L I S T D I O N I Č K O G D R U Š T VA ‘ P O D R AV K A ’ K O P R I V N I C A

G O D I N A X L I X , B r o j 1 9 5 0 , P e t a k 1 2 . s t u d e n o g a 2 0 1 0 .

Znanjem, voljom i htijenjem i u krizi se može uspješno poslovati (6-7) Obilježen 654. rođendan Koprivnice (8)

Zapažen nastup Podravke na Obrtničkom i gospodarskom sajmu

PODRAVKA 03

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA

PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Dijana Jendrašinkin

Urednica: Ines Banjanin

Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn: www.borisbenko.com

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-220 (urednik) 048/651-505 (novinari)

Faks: 048/621-061

List ‘Podravka’ čitajte i na www.www.podravka.com

Tisak: Kersch Offset

IMPRESSUM

Drage Podravkašice i Podravkaši,osim što je Koprivnica poznata kao kolijevka Vegete, podravski je kraj

poznat i po iznimnim sportskim uspjesima, doajenima naivnog slikarstva i naravno po vrhunskim kulinarskim delicijama. Da ih ne nabrajam sve, jer ogladnim već pri pomisli na bregovsku pitu, dimljenu prgicu, poga-čicu s čvarcima ili možda s koprivama.Naš je grad proteklog tjedna obilježio svoj 654. rođendan, a nekim se događanjima proslava nastavlja i u tjednu pred nama. Rođendanska je proslava objedinila sve bogatstvo kojim se ponosimo, od izložbi, koncerata, predstavljanja starih zanata, tra-dicionalne utrke i mnogih drugih zbivanja. Bilo je tu i humanitarnih akcija, druženja s gradonačelnikom, ali i predsjednikom RH Ivom Josipovićem. Nije nedostajalo niti za-bave za naše najmlađe sugrađane, a jedan od važnih događaja upriličen za njih bio je i Lino višebojac, na kojemu je otpjevana i Lino himna, a zahvaljujući Vilibaldu Kovaču vladala je prava rokerska atmosfera.Odrasli su ovih dana mogli sudjelovati u još jednoj tradicionalnoj manifestaciji – krštenju mošta. Vjerujem da će se mnogi od vas složiti kako su i „bregi“ okolo Ko-privnice poznati i to upravo po dobrom vinu pa se nadam da su svi koji se ponose njime, obilježili Martinje 11. studenoga. Upravo zato u ovom broju novina govori-mo o vinu u kuhinji kao dodatku ukusnim jelima ili pak nadopuni kulinarskom užit-ku na vašem stolu.Osim u Koprivnici, važnih je događaja bilo i u drugim dijelovima županije. Posjetili smo tradicionalni križevački obrtnički i gospo-darski sajam, gdje se Podravka predstavila

svojim proizvodima. Izniman poznavatelj gastronomije Veljko Barbieri zacijelo vam je poznato televizijsko lice kulinarskih emisija, a protekloga je petka kao promotor Vegete Natur gostovao na Podravkinom štandu u Križevcima. Međutim, kako to često spominjemo da Podravka nije samo u Koprivnici, već je prisutna na svim kontinentima, mi smo za početak zakoračili do susjedne nam Ma-đarske, a razlog tog posjeta doznajte već na uvodnim stranicama ovih novina.Nekolicina naših kolega dobila je priliku sudjelovati na seminaru o zdravoj hrani na eko-imanju Željka Mavrovića. Budući da su se vratili puni dojmova, razgovarali smo s nekima od njih i doznali kakve veze ima sport i eko-proizvodnja, ali isto tako da Hr-vatska ima potencijala u proizvodnji eko-hrane, za kojom u svijetu vlada veliki inte-res. Više o samom seminaru i odgovorima na ta zanimljiva pitanja možete doznati na 11. stranici naših novina. Za koga su proš-loga utorka u Domoljubu nastupili kopriv-nički glazbenici te Krunoslav Kićo Slabinac i koliko su velika srca naših sugrađana, zabi-lježili smo na 18. stranici naših novina.

Vjerujem da ćete i ovom broju novina pronaći nešto za sebe i iako se čini da je Božić još jako daleko, zaigrajte

Podravkinu božićnu nagradnu igru i pove-ćajte šanse za dobitak neke od petstotinjak nagrada.Sljedeći broj lista „Podravka“ izlazi 26. stu-denoga, čuvajte se prehlada, a kako dozna-jemo na 15. stranici da se za takve tegobe preporučuje češnjak, ne preostaje druge nego pokušati. Nadajmo se samo da će okolina imati razumijevanja.

UvodnikPiše: Ines Banjanin, glavna urednica

Cjenik oglasnog prostora u listu ‘Podravka’

(1/1)oglasni prostor cijele stranice200 x 275 (+3) mm2.000,00 kn

(1/2)oglasni prostor polovice stranice80 x 231 mm ili 165 x 115 mm1.000,00 kn

(1/3)oglasni prostor na zadnjoj stranici108 x 150 mm700,00 kn

(1/4)oglasni prostor četvrtine stranice80 x 110 mm500,00 kn

TEMA BROJA04

Obrtnički i gospodarski sajam Ko-privničko-križevačke županije koji se od 5. do 7. studenoga odr-

žavao u Križevcima sa 256 izlagača ove je godine nadmašio očekivanja organi-zatora. Može se slobodno zaključiti da je ova manifestacija od velikog interesa za poduzetnike ne samo iz našeg kraja već i puno šire, jer i na ovogodišnjem su uz domaće, sudjelovali i gospodarstvenici iz sedam drugih županija. Podravka je na svom izložbenom prostoru od sto metara kvadratnih za posjetitelje uz degustaciju promovirala nagradnu igru Podravka juha „5 vrećica srećica“. Predstav-ljeni su i proizvodi iz asortimana mesne industrije Danica te novi proizvodi iz asor-timana voća. Posjetitelji su mogli kušati novu Marmeladu aronija i Džem extra crni ribiz te nove instant čajeve 3 u 1. Delicije od Podravkinih proizvoda pri-premali su naši promotori kulinarstava, a vrhunski poznavatelj gastronomije Veljko Barbieri predstavio je Vegetu Natur, kao

njezin budući promotor. Župan i pred-sjednik Organizacijskog odbora sajma Darko Koren rekao je da uspješnu ocjenu sajma jamči veliki broj izlagača, što je is-punilo očekivanja organizatora pa vjeruje da će tako i izlagače i posjetitelje. Nagla-sio je da se upravo sajmom na najbolji način nastavlja kontinuirano promovira-nje poduzetništva i obrtništva. Prilikom otvorenja sajma nazočnima se obratio i križevački gradonačelnik Branko Hrg koji se osvrnuo na proteklu gospodarsku godinu u Križevcima te je najavio nekoliko novih projekata koji će ovaj grad pokretati u idućem periodu. Jedan od organizatora sajma je i Županijska Gospodarska komo-ra Koprivničko-križevačke županije. Njezin predsjednik i predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković prilikom otvorenja sajma istaknuo je da gospodarstvo naše županije u prvih devet mjeseci bilježi sedam posto rasta izvoza, istovremeno uvoz je smanjen za trinaest posto te imamo preko trideset milijuna dolara suficita. Naglasio je također

kako su u tim dobrim kretanjima i pozitivni poslovni rezultati koje je postigla Podrav-ka unatrag devetomjesečnog poslovanja, čime su stvoreni uvjeti da kompanija krene u nove investicije i još veći rast i razvoj. Na kraju svog izlaganja zaključio je kako ovaj sajam potvrđuje da su u krivu oni stručnjaci koji su govorili da su sajmovi mrtvi, jer bez obzira na svu modernu tehnologiju topla ljudska riječ, uz proizvod koji uzmete u ruku, ono je što jamči dobar posao i uspjeh.

Sajam koji se održava 13. put otvorila je državna tajnica Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetništva Tihana

Kraljić. Tom prilikom istaknula je važnosti malog i srednjeg poduzetništva te kazala kako je ministarstvo ove godine u taj sektor plasiralo 326 milijuna kuna bespovratnih potpora. Za posjetitelje sajma kroz tri dana bio je organiziran niz zanimljivih sadržaja u krugu bivše križevačke vojarne, poput izložbe malih životinja, ekoloških radionica, krštenje mošta te modne i revije frizura, kao i natjecanje šumovlasnika.

Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije

> Na ovogodišnjem su sajmu uz domaće, sudjelovali i gospodarstvenici iz sedam drugih županija

Tijekom održavanja sajma u Križevcima svi koji su posjetili izložbeni prostor Podravke uz naše promotore kulinar-stva imali su prilike vidjeti i porazgovarati s popularnim

autorom serijala HRT „Jelovnici izgubljenog vremena“ Veljkom Barbierijem. On je naš novi promotor Vegete Natur, a nama je to bio povod za razgovor.

Kako je došlo do suradnje s Podravkom?- Do suradnje s Podravkom došlo je doista spontano, a znamo kako se upravo iz takve suradnje najčešće rode i najbolji rezul-tati. No vratimo se proizvodu kojeg promičem. Svakoga od nas je Vegeta na svoj način obilježila. Vegeta je dodatak jelima koji prolazi kroz naše domove već pola stoljeća. Uspon Vegete je ve-zan i s usponom Podravke kao jedne od vodećih tvrtki ondašnje Jugoslavije, a danas velikog koncerna koji u svom djelovanju uvelike premašuje granice Hrvatske. Vegeta kao brend značio je početak obnove gastronomije u tadašnjoj socijalističkoj Jugo-slaviji, a danas kao znak svake kuhinje, podjednako restoranskog, koliko intimnog tipa obiteljskih kuhinja. Pa ipak kad sam počeo pregovarati s Podravkom zatekao me problem. Naime, kako u emisiji „Jelovnici izgubljenog vremena“ na HRT-u zastupam uglavnom tradicionalnu hranu, dvojio sam da li da se prihvatim propagiranja Vegete. Međutim, potaknula me moja kćer: - „Čuj tata, pa postoji ti danas Vegeta Natur.“ Ja sam upitao svog pri-jatelja, a i on mi je to potvrdio. Kupio sam par vrećica i ja sam počeo s tom Vegetom kuhati, iako sam i prije u vlastitoj kuhinji upotrebljavao Vegetu, čak i u nekim jelima koja sam pripremao u svom serijalu. Osjetio sam da je ta Vegeta Natur čak i nešto no-vija u svom okusu od one uvriježene, tradicionalne. I sam njezin sadržaj od 450 grama dehidriranog povrća u samo jednoj vrećici potvrdio mi je da se radi o vrlo kvalitetnom proizvodu kojega želim promicati i zastupati. I tako je došlo do ove suradnje.

Prava suradnja tek kreće?- Ona je već krenula u Večernjem listu u mojoj kolumni gdje propagiram Vegetu Natur. Ta suradnja će se sada granati, prvo prema Sloveniji gdje također u Slovenskim novicama imam svoju kolumnu, te prema Bosni i Hercegovini gdje sam počeo snimati serijal priča o bosansko-hercegovačkoj kuhinji u suradnji s federalnom televizijom i naravno prema mojim „Jelovnicima izgubljenog vremena“. To bi bila ta medijska suradnja. No postoji i promotivno gastronomska, tako da ću uz promociju svojih ga-stronomskih knjiga dovoditi u vezu neka jela s Vegetom Natur. Također će se i pri samoj promociji služiti ta jela o kojima ću na-ravno govoriti. Ujedno ću s vrsnim Podravkinim promotorima kulinarstva ponekad pripremati nešto novo, naravno, razmjenji-vati iskustva, održavati seminare koji će se kasnije proširiti i na re-storansku ponudu. To smatram vrlo bitnim jer se radi o gotovo eko-proizvodu, a koji ujedno zadovoljava sve uvjete onog starog slogana „S Vegetom se bolje jede“.

Budućnost Vegete Natur?- Stara Vegeta je odavno prešla regionalne okvire, prešla je i kon-

tinente. Vegeta Natur je novi dodatak jelima i ona se kao takova sa svojim okusnim vrlinama može pojaviti u raznim hranama u raznim podnebljima. Nemojmo zaboraviti da su neki najzagri-ženiji protivnici univerzalnih dodataka jelima pokleknuli i počeli koristiti Vegetu Natur. Neke od njih i osobno poznajem i nakon mog nagovora osjetili su istinski kvalitetni kulinarski pomak. Ve-geta Natur isto tako može biti propagator gastronomije kraja u kojem nastaje u svom kondenziranom obliku. Ona je proizvod koji se širi i doista kao takva ima gotovo globalnu mogućnost širenja. Kao što Europa sve do pronalaska Amerike nije znala za plodove, bilje, perad i začine koji su revolucionirali našu kuhinju kroz posljednjih pet stoljeća, isto tako mogu reći da je ova nova Vegeta Natur, ta druga generacija Vegete, zapravo ono što je u biti današnje globalizirane kuhinje. Isto tako, želio bih pomoći da i ona postane jedan od onih dodataka jelima koji će opet, kao i svoja stara prethodnica, utjecati na gastronomiju općenito.

Vegeta Natur je vrlo kvalitetan proizvod kojega želim promicati

NOVOSTI 05

Veljko Barbieri

REPORTAŽA06 REPORTAŽA06

Podravka International

Mađarskana kada se kroz taj brand na tržištu pojavljuje baltička riba – haringa, skuša i šprotni te se u toj kate-goriji realizacija udvostručila. Odr- žavajući stabilan rast prodaje i ostalih proizvoda vezanih za kategoriju Vegeta te kategorije kondimena-ta, prvenstveno ajvara, prošlu godinu mađarski Podravkaši završavaju sa 17 posto većom re-alizacijom u odnosu na 2008. godinu. I u ovoj godini Podravkaši u Mađarskoj ne miruju. Prate-ći dugoročnu strategiju da svake godine na to tržište lansiraju neku novu kategoriju proizvoda, u 2010. godini ulaze na tržište s proizvodima Podravkine češke tvornice Lagris – rižom i gra-horicama.- S obzirom na makroekonomsku i političku situaciju u Mađarskoj, a riječ je o velikoj stopi ne-zaposlenosti, inflaciji od 6 i više posto, veliki pad forinta u odnosu na euro i kunu, detektirali smo da je sve izraženija potreba na tržištu za jeftini-

Piše: i snimio: Boris Fabijanec

Podravkaši u Podravkinoj

centrali u Budimpešti

Manje je poznato u javnosti da je prvo izvozno tržište Podravke bila Mađarska i to još davne 1967. godine. Naravno,

prodavao se najpoznatiji brand Podravke – Ve-geta i takav oblik prodaje putem raznih distribu-cijskih kanala trajao je sve do 1. rujna 1993. godi-ne kada Podravka osniva u Mađarskoj poduzeće

koje u formalno-pravnoj verziji posluje i danas. Od veljače 2009. godine poduzeće vodi mlad i perspektivan menadžer Vatroslav Hubicki koji sa svojim mađarskim timom u suradnji s centra-lom Podravke u Koprivnici nastavlja započeto širenje i jačanje branda Eva na mađarsko tržište. Posebice uspješna bila je prošla poslovna godi-

Podravkini proizvodi na mađarskom

tržištu

> Znanjem, voljom i htijenjem i u krizi se može uspješno poslovati

REPORTAŽA 07

jim proizvodima. S druge pak strane Podravka je fokusirana na brandirane i visokokvalitetne proizvode pa smo potencijal u ovom segmentu uvidjeli upravo u Lagrisovim proizvodima. Na-ime, od 2008. godine mi prodajemo Lagrisovu rižu na mađarskom tržištu, ali samo dvije vrste proizvoda. Biti na tom tržištu koje inače ima oko 11 milijuna ljudi samo s dva proizvoda, to vam je kao da vas i nema. Zbog toga smo u surad-nji s češkim kolegama pojačali taj biznis koji se zapravo zasniva na manjim maržama, ali većim rotacijama. Dakle, to je biznis količina i danas kroz maloprodajni i gastro kanal mađarskom tržištu u segmentu riže i grahorica nudimo 16 novih proizvoda. Taj kompletni asortiman nudimo od 1. srpnja ove godine i moram priznati da su dosadašnji rezultati prodaje stvarno obećava-jući jer smo u dosadašnja četiri mjeseca koliko radimo s tim proizvodima premašili brojku od 200 tona što nam daje nadu da ćemo daljnjim jačanjem pozicije postati sve jači i stabilniji igrači

Direktor Podravke Mađarska Vatroslav Hubicki

na tom tržištu. Uz to, uskoro krećemo i s 12 novih proizvoda vezanih uz brand Vegetu – Specijalni dodaci jelima pod linijom Natur. To su proizvodi inovativnih karakteristika kojima konkurencija na tržištu Mađarske ne raspolaže. Efekte toga bizni-sa očekujemo u 2011. godini. Također, radimo na pripremi ulaska na mađarsko tržište Podrav-kinih pudinga iz programa Dolcela te svi ti naši rečeni planovi i dosadašnji prodajni asortiman proizvoda su u biti okosnica na kojoj temeljimo poslovna kretanja u idućoj godini, ističe Vatroslav Hubicki. Inače, Podravkino poduzeće u Mađar-skoj jedno je od manjih internacionala. Ukupno je zaposleno 28 ljudi, od čega ih je 20 u samoj prodaji, što dovoljno pokazuje gdje je glavni fo-kus Podravkaša u Mađarskoj. Racionalizacija troš-kova, efikasnija organizacija i distribucija rezultirali su dosadašnjom ovogodišnjom uštedom u po-slovanju od gotovo 10 posto.- Podravka ima veliku perspektivu na mađar-skom tržištu jer mi iz godine u godinu ostvaru-jemo kontinuirani rast prodaje. Naime, mi smo ovdje tvrtka fleksibilnija i prilagodljivija tržišnim

situacijama u Mađarskoj. Naš srednjoročni cilj je podići razinu prihoda za 20 do 25 posto u od-nosu na ovo gdje smo sada i mislim da ćemo to kroz tri godine i ostvariti. Trenutačno smo efika-sna tvrtka u većini poslovanja, ali to treba i dalje unaprijediti, odnosno trebamo doći do one ra-zine očekivanja koja su postavljena pred nas od strane vlasnika – Podravke d.d. Uvijek se može više i bolje, a moja mađarska ekipa i ja smo de-finitivno optimisti te se trudimo, a i trudit ćemo se i dalje da ostvarujemo ambiciozne poslovne rezultate – rekao je Hubicki.

Prema onome što smo vidjeli u budimpe-štanskoj centrali Podravke ne sumnjamo da će Podravkaši u Mađarskoj ostvariti za-

crtane ambiciozne planove jer je riječ o mladoj i perspektivnoj ekipi željnoj izazova koja unatoč brojnim ekonomsko-socijalnim problemima koji još uvijek tresu mađarsko tržište i velikoj svjet-skoj konkurenciji u prehrambenoj branši koja je uvelike prisutna u Mađarskoj, znanjem, voljom i htjenjem mogu ostvariti zadatke koji su pred njih postavljeni.

NOVOSTI08

Dan Grada Koprivnice obilježen je 4. studenoga svečanom sjedni-com Gradskog vijeća uz nazoč-

nost velikog broja uzvanika u koprivnič-kom Domoljubu.Obraćajući se uzvanicima gradonačel-nik Zvonimir Mršić istaknuo je kako je iza Koprivnice, kao i cijele Hrvatske jed-na iznimno teška godina. Usprkos svim negativnim utjecajima u Koprivnici je zadržan visoki standard bez uvođenja prireza i bez poskupljenja komunalnih usluga. Naglasio je kako zbog toga nije došlo do smanjenja broja radnih mjesta, a grad se može pohvaliti da je među ri-jetkima koji imaju pozitivnu vanjsko-tr-govinsku bilancu. U Koprivnici se doga-đa ono što može izvući i našu državu iz krize, a to je proizvodnja za izvoz, koja je u prvih devet mjeseci povećana za više od sedam posto. Tako Koprivnica zahva-ljujući podravskom inatu i prkosu ostaje posljednja industrijska oaza, rekao je Mršić koji je pozvao sve da zajedno po-krenu novi razvojni ciklus temeljen na radu i znanju, vjerujući kako za to ima snage, volje i mudrosti. Prigodnim riječima okupljenima se obratio čestitajući Dan grada i predsjed-nik HGK ŽK Koprivnica i Uprave Podravke Miroslav Vitković. Istaknuo je kako gos-

podarstvo Koprivnice uz porast izvoza značajnije smanjuje i uvoz. Podravka je u zadnjih deset godina u proizvodne kapacitete i modernizaciju uložila više od milijardu kuna. Napomenuo je kako se proizvodi nastali u Koprivnici danas prodaju na pola milijuna prodajnih mje-sta diljem svijeta. Na kraju je zaključio da ovdje u Koprivnici imamo uvjete za uspjeh ako primijenimo recept: - Podravski inat, podravska radišnost, samo još moramo eliminitari podravski jal. Onda nam neće biti kraja, zaključio je Vitković.

Tradicionalno prilikom svečane sjednice uručena su i godišnja priznanja Grada. Plakete Grada

Koprivnice dobili su škola za učenje engleskog jezika Hello za doprinos ra-zvoju jezične kulture, Glas Podravine za doprinos novinarstvu i informiranju građana i Građevinski obrt „Graditelj-stvo Vrabelj – Capek“ za doprinos razvo-ju ženskog poduzetništvu i obrtništva. Medalje Grada Koprivnice dodijeljene su Vjekoslavu Blatariću, Zlatku Jertecu, Velimiru Rokiću i Božidaru Husnjaku za više od sto dobrovoljnih darivanja krvi, Josipu Maljaku za doprinos novinarstvu i promociji ljudi i događaja fotografijom, Krešimiru Vrhociju za izniman doprinos

Obilježen 654. rođendan KoprivnicePiše: Vjekoslav Indir

> Usprkos negativnim utjecajima u Koprivnici je zadržan visok standard

u promicanju športa i društvenih aktiv-nosti na području Grada Koprivnice, Bo-risu Garaju za doprinos razvoju gospo-darstva na području Grada Koprivnice i dugogodišnje uspješno vođenje tvrtke Hartmann d.o.o. Koprivnica, vlč. Kruno-slavu Pačalatu za doprinos razvoju pa-storalnog i duhovnog života zajednice te Eneriki Bijač za izniman doprinos u kulturnom i umjetničkom djelovanju i promociji Grada Koprivnice u zemlji i inozemstvu.U kulturno-umjetničkom programu svečanu sjednicu nastupom je uveličala sopranistica Blanka Tkalčić Breglec uz glasovirsku pratnju Natalije Imbrišak, dok su Gordana i Miroslav Evačić izveli skladbe „Čula jesam“ i „Trnovec“. Zavr-šetak programa pripao je popularnom Vilibaldu Kovaču koji je izveo pjesmu „Koprivnica“ Ferdinarda Buhaneca u rock verziji.

Vilibald predstavio himnu Lino višebojca

I suze dio Lino višebojca

Nova sportska dvorana OŠ Antun Nemčić Gostovinski, koja još nema tribine bila je pretijesna za svih 900 učenika koji su uz Lino višebojac poželjeli proslaviti Dan grada. Ali uz pomoć nastavnika

nekako su se uspjeli natiskati uz linije borilišta, u sve kutove dvorane, na strunjače koje su trebale poslužiti kao sjedalice. Pazeći pri tome da se ne unište raznobojni transparenti koje su danima izrađivali u znak podrške razrednim predstavnicima. Gužva nije smetala ni goste članove Uprave Podravke i Sportskih novosti, gradonačelnika Koprivnice, ni brojne novi-nare. Svi su uživali u šarenilu dječjih lica ukrašenih maštovitim crtežima, neobičnim kostimima, zvucima bubnjeva i truba, uzbuđenim glasovima navijača. Nitko nije želio sjediti, jer na Lino višebojcu svi postaju djeca koja skaču, plešu, pjevaju. Omiljenim navijačkim pjesmama kao što su bijelo-crvena, morska vila, u Koprivnici se pridružila jedna nova – himna Lino višebojca. Prava, rokerska, kakva i priliči generaciji kojoj je namijenjena i njenom izvođaču Vilibaldu Kovaču. Već na prve stihove dječje ruke krenu-le su u zrak, ubrzo su Vilijev ritam uhvatili svi navijači i dvorana se zapalila. Navijači ni sekunde nisu šutjeli, a natjecatelji su naprosto letjeli terenom. Znojili su se lica i dlanovi, loptu se udaralo najjače što se moglo, svaki osvo-jeni bod slavio se s puno žara. Silina energije, grlatost navijača, borbenost natjecatelja impresionirali su i proslavljenog golmana hrvatske rukometne reprezentacije Vladu Šolu kojem je ovo bio četvrti višebojac. Vladu, koji se u Koprivnici pokazao kao dobar žongler, posebno je razveselila činjenica da je pobjedu kod djevojčica osvojila upravo rukometašica. To je Iva Papac iz sedmog razreda koja trenira u RK Podravka Vegeta, a koja je u svoj listić

Učenici OŠ Davorina Trstenjaka iz Hrvatske Ko-stajnice danima su se pripremali za Lino više-bojac. Stop nasilju na sportskim terenima, navi-jajmo fer, sport je zakon… pisalo je na oglasnim panoima uz slike sportaša, a jedna oglasna ploča bila je posvećena Ljubi Vukiću, rukometašu Za-greba kojeg je Lino doveo u goste. Atmosfera je bila baš onakva kakvu su djeca opisala u svo-jim radovima, bučna, ali fer. Pljeskalo se svakom pogotku i bodu, 5. razredi navijali su za 8. koji su glasno podržavali one najmanje. Na kraju, kada su Pavle Pavišić iz 7. razreda i šestaš Ante Bolčević morali odlučiti pobjednika, dvorana je grmjela.

Oba dječaka sakupila su 130 bodova, a za pri-petavanje su izabrali rukomet. Završilo je velikim slavljem mlađeg i nižeg Ante i suzama u očima nesretnog Pavla. Da, i to je Lino višebojac. Uz najljepše osmjehe na dječjim licima, ponekad izmamljuje i suze. No, Pavle je sportski čestitao pobjedniku i njegovoj kolegici na postolju Adeli Zličarić. Osim vrlo neizvjesne borbe, Lino više-bojac u Hrvatskoj Kostajnici obilježile su i vesele djevojčice Marija Letić koja je unatoč svom hen-dikepu hrabro sudjelovala u plesnoj točki i Marta Vuković koja je biranim riječima opisala svoj dječji svijet bez zla. (J. L.)

„Ljubav i želja su krila za velika djela“ pisalo je na transparentu kojim su učenici OŠ Sesvetska Sela dočekali Lino višebojac. Bio je to pravi moto izuzetnog događanja koji je oplemenio duše gotovo 700 djece, ali i nastavnika koji su s neskrivenim zadovoljstvom pjevali i plesali zajedno s njima. Naziv jedne pjesmice bio je Lino zvijezda sesvetska, a stvorena je upravo za ovu prigodu. Stihove je napisala nastavnica hrvatskog Olgica Pavičić Čović, glazbu ravnateljica Gordana Vojnović, aranžman profesor glazbenog Ante Gudelj, a s puno veselja otpjevao veliki školski zbor. Bio je to odličan uvod u igrokaz o medvjediću Linu sa simpatičnim stihovima i plesom kojeg je osmislila Jasminka Španić. Lino je pak uzvratio je slatkim poklonima. Sportski gosti i već iskusni višebojci - proslavljeni vaterpolist Du-bravko Šimenc i kuglačica Podravke Željka Orehovec s djecom su vukli uže, natjecali se u izvođenju slobodnih bacanja i penala, pjevali i poticali ih na što bolje rezultate, a na kraju natjecanja čestitali su pobjednicima i uručili im pehare. Pod kišom konfeta visoko u zrak podigli su ih Lucija Padro i Adrian Šemper, oboje učenici 7. razreda koji će svoju školu predstavljati na velikom finalu zajedno s Lucijom Maškarin iz 4. razreda koja je svoje snove o dječjem svijetu pretvorila u kapljicu želja. (J. L.)

upisala čak 150 bodova što je jedan od najboljih rezultata kod djevojčica u svih pet sezona višebojca. Razloga za veselje imaju i u Hrvačkom klubu Podravka jer je upravo njihov član Filip Vusić odnio pobjedu kod dječaka. Filip je osvojio 140 bodova, a dodatni poticaj dao mu je zanimljivi nastup njegovih kolega iz kluba, predvođenih Sandrom Frankolom, državnim prvakom u hrvanju i petim juniorom Europe. Uz Sandra Frankola i Vladu Šolu, gošća Lino višebojca u OŠ A.N. Gostovinski bila je i karatistica Ana Marija Čelan, brončana sa svjetskog prvenstva, koju je uz navijačku atmos-feru oduševio i literarni rad Latice Ilić te mala karatistica Lidija Tušek. (J. L.)

Lino igrokaz

OŠ Sesvetska Sela

OŠ Davorina Trstenjaka iz Hrvatske Kostajnice

> Lino višebojac u OŠ Antun Nemčić Gostovinski u Koprivnici

REPORTAŽA06 NOVOSTI10

Svečanim postrojavanjem vatrogasaca ispred Podravkinog, sada već bivšeg, vatrogasnog centra simbolično je obilje-žen prelazak 12 Podravkinih zaposlenika u javnu vatrogasnu

postrojbu Koprivnica. Naime, nedavno su predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković, gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić i zapovjednik javne vatrogasne postrojbe Koprivnica Slav-ko Tucaković potpisali petogodišnji ugovor o pružanju usluga vatrogasnog dežurstva i preventivno-operativnih poslova pre-ma kojemu od 1. studenoga 12 zaposlenika iz Podravkine zaštite od požara prelazi u javnu vatrogasnu postrojbu Koprivnica.Upravo su Miroslav Vitković i Zvonimir Mršić pozdravili vatrogas-ce na svečanom postrojavanju te tom prigodom istaknuli kako je i ovaj čin veliki korak za Grad Koprivnicu i Podravku. - I kroz ovaj projekt pokazuje se sve bolja i efikasnija suradnja Podravke i Grada Koprivnice, time da je i na njemu pokazano kako grad i naša kompanija i te kako brinu o socijalnoj osjetljivo-sti naših radnika i građana Koprivnice, rekao je Vitković. Pohvalivši Upravu Podravke, Mršić je naglasio: - Naravno da je svakom građaninu Koprivnice u interesu sve veće i efikasnije poslovanje Podravke te da ta naša perjanica prehrambene industrije sve više nudi poslove tvrtkama iz grada. I ovaj svečani čin pokazuje da Koprivnica ima potencijala za još bolju i kvalitetniju suradnju s Podravkom. (B. F.)

Produbivši suradnju dvije uspješne kompanije, u uzvratnom posjetu Podravki boravilo je rukovodstvo

srbijanske Delta Grupe, jednog od vode-ćih gospodarskih subjekata Srbije. Delta Maxi Grupa ujedno je i najveći lanac trgovina u Srbiji na čijim se po-licama nalaze i Podravkini proizvodi. Zanimljiv je podatak da maloprodajni lanac Delta Maxi Srbija ima 343 trgovi-ne, među kojima “trgovine iz susjedstva” Mini Maxi, supermarkete Maxi, diskonte Tempo ekspres i hipermarkete Super Maxi i Tempo. Delta Maxi u Srbiji zapo-šljava 9800 radnika, a posluje i na tržišti-ma Bugarske, Albanije, BiH te Crne Gore, gdje zapošljava preko 3600 radnika. Ru-kovodstvo srbijanske firme kojega su či-nili direktorica category managementa Jelena Knežević Vlahović, direktor Maxi Srbije Miloš Ristić i direktor Delta Maxi Grupe Dejan Jeremić u Podravkinoj su poslovnoj sedmerokatnici dočekali čla-novi Uprave Podravke Marin Pucar i Kru-noslav Bešvir, direktor sektora Tržište Ju-

goistočne Europe Robert Fodor, direktor sektora Poslovnog programa jela i doda-taka jelima Dino Bijač te direktor Podrav-ke Beograd Danijel Kocijan. Razgovaralo se o budućoj suradnji i razvoju biznisa u Jugoistočnoj Europi. Gosti iz Delta Gru-

pe posjetili su i tvornicu juha i Vegete u Koprivnici. Poslije razgledavanja nimalo nisu krili oduševljenje proizvodnjom kao i organizacijom u samoj proizvodnji. Po-sjet Podravki i Koprivnici završili su po-slovnim ručkom u Podravskoj kleti.

Vatrogasci dokazuju sve veću i bolju suradnju Podravke i Koprivnice

Delta Grupa u uzvratnom posjetu Podravki

Svečano postrojavanje vatrogasaca

Piše: Vjekoslav Indir

AKTUALNO 11

Prateći sve izraženiji trend u pre-hrambenoj industriji, Podravka je u suradnji sa Željkom Mavrovićem

za dvadesetak zaposlenika organizirala seminar pod nazivom „Zdrava hrana“.Seminar je održan krajem listopada u Sloboštini na Eko-imanju Mavrović. Ukupno 22 polaznika (tehnolozi, mar-ketingaši, agronomi) imalo je priliku čuti Mavrovićevo poslovno i životno iskustvo te saznati više o njegovim počecima, ra-zvoju i danjim planovima na eko-imanju. Također su doznali više o proizvodima, ciljnim skupinama kojima se i na koji na-čin obraća, zatim tehnologiji proizvod-nje prirodnih namirnica, eko-proizvodnji i makrobiotici. Uz Mavrovića predavač je bio i Željko Herner, dipl.ing. agronomije, savjetnik za ekološku integriranu poljo-privredu pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Teme njego-va izlaganja bile su Ekološki uzgoj žitarica, tehnologija proizvodnje, usporedba s tradicionalnom poljoprivredom, uvjeti i postupak za dobivanje eko-certifikata, vrste žitarica koje se uzgajaju i kontrole kroz koje proizvodi prolaze tijekom ra-znih etapa prerade. Ocjene seminara i rezultati analize upitnika zadovoljstva seminarom su izuzetno visoki pa dono-simo i nekoliko dojmova.

Seminar o zdravoj hrani oduševio Podravkaše

> Hrvatska ima potencijala u proizvodnji eko-hrane, za kojom u svijetu vlada veliki interes

Diana Janković, tehnolog specijalist:- Seminar „Zdrava hrana“ na Eko-imanju Ma-vrović protekao je u ugodnoj atmosferi s vrlo zanimljivim i aktualnim temama o kojima su govorili Željko Mavrović, dipl.ing. Željko Herner i dipl. ing. Goran Mirković, voditelj Eko-imanja Mavrović. Zanimljive su bile i informacije ve-zane uz ekološku poljoprivredu, uzgoj žitarica, uvjete i postupke za dobivanje eko-certifikata, kao i obilazak eko-imanja. Predavanje Željka Mavrovića o osobnom iskustvu i stečenom znanju u sportskoj i poduzetničkoj karijeri do-živjela sam kao jak poticaj na odlučnost svakog pojedinca da uvijek radi u skladu sa svojom vi-zijom, da svojim djelovanjem stalno doprinosi stvaranju poticajnog radnog okruženja, što u konačnici rezultira razvojem i uspjehom kom-panije u kojoj radi.Izlet u Park prirode Papuk sa svojim nevjerojat-no lijepim prizorima bio je još dodatna inspi-racija i motivacija za stvaranje novih i zdravih kvalitetnih proizvoda, koje od nas očekuje tržište i naši potrošači. Dubravka Blažek, marketing manager dječ-je hrane, kremnih namaza i snacka:- Bilo mi je zadovoljstvo prisustvovati seminaru „Zdrava hrana“ koji je na neki način kombinaci-ja znanja i iskustva. Predavači su nam prenijeli svoja znanja o ekološkoj poljoprivredi, kvalitet-noj prehrani i tome kako stil života pridonosi uspjehu u poslu. Posebno zanimljivo bilo je čuti kako je Željko Mavrović svoje sportsko iskustvo spojio s eko-proizvodnjom i sve to

zajedno primijenio u praksi i pretočio u svoje proizvode. U okviru seminara obišli smo eko-imanje, a posebno me oduševio posjet Parku prirode Papuk-Jankovac. Nadam se da ćemo ova novostečena znanja o eko-poljoprivredi uspješno primijeniti i unutar naše kompanije.Marijana Matijaković, tehnolog specijalist:- Seminar je bio zanimljiv i ukazao nam je na veliki potencijal Hrvatske u proizvodnji eko-hrane, za kojom u svijetu postoji veliki interes. Zakonska regulativa za ovakav način uzgoja, prerade i proizvodnje još se usklađuje s europ-skom regulativom što bi trebalo omogućiti našim proizvođačima da lakše plasiraju svoje proizvode i na europska tržišta. Željko Mavro-vić i njegova eko-zajednica pioniri su ovakvog načina proizvodnje u Hrvatskoj pa je Mavrović ukazao i na probleme s kojima se susretao od prvih dana pa sve do danas. Jako me se dojmio entuzijazam Mavrovića i njegovih su-radnika da ustraju u eko-načinu proizvodnje bez obzira na sve probleme, nerazumijevanje okoline i kako su rekli, maloj isplativosti.Mislav Hodalić, Danica d.o.o., voditelj odjela Sustav sigurnosti hrane:- Seminar „Zdrava hrana“ pokazao nam je jedan potpuno drugačiji pristup proizvodnji (ekološkoj) i proizvodu te krajnjem potrošaču. Takav ekološki proizvod dobiven je uz visoka ulaganja, niske prinose u primarnoj proizvod-nji, a prvenstveno je namijenjen uskoj grupi potrošača koji su spremni platiti i mnogo veću cijenu za njega. Ove proizvode njihovi kupci ne doživljavaju samo kao hranu, već kao nešto što će im osnažiti tijelo i osigurati im „povratak prirodi“.Pojam „zdrava hrana“, po meni, relativan je i kod ekološke proizvodnje i često se ne mogu poistovjetiti ta dva pojma. Razlog tome je što certifikaciju i uvjete dobivanja eko-markice diktiraju bogate postindustrijske zemlje poput Nizozemske. Gledajući s tog aspekta mislim da se mi u Podravki (jamčeći svojim potrošačima kvalitetnu, zdravstveno ispravnu i sigurnu hra-nu) uklapamo u ovaj pojam koji je prezentiran na seminaru. To je nešto što potrošač traži, a industrija je samo to brendirala i ponudila na tržištu. Prava bi pak ekološka proizvodnja trebala biti prvenstveno vezana uz manja obi-teljska gospodarstva. Ona će lokalnoj zajednici donositi dodatnu vrijednost, čuvajući pritom tradiciju i održavati razvoj ruralnih područja.

Piše: Vjekoslav Indir

ZAPOSLENICI12

Na nedavno završenom svjetskom pr-venstvu u kuglanju u austrijskom Rit-zingu hrvatski su kuglači postigli sjajne

pojedinačne rezultate, a ujedno su i kao ekipa osvojili prvo mjesto. Među članovima tog sjajnog tima nalazila se Podravkašica Željka Orehovec, nastavljajući time svoj uspješan niz osvajanja medalja u kuglačkom sportu. - Na svjetskom prvenstvu u Ritzingu u Austriji smo kao reprezentacija nastupali u tri vrste ovog takmičenja. Bilo je pojedinačno klasično kao što igramo našu ligu, sprint gdje se igra

10 u pune i 10 u čišćenje te tandem mix par u kojemu sudjeluju jedan muški i jedan ženski natjecatelj. Ja sam igrala u sve tri kategorije, u pojedinačnoj sam bila treća te sam sa Mariom Mušanićem također i u tandemu osvojila treće mjesto. U sprintu sam završila kao šesta i mi-slim da je sve zajedno bilo uspješno, jer smo u ukupnom plasmanu i kao nacija osvojili prvo mjesto zbrojem svih bodova. Tako smo sve zajedno osvojili pet medalja. Jeste li zadovoljni rezultatima?- Naravno, jer svaka je medalja vrijedna, pose-

bice kada se uzme u obzir da je puno velikih igrača tijekom samog natjecanja ispalo. Prvo sam bila i malo razočarana, no poslije kada sam sve zbrojila i oduzela, veliki je uspjeh uzeti jed-nu od medalja na svjetskom prvenstvu. Nije to bilo nimalo jednostavno postići u konkurenciji od dvadesetak najboljih ekipa iz cijelog svijeta i sada s nestrpljenjem već očekujemo sljedeće svjetsko prvenstvo iduće godine u Sarajevu. Od kad kuglate za KK Podravka?- Već 21 godinu, a kuglanjem se bavim sada već punih 26 godina. Prije Podravke kuglala sam u Čakovcu. Imam veliku podršku Podrav-ke i Grada Koprivnice u svojim nastupima. Podravka mi uvijek ide na ruku jer kad god mi trebaju dani za odlaske na takmičenja, bez ika-kvih problema mogu otići i nikada nisam imala problema. Na tome se najiskrenije zahvaljujem mojoj kompaniji, jer veliko je olakšanje vratiti se bez ikakvih problema svakodnevnim poslov-nim obavezama. Zato se trudim biti još bolja na poslu. Također imam podršku od obitelji, ali i kolegica na poslu. Prošla sam puno takmiče-nja, domaćih i međunarodnih liga i svagdje s ponosom ističem da radim u Podravki.Što biste izdvojili iz tog bogatog sport-skog staža?- O tome bi se dala napisati i dobra knjiga. Prošle godine smo, kao što to čine nogome-taši, igrali sve utakmice u novim dresovima koje nismo htjeli prati da ne izgubimo sport-sku sreću, jer se u tom dresu dobila prva uta-kmica. Neke su pak cure imale u parku jedan vodoskok kojega su morale vidjeti prije uta-kmice. Eto, ja nikada ne vežem tenisice. Samo ih prvi puta kada ih kupim svežem, poslije ih samo navučem, jedino ako mi se razvežu. To je moj običaj, nije praznovjerje, već neka vr-sta prizivanja dobrih rezultata. To su vam kao neka vjerovanja kojih se sportaši drže, recimo kao broj na dresu u kojemu stalno nastupate, a kad dobijete drugi doživite šok. Sve je to dio specifičnih priprema koje svaki sportaš ima, svaki na svoj originalni način.Razmišljate li o selektorskom poslu?- Nadam se da ću što se tiče kluba i klupskih takmičenja još dugo biti aktivna igračica. Što se tiče reprezentacije, dok me zdravlje služi voljela bih još odigrati dva, tri svjetska prvenstva. Ali to će biti i sve teže, jer dolaze nove, mlađe i sve bolje igračice. To je jedna nova prekrasna generacija koja može puno i hrvatsko kuglanje u toj novoj generaciji ima lijepu budućnost. Danas, sutra vidim se kao trener i selektor što dosada nisam htjela prihvatiti. Želim svakako kao i svaki sportaš ostati i dalje aktivna u sportu kojim se bavim. Bilo bi mi svakako zadovoljstvo da vodim neku od selekcija, bilo juniore ili kadete, jer bih voljela da mogu tako svoje znanje prenijeti na njih.

Željka Orehovec nastavlja uspješan niz osvajanja medalja u kuglanju

> S ponosom ističem da radim u Podravki

Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Berislav Godek

DOGAĐAJI I OBAVIJESTI14

Braniteljima Podravke i njezinom predsjedniku – Zahvalnica kninskog Caritasa

Kalendar akcija DDK

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA KOPRIVNICA

HRVATSKI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU - RH ZG STUDENI 2010. g.

ponedjeljak, 22.11. 2010.12.00 - 16.00 Podravka A. Starčevića utorak, 23.11. 2010.09.00 - 12.00 Crveni križ13.00 - 17.00 Crveni križ

srijeda, 24.11. 2010.08.00 - 11.00 Komunalac12.00 - 16.00 Bilokalnik

četvrtak, 25.11. 2010.13.00 – 17.00 Đelekovec petak, 26.11. 2010.12.00 - 16.00 Podravka juhe i Vegeta

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) i njezin predsjednik Mladen Pavković, primili su Zahvalnice u povodu 10. obljetnice Caritasa Župe Sv. Ante iz Knina, koje im je uručio fra Petar Klarić,

gvardijan i župnik Župe Sv. Ante za nesebičan doprinos i brigu te za ublažavanje boli siromašnima. Prema riječima gvardijana, s pravom su ih i zaslužili. Prigodom obljetnice utemeljenja i djelovanja župnog Caritasa branitelji UBIUDR-a nazvani su prijateljima siromaha. Naime, tijekom proteklih godina branitelji Podravke, putem Caritasa, u nekoliko su navrata slali veliku pomoć siromašnim građanima Knina, pretežno u odjeći, obući i hrani. Za veliki doprinos i suradnju s Gradom Kninom Mladen Pavković svojedobno je primio i jedno od najvećih priznanja Grada Knina, za što su ga predložile tamošnje braniteljske udruge. (N. Z. L.)

Stručna ekskurzija Društva kemičara i tehnologa KoprivnicaDruštvo kemičara i tehnologa Kopriv-

nica organiziralo je krajem listopada za svoje članove stručnu ekskurziju

u laboratorij Bioinstitut u Čakovcu i kom-paniju Tehnix u Donjem Kraljevcu. Posjet je započeo u Bioinstitutu gdje je članove srdačno dočekao direktor dr.sc. Saša Legen i menadžerica kvalitete dr.sc. Vesna Šimunić-Mežnarić. Oni su predstavili povijest i djelat-nost Bioinstituta, koji je sredinom prošlog stoljeća započeo s radom kao Veterinarska stanica, a danas je multidisciplinarna usta-

nova koja pokriva potrebe iz laboratorijske dijagnostike i veterinarske djelatnosti. Akre-ditiran je prema normi HRN EN OSO/IEC za 37 kemijskih i 24 mikrobiološke metode ispitivanja hrane i stočne hrane. Nakon pre-zentacije omogućeno je razgledavanje ke-mijskog i mikrobiološkog laboratorija, gdje su sudionici razmijenili iskustva i razmotrili razne mogućnosti suradnje. Nakon posjete Bioinstitutu uslijedio je odlazak u Čakovec u pratnji turističkog vodiča. Put se nasta-vio posjetom kompaniji Tehnix u Donjem

Kraljevcu koja se bavi projektiranjem, proi-zvodnjom i servisiranjem strojeva i opreme za zaštitu okoliša. Predstavnik Tehnixa vrlo je iscrpno objasnio mogućnosti i principe proizvodnje, pokazao pogone, a razgova-ralo se i o suvremenim trendovima u zaštiti okoliša. Kompanija kao svoju prednost ističe više od 50 patenata i inovacija te preko 350 vlastitih proizvoda koje vrlo uspješno plasira na domaće i inozemna tržišta. Ekskurzija je završena posjetom rodnoj kući Rudolfa Ste-inera u Donjem Kraljevcu, gdje su sudionici upoznati s njegovom bogatom poviješću te planovima Centra Rudolf Steiner koji bi trebao postati središte okupljanja stručnjaka iz područja kojima se bavio ovaj svestrani znanstvenik.Društvo kemičara i tehnologa Koprivnica ovom prilikom zahvaljuje Podravki koja je, kao i mnogo puta do sada, pomogla u realiza-ciji ove iznimno zanimljive stručne ekskurzije.

Društvo kemičara i tehnologa Koprivnica

SAVJET LIJEČNIKA 15

Piše: Dr. Tihana Jendričko, psihijatrica iz KB DubravaIzvor: www.zdravobudi.hr

2. dio

> Kod hipohondrijskog poremećaja karakteristična je stalna okupiranost osobe idejom da boluje od jednog ili više ozbiljnih tjelesnih poremećaja

> Češnjak je nezaobilazan dio svake kuhinje, ali i top liste namirnica s povoljnim učinkom na zdravlje

Nove spoznaje o ljekovitosti češnjaka

Crni češnjak Na tom tragu pojavila se i novost na eu-ropskom tržištu - ekstrakt crnog češnjaka koji svojim svojstvima zaslužuje svrstava-nje u funkcionalnu hranu, a jednako je dobar kao dodatak prehrani u kapsulama ili kao tekući ekstrakt koji se kao začin može dodavati u raznovrsna jela.Za razliku od svježeg bijelog češnjaka, crni češnjak ima sladak, blag okus te potpuno neutralan blag miris; također ne uzrokuje niti loš zadah nakon konzumacije niti ne-ugodan miris (isparavanje) kože.Razlog tome je što se fermentacijom (ko-jom svježi češnjak prelazi u crni) uništa-vaju dvije komponente ključne za inten-zivnu aromu: alin i alicin. I iako se upravo alicinu pripisuje većina kardiovaskularnih blagodati češnjaka, stručnjaci tvrde kako i u fermentiranom obliku češnjak zadržava velik broj bioaktivnih spojeva zaslužnih za kardioprotektivnu, antiagregacijsku i imunomodulirajuću funkciju.

Češnjakom protiv karcinoma Časopis Critical Reviews in Food Science and Nutrition nedavno je objavio pre-gledni rad o antikarcinogenom djelova-nju ove biljke. U tom radu se navodi da epidemiološke, pa također i laboratorij-ske studije ukazuju na to da konzumira-nje češnjaka smanjuje učestalost karcino-ma želuca, debelog crijeva, dojke i grlića maternice. Smatra se da je antikarcinogeno djelo-vanje češnjaka posljedica brojnih meha-nizama, uključujući zaštitu od slobodnih radikala, ulogu u metabolizmu nekih enzima, zaštitu od oštećenja DNA i kro-mosoma.Od budućih se istraživanja očekuje odgo-vor na pitanje je li bolje konzumirati ter-mički obrađen ili svježi češnjak. Također, očekuje se razvoj funkcionalne hrane s dodatkom češnjaka koja neće imati mi-ris po češnjaku, ali će sadržavati sve tvari koje imaju antikarcinogenu aktivnost.

Ljekovita svojstva češnjaka pozna-ta su od davnina. Starorimski pisac Plinije opisao je češnjak kao lijek za

desetke zdravstvenih tegoba. I današnja moderna znanost potvrđuje iznimne moći te „banalne“ namirnice te je i meta-analiza objavljena prošle godine u časo-pisu Nutrition Research Reviews. Analiza 29 studija provedenih tijekom zadnjih dvadesetak godina pokazala je kako konzumacija češnjaka značajno snižava ukupni kolesterol i trigliceride. Uz dobro poznata antibakterijska i antivirusna dje-lovanja, poznato je i kako češnjak sadrži sumporne spojeve koji pomažu u detok-sikaciji.Češnjak je nezaobilazan dio svake kuhi-nje, ali i top liste namirnica s povoljnim učinkom na zdravlje. Nekoliko desetaka biološki aktivnih tvari, uključujući vita-mine, minerale, enzime i fitokemikalije, zaslužni su za ljekovita svojstva češnjaka. Zbog jedinstvenog sadržaja fitokemika-lije alicina češnjak posjeduje protuviru-sno i antibakterijsko djelovanje. Iako se često ne glorificira kao neki egzotičniji sastojci i biljke, obični češnjak ima oz-biljne znanstvene potvrde da uništava bakterije, gljivice, viruse i parazite. Snaž-no djelovanje češnjaka potvrđeno je i u obrani od respiratornih bolesti, kao što su prehlade, astma, bronhitis, pa čak i tu-berkuloza. Ipak, mnogim ljudima smeta intenzivan miris češnjaka i stoga zaziru od njegove konzumacije.

Piše: dr.sc. Darija Vranešić Benderwww.zdravobudi.hr

COOLINARIKA16

Evo nekoliko općih smjernica za upo-trebu vina pri kuhanju:• Bijelo vino i sherry obično se upotre-bljavaju u jelima od piletine i morskih plodova, zatim uz sireve, krem juhe i lagane svijetle umake.• Crno vino pojačat će aromu jelima od crvenog mesa, divljači i konkretni-jih, mesnih umaka.• Suha i lagano slatka vina preporučuju se za lagana predjela, a takva će vina dobro popratiti i sastojke u obliku su-hoga mesa te ribe i plodova mora.• Tjestenina sa sirom doživjet će una-pređenje “popravite” li je s malo rosea ili crnog vina, terana ili plavca.• Jelima s jajima isto će se dogoditi uz pomoć suhog bijelog vina ili rosea.• Dok pirjate povrće, dodajte mu malo vašeg omiljenog bijelog vina i pustite arome da se stope.• Vino se može upotrebljavati i u ma-rinadi. Alkohol i kiseline omekšavaju meso i ujedno ga aromatiziraju.• Vino, a posebno ojačana vina, jelu se obično dodaje na sredini ili pred kraj kuhanja.• Vrijeme potrebno za kuhanje vina ovisi i o boji: bijelo vino zagrijavaj-te kraće, a crveno dok gotovo ne ispari, a boja ne postane tamna, gotovo smeđa.Bijeli sauvignon, inače aromatič-no vino koje može mirisati na tra-vu i bilje, naglasit će okus začin-skog bilja u jelima. Crni zinfandel (inače kalifornijsko vino hrvatskog podrijetla) sadrži arome bobica i višnje, stoga će se dobro uklopiti u slatkaste umake za divljač. Mladi chardonnay voćne arome dobro ide u deserte, a stariji će “dići” orašasti okus kolača (savršeno za božićne kolače!).• Kolačima bez čokolade likerska vina, polusuhi pjenušac i aromatična slatka vina.• Suhim kolačićima pje-nušce starijih berbi, bijela slatka i poluslatka vina te desertna vina.• Pravilo je da se uz čo-koladu i kolače s čoko-ladom vino ne pije, sto-ga im se ono ne dodaje ni u pripremi.

Vino u kuhinji

> Želite li pojačati i istaknuti aromu jela koje pripremate te mu dodati novu dimenziju, pročitajte glavne smjernice

Glavne smjernice

Vino u kuhanju pojavljuje se vrlo rano – praktički od prve proizvede-ne kapljice. Osim kao piće i dodatak

jelu, u nekim je slučajevima služilo i kao lijek ili bar preventiva od bolesti.Vino, a posebno ojačana vina, jelu se obično dodaje na sredini ili pred kraj kuhanja. Postoje brojni povijesni zapisi o upotrebi vina. Javljaju se u Homerovim opisima recepata starih Grka te kasnijim opisima rimskih gozbi koje su utjecale na kuhinju svih mediteranskih naroda. Recepti iz srednjevjekovne Francuske daju naslutiti da je vino bilo jedan od glavnih sastojaka pri kuha-nju. Engleska kuharica iz 1739. godine obiluje receptima s različitim vrstama vina. Jednaku po-

pularnost vino je imalo i u Americi. Uvozili su se sherry, porto i madeira, a čak je i američki pred-sjednik Thomas Jefferson proizvodio vlastito vino. Kod odabira vina za kuhanje, rukovodite se načelom da mora biti dovoljno kvalitetno i za piće. Na tržištu postoje i specijalna “vina za kuhanje”, no većina kuhara ih izbjegava jer nemaju željene karakteristike (a uz to su i sla-na!) te bi mogla vašem jelu priskrbiti neželjena svojstva, prije nego mu poboljšati okus. A to je ono što želite, zar ne? Ako ste početnik s ovom namirnicom, upoznavanje počnite s poznatim vinima koja ionako vrlo vjerojatno držite kod kuće. Kada shvatite princip miješanja okusa, moći ćete se upustiti u šira istraživanja.

Marija Kuzminski zamjenica je šefa kuhinje hotela Turist u Varaždi-nu i jedna od autorica nedavno

predstavljene knjige „Tri kuharice – slatki okusi varaždinskoga kraja”. Pobjednica je Kuharskog kupa 2005. godine osvajanjem četiri kristalne kuhače u svim kategorija-ma: za svečane hladne plate, za glavno toplo jelo, za desert i 1. mjesto u uku-pnom poretku. Također je članica Hrvat-ske kuharske reprezentacije, a mi ćemo je pobliže upoznati kroz njezine odgovore i prigodni recept koji nam predstavlja.

Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo u ku-hanju i po čemu ga najviše pamtite?- Prva nezaboravna iskustva stekla sam u restoranu motela na Varaždin Bregu, na-daleko poznatom po dobroj kuhinji i do danas poznatim varaždinskim klipićima.

Koje je vaše najveće dosadašnje prizna-nje, uspjeh?- Najveće dosadašnje priznanje mi je osvojeni prvi Hrvatski kuharski kup 2005. godine s ukupnom pobjedom u sve tri kategorije (hladno, toplo i desert).

Koja jela najviše volite pripremati i za koga?

- Volim jednostavna, lagana i ne previše začinjena jela: juhe, salate, ribu, oboža-vam čokoladu, a kuham za svakoga tko voli domaću kuhinju.

Bez kojih namirnica/začina ne možete zamisliti dan u kuhinji?- Voće i povrće svakodnevne su namirni-ce u mojoj kuhinji, a od začina svakako je Vegeta na prvome mjestu.

Preferirate li modernu ili tradicionalnu kuhinju… zašto?- Tradicionalnu kuhinju u suvremenoj obradi, jer moj je poseban interes istraži-vanje naše kulinarske baštine.

Koju svjetsku kuhinju smatrate najzani-mljivijom… zašto?- Zanimljiva mi je francuska kuhinja, jer sam imala mogućnost upoznati se s nači-nom rada i samim pristupom radu, krea-tivnim pripremama i oblikovanju jela.

Vaš idealan ručak ili večera… od pre-djela do deserta?- Romantična večera od više sljedova (slow food)

Vaš savjet početnicima u kuhinji?

- Samo upornošću, velikom voljom i odricanjem možete postati dobri kuhari. Neka vas vodi misao da ono što ne valja za vas, ne valja ni za gosta.

COOLINARIKA 17

Martinjska guska Sastojci:1 domaća guska (cca 3,5 - 4 kg)2 jabuke, 2 kruške, 1 zrela dunja, bobice grožđa3 dl mesnog temeljcasol, papar1 žlica Vegetemasnoća za pečenje

Priprema:1. Očišćenu gusku dobro začiniti mješavinom soli, papra i Vegete te ostaviti preko noći u hladnjaku.

2. Prije pečenja gusku napuniti očišćenim i na kriške narezanim voćem, koliko stane.

3. Preostalo voće, zajedno s guskom staviti u tepsiju, preliti vrućom masnoćom i peći u dobro zagrijanoj pećnici, najprije pokriveno oko 1 sat, a zatim bez poklopca da lijepo porumeni.

4. Gusku podlijevati mladim vinom i temeljcem.

> prilog: pirjani crveni kupus i voće

Marija Kuzminski – Pobjednica Kuharskog kupa 2005. godine

MOZAIK18

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBI-UDR) u utorak je, pod pokrovitelj-

stvom Koprivničko-križevačke županije, odnosno župana Darka Korena, u pre-punoj dvorani koprivničkog Domoljuba, organizirala još jedan iznimno uspješan humanitarni koncert za kojeg se tražila karta više. Riječ je o koncertu pod nazi-vom “Od srca srcu”, a nastupili su Kruno-slav Kićo Slabinac, grupa Oldies Goldies i Vilibald Kovač.- Udruga često pomaže, naravno u gra-nicama svojih mogućnosti. Tako smo se i ovog puta rado prihvatili organizacije koncerta za šestero djece koji su nema tome dugo ostali bez roditelja. Među-tim, svjesni smo da zbog relativno malog broja mjesta u dvorani nismo i nećemo biti u mogućnosti prikupiti neka iznimno

velika sredstva. To nam nije bila ni zada-ća. S ovim koncertom jednostavno smo željeli skrenuti pozornost javnosti na dje-cu koja su gotovo preko noći ostala bez svojih najmilijih i pomoći im koliko mo-žemo. Stoga nitko nije mogao u dvora-nu bez kupljene ulaznice, što znači da je prihod od karata podijeljen – djeci. Ovo je možda “putokaz” da i ostali krenu na-šim putem pa da na neke druge načine pomognu, možda više nego što smo to uradili mi – sa srcem, rekao je Mladen Pavković, inicijator koncerta i predsjednik UBIUDR-a Podravka.

Kad je organizator pozvao izvođa-če, oni su se odmah odazvali. Prvi među njima bio je Krunoslav Kićo

Slabinac. Rekao nam je:- Ovo nije prvi put da surađujem s Po-dravkinom udrugom. To je jedna od naj-

boljih i najcjenjenijih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Nije mi trebao po-seban poziv. Zbog koncerta u Koprivnici otkazao sam i nastup u Sarajevu, koji je trebao biti isti dan i u isto vrijeme. Nadam se da sam vam time sve rekao.Koncertom su bili zadovoljni i gledatelji u dvorani, a nazočna su bila i djeca za koju se prikupljao prilog, kao i njihova rodbina.- Kad nas god pozovete za ovakve stvari, rado ćemo se odzvati, rekli su nam Vili-bald i članovi grupe Oldies Goldies.Branitelji Podravke zahvaljuju na pomoći Podravki, Belupu, Hartmannu, Bilokalni-ku, ZAMP-u, HŽ-u, Pučkom otvorenom učilištu i drugima.- Svi zajedno možemo puno, kazao nam je na kraju Mladen Pavković, a to se pokazalo i na ovom koncertu “Od srca srcu”. (N. Z. L.)

U Izložbenom prostoru koprivničkog Doma mladih, u srijedu, 17. stu-denoga u 19 sati, u povodu 19. obljetnice okupacije Grada Vukovara, bit će otvorena izložba fotografija “Da se ne zaboravi – Vukovar” auto-ra Mladena Pavkovića. Na izložbi će biti predstavljeno tridesetak foto-grafija u boji razrušenog grada, koje će nas još jednom podsjetiti na velike žrtve koje su podnijeli branitelji i stanovnici Vukovara tijekom hrvatskog Domovinskoga rata. Bit će to 62. Pavkovićeva samostalna izložba na temu Domovinskog rata, a otvorit će je Darko Koren, žu-

pan Koprivničko-križevačke županije. Poseban gost bit će dr. sc. Ma-tej Meštrić, dipl. ing. građ. koji je konstruirao idejno rješenje za gradnju vukovarskog Vodotornja, koji ni stotine srpskih granata za vrijeme rata nisu uspjele srušiti i koji je simbol obrane Vukovara i Hrvatske. Sudjelo-vat će i Mješoviti pjevački zbor KUD-a Podravka, pod vodstvom Darije Kivač. Izložba će se moći razgledati do kraja mjeseca. Uz Dom mladih, organizator je Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR). (N. Z. L.)

Pavkovićeva samostalna izložba na temu Domovinskog rata

Za koncert “Od srca srcu” tražila se karta više

> prihod od ulaznica namijenjen djeci koja su nema tome dugo ostali bez roditelja

CRTA

: Ivan

Har

amija

- H

ans

Podravka je s proizvodnjom zamr-znutih gotovih slastica počela 2002. godine u Ital-Iceu u Poreču. Tijekom

godina se mijenjao asortiman, a počela je i proizvodnja gotovih pita u Podravkinoj pekari u Koprivnici. Danas se asortiman zamrznutih slastica sastoji od Tiramisu i Mozart torte, Schwarzwald i Tiramisu de-serta te Pite Mađarice. Pažljivo odabrane i maštovito pripremljene slastice odlikuje savršen izgled i okus, kontrolirana kvalite-ta i dostupnost u svakom trenutku. Ove godine Podravka je svoj svijet za-mrznutih slastica proširila s još jednim savršenim, gotovim kolačem: Boem kockom 500 g. Podravka Dolcela Boem kocka lagana je slastica kojoj posebnu draž daju lješnjaci u kombinaciji s izvr-snom kremom od vanilije. Tradicionalni način pripreme ove zahtjevne poslastice iziskuje dosta vremena, a Dolcela se još

jednom iskazala kao pomagač na kojega se svaka domaćica uvijek može osloniti. Prepustite se slatkom užitku u jednom od zasigurno najpopularnijih kolača. S Boem kockom Dolcela zasigurno nećete pogri-ješiti, a vaši će vam nenadani gosti to i potvrditi. Za nadolazeće blagdane i zao-kružen ručak isprobajte nešto poznato, a pripremljeno na brz i jednostavan način. Za novi stil života… Sa srcem!! (I. K. V.)

Boem kocka – novost među Podravka zamrznutim slasticama

Podravkin restoranJelovnik za studeni

15. 11. ponedjeljak Varivo grah s tijestom, suha rebra, salata

22. 11. ponedjeljak Varivo grah s kiselom repom, kuhani hamburger

17. 11. srijeda Pečena svinjetina, krumpir seljački, salata

24. 11. srijeda Kobasica pečenica, pirjani kiseli kupus, krumpir slani

19. 11. petak Špek fileki, pire krumpir, salata

26. 11. petak Varivo kupus u rajčici, kosani odrezak, kolač

16. 11. utorak Junetina sa šampinjonima, pirjana riža, salata

23. 11. utorak Junetina na lovački, tijesto, salata

18.11. četvrtak Pileći paprikaš, tijesto, salata

25. 11. četvrtak Pečena piletina, mlinci, salata