Trgovina Internet

UPRAVLJANJE TRGOVINSKIM PREDUZEĆIMA – EKONOMIKAI PARCIJALA - PROF.DR. NIKOLA GRABOVAC

1. Sa kojeg aspekta se posmatra ekonomika trgovinskih preduzeca?Sa aspekta PRIHODA i RASHODA.

2. Sta prati ekonomika trgovinskih preduzeca (ETP)?Prati poslovanje TP sa aspekta ulaganja u proces poslovnja kako bi maksimalno zadovoljili potrebe kupaca uz racionalno poslovanje ulozenim sredstvima.

3. Na koji nacin se moze obavljati robni promet?a) direktno (izmedju proizvodjaca i kupca- bez

posrednika),b) indirektno (preko posrednika).

4. Sta je trgovina?Trgovina je dio robnog prometa koji se obavlja indirektno putem posrednika. Pod trgovinom podrazumjevamo kupovinu robe radi njene dalje prodaje, vrsenje raznih trgovinskih usluga koje pomazu obavljanju robnog prometa.

5. Kako se obavlja trgovina?a) kao trgovina na veliko na unutrasnjem

trzistu,b) trgovina na veliko na medjunarodnom

trzistu ( uvoz-izvoz),c) trgovina na malo.

6. Vrste trgovinskih preduzeca?a) trgovinski promet na veliko – grosista

(posluje vecim kolicinama robe i kupuje ih od svojih dobavljaca radi dalje prodaje svojim kupcima koji nisu krajnji potrosaci)

b) TP na malo – detaljista (kupuje robu u vecim kolicinama i prodaje je krajnjem potrosacu)

c) TP na veliko i na malo – angrodetaljisti (istovremeno se bavi trgovinom na veliko i na malo)

d) STR – samostalna trgovinska radnja (nemaju status TP, principi poslovanja su identicni kao kod trgovine na malo)

7. Navedi trgovinske usluge u robnom prometu?To su: agencijske usluge, komisione usluge, posrednicke, skladistenje, spedicija, kontrola kvaliteta, organizovanje sajmova itd.

8. Definisi TP?TP je pravno lice koje obavlja trgovinsku djelatnost kao ekonomsku i poslovnu cjelinu radi sticanja dobiti, prodajom roba i usluga na trzistu.

9. Sta je osnovna karakteristika preduzeca kao radne cjeline?Cjelovitost i nedjeljivost radnog procesa u okviru jednog preduzeca.

10. Kako se manifestuje ekonomska cjelina preduzeca?Manifestuje se u ukupnosti obavljanja ekonomskog poslovanja, a koje se izrazava kroz raspolaganje sredstvima i izvorima sredstava poslovanja, ulaganjem sredstava u roni promet i sticanjem i raspodjelom dobiti iz poslovanja.

11. Kako se manifestuje poslovna cjelina?Kroz ukupnost obavljanja odredjene registrovane djelatnosti, a koja se izrazava kroz kupovinu robe radi dalje prodaje, prodaju robe, skladistenje i pruzanje raznih usluga u oblasti prometa.

12.Kako odgovara TP za poslovanje?Odgovara svom svojom imovinom.

13. Kako djelimo TP prema vrsti djelatnosti?a) Preduzeca koja kupuju i prodaju robu

( grosisti, detaljisti i angrodetaljisti),b) Preduzeca koja pruzaju usluge u robnom

prometu (skladistenje, zastupanje, spedicija itd.).

14. Navedi osnovne funkcije procesa poslovanja TP?a) nabavljanje robe,b) skladistenje robe,c) prodaja robe.

15. Sta je predmet ekonomike TP?a) ulaganje u proces prometa (rad, sredstva za

rad i predmeti rada ),b) rezultati procesa prometa (ostvareni fizicki

promet, vrijedonosni promet i finansijski rezultat),

c) odnosi izmedju rezultata i ulaganja (dobitak, gubitak i na granici rentabilnosti),

d) kvalitet faktora ulaganja.

16. Metodi ekonomike TP?a) dijalekticka metoda,b) metoda opste ekonomske zakonitosti, c) komparativna – analiticka metoda,d) metoda apstrakcije i izolacije,e) metoda indukcije i dedukcije.

17. Trgovinsko preduzece sa gledista, karaktera i porijekla sredstava moze biti:Drustveno, drzavno, zadruzno, mjesovito i privatno.

18. Vrste sredstava TP?a) stalna sredstva,b) obrtna sredstva,c) sredstva zajednicke potrosnje,d) ostala izvanposlovna sredstva.

19. Osnovne karakteristike stalnih sredstava?a) u procesu prometa stalno zadrzavaju svoj

osovni pojavni oblik,b) dio svoje vrijednosti prenose na prodajnu

cijenu,c) sluze u velikom broju prometnih ciklusa,d) vijek trajanja duzi od godine dana.

20. Pojavni oblici stalnih sredstava?a) nematerijalna stalna sredstva (patenti,

licence, godwill),b) materijalna S.S. (gradjevine, oprema itd.),c) dugorocna ulaganja (ulaganje u VP, udjeli u

pravna lica, vlastite dionice itd.),

Stranica 1 od 7


d) dugorocni krediti (dati pravnim licima, dati uposlenima itd.),

e) ostala dugorocna potrazivanja (dati depoziti, kaucije itd.),

f) dugorocna razgranicenja (unaprijed placeni troskovi, obracunati, a ne fakturisani…).

21. Izvori pribavljanja sredstava za rad mogu biti:a) amortizacijab) dobit iz poslovanjac) kreditd) zakupninae) leasingf) prodaja postojeceg sredstva za rad

22. Sta je svrha revalorizacije?Svrha je stalno odrzavanje realne vrijednosti svih sredstava preduzeca (primjenjuje se kod inflacije). Revalorizaciji podlijezu sva stalna sredstva i amortizacija.

23. Na osnovu cega nastaje revalorizacija?a) promjene nabavne vrijednosti,b) promjene opste kupovne snage novca.

24. Sta je amortizacija?Amortizacija je kalkulacijski dio trosenja stalnih sredstava.

25. Navedi osnovne zadatke amortizacije!a) osigurati nova sredstva za obnavljanje

amortizovanih sredstava,b) prenijeti dio sredstava kroz amortizaciju na

troskove poslovanja, a time iskazati trosenje, sredstava i smanjenje njegovih vrijednosti.

26. Nacin obracuna amortizacije!a) proporcionalna metodab) degresivna c) funkcionalnad) ubrzana

27. Sta je stopa amortizacije, a sta vijek trajanja?Stopa amortizacije predstavlja procenat gubljenja vrijednosti stalnog sredstva, a vijek trajanja predstavlja broj godina koristenja S.S. do njegovog amortizovanja.

28. Gdje se drze sredstva amortizacije?Drze se na ziro/racunu preduzeca i slobodno se mogu koristiti kao obrtna sredstva do trenutka kada se angazuju za nabavku stalnog sredstva.

29. Nacini odrzavanja sredstava za rad:a) investicijsko (obuhvata srednje i vece popravke koje se obavljaju u razmacima duzim od jedne godine i njime se ne povecava vrijednost sredstva na kojem se ono vrsi),b) tekuce (predstavlja stalno i manje odrzavanje).

30. Sta je cilj TP sa obrtnih sredstava?Cilj je da ih sto brze pretvori iz jednog pojavnog oblika u drugi.

31. Razlika izmdju obrtnih i stalnih sredstava?Obrtna sredstva neposredno sudjeluju i uticu na uspjesnost poslovanja, dok stalna pomazu da obrt kapitala bude uspjesniji.

32. Sta pokazuje mjerenje trajanja obrta i kako ga vrsimo?Mjerenje trajanja obrta pokazuje uspjesnost poslovanja, a vrsimo ga pomocu vremenskog trajanja obrta i koeficijenta obrta.

33. Sta je cilj decentralizacije obrtnih sredstava?a) stimulisati na ekonomicnije koristenje

obrtnih sredstavab) pravilnije rasporediti troskove

34. Kada je opravdano ulaganje u obrtna sredstva?Ukoliko se ostvari vece povecanje prihoda od rasta troskova.

35. Sta je nivelacija cijena robe?To je promjena cijena.

36. Sta su sredstva zajednicke potrosnje?To su sredstva koja zadovoljavaju zajednicke i licne potrebe izvan procesa rada (objekti ishrane, odmaralista itd.). Osnovna karakteristka im je da ne ucestvuju direktno u obavljanju osnovne djelatnosti firme.

37. Sta su izvori sredstava?Izvori sredstava predstavljaju nacin na kojoj osnovi su osigurana sredstva koja TP-u stoje na raspolaganju (mogu biti izdvajanja iz dobiti, krediti itd.) Njihovu strukturu djelimo na: kapital i obaveze.

38. Sta se evidentira u vanbilansnoj evidenciji?Sredstva koja nisu vlasnistvo TP (primljena tudja ambalaza, primljene mjenice, tudja roba u komisionu i konsignaciji).

39. Navedi elemente radnog procesa u TP!a) radb) predmeti radac) sredstva za rad

40. Na sta dijelimo rad?Djelimo ga na fizicki i umni.

41. Sta utice na visinu plate?Startna osnova i stimulacijski dio.

42. Metoda utvrdjivanja startnih osnova?a) sumarnab) analiticka

43. Metode za mjerenje izvrsenja radnih zadataka?a) ocjenjivanja (subjektivna)b) egzaktne metode (objektivne)

44. U kojim slucajevima nastaje trosenje zivog rada?

Stranica 2 od 7


a) u razdoblju pravljenja prometa (prodaja, nabava itd.)

b) u razdoblju podrzavanja prometa (utovar, istovar itd.)

c) u razdoblju pasivnog efektivnog rada d) u razdoblju odsustva sa posla (odmori,

bolovanje itd.)

45. Kakvi mogu biti troskovi plata?Fiksni i varijabilni.

46. Sta podrazumijevamo pod pojmom predmeta rada?Podrazumijevamo robu ili usluge na koje usmjeravamo radnu aktivnost pomocu sredstava za rad. U UTP-u skoro sve robe su dva puta predmet rada (nabavka, prodaja).

47. Koja je osnovna karakteristika predmeta rada u prometu sa aspekta TP?Prodaja i promjena pojavnog oblika od robe novac ili potrazivanja.

48. Koje vrijednosti predmeta rada su znacajne za ekonomiku predmeta rada?Nabavna vrijednost i prodajna vrijednost.

49. Sta se pokriva razlikom u cijeni?Svi troskovi poslovanja preduzeca i osiguranje dijela dobiti iz poslovanja.

50. Sta sadrzi nabavna vrijednost?Fakturnu cijenu dobavljaca i zavisne troskove nabave.

51. Sta sadrzi prodajna vrijednost robe?Nabavnu vrijednost robe, troskove bruto plata, troskove sredstava za rad, ostale troskove poslovanja, dobit preduzeca i porez na promet.

52. Kako mozemo podijeliti usluge u prometu robe (klasifikacija usluga)?a) usluge po osnovu korisenja sredstava za rad

(usluge jevnih skladista, pijace I sl.)b) usluge po osnovu intelektualnog rada

(agencijske, osiguranje, posrednistvo)

53. Kroz sta sredstva za rad izrazavaju svoje trosenje?Amortizaciju, investicijsko i tekuce odrzavanje.

54. Kroz sta se izrazava trosenje rada?Bruto plate, topli obroci, prevoz.

55. Kroz sta se izrazava trosenje predmeta rada?KROZ NABAVNU VRIJEDNOST PRODATE ROBE!

56. Za sta je potrebno poznavanje troskova TP?Za izrade kalkulacija, vodjenja politike cijena, mjerenja ekonomicnosti, rentabilnost i produktivnosti, utvrdjivanje finansijskog rezultata.

57. Sta je trosak?Predstavlja u novcu izrazeno trosenje predmeta rada, sredstava za rad, zivog rada, tudjih usluga,

drugog materijala i energije koji su neophodni za obavljanje prometa.

58. Sta je izdatak?Sve novcane isplate u nekom razdoblju.

59. Sta je gubitak?Koristi se sa gledista rezultata poslovanja kao ekonomska kategorija kada prihodi ne mogu pokriti rashode.

60. Sta je rashod?Pojam siri od troska jer obuhvata neke rashode koji nisu troskovi. Najcesce su svi troskovi rashodi, ali svi rashodi ne moraju istovremeno biti i troskovi.

61. Sta je rastur?To je trosak koji nastaje kao posljedica fizickih i hemijskih svojstava robe pri manipulisanju i skladistenju robe.

62. Sta sadrze troskovi poslovanja?a) materijalne troskove, usluge i amortizacijub) nematerijalne troskovec) ukalkulisane bruto plate i naknade

63. Sta sadrze ukupni troskovi poslovanja? (rashodi)a) nabavnu vrijednost prodate robeb) troskove poslovanjac) rashode od ulaganjad) vanredne rashode

64. Iz cega rashodi od finansiranja i rashodi od ulaganja nastaju i sta obuhvataju?

Nastaju iz finansijskih poslovnih aktivnosti TP, a obuhvataju kamate, negativne kursne razlike, smanjenu vrijednost dugorocnih finansijskih ulaganja i ostale rashode finansiranja.

65. Na sta se dijele vanredni rashodi?a) vanredni materijalni rashodi (manjkovi, otpis

zaliha, smanjenje vrijednost stalne imovine)b) vanredni nematerijalni rashodi (penali,

naknada stete, otpisi potrazivanja)

66. Sta cini osnovne troskove TP?Nabavna vrijednost prodate robe i rashodi poslovanja.

67. Sta se koristi za evidentiranje troskova?

Stvarne i planske cijene.

68. Prirodne vrste trosova i rashoda?Troskovi predmeta rada (nabavna vrijednost prodate robe); troskovi materijala, enegije i nematerijalnih troskova (kanc.materijal, struja, gorivo itd.); troskovi sredstava za rad (amortizacija, invest. i tekuce odrzavanje, utroseni rezervni dijelovi); troskovi radne snage (bruto plate, prevoz, topli obrok); usluge od drugih (transport, reprezentacija, propaganda); rashodi finansiranja i rashodi od ulaganja

Stranica 3 od 7


(kamate po obavezama, negativne kursne razlike); vanredni rashodi (otpis, manjak, penali, naknade stete).

69. Potencijalni troskovi mogu biti:a) neki rashodi koji su vec nastali i sigurno ce u

kracem roku postati troskovi (zalihe robe)b) neka potrazivanja koja imaju karakter

sumnjivih i spornih potrzivanja (nenaplacenih, a dospjelih katkorocnih kredita i dugorocnih finansijskih ulaganja).

70. Fiksni troskovi su:Ukupni fiksni troskovi su uvijek isti bez obzira na promjenu obima prometa (amortizacija, odrzavanje, grijanje, ciscenje, struja),Fiksni po jedinici opadaju srazmjerno porastu obima prometa. Mogu biti pokriveni i nepokriveni.

71. Varijabilni troskovi:Oni troskovi koji su zavisni o promjeni obima prometa. Ako se mjenjaju srazmjerno kretanju prometa nazivaju se proporcionalni, a po jedinici prometa su uvijek isti. Varijabilni troskovi mogu biti progresivni i degresivni.

72. Najveci uticaj na kretanje troskova po jedinici prometa u TP?

Fiksni troskovi i proporcionalno varijabilni troskovi.

73. Navedi zone troskova?Degresija, progresija, optimalnosti i rentabilnog poslovanja.

74. Sta su granicni troskovi?To su dodatni prosjecni troskovi za dodatni obim prometa. Odnose se iskljucivo na varijabilne troskove.

75. Sta pokazuje elastičnost troskova?Pokazuje za koliko ce se procenata povecati ili smanjiti troskovi ako se obim prometa poveca za 1%. Elastičnost fiksnih troškova je 0.

76. Sta je remanentnost troskova?Predstavlja usporenije smanjenje troskova od smanjenja obima prometa.

77. Sta je kalkulacija?To je racunski postupak kojim se utvrđuju cijene.

78. Koje se cijene koriste u TP?a) Fakturna cijena dobavljaca (neto prodajna

cijena dobavljaca iskazana u fakturi)b) Nabavna cijena (fakturna cijena dobavljaca

uvecana za zavisne troskove nabavke)c) Uvozna nabavna cijena (fakturna cjena

inostranog isporucitelja uvecana za sve zavisne troskove nabave i uvoza)

d) prodajna cijena bez poreza na promet (nabavna cijena uvecana za marzu TP)

e) prodajna cijena sa porezom f) izvozna cijena (fakturna cijena proizvodjaca

uvecana za marzu izvoznika)

79. Sta je zadatak kalkulacija u TP?a) da formira cijene

b) da planira i kontrolise troskovec) da kontrolise ekonomicnostd) da kontrolise rentabilnost poslovanja

80. Nacela kalukulaija?Da bude potpuna, tacna, dokumentovana, uporediva, pravovremena, pregledna.

81. Podjela kalkulacija?a) kalkulacija troskovab) kalkulacija cijenac) kalkulacija poslovnog rezultata

82. Sta predstavljaju metode kalkulacije i koje su?

Predstavljaju nacin i proces izrade kalkulacije, a mogu biti progresivne, retrogradne i njihova kombinacija.

83. Sta je RUC?Razlika u cijeni, tj. razlika izmedju nabavne i prodajne cijene bez poreza.

84. Kako se u TP-u obicno formira RUC?Pomocu marze (progresivni sistem formiranja cijena) i pomocu rabata (retrogradni sistem formiranja cijena).

85. Definisanje marze:Marza je razlika izmedju nabavne i prodajne cijene; Marza je cijena rada TP.

86. Vrste marze:Slobodne, propisane, planirane, ostvarene, relativne, apsolutna, stalna, promjenjiva, maloprodajna, veleprodajna, uvozna, izvozna, minimalna, maksmalna, prosjecna, diferencirana i specijalna.

87. Definisanje rabata:Rabat je iznos od prodajne cijene koji se ustupa TP za pokrivnje njegovih troskova i dobiti. Rabat je dio koji se oduzima od prodajne cijene da bi dobili nabavnu cijenu. Rabat je RUC. Rabat je cijena rada.

88. Vrste rabata:Relativni, apsolutni, stalni, promjenjivi, kolicinski, vrijednosni, kumulativni, trgovacki, funkcionalni, sezonski, promocijski, na kvalitet, transportni, rabat za placanje, avansni, super-rabat.

89. Sta je rezultat prometnog ciklusa?a) obim prodajeb) vrijednost prodajec) dobit

90. Sta je prodaja?Skup aktivnosti TP kojim se osigurava prodaja roba i usluga na trzistu. Ona je glavno sredstvo u ostvarivanju svih ciljeva preduzeca.

91. Kako se iskazuje prihod?Ukupan prihod, prosjecni prihod i granicni.

92. Kako se iskazuje rezultat prometnog ciklusa?

Stranica 4 od 7


Finansijskim rezultatom koji moze imati tri pojavna oblika: dobit, gubitak i na granici.

93. Kako se vrsi uporedjivanje ostvarenog finansijskog rezultata?

a) planiranim finansijskim rezultatomb) ostvarenim finansijskim rezultatom u istom

prethodnom razdobljuc) prosjek grane ( isti ili slican TP)

94. Putem kojih racunovodstvenih iskaza se iskazuje finansijski rezultat?

Bilans stanja i bilans uspjeha.

95. Sta iskazuje bilans uspjeha?Ukupan prihod, ukupne rashode i rezultat poslovanja u poslovnoj godini do dana bilansiranja.

96. Sta iskazuje bilans stanja?Stanje sredstava i izvora sredstava na dan bilansiranja.

97. Kako TP ostaruje prihode?a) prodajom roba i usluga (poslovni prihodi)b) finansiranjem c) vanrednim prihodima

98. Odnos izmedju primanja i prihoda moze biti:

a) primanja koja su ujedno i prihodi (prodaja i naplata robe)

b) primanja koja ce postati prihodi (primljeni avansi za neisporucenu robu)

c) primanja koja su vec bila prihodi (naplata ranije isporucene robe)

d) primanja koja nikada nece biti prihodi (naplata poreza na promet)

99. Prema cemu se mogu odredjivati prihodi?

Prema fakturisanoj i naplacenoj realizaciji.

100. Struktura ukupnog prihoda:- prihodi od osnovne djelatnosti- prihodi od ulaganja- prihodi od finansiranja- ostali prihodi- vanredne stavke- ukupan prihod i zbir svih prethodnih

101. Sta obuhvataju rashodi?a) nabavna vrijednost prodate robe i materijalab) promjena vrijednosti zaliha robec) rashodi finansiranjad) vanredni rashodi

102. Sta predstavljaju rashodi TP?Predstavljaju ulaganja u prometni ciklus sa namjerom ostvarivanja veceg prihoda.

103. Na osnovu kojih kriterija se odredjuju ukupni rashodi u TP?

a) kriterij vremenab) kriterij fakturisane realizacije

104. Struktura rashoda:- rashodi od osnovne aktivnosti, - rashodi od ulaganja,

- rashodi od finansiranja, - ostali rashodi, - vanredne stavke.

105. Sta je dobit?Dobit je poslovno - ekonomski pojam, a pokazuje koliko je sredstava ostalo preduzecu nakon pokrivanja svih rashoda.

106. Znacaj dobiti:- osnovni cilj poslovanja preduzeca- svrha postojanja preduzeca- motiv svih aktivnosti u preduzecu- pokretac razvoja i rasta preduzeca

107. Sta cini dobit?Ukupan prihod umanjen za ukupan rashod.

108. Kada dobit raste?- ako prihod raste, a rashodi ostaju isti- ako prihod raste, a rashodi opadaju- ako prihod raste, a i rashodi rastu, ali sporije

od rasta prihoda- ako prihod opada, ali i rashodi opadaju brze - prihodi ostaju isti, a opadaju rashodi

109. Sta se vrsi sa dobiti?Sa dobiti se prije raspodjele i oporezivanja vrsi pokrice gubitka iz prethodnih godina, na preostali iznos dobiti se obracunava porez na dobit, nakon cega preostali iznos ostaje preduzecu na interno rasporedjivanje.

110. Sta predstavlja pokrivanje gubitka i kako ono moze biti?

Pokrivanje gubitka predstavlja nadoknadu sredstava, a moze biti: sustinsko (bez obaveze vracanja) i formalno (dobijanje sanacioog kredita sa obavezom vracanja ili pokrivanjem gubitka iz vlastitih sredstava).

111. Kada se evidentira, a kada pokriva gubitak?

Nepokriveni gubitak se evidentira na kraju poslovne godine, a pokriva u iducoj.

112. Osnovni ciljevi poslovanja TP-a?- zadovoljenje potreba potrosaca- ostvarivanje dobiti- zadovoljiti dobavljace i ostale povjerioce- zadovoljiti zaposlene- zadovoljiti drzavu- zadovljiti vlasnike kapitala- osigurati rast i razvoj TP.

113. Kako se mjeri kvalitet ekonomije TP?

Mjeri se analiziranjem ulaganja u promet i dobijenih rezultata tog prometa.

114. Koji odnosi se najcesce koriste za mjerenje kvaliteta ekonomije TP.

- produktivnost rada (tehnicko glediste)- ekonomicnost rada (ekonomsko glediste)- rentabilnost rada (finansijsko glediste)

115. Ekonomicnost je;

Stranica 5 od 7


Odnos izmedju vrijednosti prometa i ulozenih troskova u promet tj. koliko je na jednu jedinicu ulozenih troskova ostvareno vrijednost prometa (prihod).

116. Produktivnost je:Odnos izmedju kolicine prometa i ulozenog ljudskog rada, pokazuje koliko je na jednu jedinicu utrosenog ljudskog rada ostvareno prometa.

117. Rentabilnost je:Odnos izmedju dobiti i ulozenih sredstava u promet, pokazuje koliko je na jednu jedinicu ulozenih sredstava ostvareno dobiti.

118. Gdje mozemo koristiti ekonomske principe (ekonom., rent., product.)?

- pri mjerenju uspjesnosti poslovanja- kao faktor poslovnog odlucivanja

119. Mjere koje uticu na povecanje produktivnosti?

Organizacijske mjere, tehnicke mjere, drzavne mjere, razne aktivnosti iz oblasti marketinga.

120. Uporedjivanje produktivnosti se moze vrsiti sa:

- planiranom produktivnoscu- ostvarenom produktivnoscu u proslom istom

periodu- prosjecnom produktivnoscu privredne grane

kojoj pripada TP- produktivnoscu u slicnom TP

121. Sta pokazuje stepen ekonomicnosti u poslovanju?

Razlika izmedju prodajne nabavne cijene uvecane za opste zajednicke troskove prometa.

122. Sta koristimo za mjerenje parcijalne ekonomicnosti?

Ekonomicnost predmeta rada, sredstava za rad i ekonomicnost rada.

123. Kako se mora posmatrati ekonomicnost poslovanja?

Uvijek se mora posmatrati dvostrano i kao razliku izmedju prihoda i rashoda.

124. Zadaci u smjeru povecanja rentabilnosti su:

- povecanje dobiti kroz povecanje prometa i ukupnog prihoda uz smanjenje ukupnih troskova poslovanja ili njihov sporiji rast od rasta ukupnog prihoda

- smanjenje angazovanih prosjecnih poslovnih sredstava

125. Sta ima najveci uticaj na povecanje ukupnog prihoda?

- povecanje obima prometa- povecanje prodajne cijene- povecanje razlike u cijeni

126. Sta ima najveci uticaj na smanjenje ukupnih rashoda?

- smanjenje nabavnih cijena- smanjenje troskova poslovanja- povecanje koeficijenta obrta- smanjenje troskova finansiranja- smanjenje zaliha- smanjenje snizenja cijena

127. Sta je prag rentabilnosti i sta pokazuje grafikon rentabilnosti?

Prag rentabilnosti je obim prometa na kojem se ukupan prihod izjednacava sa ukupnim troskovima. Grafikon rentabilnosti pokazuje odnos prihoda i troskova za razne stepene obima prometa. On se zasniva na poznavanju fiksnih i varijabilnih troskova po jednici i ukupno.

128. Koje velicine se koriste za utvrdjivanje praga rentabilnosti?

Ukupan prihod, ukupni troskovi i prag rentabilnosti

129. Gdje se primenjuje grafikon rentabilnosti?

- kod utvrdjivanja praga rentabilnosti za razlicite nivoe prodajnih cijena

- utvrdjivanjem marginalne stope, stope sigurnosti i stope dobiti

- u formiranju cijena

130. Marginalna stopa sluzi:Za izracunavanje iznosa realizacije na pragu rentabilnosti.

131. Stopa sigurnosti je:Stopa koja predstavlja razliku od ukupnog prihoda na granici rentabiliteta i ukupnog prihoda koji je ostvaren iznad praga rentabilnosti. Ona pokazuje za koliko procenata se moze smanjiti ukupna realizacija do granice rentabilnog poslovanja.

132. Stopa dobiti:Pokazuje koliko dobiti otpada na svakih 100 jedinica realizacije.

133. Opsta formula formiranja prodajne cijene:

- varijabilni trosak (nabavna cijena)- marza (dodatak)- prodajna cijena (NC+Dodatak)

134. Sta utvrdjujemo analizom poslovanja?

Utvrdjujemo bonitet njenog poslovanja, odnosno kvalitet i kvantitet poslovanja tj. utvrdjujemo da li se ukupno poslovanje ili pojedini djelovi ostvaruju ekonomicno, rentabilno i racionalno.

135. Sta je analiza poslovanja?Dio ispitivanja preduzeca kojim se utvrdjuje bonitet poslovanja.

136. Sta je kontrola poslovanja?Dio ispitivanja poslovanja TP u kojem se utvrdjuje pravilnost poslovnih procesa i stanja i otklanjaju uocene nepravilnosti. Obavlja se

Stranica 6 od 7


svakodnevno i ima preventivnu funkciju. Moze biti interna i eksterna.

137. Sta je revizija poslovanja?Ima svrhu da kriticki ocjeni ispravnost poslovanja sa aspekta zakonitosti, dokumentovanosti i uobicajene dobre poslovne prakse. U pravilu je naknadna, a moze biti interna i eksterna.

138. Sta je evidencija u poslovanju?Podrazumjeva skupljanje, sredjivanje, obradjivanje i prikazivanje podataka o stanju u poslovnim procesima. Na temelju nje moguce je vrsiti analizu, kontrolu i reviziju.

139. Sta je informisanje?Zavrsna faza u preuzimanju, prenosenju i pruzanju podataka i informacija do kojih se doslo u analiziranju, kontroli, reviziji i evidentiranju.

140. Pet temeljnih zadataka upravljanja ekonomikom UTP:

- planiranje ekonomike- organizovanje- kadrovsko popunjavanje- rukovodjenje- kontrola

Stranica 7 od 7

Documents

Trgovina Internet