Branka Rušec-Sobota - Kvalitetno upravljanje bran-dovima je ključno strateško opred-jeljenje Podravke

4 i 5 9 12 22Podravkina kokošja juha je najbolja i najprodavanija juha u Rusiji

Podravkinom zboru županijska nagrada

I Podravka tradicionalno s ribolovcima

Broj 1961GODINA L

Petak 29. travnja 2011.

List dioničkog društva

“PODRAVKA” KOPRIVNICA

U prvom kvartalu neto dobit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna kuna

CJENIK OGLASNOG PROSTORA

U LISTU PODRAVKA

1/1

oglasni prostor stranice

210x300 mm

4.000 kn

1/2

oglasni prostor stranice

210x150 mm

2.000 kn

1/4

oglasni prostor stranice

105x150 mm

1.000 kn

1/8

oglasni prostor stranice

105x75 mm500 kn

Piše: Boris Fabijanec, glavni urednik

Uvodnik

Impressum

Poštovani čitatelji,

ova naša Podravka je neuništiva.

U prva tri mjeseca ove godine

ostvarili smo neto dobit od 25,8 mili-

juna kuna, što je porast od 239 posto u

odnosu na lani. Koji je pak ovo alban-

ski indeks, a on ima i dodatnu težinu

jer prošle godine u kvartalni rezultat

je ušla i prodaja od Uskrsa, a ove će ta

prodaja ući u drugi kvartal. Ima još. Uz

ove odlične poslovne rezultate smi-

ješi nam se i veliki posao s Kinezima,

jedinstven, ne samo u hrvatskim, već i

europskim okvirima. Poslovodstvo ne

krije zadovoljstvo ostvarenim rezulta-

tima i naznakama širenja posla, no kao

što to već biva u našoj tvrtki, opet se

pojavljuju „dušebrižnici“ koji iz ropo-

tarnice povijesti vade navodne ano-

malije u poslovanju. Pa zar nas bliska

povijest već jednom nije naučila koliko

štete je učinjeno tvrtki kroz razne afere

i aferice, medijski brutalno prezentira-

ne i kako je bilo teško i naporno raditi

u takvom negativno nabijenom okru-

ženju. Prema svemu sudeći nije, jer

gotovo je uzalud se truditi, objašnjava-

ti pa čak i apelirati da se isprave „krive

Drine“ ako pojedinci i dalje svojataju i

uzimaju si za pravo voditi neke svoje

bitke protiv svih i svakoga, a samo zato

što su se u određenom trenutku našli

zbunjeni i uvrijeđeni. Ma, nema smisla

trošiti riječi na pojedince koji u ko-

načnici ne vide da pile granu na kojoj

sjede. U svakom slučaju, kako Prljavci

pjevaju - uzalud vam trud svirači.

Idemo mi na ljepše teme. Jedna od

njih, meni omiljena, su naši Internaci-

onal Podravkaši. Kao što ste mogli pri-

mijetiti, već duže vremena nema broja

NOVINE DIONIČKOG

DRUŠTVA PODRAVKA

Podravka, prehrambena

industrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Korporativne komunikacije

Urednik: Boris Fabijanec

Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris

Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav

Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen

Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafi čka priprema i dizajn:

Studio za dizajn, Podravka

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ante Starčevića 32,

48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-505

e-mail: novine@podravka.hr

List “Podravka“ čitajte i na

www.podravka.com

Tisak: Koprivnička tiskarnica

novina, a da iz naši Internacionala ne

stižu odlične vijesti. Uz već poma-

lo klasičnu činjenicu kako se na svim

inozemnim tržištima ostvaruje porast

prodaje, a time raste i udio u ukupnoj

prodaji Podravke (sada je 56,8 posto),

za dobru vijest ovoga puta su se po-

brinuli Podravkaši iz Rusije. Naime,

Podravkina kokošja juha je najbolja i

najprodavanija juha u Rusiji prema ne-

zavisnom istraživanju najgledanije ru-

ske televizije. U toj vijesti posebice me

razveselilo što se ta juha prodaje u još

prvobitnoj ambalaži, osmišljenoj prije

četrdesetak godina. Iz ove činjenice

naši marketingaši bi mogli puno toga

naučiti te malo studioznije istražiti rad

i djelovanje Podravkinog marketinga

kroz povijest koji je, inače svojevreme-

no, bio među najjačim na području

bivše Jugoslavije. Naime, topla voda je

odavno izmišljena, samo je treba znati

racionalno trošiti.

Samozatajan, kvalitetan i uporan tri-

desetogodišnji rad Mješovitog pje-

vačkog zbora Podravke nagrađen je

županijskom nagradom pa i ta činje-

nica dokazuje da Podravka nije samo

dobra u gospodarstvu, već i u kultu-

ri, i u sportu, ma u svim segmentima

društvenog djelovanja čega se primi.

Zapravo, o svim ovim nagradama i pri-

znanjima pišem uvjeren kako je došlo

krajnje vrijeme da počnemo pozitivno

i učinkovito razmišljati i djelovati. Zna-

mo, možemo i hoćemo pa je vrijeme

da se pokrenemo jer – samo je nebo

granica.

Na kraju, svim Podravkašicama i Po-

dravkašima čestitam 1. svibanj, Među-

narodni praznik rada.

4 RAZGOVOR

Direktorica Sektora proizvodnja Branka

Rušec-Sobota od 1989. godine radi u

Podravki. Radila je u različitim poslovnim

područjima, počevši od pripravništva

u Institutu u Razvoju proizvoda na bazi

voća te centralnom kemijskom i mikro-

biološkom laboratoriju. Poslije završenog

pripravničkog staža odlazi u Tvornicu

Voće. Tamo prolazi put od tehnologa,

glavnog tehnologa, voditelja kontrolnog

laboratorija do direktora Razvoja proi-

zvoda, gdje je zadužena za razvoj novih

proizvoda na bazi voća, povrća, čajeva i

kondimenata. Na tom vrlo opsežno pro-

gramu koji pokriva čak tri Podravkine

tvornice ostaje sve do 2002. godine.

- Taj vrlo velik i raznolik program razvoja

novih proizvoda bio mi je od velike ko-

risti i tu sam stekla neposredna iskustva

u rukovođenju i upravljanju poslovnim

procesima, ali i u tehnologijama, što će

mi dalje značajno pomoći u obavljanju

novih i zahtjevnijih poslova u kompaniji.

Paralelno s razvojem proizvoda kompa-

nija pokreće projekt informatizacije i im-

plementacije SAP sustava 1998. godine

gdje preuzimam vođenje timova koji su

bili zaduženi za bazni unos podataka. S

novom zadacima i poslovima susrećem

Branka Rušec-Sobota, direktorica Sektora proizvodnja

Kvalitetno upravljanje brandovima je ključno strateško opredjeljenje PodravkeRazgovarao: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

se 2002. godine kada se unutar Strateških

projekata formira tim koji je zadužen za

nove tehnologije, odnosno zamrznutu

hranu. Zatim 2006. godine prelazim na

poslove direktora Tvornice Voća. Poslije

toga, 2010. godine preuzimam sektor

Proizvodnje koji obuhvaća većinu naših

proizvodnih tvornica osim Danice, Pića i

Belupa.

Svi poslovni segmenti su važniVaš sektor proizvodnje je najveći, ali i najvažniji sektor u Podravki, skromno postižete zapažene rezultate, u čemu

je tajna?

- Skromnost, naravno, nije mana, ali u

ovom ubrzanom načinu življenja, kada

su, pored ostaloga, potrebne i snažne

poruke o vašem radu, skromnost često

puta nije niti vrlina. Da, mi smo, gledano

samo „geometrijski“, zaista najveći sektor,

prema broju organizacijskih cjelina, pre-

ma broju radnika pa ako hoćete i vrijed-

nosno, kao najveće mjesto troška i s naj-

većim vrijednostima osnovnih sredstava

za rad. No, s druge strane, veoma je teško

tvrditi da je ovaj ili onaj poslovni segment

ujedno i najvažniji u Podravki te bi najtoč-

nije bilo reći: svi su važni. Ovdje je možda

potrebno još jedanput napomenuti da

se poslovni procesi u svakom od proi-

zvodnih poduzeća pa tako i u Podravki, u

svom proizvodnom lancu sastoje od više

povezanih poslovnih funkcija koje su sve

ključne karike te da proizvodnja proizvo-

da vrhunske kvalitete kao što su naši ovisi

o optimalnoj usklađenosti svih karika tog

lanca. Međutim, treba reći da istovreme-

no i kompanija i sve njene funkcije treba-

ju izvrsno vodstvo i iskusan menadžment

koji će upravljati procesima i, uz optimal-

ne troškove, stvarati nove vrijednosti.

U čemu je tajna? U timskom radu svih

zaposlenika, a posebno onih najodgo-

vornijih menadžera proizvodnje. Na ra-

zini sektora imamo tim sastavljen od di-

rektora pojedinih organizacijskih cjelina.

U fazi traženja rješenja, svi smo pozvani

da predlažemo i uključimo se svojim pri-

jedlozima i idejama, svi smo ravnopravni

i svi doprinosimo pronalasku optimalnih

rješenja. No, u fazi realizacije defi niranih

zadataka, vraćamo se na klasičnu organi-

zacijsku strukturu prema odgovornosti-

ma, gdje svatko preuzima svoje konkret-

ne zadatke i konkretnu odgovornost za

kvalitetnu realizaciju tih zadataka.

Maksimalno se trudimo kako bi se prilagodili novim uvjetima poslovanja

Sektor proizvodnje objedinjava nekoliko različitih proizvodnji naših brandova (Vegeta, Lino, povrće, voće).

U kakvim uvjetima oni danas nastaju?

- Kvalitetno upravljanje brandovima je

ključno strateško opredjeljenje Podravke

i glavna prednost koju pružamo našim

kupcima. Svaki od naših brandova pred-

stavljen je s cijelom skupinom gotovih

proizvoda pri čemu se te „familije“ pro-

izvoda stalno dopunjavaju s novim i još

kvalitetnijim proizvodima. No, da bi se

razvio neki novi proizvod, neophodno je

prethodno uložiti mnogo rada i sredsta-

va na njegovom razvoju, ali i na razvoju

tehnologije tvornica i ostalih kapaciteta

gdje će se ti proizvodi izrađivati, skladi-

štiti, distribuirati, itd. Današnja recesijska

vremena u mnogome određuju karakter

i obim rada na razvoju naših brandova i

tu se, na žalost, susrećemo s dva osnovna

problema: nedostatak sredstava za veće

investicijske projekte i slabljenje kupovne

moći nekih naših do sada tradicionalnih

5RAZGOVOR

tržišta. Posljedice toga su realno male

serije proizvodnje naših novih proizvoda,

no mi se i dalje maksimalno trudimo kako

bi se prilagodili novim uvjetima poslova-

nja, a da pri tom razvoj naših brandova

nastavlja u pozitivnom smjeru još lakše i

bliže našim kupcima i potrošačima.

Upravljanje ljudskim resursima je najsloženije i najvažnijeNeke od proizvodnja su sezonskog karaktera pa kako rješavate problem

radne snage?

- Značajan dio troškova svakog proi-

zvodnog poduzeća se odnosi upravo na

izdvajanja za ljudski rad. Ovo je toliko važ-

no pitanje, da bilo kakva veća odstupanja

od optimalnih vrijednosti, mogu cijelo

poduzeće dovesti u područje krajnje ri-

zičnog poslovanja. Slična situacija je i u

našem Sektoru proizvodnje kao i u cije-

loj našoj kompaniji. Postupak defi niranja

optimalnog broja zaposlenika u Sektoru

proizvodnja je prilično složen i ne baš

uvijek jednoznačno određen. Ako se pro-

matra samo jedna tvornica, i to samo sa

fi nancijskog stanovišta, tada bi optimalni

broj zaposlenika bio onaj koji zadovo-

ljava minimalnu proizvodnju, a svako

sezonsko povećanje proizvodnje bi se

pokrivalo izvanrednim zapošljavanjima

s burze rada. Međutim, kako Sektor pro-

izvodnje sačinjava sedam naših tvornica

koje imaju različite sezonske periode,

prvi korak u osiguranju optimalnog broja

zaposlenika se rješava međusobnom ras-

podjelom i razmjenom radnika između

tvornica. Ukoliko se na ovaj način ipak ne

udovolji zahtjevima

potrebne razine

zaposlenosti,

tek tada se

pristupa po-

stupku za-

poslenja rad-

nika s burze

rada (sezon-

ci). Kada go-

vorimo o se-

zoncima, naše

iskustvo govori,

da nije do-

voljan samo određen broj radnika, nego

je veoma važna i razina njihovih znanja

i obučenosti. Kako su sezonci mahom

novi, mladi radnici bez ili s vrlo malo isku-

stva, broj sezonaca mora biti limitiran u

odnosu na ukupan broj zaposlenih kako

bi se osigurala tražena razina i kvaliteta

proizvodnje. Upravo na ovom primjeru

određivanja optimalnog broja radnika

za izvršenje nekog plana proizvodnje se

vidi i koliko je veliki značaj funkcije kva-

litetnog planiranja proizvodnje. Kvalitet-

nim i pravodobnim planiranjem može

se uspješno i veoma dobro upravljati

ljudskim radom. I još samo napomena da

je, od svih vrsta upravljanja, upravljanje

ljudskim resursima ipak najsloženije, ali i

najvažnije jer upravo o ljudima ovise kraj-

nji rezultati svih naših aktivnosti.

I ove godine određeni investicijski projekti koji će donijeti i bolje uvjete radaSvim postojećim tehnološkim novinama u našim pogonima da li je postignuto da rad Podravkaša bude lakši i sigurniji?

- Da, svakako. Uvijek kada se planiraju i re-

aliziraju konkretne razvojne i investicijske

aktivnosti, uz brigu o zahtjevima naših

kupaca, zadovoljavanju regulative, po-

stizanju ekoloških standarda i stvaranja

vrijednosti za vlasnike, kontinuiranu vodi-

mo posebnu brigu o poboljšanju uvjeta

na radu, humanizaciji radnih mjesta, sma-

njenju količine fi zičkog rada i kroz sve to

nastojimo pridonijeti zadovoljstvu naših

radnika. To prvenstveno provodimo kroz

unapređenja u proizvodnim procesima

i investicijama u one dijelove procesa

gdje ćemo najviše smanjiti potrebe za

fi zičkim radom radnika, ali i otvorenom

komunikacijom prema radnicima te stu-

dioznim pristupom pripremi i planiranju

proizvodnje i investicija.

Za dalji razvoj proizvodnje bitno je stalno unapređenje i razvoj proizvodnih procesa i proizvoda, što se

u tom smislu danas radi ili priprema?

- Već spomenuta recesijska vremena

ostavljaju velikog traga i u ovom područ-

ju. U prošlom je razdoblju u Podravki bila

izrazito niska razina investicija i velikih

projekata u proizvodnji. U ovom trenutku

ne bih govorila o velikim projektima i in-

vesticijama, jer je to u domeni naše Upra-

ve, ali želim reći da u Sektoru proizvodnja

s velikim trudom i sustavno radimo na

planiranju, pripremi i provođenju investi-

cija. Pokrenut je snažni investicijski ciklus,

investicija i investicijskog održavanja, a

sva planirana ulaganja imaju za cilj po-

većati efi kasnost proizvodnje, omogućiti

proizvodnju novih proizvoda i osigurati

njihovu konkurentnost na tržištu. Svaka

od naših tvornica će i u ovoj godini rea-

lizirati određene investicijske projekte koji

će također donijeti i bolje uvijete rada na-

šim zaposlenicima. Važno je naglasiti da

se sve te aktivnosti uklapaju u opće stra-

teške planove razvoja svake od tvornica,

odnosno Sektora proizvodnje kao cjeline.

Suradnja s ostalim poslovnim funkcijama unutar Podravke je dobra i efi kasnaKakva je suradnja s drugim sektorima

od nabave, plasmana do razvoja?

- Kvalitetna priprema proizvodnje je go-

tovo polovica odrađenog posla. U tom

smislu naša suradnja s ostalim poslovnim

funkcijama unutar Podravke je dobra i efi -

kasna, iako treba reći da se suradnja i svi

procesi pripreme proizvodnje još uvijek

mogu i moraju podići na znatno višu kva-

litativnu razinu. U tom smislu su upravo

u tijeku aktivnosti i projekti u suradnji s

Informatikom kojima ćemo automatizi-

rati pojedine dijelove poslovnih procesa

čime ćemo dobiti kvalitetnije informacije

od Sektora Nabave, Logistike i Prodaje

kako bi naš lanac proizvodnje, odnosno

stvaranja vrijednosti bio što kraći i preci-

zniji te da možemo uz kraće vrijeme i uz

manje troškove optimalizirati proizvodnju

prema zahtjevima naših tržišta.

Vrlo često se vode rasprave da je danas najlakše proizvesti proizvod, a da ga je puno teže prodati. Dijelite li i vi to

mišljenje?

- Brzi razvoj tehnologije na svjetskoj razi-

ni rezultirao je i velikim razvojem tehno-

logija i rastom proizvodnih kapaciteta.

Općenito gledano, proizvođačke moguć-

nosti već sada daleko nadmašuju tržišnu

potražnju u svim industrijama, a posebno

je dramatična situacija u području pre-

hrambene industrije. Imajući to na umu,

trudimo se pokazati maksimalno razumi-

jevanje za složenost procesa koji se odvi-

jaju u našoj Prodaji i njihovim odnosima s

kupcima. Ulaganjem u nove tehnologije,

poboljšanjem svih poslovnih procesa, efi -

kasnijom i racionalnijom proizvodnjom

radimo na stvaranju kvalitetnih proizvoda

uz konkurentne cijene čime želimo po-

moći Prodaji da bude bliže uspjehu na

sve zahtjevnijim tržištima prehrambenih

proizvoda i dati im argumente i alate za

„borbu“ s konkurencijom.

tvornica. Ukoliko se na ovaj način ipak ne

udovolji zahtjevima

potrebne razine

zaposlenosti ,

tek tada se

pristupa po-

stupku za-

poslenja rad-

nika s burze

rada (sezon-

ci). Kada go-

vorimo o se-

zoncima, naše

iskustvo govori,

da nije do-

r

u

i

g

fi

k

d

p

Zjp

u

-

o

j

iz

p

n

v

v

s

p

c

6 NOVOSTI

Oko 400 izlagača okupilo se od 15.

do 17. travnja kraj zagrebačkog

jezera Bundek na 10. sajamskoj

priredbi Proizvodi hrvatskog sela. Prema

broju izlagača i prema ostvarenim rezul-

tatima Proizvodi hrvatskog sela su naj-

značajniji seljački sajam u Hrvatskoj. Na

sajmu je u proteklih devet godina izlagalo

oko dvije tisuće proizvođača, a posjetilo

ga je više od 70 tisuća posjetitelja, a i ovaj

jubilarni deseti tijekom tri dana razgleda-

lo je oko 30 tisuća posjetitelja. Proizvodi

hrvatskog sela su povećali zanimanja tr-

žišta za seljačke proizvode, a proizvođače,

posebice tradicijskih prerađevina, ohra-

brili i potaknuli da povećaju proizvodnju

i legaliziraju ponudu. Danas su većina od

njih uspješni tržni proizvođači.

Tradicionalno, i na ovoj specijaliziranoj sa-

jamskoj priredbi dio bogate palete svojih

proizvoda predstavila je i Podravka pa su

tako brojni posjetitelji sajma imali prigode

degustirati Evu tunu namaz te asortiman

Mesne industrije Danica – čvarke, doma-

ću ljutu kobasicu, jeger, rolanu lopaticu,

lopaticu s kostima i podravski špek. Osim

Neto dobit Grupe Podravka za

prvi kvartal iznosi 25,8 milijuna

kuna uz rast prodaje od 2 posto

u odnosu na lani. Ostvarena neto do-

bit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna

HRK što je porast od 239 posto u odno-

su na lani.

Prihodi od prodaje Grupe Podravka

iznosili su 797,1 milijuna HRK i veći su

za 2 posto u odnosu na isto razdoblje

prošle godine. Rast prodaje zabilježila

su oba Podravkina poslovna područja,

Prehrana i pića te Farmaceutika.

Prodaja SPP Prehrana i pića iznosila je

636,2 milijuna HRK što predstavlja po-

rast prodaje od 2 posto u usporedbi s

istim razdobljem 2010. godine.Valja

napomenuti kako će već uobičajeno

visoka prodaja tijekom Uskrsa u ovoj

Podravka na 10. sajmu Proizvodi hrvatskog sela

U prvom kvartalu neto dobit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna kuna

Piše: Boris FabijanecSnimio: Damir Katinčić

toga, na izložbenom prostoru Podravke

bili su prepoznatljivi hrvatski tradicijski

proizvodi – Podravka med, marmelade

i džemovi, ukiseljeno povrće i Podravka

SMS masline. Svakodnevne gužve oko

Podravkinog štanda značile su pun pogo-

dak u prezentaciji Podravkinih proizvoda.

Na sajmu, pored tradicionalnih prodajnih

izložbi hrane, pića, rukotvorina i suveni-

ra mogla se vidjeti i posebno atraktivna

V. izložba hrvatskih pasmina domaćih

životinja, III Bambino kup, ocjenjivanje

izloženih proizvoda te pripremanje i kuša-

nje hrvatskih tradicionalnih jela. Tijekom

održavanja proljetnog sajma nastupilo

je više kulturno-umjetničkih društava i

tamburaških sastava. Posebno ohrabruje

da su proizvođači prepoznali važnost ove

priredbe i većina njih vraća se svake godi-

ne na sajam, a svake godine sve više no-

vih proizvođača želi sudjelovati na sajmu.

Ovogodišnji, jubilarni 10. sajam posebice

je bio važan jer u vrijeme gospodarske kri-

ze, pomaže manjim seljačkim gospodar-

stvima i obrtnicima da održe proizvodnju

i sačuvaju posao.

godinu ući u drugi kvartal, a ne u prvi

kvartal kao što je to bilo lani.

Prodaja SPP Farmaceutike, iznosila je

160,9 milijuna HRK i u odnosu na isto

lanjsko razdoblje zabilježila porast pro-

daje od 3 posto.

Sva inozemna tržišta ostvaruju porast

prodaje te je porastao relativni udio

inozemnih tržišta u ukupnoj prodaji na

56,8 posto.

Operativna dobit porasla je za 48 posto

što je rezultiralo značajnim porastom

EBIT marže na razinu od 5,4posto.

Detaljnije informacije o rezultatima po-

slovanja Grupe Podravka za prvi kvartal

2011. možete pronaći na internetskim

stranicama Podravke d.d. pod Investito-

ri / Financijska izvješća / Objave poslovnih

rezultata.

7NOVOSTI

U sklopu studijskog putovanja Po-

dravku su posjetila tridesetak stu-

denata fakulteta Ecole Nationale

Supérieur de Chimie, Mulhouse iz Fran-

cuske. Studenti su to kemijskog inženjer-

stva koji su izrazili želju posjetiti Podrav-

ku kao jednu od najvećih i najpoznatijih

prehrambenih i farmaceutskih kompani-

ja u jugoistočnoj Europi. Prilikom borav-

ka u Koprivnici i Podravki studentima iz

Studenti iz Francuske posjetili Podravku

Piše i snimila: Nada Knežević

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

Francuske organizirana je prezentacija o

Podravki i posjet Tvornici juha i Vegete.

Studenti su kroz pregršt pitanja pokaza-

li veliki interes za Podravkine proizvode,

sustav upravljanja kvalitetom, tržišta na

kojima poslujemo, ali i mogućnosti rada

u Podravki. Posebno ih se dojmio posjet

Tvornici juha i Vegete, odnosno visoka

sofi sticiranost u proizvodnji našeg naj-

poznatijeg proizvoda. Studenti su i sami

pripremili prezentaciju o svojem sveučili-

štu i nastavnom programu koji pohađaju.

Posebno interesantna za studente je bila

prezentacija dr. Jasmine Ranilović, direk-

torice službe Kontrola kvalitete o procesi-

ma kontrole kvalitete u Podravki te posjet

centralnim laboratorijima. Na kraju po-

sjeta, u ime svih studenata domaćinima

- predstavnicima sektora Ljudski poten-

cijali i korporativna administracija te sek-

tora Korporativne komunikacije zahvalio

je Florian Crest, predsjednik Studentskog

vijeća, zahvalivši se na izuzetnom doma-

ćinstvu te prilici da nauče nešto novo iz

svoje struke i vide kako stvari izgledaju u

poslovnoj praksi.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za

javno zdravstvo i Sekcije za zdrav-

stvenu ekologiju Hrvatskog far-

maceutskog društva te u suradnji s Hrvat-

skim društvom za zdravstvenu ekologiju

Hrvatskog liječničkog zbora, u Zagrebu je

održan 1. Kongres zdravstvenih ekologa i

ujedno 35. stručni skup s međunarodnim

sudjelovanjem.

Skupu je nazočilo preko 200 sudionika,

predstavnika nadležnih tijela, znanstve-

nih ustanova, ispitnih laboratorija, pro-

izvođača i trgovačkih lanaca. Uvodnim

predavanjem “Zdravstvena ekologija u

Hrvatskoj”, mr. sc. Krunoslav Capak iz Hr-

vatskog zavoda za javno zdravstvo dao je

pregled rezultata monitoringa zdravstve-

ne ispravnosti zraka, hrane i vode u RH u

prethodnoj godini. Uslijedila su predava-

nja stručnjaka iz inozemstva (Italija, Ma-

kedonija, Slovenija) koji su prikazali stanje

zdravstvene ekologije u svojim zemljama,

a u nastavku su prezentirane brojne inte-

resantne teme vezane za hranu uključu-

Na 1. Kongresu zdravstvenih ekologa predstavljen znanstveni rad Nade Knežević o nanotehnologiji

jući deklariranje meda, utjecaj metala na

oksidaciju maslinovog ulja, jodiranje soli,

službena kontrola mikotoksina i pesticida

u RH i dr.

Ispred Podravke na skupu je bila i ujed-

no predstavila znanstveni rad u obliku

postera, dr.sc. Nada Knežević, voditeljica

Odjela dokumentacije, registracije i zako-

nodavstva i predsjednica Društva kemi-

čara i tehnologa Koprivnice. Tema rada

je bila „Nanotehnologija u proizvodnji

hrane“. U radu je prikazan pregled najno-

vijih dostignuća u primjeni nanotehnolo-

gije u prehrambenoj industriji, njen utje-

caj i potencijalni rizik za zdravlje ljudi,

pitanje zakonske regulative te mišljenja

potrošača o primjeni nanotehnologije u

prehrambenom sektoru. Zadnje istraži-

vanje Eurobarometra provedeno 2010.,

kako bi se dobio uvid u to što potrošači

misle po pitanju hrane u kojoj je korište-

na nanotehnologija, pokazalo je da veći-

na Europljana (i Hrvata), generalno nije

protiv nanotehnologije, nemaju jasan

uvid u prednosti, ali niti su obaviješteni

o potencijalno negativnim posljedicama.

Za prihvaćanje nanotehnologije u pre-

hrambenom sektoru biti će presudna

pravovremena javna rasprava svih sudio-

nika, uključujući potrošače, proizvođače,

znanstvenike, kao i odgovorna nadležna

tijela, kroz koju će se javnost informirati

o svim aspektima primjene nanotehno-

logije u proizvodnji hrane. Važan korak

je i prilagodba postojećih propisa koji će

jasno defi nirati postupke pri uvođenju

ovakvih proizvoda na tržište te načine nji-

hova označavanja.

8 INTERNACIONALI

Koliko je Podravka internacio-

nalna tvrtka dokazuje i to što

se njezini proizvodi prodaju i u

Kazahstanu, zemlji udaljenoj od Hr-

vatske oko 9.000 kilometara. To je i

deveta zemlja po veličini teritorija u

svijetu, ima 16 milijuna stanovnika,

glavni grad je Astana, a najveći Alma-

ty. Prosječna neto plaća je 500 eura,

stopa nezaposlenosti 5 posto, prošle

godine je bruto društveni proizvod

rastao 7 posto, a ovogodišnje pro-

cjene su daljnji rast od 5 posto. Uz

to, politički je stabilna zemlja, boga-

ta naftom, uranom i ostalim rudama,

vrlo otvorena za investicije, platežno

sposobna te su i sve svjetske tvrtke

prisutne na tom tržištu.

Tržište Kazahstana ima veliki potencijalPotencijal tržišta Kazahstana prepo-

znala je i Podravka koja je jedina kom-

panija iz naše regije tamo prisutna te

radi aktivan posao i ima vodeće pozi-

cije u svojim grupama proizvoda. Na-

ime, Podravkin glavni brand Vegeta

u toj je državi poznat već dvadesetak

godina, još iz vremena Sovjetskog Sa-

veza, a početak ozbiljnijeg i aktivnijeg

Podravka je prva tvrtka na tržištu Kazahstana u dodacima jela i juhamaPiše: Boris FabijanecSnimio: Damir Perlog

rada na razvoju toga tržišta Podravka

počinje u zadnjem kvartalu 2009. go-

dine. Danas tamo prodaje 38 različitih

vrsta proizvoda vezanih uz Vegetu

i juhe. Sa proizvodima prisutna je u

svim modernim kanalima distribucije

kao što su Metro, Ramstor, Magnum

(najveći domaći lanac u Kazahstanu),

Vester, Skif Sauda, Rahmet Green,

Interfood itd. Moderni lanci čine 70

posto prodaje, dok su 30 posto tradi-

cionalni kanali poput otvorenih tržni-

ca. U nepune dvije godine Podravka

je zahvaljujući, prije svega, odličnoj

suradnji sa najvećim kazahstanskim

distributerom Prima Distribution,

koji u toj zemlji ima 48 fi lijala, posta-

la vodeća tvrtka na tržištu u dodaci-

ma jelima i juhama u vrećicama. Taj

podatak ima dodatnu težinu kada se

zna da Podravka u Kazahstanu vodi

tržišnu utakmicu za mjesto na trgo-

vačkim policama sa velikim svjetskim

prehrambenim kompanijama poput

Nestlea (marka Maggi) i Galline Blance.

Sada je velika šansa da Podravka napravi dodatni poslovni iskorak- Koliki je potencijal tržišta Kazahstana

najbolje dokazuje što u našem prodaj-

nom Sektoru istočna Europa interno

targetiramo da to tržište bude drugo

po jačini nakon ruskoga. Naime, veliki

potencijal tržišta je u tome što su tamo

prisutna tek dva velika svjetska igrača

u prehrambenoj branši. Naš distribu-

ter je jako zadovoljan sa suradnjom,

želimo proširiti paletu naših proizvo-

da na tom tržištu, ojačati i povećati

količine sadašnjih proizvoda i prema

sadašnjoj situaciji, svi argumenti su na

našoj strani. Defi nitivno je sada vrije-

me da se još više angažiramo i zauz-

memo još čvršće pozicije na tržištu jer

tko sada to uspije, ubirat će plodove

daljnjih desetak godina. Sada je naša

velika šansa da u Kazahstanu napravi-

mo dodatni iskorak. Želje i volje ima,

znanja i kvalitetnog asortimana ima,

imamo ljude koji nam mogu u tome

9INTERNACIONALI

Podravkina kokošja juha – najbolja i najprodavanija juha u Rusiji

Više o Podravkinim juhama pročitajte na:http://www.podravka.hr/brandovi/

proizvodi/juhe/bistre-juhe

Podravkina Kokošja juha s tjeste-

ninom proglašena je najboljom

juhom na tržištu Rusije i to prema

nezavisnom istraživanju najgledanijeg

televizijskog kanala - Pervog Kanala. Na-

ime, tamo se prikazuje emisija kojoj je

cilj educiranje potrošača o proizvodima

FMCG-a, a koji su dostupni na policama

trgovačkih lana-

ca Rusije. Riječ je

o istraživanju u

segmentu juha u

vrećici provedenom tijekom travnja, a

Podravkina Kokošja juha s tjesteninom

62g proglašena je najboljom juhom na

tržištu Rusije i to u iznimno jakoj doma-

ćoj i međunarodnoj konkurenciji. Time je

opravdala status koji ima u Ruskoj Fede-

raciji, apsolutnog lidera u prodaji (prema

podacima MEMRB-a).

U Rusiji se Podravkine juhe prodaju više

od 40 godina, a svojom kvalitetom, origi-

nalnom recepturom i tradicijom osvojile

su povjerenje brojnih potrošača.

Kontinuiranim naporima u marketingu i

prodaji Podravka je u protekle tri godine

udvostručila svoj tržišni udio u segmentu

juha u vrećicama

na tržištu Rusije.

Na tržištu Rusije

trenutačno pro-

daje 13 različitih vrsta juha od kojih su

mnoge razvijene isključivo za rusko trži-

šte (šči, boršč, harčo, ...), a posebno valja

naglasiti da su Podravkine juhe krajem

prošle godine (prema podacima MEMRB-

a) postale i ukupno tržišni lider u gradu

Moskvi.

pomoći te je sada pravo vrijeme da se

tamo krene i to ćemo zajedno učiniti

– najavljuje daljnje poslovne plano-

ve direktor Prodaje tržišta centralne i

istočne Europe Dalibor Šijak.

Vrlo dobre medijske i promotivne akcije na tržištuZa daljnje osvajanje kazahstanskog

tržišta vrlo su bitne medijske i pro-

motivne aktivnosti na prodajnim

mjestima što je Podravka činila i činit

će kako bi potrošače upoznala s kva-

litetnim proizvodima na bazi Vegete i

juhama te ih stimulirala kroz poklone

na kupnju tih proizvoda.

- Imamo jako dobru suradnju s naj-

većim novinama u Kazahstanu – Liza

čiji je vlasnik njemačka Burda preko

kojih smo osmislili kampanju nagra-

đivanja najboljeg recepta s Vegetom.

Kroz tu akciju dobili smo povratne

informacije od potrošača, lokalne

recepte koje ćemo danas-sutra kori-

stiti za izdavanje knjige recepata na

tržištu Kazahstana. Uz to, dobili smo

bazu potrošača, ideje za neke nove

proizvode kojima bi se mogli ubaciti

na tržište kao lokalni proizvođač, a u

svemu tome najviše profi tiramo što

smo potrošače upoznali s Vegetom.

Te akcije su izuzetno dobro prošle i

vrlo smo zadovoljni rezultatima – isti-

če pomoćnik direktora Prodaje tržišta

centralne i istočne Europe Damir Per-

log.

Zajedno sa distributerom Podravka

nije zanemarila niti vrlo važne prodaj-

no-marketinške akcije na prodajnom

mjestu pa je tako tijekom uspješno

odrađene zadnje akcije više od 2.000

potrošača u nekoliko najvećih prodaj-

nih lanaca u Almatyi za kupnju Vege-

te ili juha nagrađeno određenim Po-

dravkinim suvenirom. Sve u svemu,

uspješna poslovna priča Podravke u

Kazahstanu se nastavlja.

10 MOZAIK

Gotovo da nema Podravkine marke-tinške kampanje koja ne zaživi na nekoj od društvenih mreža jer već je

uvriježeno pravilo da ako te nema na webu kao i da ne postojiš. Toga se pravila, dakako Podravka i više nego drži jer koprivnička je prehrambena kompanija od svojih poče-taka bila predvodnica mnogih trendova. Društvene mreže i općenito internet danas nisu trend već nužnost. Milijuni ljudi sva-kodnevni su ovisnici o virtualnom svijetu i svatko tko želi da mu proizvod bude zapa-žen te biti u stalnom kontaktu s potrošači-ma u svoj media mix uvrštava i internet. U Zagrebu će se uskoro održati konferencija na kojoj će jedan od panelista biti i direktor Sektora Informatike Dario Galinec, a govorit će na temu „Uloga socijalnih mreža i multi - channel komunikacije u procesu integracije s ostalim poslovnim procesima kompanije”. Bio je to povod i našeg razgovora s Dariom Galincem te njegovih razmišljanja o tren-dovima na webu, aktivnostima Podravke i slično.

Idemo li ukorak s vremenom, prati li Po-dravka dovoljno brzo sve što se odvija u novim tehnologijama?- Osobno sam iznenađen, pozitivno, s koli-činom i brzinom prihvaćanja novih medija od strane naših marketing timova. Mislim da radimo odličan posao, a posebno bih želio izdvojiti i našu vlastitu društvenu mrežu Coolinarika.com, čija samozatajna urednička i menadžerska ekipa stvara nešto što smatram velikim ne samo marketinškim potencijalom, nego i potencijalom u smislu ostvarivanja profi ta. Prošli mjesec smo bili u posjeti sjedištu Microsofta u Redmondu gdje su nam pokazivali razne tehnologije, nove i one koje će se tek pojaviti na tržištu. U kontekstu novih tehnologija predstavljali su nam i „augmented reality“ sustave i pitali da li smo vidjeli nešto slično. S neskrivenim ponosom sam im rekao da ne samo da zna-mo o čemu se radi, nego smo i isti imple-mentirali u naš proizvod koji smo lansirali nekoliko tjedana ranije (radi se o Mix&Play žitaricama). Možda smo malo zapustili mo-bitele i mobilne aplikacije. Procjena je da će u toku 2012. količina prometa prema web stranicama s mobitela nadmašiti one s ra-čunala. To je trend kojeg moramo slijediti.

Novi mediji, nove prilike – novi marketing

Tisuće obožavatelja Podravkinih proizvoda na internetuPiše: Dijana Jendrašinkin Mobilne aplikacije su i izvrsna prilika za mo-

netizaciju. Količina promjena i novih tehno-

logija / mogućnosti upravo su nevjerojatne.

Mi informatičari smo naviknuli živjeti s tim.

Slično se sada javlja u digitalnom marketin-

gu. Važno je da ne izgubimo tempo, a s Co-

olinarikom smo pokazali da smo spremni i

stvarati nove trendove u digitalnom svijetu.

Smatram da trebamo još hrabrije upustiti

se u svijet novih tehnologija, svijet novih

prilika.

Što nam zapravo kao kompaniji znači biti

aktivni na društvenim mrežama?

- Pravilo prvo: Ne radi se o nama! Radi se

o potrošačima. Zašto se svi žele reklamira-

ti u poluvremenu Super Bowla u Americi?

(Ovo je retoričko pitanje!). Podravka mora

biti aktivna svugdje gdje se nalaze naši po-

trošači. Oni diktiraju vrijeme, mjesto i medij.

Ako su oni na društvenim mrežama, onda

nemamo izbora, a podaci za npr. Facebook

trenutno izgledaju ovako: 1.376.000 otvore-

nih profi la iz Hrvatske, 644.000 iz Slovenije,

2.800.00 iz Srbije, 6.000.000 iz Poljske itd.

Penetracija interneta u Hrvatskoj je dose-

gnula 50%, prosjek Europe je 58%, a za-

padnih i skandinavskih zemalja preko 80%.

Penetracija mobitela u Hrvatskoj je 140%.

Nema drugog medija koji nadmašuje inter-

net. Kada sam prije dvije godine imao radi-

onicu za Marketing o društvenim mrežama,

nismo imali niti jednu vlastitu stranicu na

Facebooku, ali su korisnici, naši potrošači,

samoinicijativno pokretali „fan“ stranice

Lina, Vegete, Čokolina itd. i slobodno disku-

tirali o proizvodima. Primjerice, Lino je u to

vrijeme imao nekoliko tisuća obožavatelja,

a da to ni sami nismo znali. Slično je bilo

i s Vegetom. Nakon te radionice puno se

toga pozitivnog napravilo na društvenim

mrežama.

Koje su prednosti, a koji nedostaci prisut-

nosti na webu? Odnosno razlike u odnosu

na “tradicionalne” medije poput televizije,

radija ili pak, printa?

- Ne bih govorio o prednostima ili nedo-

stacima, nego o novim pravilima koje novi

mediji nose sa sobom. Potrošači traže aktiv-

niji, interaktivniji pristup, rasprave o brandu,

dvosmjernu komunikaciju (dijalog umjesto

monologa), sudjelovanje u kreiranju proi-

zvoda. Moć se prebacuje u ruke potrošača

koji konzumira sadržaj koji želi, kada želi i

gdje želi. Nije više fi zički i geografski limiti-

ran, sve informacije su mu na „klik“ udaljene.

Navest ću dva podatka zanimljiva podatka:

Google mjesečno primi preko 30 milijardi

upita, a broj SMS poruka poslanih svakoga

dana nadmašuje broj ukupnog broja sta-

novnika Zemlje. Brand u očima potrošača

više nije ono što tvrtka želi i misli da jest,

već ono što Google kaže da je. Proizvođači,

na neki način gube kontrolu. Uzimajući sve

ovo u obzir Podravka se mora prilagoditi:

Novi mediji, nove prilike, novi marketing. To

je i bio naslov mog predavanja na tu temu

prije dvije godine.

Možemo li pratiti učinke marketinških

kampanja na webu?

- Dva su aspekta koja je moguće mjeriti

kod marketinških kampanja na webu. Prvi

je analiza korisnika koji su pogledali našu

kampanju/stranice/reklamu. Primjerice kod

Facebook kampanja (i generalno društve-

nih mreža kod kojih imamo isključivo regi-

strirane korisnike) moguće je pratiti razne

podatke o korisnicima od demografskih,

socioloških, do raznih drugih parametara,

primjerice njihovih interesa. Štoviše, kam-

panje možemo upućivati ciljanim skupina-

ma bolje nego na ijednom drugom mediju

teoretski do razine personaliziranog mar-

ketinga. Nadalje, moguće je pratiti koliko

dugo se netko zadržao gledajući naše stra-

nice/kampanju, kamo je nakon toga otišao,

što je bio predmet njegovog interesa prije

nego je došao na naše stranice, itd. Danas

već postoje alati specijalizirani za hrvatski

jezik koji mogu pratiti do koje mjere se

diskutira o našoj kampanji/proizvodima na

socijalnim mrežama, blogovima, forumima,

itd. O ovim analizama mogli smo na klasič-

nim medijima samo maštati. Drugi aspekt

je svakako uspješnost naše kampanje u

smislu povećanja prodaje proizvoda. Ovo

je predmet internih BI sustava kojima mjeri-

mo uspješnost prodaje i njihove integracije

s procesom praćenja kampanje i tu je situ-

acija donekle jednaka bez obzira o kojem je

tipu kampanje riječ.

OŠ Jurja Šižgorića iz Šibenika,koja

s ponosom čuva uspomenu na

svog najslavnijeg učenika Draže-

na Petrovića, dobila je još jednog juna-

ka. To je učenik osmog razreda Krešimir

Zoričić koji je na Lino višebojcu osvojio

170 bodova. To je rekord ovogodišnje

sezone i ujedno jedan od najboljih re-

zultata u pet godina ovog natjecanja. Sa

širokim osmjehom na licu, stalno dobro

raspoložen, Krešimir je naprosto letio

terenom,pogađao sa svih pozicija, a nje-

gova borbenost i vedrina oduševili su i

sportske goste Lino višebojca Antoniju

Mišura, košarkašicu Jollya i Mehmeda

Alispahića, nogometaša Šibenika. Riječi

pohvale popularni šibenski sportaši imali

su i za pobjednicu u konkurenciji djevoj-

čica Klaudiju Periša. Ova učenica osmog

razreda, koja inače trenira košarku osvoji-

la je 140 bodova i pobjednički konfeti za-

služeno su poletjeli iznad njezine glave.

Klaudija se pohvalila da je njena najbolja

Novootvorena dvorana OŠ Žrnov-

nica imala je u četvrtak 14.travnja

svoje veliko vatreno krštenje. Po

prvi puta u njoj se okupilo svih 400 uče-

nika škole, a veseli razlog okupljanja bio

je Lino višebojac i njegova gošća Blanka

Vlašić. Najbolju atletičarku svijeta i njenog

trenera Bojana Marinovića učenici su do-

čekali s pjesmom, raznobojnim plakatima.

OŠ Jurja Šižgorić Šibenik

Rekorder iz Draženove škole

OŠ Žrnovnica

S Blankom proslavili otvaranje nove dvorane

Piše: Jadranka Lakuš, Snimka: Sportske novosti

Piše: Jadranka Lakuš, Snimka: Sportske novosti

prijateljica Lucija Vuković, prošlogodišnja

pobjednica cjelokupne sezone Lino više-

bojca i da će joj pomoći u pripremama

za veliko fi nale. Lucija je pratila natjeca-

nje u školi Jurja Šižgorića i svima ispriča-

la kako joj je pobjeda u Lino višebojcu

omogućila da ostvari svoj sportski san i

posjeti igrače Totenhama predvođene

hrvatskim reprezentativcima Lukom Mo-

drićem, Vedranom Čorluka, Nikom Kranj-

čarom i Stipom Pletikosom.

A svoj san o veselom sportskom druže-

nju odsanjali su i mali višebojci, učenici

od prvih do četvrtih razreda, koji su s

puno žara i uz potporu medvjedića Lina

vukli konopac, skakali u vrećama i trčali

štafetu. Slatka Lino lada i ostali Lino pro-

izvodi uz veliki pljesak starijih kolega iz

škole bili su im velika nagrada za borbe-

nost i spretnost koju su pokazali.

- Uvijek me veseli druženje s djecom, a

posebno me raduje što je Lino višebo-

jac održan u školi koja je konačno dobila

sportsku dvoranu. Djecu pozivam da se

što više bave sportom, igraju vani, trče i

skaču jer će tako rasti zdravije i sretnije -

izjavila je Blanka ne krijući oduševljenje

dočekom.

Učenici su se obradovali i medvjediću

Linu kojem su posvetili nekoliko transpa-

renata. Na jednom je pisalo „teške brojke,

tešku abecedu sladi Lino u prvom razredu.

Za svoju kreativnost mali autori iz 1a i 1b

razreda „zaradili“ su paket Lino lade nou-

gat. To je bio tek početak nagrađivanja

učenika škole jer su svojom spretnošću i

maštovitošću svako malo zaslužili Podrav-

kin poklon paket. Tako je za neobični pri-

kaz dječjeg svijeta nagrađena Dora Vlajić,

za pobjedu nad Bojanom Marinovićem

u košarci Petar Bratim, a Leni Kaleb slatki

poklon pripao je zbog pobjede nad Blan-

kom Vlašić. Naravno ne u skakanju, nego

za ovu priliku odabranom rukometu. Po-

sebno je pak nagrađen plesni par Lovre

Ordulj i Antea Mihanović kojima je za od-

ličan nastup uručena pozivnica za veliko

fi nale. Na završnicu će putovati zajedno s

pobjednicima Karlom Juranićem i Petrom

Mišura, učenicima petih razreda koji su

osvojili po 140 bodova. Pratit će ih dobre

vibracije njihovih vršnjaka koji su uživali u

svakoj minuti svog Lino višebojca.

12 KULTURA

U Galeriji grada Krapine, članovi Li-

terarne sekcije KUD-a Podravka

nastupili su na otvorenju izložbe

pisanica i slika pod nazivom “Pisanice”. Li-

terati su kazivali pjesme Uskrsne tematike

na kajkavskom dijalektu; Ivan Picer “Sveto

jelo”, Milan Frčko “Vuzem je”, Marija He-

gedušić “Pisanice”, Sanja Damjan “Imeti

Vuzem” i Božica Gašparić “Zagorska Vuze-

mnica”. Također, na izložbi su svoje radovi

izložili i članovi Likovne sekcije “Podravka

72”; Vlatka Kordina, Branka Šinko, Zlatko

Štrfi ček, Marina Dvorski, Ljerka Bojovski,

Josip Gregurić, Đuro Jaković i Barbara

Percač.

Već tradicionalno, članovi Literarne sek-

cije KUD-a Podravka sudjelovali su na su-

sretu pjesnika u Ivancu kojim se obilježa-

va Dan planeta Zemlje. Domaćini susreta

bili su Varaždinsko književno društvo i

Ivanečki pjesnički krug. Manifestacija je

započela u jutarnjim satima u Ivancu pod-

no Ivanščice, gdje su se recitirale pjesme

ekološke tematike, zatim je nastavljena

recitalom kod izvora vode “Žgano vino”,

U povodu Dana Koprivničko-

križevačke županije, Mješoviti

pjevački zbor Podravka osvojio

je nagradu za izuzetne rezultate ostva-

Aktivni Podravkini literati i likovnjaci

Podravkinom zboru županijska nagrada

Piše i snimio: Domagoj Švabek

Piše: Vjekoslav IndirSnimka: Nikola Wolf

gdje je dobrodošlicu svim sudionicima

poželjela Nada Bogojević predsjednica

Varaždinskog književnog društva. Reci-

tal svih sudionika nastavio se na samom

vrhu Ivanščice, gdje su se recitirale pje-

sme posvećene prirodi i Ivanščici. Ovo je

bila prilika da se učvrsti i proširi suradnja

koprivničkih literata s varaždinskim i iva-

nečkim pjesnicima. Na ugodnom pjesnič-

kom i prijateljskom susretu sudjelovali

su Podravkini literati: Ivan Pobi, Snežana

Aleksić, Marija Hegedušić, Milica Pocza,

Ana Jakopanec, Katarina Mehkek-Cunjak,

Katarina Švabek i Domagoj Švabek.

rene u protekloj godini koja je dodije-

ljena na svečanoj sjednici u Đurđev-

cu. U ime Zbora, na svečanoj sjednici

županije bile su Dubravka Nevjestić,

predsjednica i Darija Kivač, dirigentica

pjevačkog zbora koja je i primila pri-

znanje i nagradu.

- Drago mi je zbog Podravkinog zbora

koji je ovo priznanje svojim radom i za-

služio - kratko nam je prokomentirala

dobivenu nagradu Darija te nastavila:

- U zadnje vrijeme orijentirali smo se

samo na nastupe na županijskim smo-

trama, prošle godine poslije dužeg

vremena bili smo na smotri zborova u

Zagrebu gdje smo zasluženo osvojili

brončanu plaketu. Ove godine se na-

mjeravamo pojaviti na svim smotrama

od županijske pa ako se kvalifi ciramo

i na državnoj, a i na međunarodnoj

smotri u Tuheljskim Toplicama. Cilj

nam je i nakon trideset godina koji

su iza nas i dalje promovirati zborsko

pjevanje i Podravku. Za svaku smotru

pripremamo po tri nove pjesme, a za

takav napor koji imaju članovi zbora

ova nagrada je dobrodošlo priznanje

i podstrek za daljnji rad, zaključila je

Darija.

Na svečanosti u Đurđevcu Dariji i Du-

bravki na nagradi je čestitao i pred-

sjednik Uprave Podravke Miroslav Vit-

ković.

13SPORT

Stolnoteniski klub Podravka završio je s ovogodišnjom natjecateljskom sezonom i trenutno u klubu sređuju

dojmove, a ujedno kreću i sa priprema-ma za jesen i novu sezonu natjecanja. O samom klubu i završetku natjecanja porazgovarali smo s predsjednikom klu-ba Damirom Štefanom koji nam je tom prilikom rekao:- Završila je još jedna sezona u drugoj stolnoteniskoj ligi gdje smo osvojili dru-go mjesto. To nam je bio i ovogodišnji plan tako da smo zadovoljni postignutim. Kada smo početkom sezone 2010./11. vidjeli sastave ekipa, tada smo postavili i takve planove i ciljeve koje smo uspjeli u potpunosti i ostvariti. Da smo uspjeli iznenaditi i favorita Olimpiju bili bismo i prvi. No, to na žalost nismo uspjeli učiniti dva puta, samo smo ih jednom uspjeli pobijediti, tu na domaćem terenu u Ko-privnici. Ono što nam je izuzetno bitno da nismo niti jedan susret izgubili na domaćim stolovima. Uz drugo mjesto imamo i dva naša igraća, Lončara i Belića, među najboljom petorkom druge lige. Treći član naše ekipe, Jurašić također je pridonio ukupnom uspjehu i ovako do-brom rezultatu. To je što se tiče naše prve ekipe. Druga naša ekipa zauzela je dobro šesto mjesto u trećoj ligi od dvanaest ekipa. Sve ekipe stolnotenisača kojima još treba pribrojiti i veterane puno rade na promociji ovog sporta u Koprivnici. Klub danas okuplja dvadeset i četiri čla-na i organizira školu stolnog tenisa, koju vodi Lončar, a pohađa je šesnaest mladih

Sve većih razloga za zabrinutost ima trener Slaven Belupa Roy Ferenčina jer u zadnje dvije uta-

kmice na domaćem terenu – protiv Dinama u Kupu i Hajduka u prvenstvu Slavenaši gube. Iako prema viđenom su koprivnički nogometaši dobro igrali Zagrepčani i Splićani su slavili u Koprivnici. Doduše, protiv Dinama nit-ko nije očekivao čudo jer nakon prve utakmice u Maksimiru gdje su doma-ći pobijedili 4:1, koprivnička utakmica bila je tek formalnost. No, Slavenu su i te kako potrebni prvenstveni bodovi pa zbog toga je poraz protiv Hajduka uzdrmao redove koprivničkog prvoli-gaša. Snovi o igranju u Europi ostaju snovi, a sada je najvažnije zadržati se u sredini tablice i opstati u Prvoj ligi. I

Uspješna sezona Podravkinih stolnotenisača

Slavenaši igraju dobro, ali gube

Piše: Vjekoslav IndirSnimka: Nikola Wolf

Piše: Boris FabijanecSnimka: Berislav Godek

polaznika budućih nada stolnog tenisa.- Situacija u klubu je identična kao i u svim drugim malim sportskim sredinama s obzirom na visinu i neredovitost pristi-zanja fi nancijskih sredstava neophodnih za normalan rad. Mi se inače nastojimo u radu kluba prilagoditi veličini osiguranih sredstava s kojima raspolažemo. Isto tako se nadamo da će se i prvotimci prilago-diti novonastalim uvjetima u okruženju i uz sve poteškoće ostati vjerni klubu. Drago nam je što sada gotovo već četr-deset godina nosimo ime Podravke i što nas Podravka prati u svim našim uspje-sima. Svjesni smo sadašnje situacije i ne možemo napraviti neki iskorak ka prvoj ligi, jer da bismo to mogli ostvariti morali bismo imati jedno jako pojačanje, za što nemamo trenutno uvjeta - govori nam Damir.Trenutni izvori fi nanciranja kluba su Grad Koprivnica i Podravka. Ima i nešto malih sponzora kojih je sve teže naći. Uz to što je predsjednik kluba, Damir je još uvijek

i aktivni igrač punih trideset i devet go-dina. Najviše je i zaslužan za promociju ovog sporta u samom gradu. Od ove godine ponovo je pokrenuta, vrlo po-pularna, gradska liga u kojoj sudjeluje dvanaest ekipa s preko sedamdeset na-tjecatelja.- Od jeseni, temeljem odluke Uprave klu-ba, namjeravamo poraditi na omasovlja-vanju škole stolnog tenisa, jer to nam je jedini način kojim kroz selekciju možemo doći do budućih kvalitetnih prvotimaca kluba. Želimo zadržati vrh ljestvice. Zato u cilju promocije stolnog tenisa, ali i pri-prema za novu sezonu namjeravano or-ganizirati, u suradnji sa STK Koprivnicom, tradicionalni Kahov turnir kao i hrvatsko Prvenstvo za veterane te Kup Koprivnice, uz Dan Grada - zaključuje Štefan.

dok koprivnički strateg za poraz protiv Hajduka najviše krivi naporni raspo-red (odigrane su tri utakmice u osam dana), već danas u Kranjčevićevoj Sla-venaši gostuju kod Zagreba. Bodovi su neophodni, a Roy poručuje:- Bit će teško, ali vjerujemo u sebe.

Nakon duljeg vremena ŠRK Podravka

ima kadetsku ekipu te unatoč činjeni-

ci da su na prvenstvu ZŠRK Koprivnica

održanom prošle subote na Šoderici

bili najmlađi između pet kadetskih

ekipa koje su se natjecale, a to im je

bilo prvo natjecanje, uspjeli su zauzeti

sjajno drugo mjesto u ekipnom poret-

ku. Tim plasmanom Igor Šijak, Mateo

Blažek i Vinko Zetović osigurali su na-

stup na županijskom prvenstvu. (B.F.)

Mlade nade ŠRK Podravka osvojile drugo mjesto

14 MOZAIK

Nakon više od sto tisuća prijeđenih

kilometara Japanac Akira Kato

stigao je u Koprivnicu, u posjet

Podravki. Ovaj 41-godišnjak je svjetski

putnik i pustolov koji putuje svijetom na

biciklu. Nakon prelaska mađarske grani-

ce Akira je stigao u Đurđevac, gdje se s

prijateljem Oliviom Amonom upućuje

u posjet koprivničkoj Podravki.

Svjetski putnik Akira Kato oduševljen Vegetom

U razgovoru i razgledavanju Podravke,

Akira se posebno oduševio kada je, u

spomen sobi Zlate Bartl, ugledao staro

pakiranje Vegeta sa japanskim motivima.

Posebno oduševljenje izazvala je činje-

nica da je Vegeta nastala nakon posjete

Japanu te je stoga prvo pakiranje odje-

veno u „japansko ruho“. Kao uspomenu

iz Podravke sa sobom je ponio Vegetu i

još ponešto Podravkinih proizvoda koje

će poštom poslati kući. Naime, Akira na

biciklu vozi šator, nešto hrane i odjeće i

oko 40 litara vode koja je, kaže, na ova-

kvom putovanju najvažnija.

Na pitanje da izdvoji nešto posebno

sa svog putovanja, prisjetio se afričke

pustinje – kako je bicikl pod teretom

propadao u pijesak, morao je skinuti

teret i rasporediti ga u dva dijela. Tako

je nekoliko kilometara nosio bicikl pa se

vratio po jedan dio stvari, odnio ih ne-

koliko kilometara te se vraćao po treći

dio i tako nekoliko puta na temperaturi

od 60˚C dok nije prešao 200 kilometara

afričke pustinje.

Akira Kato svijetom biciklira već osam

godina, a na put oko svijeta je krenuo

13. srpnja 2003. iz Brazila. Nakon što pro-

putuje jedan kontinent vraća se u svoj

Yanogo City u Japanu gdje ostaje dva

mjeseca. Za to vrijeme drži predavanja

o svom putovanju, odmara i priprema

se za novu pustolovinu.

Do sada je biciklom obišao 5 kontinena-

ta, 87 zemalja i prešao put od 106.500

kilometara.

Piše: Maja Marković, Snimka: Olivio Amon

15OBAVIJESTI, OGLASI

PODRAVKINRESTORAN

JELOVNIK ZA

SVIBANJ

02.05.2011. ponedjeljakVarivo grah podravski, bilogor-ska, salata

03.05.2011. utorak Pureći paprikaš, tijesto, salata

04.05.2011. srijedaGovedina u luku, pire krumpir, salata

05.05.2011. četvrtak Pečena piletina, hajdinska kaša, salata

06.05.2011. petakMađarski gulaš, kolač

09.05.2011. ponedjeljakVarivo vojnički grah, salata

10.05.2011. utorakUmak bologneze, tijesto špageti, salata

11.05.2011. srijedaVarivo špinat, kobasica pečenica, pire krumpir

12.05.2011. četvrtakPečena svinjetina, krpice s kupusom, salata

13.05.2011. petakVarivo kelj, kosani odrezak, kolač

16

Kombinirajte hranu, različite namirnice,

različite boje u određenim količinama i

u određeno vrijeme

Promatrajući dnevni raspored posložit

ćemo i plan obroka. Analizom tradici-

onalnih jelovnika ustanovljene su (ne)

obične kombinacije namirnica, koje u

većini slučajeva imaju logična objašnje-

nja. Suvremeni životni tempo nameće

nova prehrambena pravila. Putujući

tradicijom pronalazimo brojne dodirne

točke vezane uz kombinaciju namirnica

na suvremeno kreiranom jelovniku.

Namirnice se dijele u osnovne prehram-

bene skupine:

• mlijeko i mliječni proizvodi

• meso, ribe, jaja i prerađevine

• masti i ulja

• povrće

• voće

• leguminoze i žitarice

• šećer, med, slatkiši.

Unutar svake od navedenih skupina

imamo i podskupine, što dodatno olak-

šava rad na izradi jelovnika.

KombiniranjeSvi nutricionisti svijeta slažu se kako

ćemo u organizam unijeti sve neop-

hodne nutritivne komponente ukoliko

iz svake navedene skupine konzumira-

mo jednu namirnicu dnevno.

Priroda se pobrinula te nam pomogla u

količinskom smislu. Tako je za prosječnu

osobu idealna orijentacija: jedna jabu-

ka, jedan grozd grožđa, jedan kukuruz,

jedna kruška, jedno jaje, glavica salate,

jedan krastavac...

Ukoliko se radi o tzv. sitnim plodovima,

najprimjerenija je tradicionalna i odu-

vijek poštovana mjera – šaka. Veličina

šake značila je mjeru, pa kažemo o uno-

su: šaka borovnica, šaka oraha, šaka tre-

šanja, šaka kestena, šaka riže po osobi.

Danas govorimo i o maksimalnom uno-

su. Tako naglašavamo važnost opreza

pri unosu soli, šećera i masti, gdje bi-

smo predložili da se kao mjera uzme

najmanja žlica!

Da bismo poboljšali okus, pojačali stu-

panj iskoristivosti te u organizam uni-

jeli sve što mu je potrebno, planiramo

jelovnike u kojima su kombinirane na-

mirnice pojedinih skupina. Promatraju-

ći prehrambene navike diljem svijeta,

Kombiniranje hranewww.coolinarika.com/klub/omartinic možemo reći kako je prisutan ogroman

broj kombinacija koje nam mogu biti u

prvi mah i neobične. Moderno je nagla-

šavati kako se određene namirnice ne

slažu, tj. predlaže se njihovo odvajanje

pri konzumiranju, što pobijaju tradicio-

nalni jelovnici i praksa svjetskih kuhinja.

Susrećemo sljedeće kombinacije:

meso s povrćem; meso i riba s voćem;

miješane salate s povrćem, voćem i

tjesteninom; mliječni proizvodi s koma-

dićima voća; sirevi s džemovima; pršut

i voće; tjestenina s voćem; pjenica od

čokolade s gorkim maslinovim ulje; pire

od kestena s maslinama.

Principi kronobiologijeDijetetičari poštuju principe kronobi-

ologije i većina jelovnika u skladu je s

dnevnim hormonalnim ritmom. Krono-

biologija je nova znanstvena disciplina

koja govori o biološkom ritmu, tj. o ci-

kličnom pojavljivanju određenih tvari

u krvi (neurotransmiteri, hormoni). Na

tome se zasnivaju teorije o povoljnosti

pojedinih namirnica za određeni dio

dana. Tako stručnjaci naglašavaju da

je vrijeme za:Suvremeni životni tempo

nameće nova prehrambena pravila.

• žitarice - prijepodne

• slastice - do 13 sati

• meso - poslijepodne

• voće - do 17 sati

• zadnji obrok - do 20 sati.

Možemo zaključiti kako se zimski i ljetni

jelovnici znatno razlikuju, dok tijekom

cijele godine vrijedi pravilo:

Što šarenije je veselije i zdravije!

I sve natopite s dovoljno vode i ugod-

noga čaja. Najmanje 1, 5 l vode dnev-

no!

17KUHAR I RECEPT

Šef kuhinje poznatog koprivničkog

restorana Crna gora Zoran Mikac

nakon završetka srednje kuharske

škole odradio je jednu sezonu na moru,

a potom već pet godina vodi kuhinju

u Crnoj gori. Iako mlad, Zoran je svojim

kulinarskim umijećem postao jedan od

glavnih razloga posjeta Crnoj gori, ne

samo podravskih ljubitelja dobrog jela,

već i gostiju iz cijele Hrvatske pa i ino-

zemstva.

Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo u

kuhanju i po čemu ga najviše pamtite?

- Prvo iskustvo je bilo još u šestoj godini

kada sam počeo peći palačinke i neka

jela od jaja. Vjerovali ili ne, uspijevao sam

pripremiti ukusne palačinke. Možda je

već tada u meni tinjao poriv za kuha-

njem koje je kako se kasnije ispostavilo,

postalo moj životni poziv.

Koje je vaše najveće dosadašnje

priznanje?

- Najveće priznanje mi je bilo kuhati u

hotelu Histrija za poznate hrvatske po-

duzetnike, gdje smo pripremali neke

naše podravske specijalitete u kojima su

svi uživali. Mislim da je za svakog kuhara

Kuhar Zoran Mikac preporučuje:Rolice od smuđa iz krušne peći

Sastojci:

4 kom fi le smuđa

100 g Podravkin hamburger

1 dl ulja

400 g krumpira

100 g luka

100 g šampinjona

2 dl bijelog vina

2 dl kiselog vrhnja

sol, papar, Vegeta

Priprema:

Narežemo fi le smuđa na trake širine 5

cm i debljine 1 cm. Tanko narezani Po-

dravkin hamburger prepržimo i urolamo

u fi le smuđa te rolice lagano pržimo na

žaru. Za prilog na ugrijanoj masnoći

popržimo luk do staklenaste boje pa do-

damo šampinjone. Kada oni omekšaju,

dodamo kiselo vrhnje i vino te začinimo.

Krumpir narezan na kockice popržimo

u dubokom ulju te tome krumpiru do-

damo prethodno napravljeni umak. Sve

to stavimo u vatrostalnu posudu i na taj

prilog rolice od smuđa te zapečemo u

krušnoj peći.

najveće priznanje kada su gosti zadovolj-

ni s kvalitetom jela koju je pripremio.

Koja jela najviše volite pripremati i za

koga?

- Najviše volim pripremati razne paprika-

še i gulaše za svoje društvo u goricama.

Valjda u tom zelenilu i netaknutoj prirodi

se ljudi najbolje opuštaju i najviše oglad-

ne pa se kuha u velikim kotlima i lonci-

ma. Vjerujte mi, nikada ništa ne ostane

nakon višesatnoga druženja. Naravno, uz

dobar gulaš i paprikaš mora biti i dobra

kapljica.

Bez kojih namirnica ili začina ne

možete zamisliti dan u kuhinji?

- Meso i povrće, a od začina sol, papar

te naravno neizostavna Vegeta, potom

češnjak, bućino ulje, sve u svemu, volim

da u kuhinji ima svega kako bi se mogla

pripremati maštovita i kreativna jela.

Uostalom, kuhinja restorana Crna gora

koju ja vodim već pet godina upravo

je poznata po maštovitim, kreativnim i

inovativnim jelima s kojima često puta

ugodno iznenadimo goste.

Preferirate li modernu ili tradicionalnu

kuhinju?

- Više mi se sviđa tradicionalna kuhinja

jer sam nekako na nju i naučen, a u ko-

načnici i zato što se možeš dobro najesti.

No, u kulinarstvu je tendencija uspješno

spojiti modernu i tradicionalnu kuhinju

pa nekako u tim smjerovima pokušava-

mo voditi i kuhinju našeg restorana.

Koju svjetsku kuhinju smatrate

najzanimljivijom?

- Sve su zanimljive, svaka na svoj način.

Interesantna mi je kineska kuhinja pogo-

tovo po načinu pripreme jela i specifi č-

nim začinima. No, ipak najviše preferiram

našu, hrvatsku kuhinju koja nudi bezbroj

dobrih gastronomskih kombinacija. Sma-

tram da naša kuhinja zapravo nije niti do

kraja otkrivena u svom sjaju i punoći oku-

sa, mirisa i kombinacija jela raznih krajeva

Hrvatske. Hrvatskom kuhinjom bi se tre-

bali više baviti i više je promovirati.

Vaš idealan ručak, od predjela do

deserta?

- Iako se smatram tradicionalnim kuha-

rom koji preferira meso volim za društvo

pripremiti i morske delicije. Dakle, škam-

pi i dagnje na buzaru, potom brancin na

žaru, pitu od krumpira, zelenu salatu s

bućinim uljem, a za desert zapečene ja-

buke punjene pekmezom i preljevom od

šumskog voća te kuglica sladoleda.

Vaš savjet početnicima u kuhinji?

- Svi smo mi početnici jer se kuhanje ni-

kada ne može naučiti do kraja. Najvažnije

je da to radiš s ljubavlju i voljom jer jedino

tako ćete preći preko svih prepreka koje

se kriju u kulinarstvu. Jednostavno, kuha-

nje treba vaš potpuni angažman i volju,

a onda rezultati neće izostati. Pod tim

rezultatima mislim na pohvale zadovolj-

nog gosta nakon uspješno odrađenog

jela. To je glavna nagrada, bilo početni-

ku, bilo iskusnom kuharskom majstoru.

18 ZAPOSLENICI

Ovo ne bi smio biti običan inter-

vju, već bih želio da 40 godi-

na mog rada u Podravki bude

prisjećanje na drage ljude s kojima

sam radio i koji su stvarali Podravkinu

povijest - upoznaje nas Josip Mikulčić,

stručni suradnik u sektoru Ljudskih po-

tencijala te nastavlja:

- U Podravku sam došao davne 1971.

godine, kada je direktor Podravke bio

Pavle Gaži, utemeljitelj moderne kom-

panije, kao referent za radne odnose, a

radno pravo prati me od tada do da-

našnjih dana. Što sam u struci naučio

naročito primjenjujući stečeno znanje

u praksi mogu zahvaliti svom prvom

direktoru, nažalost pokojnom Ivanu

Šlabeku, vrsnom pravniku i stručnjaku

te kolegi i prijatelju Jošku Širiću koji je

također još tu i neka samo izdrži do

kada bude mogao. Također ne mogu

preskočiti ekipu iz Robnog prometa

gdje smo Joško, Pinda i ja (Širić, Feren-

čak) pod vodstvom Hmeline, Bijača,

Hegeduša i ostalih osnivali predstav-

ništva u bivšoj državi i Europi (Pavlek),

odabirali ljude za rad na terenu (ma

kada uđe kroz vrata i progovori vidiš

da li je ili nije za terenski posao). Uh, što

sam se naputovao sa starim i štedljivim

Josip Mikulčić, stručni suradnik

Četrdeset mu je godina tek ...Tekst: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

Vitkovićem (Ivica, oprosti na ovom sta-

ri).

Vi se često prisjećate svojih kolega

Podravkaša?

- Budući da se mogu nazvati kroniča-

rom terena, želim istaknuti ljude koji

su svojim radom umnogome doprini-

jeli da Podravka bude to što je danas,

bilo kao direktori regija bilo kao putnici

(molim da mi oproste one koje sam

nenamjerno preskočio). Nabrojio bih

tako neke od njih: Danko Karlo, Ivan

Radonić, Željko Koharić iz Slavonije,

Ivo Ostriž, Zdravko Cvelber, Zvonko

Stilinović iz naših krajeva (uh koja je to

ekipa bila u svakom pogledu), Oto Sie-

bers, Jure Slavković Josip Canjar i Neli

Groza – Zagreb i Sisak, Željko Komazin,

Ivan Baričević, Silvio Stelco, Ante Bilić -

Sjeverno primorje i Istra, Slavko Tošić,

Ivo Čalušić, Ante Velić, Vlado Validžić,

Ivan Krznarić, Ivo Lobaš - Dalmacija, Ta-

fro u Sarajevu, Dobre u Skopju, Gavro

u Kragujevcu, Radovan u Bećeju, Lalić i

dr. Đorđević u Beogradu, Blažun u Lju-

bljani. Navodim imena jer su neki od

njih zbog svojih kvaliteta bili imenova-

ni za direktore internacionalnih podu-

zeća koje imamo diljem Europe (Tošić

u Mađarsku, Groza Neli i Jure Slavković

u Poljsku, Komazin Željko u Sloveniji,

Canjar Josip u Bosnu i Hercegovinu).

Možda je to i inicijativa za nastavak pi-

sanja knjige o Podravki.

Kako ste vi doživjeli nedavne

događaje u Podravki?

- Dosta su drugi odlučivali u naše ime i

evo do čega su nas doveli. Zlato su rad-

nici koji su u toj tvrtki, zlato su brandovi

koje je tvrtka stvorila i koji su prepo-

znatljivi na svim kontinentima, a koje

bi htjeli oni koji brand nisu znali stvori-

ti, a sada bi se njime kitili. No, nadamo

se da je tome došao kraj. Podravka ima

budućnost, ima ljude, stvarno ima i to

domaće kojima je ona sve što imaju i za

nju i sa njom žive. Imam veliko povje-

renje u našu Upravu i podržavam ih u

svim njihovim aktivnostima jer su dje-

ca Podravke, no veliki su izazovi pred

njima, ali nadam se da su sposobni sve

to riješiti. Svi smo mi tu da im pomo-

gnemo u tome. Želim zato da srce Po-

dravke još dugo kuca, da njezina žlica

još dugo hrani sve nas, da ostane ono

za što su generacije i prije nas stremile

i živjele. Neka bude ugledna europska

kompanija ali s podravskom radinošću

i podravskom toplinom i ljubavi za sve

one koji su u njoj.

Vas Podravkaši znaju i kao velikog sportaša, ponajviše strastvenog

nogometaša?

- Osnovno je zdravlje koje mi je dragi

Bog dao, sve ostalo je upornost, ljubav

prema okrugloj koži, prema druženju s

prijateljima, ponekad ispuhavanje ne-

gativne energije naročito prema suci-

ma ili pregrubim protivnicima. Davne

1974. godine u izboru za sportaša Po-

dravke osvojio sam visoko drugo mje-

sto i od tada do danas bavim se spor-

tom (nogomet, rukomet, stolni tenis), a

danas samo nogomet s mojim dečkima

iz Koprivničkih Bregi. Sport je izuzetno

zdrav i koristan jer se, ne samo fi zički

pripremaš, već i psihički (kolektivni duh,

dio si ekipe i jedni za druge dajete mak-

simum ako bilo koji zakaže nema rezul-

tata). Tako je to i u životu i radu – timski

rad daje najbolje rezultate. Također ne

smije se miriti s porazom iako su oni sa-

stavni dio sporta, ali cilj je pobjeda koja

je odraz rada.

Posao vam je i danas da radite s puno

Podravkaša?

- Uživam radeći u jednom izuzetno

ugodnom okruženju bez obzira na pro-

bleme u poslu koji su dosta složeni i

mlada je to ekipa, puna znanja i elana,

koja uvažava savjete i prijedloge starijih

kolega. Radim u Ljudskim potencijali-

ma na kadrovskim poslovima (radno i

socijalno pravo) gdje sam i počeo svoju

radnu karijeru. Znate, kada radiš posao

koji voliš u tvrtki koja ti je jedina, voliš

ljude i razumiješ njihove probleme te ih

nastojiš riješiti, ništa ti nije teško. Una-

trag dvije godine imenovan sam po-

vjerenikom za zaštitu dostojanstva rad-

nika te kroz tu dužnost nastojim riješiti

eventualne probleme koje se pojave u

odnosu radnik – poslodavac. Ustvari,

dajući se maksimalno, puno više dobi-

ješ, a da nisi toga ni svjestan. U tome je i

tajna ove moje, ajmo ju nazvati, produ-

žene mladosti. Uživam u svojoj obitelji,

naročito u unučici Emi, bavim se spor-

tom, vrtlarstvom zajedno sa suprugom

koja uživa u tome, malo vinogradarstvo,

malo more u Tribunju. Ponekada se pi-

tam kako uopće stignem na sve to, no

ono što čovjek voli nije mu ni teško.

19UMIROVLJENICI

Nakon trideset i pet godina teš-

ko se rastati od radnog mjesta,

uzeti radnu knjižicu i – otići u

mirovinu. Međutim, taj dugo očekiva-

ni odlazak, priča nam Marijan Boroša,

bivši radnik Mesne industrije Danica

kao da je došao „preko noći“. Godine

provedene među strojevima napro-

sto su prošle u trenu.

- Kada si mlad uopće ne razmišljaš o

mirovini, tj. da ćeš se jednoga dana

prestati buditi u rane jutarnje sate ili

pak da više nećeš raditi noću. Tijekom

zadnjih godina znao sam se uhvatiti

u mislima: što ću kad odem iz kom-

panije, hoće li mi nedostajati? Ali, i taj

je dan došao. Dobio sam otpremni-

nu, i već sam relativno duže vrijeme

– doma. Mogu vam reći da mi uopće

nije dosadno. Čovjek se u trenutku

izmijeni, počne poprimati druge navi-

ke. Zadovoljan sam, tim prije što me

i zdravlje dobro služi – kazao nam je

Boroša koji je čitav radni vijek proveo

kao strojobravar.

Razgovarali smo na terasi pivnice

Kraluš. Svaki je čas netko zastao, po-

zdravio ga i malo popričao. Stekli smo

Marijan Boroša

Nekada su ljudi bili pristupačnijiTekst: Mladen PavkovićSnimio: Berislav Godek

dojam da ima mnogo prijatelja i po-

znanika…

- Joj, stvarno me jako mnogo ljudi po-

znaje. Bavio sam se i bavim se svim i

svačim pa je i to jedan od razloga što

me znaju. Ali, drago mi je što sam sa

većinom ostao dobar, malo sam se

kome zamjerio.

Pričao nam je da je počeo raditi od-

mah nakon škole, odnosno završe-

nog majstorskog ispita, u Bilokalniku.

Tu se zadržao kratko, a put ga je dalje

odveo u Karlovac, u tvornicu Jugo-

turbina. Kako nije mogao bez svoje

Podravine i Koprivnice brzo se vratio

i pokucao na vrata Podravke.

- Tada nije bilo teško do posla. Zapo-

slio sam se gotovo „preko noći“. Ja-

vio sam se gospođi Juršetić koja je u

ono vrijeme bila „kadrovik“, a ona mi

je rekla da za dan-dva dođem raditi!

Odmah su mi kao strojobravaru našli

mjesto u Mesnoj industriji. Tada je bila

smještena u tvorničkom krugu u Ma-

rinkovićevoj ulici. Ništa nam nije bilo

teško. Radili smo i prekovremeno, ne

pitajući - tko će to platiti. Ljudi su bili

pristupačniji. Puno smo se družili, po-

magali jedni drugima. Već dugo nije

tako. Svatko nakon završetka radnog

vremena odlazi kući ili nekim svojim

poslom. Nitko nema vremena ni za

koga! – kaže.

Kada se izgradila nova tvornica na Da-

nici, svi su otišli tamo. U prvo vrijeme,

priča Marijan, bilo je i „otpora“ jer je

Danica mnogima izgledala „daleko“.

Ali, brzo su se priviknuli, tim prije što

su ih tamo čekali suvremeni strojevi,

ali i sve drugo.

- Pretežno sam radio u tri smjene.

Noću je bilo najteže, ali uz dobro

društvo da se izdržati. Uvijek smo bili

odgovorni prema svojem poslu.

Pitamo ga: kada mu je ipak bilo naj-

teže?

- Nemojte ni pitati, veli i danas poma-

lo zabrinuto. Bilo je to u vrijeme kad je

izbio požar u tvornici! Ne mogu se ni

sjetiti godine kada se to dogodilo, ali

bilo je dosta davno, iako mi se često

čini kao da je „bilo jučer“. Mislili smo da

će sve izgorjeti, da više nećemo imati

gdje raditi. Pomagali smo u gašenju, a

kasnije i u čišćenju. Međutim, relativno

brzo šteta je nadoknađena.

Kako provodi umirovljeničke dane?

- Ustajem nešto prije devet. Onda obič-

no odem u gradu – na kavu. Nađem se

sa prijateljima, pričamo o svemu i sva-

čemu. Mnogi me znaju jer sam u kom-

paniji među ostalim godinama bio i

sindikalni povjerenik, dugogodišnji

dragovoljni davatelj krvi, a volio sam i

volim ribolov.

Međutim, vaša velika ljubav, podsjeća-

mo ga, bila je i glazba!

- O, godinama sam svirao i u jednom

glazbenom sastavu. Ne poznajem

note, sve sam naučio sam. Najviše sam

„lupao“ u bubanj, ali znam svirati i dru-

ge instrumente. S grupom „Kaj“ „odra-

dio“ sam mnoge gaže, od svatova do

sviranja po hotelima i terasama. Bila mi

je to zabava, ali i dodatna zarada.

Tijekom čitavog radnog vijeka obitelj

mu je bila iznimna potpora. Osobito

djeca koja sada rade i „svoji su ljudi“.

- Volio bih da mi ukućani budu zdravi,

da u našem domu i dalje vlada veselje,

a za ostalo – lako ćemo – rekao je na

kraju.

20 FEFERON

Problemi malog Štefeka

Škotski

Čekićem po prstu

Kod doktora

Sličnosti

Zemlja

Sexy shop

O Ivici i Marici

Novigradski

Uđe mali Štefek jedno jutro u sobu mame i tate i zatekne ih u

nezgodnom položaju.

- Nije fer, a mene šaljete psihologu jer sisam prst! - veli Štefek

Bio Škot sa sinom na ljetovanju i sin kaže: „Tata kupi mi slado-

led.“ I tata nakon dugog razmišljanja kupi. Drugo ljeto oni opet

dođu na ljetovanje i kaže sin: „Kupi mi limunadu.“ A stari odgo-

vori: „Nije dobro piti limunadu nakon sladoleda.“

- Zašto plačeš sine?

- Tata se udario u prst čekićem.

- Pa zašto ti plačeš?

- Prvo sam se smijao!

Haso dobio upalu slijepog crijeva i hitno je prebačen u bolnicu.

Vidi doktor da je situacija ozbiljna, pa poviče sestri: - Sestro, brzo

instrumente! Nato će Haso: - Bolan doktore, vama je do muzike,

a ja ovdje umirem.

Doktore, ja sam došao na operaciju krajnika, a vi mi izvadili i

slijepo crijevo?!!

- Da ... Kolege su mi oduševljeno pljeskali poslije prve operacije

pa sam morao nešto izvesti na bis.

Dobar ljubavnik je kao skupi deterdžent:

Djeluje brzo, prodire dubinski, ugodno miriše i što je najvažnije

- ne ostavlja tragove.

Pita mali Mujica tatu:

- Tata, zašto se Zemlja okreće?

Mujo se malo zamisli pa kaže:

- Kako okreće? Slušaj mali, da ti slučajno nisi našao onu moju

rakiju?

Došao čovjek u sexy shop i traži crni kondom. Kaže mu proda-

vačica: „Imamo roza, plavi žuti ..“

„Ama ja hoću crni,“ prekine je čovjek.

„Pa nemamo crni, a zašto baš taj hoćete?“ pita ga ona opet.

„Ma umro mi kum, pa hoću kumi izjaviti saučešće!!!“

Učiteljica:

- Dođi Marice, pred ploču i pokaži nam na karti – gdje je Sjever-

na Amerika?

Marica izađe i pokaže:

- Ovdje!

Učiteljica:

- Bravo, točno, Marice! A ti Ivice, reci nam

- Tko je otkrio Ameriku?

- Pa Marica.

Učiteljica:

Dobro, Ivice, zašto jučer nisi bio u školi?

Ivica: Molim, učiteljice, vodio sam kravu k biku ....

Učiteljica: Pa zašto to nije uradio tvoj tata?

Ivica: Mogao je i tata, ali to bik radi bolje od tate.

Novigradec kupuje kartu za utakmicu Slaven Belupa i Dinama i

daje 30 kuna ... Prodavačica:

Gospodine, karta je 60 kuna.

Novigradec: U redu je, ja navijam za Slaven Belupo, gledati ću

samo njih.

Ivek je pozval kuma na kolinje: „Ak moreš, dojdi sakak kume“.

Odazval se kum pozivu, al je naišel na zaprta ulazna vrata koja

je nikak ne mogel otprti. Dok so se za tri dana sreli na sajmu

u Koprivnici, kum veli Iveku: „Pozval si me na kolinje, a nisem

mogel v dvorište“.“Pa, rekel sam ti, dojdi ak moreš“ – odgovori

mu ovaj.

Soseda v Novigradu pozove sosedu na kavu i onda zrno kave

samo namoći vu vrući vodi. Prilikom uzvratnog posjeta kolegi-

ca nije čak ni namočila zrno kave vu vodi, već je samo mahnula

iznad nje. „Znaš, pri tebi je kava bila malo prejaka“ objasnila je

svoj postupak.

21MOZAIK

Vid BalogSusret s...Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Nikola Wolf

Sve proizvode od Podravke sam probao kaj se na meni i vidi

Tijekom uskršnjih blagdana na putu prema rodnom Gotalovu uspjeli smo u Koprivnici na kratko vrijeme zausta-viti popularnog Podravca Vida Baloga. Željeli smo doznati čime se trenutno najviše bavi i što nam priprema novoga. Na početku, neminovno pitanje je bilo o Podravki. - To je najcjenjenija tvrtka do koje jako držim, sve sam proizvode od Podravke probao kaj se na meni i vidi. Super su mi Podravkine juhe od gljiva, jako mi je dobar mesni program, a moja šestogo-dišnja kćer Klara i ja najviše uživamo u Čokolinu. Inače, Vegeta je ono što stal-no koristim, to je nešto što je savršeno - govori nam Vid.

Koji su sljedeći tvoji projekti, gdje ćemo te moći vidjeti?- Uskoro dolazi Picokijada, a trenutno s Dreletom pripremam predstavu Reme-tinec, čija premijera bi trebala biti 20. svibnja u Mariji Bistrici. Iduća predstava nam je u Lepoglavi i tako dok ne dođe-mo do Remetinca - u šali nam govori Vid, objašnjavajući kako je zapravo riječ o šaljivom kabareu u kojemu će uz Vida i Drelea nastupati i mladi imitator Luka Bulić. Obećao je da će i Koprivničanci imati priliku vidjeti je.- Imali smo već nešto slično za Gum-bekove dane, pred mjesec dana u Hi-strionskom domu, na što su ljudi jako pozitivno reagirali, sve karte su bile ra-

sprodane i još je puno ljudi ostalo vani. I onda smo mi skužili da imamo dobar projekt, s tim se od glume trenutno bavim i nemam namjeru nešto drugo raditi prije kraja godine. Pripremamo i spot o kajkavcima koji bi se trebao promovirati za Podravske motive tu u Koprivnici. Za taj spot smo si dali jako puno truda Žiga međimurski, Adam Končić i ja. Kako smo mi s tom pjesmom prije četiri godine pobijedili na festivalu radija Kaj i kako su nas ljudi jako puno zvali, odlučili smo se da snimimo i spot. I tu nam pomaže Podravka jer to jedno-stavno ne bi bilo moguće napraviti bez nje - govori nam Vid recitirajući nam i dio stihova:... „Gdje Drava je tiha i najmirneša tam zemla je Podravskog sina“ ....

Očigledno je da te rodni kraj još uvijek jako privlači?- Pa da očigledno je, i sad idem tamo. U Gotalovu gradim i kuću, već sam na-pravio i fasadu – našalio se. No, nije još sve završio jer priznaje da je u taj projekt krenuo vrlo ambiciozno, ali i njega je zadesila recesija kao i društvo u cjelini. No, zato je najavio da će cijeli srpanj ko-načno poslije tri godine godišnji odmor provesti u Gotalovu.

Uz glumu, vođenja mnogih različitih priredbi, Vid priprema i doktorat.- Da, zapeo sam u doktoratu, na dok-torskom sam studiju na antropologiji, imam dosta posla, razlikovnih ispita, do sada sam ih osamnaest položio. Doznali smo da mu je i doktorat vezan uz kajkavsku riječ, uz što ima i jedan ve-liki hobi, a uz sve to i veliki je promotor kajkavske riječi.- zJa svaki dan živim sa time. Sad sam zadnje nastupao u Krapini na Uskrs fe-stu gdje je bilo skoro pola pjesmi na kaj-kavskom. Nedugo sam u Matici hrvat-skoj promovirao i knjigu na kajkavskom, „Ezopuševe basne“. S Vitezom sam ovih dana dogovarao za iduću godinu i Dio-geneša na kajkavskom. Histrioni pripre-maju ponovno “Idu svati, mlade ni“. Uz to, krajem svibnja izlazi mi i knjiga „Ba-joslovlja“ o mitskim bićima iz podravske narodne baštine. Krajem godine pripre-mam i kazališni komad iz osamnaestog stoljeća „Papiga“ . Spremam također i izložbu starih kajkavskih knjiga iz 16., 17. i 18. stoljeća u stubičkom Muzeju Se-ljačke bune - pohvalio nam se je Vid. Za kraj razgovora dao nam je i jednu ideju za novi Podravkin proizvod.- Kako je Studenac Podravkin, a najbo-lji je za gemišt, zašto se ne započne sa pakiranjem i takvog gemišta u limen-kama? Zašto ne bi stručnjaci poradili na tome da izmisle gemišt u konzervi? Kako imamo pivo u konzervi, onda bi sa Studencem mogli imati tako i ge-mišt. I mislim da bi takav proizvod imao uspjeh na tržištu.

22 MOZAIK

Na središnjem koprivničkom trgu održana je jubilarna 10. turističko-sportsko-gastronomska manifesta-

cija Ribolovci svome gradu kojoj je jedan od pokrovitelja tradicionalno i Podravka. Tijekom dva dana mnogobrojni posjetite-lji mogli su uživati u brojnim sadržajima, a jedan od najatraktivnijih bio je pecanje šarana iz velikog bazena postavljenog na trgu. Tradicionalno, na manifestaciji se ku-hao i riblji paprikaš, a od 15 ekipa najbolji je skuhao Tomo Filip iz Ludbrega i tako osvojio Zlatni kotao Koprivnice. U ocjenji-vačkom sudu bili su i poznati Podravkini gastronomi Zlatko Sedlanić i Dražen Đu-rišević.

Po preporuci svjetske muzejske zajed-nice (ICOM) muzeji će ove godine Međunarodni dan muzeja 18. svib-

nja obilježiti aktivnostima na temu Muzeji i sjećanje. Ovom temom želi se istaknuti uloga muzeja u očuvanju sjećanja i priča s raznih područja baštine važnih za zajed-nicu kojoj muzeji pripadaju kao i uloga muzeja u prenošenju tih sjećanja i priča mladima.I dosada smo se u Muzeju prehrane kod provođenja terenskih istraživanja razli-čitih etnoloških tema često oslanjali na sjećanja kazivača. Ovoga puta naglasak želimo staviti na sjećanja o povijesti Po-

Svečanom dodjelom diploma Hrvat-

skog planinarskog saveza, u nedjelju

3. travnja, završena je Opća planinar-

ska škola HPD-a “BILO”. Školu su završila

33 planinarke i planinara, a diplome im je

uručio tajnik HPS-a Darko Berljak. Zgodno

je spomenuti da najmlađi polaznik škole

ima samo 14 godine dok je najstariji navr-

šio 63 godine.

Opća planinarska škola trajala je 2 mjeseca

u toku kojih su planinari svaki tjedan imali

predavanje iz teorijskog dijela. Uvodno

predavanje je održao prof. dr. Željko Po-

ljak, legenda hrvatskog planinarstva, dok

su ostala predavanja održali stručnjaci i

vodiči, svatko u svojem području: Karo-

lina Španiček, Miroslav Aleksa, Boris Ma-

jerus, Ivica Kušek, dr. Tatjana Jurić, prof.

Ružica Medvarić Bračko, prof. Lovro Hrust

I Podravka tradicionalno s ribolovcima

Muzeji i sjećanje

Podravkaši završili Opću planinarsku školu

Piše: Boris Fabijanec, Snimio: Berislav Godek

Piše: Nada MatijaškoSnimio: Foto arhiv Podravke

Piše i snimila: Antonija Genc

dravke. U Muzeju prehrane čuvamo oko 3000 fotografi ja snimljenih u Podravki uglavnom do 70.-tih godina 20. stoljeća koje nisu izložene, već se mogu razgleda-ti po upitu. Sada, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, pozivamo nekadašnje i sadašnje Podravkaše kao i sve ostale zainteresirane da u svibnju po-sjete Muzej prehrane, razgledaju zbirku fotografi ja i pomognu nam u prepozna-vanju ljudi, mjesta i vremena zabilježenih na fotografi jama.Radno vrijeme Muzeja prehrane, Staro-gradska bb je od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Brojevi telefona su: 048 222 009 i 048 621 112.Dođite u Muzej prehrane, povedite i unu-ke i ispričajte nam sjećanja o iskustvima i radu u Podravki.

i prof. Miroslav Kanisek. Na predavanjima

su planinari mogli naučiti o bitnim plani-

narskim temama; od povijesti planinar-

stva, planinarske organizacije, priprema

za odlazak u planinu, planinarske opreme

do kretanja u planini, planinarskih puteva

i markacija te osnova orijentacije, čitanja

karata i zemljovida, zaštiti prirode i spele-

ologiji. Učilo se i o planinarskoj medicini,

opasnostima i prvoj pomoći u planini, te

stručnim znanjima iz osnova alpinizma i

čvorologije, upotrebi tehničke opreme,

ali i prehrani u planini i meteorologiji za

planinare.

Ta su teoretska znanja potvrđena i izvjež-

bana na praktičnom dijelu u terenskoj

nastavi kroz četiri stručna izleta na kojima

su ih educirali vodiči Ivana Kolar, Antonija

Genc, Mladen Pandurić, Miroslav Alek-

sa, Ivica Kušek uz stručnu pomoć Sekcija

za orijentaciju iz Samobora te HGSS-a iz

Ogulina.

Baško Polje, malo mjesto u Dalma-ciji koje svake godine privlači ve-liki broj kontinentalaca na odmor

i uživanje u blagodatima sunca i mora bilo je središte okupljanja zaposlenika hotelske kuće Club Adriatic. Tu prigodu iskoristila je i naša Gastro prodaja koja je u hotelu Hrvatska organizirala prezen-taciju kompletnog Podravkinog asor-timana pri čemu je održana i edukacija proizvodnog osoblja svih hotela koje se nalazi u spomenutoj grupaciji. Specija-listi kulinarstva Mišel Tokić, Zoran Delić, Marko Peras na čelu sa voditeljem kuli-narstva Draženom Đuriševićem održali su edukativnu prezentaciju pripreme jela za toplo hladni buff et pri čemu su aktivno sudjelovali i zaposlenici hotel-skih kuhinja. U pripremi jela posebno se pazilo da u svako jelo bude uvršteno ne-koliko Podravkinih proizvoda te se na taj način direktno prezentira kvaliteta i pre-poznatljivost našeg branda. Uz taj dio koncepcija same prezentacije iziskivala

U organizaciji Udruge kuhara Vu-kovarsko-srijemske županije u vinkovačkom hotelu Admiral

se okupilo 11 ekipa kuhara starosti do 23 godine na Kuharskom kupu Zlatna jabuka 2011. kako bi pokazali svoja zna-nja i umijeća te tako istaknuli kandida-turu za članstvo u mladoj kulinarskoj re-

Prezentacija gastro-programa za hotelsku kuću Club Adriatic

Na Kuharskom kupu Zlatna jabuka 2011. prezentirani Podravkini proizvodi

Piše: Dražen ĐuriševićSnimio: Mišel Tokić

Piše: Boris FabijanecSnimka: Hrvatski kuharski savez

je i pravilan omjer nutritivnih vrijedno-sti koje su u modernoj kuhinji jedna od neizostavnih stavki. Koristeći proizvode mesne industrije Danica, smrznute proi-zvode Podravka i McCain, paletu naših juha, umaka, konzerviranog asortimana te Dolcelline kreme, promotori kulinar-stva pripremili su jela i slastice koje su mamile uzdahe svih okupljenih na pre-zentaciji. Najvažniji dio ipak je bio rad s kuharima Cluba Adriatic koji su stekli nova znanja vezano za pripremu jela te se automatski upoznali s novitetima u našem asortimanu za predstojeću se-zonu. Inače, inicijativa za održavanje prezentacije krenula je na obostrano za-dovoljstvo naše prodaje i vjernog kupca

koji na ovaj način još jednom pokazuje kako želi s nama produbiti i učvrstiti vi-šegodišnju suradnju. Pozdravni govor pred početak degustacije održali su voditelj kulinarstva Dražen Đurišević i voditelj gastro prodaje za regiju Dalma-cija Dragan Vuković. Na prezentaciji, uz kompletnu Upravu hotelske kuće te njihove proizvodne djelatnike bio je prisutan i Denis Starčević, Martina Ištok i Ivan Kolić kao predstavnici sjevernog Primorja i regije Istra gdje Club Adriatic također ima svoje hotele. Rezime cijele prezentacije svakako je zaključak da bi ove sezone trebali napraviti kvalitetniji iskorak u zajedničkoj suradnji koja ni pri-jašnjih godina nije bila zanemariva.

prezentaciji Hrvatske koja se osniva ove godine. Sudionici su pripremali hladna jela od piletine i povrća, glavna jela od svinjetine, slanine i gljiva te deserte od jabuke i oraha. Najbolji u pripremi hlad-ne plate bio je Franjo Copak predstav-nik varaždinskog hotela Turist i učenik Srednje gospodarske škole. Franjo je pobijedio i u pripremi deserta, a najbo-lje glavno jelo pripremio je Pavao Pudić iz hotela Ambasador u Opatiji. Ukupni poredak dobiven je zbrojem bodova iz sve tri kategorije, a tu je najbolji bio ponovno Franjo Copak, drugo mjesto osvojio je Pavao Pudić, a na treće se pla-sirao domaći natjecatelj Stjepan Franjić iz restorana Aquarius u Bošnjacima.Natjecanje su podržali sponzori Hrvat-skog kuharskog saveza na čelu s Po-dravkom koja se u Vinkovcima pred-

stavila degustacijom svojih proizvoda pa su tako naši promotori kulinarstva za sve nazočne goste, njih 200 te 80 kuha-ra organizirali prezentaciju Podravkinog asortimana iz programa Mesne industri-je Danica. Prezentirani su novi proizvod kobasica fi na- Dalmatina te proizvodi iz asortimana konzervi - pašteta pikant, piletina u bešamel umaku, piletina u salsa umaku, pileći paprikaš i junetina s gljivama. Specijalist kulinarstva Zlatko Sedlanić i voditelj kulinarstva Dražen Đurišević pripremili su spomenuta jela s prilozima. Tu se posebno posvetila pažnja i dekoraciji stola, tako da su pre-zentirana jela kako bi trebala izgledati i na hladnotoplom izložbenom stolu. Svi proizvodi su uspješno prihvaćeni i oci-jenjeni od strane struke, a i od prisutnih gostiju.