1. UVOD

Premda je 1990. i 1992. godine ozakonjeno pravo građana da ustroje svoju lokalnu

samoupravu za područje općina i gradova te upravu i samoupravu za područje županije,

sličnih podjela područja bilo je i ranije, kao što je bilo i različitih oblika lokalne samouprave.  

U davnoj prošlosti na ovim prostorima izvorno su niknule vlasti lokalnih zajednica u

naseljima ili za skupinu naselja, što nam potvrđuju statuti - Vinodolski, Poljički, Korčulanski,

Krčki, Vrbnički i drugi. Poznate su i samouprave u gradovima kao što su Split, Hvar, Zadar,

Varaždin, Križevci itd. Zagreb je, primjerice, imao regulirana prava i slobode u svojem

Statutu, koje su predstavnici grada dali kralju Beli IV. 1242. godine, a on ih je potvrdio u

povijesti poznatom Zlatnom bulom. Tada je već Zagreb postao slobodan od feudalaca,

kraljevski grad.

Nakon pada feudalizma potkraj XIX. stoljeća, a posebno u tijeku XX. stoljeća, razvijala se

općinska samouprava u većini europskih demokratskih država, među njima i u Hrvatskoj.

Može se naglasiti daje u Hrvatskoj od 1963. pa sve do 1993. godine dobro funkcionirao

posebni oblik mjesne samouprave pod nazivom „mjesne zajednice“. Ekonomskim i političkim

povezivanjem zapadnoeuropskih demokracija, u drugoj polovici XX. Stoljeća u Vijeće

Europe i ustrojavanjem Europske unije stvarani su uvjeti za potpunu decentralizaciju javne

uprave na lokalnu razinu i za svestrano uključivanje građana u obavljanje javnih poslova u

većini država Europske unije. 

Republika Hrvatska u svoj je Ustav unijela mnoga načela i principe Europske povelje o

lokalnoj samoupravi. Ustavno - pravno ustrojstvo Republike Hrvatske ustanovljeno je na

načelima suvremene pravne države, te parlamentarne višestranačke demokracije, s ciljem

razvijanja i jačanja ostvarivanja sloboda i prava čovjeka u pluralističkim društvenim i

ekonomskim uvjetima. U skladu s tim načelima izvršena je trodioba državne vlasti na

zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Lokalna samouprava je ustrojna na povijesnom razvoju i

iskustvima suvremenih političkih sustava.

2. USTROJSTVO LOKALNE SAMOUPRAVE

Ustrojstvo lokalne samouprave temelji se na članku 1. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske u

kome je regulirano da u Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao

zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. 1

S obzirom da narod prema stavku 2. članka 1. Ustava ostvaruje vlast izborom svojih

predstavnika i neposrednim odlučivanjem, Ustav je u člancima 129. do 131. utvrdio osnovna

načela ustrojstva lokalne samouprave i uprave kao okvira u kojemu se, prema povijesnim

saznanjima i međunarodnim iskustvima može u svakodnevnoj životnoj praksi ostvarivati

načelo da “vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu”. Tako, prema članku 128. Ustava

građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu.

To pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja prema potrebama i interesima

građana – lokalnog značenja, a osobito:

unapređivanju prostora i urbanističkom planiranju;

o uređivanju naselja i stanovanja;

o komunalnim djelatnostima;

o brizi za djecu;

o socijalnoj skrbi;

o kulturi;

o tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi;

te o zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša.2

Općine i gradovi su, prema Ustav Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave.

Teritorij Republike Hrvatske administrativno je podijeljena na 127 gradova i 429 općina.

Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave, to su osnovne ustrojstvene

jedinice. 

1 Ustav Republike Hrvatske donio je Sabor republike Hrvatske 22. prosinca 1990. godine, „N.N.“ br. 56/90

2 Prilog razvoju modela urbanog menadžmenta, doc., www.bib.irb.hr., 11.06.2011.

2

Županije su više jedinice lokalne samouprave, pojam lokalni ovdje ima šire značenje, u smislu

hrvatskog Ustava županije su jedinice područne samouprave koje su ustrojene od općina i

gradova.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno

ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja,

prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.

Područja općina, odnosno gradova, njihov naziv, sjedište njihovih tijela, osnivanje novih te

ukidanje ili spajanje postojećih općina, odnosno gradova, izdvajanje pojedinih naselja iz

sastava jedne općine ili grada i uključivanje tih naselja u sastav druge općine ili grada,

promjene granica kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalne promjene jedinica lokalne

samouprave u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o područjima županija, gradova i

općina u Republici Hrvatskoj - Narodne novine 86/2006.. Zakon propisuje da će se pri svakoj

promjeni područja općine ili grada prethodno tražiti mišljenje stanovnika te jedinice, odnosno

uobičajeno je izjašnjavanje građana na lokalnom referendumu.

Općina i grad su pravne osobe. Imaju svoj statut koje donosi njihovo predstavničko tijelo -

općinsko vijeće u općini, odnosno gradsko vijeće u gradu. Statutom se podrobnije uređuje

njihov samoupravni djelokrug, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada

tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u

pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje

jedinica lokalne samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

Obilježja jedinica lokalne samouprave su zastava i grb. Grb i zastava utvrđuju se statutom ili

statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za

lokalnu i područnu/regionalnu samoupravu tj. Središnjeg državnog ureda za upravu.

3

3. OPĆINE

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih

mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana

zajedničkim interesima stanovništva.

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja

kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni

državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

Uređenje naselja i stanovanje u skladu sa županijskim planom,

Prostorno i urbanističko planiranje u skladu sa županijskim planom,

Komunalno gospodarstvo,

Skrb o djeci,

Socijalnu skrb,

Primarnu zdravstvenu zaštitu,

Odgoj i osnovno obrazovanje,

Kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

Zaštitu potrošača,

Zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

Protupožarnu i civilnu zaštitu,

Lokalni promet na svom području ne ubrajajući državne i županijske

prometnice,

Poslove koji su im zakonom stavljeni u djelokrug.3

Veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju

poslove koji se odnose na:

Uređenje naselja i stanovanje,

Prostorno i urbanističko planiranje,

Komunalno gospodarstvo,

Skrb o djeci,

3 J. Hrženjak, LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA u Republici Hrvatskoj, Informator d.d., Zagreb, 2004.

4

Socijalnu skrb,

Primarnu zdravstvenu zaštitu,

Odgoj i obrazovanje,

Kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

Zaštitu potrošača,

Zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

Protupožarnu i civilnu zaštitu,

Promet na svom području

Održavanje javnih cesta,

Izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz

gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja,

Ostale poslove koji su im zakonom stavljeni u djelokrugu.4

Dakle, vidljivo je da veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija, imaju širi samoupravni

djelokrug nego općine i gradovi. Uz sve to, veliki gradovi mogu obavljati i neke poslove iz

djelokruga županije.

Odlukom svog predstavničkog tijela, općina odnosno grad mogu u skladu sa svojim statutom i

statutom županije, prenijeti pojedini poslovi iz svog samoupravnog djelokruga na županiju.

Isto tako, predstavničko tijelo može i tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost

središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne/regionalne

samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na

području te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.

Osim gore spomenutih tzv. izvornih odnosno samoupravnih poslova, gradovi i općine mogu

obavljati i određene poslove državne uprave, dakle poslove koje su inače dodijeljeni tijelima

na državnoj razini. Poslovi državne uprave, tzv. povjereni poslovi, koje mogu obavljati općine

i gradovi kao jedinice lokalne samouprave, određuju se zakonom.

4Zakon o lokalnoj i područnoj/regionalnoj samoupravi, (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07 i 125/08)

5

3.1. Općinsko i gradsko vijeće - predstavničko tijelo

Općinsko vijeće u općinama, odnosno gradsko vijeće u gradovima predstavničko je tijelo

građana i tijela lokalne samouprave koje donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne

samouprave te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.

Broj članova predstavničkog tijela mora biti neparan, a određuje se statutom općine, odnosno

grada i to tako da predstavničko tijelo:

Općine koja ima do 3.000 stanovnika, ima od sedam do trinaest članova,

Općine koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od devet do petnaest

članova,

Općine i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od trinaest do

devetnaest članova,

Grada koji ima više od 30.000 stanovnika, ima od devetnaest do tridesetipet

članova.5

Mandat članovima predstavničkih tijela traje 4 godine. Članovi predstavničkog tijela nemaju

obvezujući mandat i nisu opozivi. Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to

ne prima plaću, ali ima pravo na naknadu troškova u skladu s odlukom predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom

glasova svih članova predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo - općinsko, odnosno gradsko vijeće:

Donosi statut jedinice lokalne samouprave,

Donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog

djelokruga jedinice lokalne samouprave,

Osniva i bira članove radnih tijela vijeća,

Uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela općine, odnosno grada,

Osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih,

društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za općinu ili grad,5Hrvatske općine i gradovi, doc., http://hr.wikipedia.org., 13.06.2011.

6

Obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u

djelokrug predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina

članova predstavničkog tijela. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova

svih članova predstavničkog tijela.

Izvršno tijelo u općini je općinski načelnik. Izvršno tijelo u gradu je gradonačelnik. Općinski

načelnik i gradonačelnik biraju se neposredno. Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ima

do dva zamjenika. Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik predstavlja općinu, odnosno

grad.

Upravni odjeli i službe 

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave kao i poslova

državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe - upravna tijela.

U općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za

obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Jedinstveni upravni odjel

može se ustrojiti i u općinama i gradovima koji imaju poglavarstvo.

3.2. Izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada

Zagreba

Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se

neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. Općinski načelnici,

gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno

i istovremeno, na isti način i po istom postupku.6

Raspisivanje izbora

Redoviti izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba

održavaju se istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i

područne/regionalne samouprave. Odluku o raspisivanju izbora donosi Vlada Republike

6Izbori, doc., http://www.uprava.hr., 13.06.2011.

7

Hrvatske. Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od

30 ni više od 60 dana.

Prijevremeni izbori

Mandat općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i

njihovih zamjenika može prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama Zakona o

lokalnoj i područnoj/regionalnoj samoupravi, u kojem slučaju će se raspisati prijevremeni

izbori u roku od 60 dana od dana prestanka mandata.

Prava, obveze i odgovornosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika

Grada Zagreba do provedbe redovitih izbora obnašat će zamjenik. Ako mandat općinskog

načelnika prestane opozivom, prestaje i mandat njegovom zamjeniku. Ako mandat prestane i

zamjeniku, Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika. Povjerenik Vlade Republike

Hrvatske obnašat će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika

Grada Zagreba do provedbe izbora.

Aktivno i pasivno biračko pravo

Pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba

imaju svi birači s prebivalištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave u kojoj se provodi izbor.

Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada

Zagreba imaju svi birači koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno

prebivalište na području jedinice lokalne, odnosno područne/regionalne samouprave u kojoj

se provodi izbor. Nitko ne može istovremeno biti kandidat i zamjenik kandidata. Nitko se ne

može istovremeno kandidirati u jedinici lokalne i područne/regionalne samouprave.

Kandidiranje

Kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i

njegova zamjenika mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj. Dvije

ili više političkih stranaka mogu predložiti zajedničkog kandidata. Birači mogu predlagati

nezavisne kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada

Zagreba i njihove zamjenike.

8

Za pravovaljanost stranačkih i nezavisnih kandidatura potrebno je prikupiti:

50 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini do 1.000

stanovnika,

100 potpisa birača za općinskog načelnika i jednog zamjenika u općini iznad 1.000

stanovnika, a manje od 10.000,

200 potpisa birača za gradonačelnika grada i jednog zamjenika s manje od 10.000

stanovnika,

500 potpisa birača za općinskog načelnika i dva zamjenika, te gradonačelnika

grada i dva zamjenika s više od 10.000, a manje od 35.000 stanovnika,

1.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 35.000, a

manje od 100.000 stanovnika,

2.000 potpisa birača za gradonačelnika grada i dva zamjenika s više od 100.000

stanovnika,

2.500 potpisa birača za župana i dva zamjenika,

5.000 potpisa birača za gradonačelnika Grada Zagreba i dva zamjenika.

Pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u izvršnim tijelima jedinica

lokalne i područne/regionalne samouprave

Pripadnicima nacionalnih manjina u jedinicama samouprave u kojima ostvaruju pravo na

razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava se i zastupljenost u izvršnim

tijelima. U lokalnim jedinicama, prema propisanim uvjetima, zamjenik općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, a što se

mora urediti statutom jedinice. Ukoliko ne bude ostvareno pravo na jednog zamjenika iz

redova pripadnika nacionalnih manjina, raspisati će se dopunski izbori.

Izborna promidžba

Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista kandidatura, a prestaje 24 sata prije

dana izbora. Kandidati imaju pravo u vrijeme izborne promidžbe iznositi i obrazlagati izborni

program.

Na dan koji prethodi održavanju izbora i na dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta u 19 sati,

nije dopuštena izborna promidžba ni objavljivanje privremenih rezultata ili procjena rezultata

9

izbora. Na dan izbora dopušteno je ispitivati javno mnijenje i opredjeljenje birača, ali se

rezultati ispitivanja ne smiju objavljivati do 19 sati.

Tijela za provedbu izbora

Tijela za provedbu ovih izbora su:

Državno izborno povjerenstvo,  

Izborna povjerenstva u jedinicama lokalne i područne/regionalne samouprave,

Birački odbori imenovani za izbor članova predstavničkih tijela jedinica

lokalne i područne/regionalne samouprave.

Provođenje izbora

Glasovanje se obavlja na biralištima na području općine, grada i Grada Zagreba. Glasovanje

traje od sedam do devetnaest sati kada se birališta zatvaraju.

Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se većinskim

izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine ili grada, županije ili Grada Zagreba čini

jednu izbornu jedinicu.

Za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili gradonačelnika grada Zagreba izabran je

onaj kandidat koji na izborima dobije više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ako

niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu u prvom izbornom krugu, daljnji izbor se

provodi u drugom ili trećem izbornom krugu. Ako ni tada niti jedan kandidat ne dobije

potrebnu većinu, izborni postupak ponavlja se u cijelosti.

Nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora

Ustavnost i zakonitost izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika

Grada Zagreba nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske sukladno Ustavnom zakonu o

Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

10

4. ZAKLJUČAK

Ustavom Republike Hrvatske propisano je da je u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena

na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom

zajamčenim pravom građanima na lokalnu i područnu/regionalnu samoupravu.

Uspostava sadašnjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj započela je 1992.

godine postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira te je sustav uspostavljen 1993. godine,

stupanjem na snagu zakona kojima se uređuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug,

izborni sustav, način financiranja lokalne samouprave, a oživotvoren provedbom prvih

lokalnih izbora.

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a jedinice područne/regionalne samouprave

su županije. U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to

429 općina i 126 gradova te 20 jedinica područne/regionalne samouprave, odnosno županija.

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije.

Općine i gradovi, u svom samoupravnom djelokrugu, obavljaju poslove lokalnog značaja

kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni

državnim tijelima, dok županije obavljaju poslove od područnog/regionalnog značaja.

Zakonom o lokalnoj i područnoj/regionalnoj samoupravi utvrđena su područja koja spadaju u

samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave – općina, gradova i županija.

Kad je riječ o specifičnim zadacima općina, gradova i županija iz njihova samoupravnog

djelokruga, posebnim, sektorskim zakonima detaljno će se odrediti poslovi koje su jedinice

lokalne i područne/regionalne samouprave dužne organizirati te poslovi koje mogu obavljati.

Također, posebnim zakonom određuju se poslovni državne uprave koji se obavljaju u jedinici

lokalne i područne/regionalne samouprave.

Jedinice lokalne i područne/regionalne samouprave imaju predstavničko i izvršno tijelo.

 

Predstavnička tijela su općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština.

U Gradu Zagrebu, kao jedinici s posebnim statusom, predstavničko tijelo je gradska

11

skupština. Članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima, tajnim

glasovanjem, na mandat od četiri godine.

Izvršno tijelo u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan.

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se neposredno na izborima, tajnim

glasovanjem na mandat od četiri godine.

 

LITERATURA

12

Knjige

1) Ustav Republike Hrvatske donio je Sabor republike Hrvatske 22. prosinca 1990.

godine, „N.N.“ br. 56/90

2) J. Hrženjak, LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA u Republici Hrvatskoj,

Informator d.d., Zagreb, 2004.

3) Zakon o lokalnoj i područnoj/regionalnoj samoupravi, (NN 33/01, 60/01, 106/03,

129/05, 109/07 i 125/08)

Internet

1) Prilog razvoju modela urbanog menadžmenta, doc., www.bib.irb.hr., 11.06.2011.

2) Hrvatske općine i gradovi, doc., http://hr.wikipedia.org., 13.06.2011.

3) Izbori, doc., http://www.uprava.hr., 13.06.2011.

13