OSNOVNI POJMOVI

TURIZAMo skup odnosa i pojava koje nastaju kretanjem ljudi i zadovoljenjem

njihovih potreba o boravak duži od 24h i ne ostvaruje se nikakva ekonomska koristo svako kretanje stanovništva iz mjesta stalnog boravka u mjesto, drugu

regiju, zemlju, a zbog odmora, rekreacije, bavljenja nekim sportskim aktivnostima, avanturizma...

Definicije:1. Nominalističke – objašnjavaju se pojave turizma prema nazivu2. Gospodarske – uz objašnjenja ističu i značenje turizma kao

gospodarske djelatnosti3. Univerzalne 4. Statističke

U Hrvatskoj oko 10 mil. turista, 20% neprijavljenih

RESURS – bilo koje dobro koje se može gospodarski valoriziratiTURISTIČKI RESURS – geografski resurs koji je dovoljno atraktivan da privuče pažnju i posjetu turista

1. PRIRODNI (BIOTROPNI) TURISTIČKI RESURSI a) Geomorfološki – reljef (planine, špilje, vulkani...)b) Klimatski – klima (mediteranska najatraktivnija)c) Hidrogeografski – sve vode (mora, jezera, bare...)d) Biogeografski – flora i fauna e) Pejsažni – izgled nekog prostora

2. DRUŠTVENI (ANTROPOGENI) TURISTIČKI RESURSIa) Kulturno-povijesni (građevine)b) Etnosocijalni (narodni običaji)c) Umjetnički (muzeji)d) Manifestacijski (Oktoberfest)e) Ambijentalni (spona prirodnih i društvenih)

EMITIVNA/RECEPTIVNA PODRUČJAa) RECEPTIVNA

- mjesto dolaska turista, gdje se turizam odvija- zaštita prostora (zbog masovnosti)

b) EMITIVNA- od kuda turisti dolaze- incijalni čimbenici- najvažnija zapadna Europa i SAD- 695 mil. turista u svijetu registrirano

zemlja br. turista u mil. $ zemlja prihodi turizma u mil. $1. Francuska 75,0 1. SAD 65,12. Španjolska 52,5 2. Španjolska 41,73. SAD 40,4 3. Francuska 36,6

ETAPE U RAZVOJU TURIZMA

Sredinom 19. st. J. cook je organizirao izlet na godišnjicu društva antialkoholičara, zaradio novac pa na temelju toga osnovao agenciju koja je kasnije organizirala na desetke različitih izleta smatra se začetkom modernog turizma

1. PREDTURISTIČKO DOBAo razdoblje od prije sredine 19. st. jer su postojala kretanja, manifestacije

koje su imale osobine turističkih kretanjaa) Antičko razdobljeb) Srednjovjekovno razdoblje (feudalno doba)

2. DOBA SUVREMENOG TURIZMAo razdoblje Grand Toura (do 1955.)o razdoblje nakon drugog svj. rata (nakon 1955.)

2 temeljne razlike između 2 razdoblja:1. turizam više nije privilegij bogatih, postao svima dostupan,

masovna pojava2. turist. kretanja izraženija ljeti, manje zimi, najmanje proljeće i

jesen; odvija se vikendima, suvremeni turist postaje sve zahtjevniji, spreman platiti više za svoja zadovoljstva

UČINCI (DJELOVANJA, FUNKCIJE) TURIZMA

1. Izvanprivredna djelovanja (neekonomske funkcije)a) s neposrednim djelovanjem

- zdravstvena funkcija- zabavna funkcija- kulturna funkcija

b) s posrednim djelovanjem- socijalna funkcija- politička funkcija

2. Privredna djelovanja (ekonomske funkcije)- multiplikativna- indukativna- akceleratorska- konverzijska- funkcija zapošljavanja (tercijarizacija) - razvoj nerazvijenih područja - usklađivanje robno – novčanih odnosa- jačanje vanjskoprivrednih odnosa (posebno platne bilance)- toplice imaju značaj kurativnog lječenja, ali ne i izliječenja

Ekonomske funkcije:1. Nerobnim deviznim priljevom izravnava se platna bilanca2. Turizam zapošljava trajno radnu snagu, a najviše sezonski3. Turizam je usko vezan uz sve grane gospodarstva

FAKTORI TURIZMA

čimbenici koji utječu na razvoj turizma odn. na proces stvaranja motiva kod čovjeka da putuje – faktori ponude i faktori potražnje

FAKTORI PONUDE – djeluju na prostoru gdje turist boravi odn. destinaciji – receptivno tržište

A) ČIMBENICI PONUDE

1. ATRAKTIVNIa) PRIRODNI – svi oni koje je priroda stvorila

a) Geomorfološki – udubine, uzvisineb) Klimatski c) Hidrogeografski – mora, jezera, rijeke...d) Biogeografski (zoo ili fito)e) Pejsažni – čovjek i priroda stvorili

b) ANTROPOGENI – koje je stvorio čovjek/društvoa) Kulturno-povijesni (spomenici i kazališta, muzeji)b) Etnosocološki (narodni običaji, npr. alka)c) Umjetnički d) Manifestacijski (Oktoberfest, Velesajam, priredbe, nogometne utakmice)e) Ambijentalni (posebni gradski prostori, npr. Gornji grad)

2. KOMUNIKATIVNIa) Željeznički b) Cestovnic) Riječnid) Jezerski e) Morski f) Zračni

3. RECEPTIVNI (PRIHVATNI)a) Smještajni kapacitetib) Prehrambeni kabacitetic) Komunalna infrastrukturad) Sportski objektie) Objekti zabave i drugo

FAKTORI POTRAŽNJE – djeluju na mjestu odakle turist dolazi – inicijalni faktori

B) ČIMBENICI POTRAŽNJE

1. SOCIOEKONOMSKI – što su izraženiji, veća je mogućnost kretanja turistaa) Demografski (struktura, stanovništvo)b) Industrijalizacijac) Urbanizacija (postotak gradskog stanovništva)d) Financijska sredstvae) Slobodno vrijeme

2. TEHNIČKI Promet i prometna sredstva te prometna organizacija (što je stupanj

razvijenosti prometa veći, to su i pretpostavke za razvoj turizma veće)

3. SOCIOPSIHOLOŠKIa) Sportb) Zdravstvo

c) Politikad) Kulturae) Modaf) Navikeg) Oponašanjeh) Prestiži) Vjeraj) Ljubav

- što je stanovništvo obrazovanije, to više putuje- ako je stupanj industrijalizacije veći, veća su i turistička kretanja- što je postotak urbanizacije veći, veći je i broj turista

VRSTE I OBLICI TURISTIČKIH KRETANJA

A) FUNKCIONALNI ELEMENTI TURISTIČKIH KRETANJA

Analiza putovanja:1. Prethodna etapa- ovisi odakle turist dolazi, kud putuje, što je motiv putovanja, koje prometno

sredstvo odabire i o kojoj vrsti turizma je riječ - od svoje kuće do granice se ne može osobito ekonomski iskoristiti, ali se mogu

napraviti manji pomaci (npr. vlakovima, autobusima – sama karta, sendviči, sokovi...)

2. Glavna etapa - ekonomski najpogodnija da se iskoristi- od granice Hrvatske do glavne destinacije- mi tu etapu nismo dovoljno iskoristili- ovisi od vrste turizma (eskurzija, izlet – nije isplativo, ali boravišni je) te o

prostoru i rasporedu atrakcija (npr. Rastoke)- ako je prometno sredstvo željeznica, neće biti potrošnje jer je vezana uz

prugu i stanice, no avionski prijevoz je najgori, on intelektualno osiromašuje- ekonom. iskoristiva ako nije jednosmjerna, mora biti razgranata

3. Povratna etapa - ekonomski najneiskoristivija, najneisplativija jer financijski stanje nije nešto, a također i motivi

BORAVAK:- vrijeme koje turist provede u turističkoj destinaciji koju je on odabrao- uspjeh – ako svojom ponudom uspijemo produžiti boravak turista- vremenske prilike mogu utjecati na skraćenje i preduženje turističke sezone- na boravak utječe atraktivnost resursa (stupanj atraktivnosti)- kvaliteta usluga (kondukteri u autobusu, policajci na ulici, konobari...)- sadržaj boravka (mora biti bogat, oplemenjen – zabavne igre...)- za ocjenu boravka najkvalitetniji pokazatelj je povećanje broja noćenja – iz

toga se mogu vršiti kvalitativne i kvantitativne analize B) KVALITATIVNI ELEMENTI TURISTIČKIH KRETANJA

REKREACIJA:- lat. recreatio – ponovno obnavljanje snage organizma- najveći br. turista započinje turistička kretanja zbog rekreacija, manji dio zbog

kulturnih elemenata- u suvremeno doba dominira kombinacija rekreacije i kulturnih elemenata- fizička aktivnost čovjeka koji je rezistentan na neke suvremene oblike

življenja; najnegativniji utjecaj ima aerozagađenje, buka, zamor

AEROZAGAĐENJE- prisutstvo plinova, para u atmosferi koje nisu posljedica normalnog stanja- stupanj onečišćenja atmosfere ovisi o geografskoj širini, položaju, vrsti

industrije, provjetravanju, povoljnim ili nepovoljnim klimatskim elementima

- ako je koncentracija zagađenja 2%, tijekom vremena nastupaju ozbiljna oboljenja organizma, ako je 8% nastupa smrt

- posebno djeluje na respiratorne organe- usporava rast biljaka, smanjuje vidljivost

BUKA (mj. jedinica – fon) - zvukovi preko 120 fonova ozbiljno oštećuju sluhZAMOR – osjećaj zamora je subjektivno doživljaj, smanjuje sposobnosti za rad, izaziva fiziološke promjene (malaksalost, neopreznost, dekoncentracija)

C) KULTURNI ELEMENTI TURISTIČKIH KRETANJA

- antropogeni sadržaji postaju sve značajniji u odabiru turist. destinacije- to su oni sadržaji koji obogaćuju čovjekovu ličnost, kojima čovjek zadovoljava

kulturne i psihičke potrebe- prednosti: točno se zna kad su i koliko traju; kraća od rekreacije, ali bogatija

klijentela- Hrvatska posjeduje prirodna i kulturna bogatstva; velika disperzija turističke

ponude

4 elementa na kojima se temelje turistička kretanja:1. INFORMIRANOST

- postupak informiranja potencijalnih turist. klijenata koji će posjetiti naš resurs - osnovne informacije koje plasiramo na tržište potražnje- načini: klasično (npr. prospekti), inovativnost

2. UPOZNAVANJE- aktivniji odnos prema kulturnim resursima - potrebno je dati puno više detalja- detaljno upoznavanje turista s resursom

3. KONTAKTIRANJE- "dodir" turista s pojavama, objektima, kulturnim sadržajima- neposredni dodir s trgovinama, ljudima, prometnim sredstvima- velika uloga: turistički vodiči i druge turističke organizacije

4. DOŽIVLJAVANJE- najkompleksinji element turističkog kretanja, zato su takva kretanja najduža i

najzahtjevnija- u cijelosti angažira čovjekove osjećaje i čula

- ovisno o trajanju boravka i udaljenosti destinacije razlikujemo:

1. BORAVIŠNI TURIZAM- putovanje na dulje relacije i dulji boravak (preko 3 dana) u odabranoj

destinaciji ili putovanju- uglavnom vezan za god. odmore, u novije vrijeme se koristi u 2 ili više

razdobolja, razl. god. doba (npr. skijanje zimi, ljetovanje ljeti)

2. EKSKURZIJSKA PUTOVANJA- kraća, do 3 dana, motivirana kulturnim, znanstvenim, sportskim i ostalim

poticajima

- individualna ili grupna- unaprijed planirana, ponuda mora biti programom detaljizirana- najčešće autobusom, ali i brodom, blakom, avionom, autom

3. IZLETNIČKA KRETANJA- od pola dana do 2 dana- vikend-turizam

- s obzirom na turistički prostor: 1. Planinski2. Primorski3. Jezerski4. Gradski5. Seoski6. Toplički (zdravstveni)

- s obzirom na nacionalnu strukturu:1. Domaći2. Inozemni

- s obzirom na prostor gdje nastaje ili se stvara:1. Emitivni2. Receptivni

- s obzirom na dobnu strukturu:1. Dječji2. Omladinski3. Turizam osoba zrele dobi

- turistička kretanja mogu biti:1. Individualna2. Obiteljska 3. Grupna

- ostalo:- tranzitni – u prolazu – zaustavljanje radi odmora, razgledavanja, hrane- nautički, lovni, ribolovni, kongresni, ruralni, splavarenje na divljim vodama

- naturizam – Hrvatska ima komparative prednosti jer je u većini zemalja mediterana zabranjen

- zahtjeva posebne objekte i izdvojene plaže, povratak prirodi, gosti visoke raine kulture i više platežne moći

TURISTIČKI RESURSI

RESURS – bilo koje dobro koje se može gospodarski valorizirati

A) PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI

1. KLIMATSKI TURISTIČKI RESURSI- povoljna klima je jedan od najvažnijih čimbenika turističke privlačnosti- jedni tipovi klime djeluju povoljno na organizam i cjelokupno raspoloženje

čovjeka, drugi pak negativno i destimulativno

- poseban utjecaj imaju:a) SUNCE – INSOLACIJA

- insolacija – dio sunčeve energije koji dolazi do Zemlje- temperature zraka veće između obratnica, odn. oko ekvatora, a hladnije

blizu polova- prevelika količina insolacije ne mora biti stimulativna (ako je relativna

vlažnost zraka prevelika)

b) TEMPERATURE ZRAKA- ovise o rasporedu kopna i mora; kopno se brže hladi i zagrijava od vode- ovise i o apsolutnim visinama

c) MORSKE STRUJE- one koje teku iz ekvatorijalnih širina (Golfska, Kurošivo) zagrijavaju zrak,

a hladne (Labradorska, Ojašivo) ga hlade (zato su obale V. Britanije i Norveške toplije i ne lede se, dok su obale Kanade na istoj geogr. širini hladnije i zamrznute tijekom godine)

d) VJETAR- cirkulacija zraka, posljedica narušavanja ravnoteže zraka što je izazivaju

barometarski minimum i maksimum- ciklona - na području barometarskog minimuma (zrak struji sa svih

strana u središte minimuma)- anticiklona – područje barometarskog maksimuma (zrak struji od

središta na sve strane)- mogu biti poticaj za turistička kretanja (povjetarac s Učke pomaže u

problemima disanja; daskanje), ali i uzročnici ograničenja istih (hladnoća)

vjetrovi:a) STALNI – pasati, zapadni, sjeveroistočni polarni vjetrovib) PERIODIČNI – nastaju kao posljedica nejednolikog zagrijavanja kopna i

mora – ljetni i zimski monsuni (južna, jugoistočna Azija), etezijski vjetrovi (istočni Mediteran)

c) LOKALNI – nastaju kao posljedica specifičnih prirodno-geografskih karakteristika nekog područja – mistral (Provansa, Francuska), sjeverac (panonska Hrvatska) bura (Jadran), široko (scirocco; Tunis, Maroko, Sicilija), jugo (hrvatsko primorje) fen (föhn; u Alpama), pampero (pampe Južne Amerike), samum (arapske pustinje)

e) OBORINE I RELATIVNA VLAŽNOST- najveće količine kiša primaju područja oko tropa, za vrijeme ljetnih

monsuna u prostorima južne i jugoistočne Azije, a najmanje područja u zoni visokog tlaka (pustinje kao Sahara, Kalahari, Gobi, Australska pust.)

- kratki i brzi pljuskovi pomiješani s dugim sunčanim danima i suhim razdobljima (mediteranska i suptropska klima) nemaju negativno značenje za razvoj turizma, dok su dugotrajni oblaci i kiša (zapadnooeuropska klima) ozbiljno ograničenje

3 tipa vremena:1. TIP STALNO VEDROG VREMENA2. TIP STALNO VLAŽNOG VREMENA3. TIP PROMJENJIVOG VREMENA

klime:1. EKVATORIJALNA KLIMA

- stalno veoma visoke temperature zraka, mala kolebanje temperatura tijekom cijele godine (nema godišnjih doba) i velike količine padalina (kiša)

- nepovoljna za razvoj turizma osim u prostorima viših planina (pretežno visoka Afrika, viši predjeli Indije i Indokineskog poluotoka)

- Singapur – tipična ekvator. klima – visok postotak vlage u zraku – uglavnom poslovni i tranzitni turizma, aktivnosti se obavljaju u ranim dopodnevnim satima i u laganoj pamučnoj odjeći

- porječje Amazone, Indonezije, Gvinejskog primorja, zavale Konga

2. TROPSKA KLIMA- 2 godišnja doba – dio s kraćim i dio s dužim kišnim razdobljima- Brazil, sjeverna Australija, Sudan, senegal, planinska područja istočne Afrike i

Srednje Amerike i Pacifički otoci- česte tropske oluje i snažni vjetrovi (tajfuni, huricani) 2 podtipa:

a) KLIME ZAPADNIH PRIMORJA – pogodnije za razvoj turizma u zimskim mjesecima jer nema većih kiša (zemlje Gvinejskog primorja i Acapulco u Mexicu)

b) TROPSKO-MONSUNSKI TIP TOPLIH KLIMA – ljeti puno više oborina, ali su zato zime izrazito suhe, pogodnije zime za posjete (jugoistočna Azija, posebno Indija)

3. UMJERENO TOPLA- dijeli se na klimu zapadnih primorja (mediteranska) i klimu istočnih primorja

- mjesečni srednjaci tijekom cijele godine iznad 6°C, dnevne temp. između 10 i 25°C

- zime ugodne i bez velikih hladnoća; zapadna primorja kišovita, istočna izložena vjetrovima

- mediteranska - najprivlačnija područja turizma u svijetu (europsko i afričko Sredozemlje, središnji Čile, jugozapadna Australija i jugozapadna Afrika); turizam pretežno ljeti, ali i zime privlačne

- istočna primorja – ljeti topla, ali znatno kišovitija; zimi temp. blage, ali česte kiše; također pogodne za razvoj turizma (Florida (SAD), Urugvaj, južni Brazil, jugoistočna primorja Afrike i južna Kina)

4. UMJERENA (SVJEŽA) KLIMA- 1-5 mj. godišnje joj je srednja temp. niža od 6°C- 4 godišnja doba- 3 podtipa – klimatsko-vegetacijska zona zapadnih primorja (puno vlage od

zapadnih vjetrova; sj. Amerika, Europa, južni Čile), zona istočnih primorja (velike kineske nizine i istočna primorja SAD) i zona kontinentalne klime (relativno malo oborina; unutrašnji prostori euroazijskog kontinenta i sjev. Amerika)

- turistički ova klima nije ozbiljna konkurencija mediteranskoj

5. PLANINSKI TIP KLIME- određena nadmorskom visinom- u pustinjama su planine suhe, u tropima kišne, na najvećim visinama je snijeg,

u umjerenoj klimi su ljeta kišna, a zime uglavnom sa snijegom

6. HLADNA KLIMA- kratka i prohladna ljeta, duge i oštre, hladne zime- preko 6 mj. prosječna temp. je ispod 6°C

- tri tipa: zapadnoprimorski (norveški), istočnoprimorski i kontinentalni (sibirski)- omogućuje kratku turističku sezonu – zimski sportovi, lov i ribolov- obale Skandinavije, Kanada, Sibir

7. POLARNA KLIMA- nepovoljna za masovniji turizam - srednje temp. niže od 6°C, a u vrijeme polarnih noći daleko ispod 0°C- Grenland, Arktik, Antarktik

8. PUSTINJSKA KLIMA- male količine padalina, oskudan biljni i životinjski svijet- zapadna Australska pustinja, Namib, Atacama, Kalahari, posebno sjeverna

Sahara- privlačno radi auto-relija i bicikliranja kroz pustinju, obilaska oaza,

promatranje pustinjskih oluja)

2. GEOMORFOLOŠKI TURISTIČKI RESURSI a) RELJEF

- udubljenja – doline, kotline, polja u kršu, krateri, cirkovi, špilje- uzvišenja – vulkani, morenski bedemi, humovi, dine

b) PLANINE I PLANINSKI LANCI- najveće turističko značenje (rekreativno – planinarenje, alpinizam, skijanje...)- 3 dijela planina – vrhovi (alpinizam, planinarstvo, estetski doživljaji), padine

(planinarenje i skijaške aktivnosti), podnožje (formiranje turističkih naselja)- Najposjećenije – Alpe, Karpati i Pirineji (Europa), Appalachiana i Stjenjak

(SAD), Ande (J. Amerika), Himalaja i Kavkaz (Azija), Kilimandžaro (Afrika)

c) VULKANI- posebni oblici u reljefu i posebni prirodni fenomeni, naposjećeniji ugasli

(Fujiyama, Japan ili Kenija u Keniji), ali atraktivniji živi zbog aktivnosti (lava, plinovi, dim, tutnjava) – oko 624 aktivna vulkana u svijetu

- najposjećeniji – Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji, Hekla na Islandu, neki japanski i havajski vulkanid) KLISURE

- sužene doline, privlače zbog hidrogeografskih, klimatskh ili antropogenih osobina

- Đerdap (100 km sužena dolina Dunava između Srbije i Rumunjske), Wachau (na Dunavu uzvodno od Beča), Loreley (na Rajni od Bingena do Koblenza u Njemačkoj)

e) KANJONI- zapravo klisure s uskom dnom- Grand Canyon u SAD, u Europi – kanjoni Morače, Pive i Tare u Crnoj Gori i

Čikole u Hrvatskoj

f) PEĆINE I ŠPILJE- privlače svojim oblicima (kanali, dvorane različitih veličina i oblika, stalaktiti i

stalagniti, jezerca ili rječice unutar špilje) i sadržajima (pećinski crteži, nakit, proizvodi metala, keramika...)

- Mamutska pećina (SAD), Holoch (Švicarska), Postojnska špilja (Slovenija)

g) POLJA U KRŠU I OBLICI KRŠKOG RELJEFA- specifični oblici reljefa na zemlji; u prostoru europskog i afričkog Sredozemlja,

hrvatskom mediteranskom i perimediteranskom prostoru

3. HIDROGEOGRAFSKI TURISTIČKI RESURSI a) SVJETSKA MORA

- oko 71% zemljine površine- Pacifički (tihi, Veliki), Atlantski i Indijski ocean- temperature iznad 18°C pogodne za kupanje- hladne morske struje (Humboltova, Labradorska, Kanarska, Kalifornijska,

Zapadnoaustralska, Ojashivo) utječu negativno, a tople (Golfska, Ekvatorska, Kuro-shivo, Brazilska, Mozambička, Istočnoaustralska) pozitivno na razvoj kupališnog turizma

- turisti žele – čisto more, mniski valovi, obala koja se blago spušta u more, ali dovoljno duboko, lagane morske struje

b) ŽALI ILI PLAŽE- morale bi biti čiste i prostrane, ne predaleko od mora- najkvalitetniji su pješčani, manje šljunkoviti žali i kamenite plaže, ne predaleko

od smještaja turista, s blagim valovima i vjetrovima

c) JEZERA- nakupine vode u kopnenim udubinama- Mrtvo more, Horpa u Tibetu, Kaspijsko jezero, Bajkalsko (najdublje na svijetu)- najposjećenija ona u blizini velih koncentracija stanovništva (Balaton u

Mađarskoj), Mazurska jezera (Poljska)

1. s obzirom na stanje vode – stalna (važna za turizam), periodična i povremena2. s obzirom na postanak – tektonska, vulkanska, ledenjačka, riječna, provalijska i umjetna3. prema položaju dna – depresije (dno ispod razine mora) i kriptodepresije (dno niže od morske razine)

d) RIJEKE- stalne tekućice; posebno značajne plovne rijeke- privlačnost za turiste ovisi o mogućnosti za kupanje i bavljenje sportovima

(ribolovni turizam, kupanje, veslanje, rafting, splavarenje)- atraktivnopst vezana i za neke kuriozitetne pojave na njima – vodopadi

(Niagara, Zambezija), slapovi (najveći na svijetu – Angel (1050 m) na rijeci Cuyuni u Venezueli, Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi u Africi, Skradinski buk i Plitvice kod nas), kaskade, brzaci, ponori...protječe li kroz kanjone i sutjeske...

e) PODZEMNE VODE- najveće značenje u turizmu imaju termalni izvori, gejziri

f) TERMALNI IZVORI (VRELA)- mjesta izbijanja toplih i vrlo toplih voda (negdje preko 38°C) na površinu kroz

rasjede u zemljinoj kori; blagotvoran utjecaj za liječenje bolesti (išijas, reuma, specifične ženske bolesti, bolesti nervnog sustava), u obliku terapija (hidroterapija) ili se koristi ljekovito blato (fango) ili kupališta i plivališta – (Vichy (Francuska), Wisbaden (Njemačka), Karlovy Vary (Češka), Gastein (Austrija), Rogaška Slatina (Slovenija) Varaždinske, Krapinske, Lipičke i Stubičke toplice)

g) GEJZIRI

- termalni vodoskoci u vulkansko-trusnim zonama i imaju izletničku i turističku vrijednost (Island, Novi Zeland, SAD, Tibet)

h) LEDENJACI- hidrografski oblik koji se formira na planinskim masivima i lancima na velikim

visinama u umjerenim geografskim širinama (Alpsko područje – posebno ledenjak Grosser Aletschletscher u Švicarskoj, Pasterzen u Austriji)

4. BIOGEOGRAFSKI TURISTIČKI RESURSIA) BILJNE ZAJEDNICE

a) prirodne biljke - samonikle, ovise u ekološkim uvjetima područja u kojem uspijevaju

b) kulturne biljke – nastale zahvaljujući čovjekovom trudu –uzgoj, održavanje, iskorištavanje i širenje

6 vegetacijskih oblasti:1. HOLARTIČKA - područje Europe (primorski četinari,

hrastova šuma, maslinici, cedrovi, čempresi, palme, eukaliptusi), Angloamerike (gigantske sekvoje i kanadski javor), Kine, Japana (trešnjih cvijet, lotos, krizanteme, minijaturni oblici vegetacije) te Makronezije (tropski i suptropski biljni svijet)

2. PALEOTROPSKA – Malezija i Havaji – palme, tikovina, sandalovina, mahagonij, bambus, drvenaste paprati

3. NEOTROPSKA – Latinska Amerika – palme, drvenaste paprati, kaktusi

4. AUSTRALIJSKA – različite vrste eukaliptusa5. KAPLANSKA – nema značajnije razvijen biljni svijet6. ANTARKTIČKA - nema značajnije razvijen biljni svijet

B) ŽIVOTINJSKI SVIJET- lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima- kulinarske vještine (Marseille – riba, plodovi mora, Istra i Kvarner - škampi,

Otočac – pastrve, Pag – janjetina, Mađarska – riblje juhe, Njemačka – svinjske koljenice)

5. PEJSAŽNI TURISTIČKI RESURSI1. PLANINSKI (alpski, pirinejski, karpatski, himalajski...)2. NIZINSKI - PEJSAŽI RELATIVNO NISKOG RELJEFA (panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoamerički...)3. PRIMORSKI (dalmatinski tip obale, andaluzijski...)

STROGI PRIRODNI REZERVATI (PEJSAŽI)- područja s neizmijenjenom ili slabo izmijenjenom prirodom, primarno za

stručna i znanstvena razgledavanja i istraživanja (Galapagos, Grand Canyon...u Hrvatskoj – Bijele i Samarske strijele, Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu)

NACIONALNI PARKOVI- zakonom određena i zaštićena područja, 1 ili više sačuvanih i neizmjenjenih

ekosustava (Yellowstone, Engadin u Švicarskoj, Plitvička jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak...)

PARKOVI PRIRODE

- prirodno ili dijelom kultivirano područje s izrazitim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima (Kopački rit, Medvednica, Biokovo, Telaščica, Lonjsko polje)

B) ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI

1. KULTURNO-POVIJESNI TURISTIČKI RESURSI- sačuvani ostaci prošlih civilizacija i njihova tehnološka dostignuća, spomenici i

pojedini objekti, urbanističke cjeline, umjetnička ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti, crkve, bazilike, samostani, džamije

- obrazovna struktura suvremenih turista sve veća pa uz odmor i rekreaciju žele zadovoljiti i svoje kulturne potrebe tako da to utječe na izbor destinacije

2. ETNOSOCIJALNI TURISTIČKI RESURSI- narodne igre, pjesme, običaji, narodno graditeljstvo, nošnje, rukotvorine,

kulinarske vještine, mentalitet ili socijalne osobine (gostoljubivost, uslužnost, neposrednost, pristupačnost, temperament)

- ima zemalja gdje su jedan od temeljnih faktora privlačenja turista – Španjolska, Grčka, Meksiko, Brazil, Bolivija, Peru

- nažalost u suvremeno doba postoji tendencija zanemarivanja i izumiranja nacionalnih obilježja

3. UMJETNIČKI TURISTIČKI RESURSI- spomenici iz povijesnog i kulturnog razdoblja, suvremena dostignuća u

arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazališnoj (opera, balet, drama) umjetnosti- ustanove dijelimo u 3 skupine:1. Muzeji, galerija, zbirke, knjižnice i sl.2. Ustanove koje organiziraju priredbe3. Organizacija obrazovnih i obrazovno-rekreacijskih aktivnosti

4. MANIFESTACIJSKI TURISTIČKI RESURSI- manifestacije - kulturne, umjetničke, folklorne, viteške i povijesne igre,

sportske, zabavne, poslovne te kongresne ili stručne manifestacije ili skupovi (filmski festivali, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Smotra folklora u Zagrebu...)

5. AMBIJENTALNI TURISTIČKI RESURSI

- manje ili veće prostorne cjeline koje je stvario čovjek svojim radom i umijećem, a koje po svojem izgledu, tehnici izvedbe i funkciji predstavljaju posebnu privlačnost za turiste

- hidroelektrane, industrijski objekti, zračne i morks luke, trgovi, bulevari, sportsko-rekreacijski objekti, urbanističke i arhitektonske posebnosti (Stradun, Gornji grad)

ANALIZA PREDUVJETA TURISTIČKOG RAZVOJA

Cilj - vidjeti, istražiti ima li na nekom prostoru osnove da se razvija turizam, a ako ima, koji su to resursi, atrakcije na kojima graditi ponudu

I. ANALIZA PROSTORNIH PREDUVJETA TURISTIČKOG RAZVOJAA) ANALIZA TURISTIČKIH RESURSA

faze:1. Inventarizacija resursa2. Sistematizacija resursa3. Turistička valorizacija resursa

4. Utvrđivanje opteretnog kapaciteta i faktora zaštite5. Izdvajanje dominantnih turističkih atrakcija6. Analiza korištenja posebno zaštićenih prostora

B) ANALIZA POLOŽAJNIH I PROMETNIH PREDUVJETA

1. Analiza geografskog položaja2. Analiza tržišnog položaja3. Analiza prometnog položaja

C) SISTEMATIZACIJA, TIPOLOGIJA, DIFERENCIJACIJA I STRUKTURA PROSTORA

1. Turistička regija – veća ili velika prostorna jedinica (mikro ili makroregija), funkcionalna i gospodarska cjelina, dovoljno specifična da se može izdvojiti iz okolnog prostora

a) heterogena – turizma jednakomjerno sudjeluje u stvaranju dohotka s drugim gospodarskim djelatnostima b) homogena - turizam je dominantna gospodarska djelatnost

2. Turistička makroregija – veći broj međusobno povezanih turističkih regija (mikroregija) – npr. Istra, Kvarner, otci i Velebitsko primorje čine makroregiju Sjevernog hrvatskog primorja

3. Turistički lokalitet – osnovna prostorna jedinica unutar turističke regije

4. Turističko mjesto – osnovna jedinica turističke ponude, sastoji se od većeg broja lokaliteta

5. Turistički centar – prostorno isto što i turističko mjesto, ali mora posjedovati još neke dodatne funkcije dok tur. mjesto ne mora (prometne, zdravstvene, trgovačke i administrativne)

6. Turistička destinacija – nije isto kao bilo što gore jer je destinacija nedefinirana prostorna jedinica, može biti regija, lokalitet i mjesto

7. Zone – dijelovi turističke regije koje su homogene po funkcijama i mogućnostima razvoja (npr. industrijska, poljoprivredna, turistička zona)

8. Subregija – veći broj zona koje su homogene

II. ANALIZA DEMOGRAFSKIH I EKONOMSKIH PREDUVJETA RAZVOJA TE EKONOMSKE I RAZVOJNE POLITIKE

1. Visina nacionalnog dohotka promatranog prostora i zemlje u cjelini2. Visina nacionalnog dohotka po stanovniku3. Struktura nacionalnog dohotka, usporediti s drugim djelatnostima4. Visina i struktura investicija u gospodarstvu promatranog prostora i udio investicija u turizam

III. ANALIZA DOSADAŠNJEG RAZVOJA I DOSTIGNUTOG STUPNJA TURISTIČKE RAZVIJENOSTI

1. Analiza materijalnih elemenataa) Analiza smještajnih kapacitetab) Analiza ugostiteljskih kapaciteta

c) Analiza objekata za rekreaciju i sport

2. Analiza fizičkog prometa i prihoda - ostvareni fizički promet iskazuje se ukupnim brojem i brojem noćenja

3. Analiza socio-ekonomske organiziranosti u turizmu

PROMET I TURIZAM

A) S OBZIROM NA PROSTOR1. MEĐUNARODNI (međudržavni, pogranični, tranzitni)2. UNUTARNJI (gradski, međugradski i prigradski)

B) S OBZIROM NA SREDSTVA I PUTOVE1. KOPNENI (cestovni, željeznički)2. VODENI (pomorski, riječni, jezerski)3. ZRAČNI

- udio u prijevozu robe u Hrvatskoj:43,3% željeznički35,2% pomorski18,2% cestovni 3,3% riječni

- udio u prijevozu putnika u Hrvatskoj:75,4% cestovni20,5% željeznički 4,1% pomorski

- 75% inozemnih turista dolazi u Hrvatsku vlastitim automobilom

- najveće zračne luke: Chicago, Dallas, Los Angeles, Tokio (Haneda), London, Atlanta (Hartsfield), San francisco, Denver, Frankfurt (Rhein), New York (JFK) Miami, Osaka, Paris (Orly), Boston (logan)

TURIZAM I OKOLIŠ

- narušavanje kvalitete okoliša nastaje kad se okolišu dodaju tvari ili energija u većoj količini nego ih ima ili ih sam po sebi može podnijeti

- uzroci krize i konflikti u okolišu su posljedica demografske ekspanzije, ekontrolirane urbanizacije, primjena kemijskih i drugih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji, industrijska proizvodnja, snažan razvoj prometa, ratna razaranja i dr.

Konferencija UN, Stockholm 1972. - prvi veći globalni iskorak u zaštiti okoliša– 113 zemalja usvojilo deklaraciju s 26 načela o čovjekovu okolišu te akcijski program s 9 preporuka koje će ugraditi u svoje ustave i zakone kao temeljne političke ciljeve

"Koncepcija održivog razvoja', oblikovala 1986. - Svjetska komisija za okoliš i razvoj (WCED)

- održivi razvoj u ovoj koncepciji je definiran kao razvoj koji uvažava zahtjeve i potrebe sadašnjih generacija bez kompromisa za mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe

Konferencija UN, 1992., Rio de janeiro- usvojena tzv. AGENDA 21 – Program za 21. stoljeće – zajedničko i odmjereno rješavanje pitanja okoliša i razvoja je jedini način čuvanja uspješne budućnosti svijeta

- Hrvatska - u ekološkom smislu među najočuvanijim zemljama- Deklaracija o zaštiti okoliša u RH – donio Sabor 1992.

osigurava se trajna i sustavna zaštita tla, racionalno korištenje šuma, zaštita kvalitete zraka, voda, priobalja i podmorja Jadrana te očuvanja kulturne baštine i drugih antropogenih vrijednosti potiče sve dugoročne projekte odgoja i obrazovanja koji unapređuju i potiču čuvanje i zaštitu okoliša

HRVATSKA

Republika Hrvatska obuhvaća površinu od 56.538 km, 4,6 milijuna stanovnikaZemlja suradnje i prijelaza između SZ i JI Europe, ali i istočne i južneNaša obala je „najbliža plaža“ za istočnoeuropske i podunavske zemlje, te srednjoeuropske i zapadnoeuropske zemlje1868. na Hvaru osnovano prvo turističko društvoZemlje s najvećim brojem posjetitelja: Njemačka (21%), Italija (16%), Slovenija (12%), Austrija (10%), Češka, Mađarska, Poljska, Francuska, Slovačka...Atraktivnost prirodnih i antropogenih resursa jedan je od najvažnijih elemenata dolaska turista u RH

3 makroregionalne cjeline:1. Jadranska turistička regija (površina od 31,6% na kojoj živi 30,6%

ukupnog stanovništva RH)2. Gorsko-planinska turistička regija (površina od 14% na kojoj živi

3% ukupnog stanovništva RH)3. Panonsko-peripanonska turistička regija (površina od 54,4% na

kojoj živi 66,4% ukupnog stanovništva RH)

JADRANSKA REGIJA

Oko 75% ukupnog posjeta RH i preko 90% svih turističkih noćenjaNajprivlačnije turističko područje RHObuhvaća relativno uski primorski pojas, brojne otoke, hridi i grebene od rta Savudrije na zapadu Istre pa do zaljeva Boke Kotorske na jugu (Prevlaka)U doba stare Grčke utemeljeni brojni gradovi (Vis, Trogir, Hvar, Solin...), iz doba Rimskog imperija nalazimo brojne spomenike i građevine (Arena u Puli, Dioklecijanova palača u Splitu), a iz bizantskog doba imamo katedralu Sv. Eufrazija u Poreču, a razdoblje hrvatske romanike posebno je vrijedna bazilika u Trogiru, katedrala u Šibeniku i Knežev dvor u Dubrovniku75% turista dolaze automobilom, stoga je vrlo važna prometna povezanost i blizina mora ostatku Europe

Dužina obale je 5.790 km, koeficijent razvijenosti iznosi 10,2, najveći na Sredozemlju i drugi u Europi iza Norveške1.185 otoka (od čega 66 naseljenih), mnoštvo uvala, laguna, klifova, morskih draga, zaljeva izvanredna je prednost RH i velika prednost za razvoj nautičkog, boravišnog, izletničkog i drugih vrsta turizma5 nacionalnih parkova (Mljet, Kornati, Brijuni, Paklenica i slapovi Krke) te više zaštićenih prirodnih rezervata koji privlače znatan broj turista ili posjetitelja u tranzituKlima je mediteranskog tipa (vruća ljeta, blage zime), središnja godišnja temperatura iznosi između 14˚C na sjeveru i 18˚C na jugu, oborine su najčešće u zimskim mjesecimaJadransko more je toplo (9˚-12˚C zimi, 22˚-26˚C ljeti) te visokog salinitetaTakođer je mirno, bez velikih valova i snažnih vjetrova, prozirnost je velikaSezona kupanja traje 4 mjeseca (na sjeveru počinje ranije, na jugu traje dulje)Bogatstvo flore i faune omogućuje mnoge sportske aktivnosti (podvodni ribolov), ali su i dobra osnova za specifičnu kulinarsku ponuduOvu regiju možemo podijeliti na sjeverno hrvatsko primorje i južno hrvatsko primorje (Dalmaciju)

SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE

Jedna od najturističkijih regija RH zahvaljujući atraktivnosti svojih prirodnih i antropogenih resursa, ali i veoma povoljnom geografskom i geoprometnom položaju

ISTRA

Jedna od najvažnijih regija u RH, tu boravi oko 20% turista koji ostvaruju 1/3 svih noćenja u RHZapadna obala je razvedena i po morfološkim oblicima raznovrsnija od istočne koja je visoka i strmaIstru možemo podijeliti na Bijelu (sjeverni dio poluotoka, turistički nerazvijeno područje), Sivu (dvije veće zavale u kojima se nalaze ušća rijeke Mirne i Raše te gornje doline tih tokova, veća naselja – Hum, Buzet, Lindar, Roč...) i Crvenu (naprostranija, obala bogata malim otočićima – Sv. Nikola ispred Poreča, Sv. Katarina ispred Rovinja, Brijuni)Velik stupanj atraktivnosti imaju antropogeni resursi, kao posljedica dugog i burnog kulturnopovijesnog razvoja

1. ZAPADNA ISTRA Poreč – najznačajniji istarski turistički centar, turistička naselja Plava i Zelena laguna te Červar porat, kompleksi Pical i Lanterna te Vrsar s Koversadom, Eufrazijeva bazilika iz 6. stoljećaRovinj – grad industrije prerade ribe, duhanske industrije i pomorstva, privlači svojim izgledom (stara gradska jezgra) i brojnim kulturnim i sportskim manifestacijama, naselja Vile Rubin i Crveni otokPula – najveći grad Istre, kulturnopovijesni spomenici iz rimskog doba (Pulska arena, Sergijev slavoluk, Augustov hram i antički mozaik na podu jedne vile), kupališta Verudela i Zlatne stijeneUmag – u blizini Savudrije i NovigradaBrijuni – ekskluzivni turizam, 1983. proglašeni nacionalnim parkom

2. ISTOČNA ISTRA Rabac – jedino veće turističko naselje, mnoštvo vila i hotelsko-turističkih naselja (Maslinica, Đirandela)

3. UNUTRAŠNJOST ISTRE sve više turistički zanimljiva akropolska naselja Motovun, Buzet i Grožnjan razvoj lovnog turizma (jarebice, fazani) toplice i vinogradi

KVARNERSKO PRIMORJE

Dijeli se na 4 regije:1. Opatijsko primorje2. Vinodolsko primorje3. Velebitsko podgorje4. Kvarnersko otočje

1. OPATIJSKO PRIMORJE klima najvažnija za razvoj turizma, blage zime i ljeta koja nikad nisu prevruća zbog blagih vjetrova s UčkeOpatija – u prošlom stoljeću afirmirana u zimsko turističko naselje (izgrađeni prvi hoteli – Kvarner, proglašena klimatskim lječilištem), danas pretežno ljetno turističko središte osim Opatije, veće značenje imaju Lovran, Ićići i IkaRijeka – najveća hrvatska luka i jedna od najvećih na Sredozemlju, najveće turističke atrakcije su srednjovjekovni kašel na Trsatu, crkve Sv. Vida i Diecezanski muzej uz nju, stolna crkva Duomo, crkva Sv. Jerolima, kazalište sagrađeno 1885. g. I brojne druge građevine ostala mjesta: Kastav, Matulji i Grobnik, ljetno-zimski sportski centar Platak

2. VINODOLSKO PRIMORJE istočni dio Kvarnera, proteže se od Bakarskog zaljeva do N. Vinodolskog Bakar – stari gradić, upropašten zajedno s okolicom zbog koksareKraljevica – dobro očuvani spomenici iz doba Zrinskih i Frankopana, kupališni dio je odvojen od naselja i nalazi se na otočiću Oštro gdje je lijepa plaža, krasna borova šuma i ugodno šetališteCrikvenica – jedno od najpoznatijih turističkih mjesta, odlično prometno povezana, u blizini je Selce, također turistički značajno mjestoNovi Vinodolski – stari dio grada zbijen na uzvisini iznad mora, dok je novi, turistički dio smješten u uvali Lišanj, bogat zelenilom i s prekrasnom plažom, kula Kvadratac (Vinodolski zakonik), ckrve Sv. Filipa i Jakova

3. VELEBITSKO PODGORJE proteže se od Vinodola do rijek Zrmanje turistički resursi ovog kraja su čisto more, drage i uvale, kanjonske doline i nacionalni park Paklenica, mogućnost ronjenja, kupanja i planinarenja, jedrenja i razgledavanja mora i priobaljaSenj – najveće naselje u toj regiji, odličan prometni položaj, znamenitosti su kula Nehaj i stara gradska vrata ostala naselja: Sv. Juraj, Jablanac i Karlobag

4. KVARNERSKI OTOCI Krk – naš najveći i u turističkom smislu najprivlačniji otok. Odlična prometna povezanost, bogata kulturna baština (palače, romanička

katedrala, starokršćanska bazilika, Baščanska ploča, folklor), od prirodnih resursa raspolaže s predivnim plažama – Baška, brojnim uvalama, hridima i manjim otočićima), najposećenija mjesta su Malinska s turističkim naseljem Haludovo, Punat, Njivice, Omišalj i VrbnikCres – dobar geografski položaj, Vransko jezero (prirodni fenomen, 80% vode se nalazi ispod razine mora), ostala važnija mjesta su Osor, Cres i naturističko središte Punta KrižaRab – naselja na otoku, posebno Rab, imaju dug kulturnopovijesni razvoj, cjelokupni turizam se odvija na južnoj strani otoka zbog utjecaja bure, najznačajnija naselja su Rab, Lopar i San Marino u uvali CrnikaLošinj – najudaljeniji kvarnerski otok, proglašen klimatskim lječilištem, najznačajnija naselja su Mali Lošinj (kupališni kompleks Čikat kojeg krase plantažni nasadi borova, luksuzni hoteli i vile), Veli Lošinj i Nerezine u blizini Malog Lošinja je i poznati pješčani otok Susak (vinova loza i specifični folklor)

JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE (DALMACIJA)

Po mnogim prirodnim i antropogenim karakteristikama jedinstven prostor, ujedno i najveći i najduži dio hrvatskog primorjaPodjeljeno je na 3 makroregionalne cjeline: sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju

SJEVERNA DALMACIJA

Obala je izrazito razvedena s mnoštvom zaljeva, zatona i uvala u kojima su se razvila naseljaIspred obale je otočni niz večih ili manjih otočića, otoka i hridi, dok brojni kanali (Zadarski, Pašmanski, Pirovački, Murterski) dijele te otoke od obaleI obalni i otočni prostor možemo svrstati u dvije cjeline: Zadarsko primorje i Šibensko primorje

1. ZADARSKO PRIMORJE Zadar – značajno turističko središte, brojni kulturni spomenici (rimski forum i stup srama, crkva Sv. Donata i romanička katedrala Sv. Stošije), na poluotoku Puntamika je turističko naselje Borik, a na sjeverozapadnom dijelu grada naturistički kompleks Punta Skala, ostala mjesta su Biograd s turističkim naseljem Crvena luka te živopisni Nin

ZADARSKA SKUPINA OTOKA čini ju 17 otoka, 117 otočića i više grebena Pag, Ugljan, Pašman, Iž i MolatPag – turistički najbolje valoriziran, do nedavno bio otok uzgoja ovaca i poznatog ovčjeg sira, mediteranskih kultura (vinova loza) i soli, danas je glavna atrakcija ljekovito blato ili mulj, pjeskoviti žali u Novalji, Pagu, Košljunu i Povljani, čuvena paška čipka; spojen je mostom s kopnomKornati – proglašeni nacionalnim parkom zbog zaštite geomorfološke posebnosti te biljnog i životinjskom svijeta

2. ŠIBENSKO PRIMORJE obuhvaća područje južnog dijela sjeverne Dalmacije, u ovom dijelu Dalmacija je najšira, a obala najrazvedenijaŠibenik – središnje naselje ovog kraja, smješteno na ušću rijeke Krke u prostrani zaljev, tursitički resursi su brojni kulturni i graditeljski spomenici (visoke kamene zidine i kula Šubićevac, crkve Sv. Ivana i Sv. Ane, šibenska katedrala te renesansna vijećnica)

od ostalih mjesta ističu se Vodice, Primošten, Pirovac, Rogoznica, Betina, Skradin i turističko naselje Solaris u Zablaću dolina rijeke Krke je poseban turistički prostor, proglašen nacionalnim parkom (75 km kanjona sa 7 slapova od kojih je najipresivniji Skradinski buk)

ŠIBENSKI ARHIPELAG sastavni dio Kornatskog arhipelaga – Murter, Prvić, Zlarin i Krapanj

SREDNJA DALMACIJA

Središnje položeni prostor Dalmacije između šibenskog i donjoneretvanskog kraja, najrazvijeniji prostor čitave Dalmacije

1. ZAGORA

Planinski dio regije, submediteranski kraj kršaRijeka Cetina veoma značajnaTuristički su najzanimljiviji stari hrvatski grad Knin s tvrđavom iznad grada, Sinj s priredbom Sinjske alke te Imotski s Crvenim i Modrim jezerom

2. PRIMORSKI POJAS

Proteže se u dužini od 150 km, dijeli se na 5 područja:

1. Trogirsko područjePruža se od Marinskog i Kaštelanskog zaljeva i karakterizira ga mnoštvo uvala, zaljeva, otoka i otočićaNajprivlačnije turističke destinacije su Trogir s mnogim kulturnim spomenicima (općinska vijećnica, crkva Sv. Lovre i katedrala trogirskih biskupa), Seget, Marina, turističko naselje Medena te otoci Čiovo, Veliki i Mali Drvenik

2. Kaštelanska rivijeraSmještena ispod Kozjaka, turistički nerazvijeno područje zbog cementare u Solinu te drugih industrijskih djelatnosti koje onečišćavaju prirodu

3. SplitSredište cijele Dalmacije, smješten na malim uvalama (Trstenik, Zenta, Firule, Zvončac, Bačvice...)Jedan od najstarijih gradova na Mediteranu, nastao između 3. i 4. stoljeća prije Krista od grčkog naselja Aspalatos te grčko-rimske Salone i EpitonaTurističke privlačnosti Splita su prije svega kulturnopovijesni spomenici – Dioklecijanova palača, mauzolej cara Dioklecijana pretvoren kasnije u katedralu Sv. Dujma, brojne crkve, palače, muzeji, biblioteke, kazališta i sveučilišteTakođer veliko značenje ima Solin sa iskopinama stare Salone, tvrđava na prijevoju Klis, park šuma i vidikovac Marjan te kupališta i hoteli na prostoru od Bačvica i Trstnika do Duilova

4. Poljička rivijera

Posebna atrakcija je rijeka Cetina koja cijelim tokom stvara zanimljive morfološke oblike i impresivan kanjon, na ušću Cetine je sješten Omiš, veći turistički promet imaju još Stobreč, Krilo-Supetar, Dugi Rat i Grljevac

5. Makarska rivijeraUgodna mediteranska klima, maslinici i vinogradi, borova šuma i druga mediteranska vegetacija, čisto more i dugi pješčani žali u prelijepim uvalama najvažniji su turistički resursi ovoga kraja

Makarska je najvažnije turističko naselja, ali ju u stopu slijede Baška Voda, Brela, Tučepi i Podgora

3. SREDNJODALMATINSKI OTOCI

Brač , Hvar, Šolta i Vis veoma su atraktivne turističke destinacijeBrač – uz Supetar, najvažniju ulogu u turističkom prometu igraju Milna i BolHvar – po površini 4. otok u Jadranu, sa sjeverozapada ga od vjetrova s mora štite Paklenski otoci (njih 17), južna obala je strma i slabije razvedena pa su sva važnija naselja na sjevernoj strani otoka – Hvar, Starigrad, Jelsa, Vrboska i Sućuraj; zbog burne povijesti ostali su mnogi povijesni spomenici, a Hvar je također značajan po tome što ima najdužu insolaciju na Jadranu, što uz čisto more, bujnu vegetaciju, lijepe pješčane žale i dobro uređene plaže čini veliki motiv dolaska turistaPosebna atrakcija je Modra špilja koja se nalazi na otočiću Biševo

JUŽNA DALMACIJA

Obuhvaća uski pojas primorja koji se pruža od ušće Neretve (Neum) do Sutorine, otoke Korčula, Mljet i Lastovo te poluotok PelješacPo površini najmanji dio Dalmacije, ali zbog Dubrovnika, jedna od najznačajnijih turističkih regija RH i MediteranaDijelimo ga na 2 cjeline:

1. DUBROVAČKO PRIMORJE

Dugačko oko 100 km i obuhvaća poluotok Pelješac sjeverno od Dubrovnika te južnije konavosko primorje

Dubrovnik – najpoznatije turističko središte RH i jedno od najprivlačnijih turističkih središta Europe i svijeta, najpoznatiji turistički resursi su Knežev dvor, palača Sponza, crkva Sv. Vlaha (zaštitnik grada) i gradske zidine, razvija turističku ponudu visoke kategorije

Od ostalih mjesta treba spomenuti Zaton, Trsteno i SlanoNa Pelješcu Ston i Orebić bilježe sve veće turističke posjete

Cavtat i KonavleEtnografske specifičnosti i ostaci materijalne i duhovne kulture, običaji sela, nošnje i običaji folklora u velikoj mjeri su očuvani do danas i jedan su od važnijih čimbenika turističke ponude i privlačnosti

2. OTOČNO PODRUČJE

Skupina Elafitskih otoka (8 otoka, 3 naseljena; najveći je Šipan, Lopud je najturističkiji, a Koločep najbliži Dubrovniku) te veći otoci Mljet i Korčula

Mljet – pruža se paralelno s Pelješcem, a karakterizira ga velika razvedenost obale i snažan utjecaj mora, bogatstvo flore i faune, 1960. g. Proglašen nacionalnim parkom

Korčula – među većim jadranskim otocima, poslije Hvara ima najdužu turističku tradiciju, najpoznatija mjesta su Korčula, Lumbarda i Vela Luka

PLANINSKA REGIJA (BRDSKA HRVATSKA)

Najmanja turistička regija, prostire se od slovenske granice na zapadu pa do bosansko-hercegovačke granice na JI, a obuhvaća regije Gorskog kotara i LikeGorski kotar i njegov delnički koridor najuži su dio Dinarida i prema tome najpogodniji za prometno povezivanje unutrašnjosti s Mediteranom, tako da ovuda prolaze najvažnije cestovne i željezničke prometnice, odnosno ovo je jedan od najvažnijih turističkih pravaca koji srednju i istočnu Europu povezuje s Istrom, Rijekom i sjevernim primorjemDruga komparativna prednost ovog planinskog područja je njegova blizina obali, što znači da se mogu razvijati razni oblici i vrste turizma (izletnički, tranzitni, i sl)Ovo područje nije značajnije turistički valorizirano, osim nekih izdvojenih područja (Plitvička jezera, Platak, Delnice, Mrkopalj, Gacka)

1. GORSKI KOTAR Glavni turistički resursi Gorskog kotara su planinsko-brdski prostori s prosječnom nadmorskom visinom do 700 do 900 m, na kojima su prostrane bjelogorične i crnogorične šume bogate raznom divljači – dobra osnova za razvoj lovnog i ribolovnog turizma, zdravstvenog turizma, različitih zimskih sportova te izletničko-rekreacijskog i tranzitnog turizma

Delnice – najveće goransko naselje i turistički najposjećenije mjesto, ostvaruju promet tijekom cijele godine od stacionarnog, lovnog i tranzitnog turizmaSkrada – tranzitno i klimatsko turističko središte, brojne turiste privlači slikovita sutjeska Vražji prolazMrkopalj i Jasenak – najpogodniji tereni za skijanje (Bjelolasica na 1533m), ali i dobre predispozicije za planinarenje do geomorfoloških fenomena Bijelih i Samarskih stijena na Velikoj KapeliLokve i Fužine – mogućnost kupanja u ljetnim mjesecima Platak – omiljeno izletište i zimski turistički centar RiječanaOgulin – privlači Đulinim ponorom rijeke Dobre, botaničkim rezervatom planine Klek i jezerom Sabljaci

2. LIKA Sastoji se od planinskih masiva i niza polja u kršu, na rubu kojih su se razvila veća naselja (Gospić, Otočac, Gračac, Brinje, Korenica, Udbina)Odličan geograsko-prometni položaj, kroz nju prolaze važni cestovni pravci (Zagreb – Senj, Zagreb – Karlobag, Zagreb – Zadar, Knin – Split te željeznička pruga Zagreb – Split)Regija sa specifičnom prirodom i antropogenim resursima – Plitvička jezera, rijeka Gacka, Velebit, brojne fenomene u kršu, mogućnost razvoja lovnog turizma

Plitvička jezera – nacionalni park, svjetski raritet, po svojstvima atrakcija su visokog stupnja privlačnosti, nalaze se na SI regije, sastoje se od 16 jezera čija se voda prelijeva iz jednog u drugi preko sedrenih barijera na dužini od 10 km, najveće i najdublje jezero je Kozjak; na velikim poljanama iznad jezera su

smještajni kapaciteti odakle se kreće u razgledavanje; razvija se izletnički, tranzitni, ali i stacionarni turizamRijeka Gacka - značajan turistički promet - lovi se specifična vrsta pastrveVelebit – nekoliko razina zaštite, a cijeli je proglašen rezervatom pod zaštitom UNESCO-a, na njemu se nalaze 2 nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit

Od ostalih resursa spomenimo brojne špilje (Golubnjača, Šupljara, Crna pećina, Medina špilja, Samogradska špilja) od kojih je najposjećenija Cerovačka špilja nedaleko Gračaca gdje je pronađena japodska keramika

PANONSKO-PERIPANONSKA REGIJA

Ovaj je prostor izdužen smjerom zapad – istok od slovenske granice do granice s VojvodinomRadi se pretežno o ravničarskom prostoru s nekoliko izdvojenih planinskih masiva, velikom broju tekućica i termalno-mineralnih izvora te šumama kao najvažnijim prirodnim turističkim atrakcijamaNajgušće naseljan prostor HrvatskeVeliko značenje zbog velikog bogatstva antropogenih resursa u gradovima, usprkos relativno skromnim prirodnim turističkim resursimaDijeli se na dvije cjeline: središnju i istočnu Hrvatsku

SREDIŠNJA HRVATSKA

Zagreb je glavni grad i najveći grad Hrvatske, jedno od najznačajnijih industrijskih i kulturnih središta JI EuropeZahvaljujući svom dugom povijesnom razvoju, Zagreb je svojim antropogenim bogatstvom veoma zanimljiv domaćin i inozemnim posjetiteljima

Gornji grad i Kaptol spadaju u najbolje očuvane srednjovjekovne gradove EuropeVrijedni spomenici Gornjeg grada su kula Lotrščak, crkva Sv. Katarine, Kamenita vrata, crkva Sv. Marka, Banski dvori, Sabornica, Rauchova palača, grkokatolička crkva Sv. Ćirila i Metoda i Zvjezdarnica (Popov toranj)Na Kaptolu se nalazi katedrala Sv. Stjepana, nadbiskupski dvor, Franjevačka crkva, crkva Sv. Marije na DolcuDonji grad je poslovno i trgovačko središte, ali s brojnim spomenicima iz povijesti grada – HNK ispred kojeg je Meštrovićev Zdenac života, 9 ostalih kazališta, zgrada Sveučilišta, Mimara, Umjetnički paviljon, spomenik kralja Tomislava, groblje Mirogoj, park Maksimir i dr.Okolica grada je također jako privlačna, a karakteriziraju je predjeli za odmor i rekreaciju, lov i ribolov, termalna vrela (Stubičke, Krapinske i Tuheljske toplice), stari gradovi (Samobor, Krapina), spomenička područja (Gupčev kraj, Kumrovec), dvorci, kurije, sakralni objekti, ornitološki rezervat Crna mlaka i popularna i rekreacijska planina Medvednica s najvišim vrhom Sljemenom

osim Zagreba, tu se nalazi još 5 geografskih cjelina:

1. HRVATSKO ZAGORJE

Razvoj stacionarnog i tranzitnog turizma, mnoštvo prirodnih i antropogenih resursa – izvori ljekovitih voda koji čine osnovu za razvoj turizma

Stubičke , Tuheljske, Krapinske i Sutinske topliceJako su privlačni i stari dvorci (Veliki Tabor i Trakošćan)Kod Krapine se nalazi brdo Hušnjakovo s nalazima krapinskog pračovjeka

Marija Bistrica sa zavjetnom crkvom najveće je marijansko svetište Hrvata koje privlači mnoge hodočasnike i vjernike

Veći turistički značaj imaju još i Zabok, Lepoglava, Bedekovčina, Oroslavlje, Zlatar, Gornja Stubica (spomenik Matiji Gupcu) i Kumrovec (etno selo i memorijalna kuća i spomenik Josipa Broza)

2. VARAŽDINSKA PODRAVINA I MEĐIMURJE

Pejzažom dominiraju nizine s brežuljcima i brdima, a slikovitost pejzaža naglašavaju srednjovjekovni dvorci i kurije, manji vinogradi i kleti, vrtovi i voćnjaci te slikovita manja naseljaOsim toga, tu su jo i rijeke Drava, Mura i Bednja, manja riječna i umjetna jezera, bogatstvo faune (posebno ptica) te toplički izvori (Varaždinske toplice)Varaždin je najvažnije i najveće kulturno središte gornje Podravine, znamenitnosti su Stari grad, barokne palače Patačića i Draškovića, brojni sakralni objekti i Varaždinsko groblje, jedno od najljepših u svijetuČakovec, najveće naselje Međimurja, obilježavaju brojni turistički resursi kao Stari grad i tvrđave iz doba Zrinskih i baroknih palača, franjevački samostan i brojni spomenici, trgovi i prelijepi parkoviU istočnom dijelu Međimurja nalaze se privlačna naselja Prelog, Goričan, Donja Dubrava i Kotoriba, Štrigova na zapadnom i brdovitijem Međimurju te na sjeveru Mursko Središće

3. BILOGORSKA PODRAVINA I LONJSKO-ILOVSKA ZAVALA

Ovaj prostor se razvija i orjentira na seoski, izletnički, lovni i lječilišni turizamVažniji centri su Koprivnica, Križevci, Bjelovar (crkva Sv. Terezije, sokolski dom, vojarna „Preradović“), Daruvar (Daruvarske toplice), Pakrac i Lipik (toplice gdje se liječe reuma i bolesti krvožilnog sustava), dok su šume Bilogore bogate različitom divljači

4. SISAČKA POSAVINA I BANIJA

Nalazi se JI od Zagreba gdje su veća naselja Kutina, Ivanićgrad, Jasenovac, Petrinja i SisakNajveće značenje ima Sisak – Stari grad (tvrđava) s kulama i termomineralno jodno lječilište te brojne građevine i sakralni objekti iz srednjovjekovnog razdobljaPetrinja je povijesno središte Banije, vjekovno važna utvrda u obrani od Turaka, osim većih broja baroknih i klasicističkih građevina, turistički je najprivlačnija umjetnička galerija „Krsto Hegedušić“ i suradnici, park u središtu grada kao hortikulturni spomenik te nedaleka park šuma Kotar-Stari GajPark prirode Lonjsko polje – poplavljeni dio doline između Save i Moslavačke gore, djelomično uz riju Lonju, koji se ističe specifičnim i bogatim biljnim i životinjskim svijetom, ali su i zanimljive i stare posavske drvene kućeOd ostalih naselja, treba spomenuti Kutinu, Hrvatsku Kostajnicu te Jasenovac s uređenim spomen područjem s muzejom u spomenikom žrtvama antifašizma iz Drugog svjetskog rata

5. KARLOVAČKO POKUPLJE I KORDUN

Najvažniji prirodni turistički resursi su izvori ljekovite vode, povoljne temperature vode ljeti za kupanje na rijekama Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri, ribolov na tim i drugim rijekama, bogatstvo divljači kao osnova za razvoj lovnog turizma te bogata kultruna baština Karlovca i drugih mjestaKarlovac je centar ovog kraja s mnogim renesansne i barokne građevine koje privlače turiste, kao i gradina Dubovac na obližnjem brežuljku, također Karlovac ima važnu tranzitnu uloguOsatli naselja ovog kraja su Ozalj na Kupi koji privlači srednjovjekovnim gradom Zrinskih i Frankopana i špiljom Vrlovka, kod Lasinje su izvori ljekovite vode kao i u Topuskom u dolini rijeke GlineZnakovit je i Slunj, živopisan gradić s Rastokama, gdje su turistima posebno zanimljive stare mlinice te ruševine Frankopanskog grada, nekad važne utvrde za obranu od Turaka

Petrova gora je memorijalni spomenik kulture gdje se za vrijeme Drugog svjetskog rata nalazila u zeminicama partizanska bolnica te groblje poginulihOdređeno turističko značenje imaju još Duga Resa, Vojnić i Glina

ISTOČNA HRVATSKA

Prostor savsko-dravskog međurječja, odnosno prostor Slavonije i BaranjeVelika tranzitna uloga, razvija se izletnički i poslovni turizam u velikim gradovimaVažne su rijeke bogate ribom (Dunav, Drava, Bosut, Orljava, Vuka, Karašica), izvori termalnih voda, jezera, špilje, bogatstvo divljači na Papuku, Krndiji, Dilju, Požeškoj gori i Psunju, brojni kulturnopovijesni spomenici te posebno specifičnosti običaja i folkoraOsijek – najvažnije naselje istočne Hrvatske, od turističkih atrakcija najzanimljivije su Tvrđa s reprezentativnim baroknim građevinama, katedrala, kazalište, muzej, „Kopakabana“ – kupalište i rekreacijski centar na Dravi.

Bizovačke toplice nedaleko Osijeka poznate su zdravstveno-rekreacijski centarZa razvoj lovnog turizma od posebnog je značaja Kopački rit u Baranji, jedan od najvećih močvarnih prostora u Europi i jedan od najočuvanijih i najvećih rezervata ptičjeg svijeta, riba i divljači u EuropiOdređenu privlačnost imaju i Beli Manastir (najveće baranjsko naselje), Kneževi Vinogradi, Batina na sjeveru i Bilje na jugu makroregijeVukovar – prije srpske agresije bio jedan od najljepšioh gradova hrvatskog Podunavlja gdje su brojne barokne palače i arheološko nalazište Vučedol privlačili mnoge posjetiteljeVinkovci – poznati po kulturnoj manifestaciji „Vinkovačke jeseni“Đakovo – neoromanička katedrala, izgrađena zahvaljujući J. J. Strossmayeru, te smotra izvornog folklora i običaja „Đakovački vezovi“Ilok – turistima poznat po svojim kvalitetnim vinima, starovjekovnoj utvrdi i baroknim dvorcima i kurijamaOdređeno značenje ima i prostor slavnoske Posavine i Požeške kotline gdje se razvija izletnički, lječilišni i lovni turizam

Slavonski brod (poznat po tvrđavi, franjevačkom samostanu) i Požega (barokna crkva Sv. Terezije i Kužni pil) najveća su naselja tog krajaOkolne planine Dilj, Krndija, Papuk i Psunj pogodne su za razvoj lovnog turizma, planinarenje i izlete, a na prigorju Papuka kod Velike na izvorištima termomineralne vode sagrađeno je lječilište

ŠPANJOLSKA

504.800 km, 41 mil. stan., 52 mil. tur., 42 mlrd. USDNa marokanskoj obali – španjolski posjedi gradovi Ceuta i Melila15 provincija + Baleari i KanariVisoravan Meseta (umjerena klima – vruća ljeta, hladne zime)

1. MEDITERANSKO PRIMORJESezona kupanja skoro 6 mjeseci, najposjećenija regijaPješčani žali, čisto i prozirno more, veoma kvalitetni smještajni kapaciteti, brojni kulturni spomenici, izvanredno organiziran promet (posebno zračni)Podjela:

o Costa Brava - granica s Francuskom do Barcelone, najposjećeniji dio obale, 2/3 turista dolazi autima

o Costa Dorada (Zlatna obala) – od Barcelone do ušća rijeke Ebro, klima i pješčani žali, kulturne i arhitektonske znamenitosti Barcelone

o Costa del Azahar (Obala narančina cvijeta) – od ušća Ebre do rta Nao, mjesta Benicarlo i El Perelo blizu Valencije

o Costa Blanca (Bijela obala) – od rta Nao do rta Gata, najpoznatije središte Alicante

o Costa del Sol (Sunčana obala) – od rta Gata do Gilbratara, regija s najvećom insolacijom na Mediteranu, turističko naselje Torremolinos

BALEARIMala mediteranska otočna skupina, ispred španjolske obale1/3 ukupnih hotelskim kapaciteta ŠpanjolskeRazvijen nautički turizamNajveći turistički promet – otoci Mallorca (Palma de Mallorca), Menorca i Ibiza

2. UNUTRAŠNJOST ŠPANJOLSKEGradovi Stare Kastilje (sjeverna Meseta) – Salamanca, Burgos, SegoviaGradovi Nove Kastilje (južna Meseta) – Toledo (stara prijestolnica), MadridMadrid – glavni grad (3,2 milijuna stanovnika), najposjećeniji, ostaci rimske kulture i arhitekture, maurske crkve, mostovi, palača Alcazar, džamije i sinagoge, suvremeni muzeji (El Greco, Prado), katedrale i palače...

ANDALUZIJAUgodna klima, brojni spomenici iz vremena arapske dominacijeCordoba (bivše političko, kulturno i vjersko središte Arapa), Sevilla, Grenada (Alhambra s veličanstvenim dvorcem i tvrđavom maurskih vladara, danas muzej)Planinski masivi u unutrašnjosti – Pirineji, Sierra Nevada, Sierra de Guadarrama – zimski turizam; Nevaccerade – zimski turistički centar

3. ATLANTSKO PRIMORJECosta de la Luz (Obala svjetla) – od Gilbratara do portugalske granice, oko 120 km, manje turistički privlačnoCosta Verde (Zelena obala) – najzeleniji prostor ŠpanjolskeTuristička mjesta – San Sebastian, Santander, Santiago de Campostela (centar religioznog turizma), špilja Altamire (crteži iz kamenog doba)

4. KANARSKI OTOCIU Atlantiku, 100 km od Afričke obale, turistička sezona traje cijele godineSuptropska klima, lijepi pješčani žali, bujna vegetacija, vulkanske kupe, vidikovci, prelijepi pejzažiKlima posebno pogodna za liječenje respiratornih organa i reumatskih bolestiGlavna turistička središta – Las Palmas (otok Gran Canarija), Santa Cruz (otok Tenerife)

PORTUGAL

S otocima Madeirom i Azorima površina 92.080 km, 10,5 milijuna stanovnika11,64 milijuna turista, prihodi 5,9 milijarde USDJedna od slabije razvijenih europskih zemaljaStari gradovi i manja naselja riznice su rimske, vizigotske i maurske kulture, posebna su zanimljivost običaji, glazba i stanovništvo PortugalaNajposjećenije regije: Algrave, Beira Litoral i Lisabon

1. ALGRAVENajjužnija pokrajinaOko 3000 sati sunčanih sati godišnjeBujna suptropska vegetacijaVeća turistička središta – Lagos, Olhao, Abufeira i Vila Real, Sagres

2. BEIRA LITORALS obje strane ušća rijeke MondegoVelik broj pješčanih žalaNajpoznatije naselje – Figueira da Foz

3. LISABONJedan od najljepših, najzanimljivijih i turistički najatraktivnijih gradova EuropeObiluje muzejim, crkvama, posebnih arhitektonskim građevinama, parkovima i širokih alejamaObala veoma pitoma, pogodna za kupanje

Estoril – značajno turističko središte

FRANCUSKA

Površinom najprostranija europska zemlja, jedna od gospodarski i kulturno najrazvijenijih svjetskih zemalja, politička i vojna silaTuristički najposjećenija destinacija u svijetu s preko 75 milijuna turista, treća u svijetu po prihodima od turizma sa oko 36,6 milijardi USDIzvanredni uvjeti za turizam – prirodni resursi, antropogena bogatstva, povoljan geografski položaj, razvijen promet, smještajni kapaciteti i infrastruktura

6 TURISTIČKIH REGIJA:

1. MEDITERANSKO PRIMORJE Zapadni dio

o niska i nerazvedena obala, luke i industrijska središta Istočni dio (Azurna obala)

o između St. Tropeza i talijanske granice, cca 100 km obale, najpoznatija turistička regija svijeta

o najveći aduti su toplo more i duga insolacija za vrijeme ljetnih mjeseci, malo oborina i bujna vegetacija

o festivali glazbe, filmski festivali, sportske priredbeo najpoznatija mjesta: Nica, Cannes, St. Tropez, St. Raphael, Antibes,

Menton i Monte Carlo u Monacu, uskoro i Korzika

2. PARIŠKI BAZENSmještena između masiva Vogeza na istoku, strih masiva Normandije i Bretagne za zapadu te od Pikardije na sjeveru do rijeke Loire na jugu

Pariz - s predgrađima ima 10 milijuna stanovnika, jedan je od nejvećih, najzanimljivijih i najprivlačnijih gradova svijeta, 4-5 milijuna turistaGrad znanosti i umjetnosti - najposjećeniji muzeji (30 velikih) i umjetnički saloni (njih 15) – Louvre (najveći svjetski muzej)Brojni povijesni i kulturni spomenici iz doba gotike, renesanse i baroka – crkve Notre Dame i Sainte CapelleGrađevine i arhitektonski objekti – Slavoluk pobjede i Eiffelov toranj, kraljevski dvorac Versailles, Sorbona (najstarije sveučilište)Šetališta uz reijeku Seinu, gotička katedrala i muzeji u riječno-morskom pristaništu Rouen, na ušću Seine luka Le Havre, dolina rijeke Loire s prekrasnim renesansnim dvorcima

Strasbourg – sjedište Europskog parlamenta

3. CENTRALNI MASIVSiromašan krajProizvodnja sira u kraju Causses (sir roquefort – rokfor)Kupe ugaslih vulkana, vulkanska jezera i termalni izvoriKrški pejzaž sa špiljama i kanjonimaToplice Vichy i industrijska središta Cleremont-Ferrand (kaučuk), Saint Etienne (svila) i Le Creusot (metalna industrija)

4. ATLANTSKO PRIMORJEZapad i jugozapad FrancuskeNa obalama turističko-kupališna mjesta – Biaritz pod Pirinejima, Arcachon, La Rochelle i Brest u Bretanji, St. Michelle u zaljevu St. Malo te Trouville i Deauville kod ušće rijeke Seine

5. GORJE PIRINEJISkijanje i ostali zimski sportovi (snijeg oko 6 mjeseci)Termalna vrela i sumpornosodni radioaktivni izvoriNajpoznatije toplice su Luchon, Ax-les-Thermas i Bagneres-de-Bigorre

Lourdes – katoličko svetište, preko 3 milijuna turistaPrekrasne rijeke i šume pune divljači (lovni turizam)

6. FRANCUSKE ALPENajviše gorje u Europi, najviši vrh – Mont Blanc (4807 m)Najstarija turistička regija, prvi planinarski klubovi, toplice, lječilištaJedno od najpoznatijih zimsko-turističkih područja u svijetu (odmor, planinarenje, lječilišta)Najposjećenija središta su Grenoble, Chambery, ChamonixČeste sportske manifestacije (zimske OI)3 nacionalna parka (Venoise)

ITALIJA

Mediteranska i alpska zemljaPovršina 301.200 km, 58 milijuna stanovnika40 milijuna turista, prihod od 31 milijardu USD

Treća europska i četvrta svjetska turistička zemlja – posljedica turističkih resursa visokog stupnja atraktivnosti, povoljnog položaja, posjedovanja receptivnih kapaciteta, razvijenosti prometaGradski turizam – gradovi odišu specifičnom arhitekturom, manifestacije umjetničkh događaja, folklora, glazbe, sporta, filmova i gospodarskih izložbiIshodište europske kulture i znanosti

3 REGIJE:

1. SJEVERNA ILI KONTINENTALNA ITALIJAAlpe i sjeverni Apenini te Padsko-venetska nizinaNajposjećenija ledenjačka jezera u Alpama – jezera Maggiore: Como, Iseo i GardaGradovi Torino, Milano, Novara, Brescia, Verona, Vicenza, Padova, Udine, Venecija i TrstPreko 350 skijališta: Sestriere, Chervinia, Courmayer, Madona di Campiglio, Cortina da Ampezzo i Valgerdena

2. SREDNJA ITALIJANajturisičkija regija Italije i jedna od najposjećenijih destinacija svijetaProstor planinskih ApeninaAntropogene vrijednosti visokog stupnja

Bologna – najstarije sveučilište u Europi Firenza – okupljalište srednjovjekovnih umjetnika – Dante, Petrarca,

Boccaccio, Michelangelo Bounarotti, Leonardo da Vinci, prekrasne građevine. Muzeji, galerije, crkve, katedrale

Pisa – kosi toranj Siena i Arezzo – kulturni motivi i međunarodni festivali glazbe

Rim - najveći turistički promet i turističko značenje, „grad sunca“, antički amfiteatri Koloseum i Forum, Trajanovo i Karaklino kupalište, brojni spomenici i građevine, stotine muzeja, crkava i katedrala, veličanstveni trgovi, središte svjetske filmske industrije, sveučilišno središte, mjesto zbivanja brojnih priredbi i festivala, sportski objekti i manifestacije

Vatikan – središte katoličanstva i katoličkog hodočašćenja, brojne crkve, samostani, muzeji, arhivi i biblioteke (oko 50.000 raritetnih knjiga, originalnih slika, skulptura, fresaka i moziaka najeminentnijiih i svjetski poznatih umjetnika)

3. TALIJANSKO PRIMORJE (3 regije) Ligursko primorje

o podgorje Alpa i ligurskih Apeninao Regije (rivijere) Riviera di Ponente (od granice s Francuskom do

Genove), Riviera di Levante (istočno od Genove) i Riviera Versiliese (pokrajina Toskana)

o Manja turistička mjesta – San Remo (festivali cvijeća, glazbe i karnevali), Ventimiglija, Imperia, Potofino, Santa Margerita, Sestri, Rapallo, Viareggio (karnevali, najstarije morsko kupalište), Bordigera i dr.

Primorje Tirenskog mora o Područje obale Campagnia - područje Napulja i Salernskog zaljevao Vulkan Vezuv – jedini aktivni vulkan u Europi, iskopine gradova

Pompeja i Herkulaneia, mnogi termalni izvorio Salerno, Sorrento i Amalfi, Atrani, Catara, Marini te otičići Capri

(Modra špilja) i Ischia (terme iz rimskog doba)o Sicilija – Costa Aranci (Obala naranči) kod Palerma

Jadransko primorje o Od Tršćanskog zaljeva do Ostranskih vratao Kupališta na tzv. Riviera Romagnola kod Riminija, zatim kod

Riccone i Cattolicao Gradovi u unutrašnjosti – Bologna, Ravena, San Marino,

Salsomaggiore (terme)o Venecija – jedan od najromantičnijih gradova u svijetu, 118

pješčanih otoka i 150 kanala, brojne palače (Duždeva), crkva Sv. Marka, galerije i muzeji, ekskluzivno kupalište Lido

GRČKA

Jedna od najvažnijih turističkih destinacija svijeta - bezbrojni hramovi, amfiteatri, kipovi, pismeni zapisi i sl.Površina 132.000 km, 10,6 milijuna stanovnikaVeoma razvedena obala, pretežno strme obale, ali s mnoštvom otoka i poluotoka u Egejskom, Jonskom i Kretskom moru13,6 milijuna turista, 10,7 milijardi USD prihoda

Antropogena bogatstva, maritimne osobine mora, specifičnosti glazbe, plesova i običaja stanovništvaRazvijen nautički turizam

6 REGIJA:

1. ATIČKA REGIJANajvažnija turistička regija, prostor poluotoka Atike s Atenom te područje Korintskog kanalaPobrđa sa sjeverozapada prelaze u planinu Parnas – nacionalni parkPovijesna mjesta – Termopilski klanac, ostaci proročišta Delfi s Apolonovim hramom, ostaci grada Tebe, bojno polje Maraton, manastir Dafni s bizantskim mozaicima.Faleronski zaljev – kupališno-rekreativni turizam, hoteli, kockarnice, restorani, zabavišta i sportski tereniPjeskoviti žali i lijepo uređeni – Posjedonov hram kod mjestašca SunionNa obalama Korintskog kanala – Lutraka (morsko i banjsko kupalište)Atena – najposjećenija, iznad grada na brdu Akropolis – Partenonov hram, kip boginje Atene, hramovi Erehiton, Propileja i Apteros NikeU samom gradu - Dionizijevo kazalište i Olimpijski stadion

2. PELOPONESKI POLUOTOKU dolini rijeke Alfeja – stara Olimpija, kulturno i sportsko središte HelenaU dolini Eurote – SpartaNa jugozapadu Argolide – ruševine Mikene i TirintaStaro lječilište u Epidaurusu u Argolidi

3. OTOK KRETAJedan od većih europskih otoka, sezona duža od 6 mjeseciRuševine Malije o ostaci Minosove palače u Knososu, zidine u Iraklionu, minareti i dr.Turisti najviše posjećuju Iraklion, Haniju i Retimon

4. SPORADSKO-KIKLADSKO OTOČJE Rodos , otok Kos (Hipokrat), Kitnos, Serifos, Sifnos, Milos, Delos (Apolo i

Artemis), Lesbos i Samos (Pitagora)5. OTOK KRF

Najšumovitiji i najzeleniji otok Krf i Lefkimi – dobre marine, jahting-turizam

Zimski turizam6. POLUOTOK HAKLIDA SA SOLUNOM

Kupališno-rekreativni i nautički turizamPuno pitomih zaljeva, uvala, otoka te relativno čisto moreTeokratska republika na planini Atos, manastiri (Hilandar – hodočašća)

Solun – Galerijusov slavoluk, Bela kula i srkva Sv. Bogorodice

OSTALE ZEMLJE MEDITERANA

BiHTek jedno mediteransko turističko naselje – Neum

Međugorje – marijansko svetište Kupres – razvoj zimskog turizma

CRNA GORANajvažniji domaći turizamIzvanredne pješčane plaže s najtoplijim podnebljem na prostoru Jadrana

Bokokotorski zaljev , Svetostefanska prevlaka

Planina Lovćen, kanjoni Morače i Tare, Skadarsko jezeroPrimorska turistička mjesta su Igalo, Herceg Novi, Kotor, Budva, Sveti Stefan i Ulcinj

ALBANIJAPješčane plažeAntropogena vrijednost – specifičan etnički, vjerski i civilizacijski krug

EUROPSKA TURSKAIzmeđu 3 mora – Egejskog, Mramornog i Crnog12,7 milijuna turista, prihod od 9 milijardi USDISTANBUL – jedan od najturističkijih središta Europe, nalazi se na 3 obale i 7 brežuljakaNajprivlačnije četvrti su Stanbul s At Mejdani (Konjski vrt) s predivnim Teodozijevim i Konstantinovim spomenikom, Aja Sofija, Sultan-Ahmetova džamija, Sulejmanija ili džamija sultana Sulejmana te sultanove rezidencija – TopkapiBejlogu – moderna četvrt s veleposlanstvima, modernim vilama i hotelima, Dolmabahče saraj – sultanov dvor, Grand bazar, Kapali čaršija (zatvorena tržnica)Na obalama Crnog mora – Troja, Izmira, Edremita, Marmarisa i Antalya (turska rivijera)

REGIJA CRNOMORSKOG PRIMORJA

RUMUNJSKA

Tri geografske regije – planine Karpati i Transilvanija, nizine Transilvanija i Vlaška nizina te crnomorsko primorjeVisok stupanj turističke privlačnosti – Karpati, Dunav i crnomorska obalaEtnosocijalni turistički resursiCrnomorska rivijera – najrazvijenija truistička regija, povoljna klima, niska i pjeskovita obala s lagunama i slanim jezerima, mjesta Mamaia i MangalijaKarpati i Transilvanija – termalni izvori i lječilišta (Kalimanešti i Herkulanum), dolina Prahove (Sinija – dvorac Pleš), Predeal – zimski turistički centar, Brašov, Poljana Brašov – planinsko središte, proboj rijeke Olt, visoki prijevoji i brojna skijališta Karpata, nacionalni park RetezatDunav – lovni i ribolovni turizamBukurešt – najposjećeniji grad („Rumunjsko selo“ – na otvorenom postavljeni tipovi kuća iz čitave Rumunjske)

BUGARSKA

4 milijuna turista godišnjeOd istoka prema zapadu se pruža Stara planina, za jugozapadu su Rodopi, a posebno značenje imaju brojne kotline i dolina rijeke Marice te crnomorsko primorje

4 REGIJE:

1. CRNOMORSKA RIVIJERA378 km dugačka obala, klima izuzetno povoljna, pješčani žaliU blizini Varna – Zlatni pijesci, čuvena plaža dužine 3 km i širine 50-100mVeća turistička mjesta su Družba, Obzor, Slnčev brjag, Nesebr, Pomorje i na jugu Burgas i Sozopol (antička Apolonija)

2. „DOLINA RUŽA“Niz kotlina i riječnih dolina između planine Balkan i Srednje goreProizvodnja ruža – parfumerijska industrijaVelik turistički posjet u doba cvata ružaPlanine sa šumama, rijekama, špiljama i kanjonima

3. BRDSKO-PLANINSKA UNUTRAŠNJOSTVelik broj špilja, kanjon, pećina i dr.Planinarenje, lov i zimski turizamDijeli se na rilsku i zapadnorodopsku regijuRilska regija – 100 glacijalnih jezera iz kojih istječu Marica, Iskar i MestaTuristička središta su Samokov i Borovec te Rilski manastir (svetište)Zapadnorodopska regija – mnoštvo termalnih izvora (Čepinska kotlina), lječilišta, hoteli i stacionari

4. SOFIJA S OKOLICOMSofija - glavni grad Bugarske, središte državeRimske iskopine crkve Sv. Georgija i Sv. Sofija, mauzolej Georgija DimitrovaIzvori termalnih voda i veći broj umjetnih jezeraPlanina Vitoša (nacionalni park) – planinari, skijaši

UKRAJINA

Površina 603.700 km, 48,4 milijuna stanovnika7,5 milijuna turista, prihod od 5,4 milijardi USDKijev – najveće značenje, kijevski muzeji, sakralne građevine (crkva Sv. Sofije) i Zlatna vrata

Harkov i Lavov te luke Odesa i SevastopoljCrnomorska regija – najrazvijenija, jug poluotoka Krima – kupališta (Jalta), Livadija, Alupka, Mishor, Foros i SimeizBalneo - turistički centri Odesa i Nikolajev

TURISTIČKA REGIJA EUROPSKIH ALPA

Alpe se protežu preko 6 država: Francuske, Švicarske, Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije – cca 220.000 kmZimski turizam – skijanje moguće tokom cijele sezone iznad 2500 mLjetni turizam – ledenjaci (Aletsch), ledenjačka jezera (Bodensko, Ciriško, Como)Zdravstveni turizam – termalna vrela (boravak u toplicama – banjski turizam)

AUSTRIJA

70% teritorija se prostire u AlpamaJedna od najrazvijenijih turističkih zemalja svijeta i vodeća alpska turistička zemlja13 milijuna turista, 13 milijardi USD prihodaRazvoj toplica, planinarstva i alpinizma

1. ALPSKE POKRAJINE

a. Centralne AlpeOd švicarske granice preko Tirola i Tura do ŠtajerskeIzvanredno pogodni tereni za skijanje i druge zimske sportove, gotovo svi zimsko-sportski centriBrojni planinski lanci i vrhovi – Visoke Ture (ledenjak Pasterze, Badgestein – balneološko i zimsko-sportko središte), Niske Ture, Sjverne koruške Alpe

Innsbruck – turističko središte smješteno u glacijalnoj dolini rijeke Inn, dvije ZOI, skijaški skokovi

Kitzbuhel u Tirolu – sportska natjecanja

b. Sjeverne vapnenačke AlpePleistocenska glacijalna jezera – Mondsee i Wolfangsee, toplice Bad Isch

Salzburg – najposjećeniji, antropogeni sadržaji (katedrala, dvorac Mirabell i srednjovjekovna utvrda)

c. Južne vapnenačke AlpeJezera – Wother See i Ossiacher See (kupanje ljeti)

Klagenfurt (glavni grad pokrajine) i Villach

2. IZVANALPSKE POKRAJINE

a. Bazen GrazaIstočni dio Alpa, mali turistički značaj

b. GradišćeVikend-turizam Bečana

c. Bečka zavalaBeč – najveći i glavni grad, bečka opera, bečko zabavište i park Prater, brojne građevine i dvorci (Schonbrun, Belvedere), Bečka šuma i Nežidersko jezero

ŠVICARSKA

Jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, uz Austriju najjača alpska turistička destinacija, sastoji se od 25 kantona, u upotrebi 4 službena jezika (njemački, francuski, talijanski, retoromanski)3 prakantona – Schwyz, Uri i Unterwalden10-12 milijuna turista, 7-8 mlrd USD prihoda

3 REGIJE:

1. ŠVICARSKE ALPEo Dvije zone – vanjska ili predalpe (Oberland) i unutarnja ili visoke Alpeo Predalpe karakteriziraju mnoga gorska jezera i mnoge doline, smješteni

najveći gradovio U visokim Alpama se nalazi najviši vrh (Monte Rosa) te mnogi ostali

turistički privlačni (Matterhorn, Weisshorn)o Zimska turistička mjesta – Interlaken, Lauterbrunner i Grindelwald

2. ŠVICARSKA VISORAVAN

o Središnji prostor zemlje, atraktivna glacijalna jezera – Lac Geneva (Ženevsko), Lac de Neuchatel (Nešatelsko), Thuner See, Vierwaldstatter See, Zurich See i Boden See

o Na granici prema Italiji – Lugansko jezero i jezera Maggiore (kombinacija planinarenja i kupanja) „Švicarska rivijera“

3. ŠVICARSKA JURAo Krški pejzaš i toplice, proizvodnja sira i satova

SLOVENIJA

Jedna od najmanjih europskih država

Dvije glavne geografske cjeline:

1. ALPSKO-PREDALPSKI PROSTORo Najznačajnija turistička mjesta – Bled, Bohinj (lječilišta, izvori termalne

vode) i Kranjska Gora (zimsko-sportsko središte – Planica), skijaški tereni na Vogelu, glacijalna jezera i Triglav (najviši vrh)

o Logarska dolina i toplice u središnjoj Sloveniji (Rogaška Slatina, Dobrna, Rimske toplice, Laško)

o Oblici u krškom reljefu Notranjskog i Dolenjskog – Postojnska jama (čovječja ribica) i Križna jama (jedan od najvećih pećinskih sustava)

2. SLOVENSKO PRIMORJEo Portorož (vodeće središte), Piran, Izola, Ankaran i Koper

OSTALE TURISTIČKE REGIJE I ZEMLJE EUROPE

NJEMAČKA

Nakon drugog svjetskog rata podijeljena na zapadnu (pod kontrolom SAD-a, Francuske i V. Britanije) i istočnu (pod kontrolom SSSR-a), kao i BerlinIznimno povoljan položaj: participacija na Baltičkom i Sjevernom moru, rijeka Rajna (najprometnija rijeka svijeta), brojni kontinentalni putevi koji povezuju istočnu i južnu EuropuUz SAD najjača emitivna zemlja svijeta18,4 milijuna turista, prihod od 23 mlrd USD

5 najvažnijih turističkih pokrajina:

1. BAVARSKADijeli se na prostor Alpa (zimski sportovi – Garmisch-Partenkirchen, Obersdorf, glacijalna jezera – Amersee, Wursee, Teregsee, Konogsee i Chiemse) i Bavarske ravnice (najljepši grad Njemačke – Munchen, prepun muzeja, umjetničkih zbirki, sakralnih spomenika, starih dvoraca, itd., Nurnberg, Augsburg i Bayreuth)

2. BADEN-WURTTEMBERGŠumovito gorje Schwarzwalda i Švapske Jure – mineralno-termalna vrela (Baden-Baden), Bodensko jezero, dolina rijeke Rajne, stari sveučilišni grad Heidelberg, Stuttgart

3. NJEMAČKO SREDNJOGORJEMineralni izvori, mnoga lječilišta i sportsko-rekreacijskih centara – kanjon rijeke Rajne s klisurom Lorelei i živopisni stari gradovi (Frankfurt, Koln, Bonn, Dusseldorf, Osnabruck, itd.)

4. SJEVERNA NJEMAČKAObalni prostor Sjevernog i Baltičkog mora – pješčani žali, kupanje ljeti, gradovi Kiel, Lubeck, Bremen, Emden i Hamburg

5. ISTOČNI DIO NJEMAČKEDijeli se na primorje Baltičkog mora, središnju Njemačku i pojas južne i planinske NjemačkeObala Baltika je pjeskovita, razvijeni su kupališni centri – otok RugenSredišnji dio Njemačke privlači brojim jezerima – kupanje, jedrenje i ostali sportoviJužni dio – planina Harz, Thuringenwald i Erzgebirge, Berlin, Dresden, Leipzig i Weimar

VELIKA BRITANIJA

Sastoji se od Engleske, Walesa, Škotske i Sjeverne Irske (Ulstera)Comowealth – britanska zajednica naroda koju čine 47 zemlje – bivše britanske kolonije17,8 milijuna turista, 25 mlrd USD prihoda

5 REGIJA:

1. JUŽNA I JUGOISTOČNE ENGLESKAPonekad se naziva i „londonska regija“ zbog velikog utjecaja Londona – najznačajnije turističke destinacije, prepune kulturnopovijesnih spomenika, muzeja, galerija, građevina, aprkova, dvoraca, itd.Najposjećeniji su gotička crkve Westminister Abbey, katedrala Sv. Pavla, Tower Bridge, Buckingam Palace, British Museum, National Gallery, Vindsor i svučilišta Oxford i CambridgeNa obali engleskog kanala čitav je niz kupališnih mjesta – Brighton, Hastings, Dover, Eastbourne i otočić Wight

2. SJEVERNA ENGLESKAProstire se sjeverno, sve do ŠkotskePeninsko gorje – stare gromadne planine koje se pružaju od Škotske do središnje Engleske, bogato kamenim ugljenom

Gradovi Leeds, Bradford, Manchester, Birmingham i Liverpool

3. WALESPoluotok, nema važnijih turističkih resursa

4. ŠKOTSKANastavlja se na Englesku, sjevernije od Solway FirthaNjom se širi Kaledonsko gorjeNajatraktivniji gradovi Edinburgh i Glasgow sa mnogim kulturnim spomenicima te festivalima škotskih plesova i običaja

5. ULSTER ILI SJEVERNA IRSKANaseljena pretežno engleskim protestantima, ali ima i dosta katolikaZbog čestih sukoba slab je turistički posjet

IRSKA

Škrape i drugi oblici krškog reljefa, glacijalno jezero Lough LeanePlaninska uzvišenja (Errigal, Mayo i Connemara), jezera Corrib, Ree i Derg te rijeke ShannonMnogi kulturno-povijesni spomenici – ostaci velikih građevina iz prethistorijskog doba (megaliti), ostaci zgrada, samostana, dvoraca i crkavaJedna od najposjećenijih zemalja Europe, ali pretežno se radi o turistima koji su podrijetlom iz Irske pa su prihodi relativno mali

TURIZAM SKANDINAVSKIH ZEMALJA

NORVEŠKA

Obala ima karakteristične potopljene doline nekadašnjih ledenjaka (fjordovi)Klima je relativno umjerena zbog jakog utjecaja oceana i ogranaka Golfske struje (morske struje koje teku iz ekvatorijalnih krajeva i zagrijavaju zrak) pa se obale nikad ne zaleđuju

3 REGIJE:

1. PLANINSKA REGIJA – valovita visoravan, dominiraju močvare i jezera koja se zimi zaleđuju, planinski pejzaši, ledenjaci, bistre i brze rijeke; turistima zanimljivi običaji i način života Laponaca; gradovi Trondheim i Hammerfest – najsjeverniji grad Europe

2. ZAPADNO PRIMORJE– najrazvedenija obala u Europi, najzanimljiviji fjordovi (Sogne, Hardanger i Trondheim), Lofotski otoci, grad Oslo, Holmenkollen (jedna od najstarijih skijaških skakaonica na svijetu)

3. JUGOISTOČNI OBALNI POJAS – brojna jezera iz kojih voda istječe u vodopadima

ŠVEDSKA

7,5 milijuna turista, 7,3 mlrd USD prihoda

4 REGIJE:

1. SREDNJA ŠVEDSKA – najvažnija turistička regija, glavni grad Stockholm (stara gradska jezgra, parkovi, sveučilišta, muzeji i galerije

2. JUG ŠVEDSKE – turistički privlačan grad Malmo

3. JEZERSKA DEPRESIJA – jezera (Vanern, Vattern, Malaren), slapovi koje čini rijeka Gota, najveća luka Goteborg

4. SJEVER ŠVEDSKE – zimski sportovi, skijališta Falun i Ostersund, Laponija koja privlači specifičnošću života i običaja ovog naroda

FINSKA

„Zemlja jezera“ – oko 70.000 jezera nastalih na valovitim morenama koje su ledenjaci ostavili na podlozi fenoskandinavskog štitaMogućnost splavarenja i ribolova te klizanja na zimi zaleđenim jezerimaGradovi Helsinki, Turku, Tampere i LahtiU Botničkom zaljevu – Alaandski otoci, na sjeveru Laponija i njeno središte Rovaniemi s uređenim skijalištima i čuvenom trkom sobova

TURIZAM ZEMALJA BENELUKSA

NIZOZEMSKA

Jedna od najsnažnijih emitivnih zemaljaNajposjećeniji gradovi Rotterdam (sjeverna Venecija, gradske četvrti su odvojene grachtovima, odnosno kanalima i povezani mostovima), Amsterdam, Haag i UtrechtBrojne plaže i dine Sjevernog mora – Schveningen (najpoznatije kupalište)Kultivirani polderi – posebne površine zasađene tulipanima

BELGIJA

Gradovi Liege, Brugge, Gent, Antwerpen i BruxellesKupalište i lječilište Ostende, termalno lječilište Spa, gorje Ardene – zimski turizam

LUKSEMBURG

Sjeverni dio obuhvaćaju Ardeni, a južni dio lorenska zaravanDoline rijeka Alzette, Our, Sauer i MoselleGlavni grad Luksemburg

POLJSKA

3 REGIJE:

1. SJEVERNA ILI PRIBALTIČKA – pjeskovita obala s mnogo laguna i pješčanih dina, Gdanjski zaljev i onaj uz ušće Odre, kupališna mjesta (Sopot, Kolobrzegte i Miedzyzdroje), oko 9.500 jezera, najposjećenije jezero Sniardwy

2. SREDIŠNJA – Warsawa (na raskrižju starog rimskog jantarskog puta, prepun muzeja i sakralnih spomenika, srednjovjekovni dio grada Stere Mjasto), Poznan (sajamski grad), Lodz (tekstilni centar zemlje), bivši konc logori Majdanek, Lublina i Oswiecim (Auschwitz)

3. PLANINSKA I PRETKARPATSKA – najatraktivniji planinski prostor Poljske, zimsko-turistički centar Zakopane, toplice (Krynicy i Kudova Zdroj), glacijalna jezera te mogućnosti planinarenja, Krakow (mnoštvo spomenika, dvorac Wawel), muzej soli i podzemno lječilište u napuštenim rovovima soli

ČEŠKA

Ima 2 regije – Češku zavalu na zapadu i MoravskuToplice – Karlovy Vary (češki porculan), Marianske Lazne i Františkovi Lazne

Prag – krajevski dvorac Hradčani s katedralom Sv. Vita i Tynski hram te Karlov Most preko VltaveMoravska nema veće turističko značenje – Brno

SLOVAČKA

Pretežno planinsko područje s oštrijom klimomTatre – europsko turističko skijaško središteToplice – Trenčinske, Sliač i Smokovec

Bratislava – nalazi se na Dunavu, središte Slovačke

MAĐARSKA

Blatno jezero (Balaton) – najveće jezero jugoistočne Europe, brojna kupališno-turistička mjesta (Tihany, Siofok i Keszthely)Termalna lječilišta Balatonfured i HevizSlikoviti gradić Miskolac i toplice Eger, grad Pecs te poznat toplice Harkany

Budimpešta – zgrada parlamenta, palača pravde, bivši kraljevski dvor i gotička katedrala

RUSIJA

Devedesetih godina 20. stoljeća SSSR se raspao, a na tom području je formirano 11 država – Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Armenija, Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgizija, Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Gruzija, Litva, Latvija i EstonijaRusiju možemo podijeliti na europski i azijski (regija Dalekog Istoka – bez većeg značaja) turistički prostor

Europski turistički prostor dijelimo na 4 regije:

1. SJEVEROZAPADNA REGIJA

Na obali Baltika gradovi Kalinjingrad i St. Petersburg (bivši Lenjingrad) koji se po ljepoti gradskih četvrti i kulturnim sadržajima može mjeriti s najvećim svjetskim metropolama – Zimski dvorac, crkva Isakijevski sabor, dvorac Smoljani, carska ljetna rezidencija Petrodvorec, brojni muzeji i kazališta, sportski objekti, itd. Karelija – prostor jezera i šuma, poluotok Kola – tajge i tundre

2. MOSKOVSKA REGIJA Moskva – crkva Uspenski sabor gdje su se krunili ruski carevi, crkva Vasilija

Blaženoga zbog specifične arhitektureKremlj (nekadašnja moskovska tvrđava), Crveni trg s Lenjinovim mauzolejom, mnoga kazališta, sportski objekti, itd.Od osatalih gradova važno je spomenuti Kursk, Voronež, Orel, Tambov, Mičurinsk, Kalinjin i SmolenskPlovidba Volgom privlači sve veći broj turista

3. CRNOMORSKO PODRUČJELječilišno-turističko područjeKavkaz – planinarenje, skijanje i ostali zimski sportovi, 26 nacionalnih parkova

4. URALSKO PODRUČJEGranična zona prema azijskom dijelu države, gradska naselja Magnitogorsk i Čeljabinsk

TURISTIČKE REGIJE AFRIKE

Afrika zauzima oko 30% površine kopnene površine zemlje, ali u ukupnom stanovništvu sudjeluje s manje od 12%

Gustoća naseljenosti iznosi tek oko 15 stanovnika na km, što je dvostruko manje od svjetskog prosjeka

Sa susjednim azijskim prostorom graniči uskim Sueskim kanalom i Crvenim morem, od Europe ju dijeli Sredozemno more (Sicilska vrata široka su tek 138km, a Gibraltar je širok samo 14 km)

Veoma povoljan turistički položaj (prostor sjeverne Afrike), slabo razvedene obale, uz to i prilično strme

Planine su staro gromadno gorje, osim Atlasa na sjeveru koje su mlađa nabrana gorja

Klima je pretežno tropska i suptropska (u suptropskoj turizam ima veći potencijal zbog specifičnosti prirodne sredine i antropogenih karakteristika)

Stanovništvo je heterogeno (crnci, Arapi i bijelci), govori se, osim engleskog i francuskog, i 600 domorodačkih jezika

Visok natalitet i mortalitet, glad i umiranje od gladi osnovni je problem najvećeg dijela stanovništva

Najveći turistički promet je vezan uz zemlje sjeverne Afrike (70% ukupnog prihoda od turizma), istočne Afrike i JAR-a

4 velike turističke regije:

1. SJEVERNA (MEDITERANSKA) AFRIKA

2. TROPSKO-EKVATORIJALNA PRETEŽITO NISKA AFRIKA

3. TROPSKO-EKVATORIJALNA ISTOČNA AFRIKA

4. JUŽNA AFRIKA

SJEVERNA AFRIKA (AFRIČKI MEDITERAN)

Nalazi se između Sredozemnog mora na sjeveru i velike pustinje Sahare na jugu, glavno je obilježje mediteranska klima koja privlači najveći broj turistaTemperatura zraka i mora su iznad 18˚C više od 6 mjeseci godišnje, srednje temperature u siječnju ne padaju ispod 11˚C pa je sjeverna Afrika pogodno zimovalište za turiste iz Europe i Sjeverne AmerikeSastoji se od dvije cjeline – atlaske zemlje na sjeverozapadu i sjeveroistočna Afrika kojoj pripadaju Libija, Egipat i Sudan

o SJEVEROISTOČNA AFRIKA – relativno najniži dio kontinenta, pretežno suh, s velikim pustinjskim prostranstvima, najveću vrijednost ima dolina i rijeka Nil koja jednim krakom izvire u Etiopskoj visoravni (Modri Nil), a drugim (Bijeli Nil) u ekvatorskim predjelima srednje Afrike; veliku važnost stječe prokopavanjem Suekog kanala

o ATLASKE ZEMLJE NA SJEVEROZAPADU – jezgra ovog područja su planine Atlasa koje su slične Alpama, pravcem sjever-jug mogu se izdvojiti 3 različite zone: priobalne nizine, planinski lanci i visoravni te pustinjska zona s brojnim oazama južno od saharskog Atlasa

ARAPSKA REPUBLIKA EGIPAT

Egipat ima vrlo povoljan položaj (povezuje Sredozemlje s Crvenim morem odnosno Indijskim oceanom, a preko Sinajskog poluotoka Afriku s Arapskim poluotokom i jugozapadnom Azijom i dolinom Nila sjevernu s ekatorijalnom (unutrašnjom) Afrikom97% terotorija Egipta je pustinja, većina stanovnika nastanjuje dolinu Nila gdje su i smještena antropogena bogatstva kao što su piramide i druga arheološka nalazišta (ovi nalazi potvrđuju burnu prošlost Egipta koji je bio najrazvijenija država u tada poznatom svijetu)Najvažniji čimbenici turističke ponude su monumentalne građevine egipatskih faraona stare i 5000 godinaKraj stare prijestolnice Mamfisa u čuvenoj Gizhi podignute su od 2595.-2450. g. Prije Krista piramide – Keopsova, Kefrenova i MikerinosovaPećinski hram Abu Simbel, hramovi u Luksoru, Tebi i KarnakuUz Nil mnogi kvalitetni hotelski kapaciteti i veoma dobro organizirane plovidbeGradovi Kairo i Aleksandrija (centar Helenske kulture)Sezonalnost veoma izražena – gosti dolaze većinom zimi

MAROKO

Jedna od najznačajnijih turističkih zemalja Afrike – povoljan položaj, povoljna klima, veoma privlačni pješčani žali na obali, povezanost s naseljima u unutrašnjosti zemlje sa specifičnim antropogenim resursimaNajvažnija središta – El Hoseima, Mohamedija, Casablanca; lučko-turistička središta – Tanger, Agadir, Safi, Mogador i Dar el BaidaGlavni grad Rabat s poznatom sultanovom palačom, utvrdom i niz drugih spomenika arapske kulture i graditeljstva; sjeverno od Rabata nalaze se ostaci ruševina rimskog naselja SalaU unutrašnjosti se nalazi stara prijestolnica Fez i MarrakechU području srednjeg Atlasa moguće skijanje i drugi zimski sportovi

TUNIS

Cjelokupna turistička aktivnost se odnosi i odvija na obalnom prostoru dužine oko 200 km, najposjećenija zemlja afričkog mediteranaNajvažnije destinacije – Tunis (glavni grad i kulturno središte), El Džem (očuvan antički amfiteatar iz rimskog doba), Bizerta (značajna luka) i El Hamamet (prekrasni žali)U blizini Tunisa - ruševine Kartage, nekadašnjeg središta rimske provincijeSoussa, Gabes i Džerba su također važnija turistička središta, kao i Kairouan – hodočasničko mjesto u unutrašnjosti)

TROPSKO-EKVATORIJALNA, PRETEŽNO NISKA AFRIKA

Golem prostor srednje i zapadne Afrike između Sahare i južnih granica zavale Konga odnosno ZairaSlabo razvijen promet, tropske bolesti, loši kapaciteti – turizam nema većeg značenjaVeliki potencijal – prekrasni pješčani žali, bujna tropska vegetacija, bogat životinjski svijetNajznačajnije destinacije – Senegal i Zambija

TROPSKO-EKVATORIJALNA ISTOČNA AFRIKA

Vrlo ugodna klima, specifičnosti biljnog i životinjskog svijeta te pejzažnog doživljavanja – „safari turizam“ po mnogim nacionalnim parkovima Kenije, Ugande i TanzanijePrema broju turista i prihodima od turizma, najveće značenje ima Kenija te donekle Tanzanija, Zambija, Uganda i otočje Republike Sejšeli

KENIJA

U primorju Kenije su tropske nizine, a prema sjeveru suhe stepe, planinski prostor vlažan, raširene šume i savane s bogatim životinjskim svijetom7 nacionalnih parkova, najstariji i najpoznatiji Tsavo, ostali – Nairobi, park jezera Nakuru te nacionalni park KilimandžaroOsim lovnog turizma, razvija se i kupališni turizam na žalima Indijskog oceana odnosno u Mombasi i Malindi

TANZANIJA

Vrlo ugodno podneblje (25˚C prosječna temperatura u obalnom dijelu Indijskog oceana)Nije razvijen samo kupališni turizam, vrlo su atraktivna jezera i nacionalni parkovi u unutrašnjosti zemlje – npr. park Serengeti

UGANDA

Ne tako povoljna klimaSafari-turizam – nacionalni park Murchinson FallsU južnom dijelu zemlje odlično posjećeni Viktorijini slapovi i katarakti rijeke Zambezim a sagražena je i 158 m visoka brana Kariba sa istoimenim akumulacijskim jezerom

REPUBLIKA SEJŠELI

Otočni arhipelag (84 otoka) u Indijskom oceanu, sjeverno od Madagaskara

Tipična ekvatorijalna klima, pješčani žali, koraljni grebeni i atraktivan pejzaž kao rezultat djelovanja tropske klime i utjecaja oceana

JUŽNA AFRIKA

Prostor južno od rijeke Zambezi i donjeg toka rijeke CunenePrilično povoljna klima, umjerene količine oborinaVeliki problem – širenje pustinja na račun stepa i savanaRijeke Zambezi i Oranje s pritocima Vaal i Limpopo imaju određeno turističko značenjeNajviše utjecaja turizam ima u JAR-u i posljednjih godina u BotswaniRazgledavanje, lov u nacionalnim parkovima (Kruger u pokrajini Transval, na granici JAR-a i Mozambika, Addo Elephant u JAR-u), kupališni, sportski i kongresni turizam

TURISTIČKE REGIJE AZIJE

Najveći i najnapučeniji kontinent, oko 4,8 mil. km2, oko 2,3 mlrd. st.Oko 150 mil. turista (oko 22% ukupnog svj. turist. prometa)Velik br. stanovnika, raznovrsna prirodna bogatstva, specifičnost kultura i vjera, siromaštvo i nerazvijenost najvećeg broja zemaljaTek manji broj azijskih zemalja ima turističko značenje iako su prirodni i antropogeni resursi doista impresivni (planinski masivi što se iz Europe nastavljaju preko Kavkaza, Anatolijskog gorja, Himalaje i Burme u gorja Indonezije; velik broj aktivnih i ugaslih vulkana u području tzv. 'vatrenog cirkumpacifičkog pojasa'Specifična monsunska klima, nepovoljna ljeti, ali povoljna zimiDomovina 'žutog čovjeka', a na nekim otocima malajci (crna rasa)Prostor izmiješanih naroda – Dravidi (Dekan), Vedidi (Šri Lanka), Negriti (Malajski poluotok) Arapi i Židovi (jugozapadna Azija)Visok stupanj razvoja starih kultura – kineska, indijska, mezopotamskaBrojne vjere – hinduizam, taoizam, budizam, konfucionizam, islam, kršćanstvoRegije: 1. Istočna Azija

2. Jugoistočna Azija3. Južna Azija4. Jugozapadna Azija

ISTOČNA AZIJA

JAPAN

Najrazvijenija turistička zemlja istočne Azije378.000 km2, više od 127 mil. st., oko 5 mil. turista, 3,5 mlrd. $ tur. prihodaPreko 3000 otoka – 4 velika: Hokkaido, Honshu, Shikoku, KiushuPrirodni turistički resursi su dobra osnova za razvoj turizma a) planine slikovite i na sjevernijim otocima pogodne za skijanje i druge zimske

sportove, a u reljefu prevladavaju vulkanske kupe, oko 50 vulkana još aktivnob) Fudžijama (3776 m) – najpoznatija planina, Japanci je smatraju svetom

zemljom (zadnja erupcija 1707. god.)c) vulkanska jezera, slapovi, brzaci, termalni izvori i beskrajna zelenila prostranih

šuma su najvažnije atrakcije ove zemlje

Velik broj nacionalnih parkova (23) i više različitih prirodnih rezervata nevjerojatne ljepote i raznolikosti (preko 1150) koji su jako dobro organizirani i pripremljeni za prihvat milijuna turistaSnaga jena čini ovu zamlju veoma skupom pa od 80ih do danas stagnira ili gubi u broju turista, za razliku od ostalih zemalja jugoistočne AzijeMotivi dolaska stranih turista uglavnom vezani uz poslovni turizam, posjet prijateljima i rođacima, a turisti iz SAD i Europe uglavnom dolaze vidjeti kulturne i povijesne ljepote, a manje prirodne atrakcijeGradovi:

1. Tokyo – privlači modernim središtem, trgovakom četvrti Ginzom, hramovima u četvrti Asakusa, sveučilištem, modernim zdanjima

2. Kyoto – bivša tisućljetna prijestolnica3. Nara i Kamakura – stari imperijalni hramovi

Turiste privlači i arhitekturna baština gradova Takayame i Kanzawe, luke Osako i Kagoshima u dubokom zaljevu otoka Kiushu, zimski centar Saporo sa skijaškim planinama Teine i Okura

KINA

2003. 36,6 mil. turista, preko 20 mlrd. $ tur. prihoda21 provinacija, 5 autonomnih regija, 3 samostalna grada (Peking, Shanghai, Tienchin) te 211 oblasti6 geografskih cjelina:

1. Unutrašnja Mongolija (SI)2. Ningsia Hui i Sinkiang3. Ugihur (SZ)4. Kwangsi-Čuang (centar)5. Jug6. Tibet (JZ)

Klima - od tropske klime na jugu, preko umjerene pa sve do hladne na sjeveruTurizam nije bio razvijen do novijeg doba jer je desetljećima bila relativno zatvorena zemlja, tek 1978. usvojila 'politiku otvorenih vrata', dotad je uglavnom posjećivali posjetitelji susjednih zemalja (Hong Kong, Tajvan, Macao)Jedna od najprivlačnijih zemalja svijeta jer ima brojne specifične sadržaje, različite od drugih kulturnih krugova

– kinesko slikarstvo, keramika, porculan, specifična kultura- Kineski zid, gradovi, hramovi, pejsaži, istočnjačka egzotika- suvremena zbivanja temeljena na tradiciji drevne kineske civilizacije

-> festivali zamjeva, kinesko kulinarstvo, tradicionalna medicina (na bazi ljekovitog bilja, akupunktura), umjetničke izložbe, ručni

radovi, sportske manifestacijePo broju posjetitelja je najposjećenija zemlja Azije, a na 5. mjestu svjetskih receptivnih turističkih destinacijaNajviše se posjećuju:

1. Peking – Nebeski hram, carska palača, ghram Tien Šušan2. Šantung – Konfucijev hram3. pored Šangaja – Pagoda zmijske ljepote4. Kineski zid – star oko 2000 g, dugačak 6000 km, očuvano oko 1300 km5. Prekrasni pejsaži – perivoji oko Jangtzea, stjenoviti planinski lanci Guilina i

HuangshanaU budućnosti će razvoj turizma bit određen sljedećim čimbenicima:1. Klima – ljeta topla, zime hladne pa je najugodnije u proljeće i jesen 2. Infrastruktura – na niskom stupnju razvoja su, hotelski i smještajni kapaciteti

su nedovoljni i nekvalitetni; bitan je razvoj zračnog prometa

3. Politika – želja za ubrzanom demokracijom, ali se ne smije gušiti policijskim metodama i brutolnošću (studentski nemiri na Tian Amenu stvorila strah i otkaz putovanja za Kinu, osjećaj nesigurnosti putovanja i boravka tamo)

OSTALE ZEMLJE ISTOČNE AZIJE

MONGOLIJA Ograničeno turist. značenjeUlan Bator – gl. grad, pretežno turisti iz Rusije

JUŽNA KOREJA I TAJVANPrekrasni žali, živopisni pejsaži, specifična ponuda etnosocijalnih resursaTuristi iz Europe i SADJ. Koreja – 5 mil. stranih turista (2003. god.)Tajvan – 2,7 mil. stranih turista (2003. god.)

JUGOISTOČNA AZIJA

Oko 4 mil. km2, preko 350 mil. ljudiDva dijela – poluotok Indokina i Malajski otociZa sada su poslovni turizam i poslovna putovanja najvažniji oblik turizma, ali se očekuje razvojPješčani žali, živopisni pejsaži s bujnom tropskom vegetacijom, specifični životinjski svijet, planinski prostori s oko 400 vulkana, izvorni folklor, golemi kulturnopovijesni objekti i spomeniciOgraničenja – nezdrava i teško podnošljiva tropska klima, nedovoljno razvijen cestovni i željeznički promet te oskudni i nekvalitetni receptivni kapaciteti

INDONEZIJA I FILIPINI

Povezuju kao most Aziju i AustralijuIndonezija 13 600 otoka, Filipini oko 7000, većina je visokog reljefa s brojnim vulkanima gdje je zbog takvog višeg reljefa tropsko-ekvatorijalna i minsunska klima nešto podnošljivija

INDONEZIJA

najveća i najmnogoljudnija zemlja ovog dijela svijetaislamnajznačajnije turističke privlačnosti – kulturna bogatstva, nacionalni plesovi i glazba, festivali i procesijeotok Bali – turistički najpoznatiji, s najvećim naseljem Denpasaroko 5 mil. turista godišnje, najviše iz Australije, Japana i razvijenih zemalja Europe

FILIPINI

sličan turistički proizvod kao Indonezija, ali strukturu turista čine Japanci i posjetitelji iz SADsvjesni turističke privlačnosti posvećuju pažnju uređenju plaža i nacionalnih parkova, izgradnji receptivnih kapaciteta te organizaciji zračnog prometa oko 2 mil. turistaManila – glavni grad, važna zračna luka Filipina i jugoistočne Azije

HONG KONG I SINGAPUR

16,5 mil. turista Hong Kong, 7. mil. SingapurMale otočne zamlje, bivše britanske kolonije; ograničeni tur. resursi, ali veliki tur. prometVelike i dobre tranzitne luke; 85% turista doputuje sredstvima zračnog prometaProsječni boravak turista manji od 4 dana

TAJLAND

10,8 mil. turista, 7,9 mlrd. $Obala na Indijskom oceanu i zaštićeni Sinajski zaljev privlačni zobg klime3 god. doba: - vruće sunčano razdoblje (listopad-veljača) - turisti iz SAD i EU

- vruće sušno (ožujak-svibanj) i vlažnije i manje vruće - (lipanj-listopad) – turisti iz susjednih zemalja

Najposjećenije: Pattaya (hoteli, plaže, skijanje na vodi, ronjenje), Cha Am i otoci Samui i Phuket, Krung Thep (Bankok – najprometnija zračna luka jugoist. Azije)Najveće atrakcije – budistički hramovi i brojne kulturne manifestacije, naročito u regiji Chiang Maia

JUŽNA AZIJA

4 mil. km2, preko 1 mlrd st.; 6,8 mil. turista, 5,4 mlrd $Područje velikih kontrasta, najviših gorskih lanaca na svijetu, golemih nizina, vlažnih prašuma, džungla i suhih polupustinjaStrani turisti privučeni specifičnim kulturnim resursima, remek-djelima sakralne i svjetovne indijske arhitekture (posebno budistički hramovi raskošno ukrašeni), hinduskom kulturnom ostavštinom, nacionalnim parkovima, rezervatima životinjskoga svijeta... Struktura turista – većinom iz Europe i sjev. Amerike, uglavnom iz SA, V. Britanije, Njemačke i Francuske

INDIJA

Najposjećenija, oko 2,37 mil. turista, 2,9 mlrd. $'Zlatni trokut' – Delhi, Jaipur i Agra – kulturna središta zemljePalača i dvorci Rajpuha, narodna glazba Aurangabada, rezbarska djela u Mahabalipurama i Karchipurama, hramovi i freske špilje Ellore i Ajante, Mauzolej Taj Mahal u Agri, sveti grad Varanasi (bivši Benares) te luke Bombay, Madras i Calcutta

KAŠMIR, NEPAL, BUTAN

Privlače velik broj planinara i ljubitelja prirode

PAKISTAN

Uglavnom usmjeren na planine sjevera zemlje

ŠRI LANKA

Izvanredni uvjeti za razvoj turizma (atraktivni morski žali,jezera, slapovi, raznoliki biljni svijet i specifične kulturnopovijesne spomenike), ali zbog nestabilnih političkih prilika mali turistički posjet

MALDIVI

Zanimljivi koraljni otoci i atoli, vrlo malen turistički posjet

JUGOZAPADNA AZIJA

Spona između Azije, Afrike i EuropeU geoprometnom i geopolitičkom smislu važni prijelazi iz Crnog mora u Mediteran (Bospor i Dardaneli), Sueski kanal i Adenski zaljev na izlazu iz Crvenog mora, kopneni prometni pravci koji povezuju zemlje Europe i Afrike s AzijomBliski istok može se podijeliti na:

1. Arapski Bliski istok (stari izravnani masiv pločastog izgleda)2. Tursko-Iranski prostor (mlađe nabrane planine)

najveće turističko značenje u ovoj regiji ima Turska, obrađena u dijelu Europskog Mediterana

Klima uglavnom suha, suptropska Turistički najznačajnije Turska i Izrael, uglavnom se odnosi na antropogene objekte i sadržaje (jer su se tu razvijale neke od nastarijih civilizacija – asirska, mezopotamska, perzijska i fenička, nikle židovska, kršćanska i islamska vjera)

LIBANON

Od površinom manjih zemalja u ovoj regiji, turistički najprivlačniji; prije ratnih sukoba bio najposjećenijiPrivlačna mediteranska obala s ugodnom klimom i razvijenim receptivnim smještajemBejrut i Batrun na sredozemnoj obali, planine zbog mogućnosti skijanja, ruševine starog rimskog grada Baalbeka s Jupiterovim hramom i šume dvomilenijskih cedrova

IZRAEL

oko 2,5 mil. turista, uglavnom Židovi iz Europe i SADKupališni turizam na obalama Mediterana, religiozni turizamNajposjećeniji: Tel Aviv i Haifa, biblijski gradovi Jeruzalem, Nazaret, Betlehem i Jerihon

SAUDIJSKA ARABIJA

Središta Meka i Medina, posjećuju hodočasnici muslimanskog svijetaRijad (zračna luka), Jadda i Meka (morske luke) tranzitno-turistička mjesta

IRAK

Bagdad (glavni grad) i ruševine Babilona

IRAN

Teheran

Kupališna mjesta na zelenim obalama Kaspijskog mora Babol-Sar i Ram-SarPerzopolis – stara prijestolnica Perzije s otkopanom kraljevskom palačomUgasli vulkan Demavend, ujedno i najviši vrh Elbrusa

PROGNOZE KRETANJA TURIZMA U AZIJI

Azija je za Europu i SAD turistički izazov, privlači prirodnom raznolikošću i kulturomSvjetski turistički eksperti predviđaju da će stope turističkog rasta u usporedbi s drugim kontinentalnim cjelinama najbrža rasti ovdje posebno zbog smanjenja relativnih troškova putovanja, povećanja unutarnjih turističkih kretanja sve snažnijeg obalnog i obiteljskog turizma, povećanja gradskog turizma i rastućeg i sve kvalitetnijeg marketinga i promocije

TURISTIČKE REGIJE AUSTRALIJE I OCEANIJE

AUSTRALIJA

Najudaljeniji kontinent od Europe (kroz Suez oko 20 000 km, 3300 km od nabližeg dijela Azije)Najmanji kontinent – 7,7 mil. km2, 19,6 mil. st.4,85 mil. turista, 8,01 mlrd. $ (Japan 25%, ostali Azijci 20%, Vel. Brit. 12%, ostala Europa 10%, SAD 10%)U prosjeku najniži kontinentAustralska zajednica (Commonwealth of Australia) obuhvaća 6 federalnih država:

1. Queensland (poluotok York, Brisbane)2. Viktorija (Melbourne)3. Novi Južni Wales (sydney)4. Tasmanija (Hobart)5. Južna Australija (Whayalla)6. Zapadna Australija (Perth, značajna luka), a velik dio sjevernog dijela ima

status teritorija – Sjeverni teritorij (Darwin)

Nedostatak je udaljenost, no kako se težište gospodarskih zbivanja polako premješta u zemlje jugositočne Azije, dobiva izvanredno povoljan turistički položajSpecifični resursi i ponuda: pješčani žali, planinski masivi, kontinentalne pustinje, vlažne prašume, endemična flora i fauna (radi geološke izolacija oko 50 mil. godina) pa ima 99 nacionalnih parkova, 47 tzv. sankturija i 35 rezervataVisok stupanj kulturnog razvoja – sportske priredbe, glazba, filmski festivali, izložbe i sajmoviVeliki značaj ima politička stabilnost i sigurnost, stabilnost valute i izuzetna organiziranost zračnog prometaPreko 1/3 posjetitelja dolazi zimi (listopad-prosinac) kad je u Australiji ljeto, temp. 20°-30°CSydney – predivni žali, spomenici kulture, perivoji, arhitektonski objekti, opera, muzeji, sveučilište, sportske manifestacije i objektiMelbourne – slično kao SydneyBrisbane – kupališni turizam (zlatna obala, Sunčana obala); Veliki koraljni greben (2000 km), sjeverno od BrisbaneaOtok Tasmanija

Australske Alpe – zimski sportovi, planinarenje; najviši vrh Australije Koscinko (2235 m) - proglašen nacionalnim parkomCamberra – rezidencijalni grad

NOVI ZELAND

268673 km2, 3 939 000 stanovnika2 mil. turista, 2.9 mlrd. $; najviše Australci, zatim SAD, Kanasa i razvijene zemlje Europe i svijetaOtočje se pruža pravcem jugozapad-sjeveroistok uz obale Australije, odaljeni oko 2000 km od obale1642. otkriveno, Nizozemac TasmanOd najsjevernije do najjužnije točke cca 1500 km2 velika otoka, sjeverni (manje planinski) i južni (više planinski; Novozelandske Alpe, Mt. Coock – 3764 m), odvojeni Cookovim prolazom, od manjih otoka najznačajniji Stewart na juguUglavnom oceanska klima s velikom količinom oborina u svako doma, izrazito bujan biljni svijet (1/2 zemlje su pašnjaci i livade), karakterističan životinjski svijet (razne vrste pingvina, vrste ptica prilagođene životu na tlu kao kivi...)Stanovništvo – Anglosasi, Maori, Slaveni, RomaniGradovi – Auckland, Wellington, Christchurch, DunedinMotivi – atraktivan biljni i životinjski svijet, slikovita obala, visoke planine, vulkani, gejziri, topli izvori, ledenjaci (Tasmanov ledenjak), glacijalna jezera te organizacija sportskih priredbi (tenis, jedrenje) i gospodarskih sajmova

OCEANIJA

Rubni otoci Azije i Australije, na tisuće njih – prirodni most prema AustralijiVulkanski i koraljni otociOko 1,2 mil. km2, 7,5 mil. st.Podjela:

1. Melanezija ('crni otoci') – oko 400 000 turista2. Mikronezija ('mali otoci') – oko 900 000 turista3. Polinezija ('mnogi otoci') – 250-300.000 turista

Privlačnost proizlazi iz posebnosti njihova izgleda, specif. biljnog i životinjskig svijeta, ugodnoj klimi, karakteristikama mora i obale te posebno u etnosocijalnim osobitostima stanovništvaPosjetitelji uglavnom bogatija klijentela iz SAD, Kanade, Australije, Japana, zapadnoeuropskih i sjevernoeuropskih zemaljaizloženo čestim vjetrovima pa velike štete i strah od nepogoda uzrokuju smanjenje turističkog posjetaRaštrkanost (npr. Kukovo otočje u Polineziji raspršeno na područje veličine Europe) pa su zbog velikih udaljenosti nužne velike investicije za izgradnju međunarodnih zračnih luka i receptivnih kapaciteta za što većina otoka nema mogućnostiMasovniji turizam ograničen na otoke Guan, Tahiti, Fidži, sjeverni Mariani

TURISTIČKE REGIJE ANGLOAMERIKE

Od krajnjeg sjevera Američkog kontinenta do južnih granica SAD prema Meksiku3 regije:

1. Američki Arktik (Aljaska, kanadski sjever i danski Grenland)2. Kanada 3. SAD

15 mil. km2, 310 mil. st. (Kanada površinski veća, ali 10× manje stanovnika)SAD i Kanada - 60 mil. turista, 77 mlrd $ tur. prihoda (najvažnije turist. regije iza Europe)

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (SAD)

Izvanredan turističko-geografski položaj (između Europe, Japana, Australije, N. Zelanda)9363 000 km2 sa Havajima i Aljaskom, oko 288 mil. st.Izvanredno dobro organiziran i siguran zračni promet (od 10 najfrekventnijih zračnih luka u svijetu, 7 ih u SAD)Klima povoljna – umjerena, suptropska, mediteranska; polarna na AljasciFedralna država sa 50 saveznih država (s Havajima, Aljaskom i federalnim distriktom Columbijom), gl. grad Washington66,547 mlrd. $ prihoda od međunarodnog turizma (12% u ukupnim svj. prihodima), ali daleko više ostvaruju od domaćih turista – zahvaljujući visokom standardu i veoma razvijenim svim oblicima prometa49 nacionalnih parkova na 250 000 km2

Najbrojniji strani turisti – Kanada, Meksiko, Japan, Engleska, Njemačka (uglavnom Havaji, Florida, Kalifornija (filmska industrija), N. York, Washington...)Turističke regije:

1. ATLANTSKO PRIMORJE a) Nova Engleska

- ljetna turistička sredisšta – Cap Code, Marthas Vineyard, Nantucket- Boston, sveučilišni Cambridge (sveuč. Harvard, Massachusetts

Institut od Technology)- nac. park Plimouth u Cap Cpde zaljevu

b) Srednje atlantska regija

- turistički jedan od atraktivnijih, najgušće naseljen- dolina rijeke Hudson, vodopadi Niagare- New York (najposjećeniji), Washington

c) Južno atlantsko primorje- Atlanta – zračna luka na 2. mj. u svijetu po prometu putnika- sjedište Coca-cole- Nashville (centar country glazbe)- Orlando (Disney World i Kennedy Space centar)- New Orleans (glasovita Bourbon Street i festival Mardi Gras)- Florida (Dayton Beach, Palm Beach, Miami Beach te poluotok Everglades – nac. park. tropske flore i faune)

2. APPALACHIAN GORJE

- brojna zimsko-turistička mjesta - naročito posjećeni nac. parkovi – Shenandoah, Great Smoky Mountain

3. SREDNJI ZAPAD- na sjeveru Velika jezera s gradovima Detroit, Chicago na obali- JZ – Las Vegas i nac. park Grand Canyon- lječilišta Hot Springs, Eureka Springs

4. PLANINSKO PODRUČJE ZAPADA (Rocky Mountains)- jedna od najatraktivnijih regija - indijanski rezervati i nacionalni parkovi- Yellowstone – 1. nacionalni park u svijetu, 1872. g – vrući izvori i gejziri- Ostali nac. parkovi - Yosemite (ledenjačka dolina)

- Colorado s kanjonom istoimene rijeke - Rocky Mountain u najljepšem dijelu Stjenjaka

5. PACIFIČKI SJEVEROZAPAD I ALJASKA- egzotična prirodna sredina - Eskimi, Aleuti, nacionalni park Mt Kinley

(najviši vrh SAD, 6194 m)- dobri uvjeti za lovni i ribolovni turizam- Seattle – važna luka za tržišta Azije i Australije

6. KALIFORNIJA I HAVAJI- obilje sunca i pješčani žali

a) Kalifornija- Los Angeles – (Hollywood, Disneyland) – jedan od najposjećenijih

gradova svijeta- San Francisco- Kupališta – Santa Barbara, Santa Monica, Long Beach, San Diego,

Pacific Beach, Imperial b) Havaji

- gl. grad Honolulu, 5 glavnih otoka po postanku vulkanski- otok Havaji – najveći, ali ne najznačajniji; aktivan vulkan Maun Lo koji je dio nac. parka Hawaii Volcanoes; antropološki sadržaji- na otoku Oahu – najvažnija zračna luka i turistički promet- otok Maui – prekrasni žali- područje kupališnog turizma cijele godine (suptropska klima)- klima, pjeskoviti žali, specifična kultura i običaji domorodaca

KANADA

9 976 000 km2, 31, 362 mil. st.

20 mil. turista, 9,7 mlrd. $ (poslije SAD je ''najturističkija'' zemlja oba američka kontinenta, uglavnom posljedica blizine SAD) – (82% Amerikanci, Britanci, Francuzi, Nijemci, Japanci...)Jedna od najslabije naseljenih zemalja svijeta50% stan. živi u 2 države – Ontario (72% Anglosasi) i Quebec (89% Francuza)Stanovnici – Anglosasi 50%, Francuzi 30%, ostalo čine Slaveni, Niemci, Skandinavci i Nizozemci, 1% starosjedioci – Eskimi i IndijanciProblem je prometno povezivanje ovog golemog prostora, ali značajno za turizam je da ima sve vrste promete dobro razvijene, pogotovo zračni i cestovniGeografski položaj – blizina SAD je velika prednostKlima – relativno kratka ljeta, oštre zimeGlavna turistička kretanja:

- uz najnaseljeniji dio kanade, prostor uz granicu sa SAD- fjordovi na obalama Pacifika, visoki Kordiljeri, prostrana jezera,

rijeke bogate ribom, nenaseljene tundre, prostori vječnog snijega i leda

na sjeveru te nepregledna šumska prostranstva diljem Kanade- JI od ušća rijeke ST. Lawrencea i jug Quebeca – u jesen kad crveni

javorov list (državni simbol) – impresivan pejsaž- Ontario – Velika jezera i kanadski dio Niagare- SZ od Ontaria – izvanredno lijepa skupina jezera – Manitoba, Winnipeg, Veliko medvjeđe jezero, Athabasca...- planinski zapad – ugasli vulkani, kanjoni, gorske rijeke, jezera,

većina nacionalnih parkova (Banf i Waterton – najposjećeniji)- gradska središta – Montreal, Ottava (glavni grad), Toronto, Vancouver

TURISTIČKE REGIJE LATINSKE AMERIKE

najveći dio stanovništva nema sredstava za sudjelovanje u turističkim kretanjima, a ni države nemaju mogućnosti za veća ulaganja u smještajne kapacitete, kapacitete prehrane, rekreacije i infrastrukture pa je sve prisutniji američki kapital, a kako su turisti većinom iz SAD – mala dobit od turizmaTek posljednjih godina neke od zemalja počinju vlastita ulaganja u turizam

Turistički resursi – povoljna klima, izvanredni žali, specifična flora i fauna, bogata kulturna baština (Inke, Maje, Asteci), živopisni pejsaži, gradovi s bogatom kulturnom baštinom, prisnost i vedrina ljudi, specifičan folklor i običajiRegije: 1. Srednja Amerika

2. Južna Amerika

SREDNJA AMERIKA

3 prostora: 1. Meksiko2. Zemlje Američke prevlake3. Zemlje Antilskog otočja

Uglavnom prostorno male države (osim Meksika)1981. Organizacija država istočnih Kariba u koju ušlo 7 otočnih državica (Antigua, Dominika, Saint Kitts-Nevis, Santa Lucia Saint Vincent) u sastavu Commonwealthmasovnijom turist. posjetom ističu se – Meksiko, Puerto Rico, Jamajka, Kuba, Kosta Rica, Bahami, Dominikanska republika i Haiti

MEKSIKO

Najveća i najmnogoljudnija zemlja Srednje AmerikeVeoma povoljan geografsko-turistički položaj – izlaz na 2 oceana4 klimatsko-vegetacijska pojasa: 1. Tierra Caliente

2. Tierra Templada3. Tierra Fria4. Tierra Helada

Promet – velik problem – zbog brdovitog i nepovoljnog reljefa teško graditi i održavati prometnice; željeznica najgušća oko glavnog grada, a problem sa željeznicom je i što imaju 6 različitih širina kolosijeka;

-> panamerička autocesta – vrlo značajna, povezuje S i J zemlje19.6 mil. turista, uglavnom iz SAD i Kanade, zatim Japan i zapadna EuropaOstaci drevnih kultura Maya, Asteka i indijanskog plemena ToltekaTuriste privlače i etnosocijalne kakarkteristike stanovništva, običaji, folklor, glazba, različite manifestacijePoluotok Yucatan – spomenici kulture Maya, ostaci Teotihuacana, nekad gl. grada Tolteka, sjev. od gl. grada Ciudad de Mexica (piramida Sunca, piramida Mjeseca); na jezeru Texcoco je grad Tenochtitlan, drevna prijestolnica AstekaRadi odmora posjećuju obalu:– istočna manje privlačna zbog oborina i velikih vrućina- zapadna pogodnija; brojna turistička mjesta (Acapulco, Manzanillo, Puerto

Vallarta, La Paz, Mazatlan)Ciudad de Mexico – smješten uz jezero Texcoco, okružen visokim planinana

(posebno vulkan Popocatepetl (5452 m))ANTILSKO OTOČJE

Otočje Karipskog mora, podjela:1. Veliki Antili (Jamajka, Kuba, Haiti, Puerto Rico)2. Mali Antili3. Bahamski otoci

Karibi – nastali od dvaju planinskih lanaca čini najveći vrhovi strše iznad mora i čine današnje otoke

Resursi – koraljni grebeni, biljni i životinjski svijet, špilje, brzaci, pješčani žali, klima koja omogućuje posjete tijekom cijele godine (tropska, ljeti ne iznad 32°C)Za turiste iz SAD i Europe napovoljnije zimsko razdoblje, najveći posjet

1. BAHAMSKO OTOČJE- najvažnije tur. područje Antila, preko 2 mil. turista- bogata klijentela dolazi luksuznim jahtama ili sredstvima zračnog prometa- gotovo netaknuta priroda, mogućnost krstarenja, rekreacija, kupanje, razgled

otoka i otočića (oko 700 koraljnih otoka i više tisuća grebena)- New Providence – otok, 75% st. živi, glavni grad i najveće tur. naselje – Nassu- Grand Bahamia – otok, tu se nalazi važan turist. centar Freeport Lucaya -> oba mjesta imaju velike marine, luksuzne hotele, golf-terene, kockarnice- od ostalih otoka značajni – San salvador, abaco, Andros, Eleuthera

2. DOMINIKANSKA REPUBLIKA- pretežno planinska; 2/3 otoka Hispaniol- turizam druga najvažnija gospodarska djelatnost- Santo domingo – glavni grad – osnovano 1. sveučilište u obje Amerike- naposjećenjiji - Puerto Plata, Altos de Chavon ('lažno' talijansko selo koje

posjećuju umjetnici iz cijelog svijeta)3. HAITI

- zapadna trećina otoka Hispaniol- pogodna klima, toplo i čisto more, izvanrednim žalima, mogućnost podvodnog ribolova i drugih sportovi na vodi- izgradnja zračne luke u Port au Princu omogućuje bolji pristup

4. JAMAICA- sjev. rub Karipskog mora; značajna tur. destinacija- privlači slapovima, potocima, bujnim raslinjem, životinjskim svijetom, specifičnom glazbom, sportskim terenima za golf i kriket- dobri smještajni kapaciteti

5. PUERTO RICO- prenapučen - divni žali, tropska klima i čisto more privlače turiste- najviši standard od svih srednjoameričkih zemalja

6. KUBA- slični resursi, ali zbog svojevrsne izlolacije i političkih sukoba sa SAD ima relativno mali posjet

JUŽNA AMERIKA

4 prirodne i gospodarske cjeline:1. Tropski sjever2. Andske zemlje (pretežno orijentirane prema Pacifiku)3. Istočna ekvatorijalna i tropska područja s brazilskim zaleđem4. Južna izvantropska područja s argentinskim zaleđem

Veća turistička posjeta koncentrirana je tek na nekoliko zemalja istočnog i zapadnog primorja, ali samo tamo gdje su uvjeti prirodne sredine podnošljiviji za turiste jer se najveći dio J. Amerike nalazi u vlažnoj prašumskoj ekvatorijalnoj i tropskoj zoni

najveću turist. posjetu ima Brazil, zatima Argentina, Urugvaj, Venezuela...

BRAZIL

Četvrta zemlja u svijetu po veličini3,783 mil. turista (SAD, Kanada, Meksiko, Japan, zapadnoeuropske zemlje)

1. AMAZONIJA Golema nizina između Anda, Brazilskog i Gvajanskog visočjaPrašuma 4 mil. km2 – eksploatacija s ciljem izgradnje većih i boljih komunikacija Manaus – važna raskrsnica vodenog i zračnog prometaTuristi – skloni avanturizmu, zainteresirani za raznlikosti boljnog i životinjskog svijeta

2. UNUTRAŠNJI BRAZIL Na Brazilskom pobrđuTurist. atrakcija – brojne rijeke koje stvaraju veličanstvene slapove (vodopad rijeke Iguacu, pritoke Parane) Brasilia – glavni grad

3. PRIATLANTSKI BRAZILNajmanja prostorna cjelina, ali turistički najrazvijenijiNatal – prva zračna luka za zrakoplove iz EuropeRecife – značajna pomorska lukaBaia – industrijski grad i privlačna luka, najstariji grad Brazila

JUGOISTOK PRIATLANTSKOG BRAZILA- turistički najrazvijeniji- tu živi skoro ½ stanovništva- 90% ukupnih prihoda od turizma (3,1 mlrd. $)- Sao Paulo – najvažniji gospodarski centar- Santos – najvažnija luka za izvoz kave- Rio de Janeiro:

- političko, kulturno, trgovačko i industrijsko središte,- karnevali, festivali sambe, druge manifestacije- plaže Copacabana i Ipanema, spomenici, kulturne ustanove- blizina značajnih kupališta – Torres, Parati, Cabo Frio- blizina planinskih turist. mjesta – Petropolis, Teresopolis

- Porto Alegre, Belo Horizonte, RecifeARGENTINA

2,8 mil. tur., 2,2 mlrd. $Površinom 2. zemlja J. Amerike, među razvijenijim zemljama tog kontinentaKlima – od suptropske na sjeveru do hladne na juguViše prirodnih cjelina:

1. Pampe2. Stepske ravnice u središnjem dijelu s plodnim tlima3. Sjeveroistočna Argentina ili Gean Chaco, savane i suhe savanske šume4. Argentinsko podgorje na zapadu5. Patagonija na jugu, pusta i hladna

Turizam nema veće značenje, ali radi vrijednih tur. resursa, relativno dobre prometne mreže koja je povezuje sa svijetom i kvalitetnih receptivnih kapaciteta se očekuje snažniji tur. razvoj i veći inozemni posjetNajprivlačnije - Buenos Aires – gl. grad, industrijsko i kulturno središte zemlje

- Mar del Plata kupališno i pretežno turističko mjesto - Bariloche – u planinskim masivima Anda

Ostali turist. resursi – povoljna klima, pješčani žali, nacionalni parkovi (11), pogodni tereni za zimske sportove u Andama

OSTALE JUŽNOAMERIČKE ZEMLJE

Nemaju veće turističko značenje zbog niskog stupnja gospodarskog razvoja i slabe prometne povezanostiPrirodni resursi – u Andama ugasli i aktivni vulkani, gorska jezera (Titicaca, Poopo), zanimljive riječne doline, rijeke i slapoviTemeljni tur. resursi ipak antropogena bogatstva – kulturnopovij. i drugi objekti:

- gradovi civilizacije Inka - Machu Picchu, Cuzco (Peru) (3200 nadm. visine)

- hram Kopakabana na obali jezera Titicaca (Bolivija)Suvremeni gradovi – spoj moderne arhitekture i barokne Španjolske: -> Bogota (Kolumbija), Lima (Peru), La Paz (Bolivija),

Quito (Ekvador), Santiago (Čile)Pacifička obala nepogodna za razvoj kupališnog turizma – strma, slabo razvedenaPogodnija samo sjev. obala – Zaljev Guayaquil (Čile) s više kupališnih mjesta,

Vina del Mar, La Serena)