Ured i Uredsko Poslovanje

5/11/2018 Ured i Uredsko Poslovanje - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/ured-i-uredsko-poslovanje 1/412

Ured i uredskoposlovanje



Ured i uredsko poslovanje 2007/2008. 2




1. Definicija ureda

• 1. Općenito

• Ured je organizacijska jedinica koja ima općufunkciju

• Raspolaže i upravlja informacijama o kojimaovisi funkcioniranje ĉitave organizacije tepruža podršku funkcioniranju organizacije

• Ured mora zadovoljiti poslovne i ostalefunkcije




Automatizacija uredskog poslovanja

• 2. AUP

• AUP je višefunkcijski, integrirani, naraĉunalima utemeljeni sustav koji

omogućava da se mnoge poslovneaktivnosti u uredu obavljaju koristećisuvremenu informacijsku tehnologiju

• Primjeri uredskog poslovanja: obradateksta, elektroniĉka pošta, prijenos podataka,prijenos dokumenata, glasovne komunikacije




Automatizacija uredskog rada

• Opredjeljenje da se sav administrativniuredski rad prenosi na informacijskutehnologiju, uz korištenje inteligentnih

terminala kao radnih stanica, kao i primjenusinteze obrade podataka i obrade teksta

• Pruža neslućene mogućnosti komunikacija




Integrirani informacijski automatizirani ured

• 3. IIAU

• Poĉiva na ideji integracije informacijsko-telekomunikacijskih-internetskih tehnologija snovim organizacijskim oblicima rada ipropisanim standardima za ispunjavanje svihpotrebnih poslovnih i upravnih funkcija ureda




Integrirani informacijski automatizirani ured

• Cilj uredskih aktivnosti: stvoriti sustavkoji će proizvesti pravu informaciju i dostaviti

je pravodobno na pravo mjesto unutar ili

izvan organizacije uz minimalne troškove




2. Znaĉaj uredskog poslovanja

◊ Okruženje

• utjecaj na tehnologiju rada,

• od jednostavne se prelazi na programiranuobradu, brz transfer roba i usluga,

• smanjuje se vrijeme obrade poslovnih procesa,

• neposredno komuniciranje sudionika u

poslovanju,

• mijenjaju se obilježja industrijske proizvodnje,




• smanjuje se broj radnika rutinskih poslova,

• povećava se primjena telekomunikacijskihureĊaja,

• porast broja tipova i varijanti proizvoda,

• skraćenje životnog vijeka proizvoda na tržištu.




◊ Naĉela uredskog poslovanja

• jednostavnost,

• toĉnost, • ekspeditivnost,

• jednoobraznost,• ekonomiĉnost, • racionalizacija.




◊ Funkcije uredskog poslovanja

• Komunikacijske funkcije (poruke idokumenti)

• Obrada i arhiviranje dokumenata

• Obrada teksta i grafike

• Obrada podataka

• Podrška u odluĉivanju

• Planiranje i organizacija rada




1. Komunikacijske funkcije

• prijenos podataka

• distribucija dokumenata

• prijenos faksimila

• elektroniĉka pošta • javni informacijski

servisi

• telekonferencije




2. Obrada i arhiviranje dokumenata

• pohranjivanje ipretraživanje

• upravljanje

dokumentima• kompozicija ireprodukcijadokumenata




3. Obrada teksta i grafike

• oblikovanje teksta

• obrada slika

• integracija teksta i slika

• teletekst• teletex

• telefax

• videotext

• tabliĉne kalkulacije




4. Obrada podataka

• ažuriranje baza podataka

• pretraživanje podataka

• kontrola izvoĊenja




5. Podrška u odluĉivanju

• aplikacijski programi

• poslovna grafika




6. Planiranje i organizacija rada

• kalendar

• terminski planer

• registar adresa

• podsjetnici




◊ Poslovne funkcije ureda

1. uspostavljanje poslovnih odnosa putemformalnih dokumenata (ugovori, promocijaproizvoda, kadrovski poslovi),

2. provoĊenje ugovorenih obveza (raĉuni,

plaće,…), 3. organizacija rada (planiranje, kontrola,…), 4. uslužni poslovi (prepisivanje, slanje i dostava

pošte,…),

5. stvaranje i opskrbljivanje drugih noviminformacijama (istraživanje, prikupljanje iobrada podataka, konzultiranje, …)




3. Razvoj uredskog poslovanja

• Mehanizacija (pojedinaĉni zadaci i aktivnosti – rads papirima)

• Automatizacija (tekst – raĉunala, bušene kartice,trake; obrada teksta)

• Informatizacija (osobno raĉunalo s tehnologijama) • Integracija (normizacija strojne i programskepodrške, mrežne opreme i komuniciranja; integracijasvih poslovnih ureda u mrežu; multimedija;standardni protokoli)




1. Uredska mehanizacija

• Osnova uredskog poslovanja bio je izumpisaćeg stroja)

• Elektriĉni pisaĉi stroj olakšava uredski rad;pisanje je brže i lakše

• Diktirni ured = daktilo biro




Uredska mehanizacija

• Uredska mehanizacija i moderna organizacijarada trebaju olakšati rad uredskom radniku,osigurati ažurno i uspješno odvijanjeuredskog poslovanja i toĉnost pokazatelja

poslovanja firme• Mehanizirano uredsko poslovanje ne

zadovoljava jer:

– Prevladava ruĉna tehnika rada (neefikasnost)

– Zadaci firme stalno rastu dolaze do izražajaslabosti uredskog poslovanja (stalnaneažurnost, gubitak rada, vremena i sredstava)




2. Automatizacija uredskog poslovanja

• 70-tih godina tekst automati – ureĊaji zaautomatizaciju pojedinaĉnih zadataka. Pritome su nositelji teksta:

– bušena kartica – bušena vrpca

– magnetska kartica

– magnetska vrpca




Automatizacija uredskog poslovanja

• Sredina 70-tih godina mini raĉunala – tekstraĉunala (imaju prednost nad tekstautomatima):

– kreiranje poruka

– korigiranje poruka

– prijenos posredno ili neposredno

– veliki kapacitet prihvata informacija, brža obrada

– manji troškovi poslovanja – brži tijek tržišnih i internih aktivnosti firme




3. Informatizacija uredskog poslovanja

• 80-tih godina• Temelji se na osobnim raĉunalima koja su

koncipirana za krajnjeg korisnika: – sredstvo je za obavljanje struĉnih i poslovnih

zadataka – služi za osobne potrebe – ne iziskuje od korisnika veće poznavanje raĉunalne

tehnologije• Ubrzava se prikupljanje informacija, njihovo

kreiranje, dostava i protok • Bazira se na odreĊenim komunikacijskim

tehnologijama




Informatizacija – komunikacijske tehnologije

• telekonferencija• upravljanje firmom korištenjem znanstvenih

metoda:

– ekspertni sustavi

– sustavi za podršku odluĉivanju – sustavi za modeliranje, simuliranje

• obrada teksta i stolno izdavaštvo

• hipertekst

• tabliĉne i druge kalkulacije • obrada poslovnih informacija




Informatizacija – komunikacijske tehnologije

• organizacija osobnog rada: – adresar

– planer

– rokovnik

– kalkulator – osobne bilješke

• korištenje modema i faksa

• upravljanje projektima:

– planiranje i – voĊenje projektnih zadataka na raĉunalu

• prezentacijske mogućnosti: – promidžba, marketing




4. Integracija uredskog poslovanja

• 90-tih godina djelotvorno povezivanje aktivnosti svihureda tvrtke pomoću sustavnog: – dizajniranja – analize

– upravljanja – lokalnih mreža – telekomunikacija

• korisniku prilagodljiv operativni sustav• programska podrška s GUI

• multimedijski pristup• standardni protokoli meĊunarodne mreže

povezivanje• Danas – telekomunikacijsko-internetske tehnologije




Integracija uredskog poslovanja

• Integracija podrazumijeva sustavni pristupproblemima i djelotvornu komunikacijupodsustava

• Osnovni aspekti integracije: – funkcionalna integracija (uniformni pristup)

– integracija medija (prirodnija komunikacija skorisnikom)

– sustavna integracija (podsustavi ĉine jedinstvo) – interdisciplinarna integracija (ukljuĉenje struĉnjaka iz

razliĉitih podruĉja, poĉevši od projektiranja IS-a)




Ured kroz povijest

• Industrijskarevolucija

• Birokratskarevolucija

• Telekomunikacijskarevolucija




1. Industrijska revolucija

• Osnovna karakteristika industrijske revolucije je jedinstvo radnog mjesta i vremena

– standardizacija

– specijalizacija

– maksimizacija

– sinkronizacija

– koncentracija

– centralizacija

– konkurencija

– sve se odluke donose u upravi, ured je bez znaĉaja – visok stupanj autoritativnosti




2. Birokratska revolucija

• Osnovna karakteristika birokratske revolucije je velik broj informacija (podataka)

– telerad

– fleksibilno radno vrijeme

– mobilnost – pokretni ured

– u uredu je znaĉajna uloga tajnice, velik broj informatiĉara,preopterećenost informacijama




3. Telekomunikacijska revolucija

• Osnovna karakteristikatelekomunikacijske revolucije je potrebnainformacija u pravo vrijeme

– mobilna radiotelefonija – telekonferencije

– videokonferencije

– mrežno komuniciranje

– ured nije klasiĉan već koordinirajući, prikupljanajvažnije informacije (cilj: ured bez papira?)




Evolucija uredskih IS-a I generacija

• 70-tih

• samostojeći, namjenski procesori teksta

• elektroniĉka razmjena neznatna, nerazvijena

• oblici uredskog komuniciranja: telefon,papirna/magnetska traka, teleks

• razmjena, pohranjivanje i pretraživanje informacija putem diskete ili modema




Evolucija uredskih IS-a II generacija

• 2 pristupa:

• Pojava višekorisniĉkih miniraĉunala s podjelomvremena,

• Razvoj radnih stanica

– Ekonomski isplativo rješenje – Razdioba raĉunalnih resursa uredskim korisnicima

– Lokalno razmjenjivanje informacija i aplikacija

– Višekorisniĉki rad

– Elektroniĉka pošta

– Tekst, slika, tabele




Evolucija uredskih IS-a III generacija

• Klijent/poslužitelj uredska arhitektura – zadovoljava sve veliĉine organizacije

• Velike aplikacije

• Timski rad• Konferencijske aplikacije

• Zajedniĉki informacijski servisi




Evolucija uredskih IS-a IV generacija

• Bežiĉno komuniciranje

• Videokonferencije

• Multimedijalni pristup• Brži tehnološki skokovi




4. Preduvjeti automatizacijeuredskog poslovanja

• Poslovna politika

• Organizacijski postupci

• Informatiĉka oprema

• Programska podrška

• Uredski zaposlenici

• Akcepcija UIS

• Ergonomski uvjeti




1. Poslovna politika

• Pravilna poslovna politika trebala bi napoĉetku identificirati probleme: – slabost postojećih sustava

– nedjelotvornost

• Potreba optimalnog rješenja • Potrebno je osigurati sljedeće preduvjete:

– komunikacijske uvjete u i izvan ureda

– punu podršku uprave

– izgradnja i implementacija na modularan naĉin

– neophodnost ekonomske isplativosti




2. Organizacijski postupci

• Nova tehnologija traži nov naĉin organiziranja ivoĊenja poslovanja

• Organizacijski postupci moraju pratiti nov naĉinkomuniciranja i informacijskog umrežavanja,

koristeći pravila, metode i oblike djelovanjaautomatiziranog ureda

• Ispravna metodologija osigurava da projektizgradnje završava s odreĊenom razinom kvalitete.




3. Informatiĉka oprema

• osobna raĉunala

• pisaĉi • dodatna raĉunalna

oprema




4. Programska podrška

• Mora podržavati/sadržavati potrebne: – algoritme radnih procesa

– rutine

– metode

– modele – programske pakete:

– obrada teksta

– prezentacijska grafika

– rad s bazama podataka

– kalendar – adresar

– rad s datotekama

– elektroniĉka pošta (poruke, dopisi, dokumenti)




5. Uredski zaposlenici

• korisnici uredske automatizacije iinformacijske tehnologije

• aktivno prate i sudjeluju u cjelokupnomposlovnom procesu na svim razinama

• njihovi su zadaci: – praćenje poslovnih procesa

– evidencija poslovnih dogaĊaja

– njihovo dokumentiranje

– obrada podataka i informacija – distribucija podataka i informacija na sve

potrebne lokacije u koliĉini, sadržaju i oblikuu kojem je ta informacija potrebna




Uredski zaposlenici

• Projektiranje i razvoj UIS trebalo bi ukljuĉitiuredske zaposlenike kao pokretaĉe, nositelje iizvršitelje procesa informatizacije uredskogposlovanja

• Prihvaćanje nove tehnologije ovisi o dobrojobuĉenosti i visokoj motiviranosti, a implementiranje novog IS-a o znanju i iskustvu oposlovanju

• Pronalaženje, razvijanje i održavanjekvalitetnog kadra ovisi u velikoj mjeri odinterpersonalne komunikacije




Uredski zaposlenici

• Alternative dobroj interpersonalnojkomunikaciji su:

– loša komunikacija

– nestruĉna i nepotpuna

– nenamjerna, nesvjesna i neplanirana komunikacija

• Uloga nadreĊenog je kljuĉna: animiranjekrajnjeg korisnika za prihvat nove tehnologijei procesa informatizacije




Uredski zaposlenici

• Na uredske zaposlenike na koje neposrednoutjeĉe proces informatizacije uredskogposlovanja djeluju raznoliki

– sociološki

– psihološki – organizacijski i

– ergonomski faktori

te se stoga proces mora sagledati sa svih tih

aspekata




6. Akcepcija uredskog informacijskog sustava

• Dinamiĉan razvoj informacijske tehnologije=> sve brojnija rješenja informatizacije iautomatizacije uredskog poslovanja

• Otpor kod strane korisnika teško je prevladatikad se već jednom pojavi

• Potrebno preventivno djelovanje na razvijanjuakcepcije novog kod zaposlenika




Akcepcija uredskog informacijskog sustava

• Akcepcija na razini stava – stavovi ne pokazuju vanjsku akciju, ne dolazi do

oĉekivanog ponašanja, nešto se prihvaća samo umislima

• Akcepcija na razini ponašanja – podrazumijeva da prihvaćanje novoga povlaĉi

poduzimanje odreĊenih aktivnosti




Akcepcija uredskog informacijskog sustava

• Kako razviti akcepciju? – osvijestiti korisnika kao aktivnog sudionika

– razvijati i primjenjivati novu informatiĉku pismenosttemeljenu na telekomunikacijskim i multimedijskimmogućnostima

– prevladati jaz komunikacija, kao rezultat burnograzvoja tehnologija i rasta koliĉine svih postojećih inf.sadržaja




7. Ergonomski uvjeti

• DEFINICIJE

• Ergonomija je znanost koja se bavi prouĉavanjemutjecaja i mogućnosti prilagodbe radne okoline i

sredstava za rad ĉovjekovim fiziĉkim i psihiĉkimosobinama

• Ergonomija se može definirati kao znanost koja:prouĉava radne uvjete, prilagoĊavanje ĉovjeka radnim uvjetima,

prilagoĊavanje stroja ĉovjeku.




Definicije

• Rijeĉ ergonomija nastala je od grĉkih rijeĉi ergon (djelo, ĉin, rad) i nomis (obiĉaj, red, zakon).

• Ona predstavlja znanstvenu disciplinu koja se bavirazumijevanjem meĊuodnosa ĉovjeka s neživimdijelovima nekog sustava radi zaštite njegovazdravlja i povećanja uspješnosti cijelog sustava. Onaobuhvaća široka podruĉja ljudske djelatnosti, ameĊu ostalim ukljuĉuje i postavke ureda i radnog

stola.




Definicije

• Ergonomija je disciplina koja ispituje karakteristike,

ponašanja, sposobnosti, ograniĉenja i drugekarakteristike ljudi i primjenjuje otkrivene informacijena dizajn alata, strojeva, sustava, zadataka, poslovai okoliša kako bi se oni mogli produktivno, sigurno,

ugodni i djelotvorno rabiti.• Oprema i radni uvjeti koji se deklariraju kao

ergonomiĉni, moraju zadovoljavati odreĊene normes ciljem povećanja produktivnosti, oĉuvanja zdravlja,

poticanja osobne motivacije, kreativnosti, postizanjazadovoljstva na radu, smanjenja uĉestalostipogrešaka i sliĉno




Kakvi mogu biti uvjeti za rad?

ij




Vrste ergonomije

• Koncepcijska(uvažavanje rezultata ergonomskih istraživanja u samom poĉetku

projektiranja radnog sustava:- podruĉje humaniteta – uvažavanje ljudskih potreba i mogućnosti - podruĉje ekonomiĉnosti – povećanje motivacije, kvalitete i kvantitete)

• Sustavna(briga o personalnim i strojnim funkcijama:- oblikovanje organizacije radnog mjesta i okoline, izbor i školovanje)

• Korektivna(naknadna, skuplja, podliježe mnogim ograniĉenjima)

• Softverska(interakcija ĉovjeka i softvera: biološka, psihološka, socijalni aspekti: - prihvaćanje novih tehnologija, poboljšanje radne motivacije,

povećanje radnih kompetencija, razvoj osobnosti) • Hardverska(tehniĉko-fizikalne komponente raĉunalnog sustava - klasiĉna ergonomija podrazumijeva ovu vrstu ergonomije




Podruĉjaergonomije

Radno mjesto Mikroklima Buka i šum

Rasvjeta Hardver Softver




Ciljevi

• ergonomsko oblikovanje radnog mjesta

(stol, raĉunalo, stolica, okolni radni prostor) • fizikalni ĉimbenici radne okoline (svjetlo i osvjetljenje, buka, šum i vibracija, mikroklima, boja i glazba)

• funkcionalno stanje organizma i mentalna aktivnost (stres, dosada i monotonija, umor, radno pamćenje, reakcija)

• ergonomija statiĉnog i dinamiĉnog mišićnog rada

(mišićni rad, kontrola pokreta, poboljšanje radne efikasnosti, radne vještine) • radni sati i prehrana radnika

(cirkadijurni ritmovi, fleksibilna organizacija radnog vremena,raspored i trajanje radnih odmora, prehrana u kontekstu org. posla i r/v)

• poboljšanje

(uvjeta rada, produktivnosti, sigurnosti, ugodnosti, kvalitete rada)• razumijevanje ergonomije (zdravije živjeti, smanjiti izostajanje s posla, držanje tijela, bolja organizacija rada, mentalna aktivnost, motivacija, aktivacija)




UreĊenje radnog mjesta




UreĊenje radnog mjesta




Monitori

• analogni CRT - jeftiniji , ĉišća slika, vidljivikut veći, vrlo kratko vrijeme odziva digitalni LCD - manjih dimenzija, lakši,manje troše, svjetlija slikaplazma – kratak vijek trajanja, skupi, trošepuno energije, lagani i tanki

• Prijenosna raĉunala – ergonomski

problem – nemogućnost zauzimanjapravilnog položaja tijela prilikom korištenja – tipkovnica i miš preblizu




Monitori Prilagodba prijenosnih raĉunala ergonomskim zahtjevima

ErgoLedge stalak Laptop-desktop stalak Notebook Spyder




Monitori

• Optimalna udaljenost za gledanje – 51 do 76 cm ovisno o

osvjetljenju i vremenu u danu• Visina monitora – glava i vrat u ugodnom i neutralnom položaju

(okomitom ili uspravnom) – vrh monitora u visini oĉiju

• Nagib monitora – dobra vidljivost uz uobiĉajen položaj glave

• Postavka monitora – da se izbjegne refleksija na ekranu od

sobne rasvjete ili prozora• Ekran monitora mora biti ĉist • Radi izbjegavanja zamora oĉiju ponekad je potrebno fokusirati

pogledom neki udaljen objekt da se odmore oĉi • Zdravstvene tegobe pri korištenju monitora

- problemi s vidom, bolovi u kralježnici, mišićima i kostima,oslabljena cirkulacija, psihiĉke smetnje vezane uz stres i umor.




Monitori prilagoĊavanje monitora korisniku

Držaĉ dokumenata Fiteri zaslona Držaĉi za monitore Povisivaĉi monitora




Rasvjeta

• Vrsta i koliĉina rasvjete na radnom mjestu ima velikifiziĉki utjecaj na korisnika

• Neprimjereno osvjetljenje donosi veći broj problema:zamor oĉiju, pad koncentracije, glavobolja

• Tipiĉne uredske aktivnosti su ĉitanje i pisanjedokumentacije - ove aktivnosti su danas u većini uredavezane za raĉunalo - cijelo radno vrijeme ĉovjek gledau zaslon monitora – problemi

• Pojmovi – osvjetljenje – koliĉina svjetla koja pada naodreĊenu površinu (lx) i svjetlina – koliĉina svjetla kojadolazi s promatrane površine (cd/m2)




Rasvjeta

• Rasvjeta: opća, lokalna i dnevna rasvjeta • Standardi za opću rasvjetu grupirani su premaskupinama zanimanja i vidnim zahtjevima zapojedinu vrstu posla. Istraživanja su pokazala da je uvećini ureda rasvjeta neprikladna, pogotovo uuredima gdje se koriste raĉunala koja imaju zaslones negativnim kontrastom; u ovom sluĉaju općarasvjeta ne bi smjela biti preko 200-300 lx

• Optimalan je direktno-indirektni tip rasvjete, a što setiĉe svjetline , na nju treba pripaziti, jer razlike usjajnosti uzrokuju povećano naprezanje oĉiju. Ako su

zidovi i uredska oprema suviše svjetli, oĉi će seprilagoditi njima i pri ĉitanju npr. tamnog zaslona javit će se dodatni napor oka




Rasvjeta

• S obzirom na to da postoje velike razlike izmeĊuosoba po pitanju potreba za svjetlom, dobro je dasvaki zaposlenik ima svoju lokalnu rasvjetu, odnosnosvoju svjetiljku koja se vrlo lako može priĉvrstiti za

rub stola tako da ne zauzima radnu površinu. Jakostlokalne rasvjete kreće se u rasponu od 500-800 lx.Kod upotrebe zaslona s pozitivnim kontrastom ovajtip rasvjete je nepotreban.




Rasvjeta

• Dnevna rasvjeta ulazi u prostoriju kroz boĉne i krovne prozore.Radi smanjenja refleksije u uredu, najbolje je da su zidovi iuredski namještaj zelene ili plave boje

• Prilikom gradnje i ureĊenja uredskih prostorija trebalo birazmišljati da ulazi što više dnevnog svjetla, ali da se isto takomože i zasjeniti prilikom bliještanja sunca i vrućine

• Najĉešća greška u većini ureda u kojima se upotrebljavajuraĉunala jest krivo pozicioniranje monitora u odnosu na izvorsvjetlosti. Ako je monitor okrenut od prozora, a ĉovjek premaprozoru ili obratno, javlja se efekt blještanja i tada se s velikimnaporom ĉita tekst na zaslonu. Dovoljno je jednostavnomonitor postaviti okomito u odnosu na prozor pa i ako to neki

puta zahtijeva i premještanje stola pa možda i nekih drugihdijelova uredskog namještaja




Rasvjeta

• Umjetna rasvjeta - najbolje rješenje je stropnosvjetlo indirektno usmjereno na zaslon monitora, aboja tijela svjetiljke mora biti ista boji stropa. Mogući je problem kontrasta stropnog osvjetljenja sostatkom stropa i to se može reflektirati na ekran

monitora. Zato je smanjenje kontrasta poželjno.Rasvjeta na stropu implicira pojavu refleksije naekranu.

• Ovaj problem rješava se premještanjem stolova,

rasvjetnih tijela i ostalim kombinacijama. Isto tako,moguće je postaviti zaštitne slojeve pred zaslonmonitora da se smanji efekt refleksije.




• Dodatni zahtjevi:- dovoljno svjetla na površini dokumenta - uklanjanje blještanja - uklanjanje blještanja s površine zaslona - jednoliĉna rasvjeta u radnoj prostoriji

• Postoje tri vrste blještanja: - direktno- indirektno

- kontrastno

Rasvjeta




Mikroklima

• Mikroklima je važan ĉimbenik radne okoline. Da bi seradnik ugodno osjećao na radnom mjestu,temperatura, vlažnost i brzina strujanja okolnogzraka trebaju biti optimalni

• Videoterminali - elektriĉni ureĊaji koji u okolniprostor isijavaju toplinu – danas, zahtjev vezan uzštednju energije je da toplinsko isijavanje ureĊajamora biti minimalno

• Dodatno toplinsko isijavanje - ljudi koji u tom

prostoru borave, može doći do pregrijanostiprostora, osobito u prostorijama s puno radnihmjesta




Mikroklima

• Koliĉina vlage i razina temperature okoline imaju veliki utjecajna produktivnost i raspoloženje djelatnika na raĉunalu.Previsoka temperatura dovodi do znojenja, nervoze irazdražljivosti prilikom rada na raĉunalu.

• Uredski djelatnici su zimi ĉesto skloni pregrijavanju uredskihprostorija zbog ĉega dolazi do prevelikog isušivanja zraka

(normalna vlažnost zraka iznosi otprilike 40-60 %), štouzrokuje suhoću grla i oĉiju. Ako se ne provjetravaju prostorije smanjuje se koliĉina kisika:zaposlenici su pospani i boli ih glava.Sliĉan efekat kod preniske temperature - smanjenjem tjelesnetemperature sve se tjelesne funkcije usporavaju

• Istraživanje je pokazalo da je optimalna temperatura u uredimazimi od 18-24 stupnjeva, a ljeti 20-26 stupnjeva. Klima ureĊajimogu uvelike pomoći.




Mikroklima

• Mikroklima i elektricitet.

Ionizirajuće zraĉenje prolaskom kroz materiju proizvodi elektriĉkinabijene ĉestice - ionizacija.• Ionizirajuće zraĉenje ima sposobnost utjecaja na velike kemijske

molekule u živim bićima te na taj naĉin uzrokuje znaĉajne biološkepromjene. Negativni i pozitivni ioni imaju veliki utjecaj na zdravuklimu.U prirodi je najpovoljnije stanje ionizacije zraka nakon nevremena,

oluja, pljuskova prilikom kojih dolazi do atmosferskih pražnjenja. Većina ljudi osjeti promjene ionizacije zraka, kod njih se javljaglavobolja, loš san, nervoza i smanjenje koncentracije, što ćenegativno utjecati i na izvršenje radnog zadatka. U zatvorenim prostorima, uredima, konstantno je prisutnopomanjkanje negativnih iona, posebno ako je atmosfera jako

oneĉišćena, ako su prostorije klimatizirane ili ako se npr. radi ozimskom grijanju. Negativne ione proizvodi plamen, prskanje vode isliĉno.

• Zbog pozitivnih utjecanja negativno ioniziranog zraka, u uredima suse poĉeli koristiti ionizatori zraka. Takav zrak pridonosi boljemraspoloženju osoblja, što implicira i povećanje produktivnosti.




Buka i šum

• Buka djeluje ometajuće i odvlaĉi pozornost od rada za koji je

potrebna povećana koncentracija - u ekstremnim sluĉajevimamože rezultirati i fiziĉkim poremećajima.

• Podjela: izravna i neizravna Izravna ili direktna buka je odreĊena intenzitetom izvora injegovom udaljenošću

Neizravna buka ovisi o koeficijentima refleksije poda, zidova,stropa itd. i o poziciji takvih objekata.

• Izravna buka - igliĉni printeri (koji su najveći izvor buke uuredu) - odvajanje izvora buke od ostatka radnog prostora

• Buka može postati neugodna ako doĊe do neke nepravilnosti -pokvareni ureĊaj.

• Neizravna buka - može se smanjiti uvoĊenjem materijala kojiapsorbiraju zvuk. Ĉesto ne postoji mogućnost kontroliranjaizvora buke

Buka i šum




Buka i šum

• Tipkovnica - izvor buke. Iako osoba nije iritirana zvukom svojetipkovnice, ta buka može ometati druge u blizini

Pritužbe na ovu vrstu buke nisu ĉeste i ne bi trebale predstavljatiproblem pri projektiranju ureda.

• Primarni izvor buke je sistemska jedinica ili više njih u jaĉimradnim stanicama. Mali ventilatori i tvrdi diskovi su odgovorni zavećinu izlazne buke, a k tome ventilatori emitiraju i iritirajućiniskofrekvencijski zvuk, brujanje.

Većina pritužbi na buku dolazi upravo zbog sistemske jedinice.• Poboljšanje radne okoline može se ostvariti u najmanje tri faze.

Prvo, prilikom projektiranja ureĊaja. Nivo buke se najboljekontrolira dok je moguće regulirati izvor buke, a to je teško kada je proizvod već gotov. Drugo, pri odabiru radne stanice za odreĊeni posao, “niska razinaemitiranja buke” i “odsutnost diskretnih tonova” moraju biti jedniod kriterija pri odabiru.Treće, paziti na mjesto instalacije jer i akustiĉnost sobe takoĊermože imati utjecaj na razinu buke.

B k i š




Buka i šum

• Buka utjeĉe na komfor radnika, njegovo zadovoljstvo iproduktivnost. Buka ima nekoliko nepoželjnih efekata na ljude: sa

fiziološke strane su to oštećenja sluha ili njegov gubitak, dok sapsihološke strane može doći do problema u govornoj komunikaciji,smanjenja produktivnosti i nervoze.

• Na sreću, buka nastala radom radnih stanica nije dovoljna dauzrokuje oštećenje sluha i vrlo rijetko uzrokuje pad produktivnosti i

probleme u komunikaciji.• Najveća briga s ĉovjekove strane gledišta, ostaje da buka može bitiuznemiravajuća i živcirajuća. Buka nije visoke razine, ali može bitiprimjetna jer je sam ured vrlo tih. Neugodnost i smetnja buke jesubjektivna stvar. S gledišta poslodavca, iznervirani zaposlenik može imati probleme koji će utjecati na pouzdanost i

produktivnost.

Standardi




• Direktiva EEC 90/270 – opisuje minimalne zdravstvene isigurnosne uvjete pri radu s bilo kojom vrstom video zaslona iodnosi se na sve radne stanice

• Norma ISO 9241 – ergonomija raĉunalne opreme, opsežnaspecifikacija u 17 dijelova

• HRN EN ISO 9241-5 – europska norma koja ima statushrvatske norme: Ergonomski zahtjevi uredskog rada s vizualnim zaslonima – 5. dio: Izlazi radne stanice i zahtjevi položaja

• TCO – prestižna norma, videoterminali, LCD, tipkovnice iprinteriTCO ’ 99 – najnoviji skup zahtjeva proširen na pisaĉe, ureĊajeza faksiranje i fotokopirne strojeve, usklaĊuje zahtjeve zadobrom radnom okolinom, kvalitetom i smanjenjem utjecaja naokoliš.

• CIE – vizualni aspekti prijenosa, obrade i reprodukcije slike• VESA – norme za suĉelja PC raĉunala, radnih st. i ostalih raĉ.




Standardi

• Zakon o zaštiti na radu

utvrĊuje subjekte, njihova prava, obveze iodgovornosti glede provedbe zaštite na radu

• Pravilnik o sigurnosti i zaštiti rada pri radu sraĉunalom

10. svibanj 2005 .Svrha je spreĉavanje ozljeda na radu, profesionalnihbolesti, drugih bolesti u svezi s radom, te zaštitaradnog okoliša

Osnovna pravila zaštite sadrže zahtjeve kojima moraudovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi




Bolesti i ozljede uzrokovane radom (http://www.poslovni.hr/33419.aspx, 06.02.2008.)




5. Uredski informacijski sustavi

Informacijski sustav je uvijek podsustavnekog organizacijskog sustava, a svrha mu jeprikupljanje, obrada, pohranjivanje idistribucija informacija, koje su potrebne za

upravljanje dotiĉnim organizacijskimsustavom ili pak nekim njegovimpodsustavom




• Polazna toĉka kod izrade informacijskog sustavabilo kakvog organizacijskog oblika je utvrditi modelkojim će biti prikazan objekt promatranja

• Faze razvoja:- faza konceptualnog modeliranja- faza logiĉnog modeliranja - faza fiziĉkog modeliranja - faza izrade- faza primjene

Uredski informacijski sustavi - AUP




Konceptualno modeliranje

• Izrada konceptualnog modela ovisi o tri razliĉitapogleda na ured:

- tehniĉki pogled - organizacijski pogled

- socio-tehniĉki pogled

ĉ




• Model mora objasniti naĉin na koji sustav radi

• Podjela modela prema:

- djelatnosti (model baziran na aktivnostima)- mjestu rada (prostorni model)- naĉinu komunikacije

- procedurama- donošenju odluke - bazama podataka- dokumentima




Vrste informacijskih sustava - AUP

Unos, obrada, pohranjivanjepodataka. Izvještavanje.

Obavljanje administrativnihposlova. Komuniciranje.

Stvaranje informacija potrebnihza odlučivanje.

Podrška znanstvenog i stručnograda. Podrška projektiranja.

Pomažu na razini stručnjaka kod odlučivanja.

INFORMACIJSKI SUSTAVI

SUSTAVI OBRADE PODATAKA

EKSPERTNI SUSTAVI

SUSTAVI PODRŠKE UREDSKOG RADA

SUSTAVI PODRŠKE U ODLUČIVANJU

SUSTAVI PODRŠKE POSEBNIH

PROBLEMSKIH PODRUČJA

Konceptualni model




Konceptualni model

INFORMACIJSKI SUSTAV

OBJEKTNI SUSTAV

OKOLINA

KONCEPTUALNA

SHEMA

BAZA

INFORMACIJA

PROCESOR

INFORMACIJA




Uredski sustavi

SUSTAVI OBRADE PODATAKA

AOP – automatska obrada podataka

EOP – elektroniĉka obrada podataka

Osnovna svrha ove vrste sustava je prikupljanje,obrada i pretraživanje velike koliĉine podataka oprošlim poslovnim dogaĊajima i stanjima organizacijskih sustava, upravljanje

dokumentima te odgovarajuće izvještavanje.

UREDSKI INFORMACIJSKI SUSTAV




UREDSKI INFORMACIJSKI SUSTAV komponente integriranog informacijskog sustava poduzeća

OBRADA PROCESAOSOBNA PODRŠKA

GRUPNA PODRŠKA

SUSTAVI PODR KE UREDSKOG RADA




UREDSKOKOMUNICIRANJE

MREŽNO PLANIRANJE

GENERIRANJEAPLIKACIJA

OBRADATEKSTA

POSLOVNAGRAFIKA

TABELARNEKALKULACIJE

SUSTAVI

PODRŠKE

UREDSKOG

RADA

- Elektronska pošta

- Konferenciranje

- Podaci/slika/zvuk

-Komunikacija s

užom i širomokolicom




Uredski informacijski sustav je integriran s ostalimdijelovima informacijskog sustava poduzeća, ali i unutarsamog UIS-a je integrirano više komponenata:

- infrastruktura (hardware, netware)- programska rješenja (software, dataware)- organizacijska komponenta (orgware)

- kadrovska komponenta (lifeware)




Uredske aktivnosti

KOMUNICIRANJE

OBRADA INFORMACIJA

ADMINISTRATIVNOG

KARAKTERA

Dokument Poruka

CAO – Computer Aided Office




CAO – Computer Aided Office

Kompjuterska podrška uredskog poslovanja

CAO – kompjuterski podržano uredsko poslovanje

CAA – kompjuterski podržaneadministrativne aktivnosti

CAC – kompjuterski podržanouredsko komuniciranje

Podrška uredskog komuniciranja




Podrška uredskog komuniciranja - Computer Aided Communication

Poslovno komuniciranje je temelj odvijanja poslovnihprocesa

Kompjuterski podržano uredsko komuniciranjepodrazumijeva pripremu, slanje, posredovanje,prijem, i pohranjivanje poruka u obliku slike, teksta igovora, u lokalnim i mrežama šireg okruženja

Podrška administrativnih aktivnosti




Podrška administrativnih aktivnosti - Computer Aided Administration

Povećana brzina obrade dokumenata, toĉnost,kvaliteta, smanjuje se broj mehaniĉkih operacija,smanjuje se broj osoblja, bolja iskorištenostprostora

• Procedure pri obradi poslovnih dokumenata uuredskom poslovanju su:

zaprimanje poslovnih dokumenata

unos dokumenata u IS

evidentiranje promjena

izrada novih poslovnih dokumenata

izrada i upravljanje obrascima




Modeli automatiziranih ureda

1. Konceptualni modeli

2. Modeli bazirani na konceptu dokumenta

3. Referentni modeli




1. Konceptualni modeli

pohranjivanje

pretraživanjeobrada

prijenos

Formulari

Bazirani na

podacima

Paralelne aktivnosti

pokrenuli različiti korisnici

Bazirani na

procesima

Podjela zaduženja

uloga uredskih zaposlenika

Bazirani na

izvršiteljima

Kombinirani

modeli

KONCEPTUALNI

MODELI

Konceptualni modeli




Konceptualni modeli

• k/m bazirani na podacima – grupira podatke u forme

sliĉne papirnatim obrascima. Osnovni elementi ovih modela sutipovi podataka i operacije nad njima

• k/m bazirani na procesima – služi za upis i analizuu/p kroz razliĉite aktivnosti koje se izvode u uredu. Osnovni cilj je predstavljanje uredskih aktivnosti na koordiniran naĉin

• k/m bazirani na izvršiteljima – opis ureda krozfunkcije koje izvršavaju njegovi zaposlenici. Cilj modela jeprouĉavanje uloga uredskih zaposlenika i delegiranje zadatakas time da se podaci i aktivnosti gledaju u odnosu na onog tko ihizvršava

• Kombinirani k/m – kombinira više tipova elemenata injihovih veza da bi stvorila specifikaciju promatranog ureda




2. Modeli bazirani na konceptu dokumenta

• Dokumenti imaju glavnu ulogu u razmjeni informacija uuredskom poslovanju

• Dokument ima logiĉku i fiziĉku strukturu:

– logiĉka (apstraktna, interna) struktura - kažemo da jesadržaj dokumenta povezan hijerarhijom objekata (naslovi,odlomci, slike, tabele, …).

– fiziĉka (prijelom, eksterna) struktura - sadržaj dokumentapovezan je hijerarhijom prijeloma (stranica, stupac, polje, …)

3. Referentni model




• U uredu radi velik broj razliĉitih korisnika koji koristerazliĉite podatke, kreiraju dokumente, ažuriraju ih i

razmjenjuju• Bazu dokumenata saĉinjavaju dokumenti koji su u

svakodnevnom opticaju (aktivni) - korisnik ih poziva, mijenja,šalje i generira nove dokumente

• Bazu podataka saĉinjavaju razliĉiti podaci potrebni za

svakodnevni rad ureda (grupirani srodni podaci ĉine bazupodataka) - takoĊer se može pretraživati i ažurirati, kao cjelinaili pojedinaĉne datoteke

• U arhivi se vode pasivni dokumenti koji se mogu dobiti na uvidi kopirati - ažuriranje arhive podrazumijeva ukljuĉivanje novogdokumenta u nju a pretraživanje arhive pak znaĉi traženje

dokumenta po odreĊenim kriterijima• U bazi korisnika su sadržani podaci o korisnicima - ažuriranje

i pretraživanje se odnosi na dodavanje novih korisnika, brisanjeili mijenjanje statusa pojedinih korisnika




BUDUĆNOST UREDSKOG IS-a

- poboljšanje komunikacije upotrebomnajsuvremenijih tehnologija

-skraćenje vremena dobivanja informacija iz

grupe podataka

-potporu u odlučivanju kako bi se odlukedonijele u što kraćem vremenu

-skraćenje vremena provedbe odluka

- itd.

Informacijski sustavi danas - vrste




Informacijski sustavi danas vrste

• Sustavi za obradu transakcija

(transactional processing systems – TSP)• Sustavi za rad sa znanjem

(knowledge work systems – KWS)

• Sustavi uredske automatizacije

(office automation systems – OAS)• Menadžerski informacijski sustavi(management information systems – MIS)

• Sustavi za potporu donošenja odluka (decision support systems – DSS)

• Sustavi za potporu izvršenja (executive support systems – ESS)

Informacijski sustavi danas




Informacijski sustavi danas

ESS

MIS DSS

KWS & OAS TPS

Ured budućnosti = e-Ured




Ured budućnosti = e-Ured

• Elektroniĉko uredsko poslovanje (e-Ured)

obuhvaća tri komponente:

- digitalni ured, digitalno uredsko poslovanje - mobilni ured, mobilno uredsko poslovanje

- virtualni ured, virtualno uredsko poslovanje

Digitalni ured = d-ured




g

Digitalni ed D ed




Digitalni ured = D-ured

• Pojam digitalnog ureda odnosi se na digitalnu izradu,obradu, prijenos i pohranu poslovnih informacija

• Podruĉja znaĉajna za izgradnju digitalnog ureda su: - standardizacija, automatizacija i digitalna izradapisanih poslovnih komunikacija

- digitalna obrada poslovnih podataka- integracija razliĉitih oblika digitalnih poslovnih komunikacija





• Tehnologijama za izgradnju digitalnog ureda nastoji se:

- povećati uĉinkovitost i brzina izvoĊenja klasiĉnih uredskih poslova, te

- omogućiti ostvarenje bržeg i jeftinijeg protoka informacija unutar poduzeća, te izmeĊu poduzeća i okoline





Digitalni ured = D ured

Efekti:

- ubrzana izrada i odvijanje poslovnog komuniciranja- povećava se kvaliteta poslovnih komunikacija dodavanjem neverbalnih elemenata u pisanu i govornukomunikaciju

- upotreba digitalne tehnologije, digitalizacijaposlovnih dokumenata, ubrzava se poslovni procesi postiže se potpuna informiranost

- poboljšana je kvaliteta konvencionalnog komuniciranja digitalnom izradom poslovnih pisama

Mobilni ured = M-ured




Mobilni ured = M ured

• U mobilnom poslovanju fiziĉka lokacija ĉovjekaviše nije bitna, nije potrebno posjedovatiuredski prostor, bitno je što je i gdje nastajeposlovna promjena

O mobilnom uredu se govori kada svakizaposlenik može putem bilo kojeg ureĊajapristupiti poslužitelju poduzeća










• Dva koncepta koja omogućuju mobilan naĉinuredskog poslovanja:

• WAP tehnologija

• 3G tehnologija


Mobilni ured – ureĊaji I




• Mobilni WAP telefoni

Mobilni ured – ureĊaji II




• PDA ureĊaji

Mobilni ured – ureĊaji III




• Prijenosna raĉunala

Mobilni ured – ureĊaji IV




• Osobna raĉunala

Mobilni ured – ureĊaji V




Web TV

Mobilni ured – prednosti i nedostaci




ob u ed p ed ost edostac

Prednosti- smanjen broja osoba i

vremena koje je potrebno zaobradu poslovnog procesa

- brža dostupnost informacija tebolja informiranost

- fleksibilnost - odluke oposlovnom procesu donosese na licu mjesta, na temeljuažuriranih informacija

Nedostaci- relativno male brzine prijenosa

podataka

- visoka cijena pristupamobilnim mrežama

- preveliki trošak energijebežiĉnih ureĊaja

- nedovoljno pristupaĉnakorisniĉka suĉelja

Virtualni ured = V-ured




• Nije odreĊen fiziĉkim prostorom

• Temelji se na umreženosti zaposlenika, timova i grupakoji razmjenjuju znanje upotrebom Internet tehnologije

• Omogućuje zaposlenicima slobodu kretanja i puno viševremena za obavljanje poslovnih zadataka

• Koncept virtualnog ureda:osoba ne treba biti u uredu, nego obaviti posao!





Virtualni ured ĉine: • virtualni zaposlenici

• virtualni timovi

• virtualni pomoćnici





• Virtualni zaposlenici – pripadaju jednom uredu, ali ne rade na jednom mjestu

• Virtualni timovi- koriste raĉunalnu tehnologiju kako bi povezali fiziĉki raštrkane

ĉlanove kako bi postigli zajedniĉki glavni cilj - mogu ukljuĉivati ĉlanove iz iste organizacije ili povezati

ĉlanove organizacije sa zaposlenicima iz razliĉitih organizacija

- omogućuju da zajedno rade ljudi koji inaĉe nikad ne bi bili u stanju suraĊivati

- ograniĉen društveni kontekst - sposobnost prebroĊivanja vremenskih i prostornih ograniĉenja

• Virtualni pomoćnici - osobe koje uredske poslove obavljaju

posredovanjem informacijsko-komunikacijske tehnologije izvlastitih domova

Virtualni ured – prednosti




p

• rad kod kuće, višeslobode, višefleksibilnosti

• ĉišća okolina

• smanjeni stres

• više slobodnog vremena• ušteĊen novac

• mogućnost višezaposlenih

• efikasnije upravljanjesvojim slobodnimvremenom

• fleksibilno radno

vrijeme• zdraviji naĉin prehrane

• mogućnost fiziĉkevježbe

• opuštenije radnookruženje

Virtualni ured – nedostaci




• nemogućnost produktivnijegtimskog rada

• problem odvajanja vašegslobodnog vremena od

vremena posla• osjećaj izolacije ako ste

uvijek kod kuće

• nesporazum inekomunikacija

• tehniĉki problemikomunikacije

• osjećaj odsutnosti iusamljenosti izmeĊuzaposlenih

Ured budućnosti




Tipovi - podjele

) ti ki d i k b d d k ( ĉ d )




• a) rutinski ured – rutinska obrada podataka (raĉunovodstvo)

nerutinski ured- nedostatak uĉestalih procedura (marketing,

planiranje)b) uredi osnovnih procesa – primarni zadaci (naruĉivanje

robe i priprema raĉuna) uredi za kontrolu i koordinaciju –

c) Predindustrijski – profesionalni – uredi malih poduzeća,zaposlenik samostalno obavlja posao

industrijski – velik broj transakcija, manji dio poslova jestandardiziran, ne postoji kontrola izvršenja

postindustrijski – zaposlenik zadužen za veći broj klijenata,

poslovne procedure podržane raĉunalom d) transakcijski, profesionalni, inženjerski, menadžerski,

Tipovi




• S obzirom na raznovrsnost zadataka koje

obavljaju razlikuju se: – Višefunkcionalni uredi (obavljaju većinu

zadataka suvremenog ureda)

– Specijalizirani uredi (obiĉno se bave samo

jednom vrstom posla) – Profesionalni uredi (zadaci im se rijetko

ponavljaju – inženjeri, pravnik, lijeĉnik)

5. Uredsko poslovanje u upravnim tijelima




• Uredski poslovi obuhvaćaju: – primanje – pregled – upisivanje – dostavu u rad

– administrativno-tehniĉku obrada – otpremanje – razvoĊenje – arhiviranje – ĉuvanje akata

Uredsko poslovanje u upravnim tijelima




p j p j

• Osnovni dokumenti i elementi u uredskom poslovanju su: – akt

– prilog

– dokument

– predmet

– dosje – fascikl

– pisarnica

– arhiva

– klasifikacijska oznaka

– urudžbeni broj






• Akt je svaki pisani sastav kojim se pokreće,dopunjuje, mijenja, prekida, ili završava nekaslužbena radnja kod organa uprave i organizacija

• Prilog je pisani sastav (crtež, tabela, grafikon), ilineki fiziĉki predmet koji se prilaže uz neki akt radidopune, objašnjenja, ili dokazivanja sadržaja akta

• Dokument ĉine akti i prilozi koji se odnose na istopitanje ili zadatak






• Dosje je skup predmeta koji se odnose na istumateriju ili na istu pravnu ili fiziĉku osobu

• Fascikl je skup dosjea iste djelatnosti koji se poslijezavršenog postupka ĉuvaju sreĊeni u istom omotu

• Pisarnica je posebno organizirana služba u organuuprave ili organizaciji, a u njoj se vrše uredskiposlovi

Klasifikacijska oznaka





• Brojĉana oznaka predmeta koja taj predmet oznaĉava premasadržaju, vremenu nastajanja predmeta i obliku

• Struktura:

– oznaka glavne grupe

– grupa

– podgrupa – djelatnost unutar podgrupe

– godina otvaranja predmeta

– brojĉana oznaka dosjea i predmeta

• Primjer: 021-01/94-01/1





• UtvrĊuju se planom dosjea:

• 0 – Društvo, državno ureĊenje i uprava 00 – društvo, državno ureĊenje i uprava 01 – državno ureĊenje 02 – tijela vlasti03 – upravno poslovanje04 – upravni nadzor05 – predstavke, molbe, prijedlozi i pritužbe 06 – odlikovanja, javne nagrade i priznanja08 – osoblje u tijelima državne uprave

080-02 – dužnosnici 080-04 – struĉno osoblje





• 1 – Rad i radni odnosi

10 – zapošljavanje 11 – radni odnosi12 – osobni dohoci13 – struĉno usavršavanje 14 – mirovinsko i invalidsko osiguranje

141 – invalidsko osiguranje141-02 – invalidska mirovina





• 2 – Unutrašnji poslovi

• 3 – Privreda321 – šumarstvo

321-09 – zaštita šuma od požara 34 – promet i veze35 – prostorno ureĊenje i zaštita ĉovjekove okoline 36 – graditeljstvo i komunalni poslovi

• 4 – Financije400-06 – državni proraĉun

41 – javni prihodi

45 – novĉani i kreditni sistem





• 5 – Zdravstvo i socijalna zaštita

50 – zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje 54 – sanitarni i zdravstveni nadzor56 – zaštita žrtava rata i drugih stradalnika

• 6 – Prosvjeta, kultura, znanost i informatika60 – prosvjeta61 – kultura62 – fiziĉka kultura

620 – šport • 7 – PravosuĊe

• 8 – Obrana i zaštita

• 9 – predmeti koji ne spadaju u glavne grupe 0-8

Urudžbeni broj




• Brojĉana oznaka koja oznaĉava rednibroj akata, godinu i mjesto nastajanja

• Struktura:

– oznaka mjesta nastajanja akta – godina nastajanja akta

– redni broj akta

• Primjer: 2186/1-02-94-1.

Zakon o općem upravnom postupku




• Postupci primanja i pregleda akata i drugih pošiljkise vrši po unaprijed odreĊenim uredbama Zakona oopćem upravnom postupku – Uredba o uredskomposlovanju

• Postupci: – Otvaranje i pregled pošiljki – Upisivanje akata

– Dostavljanje akata u rad

– Administrativno-tehniĉka obrada dokumenata

– Otpremanje akata

– RazvoĊenje akata

– Stavljanje predmeta u arhivu i ĉuvanje

1. Otvaranje i pregled pošiljki




• pošiljke – obiĉne – otvara ih radnik pisarnice

– povjerljive – rukovodilac ili radnik s pismenimovlaštenjem (dozvola rada!)

• novĉana pisma i vrijednosne pošiljke – otvara ih radnik odgovoran za materijalno-financijsko poslovanje ili radnik kojegon odredi

• pošiljke u vezi sa raspisanom licitacijom, natjeĉajem ili sl. – otvara za to posebno odreĊena komisija

Otvaranje i pregled pošiljki




Otvaranje i pregled pošiljki

• Dozvola rada je pismeni akt kojim rukovodilac organa iliorganizacije ovlašćuje odreĊenog radnika da vrši pregledakata u bazi dokumenata

• Prijemni štambilj se stavlja na svaki primljeni akt koji ćebiti unesen u odgovarajuću bazu dokumenata

• U prijemni štambilj upisuje se: – datum prijema

– klasifikacijska oznaka i urudžbeni broj – broj oznake referenta kojem se akt

rasporeĊuje

– ukupan broj primljenih priloga – ukupan iznos vrijednosti

2. Upisivanje akata




• Primljeni, razvrstani i rasporeĊeni akti upisuju se – u upisnik predmeta upravnog postupka(akti predmeta upravnog postupka) ili

– u urudžbeni zapisnik (akti predmeta

neupravnog postupka)onog dana i pod onim datumom kad su primljeni

• Upisnik i urudžbeni zapisnik vode se po sustavuklasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva

Upisivanje akata




p j

• Klasifikacijska oznaka sastavljena je od tri grupe oznaka:

– klasifikacija prema sadržaju (na osnovisadržaja akta)

– klasifikacija prema vremenu (odreĊujegodinu otvaranja dokumenta)

– klasifikacija prema obliku (sastoji se od broja

dosjea i broja predmeta)• Urudžbeni broj sastoji se od:

– brojĉane oznake mjesta nastajanja akta(oznaĉava stvaraoce)

– brojĉane oznake godine nastajanja akta

(odreĊuje godinu nastajanja odnosno primitka) – rednog broja akta unutar predmeta(oznaĉava redoslijed predmeta)

Upisivanje akata




p j

• Registar se vodi radi lakšeg i bržegpronalaženja klasifikacijskih oznakapredmeta, i to u nepovezanim arcima koji

se na kraju godine uvezuju u knjigu

3. Dostavljanje akata u rad




j j

• Nakon upisivanja akata u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, sviakti istog dana moraju biti dostavljeni u radunutrašnjih organizacijskih jedinica

• Dostavljanje akata u rad vrši se preko interne

dostavne knjige• Prilikom prijema predmeta preko interne dostavneknjige, radnik u pisarnici dužan je provjeriti formalnuispravnost predmeta i na eventualne nedostatkeupozoriti referenta, odnosno vratiti mu predmet nanadopunu

4. Administrativno- tehniĉka obrada dokumenata




• Sastavni dijelovi akta: – zaglavlje

– naziv i adresu primatelja

– kratka oznaka predmeta

– tekst akta – otisak službenog peĉata

– potpis ovlaštene službene osobe

– oznaka priloga

– naznaka kome je akt dostavljen

5. Otpremanje akata




• Otpremanje akata vrši se putem:

– poštanske službe (razvrstavaju se u 3 grupe: obiĉne pošiljke, poštanski pretinac, preporuĉene pošiljke)

– u pisarnici putem dostavljaĉa

• Dostavna knjiga za poštu služi kao evidencija o

izvršenoj otpremi akata te radi predavanja novca na imetroškova

• Kontrolnik poštarine vode pisarnice svakog organauprave i organizacije zbog evidentiranja i predavanjapoštarine - vodi se u ukoriĉenoj knjizi sa numeriranim

stranicama• Hitne otpreme se upisuju u dostavnu knjigu zamjesto i otpremaju dostavljaĉem

6. RazvoĊenje akata …




• … u urudžbenom zapisniku odnosno upisnikupredmeta upravnog postupka prema uputamadobivenim od referenta

• Nakon izvršenog razvoĊenja, akti koje trebaarhivirati predaju se neposredno radniku pisarnice

• Rokovnik predmeta sastoji se od fascikla u koji sestavljaju predmeti prema datumu roka iz tekućeg mjeseca - svi predmeti moraju, bez obzira na datum,biti složeni po prva tri broja klasifikacijske oznake

7. Stavljanje predmeta u arhivu i ĉuvanje




• Svi riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj seĉuvaju

• Svakom predmetu treba kronološkim redom složiti urudžbene brojeve i priloge te provjeriti da li jepredmet dovršen

• Ako se akti obraduju automatskom obradomdokumenata, riješeni predmeti snimaju se namikrofilm i ĉuvaju u obliku jacketa i mikrofilmskerole, dislocirano od pisarnice

• Sve pisarnice organa uprave i organizacija dužne suvoditi arhivsku knjigu

Stavljanje predmeta u arhivu i ĉuvanje




Stavljanje predmeta u arhivu i ĉuvanje

• Peĉati, štambilji i žigovi: – njima rukuju radnici koje za to ovlasti nadležni

rukovodilac

– moraju se ĉuvati pod kljuĉem

– o njima se mora voditi posebna evidencija



Sustav za upravljanjedokumentacijom

Varaždinske županije

Sadržaj




Sadržaj

1. Problemi u poslovanju i razlozi uvoĊenja SUD-a

2. Tražena svojstva novog sustava

3. Struktura programskih modula

4. Plan provedbe projekta realizacije i uvoĊenjaSUD-a

5. Poboljšanja i nedostaci6. Budućnost

7. Zakljuĉak

1 P bl i l j




1. Problemi u poslovanju

• Problemi u kolanju dokumenata

• Višestruke toĉke ulaza u sustav

• Gubljenje akata ili predmeta

• Problem arhiviranja elektroniĉkih dokumenata • Neovlašteni pristup i pregledavanje dokumentacije

• Pojava dupliciranih akata i predmeta

Zadatak

1. Razlozi uvoĊenja SUD-a




80% svih podataka pohranjeno je u obliku dokumenata

2. Tražena svojstva




• evidencija dokumenata provodi se u jedinstvenom

repozitoriju,• omogućeno je praćenje verzija i autora dokumenata, • povezanost s urudžbenim zapisnikom,• postoji mogućnost dodjeljivanja razliĉitih atributa

dokumentima (vrsta, važnost, hitnost, statusodobrenja,…), • ima ugraĊen sustav autorizacije za pristup dokumentima. • omogućeno je uĉinkovito pretraživanje pohranjene

dokumentacije,

• podržava definiranje životnog ciklusa dokumenta (engl.workflow ),

3. Struktura programskih modula




Sustav za upravljanje dokumentacijom

Administracija

Upravljanje repozitorijem

Upravljanje korisnicima

Upravljanje strankama

Definicija w orkflow-a

Definicija vrsta obrade

Definicija atributa

Dokumenti

Izrada, unos i ažuriranje dokumenata

Grupiranje, atributiranje i usmjeravanje dokumenata

Pretraživanje i pristup dokumentima

Urudžbeni zapisnik

Administracija za upravljanje dokumentima

SUD Varaždinske županije









• Održavati arhivsku bazu podataka

• Dodjeljivati i pratiti ovlaštenja za pristup podacima

• Periodiĉka pohrana podataka

• Povećanje diskovnih kapaciteta









Upravljanje strankama




Definicija workflowa




Alternativne putanje dokumenata




Definicija vrsta obrade




Definicija atributa




Primjer dokumenta




Izrada, unos i ažuriranje dokumenata




”Papirnati” predmet




Digitalni predmet




Prijava nove verzije dokumenta




Grupiranje, atributiranje i usmjeravanje




Pretraživanje i pristup




Urudžbeni zapisnik




Administracija za upravljanje dokumentima




4. Plan provedbe projekta realizacije i uvoĊenja SUD-a




• Detaljno oblikovanje, izrada, testiranje i integracijaaplikacija

• Priprema podataka i njihov prijenos u novu BP

• UvoĊenje sustava u rad uz obrazovanje korisnika

• Provjera uĉinaka novog IS-a uz dopune i daljnji razvoj

Plan provedbe projekta realizacije i uvoĊenja SUD-a




5. Poboljšanja i nedostaci SUD-a




Poboljšanja:

• Ubrzan je protok dokumenata

• Riješen je problem elektroniĉkih dokumenata

• Omogućena je kontrola pristupa, pregleda izakljuĉavanje akata

• Poštivanje rokova rješavanja predmeta, nema gubljenjadokumenata

Nedostaci:• Ovisnost o platformi (Microsoft)

6. Budućnost SUD-a




Vrlo skoro• UvoĊenje digitalnog potpisa

• Povezivanje s portalom Varaždinska županija

• Omogućavanje svakoj stranci uvid u rješavanje

njegovog predmeta on-line

Budućnost • Povezivanje s drugim sustavima npr. sustav državne

uprave, ostale županije, gradovi i općine (e-Hrvatska)

7. Zakljuĉak




• SUD treba unaprijediti kvalitetu i uĉinkovitostposlovanja Varaždinske županije

• SUD neće riješiti sve probleme

• Nije moguće primijeniti standardna i općenitaprogramska rješenja

• Implementacija SUD-a je logiĉni prvi korak uimplementaciji cjelovitog informacijskog sustava

Prijemni peĉat




Primljeno:

Klasifikacijska oznaka Org. jed.

Urudžbeni broj Pril. Vrij.

Upisnik predmeta prvostupanjskog upravnog postupka




Klasifikacijskaoznaka

Urudžbenibroj

Datumprimitkazahtjeva

Ime iprezimeodnosnonaziv imjestopodnositeljazahtjeva

Kratak sadržajzahtjeva

1 2 3 4 5

Urudžbeni zapisnik




Klasifikacijskaoznaka

Predmet Urudžbenibroj

Datumprimitka

Datumnastanka

akta

Organizacijska jedinica

RazvoĊenje

Datum Oznaka

1 2 3 4 5 6 7 8

Prijenos

Prijenos

Dostavna knjiga za poštu




Datumotpreme

Broj akta Primatelj Poštarina Brojpreporuke

Klasifikacijsk a oznaka

Urudžbenibroj

Prezime iimeodnosno

naziv

Mjesto

1 2 3 4 5 6 7

Arhivska knjiga




Redni broj Datumupisa

Arhivski materijalPrimjedbe

Godina Opis Ukup.broj

1 2 3 4 5 6

7. Uredski rad i poslovno komuniciranje

• Uredski rad - obuhvaća osnovne uredske aktivnosti




• Primjenom novih tehnologija uredski poslovi

omogućavaju izražavanje kreativnosti, inovacije imišljenja • u organizaciji je potreban brzi protok informacija radi

korekcijskih akcija!• Preopterećenost koliĉinom informacija

• Nužno je odrediti koju vrstu informacija treba upravaza uspješno donošenje odluka • Nije potrebna veća koliĉina informacija, već

relevantnije (vitalne) informacije od podreĊenih inadreĊenih te od drugih ljudi i odjela u organizaciji

• Velike koliĉine informacija mogu imati za posljedicudiskriminaciju informacija

TAJNICA – dio ureda i uredskog poslovanja




Uloga tajnice• redovni poslovi• rad s dokumentima u uredu• komuniciranje u uredu (1 ili više nadreĊenih, suradnici

iz vlastite organizacije, poslovni partneri i stranke)

• povjerljivi poslovi• zaštita interesa organizacije • osobne karakteristike (suradnika, nadreĊenih,

podreĊenih)





• Važnost tajnice • veća tvrtka ne može bez njih funkcionirati • izbivanje tajnice iz ureda veliki poremećaji u radu

• omalovažavanje tajnice od nadreĊenih

• obavljaju i one poslove koji nisu predviĊeni opisomposlova tog radnog mjesta

• nedostatak dobrih tajnica

• vlastite kreacije





• O ĉemu ovisi odluka o angažiranju tajnice? • znanja, osobine, vještine

• priroda radnog mjesta, procjena vrijednosti

• veliĉina organizacije, djelatnost

Uredski rad i poslovno komuniciranje

• Oblici komuniciranja prema osjetilima




Oblici komuniciranja prema osjetilima

- slušno-govorna komunikacija(govor i jezik)

- vizualna komunikacija (verbalna i neverbalna)

- taktilna komunikacija (dodir)

- komunikacija okusom i mirisom

• Oblici komuniciranja prema ulozi jezika - verbalna komunikacija

(govor i pisanje, a medij je – jezik)

- pisana komunikacija- neverbalna komunikacija

- šutnja

◊ Verbalna komunikacija





◊ Verbalna komunikacija

- glavni kôd komunikacije je izgovorena rijeĉ - uobiĉajeni kanali su: telefon, razgovori licem u lice,video, TV, radio, zvuk na Internetu

- prenosi se usmenim, pisanim i znakovnim kanalom◊ Usmena komunikacija

menadžeri – 50%-90%formalni (vježbe i priprema) i neformalni razgovori Problemi:- “mozak brži od pameti” - utjecaj okoline – šumovi

- zaborav, zaborave se dijelovi poruke – naknadno- nervoza





◊ Pisana komunikacija - jednom napisana, trajan zapis- puno vremena - prikupljanje informacija, razmišljanje

- mogućnost ispravke prije slanja - primatelj više vremena za prouĉavanje informacije

◊ Šutnja - lingvistika: poĉetak i kraj izriĉaja; negativna - komunikacija: razmišljanje, umor, nezadovoljstvo, znak neprijateljstva, samokontrole

pisana poslovna komunikacija








◊ Neverbalna komunikacija- otkriva osjećaje i misli sugovornika - saznaje se puno iz tona, izraza lica, geste, dodira,držanja tijela

- ĉesto je dvosmislena – nesporazumi- znak raspoznavanja odreĊene grupe ljudi:

(pogled, limanje glavom, gesta, osmijeh)

• Elementi procesa komunikacije





p j• pošiljatelj poruke – osoba, organizacija; uvjerljivost pošiljatelja • primatelj poruke – povratna poruka pošiljatelju • medij – neposredan razgovor, dopisi, fotografije, nacrti• poruka – faze: enkodiranje poruke, karakteristike poruke,

dekodiranje poruke, interpretacija poruke

• Smetnje u komunikaciji





• Smetnje u komunikaciji

- interferencijabuka – javlja se u obliku distraktoraneugodnih (upadanje u rijeĉ, hladnoća) ugodnih (ugodni mirisi, impresivne slike, doživljaji oko nas)

- prekid komunikacije• faze enkodiranja i dekodiranja,• zbog nepažnje, neznanja, predrasuda





- nesporazum u komunikaciji• važna je komunikacijska kompetencija – mogući nesporazumi: nepoznavanje i neprimjerena uporaba jezikanesklad meĊu elementima poruke relativna važnost predmeta komunikacije društveni položaj pojedinca u sustavu

raspoloženje sugovornika, kulturološke razlike - jezik

izreĉena reĉenica može se interpretirati na više naĉina profesionalno razumljiv, a nerazumljiv izvan tog kruga





- neverbalni elementi komunikacije• nije jednoznaĉna • neverbalna komunikacija uvjetovana kulturološki (geste, isto držanje, pokreti, izrazi lica – razliĉito znaĉenje)

• pošiljatelj svojim držanjem odašilje poruku o sebi

(namjeravana ili nenamjeravana)





• Poslovne komunikacije dijelimo prema:- tehnici pisanja (ruĉno, pisaĉi stroj, osobno raĉunalo) - naĉinu izrade (oblik pisma, dopisnice, brzojava, e-mail,

web komunikacije)

- broju ĉitatelja (individualne, programirane)

- gospodarskoj djelatnosti (industrijske, trgovaĉke, …)


P t k i j i k ik ij biti




• Prema nastanku i namjeni komunikacije mogu biti:

- interne(nastaju i ostaju unutar poduzeća – sastanci, normativni akti,interne komunikacije, radni nalozi)

- eksterne

(nastaju na podlozi internih komunikacija,mogu biti ulazne – poduzeće ih prima i izlazne – poduzeće ih šalje)





• Modeli poslovne komunikacije- formalna komunikacija- neformalna komunikacija


• Formalna komunikacijaij d l i t l žb i ij




unaprijed planiran, sustavan službeni proces prijenosainformacije u govornom i pisanom obliku, usklaĊen spotrebama organizacije

• Za formalnu komunikaciju odgovoran menadžment - vertikalna (od vrha prema bazi i od baze prema vrhu)

- horizontalna (isti status, isti ili razliĉiti odjel)/dijagonalna- integralna (svi sudjeluju i svi su informirani)

• Problemi:- prenatrpanost informacijama

- nedostatak otvorenosti: nadreĊeni – podreĊeni - filtriranje informacija – kroz organizacijske oblike


• Neformalna komunikacija




• ne slijedi unaprijed odreĊenu liniju • najbolje sredstvo kontrole neformalnekomunikacije je otvorena mreža neformalnekomunikacije preko koje dobar menadžer plasirasvoju informaciju, posebno preko voĊa neformalnih

grupa


• Digitalne poslovne komunikacije




Digitalne poslovne komunikacije

◊ integracija telefonske i Internet tehnologije – i-telefonija◊ integracija govorne i pisane komunikacije◊ integracija govornog i neverbalnog komuniciranja

Uredski rad i poslovno komuniciranje integracija telefonske i Internet tehnologije

• i-telefoniranje




i telefoniranje


• Razlikuju se tri naĉina rada za i-telefoniranje




- PC-PC telefoniranje- PC-telefon telefoniranje- telefon-telefon telefoniranje korištenjem Interneta

• PC-PC - glasovna komunikacija se prenosikorištenjem Internet Protokola (VoIP) VoIP programi pretvaraju glas u digitalni zapis, dijelega na pakete za prijenos internetomPC-telefon – koriste se Net-to-phone telefonitel-tel – ne treba niti PC niti Internet

• Oba sudionika ovog naĉina komuniciranja moraju bitiprisutna u istom trenu i online

Uredski rad i poslovno komuniciranje integracija govorne i pisane komunikacije




Uredski rad i poslovno komuniciranje integracija govorne i pisane komunikacije

• Telefonska i telefaks komunikacija – koriste se




• Telefonska i telefaks komunikacija – koriste se

programi za govorno/pisano komuniciranje, da bi senastavila suradnja s poslovnim partnerima kojikoriste klasiĉne naĉine komuniciranja - PC-telefon – telefonsko komuniciranje- telefaks komuniciranje

- prijenos datoteka

voice-dana-fax modem

budućnost – integracija s mobilnim poslovanjem ili pretvorba govornih poruka u digitalni zapis

Uredski rad i poslovno komuniciranje integracija govorne i pisane komunikacije – korisniĉko suĉelje




Uredski rad i poslovno komuniciranje integracija govorne i pisane komunikacije – korisniĉko suĉelje

• Uz govorno poslovno komuniciranje licem-u-lice je




Uz govorno poslovno komuniciranje licem u lice je

važna i neverbalna komponenta komunikacije • Prijenos neverbalnih elemenata komunikacije –

prijenos audio i video zapisa u realnom vremenu – videokonferencije – standardne funkcije:- pozivanje sudionika, prekidanje veze

- prikaz liste sudionika- upravljanje prijenosom audio i video zapisa- korištenje chat-tehnologije – izravna pisana kom.- prijenos datoteka- rad s desktopom, radnom površinom nekog od sudionika

Uredski rad i poslovno komuniciranje integracija govornog i neverbalnog komuniciranja




8. Funkcije obrade dokumenata u uredu




• Uredski sustavi s primjenom informacijsketehnologije uglavnom su usmjereni na:

• prihvat,

• pohranjivanje i

• distribuciju informacija

Distribucija dokumenata




• oblikovanih u razliĉite vrste dokumenata, tena globalnim poslovima:

• klasifikacije,

• kreiranja,

• pohranjivanja,• obrade,

• pretraživanje, • distribucije dokumenata.

Dokument




- definira se kao skup informacija koji može: • biti zapisan na razliĉitim nositeljima podataka, • sadržavati razne vrste podataka,

• sadržajno ovisiti o informacijama iz drugihdokumenata,

• biti na raspolaganju jednom korisniku ili skupinikorisnika istovremeno

Obrada dokumenata




1. Obrada obrazaca• Slike kompletnih obrazaca (neracionalno),

• Samo podaci upisani na obrazac.

Obrada dokumenata

2 Ob d d k t blik lik




2. Obrada dokumenata u obliku slike

• Funkcije sustava za obradu dokumenata u obliku slike (DIP[1]sustava):

• pretvaranje slike dokumenata u digitalni oblik,

• zapisivanje i manipulacija slikom dokumenta,

• pretraživanje dokumenata, • povezivanje dokumenata s bazom podataka.

[1] DIP = Document Image Processing

Obrada i pohranjivanje dokumenata u uredu




1. Klasiĉno arhiviranje dokumenata

2. Alternativno rješenje – MIKROFILM

3. Integrirani automatizirani ured





Klasiĉno arhiviranje dokumenata – obilježja: • Ogromna koliĉina fiziĉkog prostora zasmještaj s posebnim zahtjevima,

• Velika koliĉina ljudskog rada,

• Sporost u pristupu dokumentima,• Ekološki razlozi (drvo!), • Sigurnosni razlozi (požar).





Alternativno rješenje – mikrofilm • Smanjenje fiziĉkog prostora (obujma) arhive, • Lakši pristup podacima, • Manja potreba za radnom snagom.





Integrirani automatizirani ured • Upotreba elektronskih dokumenata,

• Obrada radnih procesa bez redundantnihdjelatnosti i informacija,

• Upotreba papira svedena na minimum,• Elektronska arhiva.

Integrirani automatizirani ured




Prednosti u odnosu na mikrofilmsku arhivu • Direktan pristup podacima,

• Distribuirano korištenje baze arhiviranihdokumenata,

• Troškovi smanjeni do 90%, • Jeftinija oprema (24%); k tome i

univerzalnija.

Integrirani automatizirani ured




Prednosti u odnosu na klasiĉno arhiviranje: • udvostruĉenje/utrostruĉenje kapacitetaobrade,

• reduciranje broja ljudstva (smanjenje

troškova arhiviranja), • trenutni odziv na zahtjeve,

• smanjenje prostora arhive za 70-80%,

• visoki stupanj zaštite izvornih dokumenata.

Arhivski sustav




Obrada i pohranjivanje dokumenata ima osobitezahtjeve u pogledu memorijskih medija:

• što veći kapacitet, • neosjetljivost medija na fiziĉka oštećenja i utjecaj

okoline,• dugu trajnost.

Arhivski sustav




Magnetski mediji imaju nedostatke. S drugestrane, optiĉka tehnologija nudi rješenja: • CD-ROM,

• CD-R,

• WORM,• CD-WORM (višestruko zapisivanje i ĉitanje

podataka),

• CD-E (izbrisivi optiĉki disk),

• PHOTO CD (pohranjivanje fotografija).

9. Telematika




• nova disciplina nastala objedinjavanjemtelekomunikacija i informatike. Cilj je razvojatelematike integriranje pojedinaĉnih razliĉitihoblika ureĊenja obrade, spremanja, prijenosa

i prikaza informacija u zajedniĉkimultifunkcionalni ureĊaj. Telematikaukljuĉuje sve digitalne oblike prijenosainformacijskih sadržaja.

Razvoj telefonije u svijetu




• grĉ.tele – iz daljinephone – glas, zvuk

• Telefon=naprava koja služi zaprenošenje zvuka na daljinu

• Ljudi od davnina pokušavajukomunicirati na daljinu (dimni signali,ogledalima itd.)

• Pojavi telefona prethodili su mnogiizumi na podruĉju elektronike

Rani razvoj elektronike

• 1729.S. Gray uspio prenijeti elektricitet




1729.S. Gray uspio prenijeti elektricitet

preko žice

• 1746. proizvedena vrsta baterije ilikondenzatora za pohranjivanjestatiĉkog elektriciteta

• 1800. A. Volta patentirao prvu bateriju

• 1820. C.Oersted otkrioelektromagnetizam

Rani razvoj elektronike

• 1821. M. Faraday otkrio magnetsku




indukciju• 1830. J.Henry prenio prvi praktiĉni

elektriĉni signal • 1837. S.Morse izumio prvi upotrebljivi

telegraf

Faze razvoja telefonije u svijetu

• faza (1876. – 1880.) - direktne veze meĊu




faza (1876. 1880.) direktne veze meĊu

korisnicima zraĉnom linijom; • faza (1880. – 1890.) - telefonska mreža i ruĉne

centrale;• faza (1890. – 1920.) - automatske centrale, prijenos

niskofrekvencijski pomoću kabela; • faza (1920. – 1960.) - elektromehaniĉki biraĉi,

uporaba širokopojasnih nesimetriĉnih koaksijalnih • vodova (prvi prekooceanski telefonski kabel London

– New York;• faza (1960. – do danas) - digitalizacija, satelitski i

svjetlovodni prijenosni sustavi, mobilni telefoni.

Morse i telegraf

• Morseov telegraf je rabio prekidaĉ za uspostavljanje iprekidanje strujnog kruga bateriju za napajanje jednu




prekidanje strujnog kruga, bateriju za napajanje, jednu

žicu koja je povezivala telegrafske stanice teelektromagnetski prijamnik koji je proizvodio kliktajućizvuk.

• Razvio je poseban sustav komuniciranja – Morseovaabeceda

Bellov prvi telefon




• 1876.g. Alexander Graham Bell je uspioprenijeti zvuk preko žice – prvi primitivnitelefon.

• Njegov telefon sastojao se od lijevka u koji suulazili zvuĉni valovi, na dnu lijevka bila je

membrana na koju je bio priĉvršćen metalništapić. Štapić je bio uronjen u metalnu posuduispunjenu kiselinom. Titranje membrane uzrokovalo je gibanje štapića u kiselini, a to pak promjeneotpora tekućine te razliĉite intenzitete struje.

Promjene su se dovodile do prijemnika koji je radiona istom principu, ali u obrnutom smjeru.

Bellov prvi telefon




Povijest tehnološke osnovice




• 1877. Thomas Edison izumio unaprijeĊenitransmiter (odašiljaĉ) – bolja kvaliteta zvuka

• 1878. prva telefonska centrala

• 1879. poĉeli se rabiti prvi telefonski brojevi • 1881. patentiran metalni krug





• 1889. postavljena prva telefonska govornica• 1892. puštena u rad prva automatska

centrala

• 1900. poĉinju se koristiti svitci za indukciju

• 1906. De Forest izumio triodu

• 1927. uspostavljena prva radio telefonskaveza izmeĊu SAD-a i Velike Britanije





• 1937. Allec Reeves razvio pulsnu modulaciju koda tetime izmislio digitalni prijenos

• Poĉetak korištenja koaksijalnih kabela

• 1948. otkriven tranzistor

• mikrovalni sustav• 1956. transatlantski koaksijalni kabel





• Poĉinju se koristiti plastiĉne zaštite vodiĉa • 1963. prva djelomiĉno digitalizirana centrala

• 1964. u komercijalnu upotrebu stavljenavideo telefonija

• 1965. lansiran prvi komercijalnikomunikacijski satelit

• Prva digitalna centrala omoguĉila nove

usluge –brzo biranje itd.

Telefonija danas

• Današnja telefonska mreža je najveĉim




Današnja telefonska mreža je najveĉimdijelom digitalna

• Mediji za prijenos signala:

• Parica

• Koaksijalni kabel

• Optiĉko vlakno

• Bežiĉni prijenos • Lokalna petlja – jedini analogni dio današnje

telefonske mreže

• Sustav snopova kabela povezuje digitalnecentrale, a izveden je optiĉkim vlaknima,koksijalnim kabelima ili mikrovalnim vezama

Razvoj telefonskog prijenosa




• jednožiĉan, telegrafskim vodovima; • dvožiĉan; • telefonski kabel, telefonska mreža;

• telekomunikacijski sateliti, digitalniprijenosni sustav;

• radio valovi – valovod;

• svjetlovod.

Struktura tel. mreže




Lokalnacentrala

Glavnacentrala

Međucentrala

tranzitnacentrala

Sklopoviizmeđu

centrala

Sklopovikanala

Lokalnapetlja

korisnici

Vrste prometa




• Pretplatniĉki promet (pretplatnici), • Javni telefonski promet (prolaznici).

Naĉini naplate




• telefonistica u centrali,• kovani novac, žetoni, • automatska naplata pomoću magnetske

kartice/vrpce,

• elektroniĉke kartice, mikroprocesori.

Rezultati procesa pozivanja

Pokušaj




USPJEŠANISHOD

B odgovorio B nije odgovorio

B slobodan B zauzet

Normalno

Zagušenje Tehnička greška

Mreža Ponašanje pretplatnika

Nenormalno

pozivanja

• telekomunikacija predstavlja proces koji omogućuje

Telekomunikacije




prijenos informacije bilo koje vrste (podaci, tekst,zvuk, video, grafika, fotografije, crteži…).

• tri osnovne vrste prijenosa: prijenos teksta, slike izvuka.

• omogućuju ostvarivanje kontakata izmeĊu više ljudiistovremeno, kad se oni nalaze i naudaljenim,razliĉitim mjestima.

Telekomunikacije u uredu




• tradicionalni uredi su smješteni na fiksnojlokaciji, za razliku od suvremenih ureda kojise mogu ostvariti na razliĉitim mjestima, dok se komunikacija izmeĊu zaposlenika odvija

telefonskom tehnologijom.• u poslovnom svijetu vrlo je važno

posjedovanje pravovremenih, relevantnihinformacija,kako bi se omogućilo relevantnoposlovanje.

Telekomunikacije u uredskomposlovanju




Podjela komunikacijskih procesa: • S obzirom na smjer kretanja signala:

• S obzirom na sudionike u komunikaciji:

• S obzirom na vrste informacije koje se prenose:

• S obzirom na oblike komuniciranja:





S obzirom na smjer kretanja signala: • simpleks,

• poludupleks,

• dupleks;





S obzirom na sudionike u komunikaciji: • ĉovjek – ĉovjek, • ĉovjek – stroj,

• stroj – stroj;





S obzirom na vrste informacije koje se prenose:

• prijenos informacija,

• prijenos naredbi.





S obzirom na oblike komuniciranja: • preko fiziĉkih vodova• stvarni,

• zakupljeni i

• komutirani);

Telekomunikacijski sustav

Telekomunikacijski sustav omogućuje predaju,




prijenos i primanje informacija na velikeudaljenosti.

• Telekomunikacije se ostvaruju preko jedne odtelekomunikacijskih (TK) mreža , koje se sastoje

od:• terminalnih ureĊaja, • transmisijskih sustava i

• komutacijskih sustava.

Telekomunikacijski sustav




Trendovi razvoja telekomunikacijskih sustava: • skraćenje vremena od izuma (prveideje) do praktiĉne realizacije,

• stalni porast TK usluga proširenjem

postojećih ili uvoĊenjem novih usluga, • digitalizacija TK mreže, te integracijatehnika i službi telekomunikacija.

Podjela telekomunikacija




1. Prijenos zvuka – zvuĉne,audiokomunikacije (govor ili glazba)

2. Prijenos slika

3. Prijenos podataka – datakonferencije

Prijenos zvuka

S obzirom na širinu prenošenja




frekventnog pojasa:

• telefonija

– fiziĉkim vodovima, – radio valovima,

– audiokonferencija;

• radio program

– žiĉni radioprijenos, – bežiĉni – radiodifuzija

Prijenos slika




• nepokretne • pokretne

Prijenos slikanepokretne

l f (f l fij )




• telefoto (fototelegrafija) – prijenos slike pomoćutelegrafskih impulsa telefonskim kanalom širine 4 kHZs reprodukcijom na fotopapir,

• telefaks (telekopija, faksimil, birofaks) – prijenos slikeanalogno ili digitalno telefonskim kanalom širine 4 kHzs reprodukcijom na obiĉnom papiru,

• videoteks – prijenos slike alfanumeriĉkih ili grafiĉkihinformacija izmeĊu baze podataka i korisnikadvosmjernom vezom, s reprodukcijom na ekranukorisniĉkog terminala,

• videotekst (teletekst) – prijenos ograniĉenog broja

alfanumeriĉkih ili grafiĉkih informacija izmeĊu TV studija i korisniĉkih terminala jednosmjernom vezom;

Prijenos slika

k




pokretne • videotelefonija – istodobni prijenos i

govora i slike sugovornika kanalomširine 1 MHz (više sudionikaistovremeno Þ videokonferencija),

• televizija – radio prijenos TV programa(zvuk i slika), kanal širine 5 MHz.

Prijenos podataka -datakonferencije

• teleprinter – prijenos znakova pomoću telegrafskihi l ji b i t l f ki k l




impulsa manjim brzinama telegrafskim kanalomširine 120 – 480 Hz,

• teleteks – prijenos znakova pomoću telegrafskihimpulsa, većim brzinama, telefonskim kanalom širine4 kHz (teleteks terminal ima ugraĊenu memoriju štoomogućuje obradu teksta),

• dateks – prijenos znakova pomoću digitalnih impulsavelikom brzinom. Za manje brzine koristi setelegrafski kanal, za srednje telefonski kanal, zanajveće grupe tel. kanala ili širokopojasni vodovi.

Videotekst

Vid t k t t ji d




Videoteks sustav se sastoji od:• raĉunala sa specifiĉnim programima zavideoteks i aplikacijama,

• terminala,

• telekomunikacijske mreže.

Videotekst

N j id k




Namjena videoteksa • prikaz informacija korisnicima,

• obavljanje transakcija (financijskih,trgovaĉkih, rezervacija karata,

hotela,…), • elektroniĉka pošta.

Videotekst

Komunikacijske mogućnosti videoteksa

id t k k ( l j i j i i j )




• videoteks poruke (slanje, primanje i memoriranje),• telefaks (samo slanje poruka),

• teleks (slanje i primanje teleks poruka pomoću aplikacijetelebox u sustavu),

• paging (selektivno povezivanje osoba: slanje poruka

drugom paging pretplatniku),• telesoftware,

• X.400 (razmjena poruka preko kompletne meĊunarodnemreže s bilo kojeg videoteks terminala).

Teleteks

• unaprijeĊeni teleks servis pomoću




raĉunala, • sinkroni prijenos poruka,

• primatelj poruku ispisuje na papir ili

ekran,• neposredno komuniciranje sudionika,

• bolji radni uvjeti (buka),

• niži troškovi poslovanja (pismonosnapošiljka).

Teletekst

• jednosmjerni informacijski sustav




(ograniĉenja!), • TV prijemnik ima ugraĊen modul

(neiskorišten kanal),

• signale šalje ovlaštena kuća, javniservis,

• maksimalni broj stranica iznosi 750 jer bi u protivnom ĉekanje na jednu

stranicu iznosilo više od 30 sekundi.

Telekonferencije




• Telekonferencija predstavlja korištenjetelematiĉke infrastrukture za multilateralnokomuniciranje većeg broja korisnikaistovremeno.

• Moto: prenositi informacije, a ne prevozitiljude.

Što je telekonferencija?

• Telekonferencija danas podrazumijeva razliĉite oblike korištenjaraĉunalne mreže za dvosmjerno komuniciranje izmeĊu dvaju ili

š d l h d h k k




više prostorno udaljenih i odvojenih korisnika u stvarnomvremenu. Isto tako, danas se podrazumijeva da sutelekonferencije multimedijske, odnosno mrežnamultimedija. To znaĉi da su sustavom obuhvaćeni, temeĊusobno povezani i sinkronizirani odvojeni multimedijskipodsustavi, npr. videokonferencije: prijenos glasa, drugi tonskikanali, tekstualni podaci, slike, interaktivne aplikacije. Uzvideokonferencije, poznati i ĉesto upotrebljavani sustavitelekonferencija su: tzv. dijeljena ploĉa (whiteboard) po kojojsvi sudionici mogu crtati i pisati, dijeljenje standardnihaplikacija koje se koriste u poslovanju (programi za obradu

teksta, tabliĉni programi, CAD i drugi programi za projektiranje,baze podataka ...), audiokonferencije, simulacije/virtualnastvarnost. Unutar jedne telekonferencije moguće je koristiti višesustava (npr. istovremeno videokonferencija i dijeljena ploĉa).

Telekonferencije

Postoji više vrsta telekonferencija:

audio telekonferencija k ik ij lj di




• audio telekonferencija – komunikacija ljudiiskljuĉivo glasom, medij za povezivnje je telefon • audio-grafiĉka telekonferencija – koriste se

uobiĉajene telefonske linije namjenjene zadvosmjernu glasovnu komunikaciju te prijenos

grafika I pisanih materijala; najjednostavnijiaudiografiĉki sustav je dodatak fax aparata kojikoristi drugu telefonsku liniju za audio – grafiĉkutelekonferanciju,

• videokonferancija - ako je komunikacija meĊu

sudionicima konferencije putem slike, tada takavnaĉin komuniciranja nazivamo videokonferencija .

Podjela telekonferencija




s obzirom na interaktivnost:

konferencija

- aktivno komuniciranje izmeĊu dvije ili više strana

Internet prijenos (streaming) (!)

- dobre strane: manja zahtijevana širina pojasa,prilagodljivo trenutnom stanju mreže

- loše strane: jednosmjerno komuniciranje, niža kvaliteta

b i l t k ji k i t

Podjela telekonferencije




s obzirom na alate koji se koriste

audiokonferencija

- audio, dijeljenje podataka i aplikacija

- vs. videokonferencija: manja zahtijevana širina pojasa

- loše strane: nema vizualnog komuniciranja - vs. telefon: višestrane veze, kvaliteta signala, dijeljenje

podataka i aplikacija, logistika, pravila ponašanja

s obzirom na alate koji se koriste

id k f ij





videokonferencija

- video, audio, dijeljenje podataka i aplikacija

- loše strane: zahtijevana širina pojasa

web konferencija

- video, audio, dijeljenje podataka i aplikacija

- softverski kodeci

- dobre strane: tehniĉki zahtjevi = osobno raĉunalo

- loše strane: kvaliteta

s obzirom na broj sudionika





s obzirom na broj sudionika

stolne konferencije

- nekoliko sudionika - po jedan na svakoj lokaciji

- sa osobnog raĉunala

- web kamera, naglavna kombinacija (mikrofon i slušalice)

sobne konferencije

- „neograniĉen‟ broj sudionika

- TCR - Teleconference Room

s obzirom na vrstu veze





s obzirom na vrstu veze

dvostrane (point-to-point ) – tip veze u kojoj sudjeluju samo dvije

strane, opremljene jednakom ili kompatibilnom opremom. Vezu

može uspostaviti bilo koja strana. višestrane (multipoint) konferencije – tip veze u kojoj sudjeluje

više od dvije lokacije. Središnji nadzorni ureĊaj uspostavlja vezupozivanjem i ukljuĉivanjem pojedinih ĉlanova u sustav. Brojlokacija koje istovremeno mogu sudjelovati u jednoj konferenciji

ovisi o mogućnostima nadzornog ureĊaja.

s obzirom na tehnologiju





s obzirom na tehnologiju

ATM

IP

ISDN DSL

Što su ATM konferencije?

Vi k k lit t i id i di ij ĉ l ž




• Visokokvalitetni video i audio prijenos raĉunalnom mrežompostiže se uz primjenu ATM (Asynchronous Transfer Mode)tehnologije. Kvaliteta video signala prenošenog ovomtehnologijom jednaka je kvaliteti televizijskog, a zvuk je stereo,CD kvalitete.

U ATM mrežama svi podaci kodiraju se u pakete jednakedužine. Takvi paketi dodatno se kodiraju za prijenos mrežom.Najveći se uĉinak postiže kod svjetlovodnih veza, ali samatehnika primjenjiva je i na ostale postojeće medije prijenosa. Sinkroni prijenos video i audio signala u jednom smjeru u

sustavu ATM videokonferencije zahtijeva kapacitet od približno10 Mbps.

Što su IP konferencije?

To s ideokonfe encijski p ijenosi koji se oba ljaj p eko IP




• To su videokonferencijski prijenosi koji se obavljaju preko IP(Internet Protocol) tehnologije, što omogućuje povezanost sbilo kojom toĉkom spojenom na Internet širom svijeta. Najveća je prednost ove tehnologije zahtijevana širina prijenosnogpojasa, koja se kreće od 128 kbps (niska kvaliteta) do 2 Mbps(visoka kvaliteta).IP videokonferencijski sustavi vrlo su jednostavni za korištenje,postoje u razliĉitim razredima veliĉine, a sukladno tome ikvalitete. Nedostaci su vezani uz smanjenu kvalitetu prijenosa uodnosu na ATM sustave, te uz primjetno kašnjenje signala na

slabim vezama.

Što je videokonferencija?

• Videokonferencija je jedan od najĉešćih i najpoznatijih oblika

telekonferencije Najĉešće se podrazumijeva istodobni prijenos




telekonferencije. Najĉešće se podrazumijeva istodobni prijenosslike i zvuka raĉunalnom mrežom. Više prostorno udaljenih korisnika može se meĊusobno vidjeti iĉuti u stvarnom vremenu pomoću multimedijski opremljenihraĉunala povezanih u mrežu.

Za korisnike to najĉešće znaĉi samo otvaranje još jednogprozora u dogovoreno vrijeme i trenutno pojavljivanje uvirtualnoj sobi za sastanke, u predavaonici ili na nekom sliĉnommjestu.

Videokonferencija

Videokonferencija je konferencija u stvarnomi Ċ d j ili iš di ik




• Videokonferencija je konferencija u stvarnomvremenu izmeĊu dvoje ili više sudionika narazliĉitim lokacijama upotrebom širokopojasnihlinija za prijenos zvuka, videa i podataka.

Kako radi sustav videokonferencija?

• Korisnik odašilje raznovrsne ulazne signale preko multimedijskihulaznih jedinica terminala. Signali dolaze u sklopovsko-programski

sustav za digitalizaciju kompresiju i kodiranje za prijenos raĉunalnommrežom - koder




sustav za digitalizaciju, kompresiju i kodiranje za prijenos raĉunalnommrežom koder.Koder prosljeĊuje digitalne podatke mrežnom podsustavu raĉunalapreko kojeg se ostvaruje mrežna komunikacija. Signali koji stignumrežom do korisnika primaju se u mrežni podsustav, prilagoĊuju se išalju dekoderu. Dekoder obraĊuje podatke toĉno obrnutimredoslijedom od kodera i prosljeĊuje ih perifernim izlaznim jedinicamaza reprodukciju. Koder i dekoder sklopovski predstavljaju isti ureĊaj sreverznim procesima i dvije kljuĉne uloge. Takav se ureĊaj stogaoznaĉava jednim pojmom - kodek (eng. codec : COder - DECoder).Takav ureĊaj sastoji se od više sklopovskih i programskih modula.Kodek može biti ugraĊeni dio raĉunalnog sustava ili vanjski ureĊaj kojikomunicira s osnovnim raĉunalnim sustavom. CARNet za potrebe ATMvideokonferencija koristi kodek ureĊaje tvrtke Cellstack, a za potrebeIP videokonferencija Polycom VS4000 kodeke.

Videokonferencija

ĈETIRI OSNOVNE FAZE VIDEOKONFERENCIJE

1 uzorkovanje “hvatanje zvuka videa i




• 1. uzorkovanje – hvatanje zvuka, videa idokumenata u analognom obliku“ i njihovopretvaranje u digitalni oblik

• 2. kompresija digitalnog zvuka i videa; osnovni

razlog kompresije je ograniĉen kapacitet kanalakojim se prenose podaci

• 3. prijenos podataka komunikacijskim kanalom nadrugu lokaciju

• 4. dekodiranje (dekompresija) zvuka, videa I

dokumenata te reprodukcija pomoću zvuĉnika,monitora i odgovarajućeg softvera.

Zašto videokonferencija

Nema potrebe za putovanjem i dodatnimt oško ima




• Nema potrebe za putovanjem i dodatnimtroškovima

• Omogućuje vizualnu komunikaciju uz koju sebolje razumiju i pamte ponuĊeni sadržaji

• Stvara se okruženje u kojem se brzo donoseodluke, a ideje i znanje nesmetano cirkuliraju

• Rezultat je uĉinkovitiji timski rad, razvijanje

komunikacijskih i organizacijskih vještina, teveća usredotoĉenost na zajedniĉki cilj

Videokonferencija

Za videokonferencije bazirane na PC-u koristise naziv desktop videokonferencija




• Za videokonferencije bazirane na PC-u koristise naziv desktop videokonferencija(DTVC - desktop video conferencing)

Videokonferencija

Osnovna oprema za DTVC se sastoji od:

• Osobnog raĉunala ili radne stanice




• Osobnog raĉunala ili radne stanice • Video kamere

• Mikrofona

• Zvuĉnika

• Video kodera/dekodera

• Audio kodera/dekodera

• Monitora

• Komunikacijskog podsustava

• Softvera ( npr NetMeeting)

Kada koristiti videokonferenciju

Kako voditi videokonferencije




nužno vidjeti neposredne reakcije sudionika

zahtjeva se prisustvo u stvarnom vremenu

troškovi putovanja previsoki

hitni i kratki sastanci

nužno prisustvo svih važnih pojedinaca

Kako efikasno voditi videokonferenciju

Kako voditi videokonferencje




pripremiti dnevni red unaprijed i poslati ga sudionicima

u TCR uĉionicu doći 10 min prije i poĉeti na vrijeme - raspoloživovrijeme nije neograniĉeno!

time keeper

predstaviti sve sudionike na poĉetku sastanka i kratko pozvatisvaku lokaciju koja sudjeluje u sastanku

Kako efikasno voditi videokonferenciju

Kako voditi videokonferencije




jasno definirati ciljeve i raspoloživo vrijeme

podijelite prezentacije u kraće dijelove radi lakšeg praćenja -

ne dulje od 15 min

pitajte ima li pitanja nakon svakog dijela

ostavite vremena za reakcije

Prednosti videokonferencije

• Vizualna povezanost i interakcija izmeĊu sudionika

pojaĉava razumijevanje i pomaže sudionicima u




pojaĉava razumijevanje i pomaže sudionicima ustvaranju osjećaja povezanosti,

• Može poboljšati pamćenje i obratiti se razliĉitimoblicima poduĉavanja ukljuĉujući razliĉite medije kao

npr.; video ili audio klipova, grafikona, animacije,raĉunalne aplikacije, • Komunikacija je više osobna;sudionici se vide i ĉuju,

opušteniji su u poznatom okruženju

Nedostaci videokonferencije

• Zahtjeva poznavanje tehnologije

O iĉ j ć ti ij




• Ograniĉenja u mogućnosti prijenosaneverbalnih komunikacijskih znakova

• Sustavi za videokonferencije ne samo da ne

prenose u istoj mjeri vizualne neverbalneinformacije već ih niti ne prenose na jednak naĉin

Paging sustavi

Razlikujemo 2 vrste paging sustava:

1. In-house intercom system




1. In house intercom system – Intercom speaker je provuĉen ĉitavom zgradom

– Osobama mogu biti pridruženi posebni zvuĉni signaliili mogu biti prozivani imenom

2. Pager – Individualni paging sustav koji se sastoji od

prijenosnog radija, korisnik može dobiti porukuputem pagera ili pak primiti poziv

Općenito o paging sustavima

Paging sustavi su komunikacijski sustavi

koji šalju kratke (sažete) poruke




koji šalju kratke (sažete) porukepretplatniku. Ovisno o sustavu porukemogu biti ili brojne poruke,alfanumeriĉke poruke ili glasovneporuke.

Paging sustavi se uobiĉajeno koriste daupozore korisnika (pretplatnika) da

moraju obaviti poziv.


Dostavljena poruka se zove page. Paging

sustav tada šalje page kroz uslužno




sustav tada šalje page kroz uslužnopodruĉje koje koristi baznu stanicu kojašalje page putem radio valova.

Paging sustavi su jako kompleksni i širokite su jako dobri u pokrivanju podruĉja. Preko paginga primanje je snažno i jeftino,

sustav za slanje je jako sofisticiran.


Široko podruĉje (mreža) paging sustavasastoji se od mreže telefonskih linija




sastoji se od mreže telefonskih linija,mnogo baznih stanica (transmitera), tevelikih radio odašiljaĉa koji simultano šalju

page od svake bazne stanice. Paging sustavi su dislocirani da bi osigurali

sigurnu komunikaciju s korisnicima(pretplatnicima) gdje god oni jesu.

Skica paging sustava




Primjena paging sustava

Omogućuje primanje ili davanje potrebnihinformacija jednostavno je, brzo i pouzdano,




informacija jednostavno je, brzo i pouzdano,ĉak i kod najsloženijih lijeĉniĉkih poslova(npr. operacije ...).

Sustav ima ugraĊen display koji omogućavabolniĉkom osoblju identifikaciju dolaznogpoziva - tako da se jednostavno vidi iz kojesobe ili odjela poziv dolazi.

Primjena paging sustava

Pageri seupotrebljavaju kao




Pageri seupotrebljavaju kaoalarmni sustavikod skutera,

motocikala, a unovije vrijeme ikod automobila.

Pageri i izgled pagera

Pager ureĊaji omogućuju jednosmjernukomunikaciju od operatera do odreĊenog




komunikaciju od operatera do odreĊenogkorisnika.

Informacije koje se šalju su najĉešće

alfanumeriĉki podaci koji se prikažu nadispleju korisniĉkog pagera (u Hrvatskojsono-prijemnik, informacije se distribuirajusignalom HRTa).




Pageri:

Netmeeting

• telekomunikacijama se razvio i novi oblik suradnje

izmeĊu više zaposlenika preko raĉunala, za što jet b d j ći ft t i j




izmeĊu više zaposlenika preko raĉunala, za što jepotreban odgovarajući softver za ostvarivanjekomunikacije

• koristi Internet kao prijenosni medij

• brzina slike je 3-4 sekunde, ovisno o brzini konekcije,pa je obiĉan modem prespor za odašiljanjeuporabljivog video signala

• sinkronizacija slike i zvuka je slaba

Intranet

• služi za povezivanje izmeĊu više uredaunutar jedne tvrtke




unutar jedne tvrtke

• unutarnja informacijska veza ostvarena jeinternetskom tehnologijom i standardima

• zaštićen je zaštitnim stijenama koje ga štiteod neovlaštenog pristupa podacima, a sdruge strane omogućuje pristup Internetu, teopet zaštitu podataka

Multimedija

• Multi, od latinskog multus, znaĉi mnogo,više; a medij, odnosno media, takoĊer izum




više; a medij, odnosno media, takoĊer izumstarih latina, oznaĉava nekog posrednika,glasonošu. Današnje su glasonoše: radio,

televizija, video, film, novine, knjige, papiri.Iz ove jeziĉne paradigme proizlazi da ako svemedije koje naĊemo u kući (knjige, televiziju,radio, video...) stavimo na hrpu i “spojimo”

dobivamo integrirane medije - multimediju.

Multimedija

• Vrste multimedijskih sadržaja:prezentacijski sadržaji




sadržaja – prezentacijski sadržaji – informativni

– edukativni

– autorski

– produktivni sadržaji

Multimedija

• Multimedijski dokumenti mogu biti:

– dinamiĉki i




– (potpuno) interaktivni multimedijalni dokumenti

• Primjeri: – QMF = Quick Time Movie File

– OMFI = Open Media Framework Interchange – MHEG = Multimedia and Hypermedia

Information Encoding Expert Group.

Pojam “streaming” • Mnogi od najnovijih multimedijskih formata

upotrebljavaju proces koji se zove data




streaming (strujanje podataka). Ova metodapredaje omogućuje korisnicima slušanjezvuka ili gledanja videa prije nego što su

datoteke potpuno uĉitane. Streaming obiĉnofunkcionira tako da se uĉita poĉetni diodatoteke u korisniĉki program za prikaz ilislušanje. On zatim poĉinje reproduciratidatoteku dok se ostali dio nastavlja uĉitavati

Uobiĉajeni streaming audioformati

• RealAudio

• Xing MPEG




• Xing MPEG

• MetaVoice

• Shockwave

Uobiĉajeni streaming videoformati

• XingMPEG

• VDO




• VDO

• CineWeb

• VivoActive

Budućnost multimedije

• Uĉenje na daljinu

• TeleradProizvodnja na daljinu i napredovanje rada




• Proizvodnja na daljinu i napredovanje rada• Elektroniĉko poslovanje • Telezdravstvo

• Sadašnje i buduće multimedijske usluge• Integrirani rad na raĉunalu i komunikacijska rješenja• Interaktivne TV usluge

Primjena Interneta u uredu

• Mreža: spaja sadržaje brojnih raĉunala preko

komunikacijskih linija, omogućava razmjenuresursa i povezuje velik broj korisnika unutar




komunikacijskih linija, omogućava razmjenuresursa i povezuje velik broj korisnika unutarmreže

• Internet – svjetska globalna mreža tisuća i

tisuća poveznih raĉunala – U poĉetku se koristio kao mreža Ministarstva obrane

SAD-a da bi se povezali znanstvenici i profesoriširom svijeta


• Dok klasiĉna telefonija nudi prijenosglasa, Internet nudi transmisiju mnogo




g , j gviše vrsta informacija


• Internet servisi su razliĉite aplikacije kojeInternet podržava radi obavljanja razliĉitih




Internet podržava radi obavljanja razliĉitihusluga – e-mail

– www

– news (okrugli stol, oglasna ploĉa) – razmjena datoteka (FTP)

E-mail

• Najjednostavniji oblik korištenja Interneta

• Omogućuje korisniku da pošalje poruku ostalim zaposlenicima upoduzeću ali i izvan njega




poduzeću, ali i izvan njega

• Karakteristike:

– Brzina prijenosa

– Pohranjivanje poruka

– Povratne informacije o isporuci

– Elektroniĉki adresari

WWW• World wibe web je dinamiĉka

enciklopedija na Internetu, u kojoj se možepronaći informacija gotovo o svemu ĉega




p j , j jpronaći informacija gotovo o svemu ĉegase ĉovjek može sjetiti. Web se sastoji oddesetak milijuna web siteova. Web site se

može sastojati od jedne ili više webstranica, a veliki web siteovi mogu senalaziti na više poslužitelja na raznimstranama svijeta

WWW

• prisutnost na Internetu

• web marketing




web marketing

• elektroniĉki sustavi plaćanja

• pretraživanja

• istraživanja tržišta

WWW

• Web stanice se mogu podijeliti na: – komercijalne i




– nekomercijalne

WWW

Komercijalne se dijele:

• prodajne strane




p j

• reklamne strane

• informativne strane

• obrazovne strane

• strane za razonodu, gdje prednjaĉe straneza kockanje putem Interneta.

WWW

Nekomercijalne se dijele na:

• Informativne, gdje svatko se može informirati nek ĉ




samo o vijestima, nego i praktiĉnim savjetima

• Propagandne, gdje se promoviraju nekomercijalneorganizacije i tijela

• Strane za razonodu, gdje pojedinci izlažu svojestranice o stvarima poput glazbe, sporta i sliĉno

• Osobne stranice.

Web Browsing -WWW

• On-line hypertext sustav koji je dizajniran u

Švicarskoj da bi se omogućila razmjena




j g jinformacija izmeĊu istraživaĉkih timova narazliĉitim lokacijama

• Danas je WWW sustav s univerzalnopriznatim standardima za pohranjivanje,ponovni pristup

Vrste web marketinga

• Elektroniĉki oglasnik – pruža informacije o

proizvodima i uslugama koje tvrtka nudi,posjetiteljima omogućuje kontakt sd t i i t tk t ĉi j fi iĉk




predstavnicima tvrtke te naruĉivanje fiziĉkogkataloga.

• Elektroniĉka brošura – prošireni oblik

elektroniĉkog oglasnika s podrobnijiminformacijama o proizvodima i uslugama,korisnici mogu razmjenjivati podatkemeĊusobno ili s predstavnicima tvrtke, amogu dobiti i kupone za kupovanje spopustom.

Vrste web marketinga

• Elektroniĉki katalog – omogućuje povezivanje

informacija s proizvodima i usluga snaruĉiteljem, ima veliku bazu podataka kojad t lj kl diš id ij t k d




predstavlja skladišnu evidenciju tako dakorisnik odmah može saznati da li imaproizvoda na skladištu i koja mu je cijena.

• Izvrnuti katalog – varijanta elektroniĉkogkataloga u kojem se proizvod ne nudi izravnonego posredno. Primjerice prodavaĉ audio CD-a nude razne informacije o izvoĊaĉ·ima, a kaousput nude mogućnost prodaje CD-a.

E-commerce

• “Odgovarajući na neviĊeni razvoj i rastInterneta u posljednjih nekoliko godina




poslovne organizacije mijenjaju naĉin na kojistjeĉu, koriste i razmjenjuju podatke”

• Elektroniĉki naĉin kupovanja i prodaje robe iusluga

E-commerce

U klasiĉnom trgovaĉkom sustavu postojedvije strane:




• trgovac koji nudi robu

• i kupac koji kupuje stanovitu robu.

E-commerce

• Kod elektroniĉke trgovine kupac dolazi u virtualnu

trgovinu na Internetu, posao ugovara preko mrežete prima naruĉenu robu




te prima naruĉenu robu. • Postupak plaćanje ide ovako: kupac pomoću web

suĉelja šalje zahtjev za plaćanjem trgovcu, trgovac

kontaktira servis za elektroniĉko plaćanje koji imazadatak da provjeri autentiĉnost kupca te s njegovograĉuna prebaci odgovarajući iznos na raĉun trgovca.

Elektroniĉki novac

• Elektroniĉki novac u stvari, predstavlja informaciju oobliku i vrijednosti novca




j• Elektroniĉki novac može se koristiti na nacionalnoj i

meĊunarodnoj razini.• Koristi se u mreži SWIFT[2] - meĊunarodnoj

bankarskoj mreži koja se koristi tehnikom komutacijeporuka za razmjenu podataka i informacija. Time jepostignuta automatizacija meĊunarodnog platnogprometa.

[2]SWIFT = Society for Worldwide Inter Bank Financial Telecommunications

Elektroniĉki novac

• Bankomati su specijalizirani bankarski automatiza podizanje gotovog novca.




• Telefonski servis odnosi se na poslove i podatke(informacije u govornom ili pisanom obliku)koje Banka može pružiti svojim komitentima –

fiziĉkim ili pravnim osobama pomoću telefonaili telefaks ureĊaja.

Razvoj e-poslovanja

1. Prva faza obuhvaća razdoblje od 1994. do 1997. godine.

Elektroniĉko poslovanje u tom je razdoblju znaĉilobiti prisutan na Internetu, imati web stranicu.k i i bil i š d




Tvrtke nisu u potpunosti bile sigurne zašto to radeali su znale da moraju biti online dostupne.

2. Druga faza odnosi se na razdoblje od 1997. do 2000.godine. To razdoblje obilježavaju poslovne transakcije(kupo-prodaja) na Internetu. U žarištu ove faze bio

je tok narudžbi i bruto dobiti.

Razvoj e-poslovanja

3. Treća faza zapoĉela je 2000. godine te traje još i danas. Uovoj fazi poduzeća uz pomoć tehnologije a u cilju




ovoj fazi poduzeća uz pomoć tehnologije a u ciljuosiguranja najveće brige za kupca te maksimalnog profitanapuštaju dosadašnji model poslovanja te Internetposlovanje dolazi u prvi plan.

Tek u ovoj fazi govorimo o pravom e-poslovanju.

Pravila e-poslovanja

– visoka tehnologija preduvjet je formiranja poslovnestrategije

– povećanje uĉinkovitosti informacija, utjecanje na njihov tok i upravljanje njima omogućava snažnije i funkcionalnije




i upravljanje njima omogućava snažnije i funkcionalnijeservise

– nemogućnost napuštanja zastarjelih modela poslovanjadovodi do neuspjeha

– e-poslovanjem tvrtke mogu osluškivati svoj kupce iproizvode prilagoditi njihovim željama

– potrebno je sustavno i neprestano unapreĊivati proizvode,ĉiniti ih zabavnijim i dostupnijim

– stvoriti poslovne saveze sa drugim tvrtkama, ne radismanjenja troškova već radi proširenja i obogaćivanjaponude

Pretraživanje Interneta

Organizacija podataka na Internetu

• tematski katalozi




• pretraživaĉi stranica

Pretraživanje Interneta

• Tematski katalozi su hijerarhijski katalozi www stranica

ureĊeni po temama, svaka od tema dijeli se na pod teme,koje se dalje mogu dijeliti. Na najnižoj razini pod tema nalazese relevantne stranice koje se tiĉu upravo pod teme u kojoj




se relevantne stranice koje se tiĉu upravo pod teme u kojojse nalaze

• Pretraživaĉi rade tako da se unesene kljuĉne rijeĉi traže usvojim bazama web stranica i pronalaze one stranice ukojima se uneseni pojmovi pojavljuju - rezultat pretraživanja je popis linkova na web stranice koje odgovaraju upitu.

Discussion list

• Omogućuje korisniku da se prijavi na listuako želi primati e-poštu i diskutirati o njemui t t i t




interesantnim temama

• Potrebni su: prikljuĉak na Internet i e-mail

program• Korisnik se mora pretplatiti da bi dobivao

traženu vrstu informacija

Newsgroup

• Razmjena ideja i informacija o odreĊenimtemama putem Interneta




• Online prezentacija artikala i poruka odotiĉnim temama

• Korisnik šalje svoje poruke koje svi sudionici javne diskusije mogu vidjeti

• Korisnik mora identificirati newsgrupu kojaga interesira

Primjeri korištenja Interneta uuredu

• Preko e-maila suradnici u poduzeću mogu

meĊusobno komunicirati • Tajnica može napraviti rezervaciju karte preko




• Tajnica može napraviti rezervaciju karte prekoputniĉke agencije na Internetu

• Poduzetnik može prodavati svoju robu

• Poduzetnik može naći novog dobavljaĉa

• Broker može dobiti najnovije podatke o stanju naburzi

Radiomobilna telefonija

• Radiomobilna telefonija je

najrentabilnija telefonska usluga.

j i j l kid k k




• Njezin je cilj razvoja neprekidan kontakt s okolinom (da pozove ili bude pozvan),

bez obzira gdje se ĉovjek nalazi .


• NMT (Nordic Mobile Telephone)

• GSM (Global System for Mobile)





• NMT (Nordic Mobile Telephone)

– tvrtka Ericsson 1979. – prihvatile su ga sve nordijske zemlje,

danas prisutan u 30 tak zemalja Europe i Azije;




– danas prisutan u 30-tak zemalja Europe i Azije;

– international roaming samo unutar podruĉja Skandinavije, – potpuna pokrivenost teritorija sustavom baznih stanica BS,

– BS vrlo velike tehnološke pouzdanosti, – velika modularnost i pouzdanost u radu,

– broj BS je 1:10 izvan gradskih središta, a 1:7 unutar njih, – pokrivenost u prizemnim betonskim prostorijama (INDOOR

pokrivanje) bolje



– Razvoj GSM-a je poĉeo poĉetkom 80-ih.

Već na poĉetku bilo je oĉito da će to biti glavna




– Već na poĉetku bilo je oĉito da će to biti glavnasmjernica u planovima za europsku mobilnukomunikacijsku infrastrukturu



– Cijela priĉa poĉinje 1982. kada je Europska komisija za pošte itelekomunikacije CEPT (European Conference of Posts andTelecommunications) donijela dvije važne odluke.




) j j – Prva je bila da osnuje grupu ĉiji je naziv bio "Groupe Spéciale

Mobile" (od ĉega proizlazi kratica GSM ĉije je znaĉenje kasnijepreimenovano u Global System for Mobile Communications),koja će razviti i odrediti standarde za buduću europsku mrežumobilne telefonije.

– Druga odluka je bila da se za rad sustava uzmu dvafrekvencijska opsega u podruĉju od 900 MHz.


GSM mreža se sastoji od tri dijela:

– mobilne stanice (MS - Mobile Station ) koja je sliĉna bežiĉnom telefonu s dodatnim mogućnostima,




– osnovne primopredajne stanice (BTS - Base Transceiver Station ) koja upravlja vezom s mobilnomstanicom,

– te na kraju od upravljaĉa osnovnim stanicama (BSC- Base Station Controller ) koji upravlja većim brojemosnovnih primopredajnih stanica.

Radiomobilna telefonijaPrednosti GSM-a: – international roaming – sve zemlje potpisnice

sporazuma, – digitalizacija govora,

ći k it t (t h ik lih ć lij )




– veći kapacitet (tehnika malih ćelija), – smetnje uslijed istokanalne interferencije svedene na

minimum, – digitalizacija osigurava povećanje kapaciteta:

– smanjenjem frekvencijskog pojasa za svaki kanal, – višestruki pristup na bazi vremenske raspodjele TDMA

(Time Division Multiple Access), gdje se na jednomnositelju frekvencije prenosi više kanala,

– zaštita od prisluškivanja i nelegalnog pristupa mreži, – izuzetna kvaliteta (digitalni prijenos eliminira šum i

druge izvore interferencije).

NMT GSM sustavi

Frekvencijski opseg 420 – 490 MHz

(u koracima od 10 MHz) 890- 960 MHz (standard)

Broj radiokanala 168 (180) 992

Širina jednog kanala 25 (20) kHz 25 kHz

Duplex razdvajanje 10 MHz 45 MHz

Domet pokrivanja BS 15 40 km 2 18 km




Domet pokrivanja BS 15 – 40 km 2 – 18 km

Maksimalna snaga BS 50 W 25 W

Snaga mobilne stanice MS:

Maksimalna Srednja

Mala

15 W 1.5 W

0.15 W

6 W 1 W

0.1 W

Kvaliteta govorne veze Dobra Bolja

Veza prema PSTN

(javna telefonska mre ža) CCITT No.7 i/ili MFC R2 CCITT No.7 ( Blue Book )

Roaming (slobodno kretanje pretplatnika i

u druge dr žave) Potpuno automatsko Potpuno automatsko.

Nove generacije mobilnetelefonije





PRVA GENERACIJA - 1 G

standardi:• AMPS (US analog standard mobile)




• AMPS (US analog standard mobile) ,

• ETACS (european analog standard)

• NMT (nordic mobile)• 1G podržava samo zvuk, potpuno je

analogna, nema nikakve sigurnosti iima puno problema oko kapaciteta.


DRUGA GENERACIJA - 2 G

standardi:

( )




• GSM (Europa),

• IS-95 CDMA (Amerika)

• PCN, PHS (Japan)

• Ona je digitalna, sigurna, s mogućnošćuprijenosa podataka


GENERACIJA 2.5 -2.5 G

standardi:

GPRS




• GPRS

• EDGE (u Europi)


GPRS (General Packed Radio Services)

• predstavlja veliku evoluciju u razvojuGSM standarda, i dizajniran je da radi




GSM standarda, i dizajniran je da radikao nadogradnja postojeće GSMinfrastrukture koja omogućava prijenospodataka do 115 Kbps.

• Tehnologija paketskog prespajana boljeiskorištva resurse, jer GPRS resursimogu istovremeno biti dijeljeni od višekorisnika.


• Osnovni GPRS dodaci postojećoj GSM

arhitekturi su: • GPRS backbone • - podatkovna mreža koja se sastoji od




• - podatkovna mreža koja se sastoji odusmjerivaĉa (routera) i drugih IP tehnologijabaziranih na Internet protokolima koji

omogućuju funkcionalan prijenospodataka unutar samog GPRS okruženja.• Serving GPRS Support Node (SGSN) • - osigurava hardverske i softverske resurse

potrebite za povezivanje toka podataka

mobilne opreme

Nove generacije mobilnetelefonije• GateWay GPRS Support Node (GGSN) • - predstavlja hardverski i softverski gateway servis

izmeĊu bežiĉnih stanica i vanjskih podatkovnih mrežakao što su Internet i X.25. Ro te s/Cha ging Gate a /Bo de Gate a




• Routers/Charging Gateway/Border Gateway • - spomenuti router predstavlja hardverski router koji

služi za prijenos paketa izmeĊu GPRS backbone-a.Posto preko njih prelazi velika koliĉina podataka bilo bidobra da imaju i svoj priĉuvni router (kao backup).Chargin gateway služi za naplatu utrošenih servisaGPRS mreže posto je servis za naplatu GSMprejednostavan za takav zadatak. U praksi onpredstavlja visoko kvalitetni kompjutore s neštosoftvera. Border gateway predstavlja vezu izmeĊu

backbonea a sastoji se od routera, switch-eva i firewall-ova


Spajanje na GPRS mrežu

• faza attach - da bi mobilni ureĊaj mogao koristitiusluge GPRS mreže on se mora prijaviti SGSN-u iGGSN-u Mreža na taj zahtjev odgovara provjerom




GGSN-u. Mreža na taj zahtjev odgovara provjeromkorisniĉkog identiteta, kopiranjem korisniĉkihpodataka u SGSN i pridjeljivanjem privremenog

paketskog identiteta• faza detach - prekidanje veze s GPRS mrežom kojimože pokrenuti ili korisnik ili mreža


TREĆA GENERACIJA - 3 G

• je mobilni telefonski sistem, a ideja jeda se objedine svi standardi koje




da se objedine svi standardi kojekoriste današnje mreže druge

generacije. Umjesto razliĉitih tipovamreža koje su prilagoĊene Americi,Europi i Japanu plan je za jednimmrežnim standardom koji će biti

odobren i implementiran


TREĆA GENERACIJA - 3 G

objedinjuje dvije moćne strane: 1 ši k j di k ik ij




• 1.širokopojasne radiokomunikacije

• 2.usluge temeljene na IP-u


UMTS (universal mobile telecomunications sistems)

– novi standard treće generacije mobilnihmreža koji će omogućiti globalno masovno




mreža koji će omogućiti globalno masovnotržište mobilne multimedije.

Nove generacije mobilnetelefonije• UMTS je dio projekta "IMT-2000" vizije treće generacije

mobilnih komunikacijskih sustava koje je donijela

International Telecommunications Union (ITU),meĊunarodna telekomunikacijska udruga.• Kljuĉna prednost koju donosi 3 generacija mobilnih telefona

j b j ij d t k št ć ćiti j




je ubrzanje prijenosa podataka, što će omogućiti pojavuniza novih usluga i aplikacija putem mobilnih telefona. Osimpristupa Internetu UMTS donosi i druge multimedijskesadržaje na mobitele, globalnu povezanost te ureĊaje

kojima će se moći komunicirati na više naĉina: glasom,slikom, podacima, videom.• Treća genaracija mobilne telefonije omogućit će korisnicima

surfanje Internetom i prijenos multimedijalnih sadržaja namobitelima, ukljuĉujući i video. Brzina prijenosa će sepovećati, sadašnja brzina prijenosa na GSM mrežama je 9,6Kbps, a 3G sustav bi trebao omogućavati brzinu i do 2 Mbps.

Kako funkcionira UMTS?

3G omogućuje bežiĉni (radio) pristup velikimbrzinama i usluge temeljene na Internetprotokolu (IP) integrirajući ih u jedinstveno,




protokolu (IP) integrirajući ih u jedinstveno,telekomunikacijsko okružje

IP se temelji na paketnom prijenosu , što znaĉida korisnici mogu imati stalnu vezu (online), aplaćati samo stvarnu koliĉinu primljenih iliodaslanih informacija

Dva aspekta UMTS-a: radio pristupna mreža(pokretne i bazne stanice te radio suĉelje) imrežna osnova

Brzina prijenosa podataka

Brzina protoka podataka koju koriste 3G ureĊaji daleko je veća od brzine koju koriste postojeći mobilni ureĊaji. 3G uvodi širokopojasne radio komunikacije s brzinama




p j jpristupa do 2Mbit/s, dok današnji sustavi 2. generacije(GSM) omogućuju brzine do 9,6 kbit/s.

Brzine protoka podataka razliĉite su od sloja do sloja, azavise od trenutne brzine kojom se korisnik kreće kao iod koncentracije korisnika unutar zone.

Brzina prijenosa podataka

2084 kbit/s unutar zgrade ili ureda, u okolini piko ćelija

gdje je koncetracija korisnika najveća, i gdje se korisnik kreće hodajući, do 10km/h

384 kbit/s – 2084 kbit/s u gradskom okruženju i to




384 kbit/s 2084 kbit/s u gradskom okruženju i togdje se korisnik ne kreće brzinom većom od 120 km/h.

144 kbit/s – 348 kbit/s gdje je srednja gustoća

korisnika, npr. u suburbanim zonama gdje se korisnicikreću brzinom od 120-500 km/h.

do 144 kbit/s u udaljenim zonama (planine, oceani) pribrzinama od 1000 km/h (na primjer u zrakoplovima).

Hijerarhijska struktura 3Gmreže




Zastupljenost UMTS-a

U svijetu je licencirano 100 mreža s UMTSstandardom, a brojka svakodnevno raste. Prvi




u implementaciji bili su Japanci, a Europa jeslijedila s neznatnim zakašnjenjem

Od UMTS-a se oĉekuje da oformi i proširiglobalno tržište visokokvalitetnihmultimedijalnih usluga, koje bi do 2010.godine trebalo privući 2 milijarde korisnika


Tipiĉna primjena 3G –a

• audio• glas preko internet protokola (VoIP) –




glas preko internet protokola (VoIP) mogućnost preusmjeravanja telefonskihpoziva preko Intrneta kako bi se omogućilotelefoniranje po cijeni lokalnog poziva s bilokojeg mjesta u svijetu

• slika

• pokretne slike


ĈETVRTA GENERACIJA - 4 G

• Namjerava preći magiĉnu granicu od 10Mbps i podržava mreže visoke propusnosti.




p p p p• Daljnje razvijanje mobilne komunikacije

zavisi iskljuĉivo od uspješnosti 3 generacijemobilnih komunikacija.

• Uspješnost treće generacije mobilnekomunikacije ovisi o tome da li će seponuĊene usluge podudarati s uslugamakoje korisnik traži, i ako da u kolikoj mjeri.


ĈETVRTA GENERACIJA - 4 G

• IzmeĊu 1992 i 1995 godine zapoĉet je projekt MBS (MobileBroadband Systems), nadogradnjom tog projekta sazahtjevima za mobilnom multimedijalnom komunikacijom




j j jlansiran je projekt MMS (Mobie Multimedia Communication)koji bi trebao predstavljati osnove 4 generacije mobilnekomunikacije. Multimedijalna komunikacija stavlja u prvi plan

komunikaciju pomoću razliĉitih naĉina prezentiranjainformacija, kombinacijom teksta, grafikona, slike, animacija,zvuka, glasa i videa. Za to je potreban fleksibilan medijprijenosa, za razliĉite aplikacija i mogućnost interakcijeizmeĊu osoba koje komuniciraju.





Satelitski sustavi

• Sateliti su poslani u svemir zbog razliĉitih

razloga, njihov smještaj u svemiru te njihovaorbita definirani su prema zahtjevima zbogkojih su oni u poslani u svemir.O i t lit ki bit lik j 4




• Ovisno o satelitskim orbitama razlikujemo 4vrste satelita – GEO (geosationary earth orbit) – udaljenost od Zemlje je 36

000 km – LEO (low earth orbit ) – udaljenost od Zemlje 500 – 1500

km – MEO (medium earth orbit) ili ICO (intermediate circular

orbit) – udaljenost od Zemlje 6000 – 20 000 km – HEO (highly elliptical orbit)




• Sateliti mogu biti postavljeni u orbitama sarazliĉitim putanjama, visinom i oblikomputanje (kružna ili elipsasta).

Satelitski sustavi• GEO sateliti se koriste za telefoniju, prijenos podataka,

radio i televizijsko emitiranje. Takvi sustavi su u

grupaciji EUTELSAT, INTELSAT i INMARSAT.• LEO sateliti dijele se na:• velike LEO satelite – imaju adekvatnu snagu da




j gosiguraju razliĉite mobilne usluge kao što je prijenospodataka, paging sustav prijenosa, faksimil, lokalnopozicioniranje, osiguravaju i dobru kvalitetu za

glasovne servise mobilnih sustava kao što su mobiteli. • male LEO satelite – veliĉinom su manji od velikih LEOsatelita, koriste frekvenciju za primanje informacija sZemlje 148-150,05 MHz, a za slanje 137-138 MHz

Satelitske komunikacije

• Satelitske komunikacije podrazumijevanju veći brojbežiĉnih repetitorskih stanica (satelita) kojima semikrovalnim komunikacijama omogućuje komunikacijaizmeĊu geografski udaljenih podruĉja. Zbog velikevisine signal koji odašilje satelit, može pokriti veliko




visine signal koji odašilje satelit, može pokriti velikopodruĉje na zemaljskoj površini.

• Svaki je satelit opremljen razliĉitim tipovima

transpondera (primopredajnik s automatskompredajom signala). Transponderi se sastoje odprimopredajnika i antene prilagoĊene za odreĊenfrekvencijski spektar. Dolazeći signal se pojaĉava ireemitira na drugoj frekvenciji. Najveći broj satelita

jednostavno reemitira dolazeći signal, koji se koriste

najĉešće kod TV, radio prijenosa i telefonije.

Satelitske komunikacije

• Satelitske komunikacijske kanale

karakterizira: – široko podruĉje pokrivanja




– veće vrijeme kašnjenja signala – velika širina frekventnog pojasa

– troškovi predaje signala su neovisni od udaljenostiprijemnika

• Frekvencijsko podruĉje od 4GHz je najviše korišteno kodsatelitskih komunikacija prvegeneracije, meĊutim tofrekventno podruĉje danas sekoristi za zemaljskemikrovalne veze.

• Današnji trend je korištenje




• Današnji trend je korištenjeviših frekvencija,frekvencijskih podruĉja (11 i

20 GHz), meĊutim velikiproblem kod prijenosa signalaĉine atmosferski utjecaji(kiša, snijeg, magla).

Satelitski sustaviIrridium Inmarsat M Globalstar Teledesic Odyssey

Vlasnik Motorola Comsat etc. Loaral,Qualcomm

Bill Gates,Craig McCaw

TRW




Broj satelita 66, 11 orbita 6-20 48 (8 rezerva) 840 12

Orbita 900km, 6polarnih orbita

36000 1400km 700km 10370km

Tip LEO GEO LEO LEO MEO

Tehike

višestr. pristupa

FDMA/TDMA FDMA CDMA ATDMA, FDMA,

SDMA

CDMA

Sustav Globalstar

• Globalstar sustav (LEO) omogućuje pouzdan

rad ukoliko poneki satelit i prestane raditi, zarazliku od geostacionarnih sustava gdjeukoliko doĊe do kvara na satelitu cijeli sustav




ukoliko doĊe do kvara na satelitu cijeli sustavkoji opslužuje taj satelit prestaje raditi.

• Višestruki prijenos (Path diversity ) je metodaprijema signala koja omogućuje kombiniranjevišestrukog signala promjenljive snage u jedinstven koherentni signal. PretplatniĉkiureĊaji omogućit će komunikaciju i s jednimsatelitom, dok će 2-4 satelita biti dostupna.

Sustav Globalstar

• Mobilne stanice mogu prema potrebi mijenjati nivoedisipirane snage zbog raznih interferencija ili

mijenjanja snage polja, tako da će srednja izlaznasnaga biti izmeĊu 50-300mW.

• S obzirom da je Globalstar sustav na niskoj orbiti (LEO)




S obzirom da je Globalstar sustav na niskoj orbiti (LEO)ophodno vrijeme satelita oko Zemlje je mnogo manjeod Zemljinog, tako da sateliti nisu na fiksnom položaju

u odnosu na toĉku na Zemlji kao kod geostacionarnih,nego neprestano kruže (ophodno vrijeme satelita je113 minuta, 12.7 puta obiĊe Zemlju za 24h). MeĊutimto mijenjanje položaja i aktivnog satelita nećeprimjetno utjecati na kvalitetu veze.

Simultana upotreba• Simultana upotreba do tri

satelita omogućuje kvalitetnuvezu, tako npr. pretplatnik koji se vozilom kreće izmeĊuzgrada kod upotrebe samo jednog satelita zbog prirodemikrovalova veza bi bila




prekinuta, meĊutim u ovomsluĉaju signal dolazi sapreostala dva satelita

• Sustav Globalstar je niskoorbitalni(LEO) i sastoji se od 56 satelita, gdje je 48 aktivnih i 8 rezervnih.

• Sateliti su smješteni u 8 orbitalnih

Sustav Globalstar




Sateliti su smješteni u 8 orbitalnihravnina sa 6 satelita, visini 1414 km i

kružnim orbitama pod kutominklinacije od 52 stupnja.

Sustav Globalstar




Sustav Globalstar

• Kod prijenosa signala koristi se kombinacija FDMA iCDMA tehnika višestrukog prijenosa, te u Globalstaruvjeruju da će takva tehnologija prijenosa kombiniranasa tehnikom višestrukog prijenosa (path diversity) rezultirati visokom kvalitetom signala




• Zemaljske stanice su sastavni dio Globalstar sustava naZemlji, koji ukljuĉuje kontrolne centre za upravljanje

putanjom satelita, bazama podataka i ostalimpostrojenjima potrebnim za neometan rad sustava.

• Principi povezivanja su standardizirani te se javnetelefonske i mobilne mreže povezuju standardnimvezama.

Sustav Globalstar

• Poĉetkom 1998. prvi Globalstar satelitilansirani su u svemir, te se komercijalnaupotreba zapoĉela poĉetkom 1999. godine.

• Lansiranja vrše Boeing (Seattle, Washington,USA) NPO Yuzhnoye (Kiev Ukraina) i Starsem




USA), NPO Yuzhnoye (Kiev, Ukraina) i Starsem(Sureness, Francuska). Prilikom svakoglansiranja svemirsko vozilo može ponijetinekoliko satelita.

• Globalstar usluge najviše koristemeĊunarodni putnici koji putuju u podruĉjagdje nema celularnih GSM sustava ili je mrežaslabo razvijena.

Sustav Iridium

• Sustav Iridium je najkompleksniji

telekomunikacijski sustav dosad napravljen.Sam sustav po svojim karakteristikama iprincipima rada vrlo je sliĉan Globalstaru, te

i Ċ b k k t i




su oni meĊusobno konkurentni. • Iridium sustav sastoji se od 66 satelita

smještenih u 6 orbitalnih ravnina, na visini700km od površine Zemlje. Omogućujebežiĉnu komunikaciju (glas, telefaks,raĉunalni podaci do 2400 bps) na bilo kojojtoĉki zemljine površine, on je nadogradnja

postojećim zemaljskim mrežama.

Sustav Iridium




Sustav Iridium

• Motorola planira u nerazvijenim podruĉjima

instalirati solarno napajane telefonskegovornice i tako omogućiti komunikaciju upustinjama, neprohodnim podruĉjima, uzautoceste itd Zemaljske stanice spajaju javne




autoceste itd.Zemaljske stanice spajaju javnetelefonske mreže s Iridium sustavom te se

tako omogućuje veza Iridium mobilne stanicesa bilo kojim fiksnim telefonom.

• Glavni dio zemaljskih stanica je

komutacijski sklop Siemens EWSD D900baziran na GSM standardima koji jekompatibilan s postojećim zemaljskimtelekomunikacijskim sustavima

Sustav Iridium




telekomunikacijskim sustavima.• Iridium sustav koristi kombinaciju

višestrukog prijenosa signalaFDMA/TDMA.

• Komandni centar cijelog sustava nalazi seu SAD-u koji vrši kontrolu cjelokupnogsustava, a na Havajima i u Kanadi postojetri centra za kontrolu putanje i pozicije

satelita.

ISDN

• Cilj ISDN-a: Zamijeniti postojeće

telefonske linije u posve digitalnuprespojnu mrežu s mogućnostimap enošenja podataka od glaso nih do




prenošenja podataka od glasovnih doraĉunarskih.

ISDN

Karakteristike ISDN-a

• kanalima nosiocima (B kanali) prenosipodatke velikom brzinom od 64 kbps. D kanalradi na brzini od 16 kbps i služi za kontrolu




radi na brzini od 16 kbps i služi za kontroluprijenosa podataka preko B kanala;

• barata glasom, zvukom, pokretnim slikama;• 2 tipa karakteristiĉnih suĉelja: BRI (Basic Rate

Interface) i PRI (Primary Rate Interface).

ISDNPrednosti ISDN-a• pruža veću širinu komunikacijskog kanala i na taj naĉin

povećava brzinu prijenosa korisniĉkih informacija, te na takavnaĉin korisniku štedi vrijeme potrebno za prijenos faxa, slika,podataka ili download s Interneta

• omogućava bolju kvalitetu govora i bitno manje vrijeme




• omogućava bolju kvalitetu govora i bitno manje vrijemeuspostave poziva - digitalni prijenosni sustavi su otporniji nasmetnje od analognih

• pruža dva neovisna digitalna dvosmjerna kanala i time pružamogućnost ostvarivanja dviju paralelnih govornih veza ili jedne govorne veze i istovremenog pristupa Internetu ilipristup Internetu korištenjem dva kanala realnom brzinom od128 kbit/s

• ISDN je univerzalna mreža koja može na korisniĉkoj

pristupnoj toĉki pružiti širok spektar telekomunikacijskihusluga

ISDN - teleusluge• telefonija• telefax grupe 4

• - je usluga koja omogućava pretplatnicima uredskukorespodenciju u obliku razmjene dokumenata prekoISDN mreže, a uslugu je takoĊer moguće koristiti iprema javnoj telefonskoj mreži Ova usluga pruža




prema javnoj telefonskoj mreži. Ova usluga pružadvosmjernu komunikaciju izmeĊu dva korisnika prekoISDN-a pri ĉemu pozivajući korisnik ima potpunu

kontrolu poziva.• telex• -usluga koja omogućuje interaktivnu komunikaciju

izmeĊu pretplatniĉkih telex terminala vezanih naISDN ili telex mrežu. Tekst primljene i predane telexporuke, koji može sadržavati samo velika slova, je

identiĉan s obzirom na slijed znakova u liniji i slijedlinija.

ISDN - teleusluge

• teletex

• - za razliku od telexa, teletex omogućujevelika i mala slova, te neke specijalneznakove.

• videotex




• videotex• - je teleusluga koja omogućava komunikaciju

izmeĊu dva korisnika od kojih jedan možebiti videotex baza podataka ili npr. raĉunalnobazirana aplikacija, a gdje korisnik možepotpuno autonomno pretraživati bazupodataka, tekstualne informacije i slike.

• videotelefonija

• videokonferencija.

ISDN - teleusluge

Dodatne ISDN usluge:

• prikaz broja koji zove• zabrana slanja vlastitog broja• prolazno biranje

iš t ki t l t iĉki b j




• višestruki pretplatniĉki broj • prenosivost terminala

• zatvorena korisniĉka grupa • podadresiranje

ISDN - teleusluge

Dodatne ISDN usluge:

• korisniĉka signalizacija • obavijest o tarifi• konferencijska mreža - tri sudionika

ik b j li ij




• prikaz broja prozvane linije• ograniĉavanje prikaza broje prozvane linije

• bezuvjetno preusmjeravanje poziva• preusmjeravanje poziva u sluĉaju zauzeća • preusmjeravanje poziva u sluĉaju nejavljanja • poziv na ĉekanju

• zadržavanje poziva

ISDN - teleusluge

Utjecaj ISDN-a

• mogućnost povezivanja mreža, sustava,pojedinaca;

• pristup poštanskim sanduĉićima – prijem,




• pristup poštanskim sanduĉićima prijem,slanje i preusmjeravanje poruka;

• brze meĊumreže LAN-ova, servera, mreža; • telekonferencije.

DSL - digital subscribel line

• Tehnologija koja omogućuje point-to-point

spajanje, te omogućuje višestruke prijenosepodataka, glasa i videa preko bakrene paricena lokalnoj razini izmeĊu mrežnog operatera i




korisnika.

• DSL tehnologija poĉela se komercijalnoeksploatirati u svijetu tokom 1998. godine i tokada se pokazalo da je optiĉka tehnologijapostala preskupa za komercijalnu distribuciju.

x DSL - znaĉajke

• Mogućnost brže, lake i jeftine

nadogradnje postojećih mreža • Smanjenje cijene kabliranja




• Povećanje udaljenosti korisnika od

ĉvora • Stalna veza s Internetom bez zauzeća

telefonske linije

x DSL

O samoj DSL tehnologiji najĉešće se govori kao

o xDSL tehnologiji, gdje "x" znaĉi razliĉiteoblike digitalne pretplatniĉke linije, a to su: • ADSL - asymetric digital subscriber line




y g

• ADSL lite

• HDSL - high bit rate digital subscriber line • VDSL - very high bit rate digital subscriber line

x DSL

1. ADSL - asymetric digital subscriber line

• - to je asimetriĉna tehnologija koja dopuštaveću "dolaznu širinu" od poslužitelja uslugado korisniĉke strane nego "odlaznu" od




do korisniĉke strane nego odlaznu odkorisnika do poslužitelja usluge. Primjena

ADSL-a je najprikladnija za situacije gdje seviše informacija prima nego šalje: brzosurfanje Internetom, usluga videa nazahtjev, rad na daljinu, povezivanje LAN-

ova, videokonferencije

x DSL

2. ADSL lite

- može se nazvati "sporijom" verzijom ADSL-a.Namijenjen je za rad na većim udaljenostimaod ADSL a te je zbog toga prihvatljiviji za




od ADSL-a, te je zbog toga prihvatljiviji zakomercijalnu eksploataciju

x DSL

3. HDSL - high bit rate digital subscriber

line- simetriĉna tehnologija, koja omogućava istiodlazni i dolazni prijenosni kapacitet Već je




odlazni i dolazni prijenosni kapacitet. Već jeimplementirana kod svih telekom operatera.

x DSL

4. VDSL - very high bit rate digital

subscriber line- VDSL podržava iste aplikacije kao i ADSL,ali

široki opseg VDSL a pruža telekom




široki opseg VDSL-a pruža telekomoperaterima pružanje usluga video nazahtjev, komutirani digitalni video, LANusluge. VDSL je u fazi definiranja standarda izahtjeva. VDSL se može uzeti u obzir kao

zamjena za FTTH tehniku (fiber to the home).

Prednosti x DSL tehnologije

• moguće je istovremeno pretraživanje

Intreneta i korištenje telefona putem jednelinije

• brzina prijenosa podataka je mnogo veća nego




kod obiĉnih modema

• DSL nema potrebu za posebnom linijom, upravilu može koristiti telefonsku liniju kojukorisnik već posjeduje

• moguće je spojiti više raĉunala preko jedne

DSL linije

Mane x DSL tehnologije

• DSL veza bolje funkcionira kada je

korisnik bliže centrali odnosnosrednišnjem uredu davatelja DSLusluge




usluge

• veza prema korisniku je brža nego odkorisnika što znaĉi da se podaci primajubrže, a šalju sporije (kod asimetriĉnihvrsta DSL-a)

• DSL veza nije dostupna svugdje

Svjetlovodi

• Svjetlovodi su pravom smislu rijeĉi vodovi

sadašnjosti i budućnosti • To su širokpojasni vodovi koji imaju velikikapacitet, s druge strane osnovna sirovina za




te vodove je kvarc (silicijev dioksid) kojeg u

prirodi ima mnogo i nije skup• Ti vodovi takoĊer prenose elektromagnetnevalove, ali tako visoke frekvencije da većpredstavljaju vidljivu svjetlost

Svjetlovodi

• Sastoje se od prozirne ili plastiĉne optiĉke niti

(optiĉkog vlakna), kroz koju se prenosisvjetlost

• Svjetlovod može prenositi velik broj modova,š




ali se danas to još ne koristi

Osnovni zakoni optike

• Pošto se kod svjetlovoda prenosi svjetlostkorisno je spomenuti osnovne zakone optike,

koji svi vrijede u ovom sluĉaju • Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti

– U homogenom sredstvu svjetlost se širi po pravcu




• Zakon odbijanja svjetlosti (refleksije)

– Kut upada zrake svjetlosti Ł jednak je kutu odboja(refleksije) svjetlosti ß

Ł=ß

Snelliusov zakon loma svjetlosti(refrakcije)

– Brzina svjetlosti kroz optiĉki gušće sredstvo

manja je nego kroz optiĉki rjeĊe sredstvo – Ako zraka svjetlosti pada koso na graniĉnu

plohu izmeĊu dvaju sredstava razliĉiteć ć ij i i j d




gustoće, ona će promijeniti smjer odnosno

lomit će se

Princip prijenosa signala pomoćusvjetlosti

• Za prijenos signala pomoću svjetlosti

potrebna su tri osnovna dijela:• 1. Elektrooptiĉki pretvaraĉ (optiĉki predajnik)

– Mora imati što jaĉi izvor koncentrirane svjetlosti, koji




se može modulirati u ritmu promjena elektriĉnogsignala

– Najĉešće se koriste dvije vrste

• LD (laser dioda) izvor koherentne svjetlosti, jaĉi, skuplji,ali manje pouzdan

• LED (light emiting dioda) izvor nekoherentne svjetlosti,

slabiji, jeftiniji, ali i pouzdaniji


• 2. Optoelektriĉki pretvaraĉ (optiĉki prijamnik)

– Mora imati što osjetljiviji detektor svjetlosti i u njemuse obavlja konverzija svjetlosnog signala u elektriĉni – To su

f d d ž




• PIN fotodioda – ima uži propusni opseg

• APD fotodioda – lavinska, ima širi propusni opseg


• 3. Svjetlovod (od predajnika do prijemnika) – Treba biti dovoljno proziran da prenosi svjetlosne signale

sa što manje gubitaka – Najĉešće je od stakla, ali može biti i od plastiĉne mase

– Sastoji se od dva dijela




• Jezgre (nešto gušća, veći indeks loma)

• Odraznog plašta (rjeĊi, manji indeks loma)• Svjetlosni signal prenosi se samo po jezgrisvjetlovoda, dok odrazni plašt oko jezgresluži jedino za vraćanje svjetlosnog

signala natrag u jezgru (totalnomrefleksijom)

Prednosti – Veliki propusni frekventni opseg (prijenos velikim

brzinama)

– Niska cijena materijala

– Nije vodljiv (nema problema s potencijalima)

N j tlji t l kt t tj j




– Neosjetljivost na elektromagnetne utjecaje

– Malo prigušenje (mogući veliki razmaci izmeĊuregeneratora)

– Male dimenzije

Prednosti

– Male težine

– Velika savitljivost (lakša manipulacija) – Otporan na visoke temperature

– Otporan na utjecaj agresivne sredine




– Nije zapaljiv

Nedostatci

– Mala mehaniĉka ĉvrstoća (osjetljivost na udar)

– Osjetljivost na ionizatna zraĉenja (gubitak svojstva prijenosa koji se nakon nekog vremenadonekle povrati)

– Složeno nastavljanje




– Složeno nastavljanje

Vrste svjetlovoda

• Svjetlovodi se mogu dijeliti s obzirom na

razliĉite aspekte – S obzirom na vrstu materijala

• To se odnosi na jezgru i odrazni plašt koji mogu biti odistih ili razliĉitih materijala




istih ili razliĉitih materijala

– S obzirom na promjenu indeksa loma

• Odrazni plašt ima nešto manji indeks loma od jezgre paprijelaz može biti skokovit ili kontinuiran

Vrste svjetlovoda

– S obzirom na broj modova koji se mogu

prenositi svjetlovodi mogu biti• Jednomodni, mono

• Višemodni, multi




Svjetlovodi - jednomodnasvjetlovodna nit




Svjetlovodi - višemodnagradijentna svjetlovodna nit




Svjetlovodi - višemodnastupnjevita svjetlovodna nit




Mogućnosti iskorištenja i primjeneu budućnosti • Prijenosni kapacitet svjetlovoda je golem, ali se

danas koristi samo njegov neznatan dio

• U prvo vrijeme svjetlovodi su se koristili zaanalogni prijenos, ali se danas iskljuĉivo koriste zaprijenos digitalnog oblika podataka




• Nije ekonomiĉno koristiti svjetlovod za male brzine

prijenosa, a najveća brzina koja se danaskomercijalno koristi je preko 13 Gb/s

• Već danas su svjetlovodi najekonomiĉnije sredstvoprijenosa ako je potreban velik broj veza

Wireless LAN

• Budući da postavljanje klasiĉnih, žiĉanihmreža nije uvijek bilo praktiĉno, došlo je do

povećanog interesa za alternativnimrješenjima, što je navelo sve više proizvoĊaĉada se pozabave i novim aspektomkomuniciranja, što je pak dovelo do pada




j , j p pcijena opreme, standardizacije i na kraju,

znaĉajnijeg tržišnog prodora bežiĉnih mreža. • Glavna ideja vodilja u razvoju bežiĉnihureĊaja bila je potreba za slobodnomkomunikacijom. Od prijenosa samoga glasa odbežiĉne komunikacije se zahtijeva mnogoviše. Novi cilj kojemu se sada teži je prijenosbilo kakvih podataka (voice, video, dana).

Wireless LAN

Standard IEEE 802.11

• Standardizaciju bežiĉnih lokalnih mreža je provelainženjerska organizacija IEEE (Institute of Electricaland Electronic Engineers), a relevantni standard nazivase standard 802.11.

• Trenutno najrasprostranjeniji od ovih standarda je




• Trenutno najrasprostranjeniji od ovih standarda je802.11 b. Razlog tome je da ureĊaji koji podržavaju

802.11b na tržištu postoje nekoliko godina, meĊusobnosu kompatibilnu, relativno jeftini i vrlo rasprostranjeni.Ovi ureĊaji rade na frekvenciji od 2,4 GHz, doseg postandardu je 350 metara na otvorenom odnosno do 100metara u zatvorenom prostoru (zgrade), a propusnostveze iznosi 11 Mbit/s što je pramali kapacitet.

Wireless LAN

Standard IEEE 802.11

• Kako bi se riješio ovaj problem, nastala su još dva

podstandarda : 802.11a i 802.11g, koji povećavajupropusnost bežiĉnih mreža na 54 Mbit/s.

• Standard 802.11a radi na frekvencijskom pojasu 5 GHzi samim tim je nekompatibilan s standardom 802.11b,




j p ,što znaĉi da korisnici 802.11b standarda ne mogu

pristupiti 802.11a mrežama i obrnuto. Rješenje jeizrada opreme koja podržava i jedan i drugi standard,no takva oprema bi bila osjetno skuplja od postojeće.

• Standard 802.11g radi na frekvencijskom pojasu 2,4GHz pa se može pristupiti na 802.11b mrežu, ali ureĊajekoji podržavaju rad 802.11g nemoguće je naći na

tržištu

Wireless LAN

Izvedba bežiĉne mreže Standard 802.11B omogućava podizanje mreže

na dva naćina: • ad-hoc naĉin

– Ovaj naĉin je jednostavniji i sve što je potrebno za njegajest da se raĉunala opreme 802 11b karticama i svakoj od




jest da se raĉunala opreme 802.11b karticama i svakoj odnjih se pridijeli identifikator mreže. Na ovaj naĉin povezana

raĉunala komunicirati će izravno jedna s drugim, bezpotrebe za dodatnom opremom. Nedostaci ad-hoc naĉinasu evidentni: nema centralnog upravljanja mrežom, a akose ovaj naĉin planira ostvariti i grupni pristup Internetukorisnicima, tada barem jedno raĉunalo uvijek mora bitiukljuĉeno. Ad-hoc naĉin je stoga je idealan za kućnebežiĉne mreže, no u poslovnom okruženju mu nema mjesta.

Wireless LAN

• Izvedba bežiĉne mreže

Standard 802.11B omogućava podizanje mrežena dva naćina: • infrastrukturirani naĉin

U l ĉ j t b j j š j d k d




– U ovom sluĉaju potreban je još jedan komad opreme,access point (pristupna toĉka), koji služi kao središtebežiĉne mreže. Ovi ureĊaji se generalno reĉeno dijele naureĊaje namjenjenje velikim mrežama i one za malekorisnike, razlika je definitivno u cijeni. Budući da sebežiĉne mreže u tvrtkama koriste prije svega kao dodatak postojećim klasiĉnim mrežama, većina pristupnih toĉaka

pripremljena je za rad u takvom okruženju.

Wireless LAN

Doseg bežiĉnih mreža

• Doseg 802.11b mreža je do 350 metara, odnosno do

100 metara unutar graĊevina. To je teoretski doseg – ovisno o tome kako je postavljena pristupna toĉka, ofiziĉkim karakteristikama prostora (zidovi, zapreke isliĉno) te o kvaliteti kartice i pristupne toĉke, doseg ćebiti i t ji




biti i znatno manji.

• Osim u izuzetnim uvjetima, bežiĉna veza bi gotovouvijek trebala funkcionirati ako je udaljenost izmeĊukartice i pristupne toĉke 20 metara ili manja, a sveiznad toga je teško garantirati.

Wireless LAN

Vrste bežiĉnih LAN mreža

• Bežiĉne mreže služe kao prijenosni mehanizamizmeĊu pojedinih ureĊaja te ureĊaja i fiksnih mreža.Na osnovu podruĉja pokrivenosti bežiĉne mreže semogu podijeliti na tri grupe:




mogu podijeliti na tri grupe:

• Infracrveni LAN• LAN mreže širokog podruĉja

• Uskopojasni mikrovalni LAN

Wireless LAN1. Infracrveni LAN• Infracrveni opseg zahvaća neke dijelove vidljive svjetlosti što

ga u nekim LAN konfiguracijama ĉini atraktivnim. Infracrvenasvjetlost se difuzno reflektira od svjetlo obojenih predmeta.Ova tehnologija se može koristiti za pokrivanje jedne cijeleprostorije. Infracrvena svjetlost ne prolazi kroz zidove i drugeneprozirne predmete. Ovo ima dvije prednosti:




• Infracrvene komunikacije mogu se lako zaštititi od

prisluškivanja i u svakoj prostoriji se može koristiti posebnainfracrvena mreža. • Oprema za infracrvene mreže ima relativno nisku cijenu i

jednostavna je.• Infracrvene LAN mreže imaju takoĊer i svoje mane. Dodatna

sunĉeva svjetlost te umjetna rasvjeta predstavljaju šum zaprijemnike. Zbog tih smetnji predajni signal se moraznaĉajno pojaĉati, ali opet do odreĊene granice jerinfracrveni signal dovoljne jakosti može prouzraĉiti ioštećenje vida.

Wireless LAN

2. LAN mreže širokog podruĉja

• Ovaj tip bežiĉnih lokalnih mreža je najpopularniji. U ovimmrežama je moguća konfiguracija s više ćelija. Svaka ćelijakoristi drugu frekvenciju da ne bi došlo do ometanja. Jednojćeliji topologija može biti s hubom ili bez. U hub topologiji,hub je uglavnom na povišenom mjestu i povezan je na




hub je uglavnom na povišenom mjestu i povezan je naokosnicu klasiĉnog LAN-a da bi osigurao povezanost izmeĊuobje vrste LAN mreže.

3. Uskopojasni mikrovalni LAN

• Ovaj tip mreže koristi uskopojasni mikrovalni frekvencijskispektar za prijenos signala

Primjeri wireless LANtehnologija

HomeRF

• Mreže kod kuće se sastoje najĉešće od jednog raĉunala koje služi za pristupna Internet i nekolicine raĉunala koja




meĊusobno komuniciraju irazmjenjuju podatke. Ta raĉunalamogu se povezati korištenjem obiĉnežiĉane mreže ili korištenjem bez žiĉne

mreže.


HomeRF tehnologija omogućuje: • svi ureĊaji mogu koristit isti pristup Internetu bez

dodatnih kablova• raĉunala opremljena HomeRF proizvodima korisniku

osiguravaju da istovremeno svira audio i danamuziku, surfa Internetom i ispisuje word-ovd k




dokument.

• razvijen je protokol specificiran za bez žiĉnukomunikaciju - SWAP (shared wireless accessprotocol)

• proizvode za HomeRF tehnologiju razvijaju: CompaqComputer Corp., Ericsson Enterprice Network,Hewlett-Packard Co., IBM, Intel Corp., Microsoft

Corp., Motorola Corp. Itd.


HomeRF tehnologija




Primjeri wireless LANtehnologijaBluetooth• U prosincu 1999 godine udružile su se kompanije 3COM,

Lucent, Motorola i Microsoft da bi riješile problemuniverzalnog linka za beziĉnu komunikaciju kratkog dosegaza prijenos podataka, ali i glasa.

Bluetooth nudi korisniku:• da ako je Bluetooth tehnologija ugraĊena u njegov mobitel i




da ako je Bluetooth tehnologija ugraĊena u njegov mobitel iprijenosno raĉunalo, ne treba dodatne kablove za njihovo

spajanje i komunikaciju• da poveže printere, faxeve, tipkovnice, virtualne i ostaledigitalne ureĊaje u mrežu

• osigurava univerzalni most prema postojećim mreža • mehanizam za formiranje malih mreža povezanih ureĊaja

koje su izdvojene


Bluetooth

Documents

Ured i Uredsko Poslovanje