Gramatika grčkog jezika za klasične gimnazije

1

Roko Rumora Klasina gimnazija Zagreb - 2007/2008.

Uvod u grki jezik

Narjeja

- grki jezik je srodan s jezikom Inda, Armenaca, Italaca, Kelta, Germana, baltikih naroda i Slavena

- tri su glavna dijalekta

dorski govorili su ga Dorani na Peloponezu, Kreti i Magni Graeciji Pindar, Teokrit i korske pjesme tragedija

eolski govorili su ga Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i na Lezbu Alkej i Sapfa

jonski govorili su ga Jonjani u Maloj Aziji, Atici i na nekim otocima Egejskog mora jezik prvih knjiga

o dva vida

starojonski ili epski - Homer

novojonski ili samo jonski elementi starojonskog + eolizmi i aticizmi - Herodot, Hipokrat

- atiki dijalekt

ogranak jonskog

njime su pisali Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan, Tukidid i Ksenofont, Platon, Demosten

od zlatnog doba Atene, kad se kae grki, misli se na atiki

- koine

- opi grki dijalekt

nastao za vrijeme Makedonskih ekspanzija

iri se van Grke meunarodni jezik Istoka i Zapada

- izmeu atikog i koinea piu

Aristotel

Polibije, Plutarh, Arijan, Dion Kasije

Strabon, Dionizije Halikarnaanin i Lukijan

Glasovi

Slogovi

- duina sloga

o slog je dug ako je nakon njega dva ili vie suglasnika ili sastavljen suglasnik (,, , , )

Naglasci

- proklitike

o lanovi , , , o prijedlozi , , , , o veznici , o negacija - , , kad je na kraju reenice je naglaena

- enklitike

o neodreena zamjenica - , o neke osobne zamjenice - , , ; , , ; , , o indikativ prezenta glagola i u svim dvoslonim oblicima o neodreeni prilozi (negdje), (nekamo), i (nekako), (odnekud), (nekad) o estice , - (i) , (doista), (dakle), (veoma), (jo), (kad znai smjer ili kad je pokazni dodatak)

- kako se naslanjaju enklitike

o oksitona + enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak

2


o perispomena + enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak o paroksitona + jednoslona enklitika rije normalno ostaje, enklitika gubi naglasak o paroksitona + dvoslona enklitika rije normalno ostaje, enklitika zadrava naglasak o proparoksitona + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja o properispomena + enklitika rije normalno ostaje, ali dobiva akut na prvi od kraja o proklitika + enklitika proklitika dobiva akut o iza elizije enklitika zadrava naglasak

Zakonitosti glasova

- podjela samoglasnika prema kvantiteti

o kratki , o dugi , o kratki i dugi , ,

- podjela samoglasnika prema kvaliteti

o tvrdi ,, , , o meki ,

- podjela suglasnika

o guturali k, g, h o labijali p, b, f o zudni t, d, th o likvide l,r o nazali m, n, g o spiranti hak, s o aspirate h, f, th o mutae guturali, labijali i dentali

Stezanje

- stezanje istih samoglasnika

o ako se steu dva glasa jednaka po kakvoi, nastaje taj isti, ali dug (>, >, > o >, >

- stezanje razliitih samoglasnika

o o-glas je jai od a-glasa i e-glasa o pri stezanju a-glasa i e-glasa, jai je onaj lijeviji o >, > o ako je bio naglaen prvi, stee se u cirkumfleks, a ako drugi, u akut

Prijevoj

- ima est stupnjeva

- primjer s kratkim e-redom (po samoglasniku u punini)

o punina (P) - o punina o (Po) -- o duljina (D) - o duljina o (Do) - o praznina (Pr) - o slabina (S) - (- >-)

- redovi

o kratki a-red

3


P Po Do -

o dugi a-red P Po S

o dugi e-red P Po S

o kratki e-red o kratki o-red o dugi o-red

Naknadno produljivanje

- produljivanje koje dolazi kao naknada za ispale suglasnike

- , , > , , ( , )

- > ( )

- > ( )

- kada dolazi do naknadnog produljivanja

o pred ispada (sigmatska tvorba osnova) o pred ispada o pred ispada

Metateza kvantitete

- zamjena duljine kod samoglasnika

- nastaje kada iza ete slijede omikron i kratko alfa

o > - > - o > - > -

Asimilacija muta

- promjene se dogaaju jer ispred dentala smije bit gutural/labijal koji je isti po vrsti

- ispred e

o i postati ( - ) o i postati ( - )

- ispred e

o i postati ( - ) o i postati

- ispred e

o i postati ( - ) o i postati ( - )

Disimilacija dentala

- izmeu dva dentala razvija se sigma, a prvi dental ispada

o - > o - > o - >

4


Promjene muta pred

- guturali prelaze u (- > )

- labijali prelaze u (- > )

- dentali prelaze u (- > )

Promjene muta pred sigmom

- guturali prelaze u ( - )

- labijali prelaze u ( - )

- dentali prelaze u , pa u ( - (hom.) )

Zakon o disimilaciji aspirata

- ako dvije aspirate slijede jedna za drugom, prva se gubi

o - o - o - (! )

- jednako se objanjavaju i ovi oblici

o - o o -

- ponekad je djelovanje zakona sprijeeno analogijom

o (ne ) - kod imperativa slabog pasivnog aorista ostala je prva aspirata da bi se sauvala karakteristika tog aorista

o , a ne (od orig. )

Vezanje suglasnika za glas j

- , > ()

o - - o - -

- , >

o - - o - -

- , >

o - - o - -

- > o - - o - -

- , (--, --, --, --) > , , ,

o epenteza ili diozmoza - omekava suglasnik koji je pred njim pa prelazi u preanji slog i ini diftong o - o - - o -

- iza ostalih samoglasnika, se asimilirao suglasniku iza kojeg je, a onda je jedan od ta dva ispao uz naknadno produljivanje

o - > > o - > >

Promjene glasa pred mutama, likvidama i sigmom

- kad se nae pred dentalom, (p)ostaje nazal

- kad se nae pred guturalom, postane guturalni nazal - >

- kad se nae pred labijalom, postane nazal - >

- kad se nae pred likvidom, izjednauje s >

5


- kad se nae pred sigmom, gubi se - >

Asibilacija

- glas postaje u jonskoatikom pred esto

o - > o legu-nt - >

- ali poslije sigme ostaje (-)

Promjene sigme

- na poetku rijei pred vokalom prelazi u spiritus asper

o septem - o (sisto) - o (sus) -

- u sredini rijei meu vokalima se gubi

o - - o - -

- izmeu dva konsonanta se takoer gubi

o Hijat ili zijev

- kad su dva vokala jedan kraj drugog ili jedna rije zavrava vokalom a druga vokalom poinje

- naini ukidanja

o Kraza ( - stapanje) krajnji vokal jedne i poetni druge rijei se stapaju u jedan dugi oznaava se sa koronidom () tj. kovricom kao slabi hak iznad stegnutog sloga

o Elizija (elido,3 izbijanje) izbacivanje kratkog vokala prve rijei, oznauje se apostrofom iznimka ako je na kraju prve rijei nikad se ne izbija, kao ni u , , , , ili o u

o Afereza ( uklanjanje) elisio inversa izbijanje poetnog vokala 2. rijei o Sinalefa ( spajanje) spajanje 2 duga vokala da bi se zadrao izgovor, vrijedi kao 1 slog o Siniceza ( zajedno sjedim) spajanje kratkog V (obino ) s dugim V u diftong [jo] vrijedi kao 1 dugi V o Hifereza ( oduzimanje) kratki vokal pred dugim ispada o Apokopa ( - odsijecanje) ispadanje krajnjeg kratkog V ispred kons., osobito ispred , , o Sinkopa ( zajedno zbiti) istiskivanje vokala izmeu 2 konsonanta o Tmeza ( rez) rastavljanje rijei na sastavne dijelove (odvajanje prijedloga od glagola, npr.)

- pokretljivo ni - javlja se kad je nastavak na ili

o ni ostaje ispred samoglasnika ili pred interpunkcijom o slino je sa negacijom

pred vokalima ( ) pred spiritusom asperom ( )

Deklinacija imenica i pridjeva

Deklinacija rijei

- razlikujemo osnovu/nastavak i korijen/svretak

o osnova -, nastavak - o korijen -, nastavak

- dual ima samo dva padea (NA i GD)

- rod imenice

o muki rod imena mukaraca, rijeka, vjetrova i mjeseci

6


o enski rod imena ena, stabala, zemalja, otoka, gradova i apstraktnih imenica o srednji rod najvie deminutivi

- s obzirom na posljednji glas osnove, gri razlikuje dvije deklinacije

o vokalsku deklinaciju i o konsonantsku deklinaciju

O-deklinacija

N - -

G

D

A - -

V -

n

g

d

a

v

- po o-deklinaciji dekliniraju se rijei kojima osnova zavrava na o, a to su uglavnom rijei mukog i srednjeg roda

- enskog su roda one o-osnove koje oznaavaju ene, stabla, zemlje, otoke i gradove

o (knjiga), (put), (bolest), (jarak), (kameni) - u vokativu je nastavak ista osnova u prijevojnoj punini (P)

- u Homera je G.sg. - , a D.pl. ()

A-deklinacija

enske rijei

pur. imp. pur. imp.

N

G

D

A

V

n

g

d

a

v

- a-deklinaciji pripadaju samo enske i muke rijei

- nastavak za genitiv plurala nastao je stezanjem od

- nastavak u genitivu singulara i akuzativu plurala uvijek je dug ()

7


Muke rijei

- -

N

G

D

A

V

- razlike u deklinaciji mukih rijei

o nom.sg. ima

o gen. sg. ima nastavak

o vok. sg. nije isti nominativu

imenice na - i imena naroda na - imaju nastavak (, , , )

imenice na - imaju nastavak

- mnoga dorska i tua vlastita imena imaju nastavak -, umjesto na -

o ona u G.sg. imaju nastavak (, )

- genitiv singulara je kod Homera - ()

Pridjevi vokalske deklinacije

- enski rod pridjeva je uvijek dugo alfa purum () ili impurum ()

o u NG.pl. se naglasak povodi za mukim rodom (, , a ne , )

- sloeni pridjevi imaju samo 2 zavretka mf i n

- neki jednostavni pridjevi takoer imaju samo dva zavretka

o - pitom

o - miran

- neki imaju i 2 i 3 zavretka

o - stalan

o - pust

o koristan

Ostale vrste vokalske deklinacije

Stegnuta vokalska

- vrste

o imenice iz druge deklinacije i pridjevi iz prve i druge + /

- -, -, - - -, -, -

N

G

D

A

V

n !! !!

g

d

a !! !!

v !! !!

8


o neke imenice iz prve deklinacije

, , , ,

- pravila stezanja

o +> +> (ako je ispred e ro, onda ) /+>

o pred ostalim vokalima i diftonzima se a,e,o gube

- napomene

o nav srednjeg roda kod kojeg stee / (a ispred nije r) ne stee se u / nego u zbog analogije s normalnom dekl.

o nv mukog roda na oi je i dalje kratak iako je nastalo stezanjem od

Atika deklinacija

- naglasak se nigdje ne mijenja

- Akuzativ singulara ponekad je ista (, ) (, )

,

N

G

D

A

n

g

d

a

Openito o konsonantskoj deklinaciji

- podjela

konsonantske vokalske

1. guturalne 2. labijalne 3. dentalne 4. nazalne 5. likvidne 6. sigmatske

1. / 2. / 3. 4. 5. 6. iznimke

N

G

D

A

V

n

g

d () ()

a

9


Guturalne i labijalne osnove

- jednoslone rijei u GD naglaavaju nastavak

o ako je nastavak dug, naglasak je cirkumfleks

- akuzativ plurala zavrava na kratko as

- ovdje spadaju dvije nepravilne imenice

o , , NV i d nepravilni o , ,

v

N

G

D

A

V

n

g

d () ()

a

v

10


Dentalne osnove

- rije , ima nepravilan nominativ sing (d: )

- ove rijei mijenjaju osnovu

o , - koljeno

o , - koplje

o , - voda

o , - uho (g: !)

- sve baritone na / imaju Ak: /, a Vok. /

o > ,

o > ,

o > ,

- kao dentalna osnova se deklinira i ptcp.perf.akt.

o , ,

o , ,

o (), , ()

Nazalne osnove

Osnove na

- veina imenica N tvori asigmatski ali

o neke prenose duljinu (, )

o neke tvore N sigmatski, ali gube ( , )

- samo dva pridjeva imaju 3 zavretka

o , , (crn)

o , , (jadan)

o enski rod deklinira se kao imp.

- pravila o pridjevima

o naglasak tei biti to dalje od kraja

o vokativ im je uvijek jednak osnovi

- pravila o vokativu

o oksitone V = N (, ) o baritone V = osn. (, ) to

dalje

- iznimke

o , > Ak: ili ; Vok:

o , > Ak: ili ; Vok:

o , , , , , , , (), ,

muki/enski srednji nepravilna

/

N

G

D

A

V

n

g

d () () ()

a

v

()

()

() ,

N

G

D

A

V

n

g

d () () () () ()

a

v

11


Osnove na

- osnove na mogu nominativ tvoriti

o asigmatski (-,-)

o sigmatski (-, -)

Osnove na i participi

o asigmatski

ptcp.prz.akt.

, ,

ptcp.fut.akt.

, ,

ptcp.aor.akt (jaki tematski)

, ,

o sigmatski

ptcp.aor.akt. (sigmatski)

, -, -

ptcp.aor.pas.

, -, -

ptcp.prz.akt glagola

, ,

- pravila za vokativ asigmatske tvorbe

o kod imenica V=osnova o kod pridjeva i ptcp. V=N

- pravila za naknandno produljivanje u nominativ (sigm) i dativu plurala (sigm i asigm)

o + > (, )

o + > (, )

o + > (, )

- zgodne stvarice za enske rodove participa (tvore se nastavkom )

o , , > = = =

o , , > = = =

o , , > = = =

Likvidne osnove

- nominativ se tvori sigmatski s produljenim osnovnim samoglasnikom

asigmatske im. sigmatske im. asigmatski prid. sigmatski prid.

()

()

, ,

()

, ,

()

N

G

D

A

V

n

g

d () () () () () ()

a

v

bez prijevoja (-) bez prijevoja (-) prijevojni stupnjevi 1 prijevojni stupnjevi 2 -osnove

N D

G Pr

D Pr

A P

V P

n P

g P

d () () () Pr () ()

a P

v P

12


o kod nekih se u genitivu vraa kraina (, )

o kod nekih u genitivu ostaje dug (, )

- pravila za vokativ

o baritone V=osnova

o oksitone V=N

- kao sklanjaju se i

o otac ,

o majka ,

o ki ,

o trbuh ,

- tim imenicama vokativ je naglaen to dalje od kraja (, , , )

- iznimke

o Demetra - ,

o ovjek - ,

o ruka , (D: )

o zvijezda - , (D: )

o svjedok , (D: )

o vatra - , , (Pl: , , , , )

Sigmatske osnove

- pravila o stezanju

o > > o > > o > > o > > o > > o > >

- kod pridjeva, Ak. plurala jednak je N plurala ()

- neke imenice koje imaju as osnovu u nominativu prelaze u es osnovu u genitivu

o ,

- vlastita imena na sklanjaju se kao muki rod pridjeva

osnove osnove vlastita imena

()

,

()

()

-

()

-

()

N ()

G ( > ) () () () () ()

D ( > ) () () () () ( )

A () () () ()

V ()

n ( > ) () () () ()

g ( > ) () () ()

d () ( > ) () () () () () () ()

a ( > ) () () () ()

v ( > ) () () () ()

13


o akuzativ im je esto na umjesto na

o u vokativu im je naglasak to dalje od kraja

- vlastita imena na imaju osnovu

o dativ im je dvostruko stegnut (++ > + > )

o akuzativ se stee u jer je pred njim

o u vokativu naglasak to dalje od kraja

- pridjevi

o oksitone imaju naglasak uvijek na prvom od kraja

o baritone imaju naglasak to dalje od kraja

iznimka su pridjevi na ,- i ,-

o pridjevi koji pred - imaju (!) steu uvijek u jer je ispred stezanja

- je jedina imenica koja ima os osnovu i izdeklinirana je gore

Vokalske / osnove

- osnova na se pojavljuje samo u NAV sg, inae je svuda e osnova

- nastavci za genitive ( i ) su kratki za naglasak

- do stezanja dolazi u

o dativu singulara- >

o NAV plurala - >

- akuzativi

o Ak.sg. ima nastavak

o Ak.pl. jednak je nominativu pl.

Vokalske / osnove

- osnova na se javlja samo u NAV sg.

- nastavci za genitive ( i ) su kratki za naglasak

- do stezanja dolazi u

o dativu singulara- >

o NAV plurala - >

- umjesto u NAV plurala postaje

- iznimke

o pridjev ima u singularu samo NAV i sve

pluralne oblike (, ... ...)

o rije moe imati i ovakve oblike

, , , ,

, , , ,

N

G

D

A

V

n

g

d ()

a

v

, ,

N

G

D

A

V

n

g

d () () ()

a

v

14


Vokalske osnove

- kod baritona je uvijek kratko

- kod oksitona je uvijek

o dugo pred konsonantima i na kraju rijei (NAV, a)

o kratko pred vokalima i u dativu plurala (GD, ngdv)

- akuzativ plurala zavrava na

- vokativ je uvijek jednak osnovi

Vokalske osnove

- sve rijei na - su oksitone

- genitiv im je uvijek -

- akuzativne su im uvijek duge

- rijei koje prije - imaju vokal steu ga u G, Ak. i ak.

o N -

o G - >

o A - >

o g - >

o a - >

- rije Zeus ima posebnu deklinaciju

Vokalske osnove

- nominativ se tvori produljenjem osnovnog vokala () i gubljenjem (gubi se i u ostalim padeima)

- genitiv, dativ i akuzativ nastali su stezanjima

o G - >

o D - >

o A - > (naglasak se povodi za nominativnim)

Iznimke vokalske deklinacije

- rije ima dvije osnove

o pred konsonantima

o pred vokalima

- rije ima dvije osnove

o pred konsonantima

o pred vokalima

o G.sg. je nastao metatezom kvantitete od

- jo su nepravilne:

o , , , ... o , , , ,

/

N

G

D

A

V

n

g

d () () ()

a

v

N

G

D

A

V

n

g

d ()

a

v

N

G

D

A

V

/

N

G

D

A >

V

n

g

d () () () ()

a

v

15


Dualni oblici za imenice

- a deklinacija

o NA - -

o GD - -

- o deklinacija

o NA - -

o GD - -

- 3. deklinacija

o NA - -

o GD - -

Nastavci za imenice koji nam govore puno toga

- gdje -, - (- za plural) meemo na Dativ o kod kue

- kamo -, -, - - meemo na Akuzativ o kui

- odakle - o iz kue

Pridjevi Podjela pridjeva

- pridjevi s tri zavretka

o / deklinacija , , (enski rod pur/imp.)

o vokalske / osnove , , (enski rod pur.)

o nazalne osnove (asig.) , , (enski rod imp.)

o nazalne osnove (sig. i asig.) , , (enski rod imp.)

- pridjevi s dva zavretka

o nazalne osnove (sig.) ,

o sigmatske osnove ,

o dentalne osnove ,

- pridjevi s jednim zavretkom

o ,- siromaan i ,- bjegunac

o samo za enski rod na -, ,

- pridjevi s osobitom deklinacijom:

N

G

D

A

V

n

g

d () ()

a

v

16


Komparacija pridjeva

- i

- komparativ -,,

- superlativ -,,

- slui za

o vokalsku deklinaciju - > ,3 i ,3

ali: > ,3 i ,3 osnovno o se produljuje ako slog ispred nije dug iznimke

starinski , ,

star , ,

spor , ,

drag , , ( ., .)

o konsonantsku deklinaciju

vokalske / osnove , ,

nazalne asigmatske osnove . , ,

sigmatske osnove , ,

- i

- komparativ -,,

- superlativ -,,

- slui za

o nazalne i osnove , ,

o stegnute pridjeve na - , ,

o asigmatske pridjeve osnova , ,

o pridjev , ,

o pridjev , ,

- , -, -

- komparativ - , -

- superlativ -, -, -

- slui za 7 pridjeva

o ugodan ,

o brz - ,

o lijep - ,

o sramotan - ,

o neprijateljski - ,

o zao - ,

o velik - ,

- dekliniraju se kao pridjevi na osnove ali mogu se koristiti i ovi oblici

o A sg. mukoenskog roda na - -

o NAV pl. mukoenskog roda na - -

o NAV pl. srednjeg roda na - -

17


Nepravilna komparacija pridjeva

Nepotpuna komparacija pridjeva

(pro) , 3 (prior) ,3 (primus)

- , 3 (ultior) ,3 (ultimus)

(ex) - , 3 (extremus)

(supra) , 3 (superior) , 3 (supremus)

Prilozi - prilozi nainjeni od pridjeva zavravaju na

o pozitiv G.pl. m.r. ( umjesto ) -

o komparativ A.sg. sr.r. -

o superlativ a.pl. sr.r. -

- kao prilog se esto upotrebljava i srednji rod pridjeva u akuzativu singulara (, , )

- stariji priloni oblik zavravao je na ( - moda, - zajedno, - jako)

- prilozi na - mogu nastati i od komparativa pridjeva - prilozi mjesta na - nemaju sigmu ni u komparativu ni superlativu

o (gore), ,

Zamjenice Osobne zamjenice

- nagl. oblici se upotrebljavaju kad zamjenica stoji iza prijedloga, inae enklitini

- da bi se oblici jae istaknuli, dodaje im se estica i naglasak se mie na prvi

slog ()

- dualni oblici

o za prvo lice - ,

o za drugo lice - ,

- za Nominativ 3. lica upotrebljava se zamjenica , 3 ili , 3 a u kosim padeima ,3

- Postoje brojni Homerski oblici za line zamjenice:

,3

dobar

, ,3 sposobniji

, ,3 bolji po udi

, ,3 jai

, ,3 korisniji

,3

lo

, ,3 gori

, ,3 loiji

, (najmanje) slabiji

,3

malen

, 3 ,3 manji

, - neznatniji

,3 malen , ,3 manji

,3 mnog , ,3 vie

,3 lak , ,3 laki

ja ti on mi vi oni

N ()

G () ()

D () ()

A () ()

18


Zamjenica

- zamjenica , , sklanja se kao pridje samo to u NA sr. r. ne prima zavrno n

- znaenja

o sm (temeljno znaenje)

predikatni poloaj zam. l. im. ili l. im. zam. - ,

o isti

atributni poloaj l. zam. im. -

o on, ona, ono

u kosim padeima -

o njegov, njezin, njihov

u genitivima singulara m i roda i u genitivu plurala , ,

Povratne zamjenice

- umjesto itd. dolazi , a umjesto dolazi

- direktni refleksiv zam. se protee na S iste re.

- indirektni refleksiv zam. se protee na S glavne

r.

o esto osobna zamjenica za 3. lice

- posvojno-povratna zamjenica , , svoj

o kod Hom. i , 3

Posvojne zamjenice i izricanje pripadnosti

- pripadanje se kazuje na sljedee naine

o ako nije povratno znaenje

posvojnom zamjenicom u atributnom poloaju

G osobne zamjenice u predikatnom poloaju

(enklitiki)

o ako je povratno znaenje

G povratne zamjenice u atributnom poloaju

posvojnom zamjenicom u atributnom poloaju

ja ti on, ona, ono mi vi oni, one, ona

N

G , , , , , , , , , , , , ,

D , , ,

A , , , , ,

ja ti on, ona, ono

, - , - , - sebe samog

, - , - , - sebi samom

, - , - , - sebe samog

mi vi oni, one, ona

() sebe samih

, - , - , - (, -) sebi samima

, - , - , - (, -) sebe same

NEREFLEKSIVNO

moj, -a, -e tvoj, -a, -e njegov/njezin, -a, -o

, 3

()

, 3

()

,

(, ili , )

na, -a, e- va, -a, -e njihov, -a, -o

,3

()

,3

()

( ili )

REFLEKSIVNO

ja svog ti svog on svog

,

(,3)

,

(,3)

,

mi svog vi svog oni svog

(,3)

(,3)

19


Reciprona zamjenica

- , , sklanja se kao i , ,

o - drugi

o - ostali

- udvajanjem zamjenice nastaje reciprona zamjenica koja znai jedan drugoga/drugomu/drugoga

M Sr

G

D

A

Pokazne zamjenice

, ,

ovaj, ova, ovo

, ,

taj, ta, to

,3

onaj, ona, ono

N

G

D

A

n

g

d

a

- sastavljene pokazne zamjenice

o tolik (-)

-, -, -()

--, --, --

o takav (-)

-, -, -()

--, --, --

o te dobi, tako znatan (-)

-, -, -()

--, --, --

o zamjenice koje u sebi sadre korijen zamjenice izbacuju tamo gdje bi trebalo bit (, )

- pokazne zamjenice se uvijek stavljaju u predikativni poloaj

o zam + (lan + imenica)

o (lan + imenica) + zam

- pokaznim se zamjenicama esto pridodaje zbog pojaanja dugo naglaeno pred kojim se kratki vokali izostavljaju

o + = o + = o + =

20


- ove zamjenice mogu tvoriti priloge

o od prilog glasi (ovako)

o od prilog glasi (tako)

- i ove zamjenice imaju dualne oblike

o od , o od ,

- pokazna zamjenica . (taj, on) dolazi esto kod Homera, a kasnije se javlja u izriajima

o i on -

o ovaj i onaj -

o ree on - '

- kod Homera ak i lan moe biti pokazna zamjenica s poneto izmijenjenim oblicima

Odnosna zamjenica

- odnosna zamjenica poinje u svim oblicima s otrim hakom

- dualni oblici su rijetki a glase u svim rodovima: ,

- odnosna zamjenica pojaava se enklitinom esticom (, , , ...)

Upitna i neodreena zamjenica

- upitna se od neodreene razlikuje samo naglaskom

o upitna uvijek naglauje osnovi slog () i nikad ne prima gravis

o neodreena je enklitina

- dvojni oblici

o za GD sg. uz , imamo i , (enklitino , )

o za NA pl. neodreene imamo oblik koji je uvijek naglaen

- dualni oblici

o upitna ,

o neodreena ,

- sloena zamjenica , ,

o slae se od odnosne zamjenice koja se deklinira i naglauje i neodreene enklitine

o ima znaenje tko god, to god, koji god

o srednji rod se pie odvojeni da bi se razlikovao od veznika da, jer ()

o i krai oblici GD se mogu deklinirati, ali se sklanja samo drugi dio rijei (glase , )

o moemo deklinirati i drugi oblik za NA pl. a i on glasi

o dualni oblici za sva tri roda glase ,

o Homer ga deklinira drugaije N /, G /, D , A /, g , d (), a / ()

- upotrebljavati se obje mogu i imeniki i pridjevski

o kao imenice znaenje tko, to, netko, neto

o kao pridjevi znaenje koji, kakav, neki, nekakav

N

G

D

A

n

g

d () () ()

a

N

G

D

A

n

g

d

a

,

tko, to

koji, kakav

,

netko, neto

neki, nekakav

N

G

D

A

n

g

d () ()

a

21


Korelativne zamjenice

upitna upravna i

neupravna (-)

nijene

(-, -)

neodreena

enklitina (-)

pokazna

(-)

odnosna

individualna (-) gen. i neupr.upitna (-

)

tko? ,

, nitko netko , , ovaj, taj, onaj koji koji god

koji od

dvojice?

,

nijedan od

dvojice , ()

jedan od

dvojice

koji god od

dvojice

kolik? nekolik ,

(,) ovolik, tolik kolik kolik god

kakav? nekakav ,

(, ) ovakav, takav kakav kakav god

koje dobi?

kako

znatan?

,

(,

)

ove/te dobi,

ovako/tako

znatan

koje

dobi,

kako

znatan

koje god

dobi,

kako god

znatan

Korelativni prilozi

upitna upravna i

neupravna (-)

nijene

(-, -)

neodreena

enklitina (-)

pokazna

(-)

odnosna

individualna (-) gen. i neupr. upitna (-)

gdje?

nigdje negdje

ovdje , gdje gdje god , ondje

ba tu

kamo?

nikamo nekamo

ovamo , kamo kamo god , onamo

ba tamo

odakle?

niotkud odnekuda

odavde ,

odakle odakle god ,

odatle

ba od tamo

kuda? nekuda ovuda , kuda kuda god tuda

kada?

nikada nekada tada kad kad god

u koje doba? u ovo doba

u koje doba u koje god

doba u to doba

kako?

nikako nekako

ovako ,

kako, kao

to kako god

, tako

Brojevi

1 2 3 4

() ()

22


Konjugacija - stanja

o aktiv odrijeih o medij odrijeih si/se o pasiv bih odrijeen

- osobite oblike za pasiv imaju samo aorist i futur, inae medijalni oblici imaju i

pasivno znaenje - dva glavna razreda vremena

o glavna vremena prezent perfekt futur

o historijska vremena imperfekt pluskvamperfekt aorist

- etiri naina o indikativ o konjunktiv primarni nastavci o optativ sekundarni nasstavci o imperativ

- tri glagolska imena o infinitiv o particip o glagolski pridjev

Vremenske osnove

- prezentska osnova prezent i imperfekt - futurska osnova futur (akt. i med.) - jaka aoristna osnova jaki aorist (akt. i med.) - slaba aoristna osnova slabi aorist (akt. i med.) - perfektna osnova perfekt, pluskvamperfekt, futur egzaktni - jaka pasivna osnova jaki aorist pas. i jaki futur pas. - slaba pasivna osnova slabi aorist pas. i slabi futur pas.

Prezentska osnova

PREZENT Indikativ Konjunktiv Optativ Imperativ Infinitiv

akt. mp. akt. mp. akt. mp. akt. mp. akt. mp.

1. - - - - - - - -

2. - - - - - - - - Particip

3. - - - - - - - - akt. mp.

1. - - - - - - -, -, - -

2. - - - - - - - - -, -, -

3. -() - - - - - - -

Dual

2. - - - - - - - -

3. - - - - - - - -

Aktiv Pasiv

primarni sekundarni primarni sekundarni

1. (-) - - -

2. (-) - - -

3. (-) / - -

4. - - - -

5. - - - -

6. - -/ - -

DUAL

1. - - - -

2. - - -

3. - - - -

23


Augment

- silabiki dodaje se

o se udvostruuje nakon (, )

- temporalni

o , > o > o , > , o , > o > o >

o neki ne produljuju e u etu nego u ei ( , - ,

- )

- - ima i silabiki i temporalni augment

- glagoli sloeni s prijedlogom dobivaju augment u sredini rijei

o naglasak nikad ne prelazi preko augmenta

o > o > o >

o , se vraaju u svoje prvobitno stanje iz asimiliranih oblika

o svi prijedlozi koji zavravaju na samoglasnik gube ga, osim i

IMPERFEKT akt. mp.

1. - -

2. - -

3. - -

1. - -

2. - -

3. - -

Dual

2. - -

3. - -

Uvod u grki jezikNarjeja

GlasoviSlogoviNaglasciZakonitosti glasovaStezanjePrijevojNaknadno produljivanjeMetateza kvantiteteAsimilacija mutaDisimilacija dentalaPromjene muta pred Promjene muta pred sigmomZakon o disimilaciji aspirataVezanje suglasnika za glas jPromjene glasa pred mutama, likvidama i sigmomAsibilacijaPromjene sigmeHijat ili zijev

Deklinacija imenica i pridjevaDeklinacija rijeiO-deklinacijaA-deklinacijaenske rijeiMuke rijei

Pridjevi vokalske deklinacijeOstale vrste vokalske deklinacijeStegnuta vokalskaAtika deklinacija

Openito o konsonantskoj deklinacijiGuturalne i labijalne osnoveDentalne osnoveNazalne osnoveOsnove na Osnove na

Likvidne osnoveSigmatske osnoveVokalske / osnoveVokalske / osnoveVokalske osnoveVokalske osnoveVokalske osnoveIznimke vokalske deklinacijeDualni oblici za imeniceNastavci za imenice koji nam govore puno toga

PridjeviPodjela pridjevaKomparacija pridjeva- i - i -, -, -Nepravilna komparacija pridjevaNepotpuna komparacija pridjeva

PriloziZamjeniceOsobne zamjeniceZamjenica

Povratne zamjenicePosvojne zamjenice i izricanje pripadnostiReciprona zamjenicaPokazne zamjeniceOdnosna zamjenicaUpitna i neodreena zamjenicaKorelativne zamjeniceKorelativni prilozi

BrojeviKonjugacijaVremenske osnovePrezentska osnovaAugment

Documents

Gramatika grčkog jezika za klasične gimnazije