UPRAVNO PRAVOUPRAVNO PRAVO= skup pravnih pravila (normi) kojima se reguliraju opa pravila vezana za javnu upravu kao to su: organizacija uprave, njeno djelovanje i ovlasti, procedura, postupanja, odgovornost nosilaca upravnih funkcija, njihov poloaj i prava, pravna sredstva koja subjekti mogu koristiti prema upravi i nain njihova koritenja. Bit upravnog prava se vidi u opim propisima, odnosno pravnim pravilima kojima se reguliraju odreena temeljan pitanja vezana za upravu a ta su: - organizacija uprave - funkcioniranje uprave - kontrola nad upravom Pravna norma upravnog prava: Sastavni dijelovi pravne norme su: 1. dispozicija (to je dozvoljeno) 2. hipoteza (uvjeti- kaznit e se...) 3. sankcija Nedostatak bilo kojeg dijela pravne norme govori nam o nesavrenoj- nepotpunoj pravnoj normi LEX IMPERFECTA. Dispozicija pravne norme: a) kategorika (unaprijed odreena) - PERIEVA b) disjunktivna (daje vie mogunosti postupanja) podjela a) prinudne u opreci prema dispozitivima - KRBEKOVA b) kategorike prema disjunktivnima podjela Hipoteza pravne norme ako nema hipoteze, neprimjenjiva je dispozicija pravne norme. Primjer fizika osoba moe dobiti koncesiju kako, koju i pod kojim uvjetima???- Za primjenu dispozicije na konkretan sluaj, potrebne su relevantne injenice (koje se ili kumuliraju ili alterniraju). Sankcija= svaka tetna posljedica koja pogaa adresata dispozicije pravne norme. Postoji: opozivanje i neposredna prisila. Uprava= M. Smrekar je dao jednu od najstarijih definicija uprave u hrv. pravnoj teoriji: promatrajui upravu sa stajalita diobe vlasti, definirao ju je kao treu granu djelatnosti dr. vlasti iji je cilj skrbiti se oko promicanja opih dravnih interesa. Prof. Krbek govori o pojmu uprave u 2 smisla: a) u funkcionalnom uprava kao djelatnost i b) u organizacijskom uprava kao aparat koji provodi tu djelatnost. On je razlikovao upravu u uem i irem smislu: a) u uem smislu- ine ju samo tijela dr. uprave, b) u irem smislu- ine ju drutvene organizacije, pa i pojedinci kada obavljaju javnu slubu. Javna uprava= izvravanje javne politike koju utvruju predstavnika tijela, tj. kao skup javnih slubi koje osiguravaju izvravanje zadataka znaajnih za dravu, a u cilju ostvarivanja javne koristi. Pod javnu upravu se podrazumijevaju i dr. tijela i pravne osobe koje obavljaju upravne poslove. UPRAVNOPRAVNI ODNOS= poseban oblik pravnog odnosa u koji ulaze tijela dravne uprave u obavljanju upravne djelatnosti, te druge pravne osobe kad na osnovi javnih ovlasti obavljaju upravne poslove i kad na temelju normi upravnog prava odluuju o pravima i obvezama odreenih subjekata (fizikih i pravnih osoba). Upravnopravni odnos pokazuje osobitosti u pogledu subjekata: 1. na jednoj strani uvijek je ili tijelo dr. uprave ili druga pravna osoba s javnim ovlastima, 2. na drugoj strani mogu biti: a) druga dravna tijela, tj. druge pravne osobe, b) osobe zaposlene u tim strukturama,

c) graani i njihove asocijacije. Nastanak upravnopravnog odnosa- osnova nastanka upravn. odnosa u pravilu je UPRAVNI AKT. Put donoenja moe biti: 1. nakon postupka pokrenutog po slu. dunosti; 2. nakon postupka pokrenutog na inicijativu stranke; 3. do nastanka moe doi i po SILI ZAKONA. U prva dva sluaja donositelj upravnog akta djeluje samostalno, obvezujui druge subjekte u upravnopravnom odnosu. Prestanak upravnopravnog odnosa- ako se odnos raskida upravnim aktom, onda takav akt ima KONSTITUTIVNI karakter i upravnopravni odnos prestaje postojati tek njegovim stupanjem na snagu a kad prestaje po sili zakona i ako je radi utvrivanja nastanka okolnosti predvienih zakonom potrebno donijeti poseban upravni akt, onda takav akt ima DEKLARATORNI karakter. Razlike izmeu upravnopravnog i graanskog odnosa- oituju se u: 1. subjektima odnosa u upravnopravnom odnosu uvijek je na jednoj strani dr. tijelo ili dr. pravna osoba s javnim ovlastima, dok u gp odnosu subjekti nisu ni sa im determinirani; 2. nainu nastanka odnosa upravnopravni odnos nastaje na osnovi upravnih akta ili na osnovi zakona, a gp odnos nastaje suglasnou volja subjekata; 3. poloaju subjekata u odnosu u upravnopravnom odnosu subjekti su u odnosu subordinacije, dok su u gp odnosu subjekti u koordiniranom poloaju; 4. nainu rjeavanja sporova sporovi iz upravnopravnog odnosa u pravilu se rjeavaju pred sudovima nadlenim za upravne sporove. PRAVNI IZVORI: materijalni < -------------------> formalni stvaralaka snaga kojim se razvija pravo | pisano pravo- pravne norme Izvori upravnog prava (najbitnija 4): 1. Ustav RH 2. .zakoni 3. poslovnici i drugi opi akti Hrvatskog sabora 4. opi akti Predsjednika Republike 5. opi akti Vlade RH i ministara 6. opi akti tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 7. opi akti pravnih osoba 8. kolektivni ugovori 9. meunarodni ugovori 10. obiajno pravo 11. praksa dravnih organa 12. pravila znanosti 1. Ustav RH Temeljni je zakon drave kojim se uspostavlja politiki i pravni poredak. Prema Ustavu, zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi sa Ustavom i sa zakonima. Naela sadrana u Ustavu podloga su za djelovanje svih dr. tijela, pa i tijela dr. uprave. Za djelovanje tijela uprave, odredbe Ustava mogu biti neposredan (rijetko) ili posredan pr. izvor. 2. Zakoni Na hijerarhijskoj ljestvici pravnih pravila dolaze poslije Ustava. l. 19. Ustava odreuje da pojedinani akti dr. uprave i tijela koja imaju javnu ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. U naem pravnom sustavu mogue je sa stajalita naina donoenja razlikovati 2 vrste zakona: 1. zakoni za ije se donoenje, na osnovi Ustava, trai posebna kvalificirana veina

zastupnika (u ustavnom pravu nazivaju ih organski zakoni) i to su zakoni koje Hrv. sabor donosi 2/3 veinom zastupnika (zakoni kojima se ureuju prava nacionalnih manjina), te zakoni koje Hrv. sabor donosi veinom glasova svih zastupnika, a kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune samouprave; 2. zakoni to se donose prema uobiajenoj proceduri i natpolovinom veinom glasova zastupnika nazonih na sjednici. 3. Opi akti Vlade RH i ministara Od podzakonskih openormativnih akata najvaniji izvori upravnog prava su akti Vlade. Posebnu vanost imaju uredbe koje Vlada moe donositi na osnovi posebne ovlasti koje joj, prema l. 87. Ustava dodjeljuje Hrv. sabor. Tim uredbama Vlada moe ureivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrv. sabora, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih sloboda i prava ovjeka i graanina, nacionalna prava, izborni ustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dr. tijela i lokalne samouprave. Ostalim uredbama koje Vlada donosi u skladu s Ustavom i zakonom propisuje se unutarnje ustrojstvo ministarstava, ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dr. uprave i drugo. Prema Zakonu o Vladi RH iz 1998. Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom. Vlada donosi poslovnik kojim, sukladno zakonu, ureuje ustrojstvo i nain rada i odluivanja Vlade. Vlada donosi i odluke, rjeenja i zakljuke o pitanjima koja se ne ureuju uredbama. Ministri, dr. tajnici sredinjih dr. ureda i ravnatelji dr. upr. organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provoenje zakona i drugih propisa kad su za donoenje tih akata izriito ovlateni. PRAVILNIKOM = potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. NAREDBOM = nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. NAPUTKOM = propisuje nain rada u tijelima dr. uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Objavljuju se u NN i stupaju na snagu najranije 8 dana od objave, osim ako zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave. 4. Opi akti tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, dok su jedinice podrune samouprave upanije. Te jedinice imaju statut kojim se podrobnije ureuju njihova samoupravna obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici suradnje jedinica lokalne i podrune samouprave, te dr. pitanja vana za ostvarivanje njihovih prava i obveza. Donosi se veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela. Predstavnika tijela lokalne i podrune samouprave donose poslovnik kojim ureuju svoje unutarnje ustrojstvo i nain rada. Ta tijela donose i odluke, tj. druge ope akte kojima ureuju pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune samouprave. Opi akti - opi akti (pr. zakon, ustav, podzakonski opi akti) su akti kojima se unaprijed reguliraju drutveni odnosi na apstraktan nain, a odnose se na neodreen broj sluajeva i osoba. U njima se na opi nain propisuje pravilo ponaanja. Pojedinani akti - (pr. presuda, rjeenje) reguliraju tono odreeni, konkretni sluaj i vrijede za tu odreenu situaciju i odreene subjekte koji su individualno odreeni. PODZAKONSKI OPENORMATIVNI AKTI (POA):

Razliita podruja reguliraju se nuno i drugim pravnim pravilima, niim po svojem rangu od zakona, a koja esto donose druga dravna tijela to su tzv. PODZAKONSKI OPENORMATIVNI AKTI. Vrste POA: 1. POA prema posebnoj ovlasti, 2. POA za provedbu zakona, 3. POA koji dopunjuju i zamjenjuju zakon, 4. spontani POA (donosi ih Predsjednik Republike). Ratifikacija POA institiut kojim predstavniko tijelo naknadno potvruje POA koje su donjela druga dravna tijela. Tijelo koje je donijelo openormativni akt to obvezno podlijee ratifikaciji duno ga je u roku koji mu je odreen podnijeti na ratifikaciju. Uskraivanje ratifikacije dovodi do nemogunosti daljnje primjene podzakonskog openormativnog akta (postie se uinak kao kod ukidanja s djelovanjem ex nunc). Ista sudbina stie i podzakonski openormativni akt ako njegov donositelj propusti rok za podnoenje na ratifikaciju. Nemogunost daljnje primjene takvog akta nastupila bi od trenutka proteka roka predvienog za podnoenje na ratifikaciju. Prema svom obujmu, ratifikacija moe obuhvatiti: 1. itav podzakonski openormativni akt POTPUNA ratifikacija ili 2. samo neke njegove dijelove DJELOMINA ratifikacija. Kontrola ustavnosti i zakonitosti POAPOA mora biti donesen u skladu sa: 1. danim ovlastima, 2. uz potivanje odreene procedure, 3. njihov sadraj mora odgovarati naelima drutvenopolitikog sustava izraenim posebno u ustavu i zakonu. Cilj kontrole: da se onemogui donoenje, odnosno primjena onog podzakonskog openormativnog akta koji bi protuslovio ustavu ili zakonu. Podzakonske op.akte kontrolira Ustavni sud RH i Vlada RH nadleno ministartsvo. Sankcije protiv protuustavnosti POA: - objektivno stavljanje van snage (ponitavanje i ukidanje) - ekscepcija ilegalnosti - kad sud vodi postupak i smatra da je isti nezakonit, moe ga ponitit ili ukinuti- obustava od izvrenja. Staviti izvan snage odreeni podzakonski openormativni akt moe se: 1. ponititi ponitavaju se i sve pravne posljedice koje je on proizveo od svog stupanja na snagu (djelovanje ex tunc); 2. ukinuti prestaje pravna mogunost primjene takvog openormativnog akta ubudue, ali se ukidanjem ne dira u pravne posljedice to ih je podzakonski openormativni akt proizveo do trenutka ukidanja (djelovanje ex nunc). Izvrna klauzula= odredba zakona ili drugog propisa kojom se odreeno tijelo poziva da se donese nii podzakonski akt. NAPUTAK= (instrukcija, uputa) = poseban oblik akta internog po svojoj prirodi, kojim u upravnoj (ili nekoj drugoj) organizaciji vie tijelo podjeljuje niemu upute za postupanje ili djelovanje u odreenim situacijama. Nema obiljeja pravnog pravila, na njega se ne mogu pozivati tree osobe. On ima vie savjetodavno-tehniki karakter, a sankcije koje proizlaze iz eventualnog nepotivanja odnose se na disciplinsku odgovornost. Predsjednik Vlade moe potpredsjednicima, ministrima i dr. lanovima Vlade davati odreene upute za rad. Ravnatelj dr. upravne organizacije ima pravo da u upravljanju tom organizacijom daje naputke za rad. Napuci se dijele: 1. individualne podijeljen je za pojedini predmet generalne odnosi se na uputu za postupanje u nizu razliitih predmeta.

2. obvezne tijelo kojemu je naputak upuen obvezno je po njemu postupiti. I obveza da se naputak potuje mora proizlaziti iz pravne norme. neobvezne tijelo kojemu je naputak upuen nije obvezno po njemu postupiti. Napuci su zbog karaktera djelovanja tijela uprave u pravilu neobvezatni. UPRAVNI AKT= predstavlja autoritativnu odluku kojom se posebno oblasti upravnog djelovanja jednostrano odluuje o subjektivnim pravima, obvezama ili pravnim interesima pojedinih subjekata u konkretnoj upravnoj stvari- postaje instrument za izvravanje onog dijela upravne funkcije koja se sastoji od odluivanja o upravnim stvarima. Bitni elementi UA: - autoritativnost i jednostranost - konkretnost - pravno djelovanje i > po Borkovievoj teoriji - pravna vezanost Upravni akt AUTORITATIVNO I JEDNOSTARNO oduuje u konkretnoj upravnoj stvari. Oni se ne objavljuju (osim posebnim zakonom) nego se uruuju graanima. Vrste upravnih akata najvanija podjela: djeluju ubudue- KONSTITUTIVNI DEKLARATORNI - djeluju unatrag (kreatorni, stvarajui) upravni akti su akti kojima(utvrujuci) upravni akti su akti koji samo se zasniva, mijenja ili ukida neki pravni odnos. ve utvruju postojee pravo i injenice. Vrste konstitutivnih - ovlaujui i obvezujui akt - osobni i strani akt - akt uvjet (prijam u dravljanstvo. ili u dravnu slubu) - akt dispenz (donosilac takvog akta moe primjeniti blae uvjete); Vrste deklaratornih - pozitivni i negativni - individualni i generalni - pravno vezani upr. akti i akti u kojima je sadrana diskrecijska ocjena - jednostavni i sloeni upravni. akti - rjeenja i zakljuci Razlika izmeu: ODBIJANJA >-------------------------< ODBACIVANJA uzet u razmatranje, odbija se zahtjev stranke postojanje zapreka pa zahtjev odbacuje u startu Rjeenje= odluuje o nekoj upravnoj stvari a donosi se u pisanom obliku (iznimno u usmenom obliku zbog poduzimanja nekih hitnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i imovinu vee vrijednosti). Rjeenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku, kad je to propisano zakonom, ili ako stranka to zahtijeva, ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Rjeenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od dana donoenja usmenog rjeenja. Slubena osoba duna je upozoriti stranku da ima pravo traiti pisani otpravak usmenog rjeenja Sadraj rjeenja (lanak 98 Zakona o opem upravnom postupku ZOUP):. (1) Rjeenje se sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloenja, upute o pravnom lijeku, potpisa slubene osobe i otiska slubenog peata javnopravnog tijela. (2) Uvod sadrava naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo, propis o nadlenosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlatenih za zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te naznaku je li postupak pokrenut po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke. Uvod sadrava i naznaku da su rjeenje donijela dva javnopravna tijela ili vie njih ili da je rjeenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadlenog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom miljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar rijeilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar rijeena.

(3) Izreka sadrava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i odreena. Kad odluka sadrava rok, uvjet, namet, pridraj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadrano u izreci. (4) Izreka se moe podijeliti u vie toaka. Trokovi postupka utvruju se u posebnoj toki izreke, kao i to da alba ne odgaa izvrenje rjeenja. (5) Obrazloenje sadrava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donoenja zakljuaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je rijeena upravna stvar. Kad alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadrava i pozivanje na zakon koji to propisuje. (6) Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjeuje moe li protiv rjeenja izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji nain. Rjeenje u stvarima manjeg znaenja (lanak 99): U stvarima manjeg znaenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes treih osoba, rjeenje se moe sastojati samo od izreke u obliku zabiljeke u spisu, ako su razlozi za takvu odluku oiti. Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje (lanak 100): (1) Kad se u upravnoj stvari rjeava o vie pitanja, a samo se o nekima od njih moe rijeiti na temelju utvrenoga injeninog stanja, moe se donijeti rjeenje samo o tim pitanjima (djelomino rjeenje). (2) Ako javnopravno tijelo rjeenjem nije rijeilo sva pitanja koja su predmet postupka, moe se, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti rjeenje o pitanjima koja nisu rijeena (dopunsko rjeenje). O odbijanju prijedloga stranke donosi se rjeenje. (3) Ako prema okolnostima sluaja prije okonanja postupka treba donijeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, rjeenje e se donijeti na temelju injenica poznatih u vrijeme njegova donoenja. To rjeenje mora biti oznaeno kao privremeno (privremeno rjeenje). Privremeno rjeenje ukinut e se rjeenjem kojim se rjeava o upravnoj stvari. (4) Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje u pogledu pravnih lijekova i izvrenja smatraju se samostalnim rjeenjem. Rok za donoenje rjeenja (lanak 101): (1) Slubena osoba duna je u sluajevima neposrednog rjeavanja na zahtjev stranke rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. (2) Slubena osoba duna je u sluajevima voenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. (3) Ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor. Zakljuak (lanak 77): (1) Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako ovim Zakonom nije propisano donoenje rjeenja. (2) Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja radnju u postupku pri kojoj se postavilo pitanje koje je predmet zakljuka.

(3) Kad se nalae izvrenje neke radnje, zakljukom e se odrediti rok u kojem se ta radnja treba obaviti. (4) Zakljuak se priopuje usmeno. Zakljuak se izdaje u pisanom obliku kad stranka to zatrai ili je to nuno radi pravilnog voenja postupka. (5) Protiv zakljuka ne moe se izjaviti alba. Zakljuak se moe pobijati albom protiv rjeenja kojim se rjeava o upravnoj stvari. Forma i sadraj upravnog akta: zaglavlje- grb RH, naziv tijela,brojana oznaka (klasa i urudbeni broj), mjesto i datum

ZAGLAVLJE

uvod- naziv tijela, pravni temelj,oznaka starne (ime, prezime, adresa, naziv i sjedite), zastupnik ako postoji, kako je pokrenut postupak, kratka oznaka predmeta

UVOD

izreka- kratka, jasna i odreena (albane odgaa izvrenje)

obrazloenje (dispozitiv) kako jedolo do postupka, utvreno injenino stanje, pozivamo se na relevantne pravne norme (alba ne odagaa izvrenje)

IZREKA (DISPOZICIJA)

uputa o pr. lijeku da li je albadoputena, kome se alba predaje a kome izjavljuje, u kojem roku i na koji nain se predaje.

OBRAZLOENJE

Dodaci upravnom aktu- uvjet - namet - rok - pridraj opoziva (ukidanja) UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

POTPIS I PEAT Vremensko djelovanje upravnog akta: Upravni akt prozvodi pravne uinke prema razliitim subjektima, stoga se treba napraviti razlika izmeu tih subjekata, u prvom redu donosioca akta i adresata akta. Upravni akt obvezuje svog donosioca od trenutka kada ga je otposlao stranci (treba se voditi rauna o tome je li sam akt donesen i upuen stranci). Sve dok akt ne pone djelovati prema stranci, ne obvezuje ni donosioca, s obzirom na to to donosilac ne moe poduzimati prema stranci nikakve radnje vezane za akt koji treba biti dostavljen. Prema stranci upravni akt djeluje od trenutka pravilno obavljene dostave. To znai da je pravilno izvrena dostava ona procesna radnja sa cijim izvrenjem nastupa poetak djelovanja

upravnog akta. Zbog vanosti dostave za djelovanje upravnog akta, dostava (obavjeivanje) je propisana zakonom. Donosilac upravnog akta duan je postupati prema tim odredbama (l. 83. - 95. Zakona o opem upravnom postupku). Od trenutka dostave upravni akt poinje djelovati prema stranci, a meu ostalim, od tada se raunaju i rokovi (npr. rok za albu, tubu), pa je zbog toga vano procesno pravo stranke da joj upravni akt bude dostavljen na propisani nain. Proputanje dostave kao i nepravilna dostava spreavaju nastupanje pravnih uinaka. Prestanak vaenja upravnog akta 1.iskoritavanjem ovlasti (podijeljena upravnim aktom odnosno izvrenjem prava ili ispunjenjem obveze koja je aktom nametnuta); 2. nastupom rezolutivnog uvjeta ili raskidnog roka; 3. stavljanjem izvan pravne snage od strane ovlatenog tijela; 4. propau stvari o kojoj je upravnim aktom odlueno; 5. smru stranke (kod osobnih upravnih akta - akt se odnosi na tono odreenu osobu); 6. zbog nevrenja ovlasti i 7. odricanjem od ovlasti. Retroaktivno djelovanje upravnih akata: Retroaktivno - (unatrano, povratno) djelovanje - znai da akt konstitutivno, odnosno deklaratorno djeluje na pravni odnos (situaciju) koji je postojao prije nego to je sam akt stupio na snagu. Sloenost problema retroaktivnog djelovanja upravnih akata svodi se na pitanje dopustivosti retroaktivnog djelovanja konstitutivnih akata. Deklaratorni akti bi ve prema svojoj prirodi djelovali retroaktivno, s obzirom na to da se s tim aktima utvruje pravni odnos ili pravna situacija koja je postojala prije njihova donoenja, retroaktivno djelovanje (ex tunc) takvih akata javlja se kao tipino, ali ne i kao bezuvjetno. Kod konstitutivnih se upravnih akata zasniva, mijenja ili ukida neki pravni odnos (situacija), pa takvi akti, u pravilu, djeluju ubudue (ex nunc). Na mogunost retroaktivnog djelovanja pravna teorija gleda razliito. Istie se nunost zabrane retroaktivnosti konstitutivnih upravnih akata. Ta zabrana opravdava se potrebom zatite objektivne zakonitosti kao i potrebom zatite prava i interesa stranaka. Konsitutivni upravni akti bi mogli imati unatrano djelovanje samo kada to pravna norma koja regulira nadlenost njihova donoosioca doputa. Retroaktivnost moe predstavljati svojevrstan oblik nezakonitosti kad se upravnom aktu bez pravne podloge daje unatrano djelovanje. Zabrana retroaktivnosti treba zaititi stranku od takvog reguliranja unatrag, ali zatiti i objektivnu zakonitost. Antipicirano djelovanje upravnih akata: Antipicirani UA - nasuprot retroaktivnom djelovanju upravnog akta u teoriji se posebno istie i tzv. produeno pravno djelovanje upravnog akta (radi se o tzv. anticipiranom upravnom aktu). Osobina takvog akta izraava se u tome to on niti djeluje sada niti djeluje retoraktivno, ve e djelovati u budunosti no ne zna se tono kada.

Obveznost upravnih akata: Obveznost je posljedica autoritativnosti. Osnova obveznosti upravnih akata proizlazi iz pravne norme kojom je upravni akt doneen. Obaveznost stjee samo dispozotiv-izreka. Izvrenje (izvrnost) upravnih akata (lan 133): (1) Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se nakon to postane izvrno. (2) Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno istekom roka za albu ako alba nije izjavljena, dostavom rjeenja stranci ako alba nije doputena, dostavom rjeenja stranci ako alba nema odgodni uinak, dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija, danom odricanja

stranke od prava na albu te dostavom stranci rjeenja o obustavi postupka u povodu albe. (3) Drugostupanjsko rjeenje kojim se rjeava upravna stvar postaje izvrno dostavom stranci. (4) Kad je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka. Izvrenje se moe provesti i prisilno preko tree stranke ili prinudom. Pojam izvrnosti= trenutak u vremenu kada stranka moe konzumirati pravo. Pravomonost upravnih akata: To je procesnopravni nistitut kojim se onemoguava ponovno odluivanje o stvari o kojoj je u redovnom postupku konano odlueno. Vanost pravomonosti proizlazi iz naela zakonitosti. Trenutak nastajanja pravomonosti i njegvi uinci utvreni su zakonom. Postoje 3 vrste pravomonosti: - formalna i materijalna - subjektivna i objektivna - apsolutna i relativna Povremeno, naelo pravomonosti moe ii na tetu objektivne zakonitosti javnog interesa pa i interesa stranaka. Tada instittut pravomonosti mora trpjeti korekturu i dopustiti zahvat u pravomoni akt koji sadri takvu pogreku za koju se smatra da je pravomonost ne moe pokriti. Ponitavanje= time stavljamo van snage cijeli akt i sve njegove pravne posljedice koje je on imao. Nitavost = time ukidamo sve stavljamo van snage aktu ubudue, no sve pravne polsjedice koje je on imao su kao takve i ostale. Pogreni upravni akt: Moe bit nezakonit (povreda pozitivnopravnog prava) ili nepravilan (kada je donosioc akta postupio nesvrsishodno s gledita javog interesa). Donosioc UA uvijek mora djelovati svrsishodno tako da vodi rauna o zatiti javnog interesa. Moe biti pogrean u cijeloti ili djelomino a posljedica pogrenosti je da je takav UA oboriv ili nitavan. Oborivi upravni akt- ukoliko ih ne stavimo izvan snage (u zakonskom roku) onda oni KONVALIDIRAJU- postaju valjani, odnsno aktivni!!! Nitavni upravni akti ne mogu konvalidirat (osim u jednom sluaju) a oni ne proizvode pravne uinke pa ih stoga nije ni potrebno napadati bilo kakvim pravnim sredstvima. Objekt pravomonosti- je sam upravni akt a odnosi se samo na dispozitiv upravnog akta Subjekti pravomonosti: 1. donosilac upravnog kata 2. stranke u postupku i 3. pravni sljednici Pravomonost, konanost i izvrnost- razlike: Konanost i pravomonost konanost znai da je potupak donoenja UA zavren te nastupa bilo zavretkom 1 postupka, bilo zavretkom 2 postupka, dok pravomonost nastupa konzumiranjem tube (upravni spor). Konanost nastupa prije pravomonosti, ali se mogu i podudarati (rijetko). Konanost NIKAD ne nastupa nakon pravomonosti. Pravomonost i izvrnost - izvrnost UA znai da je UA u onoj fazi koja omoguava izvrenje njegovog dispozitiva, tj. ostvarenje izreke UA. Izvrnost nastupa prije pravomonosti ali se mogu i podudarati (odgoda izvrenja). Mogua je situacija kada konanost nastupa NAKON pravomonosti (UA sa suspenzivnim (odgodnim) uvjetom). Izvrnost i konanost u pravilu se vremenski podudaraju ali izvrnost moe nastupiti i prije (alba nema suspenzivno djelovanje) i nakon konanosti (odgoda izvrenja). UPRAVNI POSTUPAK:15 dana albe KONANO 30 dana tuba 1 postupak 1 rjeenje 2 postupak 2 rjeenje IZVRNO upravni spor presuda|pravomonost

ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU (na to se primjenjuje i tko ga provodi): Ovim se Zakonom ureuju pravila na temelju kojih tijela dravne uprave i druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrenog na temelju zakona, postupaju i rjeavaju u upravnim stvarima. Ovaj se Zakon primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Primjenjuje se na odgovarajui nain za sklapanje upravnih ugovora i na svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz podruja upravnog prava, koje ima neposredan uinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drukije propisano. Isto tako, primjenjuje se na odgovarajui nain i u postupcima zatite prava, odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pravne osobe koje obavljaju javne slube (u daljnjem tekstu: pruatelji javnih usluga), odluuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima, ako zakonom nije propisana sudska ili druga pravna zatita. Upravna stvar (lanak 2): (1) Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rjeava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte kojima se ureuje odgovarajue upravno podruje. (2) Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom odreena kao upr. stvar. Stranka u postupku (lanak 4): (1) Stranka u upravnom postupku je fizika ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. (2) Stranka moe biti i tijelo dravne uprave te drugo dravno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave ili drugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova podruna jedinica, odnosno podrunica ili skupina osoba povezanih zajednikim interesom, ako moe biti nositelj prava, odnosno obveza o kojima se rjeava. Izjanjavanje stranke (lanak 30): (1) U postupku stranci se mora omoguiti izjanjavanje o svim injenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vanim za rjeavanje upravne stvari. (2) Bez prethodnog izjanjavanja stranke postupak se moe provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan uinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom. NAELA u ZOUP-u Naelo zakonitosti (lanak 5): (1) Javnopravno tijelo rjeava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te opih akata donesenih na temelju zakonom utvrenih javnih ovlasti. (2) U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlateno rjeavati po slobodnoj ocjeni, odluka mora biti donesena u granicama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana. Naelo razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa (lanak 6): (1) Pravo stranke moe se ograniiti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nuno za postizanje zakonom utvrene svrhe i razmjerno cilju koji treba postii.

(2) Kad se na temelju propisa stranci nalae kakva obveza, prema njoj e se primjenjivati one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se takvim mjerama postie svrha propisa. (3) Pri voenju postupka javnopravna tijela duna su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava treih osoba niti u protivnosti s javnim interesom. Naelo pomoi stranci (lanak 7): Kad ovlatena slubena osoba tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili proputanja u postupku, a brinut e se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na tetu prava koja im po zakonu pripadaju. Naelo utvrivanja materijalne istine (lanak 8): U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve injenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari. Naelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza (lanak 9): (1) Slubena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvruje injenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrenih injenica i okolnosti rjeava upravnu stvar. (2) Koje e injenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvruje slubena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Naelo uinkovitosti i ekonominosti (lanak 10): U upravnim stvarima postupa se to je mogue jednostavnije, bez odgode i uz to manje trokova, ali tako da se utvrde sve injenice i okolnosti bitne za rjeavanje o upr. stvari. Pravo stranke na pravni lijek (lanak 12): (1) Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari rijeilo u propisanom roku, stranka ima pravo albe, ako zakonom nije drukije propisano. (2) Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije doputena alba moe se pokrenuti upravni spor. (3) Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pruatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor. Slubena osoba (lanak 23): (1) U upravnom postupku postupa sl. osoba u opisu poslova koje je voenje tog postupka ili rjeavanje o upr. stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. (2) U javnopravnim tijelima sl. osoba koja vodi postupak ili rjeava o upr. stvarima mora imati odgovarajuu strunu spremu, potrebno radno iskustvo i poloen dr. struni ispit. (3) Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlatene za rjeavanje o upravnoj stvari, rjeenje donosi elnik tijela. Izuzee slubene osobe (lanak 24): (1) elnik tijela zakljukom e izuzeti slubenu osobu od voenja postupka, odnosno rjeavanja o upravnoj stvari ako je slubena osoba u toj upravnoj stvari: 1. stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak ili osoba ovlatena za

zastupanje, 2. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, i po prestanku braka, 3. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika. (2) elnik tijela zakljukom e izuzeti slubenu osobu od voenja drugostupanjskog postupka ako je ta osoba sudjelovala u prvostupanjskom postupku. (3) elnik tijela zakljukom moe izuzeti slubenu osobu od voenja postupka, odnosno rjeavanja: 1. ako je slubena osoba sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom odnosu, 2. ako je slubena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu, 3. ako slubena osoba prema stranci postupa diskriminirajue, 4. ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost slubene osobe. (4) Svaka osoba koja sudjeluje u postupku duna je bez odgode izvijestiti elnika javnopravnog tijela o razlozima izuzea slubene osobe. (5) O izuzeu elnika prvostupanjskog tijela, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, odluuje zakljukom elnik drugostupanjskog tijela, a ako takvog tijela nema, o izuzeu e odluiti tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom. (6) Zakljukom o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati o upravnoj stvari odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kojem je izuzee odreeno. Ovdje se radi o obaveznom i fakultativnom izuzeu. Pravna pomo: Javnopravna tijela duna su pruati pravnu pomo drugim javnopravnim tijelima, u granicama svojeg djelokruga i nadlenosti. Javnopravno tijelo zatrait e pravnu pomo kad su mu potrebna saznanja o injenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolae drugo javnopravno tijelo ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne moe samo ili ne moe pravodobno provesti potrebne radnje u postupku. Pravna pomo zatrait e se i kad bi odreene radnje u postupku javnopravno tijelo moglo obaviti samo, ali manje uinkovito ili uz znatno vee trokove. Javnopravno tijelo moe traiti od sudova dostavu spisa, isprava ili podataka koji su potrebni za voenje postupka. Pravna pomo moe se zatraiti i od tijela druge drave sukladno odredbama meunarodnih ugovora, a ako ugovori nisu sklopljeni, primjenjuje se naelo uzajamnosti. Postojanje uzajamnosti utvruje sredinje tijelo dravne uprave nadleno za vanjske poslove. Pruanje pravne pomoiO injenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima pravna pomo zatrait e se od javnopravnog tijela, odnosno suda koji njima raspolae (u daljnjem tekstu: zamoljeno tijelo), a kad treba poduzeti odreene upravne radnje, ako nije drukije propisano, pravna pomo trait e se od javnopravnog tijela prvog stupnja mjesno nadlenog za poduzimanje radnje koja je predmet pravne pomoi. Pravna pomo pruit e se najkasnije u roku od osam dana od dana kada je zatraena. Odbijanje pruanja pravne pomoi Zamoljeno tijelo moe odbiti pruiti pravnu pomo samo kad je to zakonom propisano. Ako zamoljeno tijelo utvrdi da u konkretnom sluaju mora odbiti pruanje pravne

pomoi, o tome e bez odgode izvijestiti javnopravno tijelo koje je zatrailo pravnu pomo, navodei razloge zbog kojih se pravna pomo uskrauje. Trokovi pravne pomoi Za pruenu pravnu pomo ne plaa se naknada kad se trokovi pruene pomoi naknauju iz prorauna. Kad se trokovi pravne pomoi koju prui zamoljeno tijelo podmiruju iz drugih financijskih izvora, javnopravno tijelo koje je zatrailo pruanje pravne pomoi duno ih je naknaditi zamoljenom tijelu. Trokovi pravne pomoi koji se naknauju zamoljenom tijelu ine dio ukupnih trokova postupka. Pokretanje postupka: Upravni postupak pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti. Kad se postupak pokree na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu. Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti, postupak se smatra pokrenutim kad slubena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom voenja postupka po slubenoj dunosti. Pokretanje postupka na zahtjev stranke Zahtjev za pokretanje postupka stranka moe neposredno podnijeti javnopravnom tijelu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, a moe takav zahtjev poslati potom ili dostaviti elektronikim putem. Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, rjeenjem e odbaciti zahtjev. Ako je stranka u jednom podnesku postavila vie razliitih zahtjeva, postupit e se po svakom zahtjevu odvojeno. Ako je za postupanje po kojem od tih zahtjeva nadleno drugo javnopravno tijelo, postupit e se po pravilima o postupanju nenadlenog tijela po podnesku. Pokretanje postupka po slubenoj dunostiPostupak se pokree po slubenoj dunosti kad je to propisano zakonom ili je nuno radi zatite javnog interesa. Kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po slubenoj dunosti javnopravno tijelo uzet e u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upuuju na potrebu zatite javnoga interesa. Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po slubenoj dunosti, obavijestit e o tome podnositelja to je prije mogue, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja predstavke, odnosno obavijesti. Podnositelj ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaa prijedlog za pokretanje postupka, u roku od osam dana od dana primanja obavijesti, kao i u sluaju da u propisanom roku nije dobio odgovor. Pokretanje postupka javnom objavomJavnopravno tijelo moe javnom objavom pokrenuti postupak kad su stranke nepoznate ili je takav nain pokretanja postupka propisan zakonom. Javna objava mora sadravati naznaku upravne stvari, odreenje osoba na koje se odnosi, nain sudjelovanja tih osoba u postupku, popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti javnopravnom tijelu te upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u odreenom roku. Strankama se mora odrediti rok od najmanje 30 dana za odazivanje na javnu objavu.

Javna objava oglaava se u odgovarajuem slubenom glasilu, sredstvima javnog priopivanja, odnosno na drugi prikladan nain kojim e se pozvanim osobama omoguiti saznanje o javnoj objavi. Spajanje i razdvajanje upravnih stvariDvije upravne stvari ili vie njih zakljukom se mogu spojiti u jedan postupak, ako se prava ili obveze stranaka temelje na istoj pravnoj osnovi i na istom ili slinom injeninom stanju, a javnopravno tijelo koje vodi postupak stvarno je i mjesno nadleno za voenje svih tih postupaka. Ako se promijene okolnosti zbog kojih su stvari spojene u jedan postupak, postupci e se zakljukom razdvojiti. Izmjena zahtjevaDo donoenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka moe izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom injeninom stanju. Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnoenje drugog zahtjeva, donijet e rjeenje kojim e odbaciti zahtjev stranke. Odustanak od zahtjeva i obustava postupka: Tijekom postupka stranka moe odustati od zahtjeva u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili elektronikim putem. Ako stranka odustane od zahtjeva, donijet e se rjeenje o obustavi postupka. Rjeenje o obustavi postupka donijet e se po slubenoj dunosti i u sluaju kad se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka moe zakljuiti da je stranka odustala od zahtjeva. Postupak e se nastaviti ako je nastavak postupka u javnom interesu ili to zahtijeva protivna stranka. Kad se tijekom postupka utvrdi da vie ne postoje pravne pretpostavke za voenje postupka, rjeenjem e se obustaviti postupak. Postupak rjeavanja upravne stvari: Utvrivanje injeninog stanjaSlubena osoba utvruje sve injenice i okolnosti bitne za rjeavanje o upravnoj stvari. Slubena osoba pribavit e po slubenoj dunosti podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud. Stranka je duna iznijeti tono, istinito i odreeno injenino stanje na kojem temelji svoj zahtjev. Kad se ne radi o opepoznatim injenicama, stranka je duna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogunosti ih podnijeti. Ako stranka tako ne postupi, slubena osoba zakljukom e je pozvati da to uini u primjerenom roku. Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatraene dokaze, a postupak je pokrenut na zahtjev stranke, slubena osoba ocijenit e od kakve je to vanosti za rjeavanje upravne stvari. Ako se bez tih dokaza ne moe udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev e se rjeenjem odbiti. Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatraene dokaze, a postupak je pokrenut po slubenoj dunosti ili na zahtjev protivne stranke, slubena osoba nastavit e postupak te rijeiti upravnu stvar. Neposredno rjeavanjeSlubena osoba u javnopravnom tijelu moe rijeiti upravnu stvar bez provedbe

ispitnog postupka u sluajevima propisanim zakonom, ako u postupku ne sudjeluju stranke s protivnim interesima (neposredno rjeavanje). Ispitni postupakIspitni postupak provodi se kad je to nuno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su bitne za razjanjenje pravog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima te radi omoguivanja strankama ostvarenja i zatite njihovih prava i pravnih interesa. Slubena osoba odredit e izvoenje dokaza kad nae da je to potrebno radi razjanjenja stvari te upotpuniti injenino stanje i izvoditi dokaze o injenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili jo nisu utvrene, a potrebne su radi utvrivanja pravog stanja stvari. Prava i dunosti stranke u ispitnom postupkuStranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donoenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objanjenja, iznositi injenice i okolnosti koje su bitne za rjeavanje upravne stvari te pobijati tonost navoda koji se ne slau s njezinim navodima. Slubena osoba duna je omoguiti stranci izjanjavanje o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvoenje dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvoenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe, a uz doputenje slubene osobe i neposredno, kao i upoznavanje s rezultatom izvoenja dokaza i izjanjavanje o tim rezultatima. Stranka moe davati izjave usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku. U sloenim upravnim stvarima slubena osoba moe naloiti stranci podnoenje izjave u pisanom obliku, to ne iskljuuje pravo stranke na usmeno izjanjavanje. Stranka je duna sudjelovati u utvrivanju injenica vanih za rjeavanje o upravnoj stvari te osobno dati izjavu kad to zatrai slubena osoba ili kad je to propisano zakonom. Prethodno (prejudicijelno) pitanje: Ako se u postupku rjeavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje ini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rjeavanja kojeg nije mogue rijeiti upravnu stvar, slubena osoba moe rijeiti to pitanje ili postupak prekinuti rjeenjem dok nadleni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne rijee. Postupak e se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, postojanje braka, utvrivanje oinstva ili majinstva te u drugom sluaju propisanom zakonom. Kad se prethodno pitanje odnosi na kazneno djelo, a nema mogunosti za kazneni progon, slubena osoba razmotrit e i to pitanje. Slubena osoba vezana je pravomonom odlukom nadlenog tijela kojom je rijeeno prethodno pitanje. Nagodba (lanak 57): (1) Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, slubena osoba nastojat e tijekom cijelog postupka postii nagodbu stranaka u cijelosti ili o pojedinim spornim pitanjima. (2) Nagodba protivna propisima, javnom interesu ili pravima treih osoba nije doputena. (3) Nagodba se smatra sklopljenom kad je stranke nakon proitanog zapisnika potpiu. Ovjereni prijepis zapisnika predaje se strankama. (4) Kad je nagodbom u potpunosti rijeena upravna stvar, slubena osoba rjeenjem e obustaviti postupak. (5) Ako se nagodba odnosi samo na pojedina sporna pitanja, slubena e osoba u

izreci rjeenja naznaiti postojanje nagodbe o tim pitanjima. (6) Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Dokazivanje: DokaziSlubena osoba u postupku utvruje injenino stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu moe pribaviti isprave, sasluati svjedoke, pribaviti nalaz i miljenje vjetaka i obaviti oevid. Nije potrebno dokazivati injenice o kojima javnopravna tijela vode slubenu evidenciju, opepoznate injenice, injenice koje su poznate slubenoj osobi ni injenice koje propis pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica. Osiguranje dokazaOsiguranje dokaza provodi slubena osoba po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Kad se postupak pokree po slubenoj dunosti, a postoji opravdana sumnja da se pojedini dokaz nee moi izvesti kasnije u tijeku postupka ili da e njegovo izvoenje biti oteano, radi osiguranja dokaza taj se dokaz moe izvesti u tijeku cijelog postupka i prije nego to je postupak pokrenut. Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadleno je tijelo dravne uprave prvog stupnja nadleno za poslove ope uprave na podruju kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba sasluati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomo, ako nije drukije propisano. O osiguranju dokaza donosi se rjeenje koje ne prekida tijek postupka. IspraveDokazivanje se izvodi javnim ili privatnim ispravama. Isprava moe biti i u elektronikom obliku. Pod javnim ispravama smatraju se isprave koje su izdali nadleni sudovi ili javnopravna tijela u granicama svoje nadlenosti i u propisanom obliku. Javne isprave dokazuju ono to se njima utvruje ili potvruje. Ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, slubena osoba provjerit e po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali. Pribavljanje ispravaStranka ili druga osoba kod koje se nalazi isprava potrebna kao dokaz u postupku duna je omoguiti uvid u ispravu na zahtjev slubene osobe. Ako fizika osoba kod koje se nalazi isprava, bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid slubenoj osobi, rjeenjem e se novano kazniti u iznosu do 50% prosjene godinje bruto plae ostvarene u RH u prethodnoj godini. Ako pravna osoba kod koje se nalazi isprava bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid slubenoj osobi, rjeenjem e se novano kazniti odgovorna osoba te pravne osobe u iznosu do tri prosjene godinje bruto plae ostvarene u RH u prethodnoj godini. alba na rjeenje o novanoj kazni ne odgaa izvrenje rjeenja. SvjedociSvjedok moe biti svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o odreenim injenicama i koja svoja saznanja moe priopiti. Svjedoku se poziv dostavlja u pisanom obliku osam dana prije dana svjedoenja. Obveza svjedoenjaSvaka osoba pozvana kao svjedok duna je svjedoiti. Svjedoka e se pouiti da ima pravo uskratiti svjedoenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja kojima bi sebe, svoje srodnike u ravnoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stupnja srodstva zakljuno, branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zakljuno, pa i onda kad je brak

prestao, te skrbnika i tienika, odnosno posvojitelja i posvojenika izloio kaznenom progonu, tekoj sramoti ili znatnoj materijalnoj teti. Svjedoka e se pouiti da ima pravo uskratiti odgovore i na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi propisima utvrenu tajnu, a posebice na pitanja o onome to mu je stranka povjerila kao svojem opunomoeniku ili ispovjedila kao vjerskom ispovjedniku. Sasluanje svjedokaSvjedoka e se sasluati bez nazonosti ostalih svjedoka. Kad je pozvano vie svjedoka, svjedok koji je ispitan ne smije napustiti slubene prostorije javnopravnog tijela ili mjesto oevida bez doputenja, prije sasluanja ostalih svjedoka. Svjedok koji je ispitan moe se ponovo sasluati, odnosno suoiti s ostalim svjedocima ako se njihovi iskazi ne podudaraju. Svjedok koji se zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne moe odazvati pozivu moe se ispitati u svojem stanu ili na drugom prikladnom mjestu. Kad svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, sasluat e se preko prevoditelja. Svjedoku koji je gluh pitanja e se postavljati u pisanom obliku, a ako je nijem, odgovarat e u pisanom obliku. Kad se sasluanje svjedoka ne moe obaviti na taj nain, kao tuma pozvat e se osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti. Od svjedoka e se uzeti sljedei osobni podaci: osobno ime, datum i mjesto roenja, zanimanje i mjesto prebivalita, odnosno boravita ako nema prebivalite na podruju Republike Hrvatske te srodstvo, odnosno u kakvom je odnosu sa strankama. Ako slubena osoba posumnja da postoje odreeni razlozi koji dovode u sumnju objektivnost svjedoka, svjedoka e se ispitati i o tim okolnostima. Svjedoka e se prethodno upozoriti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti. Svjedoku e se predoiti posljedice davanja lanog iskaza. Svjedoku e se postavljati samo pitanja o upravnoj stvari koja je predmet postupka i pozvat e se da iznese sve ono to mu je o tome poznato. Nije doputeno postavljati pitanja na nain kojim bi se svjedoka uputilo kako odgovoriti. Kad je svjedok maloljetna osoba sasluat e se uz prisutnost zakonskog zastupnika. VjetaenjeKad je za utvrivanje ili ocjenu odreene injenice koja je bitna za rjeavanje upravne stvari potrebno posebno struno znanje kojim slubena osoba ne raspolae, dokaz se moe izvesti vjetaenjem. Slubena osoba odreuje vjetaenje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Za vjetaka e se zakljukom odrediti osoba koja je odgovarajue struke, a ovlatena je za davanje miljenja o pitanjima odgovarajue struke ili osoba registrirana za vjetaenje. Ako takvih osoba nema, za vjetaka se moe odrediti i druga osoba koja ima odgovarajuu strunost potrebnu za vjetaenje. Stranke e se uvijek prethodno sasluati o osobi vjetaka. Ako bi trokovi izvoenja dokaza vjetaenjem bili nerazmjerni vrijednosti predmeta, o upravnoj stvari moe se rijeiti i na temelju drugih dokaza, bez vjetaenja. Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok. Pravila vjetaenjaVjetaenje se moe obaviti na usmenoj raspravi. Vjetaku se moe naloiti i obavljanje vjetaenja izvan usmene rasprave, u kojem e se sluaju vjetaku odrediti da nalaz i miljenje dostavi u pisanom obliku u primjerenom roku te da na usmenoj raspravi obrazloi svoj nalaz i miljenje. Prije poetka vjetaenja vjetaka treba upozoriti da je duan predmet vjetaenja briljivo razmotriti i u svojem nalazu tono navesti to zapazi i utvrdi te svoje obrazloeno miljenje iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima struke, odnosno vjetine.

Kad se vjetaenje ne obavlja na usmenoj raspravi, slubena osoba odredit e vjetaku predmet vjetaenja, odnosno osobe ili stvari koje treba razmotriti i u kojem pogledu. Kad vjetak izloi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba i stranke mogu mu postavljati pitanja i traiti objanjenja o izloenom nalazu i miljenju. Kad je odreeno vie vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. Ako se ne slau, svaki e od njih odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje. Ako nalaz, odnosno miljenje vjetaka nisu jasni ili potpuni, ako se nalazi i miljenja dvaju ili vie vjetaka bitno razlikuju, ako miljenje vjetaka nije dovoljno obrazloeno ili se pojavi osnovana sumnja u tonost danog miljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim sasluanjem vjetaka, ponovit e se vjetaenje s drugim vjetacima, a moe se zatraiti i miljenje znanstvene ili strune ustanove. Miljenje znanstvene ili strune ustanove moe se traiti i onda kad se zbog sloenosti sluaja ili radi potrebe obavljanja analize moe opravdano pretpostaviti da e se na taj nain doi do tonijeg miljenja. Novane kazne za svjedoke, odnosno vjetakeAko svjedok ili vjetak bez opravdanog razloga izostanu s usmene rasprave ili odbiju svjedoiti, odnosno vjetaiti te ako vjetak bez opravdanog razloga u ostavljenom roku ne dostavi nalaz i miljenje u pisanom obliku, slubena osoba moe ih rjeenjem novano kazniti u iznosu do 50% prosjene godinje bruto plae ostvarene u RH u prethodnoj godini i odrediti da snose trokove prouzroene njihovim propustom. alba na rjeenje o novanoj kazni ne odgaa izvrenje rjeenja. OevidOevid se provodi kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe.Provoenje oevida odreuje se zakljukom. Stranke imaju pravo nazoiti oevidu. Oevid se moe provesti i bez nazonosti stranke u sluaju poduzimanja hitnih mjera radi zatite ivota, zdravlja ili imovine vee vrijednosti. Slubena osoba odreuje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke koje e jo osobe nazoiti oevidu. Dunost omoguivanja provedbe oevidaVlasnik, odnosno posjednik stvari na kojima je potrebno obaviti oevid duni su dopustiti da se oevid provede. teta koja nastane provedbom oevida uraunava se u ukupne trokove postupka. Ako vlasnik ili posjednik stvari, odnosno druga osoba bez opravdanog razloga onemogui obavljanje oevida, slubena osoba moe ih rjeenjem novano kazniti u iznosu do 50% prosjene godinje bruto plae ostvarene u RH u prethodnoj godini, a za provedbu oevida mogu se upotrijebiti i druge prikladne mjere koje e omoguiti njegovu provedbu, ukljuujui i neposrednu prisilu uz pomo policije. alba na rjeenje o novanoj kazni ne odgaa izvrenje rjeenja. Slubena osoba zatrait e u pisanom obliku pomo policije ako se oevid nije mogao obaviti zbog neopravdanog protivljenja vlasnika, posjednika ili drugih osoba ili kad se pri obavljanju oevida opravdano oekuje pruanje otpora. Nadleno policijsko tijelo duno je pruiti zatraenu pomo pri oevidu, sukladno propisima o postupanju policije. Izjava strankeAko za utvrivanje odreenih injenica ne postoje drugi dokazi, za utvrivanje takvih injenica moe se kao dokazno sredstvo uzeti i izjava stranke. Rok za donoenje rjeenja (lanak 101): (1) Slubena osoba duna je u sluajevima neposrednog rjeavanja na zahtjev stranke

rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. (2) Slubena osoba duna je u sluajevima voenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. (3) Ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor. Radnje u postupku: PodnesciPodnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, albe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopenja te drugi podnesci kojima se stranke obraaju javnopravnim tijelima u vezi s odreenom upravnom stvari. Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upuuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlatene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe. Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati potom, dostaviti u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik. Slubena osoba koja primi podnesak duna je na traenje podnositelja potvrditi primitak podneska. Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlatena za zastupanje stranke. Stranku koja ne zna ili ne moe pisati, potpisat e druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese. Nedostaci u podneskuKad podnesak sadrava kakav nedostatak koji onemoguuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, slubena osoba zakljukom e upozoriti na to stranku i odredit e rok u kojem je stranka duna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u odreenom roku ne uini. Ako se nedostaci ne otklone u odreenom roku, a po podnesku se ne moe postupiti, slubena osoba rjeenjem e odbaciti podnesak. Zapisnik (lanak 76): (1) O usmenoj raspravi, oevidu ili drugoj vanijoj radnji u postupku te o vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku sastavlja se zapisnik. (2) U zapisnik se upisuje naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju, mjesto gdje se obavlja, datum i sat kad se obavlja, upravna stvar o kojoj se vodi postupak, osobna imena slubenih osoba, nazonih stranaka i osoba ovlatenih za njihovo zastupanje, opis tijeka i sadraja u postupku provedenih radnji i danih izjava te isprava koje su koritene. (3) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati nazonim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene primjedbe ili e se, ako su primjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadraj. Zapisnik e potpisati slubena osoba koja je vodila upravnu radnju i zapisniar ako ga je bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave te na kraju svake stranice na kojima se njihova izjava nalazi. U potpisanom i zakljuenom zapisniku ne smije se nita dodavati niti mijenjati. Dopuna u ve zakljueni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje slubena osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. (4) Ako neka od nazonih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije zakljuenja zapisnika, to e se navesti u zapisniku, kao i razlozi zbog kojih je potpis

uskraen. (5) Zapisnik sastavljen na nain propisan zakonom javna je isprava. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadraju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni. Zakljuak (lanak 77): (1) Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako ovim Zakonom nije propisano donoenje rjeenja. (2) Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja radnju u postupku pri kojoj se postavilo pitanje koje je predmet zakljuka. (3) Kad se nalae izvrenje neke radnje, zakljukom e se odrediti rok u kojem se ta radnja treba obaviti. (4) Zakljuak se priopuje usmeno. Zakljuak se izdaje u pisanom obliku kad stranka to zatrai ili je to nuno radi pravilnog voenja postupka. (5) Protiv zakljuka ne moe se izjaviti alba. Zakljuak se moe pobijati albom protiv rjeenja kojim se rjeava o upravnoj stvari. Rjeenje (lanak 96): O upravnoj stvari odluuje se rjeenjem. Oblik rjeenjaRjeenje se donosi u pisanom obliku. Rjeenje se moe izdati na propisanom obrasccu. Iznimno, rjeenje se moe donijeti i u usmenom obliku kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu vee vrijednosti. Rjeenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku, kad je to propisano zakonom, ili ako stranka to zahtijeva, ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Rjeenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. Slubena osoba duna je upozoriti stranku da ima pravo traiti pisani otpravak usmenog rjeenja. Sadraj rjeenjaRjeenje se sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloenja, upute o pravnom lijeku, potpisa slubene osobe i otiska slubenog peata javnopravnog tijela. Uvod sadrava naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo, propis o nadlenosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlatenih za zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te naznaku je li postupak pokrenut po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke. Uvod sadrava i naznaku da su rjeenje donijela dva javnopravna tijela ili vie njih ili da je rjeenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadlenog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom miljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar rijeilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar rijeena. Izreka sadrava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i odreena. Kad odluka sadrava rok, uvjet, namet, pridraj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadrano u izreci. Izreka se moe podijeliti u vie toaka. Trokovi postupka utvruju se u posebnoj toki izreke, kao i to da alba ne odgaa izvrenje rjeenja. Obrazloenje sadrava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donoenja zakljuaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je rijeena upravna stvar. Kad alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadrava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjeuje moe li protiv rjeenja izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji nain. Rok za donoenje rjeenjaSlubena osoba duna je u sluajevima neposrednog rjeavanja na zahtjev stranke rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. Slubena osoba duna je u sluajevima voenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva. Ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor. Obnavljanje (rekonstrukcija) spisa (lanak 78): (1) Ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, otete ili unite, po potrebi e se pokrenuti postupak za obnovu spisa (rekonstrukcija). (2) Postupak za obnovu spisa provodi javnopravno tijelo nadleno za rjeavanje u toj upravnoj stvari. (3) Postupak za obnovu spisa pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti. Rjeenje o obnovi spisa donosi elnik javnopravnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti. (4) Pri obnovi spisa obnovit e se samo oni dijelovi spisa koji su vani s obzirom na razloge zbog kojih je odobren postupak za obnovu. Spisi se obnavljaju na temelju prijepisa nestalih, oteenih ili unitenih podnesaka kojima raspolau stranke ili javnopravno tijelo, podataka iz glavnih i pomonih uredskih knjiga, sukladno pravilima o dokazivanju. (5) Postupak za obnovu spisa nee se provesti ako je protekao propisani rok do kojeg se uvaju spisi odreene upravne stvari. (6) Trokovi koji nastanu obnovom spisa naknauju se iz sredstava javnopravnog tijela. Rokovi: Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Kad je rok odreen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg poinje tei rok odnosno dan u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se poetak roka rauna od prvoga sljedeeg dana. Rok odreen na mjesece, odnosno na godine istjee onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju odgovara danu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada dogaaj od kojega se rauna trajanje roka. Ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istjee, rok istjee posljednjeg dana toga mjeseca. Istjecanje roka moe se oznaiti i odreenim datumom. Nedjelje, blagdani i neradni daniNedjelje, blagdani i neradni dani ne utjeu na poetak i na tijek roka. Kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana. Obavjeivanje: Slubena osoba moe stranku i druge sudionike u postupku obavijestiti o tijeku i radnjama u postupanju usmeno, elektronikim putem, neposrednim uruenjem pismena ili slanjem pismena potom ili na drugi prikladan nain. Obavjeivanje elektronikim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabiljeeno na posluitelju za primanje takvih poruka. Obavjeivanje potom obavlja se prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na posrednu dostavu.

Stranka i drugi sudionici u postupku obavjeuju se osobno, osim kad stranka ima osobu ovlatenu za zastupanje ili opunomoenika za primanje obavijesti. Obavjeivanje o tijeku postupka i razgledavanje spisaStranke i druge osobe koje dokau pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom troku umnoiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijeanju i glasovanju lanova kolegijalnih tijela, nacrta rjeenja i drugih akata koji su propisima oznaeni odreenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili treih osoba. Razgledavanje spisa obavlja se u slubenim prostorijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi postupak. U opravdanim sluajevima spisi se mogu razgledati u slubenim prostorijama drugoga javnopravnog tijela. Kad se spis predmeta vodi u elektronikom obliku, javnopravno tijelo duno je osigurati tehnike uvjete za njegovo razgledanje. Javnopravno tijelo moe osigurati dostupnost spisa elektronikim putem, ako su osigurani uvjeti za zatitu privatnosti stranke. O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnoavanje spisa donosi se rjeenje. Osobna dostava: Dostava se obavlja osobno naslovljenoj osobi kad od obavljanja dostave poinje tei rok koji se ne moe produiti ili kad je takva dostava propisana (osobna dostava). Kad se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavlja e u potanskom sanduiu ili pretincu ili kod osobe zateene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u odreeni dan i sat bude na mjestu dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama moe podii pismeno. Ako dostavlja u naznaeno vrijeme ne pronae naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno, dostavlja e ostaviti pismeno u njezinom potanskom sanduiu ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu. Na dostavnici uz ostavljeno pismeno dostavlja e naznaiti razlog takve dostave, dan i sat kad je ostavio pismeno i potpisati se. Kad dostavlja prilikom pokuaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih pismeno uope nije mogue uruiti naslovljenoj osobi, pismeno e vratiti poiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije mogue dostaviti. Dostava se smatra obavljenom danom uruenja, odnosno danom kad je pismeno ostavljeno u potanskom sanduiu ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokae da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno. Dostavom pismena osobi ovlatenoj za zastupanje stranke ili opunomoeniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvrena samoj stranci. Dostava odvjetniku koji zastupa stranku moe se obaviti i tako da se pismeno urui zaposleniku odvjetnikog ureda. Dostava se obavlja radnim danom u vremenu od 08 do 20 sati. Kad postoje osobito vani razlozi ili se dostava ne moe pdgoditi, javnopravno tijelo moe odrediti da se dostava obavi i u drugo vrijeme. Promjena adrese stranke i osobe ovlatene za zastupanjeStranka je duna o promjeni adrese prebivalita, boravita ili sjedita obavijestiti javnopravno tijelo. Ako stranka promijeni adresu prebivalita, boravita ili sjedita, a o tome ne obavijesti javnopravno tijelo, daljnja dostava u postupku obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu plou javnopravnog tijela. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou. Ako osoba ovlatena za zastupanje ili opunomoenik za primanje pismena u tijeku postupka promijeni adresu i o tome propusti obavijestiti javnopravno tijelo, dostava se obavlja

izravno stranci, kao da osoba ovlatena za zastupanje ili opunomoenik za primanje pismena nisu odreeni. Izdavanje potvrda: Potvrde o injenicama o kojima se vodi slubena evidencijaJavnopravna tijela izdaju potvrde. Potvrdama se smatraju i uvjerenja, izvadci i druge javne isprave o injenicama o kojima javnopravna tijela vode slubenu evidenciju. Potvrde o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se u skladu s podacima iz slubene evidencije. Takve su potvrde javne isprave. Slubenom evidencijom smatra se evidencija koja je ustanovljena na temelju propisa, odnosno opeg akta pravne osobe koja ima javne ovlasti. Potvrde o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se stranci na njezin zahtjev, u pravilu istoga dana kad je stranka zatraila izdavanje potvrde, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva za izdavanje, ako propisom kojim je ustanovljena slubena evidencija nije drukije propisano. Potvrda se moe izdati i u elektronikom obliku. Ako javnopravno tijelo odbije zahtjev za izdavanje potvrde, duno je o tome donijeti rjeenje. Ako u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva ne izda potvrdu ili ne donese i dostavi stranci rjeenje o odbijanju zahtjeva, stranka moe izjaviti albu. Ako stranka, na temelju dokaza kojim raspolae, smatra da potvrda nije izdana sukladno podacima iz slubene evidencije, moe zahtijevati izmjenu potvrde. Kad javnopravno tijelo ne izda izmijenjenu potvrdu, duno je donijeti rjeenje o odbijanju zahtjeva stranke za izmjenu potvrde u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva. Ako se u propisanom roku ne izda izmijenjena potvrda ili ne donese rjeenje o odbijanju zahtjeva stranke, stranka moe izjaviti albu. Potvrde o injenicama o kojima se ne vodi slubena evidencijaJavnopravna tijela izdaju potvrde o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju ako je to zakonom propisano. U tom sluaju injenice se utvruju prema odredbama o dokazivanju propisanim ovim Zakonom. Potvrde izdane o injenici o kojoj se ne vodi slubena evidencija ne obvezuju javnopravno tijelo kojem su podnesene kao dokaz. Javnopravno tijelo nadleno za rjeavanje o upravnoj stvari moe ponovo utvrivati injenice navedene u potvrdi. Potvrde se izdaju stranci u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva. Kad javnopravno tijelo odbije zahtjev za izdavanje potvrde, duno je o tome donijeti rjeenje. Ako u roku 30 dana od dana podnoenja zahtjeva ne izda potvrdu ili ne donese i dostavi stranci rjeenje o odbijanju zahtjeva, stranka moe uloiti albu. Trokovi postupka: Trokovi postupka i stranakaJavnopravno tijelo snosi redovite trokove postupka, osim trokova upravnih pristojbi ili drugih trokova koje stranke plaaju po posebnim propisima. U postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima trokove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okonan, ako nije drukije propisano. Kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e u ispitnom postupku izazvati posebne izdatke, slubena osoba moe zakljukom naloiti stranci da unaprijed poloi potreban novani iznos za pokrie tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, slubena osoba moe odustati od izvoenja dokaza ili obustaviti postupak, osim ako produenje postupka zahtijeva javni interes.

O trokovima postupka odluuje se rjeenjem o upravnoj stvari. Iznimno, ako u trenutku donoenja rjeenja o upravnoj stvari nisu poznati svi trokovi postupka, o trokovima postupka donijet e se dopunsko rjeenje. Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno za stranku, trokove postupka snosi javnopravno tijelo koje je postupak pokrenulo, ako nije drukije propisano. Kad je postupak okonan nagodbom, svaka stranka snosi svoje trokove, osim ako nagodbom nije drukije odreeno. Nagrade i naknade trokova drugim osobama koje sudjeluju u postupkuSvjedoci, vjetaci, prevoditelji, tumai i privremeni zastupnici imaju pravo na nagradu, odnosno naknadu stvarnih trokova nastalih u vezi s postupkom. Protivna stranka u dvostranakim ili viestranakim upravnim stvarima ima pravo na naknadu putnih trokova i izgubljene zarade, ako je postupak okonan povoljno za tu stranku. Slubena osoba duna je osobe koje imaju pravo na naknadu trokova na to upozoriti. O iznosu nagrade, odnosno naknade trokova odluuje se rjeenjem, u skladu s propisima, a ako takvih nema, prema stvarno nastalim i dokumentiranim trokovima. Kad osoba koja sudjeluje u postupku uzrokuje svojom krivnjom ili obijeu trokove pojedinih radnji u postupku, duna je snositi te trokove. Vjetaci, prevoditelji i tumai duni su podnijeti zahtjev za naknadu trokova odnosno nagradu ili naknadu u roku od 30 dana od dana poduzimanja traene radnje, s priloenim trokovnikom. Kad zahtjev nije podnesen u propisanom roku ili nije dokumentiran, a slubena je osoba upozorila podnositelja zahtjeva na posljedice tog proputanja, podnositelj zahtjeva gubi to pravo. Trokove postupka, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i drugo koji su nastali u postupku, snosi stranka koja je cijeli postupak izazvala svojim postupanjem. Oslobaanje od trokovaStranka se moe u cijelosti ili djelomino osloboditi od plaanja trokova postupka, kad je to propisano zakonom. ALBA: Izjavljivanje albe (lanak 105): (1) Protiv prvostupanjskog rjeenja stranka ima pravo izjaviti albu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom alba nije iskljuena. (2) Stranka moe izjaviti albu i kad rjeenje nije doneseno u zakonom propisanom roku. Odricanje od prava na albu i odustanak od albe (lanak 106): (1) Stranka se moe odrei prava na albu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, od dana primitka prvostupanjskog rjeenja do dana isteka roka za izjavljivanje albe. (2) Odricanje od prava na albu u viestranakim stvarima ima pravni uinak samo ako se sve stranke odreknu prava na albu. (3) Stranka moe odustati od albe sve do otpreme rjeenja o albi. (4) Kad stranka odustane od izjavljene albe, postupak u povodu albe obustavit e se rjeenjem. (5) Odricanje ili odustanak od albe ne mogu se opozvati. Predmet albenog postupka (lanak 107): (1) U albenom postupku ispituje se zakonitost rjeenja koje se pobija.

(2) Kad je rjeenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u albenom postupku ocjenjuje se i svrhovitost rjeenja. Sadraj albe (lanak 108): (1) U albi stranka treba navesti rjeenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo i zbog ega je nezadovoljna rjeenjem. (2) Kad se u albi iznose nove injenice i novi dokazi, stranka je duna obrazloiti zato te injenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka. (3) Kad se u albi iznose nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, svakoj stranci dostavlja se prijepis albe i daje rok za izjanjavanje o novim injenicama i dokazima. (4) Ako je u upravnoj stvari doneseno privremeno rjeenje, u albi protiv rjeenja o glavnoj stvari moe se osporavati utvreno injenino stanje i kad to nije osporavano u postupku donoenja privremenog rjeenja. Rok za izjavljivanje albe (lanak 109): alba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja, ako nije propisan dui rok. Predaja albe (lanak 110): (1) alba se predaje prvostupanjskom tijelu na nain propisan za predaju podnesaka. Ako je alba predana drugostupanjskom tijelu, ono e je bez odgode proslijediti prvostupanjskom tijelu. alba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom. (2) Kad stranka izjavljuje albu zbog nedonoenja rjeenja u propisanom roku, alba se moe predati izravno i drugostupanjskom tijelu. Pravo stranke kad je uputa o pravnom lijeku pogrena (lanak 111): (1) Kad je u rjeenju dana pogrena uputa o pravnom lijeku, stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po uputi. Stranka koja postupi po pogrenoj uputi ne moe zbog toga imati tetnih posljedica. (2) Kad u rjeenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka moe postupiti po vaeim propisima, a moe u roku od 30 dana zatraiti od javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo dopunu rjeenja u tom dijelu. U takvom sluaju rok za albu tee od dana dostave dopunjenog rjeenja. Odgodni uinak albe (lanak 112): (1) alba odgaa pravne uinke rjeenja dok se stranci ne dostavi rjeenje o albi, ako zakonom nije drukije propisano. (2) Kad se rjeenje odnosi na dvije stranke ili vie njih koje sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima, alba bilo koje od stranaka odgaa izvrenje prema svim strankama. (3) Javnopravno tijelo moe iznimno, radi zatite javnog interesa ili radi poduzimanja hitnih mjera, odnosno radi otklanjanja tete koja se ne bi mogla otkloniti, odluiti da alba nema odgodni uinak. Rjeenje mora sadravati detaljno obrazloenje zato alba nema odgodni uinak. Postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela u povodu albe (lanak 113): (1) Prvostupanjsko tijelo ispitat e je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe. Ako alba nije doputena ili pravodobna ili izjavljena od ovlatene osobe, odbacit e je rjeenjem. (2) Kad prvostupanjsko tijelo utvrdi da je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, navodi albe razmotrit e se te ispitati zakonitost, odnosno ocijeniti

svrhovitost rjeenja koje se albom osporava. (3) Kad je rjeenje doneseno u postupku neposrednog rjeavanja, a stranka u albi zahtijeva da joj se omogui izjanjavanje o injenicama i okolnostima koje su vane za rjeavanje stvari ili da se provede ispitni postupak, prvostupanjsko tijelo duno je postupiti po zahtjevu stranke. (4) Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, alba se dostavlja na odgovor svim strankama te im se odreuje primjeren rok za odgovor na albu. (5) Kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je alba osnovana u cijelosti ili djelomino, zamijenit e pobijano rjeenje novim ako se ne dira u prava treih osoba. (6) Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci albu ili ne zamijeni pobijano rjeenje novim, bez odgode e dostaviti albu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu. Postupanje drugostupanjskog tijela po primitku albe (lanak 114): (1) Drugostupanjsko tijelo ispitat e je li alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe. Ako alba nije doputena ili pravodobna ili izjavljena od ovlatene osobe, odbacit e je rjeenjem. (2) Kad drugostupanjsko tijelo postupajui u povodu albe protiv rjeenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju albe utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje albe, ponitit e rjeenje o odbacivanju albe i rijeiti odbaenu albu. Postupanje i ovlasti drugostupanjskog tijela u povodu albe (lanak 115): (1) Drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rjeenja u granicama zahtjeva iz albe, ali pri tome nije vezano albenim razlozima. (2) Drugostupanjsko tijelo u postupanju po albi pazi po slubenoj dunosti na nadlenost i postojanje razloga za oglaivanje rjeenja nitavim. (3) Drugostupanjsko tijelo rijeit e stvar na temelju injenica utvrenih u prvostupanjskom postupku. Kad injenice nisu u potpunosti utvrene ili su pogreno utvrene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko e tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela. (4) Drugostupanjsko tijelo moe albu odbiti, rjeenje ponititi u cijelosti ili djelomino ili ga izmijeniti. (5) Ponitavanjem se ponitavaju sve pravne posljedice koje je rjeenje proizvelo. Odbijanje albe (lanak 116): Drugostupanjsko tijelo odbit e albu ako utvrdi: 1. da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano, 2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari, 3. da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni. Ponitavanje rjeenja (lanak 117): (1) Drugostupanjsko tijelo ponitit e rjeenje i samo rijeiti stvar ako utvrdi: 1. da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, 2. da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari, 3. da je izreka pobijanog rjeenja nejasna ili je u proturjenosti s obrazloenjem, 4. da je pogreno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rjeava stvar. (2) Kad je za donoenje novoga rjeenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nuno neposredno rjeavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rjeenje treba ponititi, dostavit e predmet na ponovno rjeavanje prvostupanjskom tijelu. (3) Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je prvostupanjsko rjeenje donijelo nenadleno tijelo,

ponitit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom tijelu na rjeavanje. Izmjena rjeenja (lanak 118): (1) Drugostupanjsko tijelo ne moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu stranke koja je izjavila albu. (2) Iznimno, drugostupanjsko tijelo moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu stranke koja je izjavila albu samo iz razloga zbog kojih bi to rjeenje moglo oglasiti nitavim ili ponititi, ako nije drukije propisano. Postupak po albi kad 1 tijelo na zahtjev stranke nije rijeilo u roku (lanak 119): (1) Drugostupanjsko tijelo u postupanju po albi izjavljenoj zbog toga to prvostupanjsko tijelo nije u roku donijelo rjeenje na zahtjev stranke duno je bez odgode zatraiti obavijest o razlozima zbog kojih rjeenje nije doneseno u propisanom roku. (2) Kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje iz opravdanih razloga, odredit e prvostupanjskom tijelu novi rok za donoenje rjeenja koji ne moe biti dui od 30 dana. (3) Kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi za nedonoenje prvostupanjskog rjeenja nisu opravdani, samo e rijeiti upravnu stvar ili naloiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traeno rjeenje. Drugostupanjsko rjeenje (lanak 120): (1) Drugostupanjsko tijelo o albi odluuje rjeenjem. (2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na oblik i sadraj prvostupanjskog rjeenja na odgovarajui se nain primjenjuju i na drugostupanjsko rjeenje. (3) U obrazloenju drugostupanjskog rjeenja ocijenit e se i svi navodi albe. Ako je ve prvostupanjsko tijelo u obrazloenju svojeg rjeenja pravilno ocijenilo navode koji se u albi iznose, drugostupanjsko tijelo moe se pozvati na razloge prvostupanjskog rjeenja. (4) Protiv drugostupanjskog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. Rok za donoenje 2 rjeenja (lanak 121): Drugostupanjsko tijelo rjeenje o albi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela to je prije mogue, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne albe, ako zakonom nije propisan krai rok. PRIGOVOR: Izjavljivanje prigovora i postupanje po prigovoru (lanak 122): (1) Prigovor se izjavljuje elniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (2) Odredbe o obliku, sadraju i predaji albe na odgovarajui se nain primjenjuju i na prigovor. (3) elnik tijela odluuje o prigovoru rjeenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. (4) Protiv rjeenja prvostupanjskog tijela o prigovoru moe se izjaviti alba, a protiv rjeenja drugostupanjskog tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rjeenja tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor. OBNOVA POSTUPKA: - je izvanredni pravni lijek.

Razlozi i rok za obnovu postupka (lanak 123): (1) Obnova postupka u kojem je doneseno rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba

moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti u roku od tri godine od dana dostave rjeenja stranci: 1. ako se sazna za nove injenice ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijanjem postupku, 2. ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je slubena osoba dovedena u zabludu, 3. ako je rjeenje donijela osoba koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje ili osoba koja je morala biti izuzeta, 4. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u propisanom sastavu ili ako za rjeenje nije glasovala propisana veina, 5. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost sudjelovanja u postupku, 6. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, 7. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom ili pismom. (2) Obnova postupka u kojem je doneseno rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti bez vremenskog ogranienja: 1. ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela, 2. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomono ukinuta, 3. ako se rjeenje temelji na prethodnom pitanju, a nadleni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odluilo u bitnim tokama drukije. (3) Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogunost upotrebe novih dokaza. (4) Dravni odvjetnik, odnosno drugo ovlateno dravno tijelo moe traiti obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka. Prijedlog za obnovu postupka (lanak 124): (1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje tijelu koje je donijelo rjeenje na nain propisan za predaju podnesaka. (2) U prijedlogu za obnovu postupka stranka je duna uiniti vjerojatnim razloge zbog kojih trai obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku. (3) Prijedlog za obnovu postupka ne odgaa izvrenje rjeenja po kojem se obnova trai. Iznimno, tijelo nadleno za odluivanje o prijedlogu moe rjeenjem odgoditi izvrenje dok se ne odlui o pitanju obnove postupka. Tijelo nadleno za rjeavanje o prijedlogu za obnovu postupka (lanak 125): O prijedlogu za obnovu postupka rjeava javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba. Pokretanje obnove postupka (lanak 126): (1) Kad nadleno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, duno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlatene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji uinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadleno tijelo odbacit e prijedlog rjeenjem. (2) Ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadleno tijelo ispitat e mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukijeg rjeenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit e prijedlog rjeenjem.

(3) Ako nadleno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka ili po slubenoj dunosti utvrdi da postoje razlozi za obnovu postupka, donijet e rjeenje kojim e dopustiti obnovu postupka i odrediti u kojem e se opsegu postupak obnoviti. Rjeenje kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv kojeg je obnova doputena. (4) Kad je to prema okolnostima sluaja mogue i u interesu je ubrzanja postupka, nadleno e tijelo, im utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donosei posebno rjeenje kojim se obnova doputa. Rjeenje o obnovi postupka (lanak 127): (1) Nakon provedene obnove postupka, nadleno tijelo donosi rjeenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka. Rjeenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadleno tijelo moe rjeenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rjeenjem, u kojem e sluaju, s obzirom na okolnosti, prijanje rjeenje ponititi ili ukinuti. (2) Protiv rjeenja kojim je odlueno o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku moe se izjaviti alba samo kad je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Kad je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. OGLAIVANJE RJEENJA NITAVIM: Oglaivanje rjeenja nitavim (lanak 128): (1) Rjeenje e se oglasiti nitavim: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadlenosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne moe rjeavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvrenje nije pravno ili stvarno mogue, 4. ako se njegovim izvrenjem ini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izriito ili preutno nije pristala, 6. ako sadrava nepravilnost koja je po izriitoj zakonskoj odredbi razlog za nitavost rjeenja. (2) Rjeenje e oglasiti nitavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke u svako doba. (3) Kad je rjeenje o oglaivanju rjeenja nitavim donijelo prvostupanjsko tijelo, protiv toga rjeenja moe se izjaviti alba. Kad je drugostupanjsko javnopravno tijelo ili tijelo koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo rjeenje oglasilo nitavim, protiv toga rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. (4) Nitavo rjeenje nema pravni uinak. U sluaju oglaivanja rjeenja nitavim, smatraju se nitavim i pravni uinci tog rjeenja. PONITAVANJE I UKIDANJE RJEENJA: Ponitavanje i ukidanje nezakonitog rjeenja (lanak 129): (1) Nezakonito rjeenje moe se ponititi ili ukinuti u cijelosti ili djelomino i nakon isteka roka za albu. (2) Rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ponititi: 1. ako ga je donijelo nenadleno javnopravno tijelo ili je rjeenje doneseno bez zakonom propisane suglasnosti, odobrenja ili miljenja drugoga javnopravnog tijela, 2. ako je u istoj stvari ve doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drukije rijeena. (3) U sluaju oite povrede materijalnog propisa, rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo

moe se ponititi ili ukinuti ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale ponitenjem ili ukidanjem rjeenja. (4) U upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo uz pristanak protivne stranke. Ukidanje zakonitog rjeenja kojim je stranka stekla neko pravo (lanak 130): (1) Zakonito rjeenje kojim je stranka stekla kakvo pravo moe se ukinuti u cijelosti ili djelomino: 1. ako je ukidanje tog rjeenja doputeno zakonom, 2. ako sadrava pridraj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rjeenja ili je nije ispunila u roku, 3. ako je to potrebno zbog otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava. (2) Kad je rjeenje ukinuto radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, stranka ima pravo na naknadu stvarne tete. Nadlenost i postupak ponitavanja ili ukidanja rjeenja (lanak 131): (1) Rjeenje moe ponititi ili