Na osnovu čl. 4. i 11. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06), člana 22. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 42/04) i člana 41. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama (“Službene novine Federacije BiH”, br. 55/07, 81/07 i 6/08), direktor Agencije dana 11.2.2008. godine donosi

UPUTSTVO

ZA PRIMJENU ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA

ZA UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZICIMA U BANKAMA 1. OPĆE ODREDBE Ovim Uputstvom se bliže određuje primjena odredbi Odluke o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama (u daljem tekstu: Odluka). 2. POJMOVI Novi termini koji se koriste u Odluci imaju slijedeća značenja: - „finansijski instrument“ je svaki ugovor koji istovremeno stvara finansijsku aktivu kod jednog lica i finansijsku obavezu ili kapitalni instrument kod drugog lica. Finansijski instrumenti uključuju primarne finansijske instrumente (novac, finansijsku imovinu i finansijske obaveze) i derivatne finansijske instrumente; - „vrijednosni papiri“ su pismene isprave kojima je zagarantirano izvjesno pravo koje se može ostvariti jedino posjedovanjem tih isprava. Mogu biti vlasnički (npr. dionice) i dužnički (npr. blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, obveznice); - „derivat“ je finansijski instrument čija vrijednost zavisi o kretanju nekog drugog instrumenta, odnosno čija je vrijednost izvedena iz nekog drugog instrumenta - izvedenica (fjučers ugovori, opcijski ugovori, forvard ugovori, svop ugovori i dr.); - „devizni forvard ugovor” (fx forward agreement) je ugovor o kupovini ili prodaji određenog iznosa devize po unaprijed dogovorenoj cijeni na unaprijed ugovoreni datum dospijeća (duži od dva radna dana). Forvard ugovor nema cijenu koju je potrebno platiti pri ugovaranju (premiju), ali na datum izvršenja mora se izvršiti obaveza, bez obzira da li je tržišna cijena povoljnija od dogovorene cijene forvarda; - „kamatni forvard ugovor“ (forward rate agreement) je ugovor o fiksiranju kamatnih stopa na unaprijed ugovoreni datum (duži od dva radna dana) ili ugovor o depozitu čije trajanje počinje u periodu dužem od dva radna dana i sa uobičajenim dospijećima od 3, 6, 9 ili 12 mjeseci; - „fjučers ugovor“ (futures agreement) označava pravo ili obavezu kupovine ili prodaje određenog instrumenta na unaprijed određen datum (npr. devizni fjučersi, kamatni fjučersi, fjučersi na indekse dionica, fjučersi na obveznice, fjučersi na zlato, fjučersi na poljoprivredne proizvode i dr.); - „svop ugovor“ (swap agreement) je ugovor dviju strana o razmjeni tokova novca u istoj ili različitim valutama; - „devizni svop“ (fx swap) je ugovor dviju strana o razmjeni iznosa (glavnice i kamate) u različitim valutama po unaprijed ugovorenim kursevima;

2

- „kamatni swap“ (interest rate swap) je dogovor dviju strana o razmjeni periodičnih plaćanja kamata. Služi za zaštitu od rizika kamatnih stopa. Zamjena kamatnih stopa podrazumijeva zamjenu varijabilnih kamatnih stopa za fiksne i obrnuto. Instrument služi za usklađenje kamatne neusklađenosti aktive i pasive kompanije, zaštitu od porasta kamatnih stopa (zamjena varijabilne kamatne stope na dugoročni kredit za fiksnu), kao i mogućeg smanjenja kamatnog troška (zamjena fiksne kamatne stope na dugoročni kredit za varijabilnu) u slučaju pada referentnih kamatnih stopa (LIBOR, EURIBOR); - „opcijski ugovor“ (option agreement) je pravo, ali ne i obaveza izvršenja kupovine (call options) ili pravo prodaje (put options) neke aktive po unaprijed ugovorenoj cijeni na ili prije dogovorenog datuma dospijeća. Opcije mogu biti samostalni instrumenti ili ugrađene u neke druge finansijske instrumente. Kol opcija (call option) će biti izvršena ako je tržišna cijena veća od zbira izvršne cijene i plaćene premije, odnosno put opcija (put option) će biti izvršena ako je tržišna cijena manja od razlike izvršne cijene i plaćene premije. Opcije mogu biti „u novcu“ – „in-the-money“ (kod kol opcija izvršna cijena je manja od tržišne, odnosno kod put opcija izvršna cijena je veća od tržišne), „izvan novca“ – „out-of-the money“ (kod kol opcija izvršna cijena je veća od tržišne, odnosno kod put opcija izvršna cijena je manja od tržišne) i „pri novcu“ – „at-the money“ (izvršna cijena je jednaka tržišnoj). Vlasnik opcije ima pravo, ali ne i obavezu da je izvrši (može pustiti da opcija istekne i da je ne iskoristi, može je izvršiti ili zauzeti suprotnu poziciju); - „devizna opcija“ (fx option) označava pravo kupovine ili prodaje neke valute po unaprijed ugovorenoj cijeni na ili prije dogovorenog datuma dospijeća; - „kaps“ (caps) – odnose se na dogovorene limite na kamatne stope. Kupci kap-ova se štite od rasta kamatnih stopa. Oni primaju od prodavca razliku između dogovorene gornje granice kamatne stope i promjenjive referentne kamatne stope (npr. tromjesečni LIBOR) ako je ona kasnije veća od dogovorene gornje granice (npr. kapovi predstavljaju seriju evropskih kol opcija na kamatne stope koje se koriste kao zaštita protiv rasta kamatnih stopa iznad dogovorene granice izvršenja opcije); - „flors“ (floors) kao i kap-ovi također predstavljaju dogovorene limite kamatnih stopa. Kupac flor-a se štiti od pada kamatnih stopa. Kada referentna kamatna stopa padne ispod dogovorene donje granice, kupac flora nadoknađuje razliku (npr. flor-ovi predstavljaju seriju evropskih put opcija na kamatnu stopu koje se koriste kao zaštita protiv pada kamatnih stopa ispod dogovorene izvršne cijene); - „kolar (collar) na kamatnu stopu“ predstavlja simultanu kupovinu kap-ova i flor-ova na kamatnu stopu, istog indeksa, sa istim dospijećem i zamišljenim iznosom glavnice. Kupovina kolar-a predstavlja zaštitu od rasta kamatnih stopa. Rast kap-ova je reduciran zaradom ostvarenom prodajom flor-a. Kolari su konstantno dizajnirani na način da cijenu kap-ova izjednače sa cijenom flor-ova (troškovi kolara su jednaki nuli); - „varanti“ (warrants) su izvedeni vrijednosni papiri ili dugoročne opcije za kupovinu dionica koji vlasniku daju pravo na kupovinu dionica, odnosno obveznica budućih emisija emitenata varanta na određeni dan, odnosno u određenom periodu, po unaprijed određenoj cijeni. Oni sadrže određene pogodnosti koje se nude uz emisiju vrijednosnih papira, kako bi se njima uticalo na povećanje prihoda, odnosno smanjenje troškova pri prikupljanju kapitala. Izdaju se najčešće pridruženi korporacijskim obveznicama i povlaštenim dionicama. Mogu biti kupovni varanti koji imaocima osiguravaju pravo kupovine ili prodajni varanti koji imaocima osiguravaju pravo prodaje. Varantima se trguje na berzi, tako da imaju svoju cijenu koja zavisi od: cijene vrijednosnog papira, vremenskog perioda u kojem se definira varant, volatilnosti, dividendi, kamatnih stopa. Varanti koji su sastavni dijelovi vrijednosnih papira, mogu se odvojiti od njih i posebno prodavati na berzi, a mogu se izdavati i kao samostalni vrijednosni papiri. - „tržišni rizik“ je vjerovatnoća nastanka gubitaka iz poslovanja sa finansijskim instrumentima koji su evidentirani u bilansu i vanbilansu banke, uzrokovana: promjenama kamatnih stopa, deviznih kurseva i cijena; rizicima povezanim sa prometom-trgovinom finansijskih instrumenata na tržištu kao što su: rizik druge ugovorne strane, rizik emitenta i rizik plasmana; i promjenama drugih tržišnih faktora koji utiču na vrijednost finansijskih instrumenata;

3

- „rizik kamatne stope“ je vjerovatnoća nastanka gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, koji miže biti;

a) «opći kamatni rizik» (rizik ponovnog utvrđivanja cijena) - izloženost riziku zbog promjene cijena dužničkih instrumenata zbog promjene visine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu nevezanih za bilo koje specifične karakteristike dotičnog instrumenta,

b) «specifični kamatni rizik» - izloženost riziku promjene cijena dužničkih instrumenata zbog razloga vezanih za njegovog emitenta (ili u slučaju derivata izdavaoca tog instrumenta);

- „devizni rizik“ je vjerovatnoća nastanka gubitaka zbog promjena u valutnim odnosima i/ili neusklađenosti nivoa aktive, obaveza i vanbilansnih stavki u istoj valuti; - „cjenovni rizik“ je vjerovatnoća nastanka gubitaka zbog promjene cijena finansijskih instrumenata i roba; - „rizik druge ugovorne strane“ je vjerovatnoća nastanka gubitaka kod svih nedospjelih stavki u knjizi trgovanja zbog promjena finansijskog stanja druge ugovorne strane zbog čega može doći do neispunjenja ugovora; - „rizik emitenta“ je vjerovatnoća nastanka gubitaka uslijed promjene vrijednosti finansijskog instrumenta, koja proističe iz promjena finansijskog stanja emitenta tog instrumenta; - „rizik isporuke“ je rizik nastanka gubitaka kada transakcije vezane uz dužničke, vlasničke i robne instrumente (isključujući repo i reverse repo ugovore) nisu izvršene nakon predviđenog datuma isporuke; - „datum isporuke“ je datum koji je ugovoren između banke i druge ugovorne strane; - „rizik plasmana“ je vjerovatnoća nastanka gubitaka zbog kašnjenja ili pogoršanja finansijskog stanja druge finansijske institucije kod koje banka drži svoje depozite, odnosno sredstva; - „hedžing“ (hedging) je finansijska tehnika za neutralisanje rizika od gubitka zbog fluktuacije cijena na tržištu, koja, između ostalih tehnika, koristi ugovore o fjučersu, opcije na fjučerse i kamatne svopove; - “račun margine” je račun otvoren kod finansijskih posrednika, s ciljem kupovine vrijednosnih papira za banku ili pozajmljivanje sredstava; - „kamatni spred“ je razlika između kamatnih stopa koje banka dobija na bilansne pozicije aktive i kamatnih stopa koje banka plaća na izvore sredstava; - “indeks kamatne stope” je referentna osnova za utvrđivanje cijene novca pri čemu se najznačajnijim smatraju EURIBOR i LIBOR; - „berza“ je mjesto gdje se susreće ponuda i potražnja (npr. Sarajevska i Banjalučka berza). Berza vrijednosnih papira je mjesto gdje se trguje vrijednosnicama. Može biti lokacija gdje su brokeri fizički prisutni i međusobno sklapaju transakcije, a može biti virtualan prostor gdje se trgovina obavlja putem elektronskih sistema; - „berzovni indeks“ je brojčani pokazatelj kretanja cijena na pojedinoj berzi vrijednosnih papira (npr. u BiH indeksi Sarajevske berze BIFX i SASX-10 i indeksi na Banjalučkoj berzi BIRS, FIRS i ERS 10). Izračunava se kombinovanjem pokazatelja koji prate najlikvidnije dionice najvećih i najboljih društava koja kotiraju na berzi. Postoje indeksi koji prate čitavo tržište, odnosno oni koji prate pojedine segmente: obveznički indeks, indeks tehnoloških kompanija, industrijskih itd.; - “rizik faktora koji se označavaju slovima grčkog alfabeta“ je rizik kome su derivati izloženi, a posebno:

a) delta (δ) – predstavlja osjetljivost cijene opcije na promjenu u cijeni osnovnog finansijskog instrumenta (faktora);

b) gama (γ) – predstavlja osjetljivost delta opcije na marginalne promjenu cijene osnovnog finansijskog instrumenta;

c) vega (Λ) – predstavlja osjetljivost cijene opcije na promjenu varijabilnosti cijene osnovnog finansijskog instrumenta;

4

- „repo poslovi“ – Prilikom ugovaranja transakcije istovremeno se ugovara kupovina i prodaja vrijednosnih papira po unaprijed dogovorenoj cijeni na određeni datum. Na ovaj način vlasnik vrijednosnog papira dolazi do kratkoročne likvidnosti, a da trajno ne proda vrijednosni papir, dok strana koja ima višak sredstava kratkoročno plasira sredstva i ostvaruje prihod po osnovu repo kamate. Repo poslovi omogućavaju održavanje visokog nivoa likvidnosti uz smanjenje transakcijskih troškova vezanih za trgovanje vrijednosnim papirima; - „repo ugovor“ je ugovor po kojem je prodavac vrijednosnih papira prihvatio obavezu da ih otkupi u određenom roku i po određenoj cijeni; - „reverse repo ugovor“ je ugovor po kojem kupac vrijednosnih papira ima pravo da ih proda prodavcu u određenom roku i to po većoj cijeni, pri čemu ovaj ugovor po svojoj suštini predstavlja davanje kredita uz određenu cijenu i uzimanje odnosnih vrijednosnih papira kao kolateral za dati kredit; - „rizičnost vrijednosti“ (value-at-risk) je tehnika koja koristi statističke analize istorijskih tržišnih trendova i promjenljivosti za procjenu vjerovatnoće da će gubici datog portfelja prekoračiti određeni iznos; - „knjiga trgovanja“ je portfelj banke, definiran njenim internim kriterijima, koji sadrži pozicije finansijskih instrumenata i roba koje banka drži s ciljem trgovine ili hedžinga njegovih drugih elemenata, pri čemu se njihova vrijednost mora često i tačno utvrđivati po tržišnim cijenama; - „obveznice“ su dužnički vrijednosni papiri koji imaocu daje pravo na povrat uloženih sredstava uz pripadajuću kamatu (prinos). Glavni izdavaoci obveznica su: država, gradovi i jedinice lokalne uprave i samouprave, te kompanije. Glavnica duga se može isplaćivati anuitetno ili jednokratno po dospijeću, a u međuvremenu se isplaćuju samo pripadajuće kamate, godišnje ili polugodišnje. 3. POJAŠNJENJA VEZANA ZA NAČINE POPUNJAVANJA PROPISANIH OBRAZACA Iznosi u propisanim obrascima se iskazuju u hiljadama KM (uključujući i Obrazac 8- Tabele A, B i C, koje se sačinjavaju zasebno za valute u protuvrijednosti KM). U dijelu Uputstva koji se odnosi na primjere izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike brojevi su dati u apsolutnim iznosima, radi boljeg razumijevanja same metodologije izračuna. 3.1. Knjiga trgovanja Sve pozicije u knjizi trgovanja banka iskazuje dnevno po njihovoj tržišnoj vrijednosti na osnovu cijena i ostalih tržišnih faktora objavljenih od strane neovisnog izvora. Pozicije koje se drže sa namjerom trgovanja su one pozicije koje banka drži radi preprodaje u kratkom roku i/ili sa namjerom ostvarivanja dobiti u kratkom roku od stvarne ili očekivane razlike između njihove nabavne i prodajne cijene, ili od drugih promjena cijena ili kamatnih stopa. Prilikom vrednovanja pozicija u knjizi trgovanja, banka primjenjuje odredbe Međunarodnog računovodstvenog standarda 39. Organizacijski dio banke koji je odgovoran za vrednovanje pozicija u knjizi trgovanja treba da bude neovisan od organizacijskog dijela banke koji je odgovoran za aktivno upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja. Potrebno je da banka uspostavi organizacijsku strukturu na način da navedeni organizacijski dijelovi budu u nadležnosti različitih članova uprave banke. Banka, u skladu sa donesenom strategijom investiranja i trgovanja, treba da ima i pisanu politiku koja sadrži osnovne kriterije na osnovu kojih se finansijski instrumenti i druge stavke raspoređuju u knjigu trgovanja i da je dosljedno primjenjuje. Navedena politika treba kao minimum da sadrži:

5

- obim knjige trgovanja s preciznim opisom transakcija koje će se smatrati trgovanjem, odnosno popis finansijskih instrumenata koji se uključuju u knjigu trgovanja i preporučene metode upravljanja rizikom svake pojedine vrste instrumenta,

- vezano za proces vrednovanja pozicija u knjizi trgovanja jasno definirane odgovornosti organizacijskih dijelova banke koji su uključeni u taj proces, metode vrednovanja pojedinih pozicija, postupke i učestalost provjere njihove primjerenosti, izvore tržišnih faktora koji se koriste u procesu vrednovanja i dr. po ocjeni banke,

- pozicijske limite i dinamiku revidiranja istih, - naziv organizacijskog dijela zaduženog za provođenje kontrole nad sistemom alokacije stavki u

knjizi trgovanja i dinamiku provođenja kontrole, - proces praćenja pozicija u odnosu na propisanu strategiju investiranja i trgovanja, mogućnost

procjene njihove utrživosti ili zaštite tih pozicija, - sistem informisanja i izvještavanja o pozicijama trgovanja i dr. 3.2. Obrazac br. 7 - Detaljna Knjiga trgovanja

Obrazac se sastoji iz dva dijela, prvi dio Obrasca odnosi se na knjigu trgovanja banke, a drugi dio na obim trgovanja u knjizi trgovanja. Banka u ovom Obrascu prikazuje pojedinačne finansijske instrumente čija nominalna vrijednost u knjizi trgovanja učestvuje sa više od 1%. Instrumenti koji u knjizi trgovanja učestvuju sa manje od 1% prikazuju se kao stavka „Ostalo“ (npr. Ostale dionice, Ostali dužnički vrijednosni papiri itd). U kolonu „Naziv instrumenta“ navodi se opisni naziv finansijskog instrumenta. Vezano za tačku 1. „Dionice i vlasnički udjeli u trgovačkim društvima“, banka upisuje u podtačke portfelj dionica namijenjen trgovanju npr. dionice BH Telecom dd Sarajevo; dionice PIF MI-GROUP Sarajevo i sl. U podtačke pod rednim brojem 2. Obrasca - „Dužnički vrijednosni papiri“ uključuju se dugoročni dužnički vrijednosni papiri kao npr. obveznice; pod rednim brojem 3. - „Ostali prenosivi vrijednosni papiri“ uključuju se prenosivi vrijednosni papiri koji imaju karakteristike stavki knjige trgovanja, a nisu predviđeni ostalim pozicijama ovog Obrasca, a pod rednim brojem 4. - „Instrumenti tržišta novaca“ uključuju se kratkoročni vrijednosni papiri kao npr. blagajnički zapisi, komercijalni zapisi i sl. Vezano za stavke Obrasca koje se odnose na derivate banka u podtačke koje se odnose na iste uključuje kod:

- finansijskih fjučers ugovora (redni broj 5. Obrasca) kamatne fjučers ugovore, fjučers ugovore na dužničke vrijednosne papire, devizne fjučerse, fjučerse na indekse dionica i sl;

- forvard ugovora (redni broj 6. Obrasca) kamatne forvard ugovore, devizne forvard ugovore i sl.; - svop ugovora (redni broj 7. Obrasca) svop ugovore na kamatnu stopu, devizne svopove,

međuvalutne svop ugovore na kamatnu stopu i sl. i - opcija (redni broj 8. Obrasca) opcije na stranu valutu, opcije na obveznice, opcije na kamatne

stope, opcije na berzovne indekse, kombinacije opcija i sl. U podtačke pod rednim brojem 9. Obrasca – „Roba - fizički proizvodi“ uključuju se fizički proizvodi kojima se trguje ili se može trgovati na sekundarnom tržištu kao npr. poljoprivredni proizvodi, minerali (uključujući naftu), plemeniti metali (isključujući zlato) i dr. U podtačke pod rednim brojem 10. Obrasca – „Robni derivati“ uključuju se derivatni finansijski instrumenti koji se odnose na robu kao npr. robni fjučersi, opcija na robu i sl.

6

Pod ugovorom o posuđivanju vrijednosnih papira ili robe od druge ugovorne strane i ugovorom o posuđivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani (redni brojevi 12. i 13. Obrasca) podrazumijeva se svaki ugovor u skladu s kojim banka ili njezina druga ugovorna strana prenose vrijednosne papire ili robu u zamjenu za odgovarajući kolateral, uz obavezu da će ona ugovorna strana koja je posudila vrijednosne papire ili robu vratiti ekvivalentne vrijednosne papire ili robu na neki budući datum ili kada to od njega zatraži prenositelj.

U podtačke pod rednim brojem 14. Obrasca navode se naknade, provizije, kamate, dividende i marže za fjučers i forvard ugovore, opcije i sl. kojima se trguje na berzama, a koje se direktno odnose na stavke uključene u knjigu trgovanja, ali nisu uzete u obzir prilikom izračunavanja kapitalnog zahtjeva za ostale tržišne rizike. Pod pokroviteljstvom izdanja vrijednosnih papira (redni broj 15. Obrasca) podrazumijeva se ugovor u kojem se banka obavezala izdavaocu organizirati, pripremiti i izvršiti izdavanje vrijednosnih papira, s tim u vezi upis i uplatu svih vrijednosnih papira ili samo onih koji ostanu neupisani, radi njihove dalje prodaje potencijalnim ulagačima.

U kolone nominalna vrijednost u valuti, odnosno u KM, unose se stavke knjige trgovanja po nominalnoj vrijednosti, izuzev derivatnih instrumenata koji se iskazuju se po zamišljenoj vrijednosti odnosnog instrumenta, valute ili robe. Pod zamišljenom vrijednosti derivata podrazumijeva se ugovorena vrijednost instrumenta, iznosa valute ili robe na kojima se derivat zasniva, npr. kod valutnih forvard ugovora to je iznos one valute koja se ne mijenja kroz cijelo vrijeme trajanja ugovora. Pod tržišnom vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira podrazumijeva se vrijednost bez obračunatih nedospjelih kamata, koja se za dužničke vrijednosne papire u knjizi trgovanja upisuje pod rednim brojem 14. Obrasca. U kolone tržišna vrijednost u valuti, odnosno u KM unosi se tržišna vrijednost odgovarajuće stavke/instrumenta. Banka ispunjava redove „Ukupno“ (međuzbirove tački od 1. do 15.) i zadnji red Obrasca „Ukupno (1-15)“ (zbir međuzbirova), samo za kolone „Nominalna vrijednost u KM“, odnosno „Tržišna vrijednost u KM“. U drugi dio tabele unose se podaci izraženi u hiljadama KM, koji se odnose na obim trgovanja u knjizi trgovanja. Pod rednim brojem 1. „Ukupna tržišna vrijednost“ unose se podaci na slijedeći način:

- vezano za kolonu „Stanje na dan“ unosi se stanje na posljednji radni dan na kraju mjeseca ukupne tržišne vrijednosti u KM svih stavki trgovanja iz Obrasca - Detaljna knjiga trgovanja;

- vezano za kolonu „Prosječno mjesečno stanje“ unosi se prosječno stanje u toku mjeseca ukupne tržišne vrijednosti svih stavki trgovanja iz Detaljne knjige trgovanja banke i

- vezano za kolonu „% od ukupne rizične aktive“ upisuje se brojčano postotak učešća ukupne tržišne vrijednosti svih stavki trgovanja knjige trgovanja sa stanjem na posljednji radni dan na kraju mjeseca u odnosu na ukupnu rizičnu aktivu u smislu člana 2. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka („Sl. novine F BiH“ broj: 3/03, 54/04 i 68/05).

Pod rednim brojem 2. „Ukupna nominalna vrijednost“ unose se podaci na slijedeći način:

- vezano za kolonu „Stanje na dan“ unosi se stanje na posljednji radni dan na kraju mjeseca ukupne nominalne vrijednosti u KM svih stavki trgovanja iz Obrasca – Detaljna knjiga trgovanja;

7

- vezano za kolonu „Prosječno mjesečno stanje“ unosi se prosječno stanje u toku mjeseca ukupne nominalne vrijednosti svih stavki trgovanja iz Detaljne knjige trgovanja banke i

- vezano za kolonu „% od ukupne rizične aktive“ upisuje se brojčano postotak učešća ukupne nominalne vrijednosti svih stavki trgovanja knjige trgovanja sa stanjem na posljednji radni dan na kraju mjeseca u odnosu na ukupnu rizičnu aktivu u smislu člana 2. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka („Sl. novine F BiH“ broj: 3/03, 54/04 i 68/05).

Pod rednim brojem 3. „Ukupna rizična aktiva“ popunjava se red koji se odnosi na kolonu „Stanje na dan“ u koji se upisuje stanje ukupne rizične aktive u smislu člana 2. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka („Sl. novine F BiH“ broj: 3/03, 54/04 i 68/05) na kraju zadnjeg kvartala. Kolone „Prosječno mjesečno stanje“ i „% od ukupne rizične aktive“ se ne popunjavaju. 3.3. Obrazac br. 8 - Tabela A - Specifični kamatni rizik po pojedinoj valuti

Ovaj Obrazac odnosi se na izračun specifičnog kamatnog rizika za dužničke vrijednosne papire koji se vode u knjizi trgovanja i ispunjava se zasebno po valutama u protuvrijednosti KM. U svaki red banka unosi iznos tržišne vrijednosti svih pozicija koje odgovaraju opisu reda. U dijelu Obrasca pod I – „Stavke koje ne nose rizik“, pod tačkom 5. – „Ostale stavke koje ne nose rizik“, između ostalog, uključuju se i pozicije u državnoj obveznici nastale dekomponiranjem derivatnih instrumenata. Kreditne agencije (kao što su Moody's Investment Service ili Standard&Poors) vrše rangiranje dužničkih vrijednosnih papira. Npr. kreditne agencije vrše rangiranje obveznica prema kreditnoj sposobnosti emitenta ili prema stepenu špekulativnosti (investicijske ocjene mogu biti: najkvalitetnije obveznice sa najmanjim stepenom rizika, obveznice visoke kvalitete, obveznice osrednje kvalitete i sl.). Ukoliko se radi o dužničkim vrijednosnim papirima koje su izdale inostrane banke koje nemaju odgovarajući kreditni rejting, navedene stavke se evidentiraju u dijelu Obrasca pod V - „Druge stavke“, pod tačkom 21. Svi dužnički vrijednosni papiri koje banka posjeduje smatraju se dugom pozicijom. Svi dužnički vrijednosni papiri koje je banka prodala, a nije ih posjedovala, smatraju se kratkom pozicijom (engl. short sell). Kratka prodaja (short sell) je situacija kada banka posudi neki vrijednosni papir, zatim ga proda, a ne posjeduje taj vrijednosni papir i očekuje pad njegove cijene i zaradu iz takve prodaje. Banka će u trenutku kada treba vratiti posuđeni vrijednosni papir morati taj isti kupiti na tržištu (po nižoj cijeni od one za koju je prodala) i vratiti ga ugovorenoj strani od koje je posudila taj vrijednosni papir. Dok traje ugovorni odnos posuđivanja, banka ima kratku poziciju. Kratke pozicije unose se u apsolutnom iznosu (kao da je riječ o pozitivnom broju). Neto pozicija predstavlja razliku između vrijednosti duge i kratke pozicije za svaki red. Ako je ta razlika negativna, banka navodi apsolutnu vrijednost razlike (kao da je riječ o pozitivnom broju).

U koloni „ponderisana pozicija“ unosi se neto pozicija za svaki red koja je pomnožena sa pripadajućim ponderom za tu kategoriju stavke.

Kapitalni zahtjev za specifični kamatni rizik predstavlja zbir svih ponderisanih pozicija (bez obzira da li su duge ili kratke).

8

3.4. Obrazac br. 8 - Tabela B - Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (Pristup zasnovan na dospijeću)

Ovaj Obrazac popunjava banka koja primjenjuje pristup zasnovan na dospijeću zasebno po valutama, iskazano u protuvrijednosti KM. Vrijednost pozicija izračunava se diskontovanjem budućih novčanih tokova pojedinog instrumenta nerizičnim kamatnim stopama za odgovarajuću valutu. U slučaju kada je kod instrumenta preostali rok dospijeća kraći od godinu dana, banka ne vrši diskontovanje, odnosno uzima u obzir tržišnu vrijednost instrumenta (uvećanu za eventualne obračunate nedospjele kamate). Banka svoje vrijednosti pozicija, u zavisnosti od kamatne stope i preostalom roku dospijeća raspoređuje po odgovarajućim redovima i kolonama duge i kratke otvorene pozicije, ponderiše ih sa pripadajućim ponderima i usklađuje ponderisane pozicije.

U kolone neusklađene ponderisane pozicije po razredima dospijeća i po zonama upisuju se iznosi sa predznakom koji nose, dok se ostale pozicije upisuju bez predznaka (kao da je riječ o pozitivnim brojevima). Ukoliko je iznos duge pozicije veći od iznosa kratke pozicije za odgovarajući razred dospijeća ili zonu, onda neusklađena ponderisana pozicija ima pozitivan predznak (koji se ne upisuje). Ukoliko je iznos kratke pozicije veći od iznosa duge pozicije za odgovarajući razred dospijeća ili zonu, onda neusklađena ponderisana pozicija ima negativan predznak (koji se upisuje ispred iznosa). Ukupan kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik zasnovan na dospijeću je zbir utvrđenih procenata: zbira usklađenih ponderisanih pozicija po svim vremenskim razredima dospijeća, usklađenih ponderisanih pozicija unutar pojedinačnih i između zona, kao i preostale neusklađene ponderisane pozicije. 3.5. Obrazac br. 8 - Tabela C - Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (Pristup zasnovan na

trajanju) Banka dostavlja ovaj Obrazac umjesto prethodnog, ukoliko posjeduje odobrenje FBA za upotrebu pristupa zasnovanog na trajanju. Obrazac se popunjava zasebno po valutama u protuvrijednosti KM. Modificirano trajanje se izračunava pomoću formule koja je navedena u Odluci, pri čemu se pod faktorom t uzima preostali rok dospijeća. Banka vrši raspored instrumenata po kolonama duge i kratke otvorene pozicije prema modificiranom trajanju po godinama. Naime, Banka prikazuje svaku poziciju s različitim modificiranim trajanjem u godinama u svakoj pojedinoj zoni (zona 1 - modificirano trajanje do 1 godine; zona 2 - modificirano trajanje od 1 do 3 godine i 6 mjeseci i zona 3 - modificirano trajanje veće od 3 godine i 6 mjeseci).

U kolone ponderisane otvorene pozicije (duge i kratke) upisuje se iznos koji se dobije množenjem vrijednosti pozicije (tržišne) sa modificiranim trajanjem i pretpostavljenom promjenom kamatne stope za tu zonu koja je u Odluci izražena u procentima (1,00%, 0,85% ili 0,70%), te ju je prilikom izračuna potrebno podijeliti sa 100.

Dalje se ponderisane pozicije usklađuju po zonama. Manji iznos, bez obzira da li se radi o ponderisanoj dugoj ili kratkoj poziciji predstavlja usklađenu poziciju zone. Razlika između duge i kratke ponderisane pozicije čini neusklađenu (dugu ili kratku) ponderisanu poziciju te zone. Jedino u koloni neusklađenih ponderisanih pozicija po zonama iznosi se upisuju sa predznakom, tako npr. ako je iznos kratke pozicije veći od iznosa duge pozicije za tu zonu, onda neusklađena ponderisana

9

pozicija ima negativan predznak i on se upisuje ispred iznosa, a u suprotnom slučaju pozitivan predznak se ne upisuje.

Zatim se vrši poređenje neusklađenih dugih i kratkih ponderisanih pozicija između zona, gdje manji iznos duge ili kratke neusklađene ponderisane pozicije, dobijene po prethodnom postupku, predstavljaju usklađene ponderisane pozicije upoređenih različitih zona dospijeća. Sve preostalo predstavlja neusklađenu ponderisanu poziciju.

Kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik zasnovan na trajanju je zbir utvrđenih procenata: usklađene pozicije za svaku zonu, usklađenih ponderisanih pozicija između zona, kao i preostale neusklađene ponderisane pozicije. 3.6. Obrazac br. 5 - Tabele A i B 3.6.1. Obrazac br. 5 - Tabela A (Devizna usklađenost finansijske aktive i finansijskih

obaveza - Devizna pozicija) Obrazac br. 5 - Tabela A (Devizna usklađenost finansijske aktive i finansijskih obaveza - Devizna pozicija) predstavlja izmijenjeni Obrazac br. 5 u pogledu:

- uključivanja u deviznu poziciju i promjene vrijednosti zlata i - uključivanja u vanbilansnu poziciju neto pozicije (sa predznakom + ili -) valutnih forvard

ugovora ili forvard ugovora na zlato, valutnih fjučers ugovora ili fjučers ugovora na zlato i valutnih opcija ili opcija na zlato.

Za valutne forvarde, fjučerse i opcije se pojedinačno za svaki instrument izračunava neto pozicija i zavisno od predznaka (+ ili -) se uključuje, odnosno pribraja vanbilansnim pozicijama sa predznakom + ili -. Detaljnije instrukcije za izradu Obrasca 5 nalaze se u Uputstvu za primjenu Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka. U poziciju koja se odnosi na valutne opcije uključuje se delta ekvivalent nominalne vrijednosti opcije. Delta ekvivalent svake opcije dobije se kada se nominalna vrijednost opcije pomnoži sa njenim delta koeficijentom. Delta ekvivalenti individualnih opcija po svakoj valuti nose slijedeće predznake:

KUPLJENA PRODANA „KOL“ OPCIJA + - „PUT“ OPCIJA - +

Pod „kol“ opcijom na određenu stranu valutu podrazumijeva se mogućnost kupovine te strane valute u zamjenu za KM. Pod „put“ opcijom na određenu stranu valutu podrazumijeva se mogućnost prodaje te strane valute u zamjenu za KM. 3.6.2. Obrazac br. 5 - Tabela B - Kapitalni zahtjev za devizni rizik

Pod rednim brojem 1. Obrasca - Ukupna duga devizna pozicija banke uključuje se iznos (bez predznaka) koji predstavlja zbir svih dugih deviznih pozicija banke u pojedinim valutama (isključujući zlato).

10

Pod rednim brojem 2. Obrasca - Ukupna kratka devizna pozicija banke uključuje se iznos (bez predznaka) koji predstavlja zbir svih kratkih deviznih pozicija banke u pojedinim valutama (isključujući zlato). Pod rednim brojem 3. Obrasca uključuje se iznos (bez predznaka) koji predstavlja neto otvorenu poziciju u zlatu. Ukupna otvorena devizna pozicija banke (redni broj 4. Obrasca) predstavlja veći iznos od iznosa upisanih pod rednim brojem 1. i 2., uvećan za poziciju u zlatu. Kapitalni zahtjev za devizni rizik se dobije množenjem ukupne otvorene devizne pozicije banke (redni broj 4. Obrasca) sa 12%. Primjer: Banka ima slijedeće devizne pozicije po pojedinim valutama, uključujući zlato (predznaci + i - predstavljaju dugu, odnosno kratku poziciju):

YEN EUR GBP CAD USD ZLATO +50 +100 +150 -20 -180 -35

Izračun kapitalnog zahtjeva bi bio slijedeći:

R.B. OPIS IZNOS 1. Ukupna duga devizna pozicija banke 3002. Ukupna kratka devizna pozicija banke 2003. Pozicija u zlatu 354. Ukupna otvorena devizna pozicija banke 3355. Kapitalni zahtjev za devizni rizik (x12%) 40,2

3.7.Obrazac br. 9 - Tabela A - Kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne

papire Ovaj Obrazac sastoji se od dva dijela. Prvi dio se odnosi na kapitalni zahtjev za ugrađeni kamatni rizik u vlasničke derivate. Pozicija u državnim obveznicama bez kupona koja je nastala kao rezultat raščlanjivanja vlasničkih derivata (npr. forvard i fjučers ugovori na berzovne indekse, svop ugovori na vlasničke instrumente – equity swaps i dr.) ne ulazi u Obrasce br. 8, tabele B i C, odnosno kapitalni zahtjev za kamatni rizik ugrađen u vlasničke derivate se izračunava u ovom dijelu Obrasca. Banka utvrđuje tržišnu vrijednost odnosnog vlasničkog papira na kojem se zasniva derivat za sve vlasničke derivate koje posjeduje. Te vrijednosti banka raspoređuje u kolonu tržišna vrijednost prema razdoblju preostalom do dospijeća derivata u apsolutnim vrijednostima. Množenjem tržišne vrijednosti i postotka zamišljene pozicije dobija se kapitalni zahtjev za prvi dio Obrasca (npr. kapitalni zahtjev za ugrađeni kamatni rizik za sve vlasničke derivate koji imaju preostali rok dospijeća manji od 3 mjeseca, dobije se množenjem zbira tržišnih vrijednosti njihovih odnosnih instrumenata sa 0,2%, odnosno sa 0,002).

Drugi dio Obrasca odnosi se na kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire i popunjava se tako da se već utvrđene neto pozicije u pojedinom vrijednosnom papiru raspoređuju u redove prema nacionalnim tržištima, prema obliku vrijednosnog papira.

11

Duge neto pozicije u pojedinim oblicima vrijednosnih papira se sabiraju i upisuju u kolonu „Duga neto pozicija“. Isti slučaj je i sa kratkim pozicijama, gdje se njihov zbir upisuje u kolonu „Kratka neto pozicija“ (upisuje se broj bez predznaka, kao da je pozitivan broj). Kolona „Bruto pozicija“ predstavlja zbir iznosa u kolonama duge i kratke neto pozicije za red ukupno uvršteno za nacionalno tržište. Neto pozicija za svako nacionalno tržište je razlika između ukupnih dugih i kratkih neto pozicija po svakom nacionalnom tržištu. Ukupan kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire predstavlja zbir: ukupnog kapitalnog zahtijeva za I dio tabele, ukupne bruto pozicije II dijela tabele pomnožene sa 6% i ukupne neto pozicije II dijela tabele pomnožene sa 12%. 3.8. Obrazac br. 9 - Tabela B - Kapitalni zahtjev za robni rizik Kapitalni zahtjev za robni rizik izračunava se za cjelokupno poslovanje banke, a ne samo za pozicije u knjizi trgovanja. Ako banka ima barem jednu poziciju u robi, dužna je izračunavati kapitalni zahtjev za tu robu. U koloni „roba“ upisuju se sve vrste roba u kojima banka ima poziciju. Svaka pozicija u robi mora biti izražena u standardnim jedinicama mjere (barelima, tonama i kilogramima). Pozicije u robi u standardnoj jedinici mjere banka unosi u kolone predviđene za to u zavisnosti od toga da li je pozicija duga ili kratka. Neto pozicija u određenoj robi je apsolutna vrijednost razlike između dugih i kratkih pozicija. Za robne instrumente smatra se da su jednaki ukoliko se radi o istoj robi, ako su iskazani u istoj valuti i dospijevaju na isti dan, a za robne derivate ako su izdani od istog izdavaoca. U kolonu „Tržišna vrijednost neto pozicije“ određene robe banka upisuje iznos koji dobije množenjem iznosa u koloni „Tržišna cijena“ i iznosa u koloni „Neto pozicija“ te robe izražene u standardnim jedinicama mjere. Bruto pozicija banke u određenoj robi je zbir vrijednosti dugih i kratkih pozicija u toj robi. Kapitalni zahtjev za neto poziciju u određenoj robi iznosi 15% neto pozicije pomnožene sa tržišnom cijenom robe. Kapitalni zahtjev za bruto poziciju u određenoj robi iznosi 3% bruto pozicije pomnožene sa tržišnom cijenom robe. 3.9. Obrazac br. 10 - Tabela A - Kapitalni zahtjev za rizik isporuke

Kod ispunjavanja ovog Obrasca u dijelu koji se odnosi na „Varijantu A“ banka unosi ukupnu vrijednost transakcija s određenim instrumentima, raspoređenim po redovima, u zavisnosti od broja dana kašnjenja isporuke po kojima je razlika između tržišne vrijednosti tog instrumenta i njegove ugovorene vrijednosti negativna za banku. Znači, ovdje banka prikazuje samo transakcije kod kojih se vrijednost instrumenata nakon predviđenog datuma isporuke promijenila tako da je nepovoljna za banku.

12

U kolonu „Ugovorena cijena“ unosi se ugovorena vrijednost instrumenta, u kolonu „Tržišna cijena“ unosi se njihova tržišna vrijednost, dok se u koloni „Razlika“ unosi apsolutna vrijednost razlike između ugovorene i tržišne vrijednosti navedenih instrumenata, ukoliko je nepovoljna za banku. Kapitalni zahtjev za rizik isporuke po varijanti A izračunava se tako da se vrijednost razlike pomnoži odgovarajućim koeficijentom u zavisnosti od broja dana kašnjenja isporuke. Ukoliko je banka dobila saglasnost FBA za izračunavanje rizika isporuke po varijanti B, onda ispunjava samo drugi dio Obrasca u dijelu koji se odnosi na „Varijantu B“. Banka dostavlja FBA samo onu varijantu koju koristi. U dijelu Obrasca koji se odnosi na „Varijantu B“ banka prikazuje sve transakcije po ugovorenim vrijednostima raspoređene po redovima u zavisnosti od broja dana kašnjenja isporuke, bez obzira da li se vrijednost instrumenta promijenila na povoljan ili nepovoljan način za banku. Kapitalni zahtjev za ovaj dio Obrasca se izračunava na način da se ugovorene vrijednosti instrumenata pomnože sa odgovarajućim koeficijentom B za dane kašnjenja isporuke do 45 dana, a za dane kašnjenja isporuke od 46 dana ili više u iznosu od 100% razlike u cijeni u kojoj je izložena (razlike između ugovorene i tržišne vrijednosti), odnosno na isti način kao i u prvom dijelu Obrasca po „Varijanti A“. 3.10.Obrazac br. 10 - Tabela B - Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane 3.10.1. Slobodne isporuke

Kod izračunavanja kapitalnog zahtijeva u dijelu Obrasca koji se odnosi na slobodne isporuke u koloni – “Razlika/Vrijednost potraživanja”, unosi se vrijednost potraživanja od druge ugovorne strane. Ukoliko je banka kupac određenih vrijednosnih papira ili robe, banka prikazuje vrijednost vrijednosnog papira, robe ili gotovine koji se duguje banci (ugovorenu vrijednost instrumenta koji kupuje). U suprotnom slučaju, kada je banka prodavac vrijednosnih papira ili robe, prikazuje se tržišna vrijednost papira ili robe. Tako dobivena vrijednost množi se sa odgovarajućim ponderom kreditnog rizika (0%, 20%, 50% ili 100%) iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka. Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane je 12% ponderisane vrijednosti. 3.10.2. Repo i reverse repo ugovori i ugovori o posuđivanju vrijednosnih papira ili robe

U dijelu Obrasca koji se odnosi na „repo ugovore“ i „reverse repo ugovore“ banka izračunava tekuću vrijednost viška kolaterala i unosi je u kolonu Obrasca „Razlika/Vrijednost potraživanja“, ukoliko je pozitivna. Kod „repo ugovora“ tekuća vrijednost viška kolaterala je razlika između tekuće tržišne vrijednosti vrijednosnice posuđene drugoj strani i iznosa primljenog novca ili tekuće vrijednosti primljenog kolaterala.

13

Tekuća vrijednost viška kolaterala kod „reverse repo ugovora“ je razlika između iznosa posuđenog novca drugoj strani ili datom kolateralu i tekuće tržišne vrijednosti primljenih vrijednosnica. U izračunavanje tržišne vrijednosti vrijednosnih papira, roba i kolaterala banka je dužna uključiti i obračunate kamate. Ako je bilo koji od iznosa negativan, onda se ta stavka ne uzima u izračun kapitalnih zahtjeva za rizik druge ugovorne strane. Ako je tekući iznos viška kolaterala pozitivan množi se sa odgovarajućim ponderom kreditnog rizika (0%, 20%, 50% ili 100%) iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka. Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane je 12% ponderisane vrijednosti. 3.10.3. Ostali rizici druge ugovorne strane U dijelu Obrasca koji se odnosi na „Ostale rizike druge ugovorne strane“ izračunava se kapitalni zahtjev za izloženosti u obliku naknada, provizija, kamata, dividendi i marži za fjučers ugovore i opcije kojima se trguje na berzama, koje se direktno odnose na stavke uključene u knjigu trgovanja, a nisu uzete u obzir prilikom izračunavanja kapitalnog zahtijeva za pozicijske rizike ili rizik druge ugovorne strane. Kod izračunavanja kapitalnog zahtijeva banka u kolonu Obrasca „Razlika/Vrijednost potraživanja“ unosi vrijednost potraživanja od druge ugovorne strane i tu vrijednost množi sa odgovarajućim ponderom kreditnog rizika (0%, 20%, 50% ili 100%) iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka. Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane je 12% ponderisane vrijednosti.

Ukupan kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane predstavlja zbir kapitalnih zahtjeva za: slobodne isporuke, repo ugovore i ugovore o posuđivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani, reverse repo ugovore i ugovore o posuđivanju vrijednosnih papira ili robe od druge ugovorne strane i ostalih rizika druge ugovorne strane. 3.11. Obrazac br. 11 - Kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama

Prvi dio Obrasca odnosi se na izračunavanje kapitalnog zahtijeva za rizik pozicije u opcijama po simplificiranoj metodi, a drugi po metodi delta-plus. U zavisnosti od toga koji metod banka primjenjuje, popunjava onaj dio Obrasca koji se odnosi na taj metod, a u drugi dio Obrasca upisuje nule. 3.11.1. Simplificirana (pojednostavljena) metoda Kod ove metode u kolonu „Opis“ se upisuje opis posla, odnosno vrsta opcije (npr. kol/valuta, put/dionica, kol/obveznica i sl.). U kolonu „Kapitalni zahtjev za odnosnu varijablu“ unosi se tržišna vrijednost odnosne varijable (osnovnog vrijednosnog papira) pomnožene sa zbirom faktora za specifični i opći rizik za odnosnu varijablu. Kapitalni zahtjev za kupljene „kol“ i „put“ opcije je manji od kapitalnog zahtijeva za odnosnu varijablu i tržišne vrijednosti opcije. Kod kombinacije kupljenih opcija i odnosnog vrijednosnog papira ili strane valute, kapitalni zahtjev predstavlja razliku između iznosa kapitalnog zahtijeva za odnosnu varijablu i iznosa u kojem opcija nosi prihod svom kupcu („in the money“). Ako je razlika negativna, kapitalni zahtjev za tu opciju je jednak nuli.

14

Ukupan kapitalan zahtjev po simplificiranoj metodi predstavlja zbir svih kapitalnih zahtjeva svake opcije. 3.11.2. Metoda delta-plus

Drugi dio Obrasca odnosi se na izračunavanje kapitalnog zahtijeva za rizik pozicije u opcijama putem metode delta-plus. U skladu sa navedenim metodom opcije i proizvodi slični opcijama (varant, opcija gornje granice, opcija donje granice i sl.) tretira se kao pozicija koja je jednaka odnosnom instrumentu pomnoženim njegovim delta koeficijentom (izračunatim od strane berze ako se radi o opcijama koje kotiraju na berzi). Tako dobiveni delta ekvivalenti uključuju se u izračune deviznog rizika (delta ekvivalent valutnih opcija) ili u izračun rizika kamatne stope i cjenovnog rizika (npr. ekvivalent opcija na kamatnu stopu u izračunu općeg kamatnog rizika).

Pošto delta ne pokriva ukupan rizik koji je povezan sa opcijama, banka je dužna da izračuna dodatni kapitalni zahtjev za gama i vega rizik, odnosno gama i vega učinak opcija (banka koristi gama i vega koeficijente koje su izračunale berze). Pojedinačne pozicije opcija grupišu se prema rizičnim kategorijama, tako da se mogu sabirati unutar pojedinačne rizične kategorije gama i vega učinci pozicija opcija.

Grupe rizičnih kategorija čine opcije koje se odnose na:

- na valutu ili zlato (svaki valutni par ili zlato zasebna su rizična kategorija); - na vlasničke vrijednosne papire ili indekse istih, gdje je svako nacionalno tržište zasebna rizična

kategorija. Ako vlasnički vrijednosni papir kotira na više nacionalnih tržišta, referentno tržište je u onoj zemlji gdje je sjedište emitenta vlasničkih vrijednosnih papira;

- na obveznice ili kamatne stope, kod pristupa koji se zasniva na dospijeću svaki vremenski raspon, odnosno kod pristupa koji se zasniva na trajanju, svaka zona predstavlja zasebnu rizičnu kategoriju i

- na robu gdje svaka pojedinačna vrsta robe predstavlja zasebnu rizičnu kategoriju. a) Gama učinak opcija Gama koeficijent opcije je relativna promjena delta koeficijenta uslijed male promjene u cijeni odnosnog (osnovnog) instrumenta. Prije izračuna gama rizika potrebno je izračunati gama učinak za svaku pojedinačnu opciju aproksimacijom cijene opcije Taylorovim nizom na slijedeći način:

Gama učinak = ½ Gama x N x (VU)2

VU – varijacija cijene odnosnog (osnovnog) instrumenta opcije

N – količina odnosnog instrumenta Varijacija cijene odnosnog instrumenta opcije (VU) izračunava se na slijedeći način:

- kod opcija na obveznice ili kamatne stope, tržišna vrijednost odnosnog instrumenta množi se sa odgovarajućim rizičnim ponderima u skladu sa članom 13. Odluke, ako se radi o pristupu zasnovanom na dospijeću ili sa odgovarajućim pretpostavljenim promjenama kamatne stope u skladu sa članom 14. Odluke, ako se radi o pristupu zasnovanom na trajanju;

- kod opcija na vlasničke vrijednosne papire ili indekse istih, tržišna vrijednost odnosnog instrumenta množi se sa 12%;

- kod opcija na valutu ili zlato tržišna vrijednost dotične valute ili zlata množi se sa 12% i - kod opcija na robu tržišna vrijednost dotične robe množi se sa 15%.

15

Za izračun gama rizika pozicije u opcijama sabiraju se pojedinačni gama učinci unutar zasebnih rizičnih kategorija i mogu imati pozitivnu ili negativnu vrijednost. Zbir apsolutnih vrijednosti svih negativnih gama učinaka predstavlja kapitalni zahtjev za gama rizik pozicije u opcijama. b) Vega učinak opcija Vega koeficijent opcije je promjena u cijeni opcije uslijed male promjene volatilnosti odnosnog instrumenta. Prije izračuna vega rizika neophodno je prethodno izračunati vega učinak za svaku opciju aproksimacijom cijene opcije u skladu sa Taylorovim nizom: volatilnost

Vega učinak = Vega x N x ———— 4 N – količina odnosnog instrumenta Promjena volatilnosti pretpostavlja proporcionalni pomak volatilnosti od 25%. Za izračun vega rizika pozicije u opcijama sabiraju se pojedinačni vega učinci unutar zasebnih rizičnih kategorija i mogu imati pozitivnu ili negativnu vrijednost. Zbir apsolutnih vrijednosti svih vega učinaka predstavlja kapitalni zahtjev za vega rizik pozicije u opcijama. Ukupan kapitalni zahtjev za rizik opcija putem metode delta-plus predstavlja zbir kapitalnih zahtijeva za gama i vega rizik. Kolone Obrasca „Kapitalni zahtjev za odnosnu varijablu“ i „Tržišna vrijednost opcije/Iznos in the money“ kod ove metode se ne popunjavaju. 4. POJAŠNJENJA DIJELA ODLUKE KOJI SE ODNOSI NA POSTUPANJE SA DERIVATIMA

Kod izračunavanja kapitalnog zahtijeva za opći i specifični pozicijski rizik banka prvo utvrđuje neto poziciju u svim dužničkim vrijednosnim papirima u knjizi trgovanja. Pozicije u derivatima se dekomponiraju na pozicije u osnovnim finansijskim instrumentima tj. predstavljaju kombinaciju hipotetičkih dugih i kratkih pozicija. Kao rezultat dekomponiranja derivata javlja se pozicija u državnoj obveznici bez kupona (Zero coupon bond). 4.1. Kamatni forvard ugovor (Forward Rate Agreement - FRA) Kamatni forvard ugovor predstavlja ugovor kojim ugovorne strane definiraju visinu kamatnih stopa na zamišljeni iznos glavnice za određeni vremenski period. Npr. kamatni forvard ugovor definiranom 6 u 9 mjeseci ugovorne strane utvrđuju kamatnu stopu koja će biti primijenjena na period u trajanju od tri mjeseca koji započinje za 6 mjeseci od dana zaključenja ugovora. Izvršenje se vrši po isteku perioda od 6 mjeseci. Kupci FRA nastoje se zaštititi od rasta kamatnih stopa, budući da će u slučaju rasta kamatnih stopa na tržištu primiti o danu izvršenja razliku između ugovorene i tržišne kamatne stope primijenjenu na zamišljeni iznos glavnice. U slučaju pada kamatnih stopa na tržištu kupac FRA morat će platiti razliku između ugovorene i tržišne kamatne stope primijenjenu na zamišljeni iznos glavnice.

16

Budući da kupljeni FRA odgovara osiguravanju budućeg izvora finansiranja, a prodani FRA investiranju sredstava u budućnosti; na taj način se i dekomponira za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva. Kupljeni FRA dekomponira se na dvije zamišljene pozicije u državnim obveznicama bez kupona (koje nose 0% kamatne stope) i to:

- kratku poziciju s rokom dospijeća do dana isteka perioda FRA-a (u primjeru na devet mjeseci) i - dugu poziciju s rokom dospijeća do dana izvršenja FRA-a (u primjeru na šest mjeseci). Primjer: Banka je kupila FRA 3 u 6 mjeseci na glavnicu od 10.000.000 KM, te kamatnu stopu od 5%. Kupljeni FRA se dekomponira na dvije zamišljene pozicije u državnim obveznicama bez kupona (koje nose 0% kamatne stope) i to na:

- kratku poziciju sa rokom dospijeća do dana isteka perioda FRA (u primjeru na 6 mjeseci) i - dugu poziciju s rokom dospijeća do dana isporuke FRA (u primjeru na 3 mjeseca). Prije izračuna kapitalnog zahtijeva za kamatni rizik ovaj instrument se dekomponira na dugu poziciju u državnim obveznicama bez kupona sa rokom od 3 mjeseca i kratku poziciju u državnim obveznicama bez kupona sa rokom od 6 mjeseci. Iznos koji se raspoređuje u odgovarajući razred dospijeća prilikom izračuna kamatnog rizika predstavlja diskontovanu vrijednost zamišljenog iznosa. Diskontni faktor se izračunava na slijedeći način: 1 df = —— (1+r)t

df- diskontni faktor t-vrijeme r-prinos Diskontovanje se vrši primjenom nerizične kamatne stope. Kod ugovora koji se zaključuju na rok koji je kraći od godinu dana nije potrebno provoditi diskontovanje (kao što je slučaj u ovom primjeru). Kod ovog primjera banka pri izračunu kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik uzima u obzir dugu poziciju u državnim obveznicama bez kupona u iznosu od 10.000.000 KM na rok od 3 mjeseca i kratku poziciju u državnim obveznicama bez kupona u iznosu od 10.125.000 KM (10.000.000 KM glavnice + 125.000 KM kamate) na rok od 6 mjeseci. 4.2. Kamatni fjučers ugovor (Interest Rate Futures - IRF) Kamatni fjučers ugovor po svojim je karakteristikama identičan FRA-u, razlika je u tome da se radi o standardiziranim ugovorima kojima se trguje na priznatim berzama. Kupac IRF-a se štiti od pada kamatnih stopa. Kupljeni IRF dekomponira se na dugu poziciju u državnim obveznicama bez kupona s rokom trajanja IRF-a i kratku poziciju u državnim obveznicama bez kupona s rokom do dana izvršenja. Primjer: Banka je kupila IRF na tromjesečni LIBOR u januaru s rokom izvršenja u martu. Kod izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik banka dekomponira kupljeni IRF na:

17

- dugu poziciju u državnoj obveznici bez kupona sa rokom dospijeća 5 mjeseci (dva mjeseca do dana izvršenja i ugovoreno trajanje IRF-a) i

- kratku poziciju u državnoj obveznici bez kupona sa rokom dospijeća od dva mjeseca. Pošto pozicije u državnim obveznicama bez kupona ne nose specifični kamatni rizik, vrši se izračun općeg kamatnog rizika, razvrstavaju se u odgovarajući razred dospijeća u koloni dužničkih vrijednosnih papira sa kamatnom stopom manjom od 3 % (bez obzira na koju kamatnu stopu se IRF odnosi - u ovom primjeru LIBOR). Iznosi koji se raspoređuju u odgovarajuće razrede dospijeća prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik predstavljaju diskontovanu vrijednost zamišljene glavnice (osim kad je riječ o kratkoročnim instrumentima kada banka nije obavezna vršiti diskontovanje). 4.3. Fjučers ugovori na dužničke vrijednosne papire (Bond Futures - BF) Fjučers ugovori na dužničke vrijednosne papire dekomponiraju se na dugu poziciju u odnosnoj obveznici s rokom dospijeća obveznice, te kratku poziciju u državnoj obveznici bez kupona s rokom dospijeća u skladu sa rokom u ugovoru. Kad se fjučers ugovor na dužničke vrijednosne papire odnosi na dugoročne obveznice (više od 10 godina), banka mora koristiti CTD obveznicu (engl. "cheapest to delivery"). Identičan pristup primjenjuje se i kad je riječ o ostalim terminskim ugovorima na dužničke vrijednosne papire. Primjer: Banka je u decembru kupila BF na desetogodišnje obveznice preduzeća XY (iznos glavnice 10.000.000 KM) sa rokom dospijeća BF-a u junu iste godine. Banka će navedeni instrument prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik dekomponirati na dugu poziciju u desetogodišnjoj CTD obveznici i kratku poziciju u državnoj obveznici bez kupona sa rokom od 6 mjeseci. Ukoliko odnosna obveznica (obveznica preduzeća XY) donosi kupon u februaru iste godine, banka mora kreirati dodatnu kratku poziciju u dvomjesečnoj državnoj obveznici bez kupona u iznosu kuponske kamate koju će primiti. Znači, banka u tom slučaju dekomponiranjem dobiva tri pozicije:

- dugu poziciju u odnosnoj obveznici u visini njezine sadašnje vrijednosti (present value or dirty price), odnosno u visini sadašnje vrijednosti diskontovanih budućih novčanih tokova uzevši u obzir postojeću krivulju prinosa (objavljenu od strane priznatih berzi navedenim instrumentima);

- kratku poziciju u dvomjesečnoj državnoj obveznici bez kupona u visini kupona koji nosi obveznica, diskontovanog na sadašnju vrijednost uzevši u obzir postojeću krivulju prinosa i

- kratku poziciju u šestomjesečnoj državnoj obveznici bez kupona u visini ugovorene glavnice pomnožene ugovorenim kursom, te diskontovane na sadašnju vrijednost primjenom postojeće krivulje prinosa.

4.4. Svop ugovori na kamatnu stopu (Interest Rate Swap) Svop ugovor na kamatnu stopu predstavlja ugovor kojim ugovorne strane zamjenjuju obavezu po fiksnoj kamatnoj stopi s obavezom po promjenjivoj kamatnoj stopi (plain vanilla swap). Kupac svop ugovora na kamatnu stopu plaća fiksnu kamatnu stopu, a prima promjenjivu kamatnu stopu (payer swap). Prodavac svop ugovora na kamatnu stopu plaća promjenjivu kamatnu stopu, a prima fiksnu kamatnu stopu (receiver swap). Prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik banka kupljeni svop ugovor na kamatnu stopu dekomponira na:

18

- kratku poziciju u državnoj obveznici s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom i rokom dospijeća jednakim roku trajanja svop-a i

- dugu poziciju u državnoj obveznici s promjenjivom kamatnom stopom i rokom dospijeća jednak roku slijedeće promjene kamatne stope.

4.5. Svop osnove (Basis Swap) Svop osnove predstavlja ugovor kojim ugovorne strane zamjenjuju osnovu promjenjivih kamatnih stopa (npr. tromjesečni LIBOR za šestomjesečni LIBOR ili LIBOR za EURIBOR i sl.). Ukoliko je banka kupila svop osnove, prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik ovaj se instrument dekomponira na:

- kratku poziciju u državnoj obveznici s kamatnom stopom koju banka plaća na osnovu svop-a i rokom dospijeća jednakim roku trajanja svop-a i

- dugu poziciju u državnoj obveznici s kamatnom stopom koju banka prima i rokom dospijeća jednakim roku trajanja svop-a.

4.6. Forvard svop (Forward swap) Forvard svop predstavlja svop ugovor na kamatnu stopu čiji su uslovi dogovoreni danas, a do čije će realizacije doći na ugovoreni dan u budućnosti. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik, kupljeni forvard svop banka dekomponira na kratku poziciju u državnim obveznicama s fiksnom kamatnom stopom i rokom dospijeća jednakim roku dospijeća svop-a i dugu poziciju u državnim obveznicama s fiksnom kamatnom stopom i rokom dospijeća jednakom roku do slijedeće promjene kamatne stope. Primjer: Banka je kupila 5-godišnji kamatni svop (payer swap) s ugovorenom kamatnom stopom od 6%, a koji će se realizovati za dvije godine. Dekompozicija u ovom primjeru odnosi se na:

- kratku poziciju u državnim obveznicama s fiksnom kamatnom stopom od 6% i rokom dospijeća od 7 godina i

- dugu poziciju u državnim obveznicama s fiksnom kamatnom stopom od 6% i rokom dospijeća od 2 godine.

Te vrijednosti se diskontuju na sadašnju vrijednost uzimajući u obzir sadašnju krivulju prinosa. Nakon dvije godine ovaj ugovor će se za potrebe dekomponiranja tretirati poput običnog svop ugovora na kamatnu stopu. 4.7. Međuvalutni svop ugovori na kamatnu stopu (cross-currency interest rate swap) Međuvalutni svop ugovori na kamatnu stopu predstavljaju zamjene obaveza po različitim kamatnim stopama u različitim valutama. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik ovakvi ugovori se dekomponiraju na pozicije u državnim obveznicama nominiranim u različitim valutama s fiksnom/promjenjivom kamatnom stopom i sa različitim rokovima dospijeća.

19

4.8. Valutni forvard ugovori (currency forwards) Valutni forvard ugovor predstavlja valutni svop ugovor čija će realizacija početi na određeni dan u budućnosti, a po kursu koji se ugovara već prilikom zaključenja posla. Osnovni rizik koji proizlazi iz ovakvog ugovora je valutni rizik. Kamatni rizik je također prisutan i treba ga uzeti u obzir u standardnom pristupu. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva valutni forvard ugovor se dekomponira na:

- dugu poziciju u državnim obveznicama nominiranim u kupljenoj valuti bez kupona i - kratku poziciju u državnim obveznicama nominiranim u prodanoj valuti bez kupona, s

ročnostima za obje pozicije jednakim rokovima do slijedećih promjena kamatnih stopa. Primjer: Valutni "forvard" ugovor o kupovini 5.000.000 EUR-a za USD s dospijećem za 6 mjeseci i terminskim kursom od 1.05. U ovom slučaju valutni forvard se dekomponira na: - dugu poziciju u državnim obveznicama u EUR bez kupona s rokom dospijeća od 6 mjeseci

(vrijednost od 5.000.000 EUR-a diskontuje se na trenutnu 6-mjesečnu EUR kamatnu stopu) i - kratku poziciju u državnim obveznicama u USD bez kupona s istim rokom dospijeća (vrijednost

od 5.250.000 USD diskontuje se na trenutnu 6-mjesečnu USD kamatnu stopu). 4.9. Opcije Banke koje kupuju ili izdaju opcije na dužničke finansijske instrumente izračunavaju kapitalne zahtjeve za rizike povezane s opcijama pomoću delta-plus metode. Kod opcija na dužničke instrumente jedna ugovorna strana ima pravo, dok druga ima obavezu realizacije ugovora. Dekompozicija ovog derivata također se vrši na dvije pozicije, dugu i kratku. Pri tome jedna pozicija ima ročnost jednaku ročnosti odnosnog instrumenta (na kojega se opcija odnosi), dok druga pozicija ima ročnost do izvršenja opcije. Prilikom izračunavanja kapitalnog zahtjeva ne postoji razlika u tretmanu evropskih i američkih tipova opcija. Delta koeficijent upućuje na promjene u vrijednosti opcija uslijed promjena u vrijednosti odnosnog instrumenta. Kada se pozicije koriguju sa delta koeficijentima, važno je da se pravilno odrede predznaci (kratkih ili dugih pozicija):

POZICIJA U OPCIJI DELTA ODNOSNA VARIJABLA kupljena kol pozitivna duga pozicija prodana kol negativna kratka pozicija kupljena put negativna kratka pozicija prodana put pozitivna duga pozicija

4.9.1. Opcija na obveznicu Opcija na obveznicu daje kupcu pravo da kupi ili proda obveznicu na određen dan u budućnosti ili u određenom vremenu do dospijeća opcije, a prema unaprijed ugovorenoj cijeni. Takva se opcija dekomponira na poziciju u državnim obveznicama bez kupona s rokom dospijeća do izvršenja opcije i poziciju suprotnog predznaka u obveznici sa pripadajućim rokom dospijeća. Prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva te se pozicije moraju vrednovati u visini njihovog delta ekvivalenta. Primjer: Banka u portfelju ima dugu poziciju u evropskoj put opciji na obveznicu koja će se izvršiti za 3 mjeseca. Dogovorena izvršna cijena je 99 KM (pretpostavka je da ta cijena već uključuje obračunatu kamatu). Obveznica koja je odnosna varijabla ove opcije je 8% državna obveznica sa

20

preostalim rokom dospijeća od 8,2 godine. Trenutna tržišna cijena (uključujući i stečenu kamatu) obveznice je 98 KM. Glavnica iznosi 10.000.000 KM, a delta je -0,41. Put opcija se dekomponira na slijedeće pozicije u visini delta ekvivalenta:

- kratku poziciju u obveznici sa rokom dospijeća od 8,2 godine i - dugu poziciju u državnim obveznicama bez kupona sa rokom dospijeća od 3 mjeseca. S obzirom da ova obveznica ima isplatu po kuponu od 8% prije datuma izvršenja opcije, potrebno je na postojeću dugu poziciju nadodati i dugu poziciju u državnoj obveznici bez kupona sa preostalim rokom dospijeća (u delta ekvivalentu). Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifične pozicijske rizike, pozicije u državnim obveznicama bez kupona se uključuju u kategoriju stavki bez specifičnog rizika (0%), dok se pozicija u obveznici uključuje u kategoriju stavki prema ponderu svog emitenta. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik, dekomponirane pozicije se razvrstavaju u kolone na slijedeći način:

1 do 3 mjeseca

3.960.000 KM-duga pozicija 320.000 KM-duga pozicija

Razredi dospijeća

7 do 10 godina 3.920.000 KM-kratka pozicija

10.000.000 x 99 —————— = 9.900.000 x 0,4 = 3.960.000 KM 100 8% od 10.000.000 = 800.000 x 0,4 = 320.000 KM 10.000.000 x 98 —————— = 9.800.000 x 0,4 = 3.920.000 KM 100 Iznose od 3.960.000 KM i 320.000 KM banka može diskontovati na njihovu sadašnju vrijednost, dok je iznos od 3.920.000 KM već sa deltom pomnožena sadašnja vrijednost diskontovanih novčanih tokova. 4.9.2. Opcije na forvard ugovore na kamatnu stopu Opcija na kamatne forvard ugovore daju kupcu opcije pravo da u vremenu do izvršenja opcije (ili na dan izvršenja opcije u zavisnosti o vrsti opcije) ostvari poziciju u kamatnim forvard ugovorima. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata, opcija se dekomponira na način koji bi se primijenio i na odnosnu varijablu (na kamatni forvard ugovor), a pozicije se uključuju u visini njihovih delta ekvivalenata. Primjer: Kupovina kol opcije u januaru na kamatni forvard ugovor na tromjesečni LIBOR sa dospijećem u martu. Kol opcija se dekomponira na:

- dugu poziciju u visini delta ekvivalenta državne obveznice bez kupona sa rokom dospijeća od 5 mjeseci (period do dospijeća opcije uvećan za period trajanja kamatnog forvard ugovora) i

1 Delta put opcija je negativna ukoliko uslijed rasta cijene odnosne varijable dođe do pada vrijednosti opcije.

21

- kratku poziciju u visini delta ekvivalenta državne obveznice bez kupona s rokom dospijeća od 2 mjeseca (period do dospijeća opcije).

4.9.3. Opcija na stranu valutu (FX option) Opcija na stranu valutu daje kupcu pravo, ali ne i obavezu da na dan izvršenja (ili u periodu prije dana izvršenja) razmjeni ugovoreni iznos jedne valute za drugu prema ugovorenom kursu. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike i valutni rizik takva se opcija dekomponira na jednak način kako bi se dekomponirali i valutni forvard ugovori, pri čemu se pozicije množe s delta koeficijentom. Primjer: Kupovina kol opcije GBP za USD u iznosu od 5.000.000 GBP po kursu 1,6 USD/GBP, sa izvršenjem za 6 mjeseci i delta koeficijentom od 0,535. Kupljena kol opcija se dekomponira na:

- dugu poziciju u državnim obveznicama bez kupona u delta ekvivalentu iznosa od 2.675.000 GBP sa rokom dospijeća od 6 mjeseci (iznos od 5.000.000 GBP banka množi delta koeficijentom opcije) i

- kratku poziciju u državnim obveznicama bez kupona u iznosu od 4.280.000 USD (delta vrijednost od 4.280.000 USD = 5.000.000 GBP x 1,6 USD/GBP x 0,535) sa rokom dospijeća od 6 mjeseci.

5. PRIMJER IZRAČUNA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA SPECIFIČNI KAMATNI RIZIK (OBRAZAC BR. 8-TABELA A) Primjer: Banka u svom portfelju dužničkih vrijednosnih papira u EUR-ima, u knjizi trgovanja ima slijedeće pozicije u protuvrijednosti KM, raspoređene po stavkama koje ne nose rizik, kvalificirajućim stavkama sa različitim rokovima dospijeća i drugim stavkama:

- u KM- R.B. OPIS DUGA

POZICIJA KRATKA POZICIJA

I Stavke koje ne nose rizik 1. Dužnički vrijednosni papiri koje je izdala CB BiH 100.000 -2. Dužnički vrijed. papiri koje su izdale centralne banke zemalja zone A 300.000 -3. Dužnički vrijed. papiri koje su izdale vlade zemalja zone A 150.000 100.0004. Ostale stavke koje ne nose rizik (pozicije u državnoj obveznici nastale

dekomponiranjem derivatnih instrumenata)

200.000 350.000II Kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća do 6 mjeseci

1. Dužnički vrijed. papiri koje su izdale međunarodne banke za razvoj 200.000 100.0002. Dužnički vrijed. papiri koje su izdale regionalne vlade niže od vlada

zemalja zone A

100.000 150.000II Kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća od 6 do 24 mjeseca

1. Dužnički vrijed. papiri koje su izdale međunarodne banke za razvoj 50.000 -III Kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća preko 24 mjeseca

1. Dužnički vrijed. papiri koje su izdale regionalne vlade niže od vlada zemalja zone A

350.000 200.000

IV Druge stavke 1. Dužnički vrijed. papiri koje su izdale inostrane banke koje nemaju

odgovarajući kreditni rejting

50.000 - Izračun kapitalnog zahtjeva za specifični kamatni rizik se daje u slijedećoj tabeli:

Valuta

Duga pozicija

Kratka pozicija

Neto pozicija

Ponderisana pozicija

I Stavke koje ne nose rizik EUR 1. Dužnički vrijednosni papiri koje je izdala Centralna banka BiH 100.000 0 100.000 0

2. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale centralne banke zemalja zone A 300.000 0 300.000 0 3. Dužnički vrijednosni papiri koje je izdala Vlada FBiH 0 0 0 0

4. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale vlade zemalja zone A 150.000 100.000 50.000 0 5. Ostale stavke koje ne nose rizik 200.000 350.000 150.000 0

Ukupna apsolutna vrijednost neto pozicija stavki koje ne nose rizik (ponder 0%) 750.000 450.000 600.000 0

II Kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća do 6 mjeseci EUR 6. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale međunarodne banke za razvoj 200.000 100.000 100.000 250 7. Duž. vrijed. papiri koje su izdale inostrane banke s odgovarajućim kreditnim rejtingom 0 0 0 0

8. Duž. vrijed. papiri koje su izdale regionalne vlade niže od vlada zemalja zone A 100.000 150.000 50.000 125 9. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale institucije koje finansira budžet FBiH/BiH 0 0 0 0

10. Ostale kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća do 6 mjeseci 0 0 0 0

Ukupna apsolutna vrijed.neto pozicija kvalific.stavki (rok do 6 mj.- ponder 0,25%) 300.000 250.000 150.000 375

III Kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća od 6 do 24 mjeseca EUR 11. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale međunarodne banke za razvoj 50.000 0 50.000 500

12. Duž. vrijed. papiri koje su izdale inostrane banke s odgovarajućom kreditnim rejtingom 0 0 0 0 13. Duž. vrijed. papiri koje su izdale regionalne vlade niže od vlada zemalja zone A 0 0 0 0 14. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale institucije koje finansira budžet FBiH/BiH 0 0 0 0

15. Ostale kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća od 6 do 24 mjeseca 0 0 0 0

Ukupna apsolutna vrijed. neto pozicija kvalific.stavki (rok 6-24 mj.- ponder 1,00%) 50.000 0 50.000 500 IV Kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća preko 24 mjeseca EUR 16. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale međunarodne banke za razvoj 0 0 0 0 17. Duž. vrijed. papiri koje su izdale inostrane banke s odgovarajućom kreditnim rejtingom 0 0 0 0

18. Duž. vrijed. papiri koje su izdale regionalne vlade niže od vlada zemalja zone A 350.000 200.000 150.000 2.400

19. Dužnički vrijednosni papiri koje su izdale institucije koje finansira budžet FBiH/BiH 0 0 0 0 20. Ostale kvalificirajuće stavke sa rokom dospijeća preko 24 mjeseca 0 0 0 0

Ukupna apsolutna vrijed. neto pozicija kvalifi. stavki (rok preko 24 mj.-ponder 1,60%) 350.000 200.000 150.000 2.400

V Druge stavke EUR 21. Duž. vr. papiri koje su izdale inostrane banke koje nemaju odgovarajući kreditni rejting 50.000 0 50.000 6.000 22. Dužnički vrijednosni papiri ostalih izdavalaca 0 0 0 0

Ukupna apsolutna vrijednost neto pozicija drugih stavki (ponder 12%) 50.000 0 50.000 6.000 Kap. zahtjev za specifični kamatni rizik

(Zbir svih ponderisanih pozicija pod I+II+III+IV+V):

9.275

6. PRIMJER IZRAČUNA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA OPĆI KAMATNI RIZIK (OBRAZAC BR. 8-TABELE B I C) Primjer: Izračun kapitalnog zahtjeva prikazan je primjerom portfelja banke u EUR-ima, iskazanog u protuvrijednosti KM namijenjen trgovanju u sastavu:

1. Banka posjeduje državnu obveznicu s preostalim rokom dospijeća od 8,5 godina. Obveznica nosi kupon od 7%. Kamata se isplaćuje godišnje. Nominalna vrijednost obveznice je 10.000.000 KM. Tekuća cijena (uključujući i obračunatu kamatu) je 106,71 (OBVEZNICA).

2. Banka posjeduje forvard ugovor na državne obveznice s rokom isporuke za 6 mjeseci. Glavnica obveznica iznosi 50.000.000 KM, a ugovorena forvard stopa je 118,50 (uključujući i obračunatu kamatu). Obveznice nose kupon od 8%, sa preostalim rokom dospijeća od 6,25 godina. Tržišna stopa na ove obveznice je 115,96 (uključujući i obračunatu kamatu (TERMINSKA KUPOVINA OBVEZNICA).

3. Banka je kupila FRA 3/6 na iznos od 100.000.000 KM. Kamatna stopa je 5% (KUPLJENI FRA).

4. Banka posjeduje forvard ugovor kojim je kupila jene, u protuvrijednosti 10.000.000 KM, za EUR-e, u protuvrijednosti 74.000.000 KM. Dan isporuke je za 90 dana (VALUTNI FORVARD).

5. Banka je kupila "payer swap" na iznos od 10.000.000 KM sa kamatnom stopom od 6%. Dospijeće svopa je za 5 godina. Prilikom posljednjeg obračuna kamate šestomjesečni LIBOR iznosio je 5%, a slijedeći obračun kamate je za šest mjeseci (KUPLJENI KAMATNI SVOP).

6. 1. Obveznica S obzirom da se radi o dugoročnoj obveznici banka mora diskontovati novčane tokove na osnovu ove obveznice kako bi dobila vrijednost koju će koristiti prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik. U tu svrhu pretpostavimo da su podaci tržišne krivulje prinosa na nerizične dužničke vrijednosne papire slijedeći:

Godina Prinos do dospijeća Diskontni faktor t

r

1 df = ——

(1+r)t 1 5,00 0,9524 2 5,21 0,9034 3 5,41 0,8538 4 5,63 0,8033 5 5,85 0,7526 6 6,08 0,7018 7 6,31 0,6516 8 6,55 0,6020 9 6,81 0,5527 10 7,07 0,5050

1 df = ——— = 0,9524 (1+0,05) 1 2

df = ————— = 0,9034 itd. (1+0,0521)

24

Izračun diskontovane vrijednosti obveznice bi bio slijedeći:

Godina

Godišnji prinos

Diskontni Faktor

t

r2

1 df = ——

(1+r)t

Novčani tokovi

Diskontovani

novčani tokovi

0,5 5,00 0,9759 700.000 683.1301,5 5,105 0,9280 700.000 649.6002,5 5,31 0,8787 700.000 615.0903,5 5,52 0,8286 700.000 580.0204,5 5,74 0,7779 700.000 544.5305,5 5,965 0,7271 700.000 508.9706,5 6,195 0,6766 700.000 473.6207,5 6,43 0,6266 700.000 438.6208,5 6,68 0,5772 10.700.000 6.176.040

10.669.620 1 0,5

df = ———— = 0,9759 itd. za ostale periode. (1+0,05) Banka ima dugu poziciju u državnoj obveznici u vrijednosti 10.669.620 KM, koju svrstava u razred dospijeća 7-10 godina u kolonu kamatnih stopa većih od 3%. Specifični kamatni rizik je 0, s obzirom da je riječ o državnim obveznicama. 6.2. Terminska kupovina obveznica Prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik banka će ovu stavku dekomponirati na slijedeće pozicije: • dugu poziciju u državnoj obveznici koja se raspoređuje u razred dospijeća 5-7 godina u kolonu kamatnih stopa većih od 3% i to u iznosu od 57.980.000 KM. Iznos od 57.980.000 KM dobiven je diskontovanjem obveznice na slijedeći način:

Godina

Prilagođeni prinos

Diskontni Faktor

t

r3

1 df = ——

(1+r)t

Novčani tokovi

Diskontovani

novčani tokovi

0,25 5,0000 0,9879 4.000.000 3.951.6001,25 5,0525 0,9402 4.000.000 3.760.8002,25 5,2600 0,8911 4.000.000 3.564.4003,25 5,4650 0,8412 4.000.000 3.364.8004,25 5,6850 0,7906 4.000.000 3.162.4005,25 5,9075 0,7398 4.000.000 2.959.2006,25 6,1375 0,6892 54.000.000 37.216.800

57.980.000

2 S obzirom da do isteka pune godine dospijeća obveznice predstoji još 6 mjeseci potrebno je prilikom izračuna diskontnog faktora korigovati r na slijedeći način: r = (1-0,5 )x 5,00 + 0,5 x 5,21=5,105%; r = (2-1,5) x 5,21 + 0,5 x 5,41 = 5,31% itd. Isti postupak potrebno je učiniti i kod svih ostalih razdoblja. 3 S obzirom da je 0,75 godina još preostalo do isteka prve godine dospijeća obveznice potrebno je prilagoditi r na slijedeći način: r za vremenski period 1,25 godina = (1-0,25) x 5 + 0,25 x 5,21 =5,0525%, za vremenski period od 2,25 godina = (2-1,25) x 5,21 + 0,25 x 5,41 =5,26% i na ovaj način za preostale vremenske periode.

25

• kratku poziciju u državnoj obveznici bez kupona koja se raspoređuje u razred do dospijeća 3-6 mjeseci u kolonu kamatnih stopa ispod 3% u iznosu od 57.822.075 KM. Iznos od 57.822.075 KM dobije se množenjem glavnice sa ugovorenom forvard stopom (118,50/100) i diskontnim faktorom za šest mjeseci:

1 0,5

0,9759 = ———— (1 + 0,05)

50.000.000 x 1,185 x 0,9759 = 57.822.075 • kratku poziciju u državnoj obveznici bez kupona koja se raspoređuje u razred do dospijeća 1-3 mjeseca i kolonu kamatnih stopa manjih od 3% u iznosu od 3.951.600 KM. Navedeni iznos dobiven je množenjem glavnice sa kuponskom kamatnom stopom (8/100) i diskontnim faktorom za tri mjeseca: 1 0,25

0,9879 = ———— (1+ 0,05)

50.000.000 x 0,08 x 0,9879 = 3.951.600 6.3. Kupljeni FRA Banka će ovaj FRA prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik dekomponirati na slijedeće pozicije: • kratku poziciju u državnoj obveznici bez kupona rasporedit će u razred dospijeća od 3-6 mjeseci u kolonu kamatnih stopa ispod 3% i to u iznosu od 98.809.875 KM koji se dobije množenjem glavnice (100.000.000 KM) sa tromjesečnom kamatnom stopom - 1,0125 (1+5/100/4) i diskontnim faktorom za 6 mjeseci (0,9759) i • dugu poziciju u državnoj obveznici bez kupona rasporedit će u razred dospijeća 1-3 mjeseca u kolonu kamatnih stopa ispod 3% i to u iznosu od 98.790.000 KM. Navedeni iznos dobije se množenjem glavnice (100.000.000 KM) s diskontnim faktorom za 3 mjeseca (0,9879). 6.4. Valutni forvard Banka će navedenu poziciju prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik dekomponirati na slijedeće pozicije: • kratku poziciju u državnoj obveznici bez kupona rasporedit će u razred dospijeća od 1-3 mjeseca u kolonu kamatnih stopa manjih od 3% u iznosu od 73.104.600 KM. Navedeni iznos dobiven je množenjem 74.000.000 KM (EUR-i) sa diskontnim faktorom za tri mjeseca (0,9879) i • dugu poziciju u državnoj obveznici bez kupona rasporedit će u razred dospijeća od 1-3 mjeseca u kolonu kamatnih stopa manjih od 3% u iznosu od 9.879.000 KM. Navedeni iznos dobiven je množenjem 10.000.000 KM (jeni) sa diskontnim faktorom za tri mjeseca (pretpostavka je da je prinos do dospijeća za jen-e isti kao i za EUR-e, te je i diskontni faktor isti 0,9879). 6. 5. Kupljeni kamatni svop Banka će prilikom izračuna kamatnog rizika dekomponirati ovaj instrument na slijedeće pozicije:

26

• kratku poziciju u državnoj obveznici s kamatnom stopom od 6%, koji raspoređuje u razred dospijeća 4-5 godina u kolonu kamatnih stopa većih od 3% i to u iznosu od 10.085.300 KM, koji je dobiven diskontovanjem novčanih tokova kako je prikazano u slijedećoj tabeli:

Godina

Prinos Diskontni Faktor

t

r 1 df = ——

(1+r)t

Novčani tokovi

Diskontovani

novčani tokovi

1 5,00 0,9524 600.000 571.4402 5,21 0,9034 600.000 542.0403 5,41 0,8538 600.000 512.2804 5,63 0,8033 600.000 481.9805 5,85 0,7526 10.600.000 7.977.560 10.085.300

• dugu poziciju u državnoj obveznici koji raspoređuje u razred dospijeća od 3-6 mjeseci u kolonu kamatnih stopa većih od 3% u iznosu od 10.002.975 KM. Navedeni iznos dobiven je množenjem ugovorenog iznosa od 10.000.000 KM sa kamatnom stopom (1,025) i diskontnim faktorom za šest mjeseci (0,9759). 6. 6. Izračun kapitalnog zahtjeva Rezultati dekomponiranja portfelja banke namijenjen trgovanju u ovom primjeru daju se u slijedećoj tabeli (predznak + označava dugu, a predznak – kratku poziciju):

Osnova

Komponente

Iznos u KM

Razred dospijeća

Kolona

Obveznica

Državna obveznica

+10.669.620

7-10 godina

veća od 3%

Terminska kupovina obveznica

Državna obveznica

+57.980.000

5-7 godina

veća od 3%

Državna obveznica

-57.822.075

3-6 mjeseci

manja od 3%

Državna obveznica

-3.951.600

1-3 mjeseca

manja od 3%

Kupljeni FRA

Državna obveznica

-98.809.875

3-6 mjeseci

manja od 3%

Državna obveznica

+98.790.000

1-3 mjeseca

manja od 3%

Valutni forvard

Državna obveznica

-73.104.600

1-3 mjeseca

manja od 3%

Državna obveznica

+9.879.000 (odnosi se na jene)

1-3 mjeseca

manja od 3%

Kamatni svop

Državna obveznica

-10.085.300

4-5 godina

veća od 3%

Državna obveznica

+10.002.975

3-6 mjeseci

veća od 3%

U primjeru ćemo izračunati kapitalni zahtjev za kamatni rizik za portfelj u EUR-ima, te iz tog razloga nećemo uzeti u obzir poziciju valutnog forvarda koja se odnosi na jene. S obzirom da su sve stavke koje ova banka ima u svom portfelju dekomponirane na državne obveznice, iznos kapitalnog zahtjeva za specifični kamatni rizik je nula.

6.6.1. Izračun kapitalnog zahtjeva za opći kamatni rizik – Pristup zasnovan na dospijeću

Neusklađena Usklađena Neusklađena

Ponderisana otvorena Usklađene ponderisana ponderisana ponderisana Razred dospijeća Valuta Otvorena pozicija Pozicija pozicije po pozicija po pozicija po pozicija po

Duga Kratka Duga Kratka razredima razredima zonama zonama 0-1 mjeseca (>3%) odn. 0-1 mjeseca (<3%) 0,00% EUR 1-3 mjeseca (>3%) odn. 1-3 mjeseca (<3%) 0,20%

EUR 98.790.000 77.056.200 197.580 154.112,40 154.112,40 43.467,60

3-6 mjeseca (>3%) odn. 3-6 mjeseca (<3%) 0,40%

EUR 10.002.975 156.631.950 40.011,90 626.527,80 40.011,90 -586.515,90

6-12 mjeseca (>3%) odn. 6-12 mjeseca (<3%) 0,70% EUR B) Usklađena ponderisana pozicija u zoni jedan 40% 43.467,60 -543.048,30 1-2 godine (>3%) odn. 1-1,9 godine (<3%) 1,25% EUR 2-3 godine (>3%) odn. 1,9-2,8 godine (<3%) 1,75% EUR 3-4 godine (>3%) odn. 2,8-3,6 godine (<3%) 2,25% EUR C) Usklađena ponderisana pozicija u zoni dva 30% 4-5 godina (>3%) odn. 3,6-4,3 godine (<3%) 2,75% EUR 10.085.300 277.345,75 -277.345,75 5-7 godina (>3%) odn. 4,3-5,7 godina (<3%) 3,25% EUR 57.980.000 1.884.350 1.884.350,00 7-10 godina (>3%) odn. 5,7-7,3 godine (<3%) 3,75% EUR 10.669.620 400.110,75 400.110,75 10-15 godina (>3%) odn. 7,3-9,3 godina (<3%) 4,50% EUR 15-20 godina (>3%) odn. 9,3-10,6 godina (<3%) 5,25% EUR više od 20 godina (>3%) odn. 10,6-12 godina (<3%) 6,00% EUR 12-20 godina (<3%) 8,00% EUR više od 20 godina (<3%) 12,5% EUR D) Usklađena ponderisana pozicija u zoni tri 30% 277.345,75 2.007.115 A) Ukupno usklađena ponderisana pozicija po svim razredima dospijeća 10%

194.124,30

E) Usklađena ponderisana pozicija između zone jedan i zone dva 40%

F) Usklađena ponderisana pozicija između zone dva i zone tri 40%

G) Usklađena ponderisana pozicija između zone jedan i zone tri 100%

543.048,30

H) Preostala neusklađena ponderisana pozicija 100% 1.464.066,70 Kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik ( 10% od A+40% od B+30% od C+30% od D+40% od E+40% od F+100% od G+100% od H)

2.127.118,20

Način izračuna kapitalnog zahtijeva za opći kamatni rizik po pristupu koji se zasniva na dospijeću daje se u slijedećoj tabeli:

- u KM-

Osnova

Ponder

Iznos

Kapitalni zahtjev Usklađena pozicija po razredima 0,1 194.124,30 19.412,43Usklađena pozicija u zoni 1 0,4 43.467,60 17.387,04Usklađena pozicija u zoni 3 0,3 277.345,75 83.203,73Usklađena pozicija između zone 1 i 3 1 543.048,30 543.048,30Neusklađena pozicija 1 1.464.066,70 1.464.066,70Ukupni kapitalni zahtjev 2.127.118,20

6.6.2. Izračun kapitalnog zahtjeva za opći kamatni rizik – Pristup zasnovan na trajanju Ukoliko banka izračunava kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik pristupom zasnovanom na trajanju potrebno je izračunati modificirano trajanje za svaki od navedenih instrumenata, te na osnovu izračunatog modificiranog trajanja rasporediti stavke po razredima dospijeća. Na primjeru obveznice pod tačkom 5.1. ovog primjera izračunat ćemo modificirano trajanje. Ono se izračunava na način da na osnovu diskontovane vrijednosti obveznice (10.669.620 KM) izračunamo konstantni godišnji prinos (engl. flat yield curve) za cijeli period do dospijeća. Kamatna stopa, ukoliko se ne mijenja tokom cijelog perioda trajanja instrumenta (8,5 godina), je 6,49036%. Primjenom ovog konstantnog godišnjeg prinosa izračunavamo diskontne faktore na slijedeći način:

Godina

Prinos Diskontni faktor

D

t

r 1 df = ——

(1+r)t

Novčani tokovi

Diskontovani

novčani tokovi

(1) (2) (3) (4) (5) (1) x (3) x (4)/10.669.620

0,5 6,49036 0,9690 700.000 678.332,92 0,0321,5 6,49036 0,9100 700.000 636.989,97 0,0902,5 6,49036 0,8545 700.000 598.166,80 0,1403,5 6,49036 0,8024 700.000 561.709,81 0,1844,5 6,49036 0,7535 700.000 527.474,79 0,2225,5 6,49036 0,7076 700.000 495.326,33 0,2556,5 6,49036 0,6645 700.000 465.137,25 0,2837,5 6,49036 0,6240 700.000 436.788,13 0,3078,5 6,49036 0,5860 10.700.000 6.269.692,89 4,995

10.669.620 6,509 Primjenom formula navedenih u Odluci izračunava se modificirano trajanje ove obveznice na slijedeći način: 0,5 x 0,9690 x 700.000 D za 0,5 god. = —————————— = 0,032 10.669.620

29

1,5 x 0,9100 x 700.000 D za 1,5 god. = —————————— = 0,090 itd. za svaki period posebno. 10.669.620 D 6,509 Dmod = —— = ———————— = 6,112 (1+r) 1+ 6,49036/100 Na isti su način izračunata modificirana trajanja ostalih stavki, te iznose:

OSNOVA

KOMPONENTE

IZNOS

RED

MODIFICIRANA TRAJANJA

Obveznica

Državna obveznica

+10.669.620

veća od 3%

6,112

Terminska kupov. obveznica

Državna obveznica

+57.980.000

veća od 3%

4,669

Državna obveznica

-57.822.075

manja od 3%

0,488

Državna obveznica

-3.951.600

manja od 3%

0,247

Kupljeni FRA

Državna obveznica

-98.809.875

manja od 3%

0,488

Državna obveznica

+98.790.000

manja od 3%

0,247

Valutni forvard

Državna obveznica

-73.104.600

manja od 3%

0,247

Kamatni svop

Državna obveznica

-10.085.300

veća od 3%

4,222

Državna obveznica

+10.002.975

veća od 3%

0,488

Na osnovu takvih modificiranih trajanja banka raspoređuje pojedine stavke u razrede do dospijeća, množi ih modificiranim trajanjem i pretpostavljenom promjenom kamatne stope, te na osnovu tako dobivenih iznosa izračunava kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik koji u ovom slučaju iznosi kako slijedi:

- u KM -

OSNOVA

PONDER

IZNOS KAPITALNI ZAHTJEV

Usklađene pozicije po zonama 0,02 590.886,78 11.817,74Usklađena pozicija između zone 1 i 3 1,00 661.866,91 661.866,91Neusklađena pozicija 1,00 1.391.521,49 1.391.521,49Ukupni kapitalni zahtjev 2.065.206,14

Zone Valuta Otvorena pozicija Modifi. Ponderisana otvorena pozicija

Usklađena pon. pozicija po

zonama

Neusklađena pon. pozicija po zonama

Duga Kratka trajanje Duga Kratka Zona 1 (do 1 godine) Instrument 1 –(Državne obveznice -1-3mj.) EUR 98.790.000 77.056.200 0,247 244.011,30 190.328,81 Instrument 2 – (Državne obveznice 3-6mj.) EUR 10.002.975 156.631.950 0,488 48.814,52 764.363,92 Ukupno zona 1 (pretpostavljena promjena kamatne stope - 1%)

292.825,82 954.692,73

292.825,82 -661.866,91

Zona 2 (od 1 do 3 godine i 6 mjeseci) EUR Ukupno zona 2 (pretpostavljena promjena kamatne stope - 0,85%)

Zona 3 (preko 3 godine i 6 mjeseci) Instrument 1 –(Državne obveznice -4-5god.) EUR 10.085.300 4,222 298.060,96 Instrument 2–(Državne obveznice -5-7god.) EUR 57.980.000 4,669 1.894.960,34 Instrument 3–(Državne obveznice -7-10god.) EUR 10.669.620 6,112 456.489,02 Ukupno zona 3 (pretpostavljena promjena kamatne stope - 0,70%)

2.351.449,36 298.060,96 298.060,96 2.053.388,4

A) Usklađ. poz. ponder. vremenom trajanja po svim zonama -2%

590.886,78

B) Usklađ. poz. ponder. vremenom trajanja između zone 1 i zone 2-40%

C) Usklađ. poz. ponder. vremenom trajanja između zone 2 i zone 3 - 40%

D) Usklađ. poz. ponder. vremenom trajanja između zone 1 i zone 3 -100%

661.866,91

E) Neusklađene pozicije ponder. vremenom trajanja -100%

1.391.521,49

Kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik ( 2% od A+40% od B+40% od C+100% od D+100% od E)

2.065.206,14

7. PRIMJER IZRAČUNA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA RIZIK ULAGANJA U

VLASNIČKE VRIJEDNOSNE PAPIRE (OBRAZAC BR. 9-TABELA A) Primjer: Banka ima slijedeće pozicije u svom portfelju vrijednosnih papira uključenih u knjigu trgovanja za nacionalno tržište BiH:

- u KM-

Dionice izdate od istog emitenta

Pozicija Broj dionica Tržišna cijena Tržišna vrijednost

Kompanija A duga 10.000 35 350.000Kompanija A kratka 20.000 25 500.000Kompanija A kratka 5.000 50 250.000Kompanija A duga 15.000 20 300.000Kompanija A kratka 2.000 60 120.000

Da bi se izračunao ukupan kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire (u ovom slučaju dionice) potrebno je prethodno izračunati kapitalne zahtjeve za opći i specifični rizik. Pretpostavka je da se radi o identičnim dionicama (izdate od istog emitenta, imaju isti tretman i glase u KM), te je moguće vršiti netiranje dugih i kratkih pozicija. a) Utvrđivanje kapitalnog zahtijeva za opći rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire Tržišna vrijednost svih neto dugih pozicija iznosi 650.000 KM (350.000 + 300.000). Tržišna vrijednost svih neto kratkih pozicija iznosi 870.000 KM (500.000 + 250.000 + 120.000). Neto otvorena pozicija iznosi 220.000 KM (870.000 - 650.000). Kapitalni zahtjev za opći rizik ulaganja u vlasničke instrumente izračunava se na slijedeći način: 220.000 x 12% = 26.400 KM b) Utvrđivanje kapitalnog zahtijeva za specifični rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire Ukupna bruto pozicija banke u navedenim dionicama iznosi 1.520.000 KM (zbir svih iznosa neto dugih i neto kratkih pozicija). Kapitalni zahtjev za specifični rizik ulaganja u vlasničke instrumente izračunava se na slijedeći način: 1.520.000 x 6% = 91.200 KM

32

c) Utvrđivanje ukupnog kapitalnog zahtijeva za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire Ukupan kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire daje se u slijedećem pregledu:

- u KM-

Opis Iznos Kapitalni zahtjev za opći rizik 26.400Kapitalni zahtjev za specifični rizik 91.200Ukupan kap. zah. za rizik ulag. u vl. vr. papire 117.600

8. PRIMJER IZRAČUNA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA ROBNI RIZIK

(OBRAZAC BR. 9-TABELA B) Primjer: Banka A ima slijedeće pozicije u robi u EUR-ima, sa tržišnom cijenom od 100 EUR-a po kilogramu (pretpostavka je da je roba identična):

Pozicija Standardna jedinica mjere (kg)

Tržišna cijena Tržišna vrijednost u EUR-ima

Tržišna vrijednost u KM

Duga +128 100 +12.800 +25.035Kratka -160 100 -16.000 -31.293Duga +96 100 +9.600 +18.776

Kratka -96 100 -9.600 -18.776 Ukupna duga pozicija iznosi 43.811 KM. Ukupna kratka pozicija iznosi 50.069 KM. Neto otvorena pozicija (neto kratka pozicija) iznosi 6.258 KM. Kapitalni zahtjev za neto poziciju u robi iznosi: 6.258 x 15% = 939 KM. Bruto pozicija u robi iznosi 93.880 KM (43.811 + 50.069). Kapitalni zahtjev za bruto poziciju u robi iznosi: 93.880 x 3% = 2.816 KM. Ukupni kapitalni zahtjev za robni rizik daje se u slijedećem pregledu:

- u KM -

Opis Iznos Kapitalni zahtjev za neto poziciju u robi 939Kapitalni zahtjev za bruto poziciju u robi 2.816Ukupni kapitalni zahtjev za robu 3.755

33

9. PRIMJER IZRAČUNA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA RIZIK ISPORUKE (OBRAZAC BR. 10-TABELA A) Primjer: Banka je kupila 500 dionica kompanije A po cijeni od 200 KM po dionici, 1.000 dionica kompanije B po cijeni od 180 KM po dionici do 3. augusta 2006. godine, i obveznice A nominalne vrijednosti 1.000.000 KM i cijenom od 102,32 (uključujući pripadajuću kamatu) do 15. augusta 2006. godine. Banka je stekla 500 dionica kompanije C po cijeni od 145 KM do 5. maja 2006. godine, i obveznice B nominalne vrijednosti od 2.000.000 KM po cijeni od 99,78 (uključujući pripadajuću kamatu) do 15. jula 2006. godine. Poslovni partneri nisu ispunili obaveze vezano za ugovoreni datum isporuke. Na dan 24. augusta, dionice A su imale tržišnu vrijednost u iznosu od 180 KM, dionice B su imale tržišnu vrijednost u iznosu od 220 KM, dionice C su imale tržišnu vrijednost u iznosu od 170 KM, obveznice A su imale cijenu 103,78 (uključujući pripadajuću kamatu), i obveznice B su imale cijenu 98,24 (uključujući pripadajuću kamatu). Kapitalni zahtjevi za rizik isporuke koji je nastao zbog kašnjenja isporuke vrijednosnica izračunatog u skladu sa varijantama A i B daju se u slijedećim tabelama: 9.1. Kapitalni zahtjev za rizik isporuke u skladu sa varijantom A ( 4 )

Vrijednosnice

Ugovorena

cijena isporuke

Ugovoreni

datum isporuke

Trenutna tržišna

cijena na 24.8.06.

Potencijalni gubitak/

dobit (razlika u cijeni)

Faktor

Kapitalni zahtjev

500 dionica kompanije A

200

03.08.2006.

180

10.000

0,5 0

1.000 dionica kompanije B

180

03.08.2006.

220

-40.000

0,5 20.000

500 dionica kompanije C

145

05.05.2006.

170

-12.500

1 12.500

1.000.000 obveznica A

102,32

15.08.2006.

103,78

-14.600

0,1 1.460

2.000.000 obveznica B

99,78

15.07.2006.

98,24

30.800

0,75 0

Ukupno kapitalni zahtjev

33.960

4 - Dani kašnjenja se računaju od ugovorenog datuma isporuke do 24.8.2006. godine, te na osnovu toga utvrđuje faktor;

- U dva slučaja gdje razlika između ugovorene i tržišne cijene nije predstavljala gubitak za banku, nije se računao kapitalni zahtjev; - Kapitalni zahtjev se dobije množenjem razlike u cijeni (ugovorene i tržišne) sa odgovarajućim faktorom.

34

9.2.Kapitalni zahtjev za rizik isporuke u skladu sa varijantom B ( 5 )

Vrijednosnice

Ugovorena

cijena isporuke

Ugovoreni

datum isporuke

Trenutna tržišna

cijena na 24.08.06.

Potencijalni gubitak/

dobit (razlika u cijeni)

Faktor

Kapitalnizahtjev

500 dionica kompanije A

200

03.08.2006.

180

10.000

0,04 4.000

1.000 dionica kompanije B

180

03.08.2006.

220

-40.000

0,04 7.200

500 dionica kompanije C

145

05.05.2006.

170

-12.500

1 (varijanta A) 12.500

1.000.000 obveznica A

102,32

15.08.2006.

103,78

-14.600

0,005 5.116

2.000.000 obveznica B

99,78

15.07.2006.

98,24

30.800

0,09 179.604

Ukupno kapitalni zahtjev

208.420

10. PRIMJERI IZRAČUNA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE (OBRAZAC BR. 10-TABELA B) 10.1. Slobodna isporuka Rizik povezan sa slobodnom isporukom razlikuje se od rizika isporuke, a odnosi se na aktivnosti trgovanja u kojima je banka izvršila plaćanje ili isporuku, ali isporuka ili plaćanje druge ugovorne strane još nije dospjelo. Tada postoji povećan rizik za slučaj neispunjenja obaveza druge ugovorne strane, te su iz tih razloga slobodne isporuke subjekt računanja rizika druge ugovorne strane. Slobodne isporuke postoje odmah čim je banka platila vrijednosnice koje nije primila ili je isporučila vrijednosnice prije nego što je primila uplate, te je prošlo jedan ili više dana od plaćanja ili isporuke. Kako bi se izračunao protekli broj dana, potrebno je početi od datuma od kada je transakcija počela vrijediti. Kapitalni zahtjev iznosi 12% od pomnožene tekuće tržišne vrijednosti isporučene vrijednosnice ili izvršenog plaćanja i odgovarajućeg pondera kreditnog rizika iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka (0%, 20%, 50% i 100%). Rizik isporuke i rizik slobodne isporuke mogu se pojaviti simultano. To je slučaj ukoliko transakcija nije bila namirena u ugovoreno vrijeme, a jedna od dvije ugovorne strane je

5 - Dani kašnjenja se računaju od ugovorenog datuma isporuke do 24.8.2006. godine, te na osnovu toga utvrđuje faktor; - Za dane kašnjenja od 46 dana i više kod izračuna kapitalnog zahtijeva uzima se 100% razlike u cijeni

(faktor 1), kao i u varijanti A; - Za preostale dane kašnjenja kapitalni zahtjev se dobije množenjem ugovorene vrijednosti sa odgovarajućim faktorom.

35

izvršila slobodnu isporuku. U tom slučaju izračunavaju se kapitalni zahtjevi i za rizik isporuke (od petog dana nadalje) i za rizik slobodne isporuke. Primjer slobodne isporuke: 1. augusta banka A kupuje 3.000 dionica po cijeni od 500 KM po dionici od banke B (inostrana banka sa sjedištem u zemlji zone B). Datum procjene je 3. augusta. Na dan 3. augusta banka A vrši isplatu kao što je dogovoreno, međutim, banka B ne uspijeva isporučiti dionice. Na dan 6. augusta, isporuka još nije bila izvršena, a cijena dionice je porasla na 560 KM. Kamatna stopa na kredite s rokom do opoziva je 3%. U ovom slučaju prošla su tri dana od dana kada je banka A platila kupljene dionice koje nije primila od inostrane banke B. Kapitalni zahtjev se računa na način da se tržišna vrijednost dionica (u momentu kupovine) pomnoži sa trodnevnom kamatnom stopom, odgovarajućim ponderom kreditnog rizika 20% (0,2) i 12% (0,12). 3.000 x 500 x (1+0,03×3/360) x 0,2 x 0,12 = 36.009 KM Primjer slobodne isporuke: 1. augusta banka A prodaje obveznice nominalne vrijednosti 1.000.000 KM po cijeni od 101.12 (uključujući pripadajuću kamatu) trgovačkom društvu B. Datum procjene je 3. augusta. Na dan 3. augusta banka A isporučuje obveznice kao što je dogovoreno, međutim trgovačko društvo B ne uspijeva platiti ugovoreni iznos. Na dan 6. augusta plaćanje još nije bilo izvršeno; cijena obveznice je 100.89 (uključujući obračunatu kamatu) na taj datum. U ovom primjeru prošla su tri dana od dana kada je banka A isporučila prodate obveznice, a uplatu nije primila od trgovačkog društva B. Kapitalni zahtjev se računa na način da se tržišna vrijednost obveznica (na dan 6. augusta) pomnoži sa odgovarajućim ponderom kreditnog rizika 100% (1,00) i 12% (0,12). 1.000.000 x 1,0089(100,89/100) x 1,00 x 0,12 = 121.068 KM U prethodnim primjerima nije se računao kapitalni zahtjev za rizik isporuke, s obzirom da je proteklo manje od 5 dana od dana ugovorene isporuke. Primjer rizika isporuke i kumuliranog rizika slobodnih isporuka: Na dan 1. augusta banka A kupuje 3.000 dionica po cijeni od 500 KM po dionici od banke B (inostrana banka sa sjedištem u zemlji zone B). Datum procjene je 3. augusta. Na dan 3. augusta banka A vrši isplatu kao što je dogovoreno, međutim banka B ne uspijeva isporučiti dionice. Na dan 29. augusta isporuka još nije bila izvršena, a cijena dionice je porasla na 590 KM. Kamatna stopa na kredite s rokom do opoziva je 3%. Izračun kapitalnog zahtjeva se vrši na slijedeći način: a) za slobodnu isporuku: 3.000 x 500 x (1+0,03×26/360) x 0,2 x 0,12 = 36.078 KM. b) za rizik isporuke po varijanti A:

36

3.000 x (590-500) x 0,5 = 135.000 KM ili za rizik isporuke po varijanti B: 3.000 x 500 x 0,04 = 60.000 KM. Kumulativni kapitalni zahtjev za ovaj primjer iznosi 171.078 KM ili 96.078 KM u zavisnosti od toga da li je rizik isporuke izračunat po varijanti A ili varijanti B. Primjer rizika isporuke i kumuliranog rizika slobodnih isporuka: Dana 1. augusta banka A prodaje obveznice nominalne vrijednosti 1.000.000 KM po cijeni od 101.12 (uključujući pripadajuću kamatu) trgovačkom društvu B. Datum procjene je 3. august. Dana 3. augusta banka A isporučuje obveznice, kao što je dogovoreno, međutim trgovačko društvo B ne uspijeva platiti ugovoreni iznos novca. Na dan 29. augusta plaćanje još nije bilo izvršeno; cijena obveznice na taj datum je 99.89 (uključujući pripadajuću kamatu). Izračun kapitalnog zahtjeva se vrši na slijedeći način: a) za slobodnu isporuku: 1.000.000 x 0,9989(99,89/100) x 1,00 x 0,12 = 119.868 KM b) za rizik isporuke po varijanti A: 1.000.000 x ((101,12-99,89)/100) x 0,5 = 6.150 KM ili za rizik isporuke po varijanti B: 1.000.000 x 1,0112 (101,12/100) x 0,04 = 40.448 KM Kumulativni kapitalni zahtjev za ovaj primjer iznosi 126.018 KM ili 160.316 KM u zavisnosti od toga da li je rizik isporuke izračunat po varijanti A ili varijanti B. 10.2. Repo i reverse repo ugovori/posuđivanje vrijednosnica U svrhu računanja kapitalnih zahtijeva za rizik druge ugovorne strane iz transakcija proizišlih iz repo ugovora ili reverse repo ili ugovora o posuđivanju vrijednosnica nije potrebno diferencirati između repo i reverse repo transakcija i transakcija posuđivanja (posuđivanje vrijednosnica prema i od druge strane) vrijednosnica, iz razloga što je rizična situacija vrlo slična za ta dva tipa posla. U slučaju repo ugovora, specifična vrsta rizika druge ugovorne strane ovisi o tome da li se u ugovoru radi o pravoj prodaji i repo transakciji ili se transakcija odnosi na prodaju sa repo opcijom. U slučaju prave prodaje i repo ugovora (primalac transfera obavlja radnje kako bi vratio sredstva primljena od pošiljaoca transfera, te ne bi morao izvršiti plaćanje određenog iznosa novca), rizik druge ugovorne strane postoji i za primaoca i pošiljaoca transfera: za instituciju koja transferira sredstva, rizik druge ugovorne strane se sastoji u mogućnosti da druga ugovorna strane ne uspije vratiti sredstva kao što je to dogovoreno ili da vrijednost novca ili

37

vrijednost primljenog kolaterala ne može pokriti tržišnu vrijednost sredstava. Za instituciju kojoj su sredstva bila transferirana, rizik druge ugovorne strane se sastoji u mogućnosti da pošiljalac transfera ne uspije platiti ugovoreni iznos novca zbog retransfera sredstava ili ne uspije vratiti kolateral ili vrijednost imovine zadržane od strane institucije nema potpuno pokriće. U slučaju prodaje s repo opcijom (primalac transfera je naslovljen, ali nije obavezan retransferirati njemu transferirana sredstva radi plaćanja određenog iznosa novca), za razliku od prije navedenog, samo rizik druge ugovorne strane koji se javlja kod primaoca transfera mora biti uzet u obzir. Pošiljalac transakcije u ovom slučaju je subjekt rizika promjene cijene (rizika gubitka cijene sredstava, koja pošiljalac transakcije mora prihvatiti na zahtjev primaoca transakcije), ali ne rizika druge ugovorne strane. Primjer: Banka A zaključuje slijedeći ugovor sa bankom B: - repo ugovor s dospijećem od 7 dana; - pošiljalac - banka A; - primalac - banka B. Na dan 1. augusta banka A posuđuje obveznice nominalne vrijednosti 10.000.000 KM (6,875% kupon, vrijeme do dospijeća 6,2 godine) banci B i za uzvrat prima novčanu uplatu u iznosu od 10.000.000 KM. Na dan 1. augusta cijena (čista) obveznice je 102,34. Do 4. augusta tržišna vrijednost obveznice se povećala na 102,65, a obračunata kamata iznosi 250.000 KM. Pripadajuća kamata na primljena sredstva na taj dan iznosila je 84.000 KM. Kapitalni zahtjev za pokrivanje rizika druge ugovorne strane za svaku od ove dvije banke do dana 4. augusta daje se u slijedećim tabelama:

a) Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuđivanje vrijednosnica (banka A)

Tržišna vrijednost

potraživanja

Tržišna vrijednost kolaterala

Trenutni iznos

viška

Kapitalni zahtjev za rizik

druge ugovor. strane Stvarna prodaja i repo ugovori

10.515.000

10.084.000

431.000 43.100

Tržišna vrijednost potraživanja dobivena je množenjem nominalne vrijednosti obveznice sa tržišnom vrijednošću iste do 4. augusta, uvećano za obračunatu kamatu (10.000.000 x 1,0265 + 250.000). U ovom primjeru tržišna vrijednost kolaterala predstavlja iznos primljenog novca uvećan za pripadajuću kamatu na primljena sredstva (10.000.000+84.000).

b) Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuđivanje vrijednosnica (banka B)

Tržišna vrijednost kolaterala

Tržišna vrijednost

potraživanja

Trenutni iznos

viška

Kapitalni zahtjev za rizik

druge ugovor. strane Stvarna prodaja i repo ugovori

10.515.000

10.084.000

-431.000 0

38

10.3. Ostali rizici druge ugovorne strane Banka izračunava kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane i za ostale pozicije u knjizi trgovanja. Ostale pozicije u knjizi trgovanja su izloženosti u obliku naknada, provizija, kamata, dividendi i marži za fjučers ugovore, opcijske ugovore i sl. Primjer: Banka ima potraživanja u obliku marži po forvard ugovorima i opcijama u iznosu od 100.000 KM od priznate berze. Kapitalni zahtjev u ovom primjeru računa se na način da se potraživanja u obliku marži po forvard ugovorima i opcijama pomnože sa odgovarajućim ponderom kreditnog rizika 1,00 (100%) i sa 0,12 (12%). 100.000 x 1,00 x 0,12 = 12.000 KM 11. PRIMJERI IZRAČUNA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA RIZIK POZICIJE U OPCIJAMA (OBRAZAC BR. 11) 11.1. Izračun kapitalnog zahtijeva po Simplificiranoj (pojednostavljenoj) metodi Primjer: Ako vlasnik 100 dionica tržišne vrijednosti od 10 KM za svaku dionicu ima ekvivalent u put opciji sa izvršnom cijenom od 11 KM po dionici, kapitalni zahtjev bi bio slijedeći: 1.000 KM (100 x 10 KM) x 18% (6% specifični + 12% opći rizik) = 180 KM. Ova opcija je „in the money“, jer kod put opcija izvršna cijena je veća od tržišne. Iznos „in the money“ bi bio: (11 KM – 10 KM) x 100 = 100 KM Kapitalni zahtjev u ovom slučaju je razlika između tržišne vrijednosti dionica pomnožene sa zbirom faktora za specifični i opći rizik i iznosa „in the money“, odnosno kapitalni zahtjev iznosi 80 KM. Slična metodologija bi se primijenila i za opcije čiji je osnovni instrument (odnosna varijabla) u stranoj valuti, kamatnoj stopi odnosnog instrumenta ili robi. Npr. kapitalni zahtjev za odnosnu varijablu za devizne opcije bi bio 12%, odnosno za opcije na robu 15%. 11.2. Izračun kapitalnog zahtjeva po metodi delta-plus Primjer: a) Banka je izdala Euro kol opcije na robu (Euro call commodity option), izvršna cijena je 490, a tržišna 500 sa slijedećim karakteristikama:

- količina 1.000 jedinica; - volatilnost 20%; - gama -0,0034 i

39

- vega -168. Gama učinak opcije računamo na slijedeći način:

Gama učinak = ½ Gama x N x (VU)2

U ovom slučaju varijacija cijene odnosnog instrumenta opcije (VU), s obzirom da se radi o opciji na robu, izračunava se na način da se tržišna vrijednost robe pomnoži sa 0,15 (15%). 2 ½ x (-0,0034) x (500 x 0,15) = - 0,0017 x 5.625 = -9,5625 x 1.000 = -9.562,5 (zaokružena vrijednost -9.563 KM).

Vega učinak opcije računamo na slijedeći način: volatilnost Vega učinak = Vega x N x ———— 4

0,2 -168 x — = -168 x 0,05 = -8,4 x 1.000 = -8.400 KM. 4 b) Pretpostavimo da imamo i opciju na neku drugu robu, kao zasebnu rizičnu kategoriju gdje su već izračunati gama i vega učinci i iznose 5.000 KM i 4.000 KM (pozitivni brojevi).

c) Banka ima kratku poziciju u Euro kol opcijama na dionice (Euro call stock option), izvršna cijena je 30 EUR-a, a tržišna 32 EUR-a sa slijedećim karakteristikama: - količina 1.000 jedinica; - volatilnost 0,30; - gama -0,0434 i - vega -10,0024. U ovom slučaju varijacija cijene odnosnog instrumenta opcije, s obzirom da se radi o opciji na dionice, izračunava se na način da se tržišna vrijednost opcije pomnoži sa 0,12 (12%).

2

Gama učinak opcije = ½ x (-0,0434) x (32 x 0,12) = -0,31998 x 1.000 = -319,98 EUR-a (-626 KM).

0,3 Vega učinak opcije = -10,0024 x — = -0,75 EUR-a x 1.000 = -750 EUR-a (-1.467 KM). 4 d) Također, imamo i opciju na USD dionice, kao zasebnu rizičnu kategoriju gdje su već izračunati gama i vega učinci i iznose 1.000 KM i 2.000 KM (pozitivni brojevi). U primjeru pod b) i d) dati su već izračunati gama i vega učinci radi boljeg razumijevanja utvrđivanja kapitalnog zahtjeva za gama i vega rizik, s obzirom da su navedeni učinci pozitivni brojevi.

40

Pregled gama i vega učinaka, grupisanih po rizičnim kategorijama, kapitalnog zahtijeva za gama i vega rizik, kao i ukupnog kapitalnog zahtjeva za rizik opcija putem metode delta-plus za navedeni primjer daje se u slijedećoj tabeli:

RIZIČNA KATEGORIJA GAMA UČINAK U KM VEGA UČINAK U KM Roba 1 -9.563 -8.400Roba 2 5.000 4.000Dionice EUR -626 -1.467Dionice USD 1.000 2.000Kapitalni zahtjev za gama rizik 10.189 -Kapitalni zahtjev za vega rizik 15.867Kapitalni zahtjev za rizik opcija 26.056 12. ZAVRŠNE ODREDBE Ovo Uputstvo stupa na snagu danom donošenja.

Broj: 01-5-224/08 Sarajevo, 11.02.2008. godine D I R E K T O R Zlatko Barš