5
01 - naslovnica_Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1

01 - naslovnica Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1 · bolikom, označavaju Zapad neprijate-ljem islama i ekstremnih zapadnjaka koji muslimane označavaju na takav način? Ekstremni fundamentalizam

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 01 - naslovnica Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1 · bolikom, označavaju Zapad neprijate-ljem islama i ekstremnih zapadnjaka koji muslimane označavaju na takav način? Ekstremni fundamentalizam

01 - naslovnica_Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1

Page 2: 01 - naslovnica Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1 · bolikom, označavaju Zapad neprijate-ljem islama i ekstremnih zapadnjaka koji muslimane označavaju na takav način? Ekstremni fundamentalizam

Dr.Grabus je rođen uTravniku 1968.godine. Iz vezir-skoga grada željaza znanjem ga je

odvela put Sarajeva gdje je završio GaziHusrev-begovu medresu te potom Fakul-tet islamskih nauka na kojemu je ondamagistrirao (2001.) i doktorirao (2008.).Između ostaloga, radio je u Vjersko-pro-svjetnoj službi Rijaseta, te se okušao i unovinarskome zvanju kao suradnik BHRadija 1 i TV-a Sarajevo. Od 2006. obnašaslužbu muftije Mešihata Islamske zajed-nice u Sloveniji, a istodobno je predavačakaida na Fakultetu islamskih nauka uSarajevu te član Sabora IZ-a u BiH. Osimšto govori arapski, engleski i slovenski,također se bavi i prevoditeljstvom te jeobjavio veći broj stručnih radova.

Poštovani Muftija, možete li namza početak, onako jednostavnim rječ­

nikom, reći što je to islam?

Islam je vjera koja uči da je UzvišeniBog Stvoritelj Nebesa i Zemlje, VrhovniSudac i Uzdržavatelj svega stvorenog.Islam uči da je samo jedan Bog, Božjasubzistentna bit je nedjeljiva, On je odu-vijek i zauvijek, bez početka i kraja. On jeMilostivi i Samilosni. Bog je preko svojihglasonoša objasnio temelje monoteizma.Uzvišeni Bog je preko svojih izabranikaslao poruke čovječanstvu od Adema za-ključno s Muhammedom, neka je mir nanjih. U Božjoj službi su meleki, anđeli kojistalno slave Boga. Bog će proživjeti ljudei svi će odgovarati za svoja djela. Ljudimoraju svoje međusobne nesporazume idugove riješiti na ovome svijetu. Bog svo-jom Milošću spašava ljude. Za sva lošadjela ljudi će odgovarati na Budućem svi-jetu. Islam ima i svoju praktičnu pri-mjenu koja se manifestira kroz islamskepropise. Islam ima i svoj socijalni naukkoji poseban naglasak stavlja na poma-ganje siročadi i siromašnim, slabim i pot-lačenim, inzistirajući da se imetak ne

smije zadržavati u krugu izabrane elite ilimalog broja ljudi. U islamskome učenjunema posvećenih osoba niti svećenstva,jedina razlika među ljudima jest stupanjsvijesti o Bogu. Islam ne definira oblikvladavine, ali se duboko protivi zulumu,nasilju i tiraniji. Naravno, sistematiziranoislamsko učenje je složeno i široko.

U islamu nema „vrhovnoga uči­teljstva“ na način kao što su to u Ka­

toličkoj Crkvi Papa i Zbor biskupa.Kako onda razlikovati pravi islam od

njegove devijantne interpretacije?Postoji više kršćanskih denominacija

koje imaju svoje tumačenje specifičnih teo-loških i društvenih pitanja. Stoljećima suse vodile rasprave o pravovaljanosti tuma-čenja kršćanstva i kršćanskih dogmi, što jedovelo do raskola unutar Crkve. UnutarKatoličke Crkve, koja je piramidalno orga-nizirana, jasno su definirane i hijerarhijskenadležnosti i kredibilna tumačenja neja-snih pitanja. No, nije tako u svim Crkvama.

Intervju

8 Katolički tjednik - 16 / 24. travnja 2016.

Dr. Nedžad Grabus, muftija Islamske zajednice u Republici Sloveniji

Sve što šteti ljudskoj civilizamože biti opravdano nijed

U vrijeme geostrateških re­pozicioniranja u svijetu isveopćega nemira uzroko­vana ratovima na Bliskomistoku i Africi te terorizmomna Zapadu, sve više se islam ikršćanstvo stavljaju u kon­tekst konflikta. Pri tome jemalo onih koji zapravo znajunešto više o ovim religijskimkonceptima. Što je to islam ikako se muslimani nose s na­vedenim izazovima, pitalismo muftiju slovenskoga dr.Nedžada ef. Grabusa.

Razgovarao: Josip Vajdner

08-11 - intervju_Layout 1 18.4.2016 8:08 Page 2

Page 3: 01 - naslovnica Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1 · bolikom, označavaju Zapad neprijate-ljem islama i ekstremnih zapadnjaka koji muslimane označavaju na takav način? Ekstremni fundamentalizam

Kada je posrijedi tumačenje islama, punoje više „slobode“ u interpretiranju učenja,međutim to ne znači da ne postoje pravila.Opće je pravilo da sve što šteti ljudskoj ci-vilizaciji ili nanosi nepravdu, ne može bitiopravdano nijednim islamskim propisom.Tijekom povijesti, ovisno o okolnostima,postojali su centri učenosti koji su imalidominantnu ulogu u tumačenju islama.Devijantna učenja i tumačenja nisu karak-teristična samo za jednu religiju, tijekompovijesti bilo je različitih izazova s kojimasu se suočavali sljedbenici svih religija.Točno je da u islamskom pogledu na svijetne postoji koncil kao npr. u KatoličkojCrkvi, ali postoji ulema (učenjaci) kojasvoje učenje temelji na osnovnim izvorimaislama i kontekstu vremena i društva ukojem živi. Za poznavanje devijantnih tu-mačenja islama potrebno je temeljitoobrazovanje iz islama koje se stječe napriznatim učilištima diljem svijeta. Svođe-nje islama na dnevno-politička i intrigan-tna pitanja dovelo je do masovne konfuzije

u pogledu na islam koje je prouzrokovaloopće nerazumijevanje islama, posebice naZapadu. Tome trendu „politizacije“ osimmuslimana koji žive u neslobodi, nesigur-nim područjima i neuređenim društvima isustavima doprinose i centri moći na Za-padu koji zaradi materijalnih i političkihinteresa često svjesno manipuliraju proce-sima u zemljama s većinskim musliman-skim pučanstvom.

Gledano iz perspektive katolika: danetko svakodnevno čini gnjusne zlo­čine u ime katoličke vjere, očekivali

bismo da Katoličkoj Crkvi primarnatema bude teološki i praktično doka­

zati kako takva ideologija ne može po­čivati na Isusovu nauku, a da su takvi

ljudi očito pomračena uma. Danas nijemalo onih koji se smatraju dobrim

muslimanima, a čine razne zločine i, ukrajnjoj crti, genocid nad kršćanima

Bliskog istoka. Što islam na domaćoj isvjetskoj razini poduzima glede toga?

U Vašem pitanju ima više razina.Ljudi tumače i islam i katoličanstvo.Ljudi nisu anđeli. Ljudi u sebi imaju ka-rakteristike i Habila i Kabila (Abela iKaina), neovisno kako se zovu i kojoj re-ligiji pripadaju. Nema nijedne službeneili organizirane institucije, barem menipoznate, koja predstavlja muslimane sjasnim identitetom, koja nedvosmislenone osuđuje zločine koje ljudi pomra-čena uma čine u ratnim područjimapredstavljajući to muslimanskim inte-resima. Ljudi ne čine primarno zločinezato što pripadaju nekoj vjeri, nego zatošto je to zla strana ljudskoga karaktera,koja nije kontrolirana ili odgojena ili jepogrešno oblikovana. Nijedna vjerskatradicija nije imuna na to. Povijest tozorno svjedoči. Kršćani su preživjeliviše od četrnaest stoljeća među dobrimmuslimanima na Bliskome istoku, defi-nitivno oni koji proganjaju ljude zbognjihove vjere čine najveću štetu najprijemuslimanima i ne možemo ih nikako

smatrati dobrim muslimanima, napro-tiv, čine veliki grijeh i djela koja ne doli-kuju časnoj vjeri islamu, ponižavajunaslijeđe staro više od tisuću godina.Teško je uopće u ovim okolnostimautvrditi težinu zločina. Mi kao ljudi imuslimani jasno i glasno dižemo svojglas protiv bilo koje vrste proganjanjaljudi ne gledajući na njihovo vjerskouvjerenje. Islamu je apsolutno stranonasilno islamizirati ljude, a Kur’an je tostrogo zabranio („Nema prisile uvjeri/manifestiranju vjere!“ 2/256) Nasvjetskoj razini obrazovne ustanove islužbene muslimanske vjerske institu-cije i vlade zemalja s većinskim musli-manskim pučanstvom odgovaraju uskladu sa svojim mogućnostima. Moguli više? Ne znam. Sigurno moraju više.Ipak ne postoji ni politički niti međuna-rodno pravni subjekt koji se zove Islam-ski svijet. Te zemlje su znatno ovisne oZapadu ili Rusiji, ovisno kojemu savezusu bliže. Islamski svijet je samo kul-

turna ili religijska odrednica. Osobnosam bio na konferencijama u Istanbulu,Mekki, Dohi itd. na kojima se veoma kri-tički govorilo protiv bilo koje formeekstremizma i radikalizma, posebiceonog koji svoje djelovanje nastoji odje-nuti u muslimanko ruho. U svim orga-niziranim zajednicama u našemokružju stalno se teološki i praktičnodokazuje da ekstremizam, radikalizamili bilo koji oblik nasilja koji se pred-stavlja kao vjerski najprije čini velikuštetu samoj vjeri. Nasilje u ime vjere jenajveće nasilje protiv same vjere. Po-sljedice pogrešnih intervencija, stal-noga uplitanja u države na Bliskomeistoku ostavile su generacije ljudi u„mraku“. Sada se taj pomračeni um po-vampirio. Bit će potrebno puno više odsamoga vojnog angažmana da se konso-lidira stanje na Bliskome istoku. To jeprimarno političko pitanje. Teologijajest važna, ali politika kroji sudbinu Bli-skoga istoka.

U javnosti je danas dosta prisutanpojam „islamski fundamentalizam“

koji se dovodi u blisku vezu s teroriz­mom, a posljedično onda svi musli­

mani bivaju označeni kaopotencijalni teroristi. Osjećate li Vi to

živeći u zemlji zapadne kulture i štobi zapravo pojam islamskoga funda­

mentalizma predstavljao?Ne smijemo problem potiskivati,

problem postoji. Često medijsko poop-ćavanje problema suvremenih političkihpitanja na globalnom planu mnogim jepojedincima zagorčalo život. Obrazo-vanu čovjeku ne možemo nuditi takojednostavna rješenja. Hvala Bogu, jošuvijek ima veoma profesionalnog novi-narstva na Zapadu tako da pokušajekstremne i radikalizirane desnice u Eu-ropi da islamu ili muslimanima u cjelininametne hipoteku nije dominantno mi-šljenje. To je potpuno pogrešan put. Naj-veće zapadno dostignuće u pravnom

Intervju

9Katolički tjednik - 16 / 24. travnja 2016.

zaciji ili nanosi nepravdu, nednim islamskim propisom

08-11 - intervju_Layout 1 18.4.2016 8:08 Page 3

Page 4: 01 - naslovnica Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1 · bolikom, označavaju Zapad neprijate-ljem islama i ekstremnih zapadnjaka koji muslimane označavaju na takav način? Ekstremni fundamentalizam

smislu je individualiziranje odgovorno-sti. Koja je razlika između ekstremista iterorista koji služeći se islamskom sim-bolikom, označavaju Zapad neprijate-ljem islama i ekstremnih zapadnjakakoji muslimane označavaju na takavnačin? Ekstremni fundamentalizam jeideologija koja ne trpi drugačije vjero-vanje ili pogled na svijet. To je sljepilokoje uništava ljudski duh i um. Protivtoga su svi razumni ljudi.

Što činiti kako bi se slika musli­mana u Europi popravila te stigma

terorizma skinula s njih?Europljani su u najvećoj mjeri sve do

sedamdesetih godina 20. stoljeća teorij-ski učili i čitali o „egzotičnim“ muslima-nima i područjima gdje muslimani žive.Naglim ekonomskim razvojem i poveća-njem zaštite ljudskih prava i sloboda,povećanjem životnog standarda mnogiljudi su se doseljavali i u Europu. Pro-blem stereotipiziranja i stigmatiziranjamuslimana nije novi fenomen, samo jesada naglo eskalirao. Pogledajte teme-ljito službenu udžbeničku literaturu naZapadu od osnovnoga do univerzitet-skoga obrazovanja, i vidjet ćete da jeproblem daleko ozbiljniji od pukoga me-dijskoga spektakularnoga izvješćivanjao muslimanima. U Europi je još snažanotpor da se islamu prizna europskiidentitet, unatoč znanstvenoj i materi-jalnoj kulturi koja je, bez obzira na sveizazove, preživjela u mnogim europskimpodručjima. Teško je očekivati od onihkoji su nametnuli tu stigmu da je skinu.Muslimani u Europi su kolateralna štetaglobalnih odnosa i neuređenosti stanjana Bliskome istoku. Samo strpljivim idugoročnim radom moguće je kreiratidrugačije mišljenje i pogled na drugačijevjere i kulture. Ljudi dobroga srca iiskrene vjere mogu zajedno mijenjatipogrešne poglede.

Ono nad čime se danas europskacivilizacija – da tako kažemo –

zgraža, očito nije islam kao sustavvjerovanja, nego način življenja te­meljen na šerijatskom zakonu. Je li

moguće provoditi ovaj „zakon“ teistodobno uvažavati demokratskanačela? Ili da pojednostavljeno pi­

tamo: što šerijat donosi Zapadu?To pitanje različito razumiju i sami

muslimani. Građansko pravo jamčijednakost ljudima u Europi. Nema ni uEuropi jedinstvenoga pogleda na pita-nje kako uključiti religijski segment u

građanski koncept društva. Nakon po-raza kršćanstva kao društvenog kon-cepta u Europi nije bilo ozbiljnihizazova za europsko zakonodavstvokako uređivati društvene odnose po-štivajući religijski segment. Za mnogemuslimane na Zapadu pitanje zakono-davstva zasnovana na vjerskim nače-lima je irelevantno pitanje jer onisvoju vjeru veoma slobodno žive ukontekstu sekularnoga Zapada. Nara-vno, postoji značajan broj onih koji ot-varaju pitanja o kojima se vodemedijske i političke rasprave. O šeri-jatu se u Europi najčešće govori samokroz pitanja koja su u dijametralnojsuprotnosti sa sekularnim pravom,posebice pitanja koja su vezana zakazneno pravo. Većina muslimana jesvjesna činjenice da je islam za vjer-nike izvor morala i da im daje snažnuduhovnu snagu i volju za životom,kako bi uradili što više dobra i svijetlaobraza stali pred Gospodara. Demo-kratska i sekularna Europa jamči slo-bodu ispovijedanja i manifestiranjareligije svim vjernicima, bez obzirakojoj religiji pripadaju. To većina mu-slimana na Zapadu poštuje i razumije.

Premda mnogi muslimani – po­glavito na Bliskom istoku – osjećajući

bič nepravde američkoga imperijal­izma i ogorčenost zbog neriješena

„palestinskog pitanja“, smatraju dr­žave Zapada „kršćanskim“, jasno je

da je to daleko od stvarnosti. No, isto­dobno u svijetu zbilja postoje „islam­ske države“. Nazire li se u islamskom

svijetu proces sekularizacije kakavje, nekoć kršćanski, Zapad doživio

počevši od Francuske revolucije1789. na ovamo?

Proces sekularizacije u Europi bio jeveoma dugotrajan i povremeno veomamučan. Kršćanstvo se nije umaklo bezborbe. Nastala je suverena i međunarodnopriznata katolička država Vatikan, što jebila neka vrsta kompromisa sa sekular-nom Europom. Vatikan simbolički i pose-bno vjerski zastupa interese svih katolika.Zapad nije kršćanski po društvenom ipravnom uređenju, ali jest po kulturi, kul-turnome naslijeđu, posebnom statusu kr-šćanstva, zato je kršćanstvo uprivilegiranom položaju u Europi. Osobnoto razumijem. Države koje svoje uređenjetemelje na islamskim načelima brinuuglavnom o svojim građanima, odnosnodržavljanima. Politički proces mijenjanja

Intervju

10 Katolički tjednik - 16 / 24. travnja 2016.

Što nam možete reći o muslimanskoj zajednici u Sloveniji i njezinu življenju u položaju manjine?

IZ u Sloveniji je manjinska zajednica koja nastoji razvijati visoke moralne vri-jednosti kod svojih članova, poštivajući i uvažavajući kontekst i društvo u kojemživimo. Slovenska kultura i društvo su veoma snažno upleteni u kršćansku tradi-ciju. Mi to poštujemo i cijenimo. Imamo odličnu suradnju s Katoličkom Crkvom.

Muslimani su statistička manjina. Zahtjev za izgradnju džamije u Ljubljani pod-nesen je 1969. Godine 2008. smo na javnome natječaju kupili od Općine Ljubljanazemljište na kojem gradimo Islamski kulturni centar. Djelujemo u svim većim gra-dovima u Sloveniji. U Sloveniji nema vjeronauka u javnim školama, zato svoje ak-tivnosti na polju odgoja i obrazovanja organiziramo subotom i nedjeljom. Za nasje veliki izazov izvođenje nastave vjeronauka jer većina djece odlično govori slo-venski jezik. Mi smo kao zajednica u obrazovnom smislu ovisni o kadru koji seobrazuje u BiH. Muslimani su integralni dio slovenskoga društva i aktivni su nasvim poljima djelovanja. To je veoma mlada zajednica s puno perspektivnih i obra-zovanih članova.

Budući izgled Islamskog kulturnog centra u Ljubljani

08-11 - intervju_Layout 1 18.4.2016 8:08 Page 4

Page 5: 01 - naslovnica Layout 1 18.4.2016 12:56 Page 1 · bolikom, označavaju Zapad neprijate-ljem islama i ekstremnih zapadnjaka koji muslimane označavaju na takav način? Ekstremni fundamentalizam

društvenoga uređenja na Bliskome istokutraje poprilično dugo. Očigledno je da setaj proces ne može odvijati bez Zapadakoji je ekonomski, politički, tehničko-teh-nološki gospodar suvremenoga svijeta.Zato, bez obzira koliko zvučalo čudno, iZapad je odgovoran za stanje na Bliskomeistoku, pa i za procese društvenog zaosta-janja. O tome ne samo da postoji punodjela, nego smo i sami svjedoci izravnavojnog i ekonomskog interveniranja udruštvene i političke procese na Bliskomeistoku. Poslije Drugog svjetskoga rata ve-ćina vlada na Bliskome istoku bile su se-kularne, neke socijalističko-komunističke.Bliski istok se veoma kasno oslobodio ko-lonijalizma, a nikada nije postao ekonom-ski i politički neovisan. Nisu se razvileunutarnje snage koje bi mogle samostalnoprovesti ozbiljne reforme. Danas taj diosvijeta proživljava društvenu regresiju ikrizu državnoga i društvenoga uređenja.Ne postoje kohezivne snage koje moguproizvesti velike društvene promjene.Uslijed novih geopolitičkih dekompozicijaili kompozicija Bliskoga istoka kojimaupravljaju najrazvijenije zemlje, usporenisu ili zaustavljeni procesi društvenogarazvoja. Ohrabruje činjenica da se punomladih obrazuje na mnogim univerzite-tima u svijetu, i to daje nadu za boljitaktoga dijela svijeta.

Koje su vrijednosti, baštinjene uislamu današnjice, koje bi europsko

društvo moglo i trebalo usvojiti?Islamska i kršćanska kultura su bašti-

nice etičkoga monoteizma. Bilo bi dobrootvoriti proces dugoročnoga dijaloga bezspektakla i folklora, osnažiti obrazovneprograme i učiti više o zajedničkim vri-jednostima i razlikama. To nije jedno-smjerna ulica, to je otvoreni put traganjaza općim dobrom. Islam ima snažnu po-dlogu za socijalnu skrb i obitelj. Europ-sko društvo je uslijed želje za što većimrazvojem i napretkom potisnulo duhovniaspekt života. Mnogo je kršćanskih teo-loga koji naglašavaju činjenicu da islamsada potiče mnoge kršćane da propitujusvoju vjeru i snaže svoju religioznost.

Kakvo iskustvo života s religijskirazličitima, muslimani s Balkanamogu posredovati muslimanima

Istoka koji se, po dolasku na Zapad,vrlo teško integriraju u društvo?

Zapadne zemlje su uglavnom nacio-nalne države koje imaju snažan etnički ijezični identitet. Na tom identitetu razvilase i religijska pripadnost. Muslimani s

Balkana su geografski, historijski, kul-turno i politički sastavni dio Europe. Onisu Europljani kao i ostali stanovnici Eu-rope. Mnogi su integralni dio zapadnihdruštava. Muslimanska elita iz svih zema-lja, bez obzira kojeg su podrijetla, takođerje integrirana. Srednji i radnički sloj ječesto bio izvan svih tijekova zapadnogadruštva, uglavnom su živjeli „paralelni“život. Tome problemu se nije posvećivalaposebna pažnja. Slično je i s drugim use-ljenicima, međutim s obzirom na druga-čiju religiju, muslimanski problemintegracije je izraženiji. Malo se pretjerujes važnošću muslimana s Balkana. Musli-mani na Balkanu su homogeni i u jezič-nom i nacionalnom smislu, muslimani uZapadnoj Europi su veoma heterogeni iorganizirani uglavnom po etničkom i je-zičnom načelu. Najvažnije iskustvo kojeim mogu posredovati jest poštivanje dru-štvenoga uređenja, potpuna integracija istalno obrazovanje i usvajanje novih zna-nja i vještina kako bi dali svoj doprinosrazvoju ljudske civilizacije. Oni su istodo-bno i Europljani i muslimani. Vjera dajeljudima nadu i radost života i pomaže imda ostanu dostojanstveni.

Razvidno je da se neki muslimani– koji su, dakako, u manjini – u BiH izemljama također zapadno od nas,

radikaliziraju. Što je dovelo do toga ipredstavljaju li oni prijetnju samoj

Islamskoj zajednici?Nikakva radikalizacija nije dobra, vjer-

ska je posebno opasna. Problem potiski-vanja nacionalnog, jezičnog i vjerskogidentiteta, posebice kod Bošnjaka, tijekom20. stoljeća izgradio je generacije ljudi bezidentiteta. Kadar unutar IZ-a nije imao do-voljno vještina niti je bio dovoljno znan-stveno osposobljen s početka 21. stoljećate se nije adekvatno odgovorilo izazovimana nove trendove religioznosti u BiH. Pro-mjene u tranziciji i nastanku novoga dru-štva ne mogu se rješavati samoadministrativnim uredbama. Postoji unu-tarnji problem, a to je nesposobnost suo-čavanja sa stvarnim problemima društvau BiH, neučinkovito državno uređenje,ekonomska nerazvijenost, besperspek-tivnost. Sve su to uvjeti koji su doveli doradikaliziranja. Vanjski utjecaji, s jednestrane apsolutna asimilacija i gubljenjeidentiteta te s druge strane pokušaj da seslijepo oponašaju neka društva koja nemogu biti uzor našemu stilu življenja irazumijevanju islama, dovela su do iskriv-ljena predstavljanja muslimanske vjere.Nakon svih tih izazova pomalo se budimo

iz bunila i glasnije zagovaramo pravo nanašu bosansku specifičnost. Previše jeeksperimentiranja s različitim modelima,naša ulema koja je bila vjerna svojoj do-movini ostavila je naslijeđe koje nam dajedovoljno prostora za razvijanje duhovno-sti i snaženje muslimanskoga identitetakoji je otvoren za sve napredne ideje, širokza poštivanje različitosti bosanskoga dru-štva i sposoban da artikulira vjerske iza-zove suvremene generacije. IZ je snažnainstitucija, ima dovoljno kapaciteta daprebrodi izazove s kojima se suočava.

Papa Franjo nas je u Sarajevu 6.lipnja 2015. pozvao da budemo, ne

propovjednici, nego graditelji mira.Što je to na čemu danas trebamo gra­

diti istinski mir? Papa Franjo je mirotvorac, osim što je

veliki misionar on je umirujući i stabilizi-rajući čimbenik na međunarodnom planujer su njegove izjave povezujuće i inkluzi-vne za ljude različitih vjera. U džamiji uSrednjoafričkoj Republici rekao je da sumuslimani i kršćani braća. Istinski mirmogu graditi samo duhovno zrele i sna-žne osobe čija vjera stalno raste i koji vje-ruju da je sami Bog Mir. Zato se najvišečudim što se islamu pripisuju nasilničketendencije i kako se pojedinci neodgo-vorno ponašaju, a mi svaki dan u molitviviše puta izgovaramo sljedeće: „Moj Bože,Ti si Mir, Ti daruješ Mir, Slavljen neka siUzvišeni Gospodaru.“ Mir moramo graditina uvjerenju da to od nas želi i traži samiBog, makar bili na tome putu veomausamljeni i svjesni činjenice da je vojnaindustrija snažnija od mnogi naših nasto-janja da uspostavimo mir na Zemlji.

Intervju

08-11 - intervju_Layout 1 18.4.2016 8:08 Page 5