Umijece upravljanja novcem

19,5 mm

0,5

3110 110

130

220

1303

33

RADO

ICA L

UBUR

I

NIKO

LA FA

BRIS

UM

IJEE

UPR

AVLJ

ANJA

NOV

CEM

UMIJEEUPRAVLJANJA

NOVCEM

RADOICA LUBURI NIKOLA FABRIS

Nikola Fabris je viceguverner Central-ne banke Crne Gore za finansijsku stabilnost i platni sistem. Zamjenik je guvernera Crne Gore u MMF-u. Bio je i dugo-godinji glavni ekonomi-sta CBCG.

Nikola Fabris je i re-dovni profesor Ekonom-skog fakulteta Univer-ziteta u Beogradu, a predava je po pozivu i na vie eminentnih inostra-nih univerziteta. Predsjednik je Savjeta statistikog sistema Crne Gore. Makroekonomija, monetarna ekonomija, finansije i bankarstvo, oblasti su kojima se naunoistraivaki bavi. Objavio je brojne knjige i naune i strune radove, meu kojima se posebno izdvaja knjiga Centralno bankarstvo u teoriji i praksi.

Kao konsultant ili saradnik na projektu bio je an-gaovan od brojnih reputabilnih meunarodnih or-ganizacija i institucija poput: njemakog GTZ-a, britanskog UK DFID-a, European Agency for Re-construction, European Training Foundation iz To-rina, CIPE-a iz Vaingtona, OECD-a, FIAS-a iz Va-ingtona i drugih. Radio je i kao konsultant za brojne meunarodne konsalting kue: Delloite and Touche, PE International, Euro Consulting Group, Barens-hot International Solutions, New Insight

Kao konsultant je radio i za veliki broj preduzea: Vojvoanske banke, Novosadskog sajma, Zastava au-tomobila, Inex-a, Rudnika Kostolac i brojnih drugih.

U zemlji i inostranstvu bio je angaovan na pre-ko 80 projekata.

Dugogodinji je aktivni uesnik na zasijedanjima Svjetske banke i MMF-a u Vaingtonu, kao i na go-tovo svim vanijim meunarodnim skupovima iz do-mena centralnog bankarstva.

Radoica Luburije izvrni direktor Cen-tralne banke Crne Gore. Bio je i ministar kultu-re u Vladi Crne Gore, predsjednik Upravnog odbora Radio-televizi-je Crne Gore, direktor ZAMTES-a, direktor i predsjednik Odbora direktora Pobjede, po-slanik u Skuptini Dr-avne zajednice Srbija i Crna Gora, poslanik u Skuptini Crne Gore, te lan njenog odbora za ekonomiju, finansije i budet.

Autor je veeg broja naunih i strunih radova iz razliitih drutvenih oblasti, meu kojima se posebno izdvaja knjiga Umijee uspjenog upravljanja (Zasno-vano na svjetskoj teoriji i praksi upravljanja ukupnim kvalitetom). Upravljanje organizacijom, i posebno upravljanje operativnim rizikom i upravljanje ukup-nim kvalitetom, ekonomske su oblasti kojima se na-unoistraivaki bavi.

Na naunim, strunim i jezikim usavravanjima boravio je u Moskvi, Kardifu, Oksfordu i Kembri-du. U vie navrata bio je predava po pozivu, a ue-stvovao je i na brojnim naunim i strunim skupo-vima u zemlji i inostranstvu. Iz domena centralnog bankarstva uestvovao je na vie eminentnih skupova organizovanih u Banci za federalne rezerve u Nju-jorku, Bundesbanci u Frankfurtu, Banci Engleske u Londonu, Centralnoj banci Ruske Federacije u Mo-skvi, Banci Italije u Rimu, kao i u mnogim drugim renomiranim meunarodnim institucijama. Uestvo-vao je i na zasijedanjima Svjetske banke i MMF-a u Vaingtonu.

Obavezno proitajte ovu knjigu. Sigurno se neete pokajati!Prof. dr Isak Adies

svjetski guru menadmenta

Veoma interesantna knjiga o novcu i finansijama uopte koju sva-kako treba proitati. Dvojica autora sa bogatim znanjem i iskustvom, jedan na podruju finansija a drugi na podruju upravljanja, uspjela su da na struan, a istovremeno razumljiv nain, predstave jako komplek-san fenomen novca i sve ono to je povezano s njime. Knjiga je pisana za iroki krug italaca. Nju e koristiti obini graani u svom svakodnev-nom ivotu, a pojedina poglavlja bie interesantna i svima onima koji ve imaju iskustava u oblasti finansija.

Prof. dr Mojmir Mrak profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani

Dugogodinje iskustvo dvojice autora, jednog koji se bavi finansi-jama i drugog koji se bavi upravljanjem, ovom djelu daje posebnu vri-jednost. Teorijska osnova oplemenjena je konkretnim primjerima koji obogauju ovu knjigu, koja vam daje niz djelotvornih preporuka i savje-ta kako da sebi olakate ivot i uinite ga uspjenijim. Zato e ova knji-ga, zasigurno, dati znaajan doprinos procesu ponovnog uspostavljanja ekvilibrijuma u kome bi novac trebalo da bude sredstvo koje slui ovje-ku, a ne obrnuto, to je danas tako est sluaj.

Dr Kemal Kozari guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine

Ovo je vjerovatno prva knjiga na ovim prostorima sa ovako jedno-stavnim i originalnim pristupom na temu novca. Veoma itljivo i inte-resantno tivo sa velikim mudrostima. Poslije itanja ove knjige osje-aete se i sigurnije i mudrije. Ljudi koji nijesu ekonomisti na jednom mjestu e nai osnovne ekonomske kategorije, studenti e dobiti vie nego pounu osnovu za dalji svoj razvoj, a ekonomisti inventivan out of the box model za razmiljanje. I, moda, najvanije od svega, ova knjiga nas podsjea na ono to svi dobro znamo, ali esto zaboravljamo novac jeste veoma vaan, ali ne i najvaniji u ivotu

Dimitar Bogov guverner Narodne banke Makedonije

Edicija

Best practices

RecenzentiProf. dr Isak AdiesDr Kemal Kozari

Urednik Zorica Stablovi Bulaji

Izdavai Medeon, Podgorica

HESPERIAedu, Beograd

Za izdavaeBojan R. Popovi

Zorica Stablovi Bulaji

UMIJEE UPRAVLJANJA

NOVCEM

Podgorica / Beograd2014.

Radoica Luburi Nikola Fabris

Copyright [email protected]@cbcg.meMedeon Podgorica

HESPERIAedu Beograd

u m i j e e u p r a v l j a n j a n o v c e m

5

SADRAJ

Rije-dvije o ovoj knjizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

radoica luburiNOVAC, LJUDI, VRIJEME

IVOT I NOVAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191. Svemo i nemo novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .232. Izazovi upravljanja novcem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27

NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .331. O novcu brinu i bogati i siromani

neobine slinosti i razlike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .352. Kako ukrotiti finansijske brige i sauvati zdravlje . . . . . .40

UMIJEE STICANJA NOVCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .491. Stvarajte prilike, a ne neprilike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .502. Promijenite svoj pristup novcu

klju uspjeha je u vaoj glavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .533. Kako zaraditi dovoljno novca za ivot

smjernice i putokazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55

NOVAC I TEDNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .751. tednja kao mudrost troenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .772. Najvaniji razlozi zato treba tedjeti . . . . . . . . . . . . . . . .803. Najee greke koje utiu na nizak nivo tednje . . . . . . .824. Deset pravila kako da poveate tednju . . . . . . . . . . . . . . .89

r a d o i c a l u b u r i / n i k o l a f a b r i s

6

5. Praktini savjeti o malim utedama . . . . . . . . . . . . . . . . . .95

KOMPULSIVNE KUPOVINE (Potroaka bolest) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99

1. Kako da prepoznate patite li od potroake bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106

2. Osobenosti kompulsivnih kupovina u potroakom drutvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108

3. Kako se zatititi od poremeaja kompulsivne kupovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112

nikola fabrisNOVAC, BANKE, FINANSIJE

VRIJEDNOST NOVCA I NJEGOVO OBEZVREIVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125

1. Osnovne funkcije i vrijednost novca . . . . . . . . . . . . . . . .1252. Inflatorno obezvreivanje novca

najvee svjetske hiperinflacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1273. Deflacija novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

BANKE I BANKARSKI POSLOVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1391. Nastanak i razvoj banaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1392. ta biste (sve) morali znati

o bankama i bankarskom sistemu . . . . . . . . . . . . . . . . . 1463. Nove tehnologije u bankarskom

sistemu i njihovi rizici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152 Elektronske prevare i sajber kriminal (Cyber crime) . . . . .158 Kako se zatiti od elektronskih prevara . . . . . . . . . . . . . . . .167

DA LI SE I KAKO ZADUITI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1731. Da li vam je zaista neophodan kredit . . . . . . . . . . . . . . . . 1742. Vrste kredita i uslovi za njihovo odobravanje . . . . . . . . .1783. Kako odluiti koji je kredit najpovoljniji . . . . . . . . . . . . .179

IZAZOVI UPRAVLJANJA DUGOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1871. ta podrazumijeva dobro upravljanje finansijama

i dobro kontrolisanje duga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .187


7

2. Kako da efikasno smanjite svoju prezaduenost najdjelotvornije strategije sniavanja i otplate duga . . . 190

FINANSIJSKO PLANIRANJE I INVESTIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .203

1. ivotni ciljevi i finansijsko planiranje . . . . . . . . . . . . . . .2032. Rizici investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2083. ta uraditi sa svojim novcem i gdje investirati . . . . . . . .2124. Neka praktina pravila investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . .230

EKONOMSKI INDIKATORI I KAKO IH TUMAITI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .233

1. Inflacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2342. Bruto drutveni proizvod (BDP) . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2363. Javni sektor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2394. Berzanski indeksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2445. Racio analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2476. Konjunkturni indikatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2517. Ostali indikatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .253

FINANSIJSKO OBRAZOVANJE OMLADINE I DJECE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257

1. Praktini savjeti o finansijskom obrazovanju omladine i djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264

Izvori i literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269


9

RIJE-DVIJE O OVOJ KNJIZI

Glavni razlog finansijskih problema koji pritiskaju ljude jeste taj to se godinama koluju, ali ne naue nita o novcu. Rezultat toga je da naue da rade za novac, ali nikad ne naue kako da natjeraju novac da radi za njih.

Robert Kiosaki

Jeste li se, potovani itaoci, ikada zapitali da li mi zaista upravljamo novcem, ili novac upravlja naim ivotima? Ko koga uistinu posjeduje ljudi novac, ili novac ljude? I zato ljudi, sutinski, manje znaju o novcu nego o mnogim perifernim stvarima, a gotovo nikad se ne odvajaju od njega, bilo fiziki, bilo na neki drugi nain?

Cilj ove knjige upravo i jeste da vam na jedno-stavan i slikovit nain ukae na neka od aktuelnih finansijskih pitanja, s posebnim osvrtom na novac i njegove, esto nerazluive, dobre i loe strane. Da bude svojevrstan finansijski vodi kroz ivot. Ima-jui u vidu da je novac svakodnevni, neodvojivi i nezaobilazni saputnik naih ivota, sa svim svo-jim izazovima, rizicima i iskuenjima, ova knjiga e vam olakati ivot i pomoi da uspjenije upra-vljate novcem. Nezavisno od toga ime se bavite, kojeg ste ivotnog doba, pola ili obrazovanja.

Knjiga koju smo nazvali Umijee upravljanja novcem sastoji se iz dva dijela koja su pisana kao zasebne tematske cjeline, ali koje teku kao tiha


10

rijeka, bez ikakvih grebena i zastoja. Istovreme-no, ovi djelovi se nalaze u punom kompozicijskom, funkcionalnom i svakom drugom skladu, pa se la-ko itaju, proimaju i nadopunjuju. Sinergijskim efektima ova dva tematska dijela dobilo se ono to je autore i podstaklo da napiu ovu knjigu, a to je jedan interdisciplinaran, vieslojan i sveobuhvatan pristup sagledavanju novca, sine ira et studio, koli-ko god je to bilo mogue.

U Prvom dijelu knjige NOVAC, LJUDI, VRI-JEME, iji je autor Radoica Luburi, na interdi-sciplinaran nain su dotaknuta neka pitanja ko-egzistencije ljudi i novca kroz istoriju i vrijeme. Poglavlja ivot i novac i Novac i finansijske bri-ge najprisutnija su ivotna pitanja koja tite lju-de, od nastanka novca do danas i ko zna dokad. Ono to e itaoce posebno interesovati jeste au-torovo sagledavanje nekih vjeitih i nikad zavre-nih tema poput tajanstvene uloge novca u ivoti-ma ljudi, (sve)moi i nemoi novca, te neobinih razlika i jo neobinijih slinosti izmeu bogatstva i siromatva. Ali i kako ukrotiti finansijske brige i sauvati zdravlje kada od dananjeg tempa i na-ina ivota niko nije poteen.

Od svih tema u Prvom dijelu ove knjige po-najtee se bilo uhvatiti ukotac sa onom koju smo nazvali Umijee sticanja novca. Jasno je i za-to. Tema je bila vie nego zahtjevna i sa teorij-skog i sa praktinog stanovita. Nadamo se da trud koji smo uloili nije bio uzaludan, tim prije to su mnoge ideje i primjeri koje smo prezento-


11

vali primjenljivi i u naoj praksi, gotovo bez ika-kvih smetnji i ogranienja. Vjerujemo da e vam ovo poglavlje uliti i dodatnu snagu da krenete pu-tevima sticanja novca, ako ve nijeste. Uspjeh, kao i novac i bogatstvo, nijesu statike, nego organske i dinamike kategorije. Za uspjeh se morate bori-ti i izboriti, biti istrajni i nikada ne odustajati. Da biste i ostali uspjeni, morate izgraditi svoj sistem uspjeha, kontinuirano ga poboljavati i inovirati. Pa sve tako iznova. U ovoj knjizi navedeni su mno-gi uspjeni ljudi koji su ve od samog poetka ni-zali uspjeh za uspjehom, ali i oni koji su na svom putu uspjeha imali brojne neuspjehe.

Prvi dio ove knjige zaokruen je sa dvije veoma vane, a ne ba esto prisutne teme. Jedna od njih je Novac i tednja, gdje se o tednji govori kao o mudrosti troenja. Analizirana su i neka ivotna pitanja sa kojima se svakodnevno susreemo a ko-ja nam najrjeitije govore zato treba tedjeti, kako se moe poveati tednja, te kako se upravlja ma-lim utedama. Posljednja tema iz Prvog dijela ove knjige nosi naziv Kompulsivne kupovine, u naro-du poznate kao potroaka bolest. Evidentno je da ovaj sindrom potroakog drutva sve vie uz-ima maha i kod nas, pa e se mnogi u ovom po-glavlju i sami prepoznati. Ali, ne brinite! Nasto-jali smo i da vam ukaemo kako se od ove boljke moete zatititi, a ako treba, i kako izlijeiti.

U Drugom dijelu knjige NOVAC, BANKE, FINANSIJE, iji je autor Nikola Fabris, obrae-na su neka fundamentalna i nezaobilazna pitanja


12

finansijskog poslovanja, kao to su vrijednost nov-ca i njegovo obezvreivanje, banke i bankarski poslovi, izazovi zaduivanja i upravljanja dugom, finansijsko planiranje i investiranje, tumaenje ekonomskih indikatora, te finansijsko obrazova-nje omladine i djece. U poglavlju Vrijednost nov-ca i njegovo obezvreivanje obraene su osnovne funkcije i vrijednost novca, inflatorno obezvrei-vanje, s posebnim osvrtom na najvee svjetske hi-perinflacije, ali i deflacija novca.

U poglavlju Banke i bankarski poslovi raz-matrana su ekonomska pitanja nastanka i razvoja banaka, s posebnim osvrtom na Crnu Goru, kao i neke nepoznanice o bankama i bankarskom si-stemu u svijetlu tekuih finansijskih deavanja. U okviru ovog poglavlja posebna panja je posvee-na novim tehnologijama u bankarskom sistemu i sve veim rizicima koje one sa sobom nose. Tu se prije svega misli na elektronske prevare i sajber kri-minal, te kako se zatititi od ovih sve agresivnijih i sve prisutnijih opasnosti. Nakon ovog poglavlja, potovani itaoci, va pogled na savremene tehni-ke i tehnologije plaanja vie nee biti isti. Sami ete se uditi kako je mogue da ste mislili da sve ovo znate, a ne znate.

U poglavlju Da li se i kako zaduiti obrae-no je nekoliko ivotnih pitanja na temu zaduiva-nja da li vam je zaista neophodan kredit, koje vrste kredita postoje i kakvi su uslovi za njihovo odobravanje, te kako da odluite koji je kredit naj-povoljniji? U ovom dijelu knjige posebno mjesto


13

dato je poglavlju Izazovi upravljanja dugom gdje je naznaeno nekoliko kljunih pitanja iz ove obla-sti, poput onih ta podrazumijeva dobro upravlja-nje finansijama i dobro kontrolisanje duga, kako da efikasno smanjite svoju prezaduenost, te ko-je su najdjelotvornije strategije sniavanja i otpla-te duga u dananjim uslovima? U poglavlju Fi-nansijsko planiranje i investiranje analizirana su neka od najznaajnijih pitanja finansijskog plani-ranja, s posebnim osvrtom na to u ta treba da in-vestirate, kada i kako?

U dananjem poslovnom ambijentu ne moe se biti uspjean ako se blagovremeno ne prate i sagledavaju ekonomska kretanja i ekonomski in-dikatori, a naroito ako nijeste osposobljeni da ih na struan nain tumaite i koristite. To se, pri-je svega, odnosi na glavne ekonomske indikato-re kao to su inflacija, bruto drutveni proizvod (BDP), javni sektor, berzanski indeksi, konjunk-turni i ostali indikatori. Zato je u ovom dijelu knjige i obraena tema Ekonomski indikatori i kako ih tumaiti. Najzad, imajui u vidu da ivi-mo u digitalnom dobu sa svim svojim prednosti-ma, ali i brojnim opasnostima koje ono sa sobom nosi, na prikladan nain je obraeno i jedno pita-nje posebno vano za generacije koje dolaze, a sa-mim tim i za budunost itave drutvene zajedni-ce. Rije je o zavrnom poglavlju i drugog dijela i itave ove knjige, pod nazivom Finansijsko obra-zovanje djece i omladine.


14

Kao to ete i sami vidjeti, u ovoj knjizi su ko-rieni brojni referentni izvori i literatura o upra-vljanju novcem i finansijama, ali i o ivotu i svim drugim aspektima upravljanja. Objavljeni ili jo neobjavljeni radovi autora ove knjige, kao i njiho-vo nemalo profesionalno i ivotno iskustvo, ut-kani su u ovo djelo. U ovoj knjizi je u znaajnoj mjeri korien i jedan izvor koji je za nas bio po-sebno zanimljiv, a i veoma koristan. Rije je o bi-serima mudrosti, te brojnim poslovicama i izre-kama, kratkim pounim priama i anegdotama, kako onim nastalim od strane znamenitih lju-di, tako i onim nastalim od strane itavih naroda i civilizacija. U njihovom drutvu svi nekako iz-gledamo pametniji, pokatkad i mudriji. Moda i zbog toga to je sveukupna ivotna mudrost ko-ju su provjerili vjekovi i milenijumi vea od svake pojedinane ljudske pameti namijenjene za samo jedno, makar i nae vrijeme. Nije sluajno reeno da pametni ljudi znaju kako da rijee problem, a mudri kako da ne upadnu u njega. Kada je u pita-nju ivot, treba nam i pameti i mudrosti. Naroi-to mudrosti, koju digitalno doba pomalo i margi-nalizuje. Ali ne marginalizuje knjiga kao ovjekov najbolji prijatelj.

Sa eljom da vam ova naa knjiga pripomog-ne da lake i umjenije upravljate novcem, sa za-dovoljstvom vam je predajemo na itanje, uvjere-ni da e vam koristiti ne samo u poslu, nego i u ivotu. A i nastavite da se druite sa pravim knji-gama. Tim prije ako elite da postanete uspjean


15

lider ili menader. Davno je reeno da svaki ita-lac ne mora biti voa, ali svaki voa mora biti ita-lac. Burk Hedis (Burke Hedges), autor bestselera

itanjem do bogatstva, nakon dugih istraivanja meusobnih uticaja itanja i bogatstva, samouvje-reno je ustvrdio: Za uspjeh svakog ovjeka obi-no je zasluna neka dobra knjiga. Sigurni smo da e i ova naa knjiga bar malo biti zasluna za va uspjeh, to vam od srca i elimo.

Autori

radoica luburi

NOVAC,LJUDI,

VRIJEME

n o v a c , l j u d i , v r i j e m eu

mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

19

IVOT I NOVAC

ivot je kratak, a takav je i novac.Bertolt Breht

U ivotu ivot je najvaniji. Ali, ima neto, potovani itaoci, to ljude nerijetko opsije-da vie nego i ivot, a to je novac. Nezavi-sno od toga ko su, gdje ive i ta rade, koje su vje-re, nacije, pola ili obrazovanja. Kada je u pitanju novac, svi ljudi su iste vjere, s pravom je govorio znameniti francuski filozof Volter (Franois Ma-rie Arouet Voltaire). Od nastanka novca do danas ovjekova opsjednutost njime nije mnogo splanja-vala. ak ni u nekim krajnje nepovoljnim istorij-skim ili prirodnim okolnostima, poput ratova, re-volucija, pueva i prevrata, prirodnih katastrofa ili drugih svakojakih nevolja.

Sigurno ste bar jednom uli sintagmu nje-govo velianstvo novac. Zvuna i velelepna titu-la kao da se upuuje kakvom uvaenom kralju ili, u novije vrijeme, kakvom vanom kupcu ili po-tencijalnom birau. Zato je to ba tako? Mnogi znaajni ljudi su nastojali da dokue u emu lei ta skrivena tajna veliine i moi novca, te ta sve


20

on predstavlja u naim ivotima. Evo i nekih za-nimljivijih gledita.

Jo od svog nastanka novac je bio predmet broj-nih debata i neslaganja po mnogim pitanjima, pa i po pitanju njegovog mjesta i uloge u ivotu lju-di, ali i u sveukupnom drutvenom razvoju. Kroz istoriju smo nailazili na mnoge znaajne ljude ko-ji su, to iskreno, to ironino, glorifikovali no-vac. Herodot ( Hrdotos), uveni an-tiki pisac i otac istorije, rezignirano je jednom rekao: S novcem si zmaj, bez novca crv. Bolje je da ti zavide, nego da te saaljevaju. Nije mali broj ni shvatanja koja su potpuno nipodatavala ulogu i znaaj novca, poput onih koja odslikava ova mi-stina indijska poslovica: Kao to tijesna odjea smeta kretanju tijela tako bogatstvo smeta kre-tanju due. Razumljivi su i ovakvi stavovi, jer je pohlepa, s jedne strane, iskrivila mnoge drutvene vrline, dok je, s druge, velikom broju siromanih ljudi trebalo dati vjeru i nadu u ivot. U irokoj le-pezi pogleda na novac iznikle su i mnoge duhovite opaske. U onoj Eduarda Burdea (Edourdat Bour-det), francuskog dramaturga i pisca, osim duhovi-tosti ima pomalo i istine: U ivotu treba izabrati: ili emo da zaraujemo novac, ili emo da ga tro-imo za oboje ovjek nema vremena.

Jedan od najveih satiriara u svjetskoj knji-evnosti, ameriki pisac Mark Tven (Mark Twa-in), veliinu novca sagledavao je ovako: Neki lju-di potuju poloaj, neki potuju heroje, neki mo, neki potuju Boga i oko ovih ideala svi oni se


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

21

raspravljaju ali svi oni potuju novac. Na sli-an, ali na malo radikalniji nain, rezonovao je i francuski dramaturg i pisac Anri Bek (Henry Franois Becque): Ljudi se dive hrabrosti, talentu, dobroti, velikim zadacima i velikim iskuenjima; ali ne cijene nita osim novca. Napoleon Bonapar-ta (Napolon Bonaparte), uveni francuski vojsko-voa i vladar, vojniki je i ustvrdio: Postoje samo dvije snage koje sjedinjuju ljude strah i novac.

Stara je narodna izreka da novac kvari ljude, ali uzalud, svi bi eljeli da ih ta velika i teka ne-volja to prije snae i to prije pokvari. Takvi su ljudi. Rodili se bez novca, a ni za im vie ne ude nego za njim. A moda i ude. Za vlau, na pri-mjer. Vlast, novac i ene porivi su i strasti koji svakoga mogu promijeniti. Nekoga manje, neko-ga vie. Don Golsvorti (John Galsworthy), en-gleski romanopisac i dramaturg, dobitnik Nobe-love nagrade za knjievnost, smatrao je da novac i vlast sjede u istom drutvu. Gdje je novac tamo je i vlast, govorio je Golsvorti. Jedna indijska ivot-na mudrost pak tvrdi da ovjekovu prirodu mo-gu izmijeniti samo dvije stvari: novac i ena. Da li je ba tako, ili tu neto nedostaje, prosudite sami.

esto smo imali priliku da ujemo da novac otvara sva vrata. Ako novac ide prvi, svi putevi su otvoreni, smatrao je uveni engleski pjesnik i dramski pisac Vilijam ekspir (William Shake-speare). Ciceron (Marcus Tullius Cicero), jedan od najsvestranijih umova antikog Rima, tvrdio je da nita nije tako utvreno da se ne bi moglo


22

osvojiti novcem. ovjek koji posjeduje veliki no-vac rado je vien na svakom mjestu. A ni kompli-menata mu nee nedostajati. Sa novcem u depu vi ste mudri i vi ste lijepi i pjevate dobro, takoe, veli jedna jevrejska poslovica. Novac, vi znate, sakrie mnoge greke, govorio je i Migel de Ser-vantes (Miguel de Cervantes Saavedra), uveni panski pisac. Hajnrih Hajne (Christian Johann Heinrich Heine), veliki njemaki pjesnik, pjesni-ki je pomalo i pretjerivao: Novac je boanstvo na-eg vremena!

Iz svega navedenog se vidi da para vrti gdje burgija nee. Samo to novac ima i svoju svijetlu i svoju tamnu stranu, a ovjek je nekako slijep da ih blagovremeno i adekvatno prepozna. Poznati ameriki pisac, nobelovac Vilijam Fokner (Willi-am Faulkner), ovo je iskazao na veoma inventivan nain: Gotovo sve to je reeno o novcu i za i protiv, i tano je i nije. Novac ima tamnu stra-nu, kao mjesec, koju ne mogu da vide ni oni koji imaju novac, ni oni koji ga nemaju.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

23

Novac je, u sutini, jedna velika ljudska nepo-znanica, ma koliko izgledalo da nije tako. Novac, ba kao i sve druge jedinstvene pojave dugog tra-janja, ima i svoju dugu istoriju, svoja vremena, svo-je ljude, svoje lice i nalije, svoje specifine osobi-ne i izgled, kontroverze i ritam, mimiku i jezik. I ta sve ne. Novac ima i svoje velike i svima vidlji-ve prednosti, ali ima i svoje nemale skrivene mane koje je malo ko u stanju da blagovremeno i sveo-buhvatno uvidi. Svi bismo bez previe razmilja-nja pobrojali mnoge dobre strane novca, a malo bi nas, bez velikog dumanja, pobrojalo ak i samo neke njegove mane. Pa makar ih, glavom i bradom, i lino posjedovali.

1. Svemo i nemo novcaDobro je kada imate novac i stvari koje

novcem moete da kupite. Dobro je, takoe, da s vremena na vrijeme kontroliete da li ste izgubili ono to novcem ne moete da kupite.

Dord Lorimer

Da bismo cjelovito i sveobuhvatno analizirali novac iz njegovih brojnih i tajnovitih uglova, mo-ramo ga sagledavati to je mogue svestranije i objektivnije. I to ne samo u politikoj, ekonom-skoj ili finansijskoj, nego i u ivotnoj ravni, gdje

moi i nemoi novca najvie i dolaze do izraaja.Najl Ferguson (Niall Ferguson), uveni har-

vardski istoriar, u svom remek djelu Mo nov-ca, smatra da para ne vrti svijet, ne bar u mjeri


24

u kojoj se to uvrijeeno misli, te da su prije poli-tiki dogaaji a iznad svega ratovi obliko-vali institucije savremenog ekonomskog ivota: birokratije za prikupljanje poreza, centralne ban-ke, trita obveznica, berze.1 Smjetajui savre-mene teme u istorijski okvir od tri stotine godina, Ferguson na sveobuhvatan nain analizira novac i mo u savremenom svijetu, s posebnim osvrtom na ulogu novca u ekonomskim i istorijskim pro-cesima dugog trajanja.

ta god mi mislili o novcu, njegovu ogromnu mo vidimo na svakom koraku. Ali, ni on nije sve-moan. Moda je linija izmeu svemoi i nemo-i novca prilino tanka, moda je svakim danom i sve tanja, ali je njena osnovna nit u biti trajna i postojana. Jedna kineska mudrost slikovito ocrta-va tu neunitivu ivotnu nit: Novcem moe da kupi sat, ali ne i vrijeme. Novcem moe da ku-pi knjigu, ali ne i znanje. Novcem moe da ku-pi poloaj, ali ne i ugled. Novcem moe da kupi doktora, ali ne i zdravlje. Novcem moe da kupi ivot, ali ne i duu. Novcem moe da kupi o-vjeka, ali ne i ljubav. Novcem moe da kupi ku-u, ali ne i dom. Novcem moe da kupi poste-lju, ali ne i san.

Ugledni ameriki profesor klinike psihijatri-je Riard Fridman (Richard A. Friedman) navo-di jedan primjer iz svakodnevne prakse: Novcem

1 Najl Ferguson, Mo novca, Novac i mo u savremenom svetu 17002000, JP Slubeni glasnik, Beograd 2012, str. 37.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

25

moe da kupi najboljeg psa, ali jedino ga ljubav moe natjerati da mae repom. I uveni Albert Ajntajn (Albert Einstein) je tvrdio da najbolje stvari u ivotu nijesu one koje se mogu dobiti nov-cem. Ljubav, dobrota, ast i potenje, potovanje ili povjerenje, na primjer, ne mogu se kupiti nov-cem. Ako vam se nekad i uini da mogu, grdno ste se prevarili. Sve to traje samo dok ima novca.

Na rijeima sve lijepo zvui. Zar ne? Ali u praksi nije tako. Mnogo vie krivicom ljudi, nego krivicom novca. A poruka je vie nego jasna. No-vac treba da slui ljudima, a ne ljudi novcu. Ako ovo zavisi od ljudi, a trebalo bi da je tako, onda ne bi-smo smjeli dozvoliti da nau sadanjost i nau bu-dunost podredimo novcu. Da postanemo robovi novca. Jedan od najveih svjetskih romanopisaca, ruski knjievnik i mislilac Lav Nikolajevi Tolstoj ( ), svojevremeno je upo-zoravao: Novac je novi oblik ropstva i razlikuje se


26

od starog jednostavnom injenicom da je bezlian nema ljudskih odnosa izmeu gospodara i roba.

Novac ni po koju cijenu ne bi smio da bude va-niji od svega, pa i od samog ivota. Nakon bur-nog i uspjenog ivotnog puta i Brajan Souza (Bri-an Souza), ameriki bestseler pisac, koji se bavi temama postizanja uspjeha u poslu i ivotu, ne-dvojbeno je ustvrdio da smisao mnogo vie vrije-di od novca, da je cilj mnogo vaniji od moi i da je davanje mnogo vanije od primanja2 Smisao ovjekovog postojanja, dakle, nije novac, emu se sve vie stremi, nego ivot. Taj najdragocjeniji dar meu svim darovima. To udo prirode

Sjeate li se one stare narodne mudrosti ko-ja kae da ovjek stvara novac, a ne novac ovje-ka? Razmislite malo: emu nas ui ova ivotna filozofija, koja je opstajala u svim vremenima? Ui nas da je novac dobar samo ako stvarno slui o-vjeku. I nije dobar ako se pretvori u njegovu su-tu suprotnost, olienu u nezajaljivom zgrtanju bogatstva po svaku cijenu. Po cijenu nemilosrd-nog unitavanja i prirode i svekolikog ivog i nei-vog svijeta u njoj. ekspir moda i nije bio najbolje raspoloen kada je izgovorio da je novac krup-na stvar koja ljude ini sitnim, ali zasigurno nije bio ni mnogo daleko od istine. Kako li bi u dana-njem vremenu tek zvuale rijei ovanija Bokaa (Giovanni Boccaccio), jednog od najznaajnijih pi-

2 Brajan Souza, Postanite ono za ta ste predodreeni, Leo com-merce, Beograd, 2006.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

27

saca humanizma i renesanse, ispisane u onoj ude-snoj prii o sokolu: Meni je miliji ovjek bez bo-gatstva nego bogatstvo bez ovjeka.

Zato sve ovo priamo, potovani itaoci, ka-da vi oekujete da vam pomognemo da rijeite sve svoje nevolje oko novca, odmah i sada? Bez previ-e mudrovanja. Zato to hoemo da vam poka-emo da nita nije onako kao to izgleda na prvi pogled. Ba nita! Pa ni njegovo velianstvo novac.

Ma koliko vam se inilo da novac najbre ukla-nja neprilike, on ih nerijetko i najbre stvara. Ako u ovom kriznom i turbulentnom vremenu ne bu-demo nauili da svrsishodno i drutveno odgovor-no upravljamo novcem, prije ili kasnije novac e upravljati nama i naim ivotima. A onda niko-me nee biti lako. Ni nama, ni onima oko nas. Jer

novac je dobar sluga, a zao gospodar.

2. Izazovi upravljanja novcem

Vrijeme i novac mogu biti ili potroeni ili uloeni.

Brajan Trejsi

Iako ivimo u vremenu ubrzanog tehnolokog i svakojakog drugog napretka, na ivot je prepun izazova i iskuenja. Ljudi imaju sve vie materijal-nih dobara a sve manje vremena za ivot. Umje-sto da ivimo kvalitetnije i spokojnije, sve vie ivi-mo virtuelnije i ubrzanije. Digitalno doba, sa svim svojim prednostima i manama, nije iznjedrilo sa-mo svijet digitalnog poslovanja, nego je dovelo i do


28

sve veeg ubrzanja promjena. Naunici tvrde da e se takav trend nastaviti i u budunosti. Promjene koje su obuhvatile sve segmente drutvenog ivo-ta nijesu mimoile ni finansijski sistem, ni novac kao njegov krvotok. Da bismo uspjeno upravlja-li promjenama u uslovima njihovog dramatinog ubrzavanja, moramo im ii u susret, predviati ih, anticipirati, kreirati i sprovoditi. I kontinuirano ih preispitivati i inovirati, jer je to put koji nema kra-ja i koji se nikada ne zavrava.3

Pojavom i razvojem interneta, globalizacije ekonomskog poslovanja i, naroito, elektronskog naina plaanja, finansije su postale drugaije od onog kakve su nekada bile. Ljudi koji su svoj rad-ni vijek proveli u finansijskim institucijama pone-kad se prisjete poslovanja koje se obavljalo rukom i olovkom, polako i ustaljeno ali temeljito i sigur-no. Dananje generacije se ude kako je to uopte moglo da funkcionie bez brojnih IT strunjaka i mree monih kompjutera i softvera. A i te ka-ko je moglo, jer je postojao adekvatan sistem ko-ji je to omoguavao i koji je bio funkcionalan sve dok ga nije pregazilo vrijeme i revolucionarni duh digitalnog doba. Evidentno je, meutim, da je upravljanje novcem u digitalnim uslovima postalo

3 O izazovima upravljanja promjenama opirnije: Radoica Lubu-ri, Challenges in Change Management in Central Banks (Based on the Systemic and Process Approach to Total Quality Management and Operational Risk Management), Journal of Central Banking Theory and Practice, 2013, 2, pp. 3549.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

29

neuporedivo bre i efikasnije, ali je u mnogo emu postalo i znatno rizinije.

ovjek je, u ovoj ili onoj mjeri, oduvijek bio podloan brojnim izazovima i iskuenjima to ih novac sa sobom nosi. Po svojoj prirodi novac je za ljude to i magnet za metal privlaan onoliko koliko mu se pribliimo i moan onoliko koliko ga posjedujemo. Maginim svojstvima novca mnogi nijesu mogli da odole, kao to ne mogu ni danas, pa im ivot proe u neutoljivoj elji da ga steknu to vie i to prije. A onda ive u grevitom stra-hu da ga ne izgube. Novac koji ovjek ima je-ste oruje slobode. Novac za kojim ovjek tri jeste oruje ropstva, govorio je jedan od najveih umova XVIII vijeka, francuski filozof an ak Ruso (Jean-Jacques Rousseau).

Mnogi misle da je najvanije stei novac, a da e sve ostalo doi samo po sebi. Moda i zbog toga to je, kako smatra Georg Zimel (Georg Simmel),


30

njemaki filozof i autor poznate knjige Filozofija novca, filozofsko znaenje novca u tome to je on

u praktinom svijetu najpotpunija vidlji vost4 Bilo kako bilo, svaki posao sa novcem je veoma sloen, izazovan i rizian, a uz to i neizvjestan, ne-predvidljiv i pun iskuenja, bez obzira na to bavite li se gotovim novcem, njegovim tokovima, harti-jama od vrijednosti ili nekim drugim elementima finansijskog sistema. Upravljanje novcem u digi-talnim uslovima ne samo da je usloilo identifi-kaciju i praenje kljunih indikatora finansijskih rizika, njihovu procjenu i tretman, nego je izrodi-lo i itavu lepezu operativnih rizika. A bez uspje-nog upravljanja operativnim rizicima, koji nastaju kao posljedica neadekvatnih i neuspjenih sistema, procesa, ljudi i eksternih dogaaja, nema odrivog uspjeha u digitalnim uslovima poslovanja.5 Mnogi interni i eksterni faktori, koji su jo do jue igra-li drugorazrednu ulogu, dramatino su dobili na znaaju i nikako se ne bi smjeli ignorisati. U da-nanjim uslovima ivota i rada, najvei rizik jeste

ignorisati rizike.Umjeti s novcem ne znai samo, kako neki

misle, biti roen pod srenom zvijezdom, ima-ti istanan osjeaj ili neugasivu elju za sticanjem

4 Georg Zimel, Filozofija novca, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004, str. 104.

5 Vie o operativnim rizicima: Radoica Luburi, Synergistic ef-fects of Total Quality Management and Operational Risk Manage-ment in central banks, International Journal for Quality Research, 4 (6), 381388.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

31

novca, ve znai da treba posjedovati i niz drugih osobina: preduzetniki duh, odreena specijali-stika znanja i vjetine, kontekstualnu i finansij-sku inteligenciju i tota drugo. Jednom rijeju, svi uspjeni poslovi s novcem, naroito u duem roku, poslovi su od alata, zanata i to je posebno vano, iskustva. Da vam ispriamo jednu kratku, ali po-unu anegdotu: Susreli se ovjek s novcem i ovjek s iskustvom da pregovaraju o poslu. I ta se desilo? Po-slije izvjesnog vremena ovjek s iskustvom ode s nov-cem, a ovjek s novcem osta s iskustvom. Nije zgore-ga da imate u vidu i onu univerzalnu jermensku mudrost koja je uveliko primjenljiva i u poslovi-ma s novcem: Ima stvari koje ne moete uraditi dok ih ne nauite, kao to ima i onih koje ne mo-ete nauiti dok ih ne uradite. Ako ve nijeste, bi-e prilike da se u ovo uvjerite!

Moda zvui paradoksalno, ali, dok se s jedne strane, ubrzano razvijamo zahvaljujui ubrzanim promjenama, s druge strane, zbog tih istih ili no-vonastalih promjena, prije ili kasnije emo stagni-rati. I sve tako unedogled, jer je to put koji nema kraja. Don Herold Donson (John Harold John-son), ameriki biznismen i izdava, uveliko je bio u pravu kada je ustvrdio: ta god da je omogu-ilo va uspjeh u prolosti, to vam nee omoguiti uspjeh u budunosti. Iako je neophodna i ne mo-e se zaustaviti, promjena, u konanom, vodi i ka integraciji i ka dezintegraciji, kao korijenu i sva-kog uspjeha i svakog neuspjeha. Zato je to tako? Zato to se mnogo toga promijeni prije nego to


32

ljudi shvate da su benefiti koje su donosile stare promjene ve uveliko istroeni. A uprkos svakoja-kom napretku u digitalnom dobu, problemi ne sa-mo da nijesu nestali, ve su samo promijenili oblik, postali komplikovaniji za rjeavanje, a i njihov di-japazon se proirio. Digitalno doba jeste doba ra-dikalnih i ubrzanih promjena. A to ljudi mnogo ne vole, jer to nije u njihovoj prirodi. U stvari, lju-di i nijesu toliko protiv promjena, koliko su protiv toga da se oni sami mijenjaju.6 Dejl Karnegi (Da-le Breckenridge Carnegie), poznati ameriki pe-dagog, psiholog i pisac brojnih naunih djela, da-je originalan savjet: Poznajete nekoga koga biste eljeli da promijenite, dovedete u red ili poboljate. Odlino. Zato ne ponete sa sobom? To se mno-go vie isplati nego da pokuate sa nekim drugim. Razmislite: zato?

6 O ovome opirnije vidjeti: Piter Majkl Sengi, Peta disciplina, Umee i praksa organizacije koja ui, Adies MC, Novi Sad 2003.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

33

NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE

Ja konano znam ta ovjeka dijeli od ostalih ivotinja: finansijske brige.

il Renar

Nastankom novca, na daleki predak je po-red velikog broja briga o preivljavanju do-bio jo jednu veoma sloenu i komplikova-nu brigu: kako da obezbijedi dovoljno novca, kako da ga troi, te kako da ga sauva. Meu svim bri-gama to ih ljudi nose na svojim pleima, finansij-ske brige su nekako najee i najprisutnije brige, ma ta radili i ma gdje bili. Pogledajte samo: od svih ivih bia jedino je ovjeku pripala ta velika i neprolazna briga.

Novac je moda i bio predodreen da igra sa-mo ulogu dobra i tako ovjeka lii svih briga. Ali, to nije bilo mogue, jer se u ovom naem svijetu ne deavaju samo dobre, nego i mnoge loe stvari. Novac je tako, vremenom, postao ovjekov stalni i neodvojivi saputnik, njegova vjeita i neuhvatlji-va sjenka. Sa svim svojim vrlinama i manama, ko-jih nije malo ni na jednoj strani.

U svojoj dugoj i burnoj istoriji novac je ma-lo koga ostavljao na miru, a nije mnogo druga-ije ni danas. tavie, za mnoge ljude dananje


34

finansijske brige nijesu male i obine brige. Ne-go brige nad brigama. irom svijeta, finansijski problemi su nerijetko i jedan od glavnih uzroka mnogih ljudskih nevolja i patnji koji dovode i do nezadovoljstava svakojake vrste. A novac nije bio otkriven da bi ovjeku stvarao nevolje, nego da bi mu olakao ivot.7 Platon (), uveni sta-rogrki filozof i besjednik, s pravom je isticao da je novac simbol pronaen da bi olakao razmje-nu. A time i ivot ljudima. Te da je bolji od siro-matva, ako nita, bar zbog finansijskih razloga.

Siromatvo i bogatstvo, kao svojevrsni antago-nizmi ivota, najoitiji su produkti novca. Oni su i njegov odraz u ogledalu, koji se teko moe sakri-ti. U svemu tome naziru se i neki elementi ambi-valentnosti, koje u znatno izraenijem obliku mo-emo vidjeti i kod mnogih drugih pojava i procesa, kako u prirodi, tako i u ivotu ljudi. Uzmimo samo

dan i no, ivot i smrt ili dobro i zlo, na primjer. Ako kompleksnost novca osmotrimo u njego-

voj vremenskoj i kontekstualnoj ravni, jasnije e-mo sagledati i njegovu ambivalentnost u ivot-noj ravni, koju, inae, svako interpretira na svoj nain. Evo i nekih slikovitih primjera. U Bibliji, knjizi koja je imala ponajjai uticaj na istoriju, toj knjizi nad knjigama, u kojoj se novac, inae, spo-minje na mnogo mjesta, zapisano je da je korijen

7 Aristotel (), Platonov uenik i jedan od najuticajni-jih linosti u istoriji evropske misli, meu prvima je istakao pojam umjetnost pravljenja novca: Kada je novac jednom otkriven, izvan trampe proizvoda, javlja se umjetnost pravljenja novca.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

35

sviju zala srebroljublje. Ovakvo gledite i nije te-ko razumjeti imajui u vidu da je u davnoj prolo-sti elja za novcem i bogatstvom pokretala mnoga zla od osvajanja i porobljavanja do pljakanja i ubijanja. Iako se od tada mnogo toga promijenilo, neka od tih zala, u ovom ili onom obliku, ispo-ljavaju se i u nae vrijeme.

1. O novcu brinu i bogati i siromani neobine slinosti i razlike

Bogatstvo za nas nije tek puko sredstvo za tatu slavu, nego mogunost ispunjenja, a siromatvo ne smatramo sramotom, ve je stvarna sramota ako ne inimo nita da ga prevladamo.

Tukidid, 413. g. pr. Hr.

Oduvijek su bogati nastojali da budu jo boga-tiji, a siromani tek da preive. Rimski knjievnik, filozof i naunik Lucije Seneka (Lucius Annaeus Seneca) definisao je to ovako: Siromani uvijek ele neto, bogati ele mnogo, a pohlepni ele sve. Za Seneku, meutim, pravi siromah nije onaj ko-ji ima premalo, ve onaj koji uvijek udi za vie. A to je prije stanje duha, nego objektivnih kriteriju-ma. Siromani doivljavaju svijet na jedan, a bo-gati na sasvim drugi nain.

Arturo Graf (Arturo Graf), italijanski pjesnik njemakog porijekla, pronicljivo je primijetio da bogatstvo i siromatvo pokatkad imaju i neto zajedniko, a to je prokletstvo da ovjeka uine robom. Robom novca. Istina, mnogi bi bogatai


36

rado pobjegli od siromanih. Ali, to nije mogue. Bez siromanih nema bogatih, a bez bogatih ne-ma siromanih. Povezuje ih i to to i jedni i drugi misle na istu stvar na novac. Pitanje je samo ko vie od njih misli na novac? Bogatima se, me-utim, prata to su bogati, a siromanima se ne prata to su siromani. U narodnim izrekama se ne kae: Bogatai, i Bogu ste teki! Nego se ka-e: Sirotinjo, i Bogu si teka!

Tako je to nekako podeeno. Sjeate li se Fren-ka Sinatre (Francis Albert Sinatra), slavnog i kon-troverznog amerikog pjevaa i glumca? U tom

dijalektikom odnosu Sinatra je naao i odre-enu dijalektiku vezu, pa kae: Siromani bi htjeli da ive kao bogatai, a nas milionere ljeka-ri prisiljavaju da ivimo kao siromasi. Htio je u stvari da kae da nije lako ni stei ni sauvati mili-one, a kamoli sauvati zdravlje. Jer ovjek prvo gu-bi zdravlje da bi stekao milione, a onda gubi mili-one da bi povratio zdravlje. Kosmika ravnotea. Dobijete na jednoj, a izgubite na drugoj strani. A i kad stalno dobija, ovjeku je malo. Uvijek eli jo.

Niko srean, a niko dovoljan, niko miran, a niko spokojan, rekao bi iguman Stefan u Njegoevom

Gorskom vijencu.8

8 Petar Drugi Petrovi Njego, Gorski vijenac, Univerzitetska ri-je, Niki Narodno delo, Beograd 1994, stih 25172518.

Petar Drugi Petrovi Njego je roen 1813. godine na Njegui-ma, pod Lovenom. Crnom Gorom je vladao od 1830. do 1851. go-dine. Navedeni stihovi su samo zrnce mudrosti u odnosu na riznicu duha i ljepote kojima zrai Gorski vijenac, djelo neprolazne umjet-nike, misaone i istorijske vrijednosti.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

37

Dejms Altuer (James Altucher), preduzet-nik u ijem je vlasnitvu vie od dvadesetak kom-panija u Americi, a uz to i pisac desetak knjiga u kojima preispituje i sebe i svijet oko sebe, iskreno kae: Nekada sam mislio: ako budem mogao da napravim 10 miliona dolara, onda je to neto veli-ko. Kasnije sam iskreno mislio da svi drugi vjero-vatno ve imaju 11 miliona i ponovo se osjeao si-romanim. Sada mi treba 100 miliona dolara da budem srean. Zato se ono valjda i kae lako je biti bogat, ali nije lako biti srean

Podatak da pola svjetske populacije danas za-rauje oko 5,7% svjetskog bogatstva najbolje govo-ri dokle smo, nakon svega, stigli i kuda i dalje ide-mo. Profit, profit i samo profit rijei su koje se najee uju u dananjem poslovnom svijetu. Isak Adies (Ichak Adizes), svjetski guru menadmen-ta, na profit gleda ovako: Profit ne bi trebalo da bude cilj. Trebalo bi da bude ogranienje: naravno da ne elimo da bankrotiramo, ali dobit mora da bude vea od cijene pri tom ne mislim na to ko-liko e ta dobit kotati kompaniju, nego koliko e kotati svijet, drutvo, nau djecu.9 Krajnje je vri-jeme da ovo ozbiljno shvatimo ako mislimo da ge-neracijama koje dolaze ostavimo bar malo bolji i humaniji svijet od onog koji smo zatekli. Ali kako to postii u svijetu u kome je sve tee ivjeti bez novca? Svijetu u kome gotovo sve zavisi od novca

9 Isak Kalderon Adies, Adies o linom razvoju, HESPERIA-edu, Beograd, 2011, str. 155.


38

i u kome materijalno sve vie preovlauje nad va-spitnim, obrazovnim i duhovnim.

Svi dobro znamo koliko je novac zaista vaan. Naroito mi, s malo vie ivotnog iskustva, koji smo to esto iskusili na svojoj koi. Stara latinska mudrost vjerno odslikava to stanje: ovjek bez novca je kao i stablo bez lia. Jedna italijanska poslovica dodaje: Ko nema novca u novaniku, treba imati meda u ustima. Oskar Vajld (Oscar Wilde), poznati irski pisac, duhovito je i u svom stilu napisao: Kad sam bio mlad, mislio sam da je novac najvaniji u ivotu. Sad kada sam osta-rio to znam.

Na vanost novca iskustveno ukazuje i Robert Kiosaki (Robert Toru Kiyosaki), popularni ame-riki biznismen i pisac: Svako ko kae da novac nije vaan oigledno nije bio bez njega due vri-jeme. Predloite, uostalom, bilo kome da se od-rekne novca, da radi i ivi bez njega, pa ete vidjeti kako ete proi. Moda bez novca i moe da se i-vi, ali mi jo nikoga nijesmo sreli da to zaista i eli.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

39

Novac je bio i ostao mono sredstvo za postizanje razliitih uticaja. Jedan od najveih linosti engle-ske knjievnosti, uveni Semjuel Donson (Samu-el Johnson) nije imao dilemu: Izai na ulicu i daj jednom ovjeku lekciju iz morala a drugom iling. Vidjee koji e te vie potovati.

Sve je nekako podijeljeno. Jednima novac tre-ba radi bogatstva i uivanja, drugima za podmire-nje najosnovnijih ivotnih potreba. Zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba ljudi njihova je i najve-a briga, ne samo zbog toga to to iziskuje i naj-vie truda i napora, nego i najvie novca. Dord Bernard o (George Bernard Shaw), znameniti irski dramski pisac, dobitnik i Nobelove nagrade i Oskara, te ovjekove potrebe poreao je ovako:

Sedam smrtnih grehova su: hrana, odjea, ogri-jev, kirija, porezi, odgovornost i djeca. Tih sedam tekih kamenova samo novac moe da skloni sa ovjekovih lea. A ni dua ne moe da bude uzvi-ena dok se ti kamenovi ne odignu. Ovaj velikan, inae, ni sam nije ba umio da se najbolje izbori sa svojim finansijskim problemima i nainom na ko-ji je troio ono to je zaraivao, pa se pokatkad ja-dao: ivim toliko iznad svojih sredstava da mi se priinjava kao da ivimo svako za sebe; ja za svoj, a sredstva za svoj gro!

Budimo realni. Vie novca ljudima omogua-va bolje obrazovanje, bolje uslove stanovanja, bolje zdravstvene usluge, zdraviju ishranu i sveukupno zdraviji nain ivota, bolja kola, kao i druge broj-ne potreptine koje odreuju kvalitet savremenog


40

naina ivota. I ne samo to. ovjek teko moe bi-ti svoja linost ako je finansijski zavisan od bilo koga. Prava svrha posjedovanja novca i jeste po-sjedovanje slobode izbora, dodao bi Isak Adies.

2. Kako ukrotiti finansijske brige i sauvati zdravlje

Kad pogledam unazad na sve brige, sjetim se prie o starcu koji je na samrti rekao da je u ivotu imao puno briga, od kojih se veina nikad nije desila.

Vinston eril

Ako svoje finansijske brige ne stave pod pu-nu kontrolu, mnogi ljudi vremenom narue svo-je zdravlje. Zato to ljudi sebi doputaju? Da li su novac i bogatstvo najvaniji u ivotu, ili ima neto vanije i od bogatstva i od novca?

Vae zdravlje i srea, kao i zdravlje i srea vae porodice i vaih najmilijih, najvanije su stvari u


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

41

ivotu. Oni koji su zdravi, bogatiji su i od samih bogataa. Samo to to ne znaju, dok se ne razbole i dok to ne iskuse na svojoj koi. Dvije stvari ot-krivaju svoju vrijednost tek kad ih izgubimo: mla-dost i zdravlje. Tek tada i svodimo ivotne raune, gdje smo bili i ta smo radili. Kao nakon pogleda u bljetavo jutarnje sunce, bogatstvo ljudima zasli-jepi oi dovoljno jako i dovoljno dugo da u ivotu mnoge vane stvari uopte i ne primijete.

Dek Vel (Jack Welch), ikona amerikog bi-znisa i poslovnog svijeta, jedan od najuspjenijih menadera svih vremena i autor bestselera Vjeti-na pobjeivanja, iskustveno je spoznao da je sve u ljudima: Biznis je u vezi sa ljudima. Zapravo, i-vot se samo i sastoji od ljudi porodice, prijate-lja, kolega, poslodavaca, profesora, trenera, komi-ja. Na kraju prie samo ljudi ostaju bitni.10

Pria o Vorenu Bafetu (Warren Edward Buf-fett), amerikom biznismenu i svjetskom investi-cionom guruu, jo je pounija. Rije je ne samo o jednom od najbogatijih ljudi na svijetu, koji se ve godinama nalazi na samom vrhu Forbsove (For-bes) liste najbogatijih, ve i o jednom od najuspje-nijih investitora XX vijeka. I pored toga to je stvorio fantastino bogatstvo, Voren Bafet sma-tra da cjelokupno bogatstvo treba vratiti drutvu a ne svojoj djeci i drugim nasljednicima. Da li sin Desija Ovensa, samo, zahvaljujui tome to je nje-

10 Dek Vel (u saradnji sa Suzi Vel), Vetina pobeivanja, Adi-zes, Novi Sad, 2005, str. 335.


42

gov otac nekad pobijedio u trci na sto metara, tre-ba da tri trku od sto metara sa startne pozicije na osamdesetom metru? Vjerujem da niko svom djetetu ne bi poelio pobjedu u ovakvim takmi-arskim uslovima. Drei se ove teze, Bafet nije elio da cjelokupno bogatstvo prepusti svojoj djeci, smatrajui da bi to bio najbolji nain da ih upro-pasti. Upravljae fondacijama, moi e da rade ta vole, ali nee moi da ne rade nita, i imae prili-ku da pomau onima koji su imali manje sree ne-go moja djeca.11

Iako je veina kompanija irom svijeta pod kontrolom i upravom porodica, ivotna filozofija Vorena Bafeta ima i puno injenino opravdanje. Naime, prema zvaninim podacima, manje od 30 odsto kompanija u porodinom vlasnitvu preivi do druge generacije, samo 10 odsto doeka treu, a svega 4 odsto etvrtu generaciju.12

ta mislite: Da li je u savremenom dobu mogu-e biti istovremeno i duhovno i materijalno bogat? Naravno da je mogue, ali samo ako je materijal-

11 Da ovo nije bila demagogija i samo puka rije, te da nije vidio smisao u tome da bude najbogatiji ovjek i na groblju, Voren Ba-fet je pokazao jo 2006. godine poklanjanjem najveeg dijela tada-njeg svog bogatstva u humanitarne svrhe, uglavnom fondaciji Me-linde i Bila Gejtsa, koja finansira borbu protiv bolesti u svijetu. Sa takvom ili slinom praksom Bafet je nastavio i u kasnijem periodu.

O Vorenu Bafetu, ovjeku koji je karijeru poeo sa 100 uloe-nih dolara, opirnije vidjeti: Robert G. Hegstrom, Voren Bafet za sva vremena, Principi stari, ekonomija nova, , Beograd, 2006.

12 Draker F. Piter, Maarielo Jozef, Draker iz dana u dan, 366 promiljanja i motivacija da prave stvari uradite na pravi nain, Adi-zes, Novi Sad, 2006, str. 406.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

43

no bogatstvo posljedica duhovnog i intelektualnog. Najnovija studija amerikih naunika sa Harvar-da pokazuje da nedostatak novca i briga o osku-dici mogu uticati na umanjenje inteligencije i spo-rije razmiljanje kod ljudi. Novac je postao stvar bez koje danas gotovo da vie i ne moemo, ali mu je opasno i robovati, jer ovjeka moe uiniti ne-srenim, a da nije ni svjestan ta se sa njim desilo.

Istraivai razliitih profila tvrde da ljude u ve-likoj mjeri pokree novac, a nije mali broj ni onih ijim ivotima slijepo upravlja. Ljudi opsjednu-ti novcem na ivot ba i ne gledaju s vedrije stra-ne. Za njih je ivot teko breme koje nose na svo-jim pleima. Naporno rade, a za drugo gotovo da i nemaju vremena. ive da bi radili i zaradili. Za-brinuti su i napregnuti, kao da svakog asa ieku-ju neto loe. A znaju da budu i svadljivi, da planu za sitnicu, jer su im ivci zategnuti kao strune od gusala. Kao i svima nama ponekad.


44

Brige su sastavni dio naih ivota i pratie nas dok smo ivi, jer su one pratilac promjena, pro-blema i konflikata. Samo nije dobro kada nas one sputavaju, kada nam uzimaju energiju i kada nas prekomjerno i kontinuirano iscrpljuju. I, naroito, kada brinemo unaprijed. Stres je uveliko poslje-dica straha od neuspjeha ili bojazni da neete bi-ti voljeni, da nijeste dovoljno dobri Kada shva-tite da niko nije savren, pa ni vi, bie vam mnogo lake. A nastojte da to shvatite to prije! Stanje konstantnog stresa nerijetko zna da odvede ljude u depresiju, sa nepredvidljivim posljedicama. Na-roito ukoliko su zatvoreni u sebe, pa niko ne zna ta ih i u kojoj mjeri mui. I ta im sve pada na pa-met. Davno je jo reeno, male brige govore, veli-ke su nijeme. Imajte to u vidu!

Najnovija nauna istraivanja obavljena u Sje-dinjenim Amerikim Dravama pokazuju da stres koji kod ljudi nastaje zbog besparice i drugih fi-nansijskih briga, pored ostalog, znaajno moe uticati na sporije razmiljanje, a i na smanjenje ko-eficijenta inteligencije (IQ). Istraivakom studi-jom naunici su obuhvatili kupce u Nju Derziju (New Jersey), amerikoj saveznoj dravi na isto-noj obali SAD, kao i farmere u Indiji, koje mu-e finansijski problemi. Zakljuili su da ljudi koji brinu o novcu misle sporije, a to umanjuje i nji-hov IQ. ime se to objanjava? Time to stres i-ji su uzrok finansijske brige i problemi zaokuplja um, pa je razmiljanje oteano i usporeno, slino efektima koje ima nedostatak sna. Naunici koji


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

45

su radili na ovom istraivanju jo dodaju da ovaj problem pogaa oko 100 miliona Amerikanaca koji su u finansijskim tekoama.13 ta tek onda rei za stanovnitvo u nerazvijenim i srednjera-zvijenim dravama, pa i kod nas, potovani itao-ci, ako je ovako u jednoj od najrazvijenijih zema-lja svijeta?

Zato manje brinite! Svaki problem ima svo-je rjeenje. Pa potraite ga! Brige bi trebalo da nas vode u akciju, a ne u depresiju, upozoravao je uveni antiki filozof i matematiar Pitagora (). Briga nikada ne otima sjutra od tvoje tuge, ali ispija sokove tvoje snage danas, pi-sao je i poznati kotski pisac Aribald Kronin (A. J. Cronin). Jeste li itali onu priu o soku od po-morande? Ako nijeste, proitajte je. I izvucite pouku iz nje.

13 Poverty Impedes Cognitive Function Anandi Mani, Sendhil Mullainathan, Eldar Shafir, and Jiaying Zhao, Poverty Impedes Cog-nitive Function, Science 341, no. 6149, Washington, 2013, 976980.


46

Priznati strunjak na polju ljudskih potencija-la drao je predavanje. Nakon uvodnog govora, on uze pomorandu u ruke i zagonetno upita publiku:

Ako stisnem iz sve snage ovu pomorandu, ta e izai iz nje?

Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci: To vam je jako glupo pitanje. Ako stisnete pomoran-du, onda e iz pomorande izai sok od pomoran-de. To je ono to je unutra. Ne moe nita drugo izai iz nje.

Strunjak ree: Tano. To i jeste odgovor na moje pitanje. Razlog za to to e iz pomorande izai po-morandin sok je taj to je samo to unutra.

A sad, ako proirimo metaforu i zamislimo da vas neko tako stisne. Da vas stisnu vai problemi, brige, strahovi, da vas ogovaraju, da vas neko uvrijedi, da vam nanese bol i slino. I iz vas izau bijes, mrnja, prezir, strah, ljutnja, zloba Vi biste rekli da je to izalo iz vas zbog toga to vam je neko rekao ovo ili uradio ono, ali prava istina je da je ono to iz vas iza-e ono to nosite u sebi. Zapamtite, iz vas e uvi-jek i ba uvijek izai ono to je u vama ako vas ne-ko stisne. Iz pomorande nikada nee izai sok od jabuke. Isto tako iz vas nikad nee izai ono to ve nije u vama.

S druge strane, oni koji su odmjereniji i umiju da upravljaju novcem ne samo da imaju kontrolu nad svojim ivotom, nego su u stanju da znatno efikasnije rjeavaju svoje probleme i da pozitivno gledaju na ivot i svijet oko sebe. Ljudi koji zna-ju i umiju da uspjeno upravljaju novcem ujedno


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

47

su i komunikativniji, razboritiji i vedriji, a samim tim i zadovoljniji sobom. Zbog toga to umiju da upravljaju novcem, imaju manje ne samo finansij-skih, nego i drugih ivotnih briga. Sve ovo moete da postignete i vi. Samo polako i strpljivo. Onako kako je to savjetovao uveni ameriki pisac i no-belovac, nenadmani Ernest Hemingvej (Ernest Miller Hemingway): Prije nego djeluje, sasluaj. Prije nego reaguje, razmisli. Prije nego potroi, zaradi. Prije nego kritikuje, saekaj. Prije nego se pomoli, oprosti. Prije nego odustane, pokuaj

Uvijek razmiljajte pozitivno! Budite optimisti! I nikad ne uzimajte akontaciju na sjekiranciju. Ljudi koji su nepopravljivi pesimisti, koji su puni negativnog naboja, koji sumnjaju u sve i svakoga, sami prizivaju nevolje. I bezglavo upadaju u njih. Zato, bez odlaganja preispitajte svoj pristup ivo-tu i radu i prestanite da na sve gledate s negativne strane. Moda ba odjednom i ne moete postati optimisti, ali moete ivotni realisti. Za poetak, na samo jednoj strani papira odvojte vane i neva-ne stvari u vaem ivotu. Vidjeete da nije ba sve tako crno kao to izgleda, te da su se vae brige samim prestrojavanjem prioriteta umnogome is-topile. Pa makar se one odnosile i na novac i neza-obilazne finansijske probleme.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

49

UMIJEE STICANJA NOVCA

Ako eli da bude uspjean, prouavaj uspjeh. eli li biti srean, prouavaj sreu. Ako eli da zarauje novac, prouavaj sticanje bogatstva. Oni koji sve to imaju nijesu sluajno stigli do toga. Prvo su uili a zatim su primjenjivali steeno znanje.

Erl uf Dim Ron

Objanjavajui osnovne principe novca, Dord Klejson (George Clason), poznati ameriki pisac o bogatstvu i novcu samouvjereno je tvrdio da novac dolazi u obilju onima koji shva-te jednostavna pravila njegovog sticanja.14 Malo je onih, meutim, koji su u stanju da sutinski pro-niknu u ta jednostavna pravila sticanja novca i saopte ih na svima razumljiv nain.

Do bogatstva se ne stie svakim putem kojim se do njega krene. I novac, takoe, ima svoj put i nain kojim se do njega stie. A taj put, od nastan-ka novca do danas, nikada nije bio lak. Naprotiv, bio je mnogo vie teak i trnovit, nego to je bio

obasut ruama. Tako je oduvijek bilo, samo to je svako vrijeme nosilo svoje breme, kao to ga na svoj nain nosi i danas.

14 O tajnama sticanja i uvanja novca, kao i navoenja novca da vam zaradi jo novca, opirnije vidjeti u bestseleru: Dord S. Klejson, Najbogatiji ovek Vavilona, Tajne drevnih ljudi o uspehu, Finesa, Beograd, 2002.


50

Ralf Voldo Emerson (Ralph Waldo Emerson), jedna od najistaknutijih linosti amerikog inte-lektualnog ivota u XIX vijeku, itavu istoriju novca dovitljivo je protegao kroz samo jedno pita-nje: Moe li iko da se sjeti kada to vremena nije-su bila teka i kada to novca nije bilo malo?

Ljudi, to su stariji i to vrijeme vie odmie, sve vie i misle da je neko drugo vrijeme bilo bo-lje, pa i da je do novca bilo lake doi. Prije e biti da je to privid, jer je najbolje vrijeme uvijek ono u kojem su ljudi bili mladi. Kada su mislili da je i-tav svijet njihov, da nema prepreke koju ne mogu preskoiti i da im je sve nadohvat ruke. Tako je i danas. Ako ne vjerujete, pitajte mlade ljude pa e vam oni to najbolje rei.

1. Stvarajte prilike, a ne neprilikeIz pozitivnog crpite snagu, a ne dozvolite

da negativno crpi snagu iz vas. Dejl Karnegi

Istraivai koji se bave postizanjem uspjeha tvrde da upravo ovo vrijeme prua najvee mogu-nosti za sve ono to ljudi ele, vie od bilo kog vre-mena iza nas. Ali, sve to treba iskoristiti. Prilike se ne ukazuju ba svaki dan. Bendamin Dizrae-li (Benjamin Disraeli), negdanji britanski drav-nik i dvostruki premijer, ideolog modernog kon-zervativizma i popularni romanopisac, smatrao je da tajna ivotnog uspjeha lei u tome da bu-dete spremni da iskoristite svoju priliku kada se


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

51

pojavi. tavie, smatrao je da su prilike moni-je ak i od osvajaa i od proroka. Moda je u pra-vu? Jer onaj kome se ukae prilika ili je sam stvo-ri moe da je iskoristi i za dobre i za loe stvari. Nije sluajno nastala ona latinska izreka: Prilika ini lopova (Occasio facit furem). U naem naro-du postoji jedna izreka, bolja od svih drugih na ovu temu, a ona glasi: ovjek eka priliku, a ne-ovjek nepriliku!

Na osnovu svog impresivnog spisateljskog i umjetnikog iskustva, Dord Bernard o je pri-davao veliki znaaj prilikama u postizanju uspjeha, pa je tvrdio: U ivotu postiu uspjeh oni koji sta-nu na svoje noge, trae odgovarajue prilike, a ako ih ne nau, sami ih stvaraju. I uveni engleski fi-lozof Frensis Bekon (Francis Bacon) smatrao je da se prilike mogu stvoriti, ali da zato treba mudro-sti: Mudar ovjek stvorie vie prilika nego to je zatekao. Piter Draker (Peter F. Drucker), korifej amerikog i otac savremenog menadmenta, tvr-dio je da je prilika tamo gdje je vi pronaete, ne tamo gdje ona pronae vas.

A kako to izgleda u praksi, najbolje moete vi-djeti iz ove kratke, ali vie nego poune prie.

Dvije konkurentske firme za obuu osjetile su da mogu da proire svoju prodaju iz Evrope u Afriku.

Svaka firma poslala je svog najboljeg prodavca da ispita teren, dajui im pri tom titulu direktor proda-je za afriki sektor.

Nakon nekoliko dana, jedan od prodavaca javlja se generalnom direktoru u evropskoj centrali i kae:


52

Neete mi vjerovati, ali ovdje niko ne nosi cipe-le. Ovo je isto gubljenje vremena. Vraam se nazad.

Rival iz druge firme istoga dana zove svoju glav-nu centralu u Evropi i kae: Neete mi vjerovati, ali ovdje niko ne nosi cipele. Poaljite mi to je mogue vie pari cipela.

Svima onima koji se bave biznisom, a naroi-to liderima i menaderima, Piter Draker je savje-tovao sljedee: Pretvorite slabosti preduzea u povoljne prilike. Budite aurni, uoite prednosti svojih konkurenata i traite povoljne prilike u seg-mentima trita koje su oni ignorisali. Potraite uspjenu inovaciju konkurenta, poboljajte je i ta-ko prestignite konkurenta. A ako vam to nije po-lo za rukom prvom prilikom, za sljedeu se pri-premite jo bolje. Neuspjeh uvijek treba smatrati simptomom prilike za inoviranje, koju treba spro-vesti bez oklijevanja i to je mogue prije. Vrijeme


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

53

neumitno prolazi, a sa njim i prilike. Jer vrijeme vie nije novac, kako se nekad govorilo, nego ivot.

2. Promijenite svoj pristup novcu klju uspjeha je u vaoj glavi

Ako eli da ivi srean ivot, vei ga uz cilj, a ne uz ljude ili stvari.

Albert Ajntajn

Vano je stei novac, potovani itaoci, ali je jo vanije znati i umjeti upravljati njime. Mnogi su, na ovaj ili onaj nain, uspijevali da dou do velikog novca ali nijesu umjeli da ga sauvaju. Neki od njih ak ni svoju glavu. Oni koji posjeduju veliki novac i veliko bogatstvo javnosti su interesantniji sa sta-novita njihovog mondenskog naina ivota negoli njihovih poslovnih dostignua. Nije ni udo ako se ima u vidu da je neuporedivo vie onih koji skrom-no ive, ili su pak na samom rubu egzistencije.15

15 Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), u svijetu ima vi-e od 2,2 milijarde ljudi koji su siromani ili su na pragu siroma-tva. Program UN za razvoj (UNDP) kao razloge rasta siroma-tva navodi poskupljenje hrane i ratove. UNDP upozorava i da bi broj siromanih mogao da poraste zbog finansijskih kriza i prirod-nih katastrofa. Iskorjenjivanje ekstremnog siromatva ne znai sa-mo svesti ga na nulu, ve i ostati na tom nivou, navodi se u Godi-njem izvjetaju ove veoma znaajne meunarodne organizacije. U ovom izvjetaju se konstatuje da je od prevashodne vanosti da se zatite oni koji su rtve prirodnih katastrofa, klimatskih promje-na i ekonomskih poremeaja u svijetu. Ujedinjene nacije navode da bi obezbjeivanje osnovne socijalne zatite za siromane u cijelom svijetu kotalo manje od dva procenta ukupnog svjetskog bruto do-maeg proizvoda. Ni djeli onoga to se u svijetu izdvaja za naoru-anje, na primjer.


54

Mnogi se irom svijeta pitaju kako je mogue zaraditi vie novca u uslovima loe ekonomske si-tuacije, iroko rasprostranjene nezaposlenosti i ni-skog ivotnog standarda? Svakako je to i jedno od najvanijih ivotnih pitanja veine ljudi i kod nas i u naem okruenju. Korijeni tekog ivota i konti-nuirane besparice, meutim, ne nalaze se samo u ekonomskoj krizi koja predugo traje, ili tranzici-ji koja je razorila neke od tradicionalnih vrijedno-sti drutva, nego i u samom pristupu velikog broja ljudi i novcu i ivotu. Mnogi ljudi iz ove kategorije stanovnitva najee nijesu spremni da promije-ne svoj nain ivota i svoju sudbinu uzmu u svoje ruke. Izgovori koje esto moemo uti su: ne za-raujem dovoljno, ivot je previe skup, odakle mi pare da pokrenem biznis i slino. Da ne govo-rimo o onima kojima je svako kriv za njihovu situ-aciju osim njih samih. A i izgovori su im mnogo neumjereniji od ovih prethodnih. Najee se svo-de na isprazne dnevnopolitike teme, na nemanje

sluha za njihove genijalne sposobnosti, nemanja ni pravde, jer da je ima, sve bi dolo na svoje mje-sto, uz svakojaka etiketiranja i obavezno traenje krivca. Ali, to je samo gubljenje vremena, koje ni-kome ne pomae. U nastavku teksta razmotrie-mo neke djelotvorne ideje i aktivnosti, primjenljive i u naim uslovima, bez ikakvih smetnji i ograni-enja, sigurni u to da svakome mogu koristiti. Pa, krenimo redom.

Prvo to treba da uradite jeste da u svojoj gla-vi promijenite okotalo i uvrijeeno gledanje na


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

55

stvari. Ako ne promijenite nain razmiljanja, ni-ta se drugo nee promijeniti. Suprotstavljajui se konceptu potroakog drutva i ovjekovoj neza-vidnoj ulozi u njemu Ilejn Sent Dejms (Elaine St. James), popularna amerika spisateljica, ije su knjige izazvale veliko interesovanje italake pu-blike, samouvjereno tvrdi: Kada ponete da mi-jenjate svoj ivot, neto udesno se dogaa: svaki korak koji preduzmete olakae vam sljedei. Ako se ozbiljno posvetite tome, dogodie se nevjerovat-ne stvari.16 Razmislite malo o ovome, prestanite da se alite i traite izgovore i svemu da nalazite mane. Oni koji trae samo mane, nita drugo i ne nalaze. Uinite prvi korak, za njim e doi i osta-li Zapoeto je pola posla. Ne nedostaje puteva onima koji hoe. Ponite i da prouavate kako su drugi sticali svoj novac i svoje bogatstvo. I koje bi-ste ivotne pouke iz toga mogli izvui.

3. Kako zaraditi dovoljno novca za ivot smjernice i putokazi

Uvijek imajte na umu da je vaa odlunost da uspijete vanija od bilo ega drugog.

Abraham Linkoln

U svim vremenima najdjelotvorniji nain da ponete da stiete novac jeste da pokrenete sopstve-ni biznis, a to znai da zaponete da proizvodite

16 Ilejn Sent Dejms, Kako ostvariti lep ivot i posvetiti se onom to je zaista vano, Deo prvi, LOM, Beograd, 2008, str. 16.


56

neto ili da neim trgujete. Samo se poni boga-titi, dalje ide samo od sebe, savjetuje jedna finska poslovica. Ne oklijevajte, preduzmite prvi korak i ponite da se bogatite! Moete proizvoditi i pro-davati svoje proizvode, to je daleko isplativije, ali moete (pre)prodavati i tue, pa zaraivati proce-nat. Nemojte odmah da mislite da je jedini nain da napravite svoj proizvod da imate veliku kompa-niju, puno radnika i skupu opremu. Proizvodi ko-je ete prodavati mogu biti mnogo jednostavniji za pravljenje i distribuciju. U tom cilju dajemo vam i neke smjernice i putokaze koji vam mogu pomoi da doete do novca i da ga zaradite.

1. Vizija Vizija je poetak i kraj svakog uspjenog posla. Nita je ne moe zamijeniti. Za ostvarenje vizije treba hrabrosti. Bez vizije moda vi i znate ta treba da uradite, ali ne znate gdje (i kuda) treba da idete. U najboljem sluaju vrtite se ukrug. Ako ne znate kuda idete, svaki put e vas tamo odvesti, s pravom tvrdi jedna indijska mudrost.

Znate li gdje i kuda treba da idete? Ili ivite po sistemu elim da zaradim mnogo novca, ali da bih pokrenuo neki biznis, treba mi poetni kapi-tal koji nemam? Vizija ne poiva u kapitalu, vizija poiva u vama! Koja je vaa ivotna misija? O e-mu sanjate? Razlika izmeu uspjenih i neuspje-nih je u tome to su uspjeni imali viziju. Da li je vaa vizija da obezbijedite finansijsku sigurnost ili moda da budete vlasnik velike kompanije. Stoga je za poetak potrebno da imate viziju ime elite


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

57

da se bavite i kako elite da zaradite novac. U tom kontekstu prikazujemo vam kvadrat koji je osmi-slio ve vie puta pominjani Robert Kiosaki.

Ovaj kvadrat nam govori o 4 naina zaraiva-nja novca. Sa lijeve strane kvadrata nalaze se za-posleni u firmama (Z) i samozaposleni (S). Ove dvije grupe ine oko 90% svjetske populacije, a ta populacija kontrolie oko 10% svjetskog novca. U pitanju je aktivan prihod. To znai da on uvi-jek zavisi od vaeg rada, odnosno dok radite, za-raujete, a kada ne radite, ne zaraujete, te je sto-ga taj prihod uvijek ogranien. Sa desne strane su ljudi koji ostvaruju pasivne prihode i u njih spa-daju vlasnici biznisa (B) i investitori (I). Ove dvi-je grupe ine svega 10% populacije, ali na njih ot-pada 90% svjetskog novca.17 Slikovit primjer toga

17 Kvadratom protoka novca Robert Kiosaki u stvari objanja-va razliku izmeu zaposlenih i preduzetnika, bogatih i siromanih, izmeu onih na lijevoj i desnoj strani. Ta razlika lei u injenici da osobe u svakom kvadratu ive na svoj jedinstven nain. Svako


58

su autorska prava kada ste jednom napravili neto vrijedno (napisali knjigu, kompoziciju, kre-irali softver i slino), a ubirate prihod kad god se to vae djelo objavi, odnosno proda. Dakle, odgo-vor koji treba da date jeste: Na kojoj biste vi strani eljeli da budete? Svako polje ima svoje prednosti i svoje mane, pa je odluka o tome koje je polje naj-bolje za vas individualna stvar i odluka treba da bude samo vaa. A sa vaom odlukom dolazi i va-a odgovornost.

2. Ideja Za pokretanje ozbiljnog biznisa e-sto su potrebna znaajna finansijska sredstva, ko-ja obini graani ne mogu sebi da priute. Meu-tim, postoji veliki broj primjera koji pokazuju da za razvoj biznisa, pa ak i velikog, nijesu potreb-na znaajna finansijska sredstva, ve prije svega dobra ideja. Uspjeh mora prvo da se javi u vidu ideje, kao to je i sve drugo to je ovjek stvorio nastalo iz ideje, tvrdio je i Oskar elbah (Oscar Schellbach), njemaki filozof, autor brojnih knji-ga o umijeu ivljenja i postizanju uspjeha.

Za uspjeh u upravljanju, kao i u ivotu, po-trebna su mnoga teorijska i praktina znanja. Uvi-jek moramo imati na umu da odvojena, neinte-grisana znanja nee donijeti uspjeh u dananjem

od njih ima svoje vrijednosti, svoj mentalni sklop, svoje snage i sla-bosti, interese, vjetine, puteve obrazovanja Prema ovom autoru, put do uspjeha i finansijske slobode vodi od lijeve do desne strane. O ovome opirnije vidjeti: Robert T. Kiyosaki; Sharon L. Lechter, Kvadrant protoka novca, Vodi bogatog oca u financijsku slobodu,

Katarina Zrinski, Varadin, 2007, str. 9133.


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

59

digitalnom i kriznom svijetu. Put od ideje do uspjeha je evolutivni put, poto uspjeh trai da se potuju prirodnost procesa, njegova postupnost i sveobuhvatnost.

Kada je rije o idejama, veoma je interesantno i zapaanje Ane Elenore Ruzvelt (Anna Eleanor Ro-osevelt), negdanje prve dame SAD: Veliki umovi raspravljaju o idejama. Srednji umovi raspravljaju o dogaajima. Sitni umovi raspravljaju o ljudima. Moda je to tako u Americi. U naem mentalitetu nije ba tako. Ljudi su donedavno bili mnogo vie skloni da raspravljaju o ljudima i dogaajima u pro-losti, nego o idejama i biznisu u budunosti. Isti-na, vrijeme ini svoje, pa se taj mentalitetski kd postepeno mijenja, to je dobro i za ljude i za ideje.

Ukoliko ste stras tve-no obu zeti jednom ide-jom, vi je svuda vidite i osjeate, kao i svaki stra-stveni zaljubljenik. I ni-ta vas nee sprijeiti da je ostvarite, pa ni neade-kvatni materijalni uslovi. Stiv Dobs (Steve Jobs), tvorac amerike kompa-nije Apple, jedne od naju-spjenijih na svijetu, svoj je biznis pokrenuo u ga-rai. Meutim, Dobs je imao genijalne ideje i kreirao proizvode koji su uvijek bili za korak is-pred drugih. Sem Volton (Sam Wal ton), osniva


60

amerike kompanije Walmart, jedne od najveih trgovinskih lanaca na svijetu, poeo je sa jednom prodavnicom, a njegova inovacija je bila da radnja radi due od konkurencije i da radi tokom prazni-ka. Bil Gejts (Bill Gates), ve dugi niz godina je-dan od najbogatijih ljudi, sa svojim partnerom je osnovao firmu gotovo bez ikakvog kapitala, a da-nas je Microsoft jedna od najuspjenijih kompa-nija na svijetu. Ono to izdvaja veinu ljudi koji su uspjeli jeste da su svi oni imali viziju, dobru ideju, da su bili za korak ispred konkurencije, a biznis su pokrenuli sa relativno skromnim sredstvima.

Evo i jednog primjera iz naeg okruenja. Na poetku razvoja mobilne telefonije za dopunu kar-tice morali ste da idete kod provajdera ili da ku-pujete vauere. Vrhunska inovacija bila je ta da se svaki kiosk moe povezati sa provajderom mobil-ne telefonije, te da je dovoljno da prodavcu kae-te broj svog mobilnog telefona da bi se realizovala dopuna. Autor ove inovativne ideje vjerovatno je dobro zaradio na ovom izumu.

Razvojem interneta i mobilne telefonije mo-gunosti za zaradu su u velikoj mjeri poveane, jer oni rue barijere nacionalnog trita. Aplikacije za mobilne telefone, softveri, e-knjige i slino mogu se globalno prodavati, a ne trae gotovo nikakva finansijska sredstva. Danas je napisan veliki broj knjiga o tome kako se moe zaraivati preko inter-neta, a veliki broj njih je mogue pronai vrlo jed-nostavno i besplatno u mnogim e-bibliotekama. Mi emo vam pomenuti samo jednu jednostavnu ideju:


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

61

napravite sajt ili blog koji e biti adekvatno zapa-en i dobro posjeen, pa e vam to otvoriti mogu-nost reklamiranja velikog broja i proizvoda i firmi.

Kljuno je da odgovorite na pitanje ta vi mo-ete da ponudite tritu, a da to zainteresuje i osvoji kupce? Kada budete imali odgovor na ovo pitanje, imaete odgovor i na pitanje kako zaradi-ti novac. Ideje za proizvode moete da traite u svakodnevnom ivotu, kako u stvarima koje vas raduju, tako i u stvarima koje vas nerviraju. Ako vas nervira neka stvar koja je dio vae svakodne-vice, onda sigurno postoji mnogo ljudi koji se isto tako osjeaju. Razmiljajte o tome kako ta stvar moe da se ispravi, kako da vas vie ne nervira i onda osmislite neto to rjeava tu situaciju. Lju-di e to rado kupovati i biti oduevljeni to se ne-ko sjetio takvog rjeenja. Kao to vidite svojim oi-ma, mnogo toga se masovno prodaje i kupuje, a da nije ba neophodno za ivot. Svaka roba ima kup-ca, taman kao to i svaki lonac ima svoj poklopac. Trgovina je interaktivan proces, koji se odvija u svim pravcima i na svim nivoima. Samo se uklju-ite i umreite. A ako imate neku inovativnu ideju nemojte da ekate da jo nekome padne na pamet. Nastojte da je to prije realizujete. U najgorem sluaju, na vrijeme je patentirajte.

3. Upornost i istrajnost Da biste realizo-vali svoju ideju, potrebno je da budete uporni i is-trajni. Ovo vai i za sve to radite. Ako ste dovolj-no uporni i istrajni, nema te prepreke koju neete preskoiti. Kaplja kamen dubi, stara je narodna


62

izreka. Tomas Vudro Vilson (Thomas Woodrow Wilson), ameriki istoriar, publicista i politiar, dobitnik Nobelove nagrade za mir, najpoznatiji po tome to je bio predsjednik SAD i to je pod-stakao stvaranje Lige naroda, tvrdio je da nika-da ne moe biti dobar onaj koji nije uporan. Slav-na njemaka teniserka tefi Graf (Stefanie Maria

Steffi Graf), jedna od najuspjenijih u istori-ji ovog sporta, nije imala dileme: Svaki veliki uspjeh trijumf je upornosti.

Svaki veliki uspjeh umnogome zavisi i od jo jedne, zlata vrijedne vrline: od istrajnosti, koja ni-je nita drugo nego sposobnost da se ide dalje i u najnepovoljnijim prilikama. ak i poslije loe etve mora se saditi, govorio je Seneka. A za to morate imati strpljenje. Ne moe sve odjednom.

Rim nije stvoren za jedan dan!ta znai biti strastveno radoznao, a uz to i

fanatino uporan i istrajan, moemo vidjeti i na ovom primjeru. Kada su jednom prilikom pitali

Ajntajna emu treba da zahvali na svojoj genijal-nosti, on je odgovorio:

Ja sam obian ovjek, kao i svi ostali. Jednom prilikom, kad sam imao 16 godina i vozio se liftom, zapitao sam se ta se de-ava sa ovjekom koji se nalazi u liftu koji se otka-io na velikoj visini i pada


mije

e

up

ra

vl

jan

ja n

ov

ce

m

63

velikom brzinom? I mnogi drugi ljudi su se to isto pita-li, ali samo dok su bili u liftu. Za razliku od njih ja sam itav ivot mislio na to i posvetio se tom problemu

Na poetku svojih karijera i mnogi bogati i slavni ljudi doivljavali su brojne neuspjehe, ali ih to nije pokolebalo da nastave dalje, sve dok nijesu uspjeli. Uspjeh i neuspjeh su samo dvije strane jed-ne te iste medalje. Zlatno pravilo drevnih sporto-va u osnovi glasi: Da bi nauili da pobjeujete prvo morate nauiti da gubite. ovjek ponekad vie nau-i iz neuspjeha nego iz uspjeha. A to ponajvie za-visi od nas samih. Veliina ovjeka se najbolje vidi u njegovom padu. Veliki ovjek uvijek je sposoban da se opet digne, tvrdio je i Lucije Seneka.

4. Stav prema novcu Iako su napisane broj-ne knjige i uputstva i napravljeni brojni video-ma-terijali o tome kako da postanemo bogati, ljudi su i dalje zarobljeni u svojim ogranienim bude-tima koji se vrlo malo mijenjaju tokom ivota. Sa druge strane, imamo primjere ljudi koji su ni iz e-ga stvorili bogatstvo i odrali ga.

Poznato je da postoji i jedan broj ljudi koji su iznenada dobili veliki novac na lutriji ili nasljed-stvom, ali su veoma brzo ostali bez njega i vrati-li se prethodnom nainu ivota. Postavlja se onda pitanje: ta je to to razlikuje ljude za koje se no-vac lijepi i ljude od kojih novac bjei? Podsje-tiemo vas ovom prilikom i na onu staru narodnu izreku: Para se za paru lijepi. Ono to ih razliku-je je mentalni stav, svojevrstan odnos prema novcu. Novac je rijetko i ogranieno dobro i njime treba


64

znalaki upravljati. Ne smijete upadati u zamke kompulsivne kupovine, nipodatavanja znaaja novca, ivota od danas do sjutra, potronje ve-e od zarade, odsustva tednje i odsustva plana upravljanja novcem. Upotrebu novca treba plani-rati, tednja treba da bude prioritet i novac treba dobro investirati. Takoe, uvijek treba imati spre-man fond za nepredviene situacije.

Nije dovoljno samo zaraditi mnogo novca. Od velikog znaaja je i kako ga troiti, kako te-djeti i kako upravljati njime. Stara japanska poslo-vica kae: Zaraivanje novca je teko kao kopanje iglom, ali se zato troi brzo, kao to voda prolazi kroz pijesak. Svi bi voljeli da imaju vie novca jer novca nikada nije dosta. Ipak, sigurno je da odre-eni limiti postoje kod svakoga od nas. Ogrom-na veina ljudi ne bi uinila ba sve da bi dola do novca, ali ima i onih koji bi to netremice uradili. Bendamin Frenklin (Benjamin Franklin), ame-riki naunik i politiar, jedan od tvoraca Dekla-racije o nezavisnosti i amerikog ustava, sum-njiavo je upozoravao: Za onog ovjeka, koji je miljenja da e novcem moi uiniti sve, moemo vjerovati da e uiniti sve za novac. Kao politiar i naunik koji je razumije

Documents

Umijece upravljanja novcem