupni troak rada (zarada) 7.080 kn


Struktura trokova rada u veljai


161/337

St u tu a t o o a ada u e ja

Red.

brojVrsta troka

Postupak

izraunavanjaIznos troka

1.Izravni troak (u radnom

vremenu)(173 - 5) sati

40 kn/sat

6.720 kn

2.Opi troak (prekovremeni

rad)

173 sata - (22

dana 7,5 sati)

40 0,50160 kn

3. Opi troak (neostvareni radzbog kvara stroja)

5 sati 40kn/sat

200 kn

4. Ukupni troak rada (zarada) 7.080 kn


Kriteriji za raspored opih trokova


162/337


Koliinski Vrijednosnikoliine proizvedenih uinaka vrijednosti prodanih proizvoda

ekvivalentne koliine uinaka vrijednosti potroenog materijala

koliine potroenog materijala plae izrade (trokovi izravnog rada)sati rada izrade ukupni primarni trokovi

sati strojnog rada ukupni izravni trokovi

zasijana povrina, broj stabala ili

trsova

izravni trokovi koritenja

mehanizacije

broj uvjetnih grla stoke trokovi stone hrane

a) Koeficijent prijenosa b) Stopa prijenosa

k i i t k k i i t k


163/337


ukupni iznos opeg troka ukupni iznos opeg troka

100

ukupni iznos koliinskog kriterija ukupni iznos vri jednosnog

kriterija

Izraunavanjekoeficijenta i stope prijenosa:1a) koeficijent prijenosa 1b) stopa prijenosa

20.000 kn (opi troak) 20.000 kn (opi troak)

= 50 kn/sat 100 = 16 (%)100 sati + 300 sati 35.000 kn + 90.000 kn

Odjel A Odjel B Odjel A Odjel B

Raspored opih trokova na proizvodnedj l


164/337

odjele

Odjel Koeficijent prijenosa Stopa prijenosa

A100 sati 50 kn/sat =

5.000 kn

35.000 kn 16/100 =

5.600 kn

B300 sati 50 kn/sat =

15.000 kn

90.000 kn 16/100 =

14.400 kn

Ukupno400 sati 50 kn/sat =

20.000 kn

125.000 kn 16/100 =

20.000 kn


Kalkulativne stope opih trokova (Sk)


165/337

Unaprijed odreene stope opih trokova zanarednu godinu

Sk = Procijenjeni iznos opih trokova /Procijenjeni iznos kriterija

Na primjer: Sk = procijenjeni iznos opihtrokova naredne godine/ procijenjeni satirada izravnih radnika naredne godine


Normalne stope opih trokova (Sn)


166/337

Unaprijed odreene stope opih trokova za3 do 5 narednih godina

Sn = Procijenjeni iznos opih trokova /Procijenjeni iznos kriterija

Na primjer: Sk = procijenjeni iznos opihtrokova za viegodina / procijenjeni satirada izravnih radnika za vie godina


Primjer izrauna opihtrokova


167/337

Izraunavanje unaprijed odreene stope(koeficijenta) prijenosa OT:

Sn = procijenjeni godinji iznos OT / procijenjenigodinji sati rada izrade = 32.000 kn / 1.600 sati =

20 kn / sat


Proizvodi Utro. sati Koef. OT Iznos OT

A 40 20 kn / sat 800 kn

B 30 20 kn / sat 600 kn

C 20 20 kn / sat 400 kn

Ukupno 90 20 kn / sat 1.800 kn

Specifikacija trokovaza100 kom proizvoda A


168/337

100 kom proizvoda A

Vrste trokova Izraun trokova Iznos trokova

Izravni materijal 100 kom 10 kg/kom

8 kn / kg

8.000 kn

Izravni rad 100 kom 0,4sata/kom 5 kn/sat

200 kn

Opi trokovi izrade 100 kom 0,4

sata/kom 20 kn/sat

800 kn

Ukupni trokovi (za 100 kom) 9.000 kn

Prosjeni troak (za 1 kom) 90 kn


Izraunavanje odstupanja obraunatihod stvarnih OT


169/337

od stvarnih OT

Troak Proizvod A Proizvod B Proizvod C

Obraunati

troak 9.000 6.600 5.500

Stvarni

troak10.000 6.600 4.000

Razlika

(odstupanje)- 1.000 0 + 1.500



170/337

OBRAUN PO NOSITELJIMATROKOVA

1

Obrauni trokova


171/337

po vrstama po mjestima

po nositeljima (uincima)

linijama proizvoda

proizvodima

uslugama

2

Pojam kalkulacije


172/337

Kalkulacija = raunski postupak kojim seutvruju sve vrste cijena

Lat. calculus= kameni

Ostali rezultati kalkulacije: trina vrijednostproizvodnje, trokovi, financijski rezultat,stupanj proizvodnosti rada, koeficijentekonominosti, stopa rentabilnosti, i sl.

3


173/337

VRSTE KALKULACIJA


174/337

PREMA PODRUJU

mikroekonomskemakroekonomske

PREMA SADRAJU

koritenjakapacitetaanalitikesintetikeinvesticijske

PREMA VREMENU

prethodne iplanskenaknadne iobraunske

Vrste kalkulacija cijene kotanja

Kalkulacije su podloga za donoenje poslovnih odluka o:

opsegu, strukturi i intenzitetu proizvodnje,

optimalnom vijeku i obujmu koritenja tehnikih sredstava,

veliini i isplativosti trajnih ulaganja (investicija).

5

ELEMENTI I METODE KALKULACIJE


175/337

Cijena kotanja = zbroj trokova proizvodnje / koliinaproizvoda odnosno usluga

Elementi kalkulacije pune cijene kotanja:1. Materijal za izradu2. Plae izrade3. Amortizacija4. Opi trokovi izrade5. Opi trokovi uprave6. Opi trokovi prodaje

6

Dj lidb (di i ij k ) D d t ( di ij k )

Metode kalkulacije:


176/337

Djelidbena (divizijska) Dodatna (adicijska)

ista (jednostavna)

djelidbena

skupna (sumarna) dodatna

ralanjena (sloena)

djelidbena

ralanjena (diferencirana)

dodatnaviefazna djelidbena

srodnih proizvoda

vezanih proizvodaKombinirane (mjeovite) kalkulacije

7

ISTA DJELIDBENA KALKULACIJA


177/337

U homogenoj proizvodnji (jedna vrsta proizvoda istogoblika, dimenzija i kvalitete)

Zbroj svih trokova

=

Opseg proizvodnjeQ

Tt

8


178/337

RALANJENA (SLOENA) DJELIDBENAKALKULACIJA


179/337

Trokovi se mogu ralaniti na skupine:

trokovi proizvoda i trokovi razdoblja,

stalni i promjenljivi trokovi,

izvorni i izvedeni trokovi i sl.

Obraun po trokovima proizvodaobuhvaa dvije vrste trokova:

trokovi proizvoda(izravni i opi trokovi izrade)

koji terete ukupno proizvedene koliine proizvoda

trokovi razdoblja(opi trokovi uprave i prodaje)

koji terete koliinu prodanih proizvoda

10

Ralanjena djelidbena kalkulacija

Redni Elementi Ukupni Prosjeni trokovi


180/337

p j

broj kalkulacije trokovi Pojedinano Skupno

1. Trokovi proizvoda

Materijal za izradu 400 4

Plae izrade 600 6

Opi trokovi izrade 200 2

Ukupno (za 100 kom) 1200 12

2. Trokovi razdoblja

Opi trokovi uprave 300 6

Opi trokovi prodaje 200 4

Ukupno (za 50 kom) 500 10

3. Puna cijena kotanja 22

11

Viefazna djelidbena kalkulacijaU faznoj proizvodnji sa zalihama poluproizvoda (u meuskladitima)Usporedba viefazne i obine djelidbene kalkulacije


181/337

Red.

broj

Elementi

kalkulacije

I. faza

100 kom

II. faza

80 kom

III. faza

60 kom

ista djel.

kalkulacija1. Izvorni trokovi

Materijal za izradu 1000 600 200 1800

Plaeizrade 800 700 600 2100

Opitrokoviizrade 200 300 200 700

Opitrokoviuprave 800 800

2. Izvedeni trokovi

Poluproizvod (prijenos) 1600 2400

3. Ukupni trokovi 2000 3200 4200 5400

4. Cijene kotanja 20 40 70 90

Izvorni (primarni)trokovi: nastali prvi puta i evidentirani u odreenojfaziIzvedeni (sekundarni) trokovi: nastali prijenosom trokova iz jedne faze u

drugu12

KALKULACIJA SRODNIH PROIZVODA


182/337

Srodni proizvodi:iz istih sirovina, razlikuju se podimenzijama, obliku ili kakvoi

Ukupni trokovi se rasporeuju na pojedine proizvode

pomou ekvivalentnih brojeva

Kalkulacija srodnih proizvoda = kalkulacija pomouekvivalentnih brojeva

Ekvivalentni brojevi= obraunske veliine (izraztehniki uvjetovanih odnosa srodnih proizvoda)

13

Temelj za odreivanje ekvivalentnih

brojeva


183/337

koliinski odnos srodnih proizvoda izraenihjedinicama mjere (kg, m, debljina lima i sl.)

kvalitativna svojstva srodnih proizvoda (movezivanja kod cementa, kalorije ugljena itd.)

normativ utrokaradnog vremena izravnih radnika ilistrojeva

normativ utrokaizravnog materijala

normativ izravnih trokova

prodajna cijena srodnih proizvoda

14

Primjer kalkulacije srodnih proizvoda

Proizvodi

(limovi)

Ekvivalentni

brojevi

Koliine(m2)

Ekvivalentne

jedinice

Trokovi

Uk i P j i


184/337

(limovi) brojevi (m2) jedinice Ukupni Prosjeni

1 mm 0,5 50 25 500 10

2 mm 1,0 40 40 800 20

4 mm 2,0 25 50 1.000 40

Ukupno 115 2.300

Dva nainaizraunavanjacijene kotanja:

1.dijeljenjem ukupnih trokovasa stvarnim (ne ekvivalentnim)koliinamaili2.mnoenjem cijene kotanja ekvivalentne jedinice sekvivalentnim brojevima

15


185/337


186/337

Retrogradna kalkulacija (200 tona pr. B)

Red. Elementi Trokovi


187/337

broj cijene kotanja Ukupno Po toni1. Materijal 2.800 14,00

2. Energija 7.800 39,00

3. Amortizacija 3.850 19,254. Plae izrade 7.400 37,00

5. Opi trok. izrade 6.800 34,00

6. Trokovi prerade 28.650 143,257. Prodajna vr. pr. B 64.800 324,00

8. Vrij. utro. pr. A 36.150 180,75

9 C k spo p A (600 tona) 60 25

18

SKUPNA DODATNA KALKULACIJA

Osigurati podatke o iznosima nastalih izravnih (direktnih) trokova

P i ij iti j di t i k it ij i j ih t k


188/337

Primijenitijedinstveni kriterij za rasporeivanje opih trokova

Skupna dodatna kalkulacija (s dva alternativna kriterija)

Red.

broj

Elementi

kalkulacije

Kriterij materijal za

izradu (stopa opihtrokova 50 %)

Kriterij plae izrade(stopa opih trokova

60 %)

Ukupno A B Ukupno A B1. Materijal za izradu 3600 2000 1600 3600 2000 1600

2. Plaeizrade 3000 1000 2000 3000 1000 2000

3. Opitrokovi 1800 1000 800 1800 600 1200

4. Ukupni trokovi 8400 4000 4400 8400 3600 4800

5. Koliina(kom) - 100 80 - 100 80

6. Cijena kot. (po kom) - 40 55 - 36 60

7. Prodajna cij.(po kom) - 38 58 - 38 58

8. Financ.rez. (po kom) - - 2 3 - 2 - 219


189/337

Obraun trokova proizvodnje


190/337

Utvrivanje ukupnih trokova proizvodnje: trokovi dovrene proizvodnje i

trokovi nedovrene proizvodnje

UP = DP + NP Struktura po prirodnim vrstama

21

Faze obrauna trokova proizvodnje


191/337

Priprema obraunskih kalkulacija uinaka Sastavljanje zbrojnih obraunskih kalkulacija

(sadre trokove dovrene i nedovreneproizvodnje po mjestima i uincima)

Izrada rekapitulacije obrauna proizvodnje zapoduzee

22

Sadraj rekapitulacije obrauna

proizvodnje za odjele i poduzee


192/337

ukupna proizvodnja koja je jednaka zbrojunedovrene proizvodnje na poetku i tekueproizvodnje (NPp + TP)

trokovi krajnje nedovrene proizvodnje (NPk) natemelju popisa nedovrenih radnih naloga iliprocjene koja se zasniva na normativima materijala isubjektivnoj procjeni nedovrenostiproizvodnje i

trokovi dovrene proizvodnje (DP = UP - NPk).

23

Primjer rekapitulacije obrauna

proizvodnje


193/337

p j

RB Elementi Nedovrenaproizvodnja

- poetak

Tekuaproizvodnja

Ukupnaproizvodnja

Nedovrenaproizvodnja

- kraj

Dovrena

proizvodnja

1. MI

2. PI

3. OTI

4. OTUP

5. Ukupno

24

Kraj


194/337

Obraun po nositeljima trokova

25


195/337

Sadraj


196/337

Sadraj obrauna po mjestima trokova

Izvorni i izvedeni trokovi

Ciljevi obrauna po mjestima

Kriteriji oblikovanja i vrste mjesta trokova

Postupak obrauna po mjestima trokova (OLT,POL)

Vrste mjesta trokova

Ukrieni (ukrteni) trokoviMetode rjeavanja ukrienih trokova

2

Oblici obrauna trokova


197/337

po vrstama trokova

po mjestima trokova

po nositeljima trokova (uincima)

3

Pojam obrauna po mjestima trokova


198/337

Mjesta trokova= dijelovi poduzea koji svojomaktivnou prouzrokuju trokove

slube, sektori, odjeli

Obraun koji slijedi iza obrauna po vrstama, aprethodi obraunu po nositeljima

4

Centri odgovornosti


199/337

o Dijelovi poduzea, odnosno skupine ljudi ilistrojeva, za koje se mogu utvrditi ikontrolirati trokovi, prihodi ili trajnaulaganja

o Ovlasti za donoenje odluka i nastanakposlovnih promjena prenose se naodreenu (odgovornu) osobu

5

Vrste centara odgovornosti


200/337

centri trokova

centri prihoda

centri profita i

investicijski centri

6

Izvorni i izvedeni trokovi

I i ( i i) k i j j


201/337

Izvorni (primarni) trokovi nastaju troenjemelemenata proizvodnje i prvi puta se evidentiraju uodreenoj fazi proizvodnje, odnosno na nekommjestu trokova

Izvedeni (sekundarni)trokovi se uraunavaju ucijenu proizvoda odreenog mjesta trokova, premdasu ve ranije bili obraunati kao privremeni trokovina nekom prethodnom mjestu trokova u faznoj

proizvodnji (nastaju prijenosom trokova s jednogmjesta trokova na drugo)

7


202/337

Ciljevi obrauna po mjestima trokova


203/337

Toniji obraun trokova po nositeljimatrokova (precizniji raspored opih trokova)

Kontrolu trokova po mjestima trokova

(praenje ekonominosti i poduzimanje mjera)

9

Kriteriji oblikovanja mjesta trokova


204/337

1. prostorne jedinice (gradilita, prodajnamjesta, radionice, pogoni i sl.)

2. organizacijske jedinice (sektori, odsjeci,referade, odjeli itd.)

3. poslovne funkcije (proizvodnja, nabava,prodaja, uprava i sl.) i

4. obraunsko-tehniki elementi(radni nalozi,

narudbe itd.)

10

Zahtjevi pri izboru mjesta trokova


205/337

Meusobno su suprotstavljeni:o to vei brojmjesta trokova radi tonosti

utvrivanja i mogunosti kontrole trokova

o to manji brojradi ekonominosti i aurnostiobrauna trokova

Optimalni broj mjesta trokova je kompromis

izmeu tih zahtjeva

11

Pravila oblikovanja mjesta trokova


206/337

Odrediti optimalni broj mjesta trokova

Osigurati utvrivanje odgovornosti

Omoguiti utvrivanje trokova po

mjestima u trenutku nastanka

12

Vrste mjesta trokova


207/337

Prema vrsti uinakakoje mjesto stvaraProizvodna (koliinski izraeni uinci)

Neproizvodna (usluge, vrijednosno izraene)

Proizvodna mjesta se dijele prema funkciji kojuvre u poduzeuGlavna (temeljna djelatnost, konani uinci)

Sporedna (racionalnost poslovanja, konani uinci)

Pomona(opa i posebna, usluge drugim mjestima,privremeni uinci)

13

Faze obrauna trokova po mjestimatrokova


208/337

Prijenos izvornih (primarnih) trokova popojedinim mjestima

Rasporeivanjetrokova s jednog mjesta nadruga mjesta, ime nastaju izvedeni

(sekundarni) trokovi

Izraunavanjestopa odnosno koeficijenata opihtrokova za njihov raspored na pojedine nositelje

trokova

14

Tehnika obrauna po mjestimatrokova


209/337

o Knjigovodstvenim putem (pomouanalitikih rauna mjesta trokova)

o Tablinim putem POL-a = OLT-a

(pomou Pogonskog Obraunskog Lista =

Obraunski List Trokova)

15

Obraunski list trokova

Opis Iznos PMT GMT SMT NMT


210/337

Opis Iznos PMT GMT SMT NMT

1. dio: prijenos izvornih opih trokova na mjesta trokova

2. dio: prevaljivanje izvedenih opih trokova (PMT)

3. dio: izraunavanje ukupnih opih trokova i njihovih stopa ilikoeficijenata po pojedinim mjestima trokova (osim PMT)

16

Obiljeja OLT-a


211/337

Sadri samo opetrokove Tablica s dva ulaza:

u redovima su vrste trokova

u stupcima su mjesta trokova Moe imati i opi diou kojem se navode

kriteriji za raspored opih trokova na

mjesta trokova

17

Pomona mjesta trokova


212/337

Obavljaju usluge, interne uinke, drugimmjestima trokova

Koliine isporuenih uinaka slue kao

kriterij za raspored trokova PMT, ako sumjerljive

Stopa (Si) ili koeficijent (Ki) internog

uinka = ukupni troak pomonog mjestatroka / ukupni iznos izabranog kriterija

18

Raspored trokova pomonih mjestatrokova


213/337

Tij = Ki

qijili

Tij = Si qij / 100

Tij = iznos trokova koji se rasporeuje sai-tog na j-to mjesto trokova

qij = koliina internih uinaka isporuena

sa i-tog na j-to mjesto trokova

19

Primjer rasporeda trokova pomonogmjesta trokova


214/337

Ukupni izvorni trokovi PMT1 = 100 knRasporediti na MT2 povrine 30 mi MT3

povrine 20 mprema povrini u m

Ki = 100 kn / (30 m+ 20 m) = 2 kn / m

T12 = 2 30 = 60 kn

T13 = 2

20 = 40 knTpmt1 (zbroj) = 100 kn

20

Vrste pomonih mjesta trokova

Neovisna (ne primaju uinke od drugih PM)

7/25/2019 Uvod u M

Documents

Uvod u Menadžment Troškova