Brkić, L .• Mogući utJecaJ •• , Pollt. misao, Vol. XXVI (19119) , No. 1, str. 61~ 61

Izvorni znanstveni rad UDK 339.92: 061.1 + 338(97.1)

Mogući utjecaj evropskih ekonomskih integracija na jugoslavensku privredu

Luka Brkić

Fakultet političkih nauku 11 Zagrebu

Sažetak

Uključivanje Jugoslavije u svjetsku privrcc.lu u stvari je uključi­vanje u evropske integracijske tokove i strukture Evrope. U -situaciji kada .su ekonomske performanse sistema sve slabije, odrlavanje priv­rednog sistema udaljenog od trži.~ zakonitosti poslovanja i uz ote-1.ano .kretanje akumulacije i investicija može konačno polkopari raz. vojne mogućnosN jugosJavenske privrede i udaljiti je od suvremenih medunarodnih ekonomskih tokova. Jugoslavija viAe ne mo'.e zasnivati svoj razvoj na osno'i zatvorenih autarhičnili privn.'dnih struktura. već mora formirati ;privrednu strukn1ru na osnovi S\•jetskih kriterija i standarda racionalnosti. U tim uvjetima posebnu 'Pažnju treba posveti­ti manstven<>tehnološkom razvoju kao inLegralooj komponenti p riv­rednog i drušvcnog razvoja. Strategiju ekonomskih odnosa s inozem­stvom, što prije s,-ega znači s cvropskjm integracijslci.m prostorom u širem smislu, valja smatrati sastavnim dijelom ukupne st.rategijc dru­štvenog i ekonomskog razvoja zemlje.

Evropska ekonomska zajednica je bez sumnje osnovni nosilac impulsa zapadnoevropske integracije i ujedinjenja. To posebno vrijedi za područje privrede, gdje su dostignuća Zajednice najimprcsivnija. Od prvobitnih Sest članica, Zajednica se proširivala na devet, deset i, na kraju, d vanaest člani­ca, ulaskom Spanjolske i Pmlugala 1985. godine. U Evropi su ambicije EZ prije svega bile usmjerene ka postupnom širenju integracijskog prostora, o čemu svjedoči i kontinuiran rast broja članica. Kada je riječ o zeml jama koje zbog svog politićkog starusa ili zbog drugih razloga nisu mogle ili nisu že­ljele pristupiti Zajednici, traženi su drugi oblici jačanja sw·adnjc. Sa zem­ljama članicama EFTA, na osnovi općeg sporazuma između EZ i EFTA o ukidanju carina i s tvaranju bescarinske zone, zakJjuC::cni su posebni spora­zumi sa svakom zemljom članicom, koji su stupili na snagu 1977. godine. 1ako teritorije EZ i EFTA čine danas jedan evrop ki integracijski prostor u širem smislu, odnosno tzv. Veliku evropsku zonu slobodne trgovine iodustl'ij­sk:im proizvodima. Nadalje, Zajednica je sklopila sporazume o pridruživa.-

Brici~. L, MOjJu~l utjecoj .• , Pollt. misao, Vol. XXVI (19119), No. 2, •tr. 61~7 62

nju i s evropskim mediteranskim zemljama - MaHom, Ciprom i Turskom, koji bi također t rebalo da ,rode uspostavljanju c.arinske unije, što znaći, izu­zimajući zemlje istočne E\'l"Opc, da jedino Jugoslavija, sa sporazumom sui ge­neris, i mješovitim sporazumom sa EFTA, i Albanija o Laju po strani (zapad­no)c\rropskih integracijskih procesa. Potpisivanjem sporazuma o međusobnoj suradnji između EZ i SEV-a omogućeno je istočnoevropsk.im državama za­ključivanje individualnih sporazuma sa EZ. Takav razvoj je S\akako rezultat i promjene stava prema EZ u Sovjetskom Savezu i interesa isloćnoevrop_o;;kih zemalja 7.a unapređivanje suradnje, kao i stalnih napora same Zajednice za ~irenjem suradnje i integracijskog procesa u E vropi u svim pravcima, ugra­nicama mogućeg i u postojećim političkim okvirima. U području Mediterana EZ nastoji stvoriti zonu preferencijalnih odnosa tamo gdje za to postoje obo­strani interesi.

Usprkos problemima i zastoju u razvoju integracijskih proccsa, E vrop­s ka zajednica nastupa vdo dinamično u širenju ekonomske suradnje i u po­vezivanju sa zemljama nečlanicama. kako u Evropi, tako i u izvanevropskim područj ima (suradnja sa AKP zem ljama, sporazumi s nekim Jatinskoamerič­kim dr-/.avama i centraluoameričkim tržištem). namećući se kao nosilac po­sebnog zapadnoevropskog ekonomskog identiteta i integracije u širem smis lu.

Kao Slo je poznato, većina naše vanjske trgovine obavlja sc (više od 8.0%) sa zemljama E vrope, od čega više od 95% otpada na zemlje koje se nalaze u nekoj od ekonomskih intcgracijskih grupacija! Jugoslavija se, na primjer nalazi na 9. mjestu uvoznika iz Evropske ekonomske zajednice i na 23. mjestu izvoznika na to područje. Taj podatak govnri o poziciji naše zem­lje u Evropi, ali i o vrlo nepovoljnom odnosu našeg uvoza i izvoza. Istićući !>3JllO moguće bitne utjecaje integracijskih grupacija u Evropi na našu priv­redu, čini nam sc da je prvi i najvažniji utjecaj suvremene znanstveno-teh­nološke revolucije, jer upravo tom fenomenu integracijske grupacije pokla­njaju izuzetnu pažnju. »Ako želi odgovoriti tehnološkom izazovu SAD i Ja­pana, Evropa mora do kraja stoljeća usvojiti i primijeniti sva znanja koja će se već sulra naći u srcu treće industrijske revolucije•/ ističe se u doku­mentu kojim su francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas i ministar za istraživanje i tehnologiju Hubert Curicn pozvali šesnaest evropskih zema­lja' na evropsko zasjedanje o tehnologiji odri.ano u Parizu 1985. godine. Pro­gram kojeg su F rancuzi ,nazvali EUREKA predviđa zajednička istraživanja i razvoj tehnologije budućnosti na pet područja koja će, po mmjenju struč­njaka, u narednim desetljećima odrediti budućnost svijeta, a to su: informa­tika (euromatique), komunikacije (eurocom), robotika (eu robol), biotehnolo­gija (eurobio) i novi materijali (euromat). Osnovne struktura lne karakteris­tike EUREKE su tl.eksibilnost njene s trukture, prilagodljivost brzim tehno­loškim promjenama, kao i usmjerenost ka pmizvodnji konkretnih visokote.h-

' ćosić. B.: Jugoslavija u svjetskoj privred~, Informator, Zagreb, 1981. godina, str. 155.

• Pismo upućeno konstituirajućem sastanku EUREKE, str. J (šapirografirauo), citirano prema Matek, V.: Dossier Eurekc, »Naše leme•, br. 4--6/ 1985. godine, s1r. 428.

, SR Njemačka, Austrij a, BeWja, Danska, Spanjolska , Finska, Fcancuska, Grč­ka, Jrska, llalija, Luksemburg, NOrveška, Nizozemsl-a, Ponug:ll, Velika Britanija, s,-eds.ka i S\'icarska.

Orlić, L. Mogući uli•col •. , Polh. mlsoo, Vol. XXVI (1989}, No. 2. str. 61-67 63

noloških proizvoda, a uz fleksibilno sudjelovanje razJičitih 7.emalja, kumpa­nija i znanstvenih insti tucija.

l sto<:-noevropski projekt •Kompleksni program• s lužbeno je lnaup.uriran naj kasnije, ali je jasno da je on b io na snazi već i prije. Poznato je da se u SSS~-u poduzimaju veHki zahvati na razvoju visokih tehnologija, Sto bi, po­red ostalog, moglo imati i dra'itične posljedice za naš izvoz tehničke robe u SSSR.

»Ako za Zapadnu Evropu opasnost tehnološkog zaostajanja privrede i za SAD predstavlja egzistencijalno pitanje, ~to da ka'-emo mi, s privrednom strukturom koja tehnološki i organi?.aciono bitno zaost01jc za zapadn.oevrop­skom ? Očito da problem restrukturiranja i Tevitalizacijc tehnologije na no­vom nivou kvalite te, a Lo je suština EUREKE, postaje 7.a nas još mnogo val­oi ji i sudbonosni ji. To znači da jedan od naš ih prioritetnih ciljeva mora pu­:-. tati jedan takav program, 'Eureka na jugoslavenski način' - sasvim neovis­no o tome da li i u kojem vidu će se ona naslanjati, ili nadovezivati, bilo na zapadnoenopsku EUREKU, bilo na istočnoevropski 'Kompleksni program', bilo uz oba ... Izaći na teren EU REKE značilo bi ući na svjetsko trlišlc zna­nja, koje kao i svjetsko uiište robom, nameće svoje, dakle 5\'jets ke kriteri­je vrednovanja. A upravo ta izloženost svjetskim mjerilima jedna je od zna­ča jnih pokrclačkih snaga naučnc:>-tehnološkog razvoja u svijetu.• '

Druga vrsta utjecaja dolazi od jedne tendencije koju bismo mogl i naz­vati fenomenom s tvaranja 7.ajednjčke ekonomske politike, odnosno stvar-anjem jedinstvenog trtišla . Riječ je o s tvaranju jedinstvenog tržišta ll zapadnoev­ropskih zema'lja s 320 milijuna s tanovnika, koje će biti 30 o/o veće 0<1 lrtiš ta SAD, a gotovo tri puta veće ou japan~koga.

Predviđeno je da se jedinstveno tržiš te Evmpe s tvori do 1992. godine, a u Jed instvenom evropskom aktu ono je d efinirano kao •prostor bez utlutraš­:1jih gr·anica na kojem je osigurano slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i ka· pi la lac.s Do tada će se uklanjati p roblemi koje je Komisi ja E vrops ke zajed­nice podijelila u tri kategorije: (.izičke barijere (kontrola robe i ljudi), teh­ničke barijere (tehničko-tehnološki standardi, mobilnost radnika, reguliranje us luga i kretanje kapitala, zakon o poduzećima), fiskalne barijere (porez na dodamu vrijednost i fiskalna opterećenja) .

Pre tc-"Lan Uio formalnosti što se odnose na međugranlčno kretanje lj udi i dobara, uk-inut je 1988. godine. U 1989. godini predviđenu je ukidanje većine ograničenja koja ometaju slobodan opLjccaj kapitala, a sva financijska ogra­ničenja na lom području treba otkloniti do 1992. godine. ć.etiri b itna ~ckto­ra: energija, prom et , telekomunikacije i vodoopskrb a pripremljeni su za l.1Di· fikaci ju. Većina propisa o jedinstvenom poslovanju poduzeća bit će izrađena do 1989. godine, a Statul za »Evropsku kompaniju« kompletiran zaključno sa 1992. godinom. Du 1992. godine stvorit će se jedinstveni fiskalni sistem i us kla­diti zajednički porez na dodatnu vrijednost (VAT), a do 1990. godine uvjeti bnnkovnog pos lovanja, osiguranja i transporta.

Uni fikacija 7.apadnoevrop skog tržišta - na koje je orijentirano oko 7S~il jugoslavenske konvertibilne van jske trgovine - stavit će našu privrctlu n a

• Paar, V.: •Naše leme•, br. l-2/ 1986. godine, str. 172. , Einheitliclle EurOpiiliche Akte, Europa Archiv 6/ 1986.

8rkić, L., Mogući utjecaj •• , Palit. misao, Vol. XXVI (1989), No'. 2, str. 61-67 64

potpuno lllOve kušnje. Najprije treba računati s time da će konkurentnost na­ših brojnih izvoznih proizvoda pasti ako se u međuvremenu naš ekonomski sistem ne osposobi tako da privredne organizacije priprerrti za drugačiji na­čin privređivanja uz stalan i dinamičan rast produktivnosti. Neki proračuni pokazuju' da i uz pretpostavku da su juilinični troškovi poslovanja i stopa inflacije i u nas i u EZ-u jednaki~ kad počnu djelovati mehanizmi jedinstve­nog evropskog lržišla, naša sc konkurentnost »preko noći« smanjuje 20-25 %, jer kao nečlanovi nećemo sudjelovati u procesu ekonomije opst:ga i sniženju troškova istraživanja i proizvodnje po svakoj jedinici ostvarenog GNP.

Prt!mua sc u Komisiji EZ argumentira da će stvaranje jedinstvenog tr­žiMa povećati jugoslavensku Tobnu razmjenu sa zemljama Zajednice jer se otvaraju tržišta koja Jugoslavij i dosada nisu bila potpuno dostupna, tTeha imati u vidu i neke negativne konzekvencije tih procesa. Naime, poznato j e stajalište Zajednice po kojem se jugoslavenska privreda u predstojt!ćem raz. doblju ne nalazi medu priolitetnim zemljama u koje bi podu;zeća. EZ ubuduće trebala ulagati kapital. Ako se Lome doda očekivani uspot·eni tempo rasta fondova za financiranje razvoja mediteranskih zemalja u razvoju, zatim oče· kivano smanjenje sredstava zajmova koji se dobijaju pod specijalno povolj­nim uvjetima, kao i bespovratnih sredstava, onda j e u sadašnjem trenutku teško predvidjeti posljedice svilh eko:nnms.kih kretanja na nali:u privredu. Jeu· no je, 1neđutim, neospon1o; hitnost koncipiranja strateškog nastupa Jugo­slavije prema ujedinjenoj Evropi. Nimalo oplimistično ne djeluje spoznaja o odsutnosti bilo kakvih indikatora koji bi upućivali na to da je jugoslaven­ska ekonomska politika prihvatila ill do kraja razradila definirani koncept približavanja EZ. I zostanak takvog konet:pla sigurno vodi u izolaciju jugo­slavenske privrede od svih aktualnih ekonomsldh kretanja u njenom nepo­srednom okruženju.

Treća vrsta utjecaja nastaje zbog tendencije širenja veza među pojcc.li­nim zemljama Zapada i I stoka, odnosno zbog praktičnog napuštanja, od stra­ne SSSR-a, Staljinove doktrine o postojanju dva paralelna, svjetska tržišta. Trgovina na relaciji Istočna Evropa (SEV) - Zapadna Evropa (uglavnom EEZ) raste bržim tempom od rasta ukupne svjetske trgovine. Taj fenomen nama također daje određene šanse, ali nam donosi i određcnt: opasnosti ako za Le procese ne budemo bili spremni.

Na ovom mjestu iznosimo jedni! paradoksalnu ali zato nt! manje istini· tu činjenicu da je klirinški dio medunarodne razmjene JugosL.wije postao u posljednje dvije-tri godine najnt:J;Labilniji 'llio ukupnih ekonomskih odnosa sa svijetom. Jugoslavija je postala izvoznik kapitala i na Tstok , a polražni saldo (sufjcit) u razmjeni s klirinškirn područjem jedan od najsnažnijih ge­lleratora inflacije u zemlji. S ve lo u uskoj je vezi s pojedinim privredno-sis­temskim rješenjima i s ekonomskom politikom, pa i s dosadašlfljim načinom razmjene s klirinškim podL'UČjem.

Od izbijanja krize (izuzetak su samo 1983. i 1984. godina) Jugoslavija j e postala jeuan od najVećih kreditora SSSR-a na račun visokog, beskamatnog potražnog salda u klirinškim obračunima. Ovisnost jugoslavenskog izvoza o tržištu SSSR-a postala je veća nego što je u slučaju bilo koje zemlje SEV-a

• SaViin, D.: Nove kufnje izvoznika, »Privredni vjesnik«, prosipac 1987. godine.

D•kić, L, Mogu~l u!JeeoJ ••• Pol lt. Mi.ao. Vol. XXVI (19119), No. 2, •II 61--67 65

(osim Mađarske). T ti je slučaj i s jugoslavenskim uvozom. Budući da se iz­vo?. na kUriog naplaćuje s računa Narodne banke Jugoslavije, pojava suficita značila je da Lakva razmjena postaje značajan izvor jugoslavenske inflacije. Naime, neto-kreiranje primarnog novca na temelju kliringa (i bez tečajnih razlika) kretalo sc od 15 du 31 i više pusto laka godišnje emisije novca. Osim· in­rta tornog Lime je otkri.ven i značajan efekt preraspodjele dohotka od onih koji trguju sa Zapadom ili na domaćl:m tr:lištu prema onima izvoz naplaćuju u štampadji novca.

U okviru studije objavljene na stranicama jubilarnog sveska •Problemi privrednog ruvoja i privrednog sistema Jugoslavijcc u povodu r . godišnjice osnivanja zagrebačkog Ekonomskog instituta, dr. Ante ćičin-Sain i dr. 1\evcn Mates opsežno istražuju ekonomske odnose Jugosla, .. ije i klirinškog podru­čja. U toj studiji autori polaze od imperativa da J ugoslavija prestane biti neto-izvoznik svoje akumulacije u tc zemlje i da ponovo postane korisnik akumulacije stvorene u razvijenim zemljama SEV-a iti da barem teži ravno­težnoj razmjeni. Stoga preporučuju tla osnovni pravac jugoslavenskih priv· redno-poHtičkih akcija buti~.: na unapređenju uvoza iz klirinškib zemalja, što bi praktično značilo da u robnoj razmjeni naš uvoz bude bare m za 400 mili­juna obračunskih dolara veći od izvo~. Nadalje, tra7.e da se ukinu svi oblici čvrstog vezivanja klirinškog tečaja uz tečaj američkog dolara, odnosno ko­šare konvertibilnih valuta, kao i to da se ukinu sve <linarske . timuJacije za i7voz na kliring. U protivnom će kliring ostati tehnika prikrivene sanacije ne­rentabilnih iz\oznik:a na račun rentabilnih.

Jedan od složenih problema koji se poja\,1juju na području šireg uklju­čh·anja naše zemlje u međunarodnu podjelu rada očito je i relativna nede­finiranost j neizvjesnost naših dugoročnih odnosa sa tržištima regionalnih integracijskih područja. Ocjenjujući kakav utjecaj one mogu imati na našu privredu, nužno je poći od toga da će naša produktivnost rada najčešće od· rcilivati i naš položaj na svjetskom tržištu regionalnih ekonoms kih integraci­ja, a dntgi važan aspekt j~.:sl na.~ organi7.iranost odnosno neorganiziranost illl tim tržištima.

Prema neldm računicama· proizlazi da je na porast našeg izvoza npr. od 1965-1972. godine utjecao i sključivo porast svjetske trgovine, i to 7.3 11- ,4 0fl,

i da je to kompenzirala negativne efekte koje smo imali u promjenama robne ~trukture (od -3.9%), zatim u promjenama regionalne strukture (od --8,8°11) i u promjenama konkurentnosti (od -2,8°il). Prema tome, na.~ se privreda nalazi pred neodgodivim 7.adatkom da popravi svoj polo7..aj u međunarodnoj podjeli rada. »Granična jedinica eksporta nam ima veći uvo:.~ni sadržaj m.:go prosječna jedinica, tako da nam je i marginalna sklonost uvozu veća od pros­ječne pa istjerujući veći izvoz neizbjež'llO upadamo u relativno veći uvoz ... U svjetskom izvozu sudjelujemo s 0,5%, u svjetskom turističkom devlz.nom prilivu s l %, u mediteranskom turističkom deviznom prilivu s 3%. To nisu nikakve ozbiljne izvo.m.e performanse, s kojima bi e Jugoslavija mogla us­pješno uključiti u svjetske ekonomske tokove ... Prema kriterijima Interna­tional lnvestora kreditni bonitet nam je na 46. mjestu iza Kine. Bra7ila, ~a­đarske, Ceboslovačke, Grčke, Argentine, Traka, Libije, Alžira itd. Prema ne-

• Kovač, 0 .: Ekonomski odnosi s inostranstvom, •Ekonomiste, 2-3/ 1978.

Đ rltić, L .. Mogući uljecoj,. , Polit. misoo, Vol. XXVI (1989), No. 2, str. IH--67 66

kim kriterijima stojimo još gore ... Zoog administrativnog dirižizma i svojin­skih odnosa nas i dalje svrstavaju s onu stranu zavjese neki put u red polu­industrijskih, drugi put u red novoindustrijskih zemalja, ali je najnepoćud­nije ono JSVrstavanje ,kQje se vr§i. po kretanju društvenog proizvoda, izvoza, stope servisiranja duga i stope inflacije, koji nas parametri svrstavaju mea u zemlje lošeg gospodarenja.«'

Održavanje privrednog sistema udaljenog od tržišnih zakonitosti pos­lovanja, uz otežano kretanje akumulacije i investicija, može konačno potko­pati razvojne mogućnosti jugoslavenske privrede i toliko je udaljiti od suv­remenih međunarodnih ekonomskih tokova da će biti potrebna desetljeća da se isprave sadašnje pogreške, jer se odustaje od djelovanja kojega je potreba očita a pravac poznat. čini nam se da su neke naše postavke ponovno ID.kom­patibilne s postavkama svjjeta jer »mi se još uvijek bojimo da će kapital na­h rliti i .preko noći ugroziti nepostojeći .socijalizam i imaginarne nadnacional­ne ciljeve pa mu postavljamo prepreke u korist svoje štete i licitiramo ideo­loškim nadmudrivanjem što će se na području dozvolili, a što ne, zaboravlja­ći da u nizu vitalnih područja, u elektronici, u kemiji, u informatici zaostaje­mo za svijetom već cijelu jednu biološku generaciju.«'

Ukoliko ne želi da u međunarodnoj podjeli rada zauzme ono rnjeslo koje su joj drugi prepustili, a ne ono koje je sama izvojevala, Jugoslavija mora uobličiti razvojnu i ekonomsku politiku ,,po mjeri 'ballkanskill' prilika. Da bi izrad:ila 'evropsku' priv.redu, mora otkloniti 'balkanska' uska grla: nekohc­rentnost strukture privrede, izdjeljenost domaćeg tržišta, ekonomsku nefunk­cionalnost društvene organizacije ... Da bi stigla u 'Evropu', Jugoslavija mo­;·a dati dokaz da je u stanju da sama i~gradi put do nje.«'0

Ovo treba razumjeti tako što se važnost stvaranja efikasnijeg privrednog sistema i -promjene privredne strukture ne nameću samo zbog 'lmutrašnjih razloga kao što su stagnacija proizvodnje, vi!>uka inflacija, otežano servi&i­ranje vanjskog duga i veliki pad životnog standarda, već i zbog razloga vanj-

. !>ke prirode. Očito je da postoji interakcija na oba pola i u skladu s time ta dva pola i zahtijevaju rješenje.

• Mrkušić, ž.: Položaj Jugoslavije u procesima ek-orwmsk:ih integracija, »PoJ•i· tit:ka misao«, 2/1988, <Str. 49.

• Bilušif, A.: Demonstranti tjeraiu dolare, ~Danas« , br. 364, 7. velJače 1989. go­dine.

10 Babić.,~. B.: Medunaroll:~o okruženfe i nacionalni tat,vnj ; Za »balka.nski« Od· govor na »J:Salkanske« neprt11ke, RazvoJ/Development, br. 2-3/1987. godme.

Br~lč, l., Mogufl utjecaj •. • Palit, misao, Vol. XXVI (1989), No. 2. 1lr. 61~7

Luka Brlcić

POSSLBLE EFFECTS OF EUROPEAN ECONOMIC INTEGRAIJON UPON YUGOSLAV ECONOMY

Summary

The inclusion of Yugoslavia into wnrld economy means in fact inclusion into European developments in terms of integration and into tbc !Structures of Europe. In a si.tuation where the economic per· formances of the system appear incrcasingly lo weaken, the maintenan­ce of an economic system removed (rom the market laws of business and burdened with great difficulties for aecu:mulalion and inves"tment, might finally undcrmine the possibility of growth for Yugoslav economy and distance it from contemporary international economic trends. Yu. goslavia cannot hase its development on closed autarchic economic struc­ture.<; any longer, but musi instead form a structure of economy ac­cording to world criteria and rational st.andards. Under these circum· stances special attention must bc devoted to the development of ~eien· ce and technology as component part of economic and social develop­ment. The strategy of economic rclal!ionships wJ!tb the ouLc;ide world, wh:icb means, cin the first place, with the area of EuroJX>aO integration in a wider sense. should bc seen as a constituent part of the total strate~ of the country's social Wld economic development.

67