Tema broja Dani hrvatskog šumarstva - .: Hrvatske …casopis.hrsume.hr/pdf/249.pdfHrvatske šume d.o.o. gospodare šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu, čija ukupna

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 249 | Godina XXI. | Zagreb, rujan 2017. | ISSN 1330–6480

Dani hrvatskog šumarstva Tema broja

Izdvajamo. . .

Dani slavonske šumeDani biomase Pravila natjecanja

Rasadnici Hrvatskih šuma Ugostiteljstvo Hrvatskih šuma Stanica za certifi kaciju ekoloških proizvoda

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 249 | RUJAN 2017.

Mjesečnik “Hrvatske šume” | Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Siniša Varga, zlatni na svjetskom prvenstvu u Bjelorusiji, 2012. godine; foto: Mirko Balala Grafi čko oblikovanje: Darko Gržin Lektura i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. | Naklada: 8000 kom |CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.|

sadržaj 3 Molitva šume

4 Hrvatske šume d.o.o.

6 Grad domaćin Našice

10 Program manifestacije

14 Državno natjecanje šumarskih radnika

18 Skinimo stigmu s alepskog bora jednom zauvijek!

24 Djevičansko maslinovo ulje i vrhunske smokve proizvodi su Hrvatskih šuma

30 Ponuda rasadnika Hrvatskih šuma

34 Služba za certifi kaciju ekoloških proizvoda

36 Viteški turnir postaje tradicija Jankovca

38 Jubilarna Gljivarijada na Petrovoj gori

39 Skriveni kutak Istre za svačiji ukus

42 Bijeg od stresa u divljini uz vrhunske gastronomske užitke

Poštovani sponzori,

Zbog kratkih rokova, u brošuru su ušli sponzori prijavljeni do 16. kolovoza. Ostalim se sponzorima zahvaljujemo i ispričavamo što nisu našli svoje mjesto u brošuri.

HRVATSKE ŠUME BROJ 29 | RUJAN 2017. 3

„Molitva šume“ Khalil Gibran

„Prolazniče!Kad pored mene prođeš i zaželiš podići svoju ruku na mene, pazi nemoj me ozlijediti, jer:Ja sam toplota tvoga ognjišta u hladnim zimskim noćima.Prijateljski hlad koji te štiti od ljetnog sunca.Moj ti plod osvježava grlo i gasi žeđ na tvome putu.Ja sam sljeme tvoje kuće, daska na tvojoj trpezi, postelja na kojoj spavaš, vrata tvojeg obora, drvo tvoje kolijevke i drvo tvog mrtvačkog sanduka.Ja sam hljebac dobrote i cvijeće ljepote.

Prolazniče, slušaj moju molitvu: Ne ozlijedi me.“

(Ovo je varijanta prijevoda pjesme Molitva šume Khalila Gibrana (Halila Džubrana) koju je voćinski župnik Franjo Pipinić upisao u crkvenu spomenicu Župe Pohođenja BDM u Voćinu 1934. godine. Tekst je pronađen zapisan na više mjesta na Jankovcu)

Foto: Goran Dorić


Hrvatske šume d.o.o. je troslojno organizirano trgovačko društvo u vlasništvu države s Direkcijom u Zagrebu, 16 uprava šuma-podružnica i 169 šumarija. Na čelu društva je Uprava, rad nadzire Nadzorni odbor, a temeljne odluke

donosi Skupština društva. Društvo svoj rad obavlja poštujući načela potrajnog (održivog) gospodarenja šumskim resursom Republike Hrvatske, institucionalizirana kroz Zakon o šumama i Šumskogospo-darsku osnovu područja, kao i Zakon o zaštiti prirode, koji daju jasne parametre i okvire za defi niranje ciljeva poslovanja koji polaze od interesa države u djelatnosti šumarstva.

Tvrtka zapošljava oko 7.000 radnika na neodređeno vrijeme. Misija i ciljevi gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o. su što bolje

i kvalitetnije gospodariti povjerenim nam resursom na dugi rok po načelima potrajnosti. Pritom je potrebno zadovoljiti želje, potrebe i očekivanje svih zainteresiranih strana: države kao vlasnika, kupaca – drvoprerađivača, dobavljača, vlastitih zaposlenika, lokalnih samou-prava i najšire javnosti. Pri tom i takvom kvalitetnom gospodarenju potrebno je ostvariti dobit ali ona mora biti u funkciji ostvarenja gore navedenih ciljeva. U šumarstvu bi dobit trebala biti nusprodukt od-ličnog gospodarenja, a ne glavni cilj.

Hrvatske šume d.o.o. gospodare šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu, čija ukupna površina iznosi 2.024.461 ha. Od toga je šumom obraslo 1.769.008 ha, a ostalo su neobrasla i neplod-na zemljišta.

Prema namjeni, šume se dijele na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume prostiru se na 981.665 ha odnosno 49 % ukupne površine šuma.

Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja), koje se donose za razdoblje od 10 godina. Sad se gospodari na temelju privremenog rješenja za Šumskogospodarsku osnovu za razdoblje 2016.-2025. Temeljni pojmovi u gospodarenju šumama su zaliha (ukupan volumen drvne mase), prirast (koliko se taj volumen poveća svake godine) i etat (količina drvne mase koju je na godinu dopušte-no iskorištavati u gospodarske svrhe). Hrvatski šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju manje drveta nego ga priraste, te time ne ugrožavaju opstojnost šume niti narušavaju prirodnu ravnotežu.

Ukupna drvna zaliha u RH iznosi 315.848.684 m³. Najveći je udjel bukve (38 %), hrasta lužnjaka (14 %), jele (9 %) te hrasta kitnja-ka i graba (8 %).

Prosječni godišnji prirast u šumama kojima gospodare HŠ iznosi 7,5 mil m³, a prosječni godišnji etat je 6,4 m³.

Uz gospodarsku funkciju, od goleme su važnosti i općekorisne funkcije šuma, često nazivane i uslugama šumskog ekosustava. To su neizravne koristi koje svi mi uživamo od šuma. Pod tim ne podra-zumijevamo puku proizvodnju drva i ostalih šumskih proizvoda. Ne-izravne koristi u vezi su s glavnim stanišnim čimbenicima koje šuma svojim postojanjem, sastavom šumskog drveća, grmlja i prizemnog rašća, a posebno šumskog tla, mijenja i oplemenjuje. ■

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

Foto: Goran Dorić


Reklama zaoBRT šUMA pROMET

Komteh je tvrtka sa posluje preko 26 godina. Uspješnu suradnju imamo sa našim kupcima u profesionalnim radiokomunikacijama (projektiranje i montaže, servis i prodaja ure aja), te u graditeljskoj i geodetskoj branši nude i usluge savjetovanja, nabave i servisa opreme od skupih sistema pa do sitnog dodatnog pribora. Od mnogih svjetskih brendova s kojima sura ujemo Soppec se isti e kao veliki svjetski brand i naš dragocjeni partner. Naša suradnja je omogu ila da Soppec markirni sprejevi budu na raspolaganju hrvatskim kupcima s kompletnom ponudom i vrlo konkurentne cijene. Soppec je broj jedan proizvo a fluorescentninh sprejeva u Europi, a pokriva podru je raznih grana poput šumarstva, gra evine i geodezije. Soppec je osnovan prije 55 godina. Osim kvalitete, na primarnom mjestu je sigurnost korisnika i ekološka prihvatljivost (Soppec je jedina kompanija koja na tržištu ima trostruki QSE certifikat). Cjelokupan razvojni proces odvija se u vlastitom laboratoriju, kao i završna proizvodnja.

Soppecovi proizvodi za drvnu industriju nose europski KWF certifikat, te se koriste u šumama diljem Europe dok raznovrsnost proizvoda dozvoljava svakom korisniku da odabere najidealniji sprej za svaki posao. Njegova serija SYLVA MARK spreja (FLUO, STANDARD i STRONG MARKER) nemaju niti jednu štetnu tvar u sebi dok je jedini piktogram na njihovoj ambalaži onaj za zapaljivost.

Profesionalnost i kvaliteta, te vaše zadovoljstvo su nam na prvom mjestu.



17. Festival DANI SLAVONSKE ŠUME 07 .Našice, . - 10. rujna 2017

Pozivnica

Pozivnica

Grad domaćin - NašiceNašice će po 17. put biti domaćin sada već tradicionalne manifestacije Dani Slavonske šume koja će se ove

godine održati od 7. do 10. rujna. Uz bogat i zanimljiv kulturno–gospodarski program, festival će i ove godine ponuditi brojne zabavne sadržaje namijenjene svim generacijama. Grad Našice, Hrvatske šume - UŠP Našice, Ogranak Matice hrvatske u Našicama i Turistička zajednica u suradnji s nekoliko udruga, omogućit će posjetite-ljima da uživaju u atraktivnim izložbama, sajmovima, natjecanjima, gastronomskoj ponudi, ali i pop koncertima - ove godine će nastupiti grupa Magazin. Osim ljepote i bogatstva šuma, manifestacija služi i za promicanje broj-nih udruga koje djeluju na području Našica. I ove godine će se osim lovaca natjecati lovačke udruge u kuhanju čobanca, čak 800 vatrogasaca pokazat će svoje vještine a tu je i omiljeno natjecanje u potezanju konopa na koje se prijavilo deset ekipa.

U sklopu festivala održat će se tradicionalni znanstveno stručni skup o obnovljivim izvorima energije na ko-jem će sudjelovati brojni ugledni gosti iz zemlje i inozemstva a tu je i Obrtnički sajam, Sajam proizvoda i usluga ruralne Slavonije te Festival nacionalnih manjina.

Tradicionalna izložba u Izložbenom salonu ZMN, bit će otvorena u petak. Izložba nosi naziv “Sjedi drvo na drvo” i pokazuje odnos drveta kao tradicijskog materijala u svakodnevnici ljudi. Bit će izloženi predmeti iz Mu-zeja Đakovštine i Zavičajnog muzeja Našice te privatnih posuditelja. Prigodno predavanje iz područja povijesti šumarstva i odnosa stanovnika Slavonije prema šumama kroz povijest održat će dr. sc. Dinko Župan, dr. sc. Milan Vrbanus i dr. sc. Robert Skenderović, djelatnici Hrvatskog instituta za povijest - Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod. ■


09:00 - 09:30 Registracija sudionika/Registrierung der Teilnehmer09:30 - 09:55 Pozdravne i uvodne riječi/Begrüssung und Eröffnung - fra Zoran Bibić, gvardijan Franjevačkog samostana Našice - Josip Dundović, predsjednik HŠD sekcije Hrvatske udruge za biomasu - Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave HŠ d.o.o. - Josip Miletić, gradonačelnik Grada Našica - Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede

09:55 - 11:05 Globalno gledište/Globale Sicht, Zadnje je vrijeme, da se okrenemo od fosilnog energetskog sustava/Hö-chste Zeit zur Abkehr vom Fossilen Energiesystem

09:55 - 10:15 Strategija niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu gosp. dr.sc. Vladimir Jelavić, EKONERG d.o.o. Zagreb

10:15 -10:35 Der Studie “Stromzukunft Österreich 2030”/Studija “Budućnost električne energije u Austriji 2030.” gosp. Dr.Gustav Resch, der TU Wien10:35 - 10:55 Nachwachsende Rohstoffe als sichere Ressourcen der Zukunft/Obnovljive sirovine kao sigurni resursi budućnosti gosp. DI Kasimir P. Nemestothy, Landwirtschatskammer Österreich, 10:55 - 11:10 Gradiščanska deklaracija 2017. - Uloga bioenergije u EU nakon COP21 Pariz/Die Rolle der Bioenergie in EU nach

COP21 Paris gosp. mr.sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a

11:10 - 11:30 Pauza za kavu/Kaffepause

11:30 - 12:50 Lokalne aktivnosti/Lokale Aktivitäte11:30 - 11:50 Sufi nanciranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Fonda za zaštitu okoliša i energet-

sku učinkovitost gosp. prof.dr.sc. Ljubomir Majdandžić, direktor FZOEU11:50 - 12:05 Niedertemperatur ORC-Prozess Anlagen/Kogeneracijsko postrojenje na drvni plin Pinkovac, Austrija gosp. DI Franz Jandrasits, Hrvatska gospodarska agencija, Oberwart gosp. Ing. Zvonimir Rajković, HERZ Energietechnik GmbH, Pinkafeld12:05 - 12:20 Kogeneracijsko postrojenje ORC i proizvodnja peleta Udbina, 2. faza kaskada gosp. Željko Lovrak, Lika Energo Eko d.o.o. Zagreb

PROGRAM MANIFESTACIJE12. HRVATSKIH DANA BIOMASE, Znanstveno-stručni skup: “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U

POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM”, Opskrba energijom ima za svaku zemlju strateški značaj

PROGRAMM12. KROATISCHEN BIOMASSETAGE, Wissenschaftliche Fachveranstaltung: “DIE BEDEUTUNG DER ERNE-UERBAREN ENERGIE IN DER NACHHALTIGEN VERSORGUNG MIT ENERGIE”, Die Energieversorgung ist für

jedes Land von strategischer Bedeutung

Moderator: Lucija Brajdić, mag.cult.

Našice, 8.rujna 2017. godine (petak), Dvorana Emaus Franjevačkog samostana

Pripremio: Josip Dundović ■ Foto: Goran Vincenc, arhiva


12:20 - 12:35 BE-TO Osijek gosp. mr.sc. Tomislav Virkes, HEP d.d. Zagreb12:35 - 12:50 BE-TO Glina i CTS Glina gosp. Vjekoslav Ribarević, voditelj projekta

12:50 - 13:20 Pauza za kavu/Kaffepause

13:20 - 14:05 Nove tehnologije i inovacije/Neue Technologie und Inovation13:20 - 13:35 Kogeneracijsko postrojenje na drvni plin i proizvodnja peleta, Nazarje, Slovenija gosp. David Špeh, tehnički direktor, Biomasa d.o.o. Nazarje gosp. Dražen Lisjak, direktor Biomasa Grupa d.o.o. Ivanićgrad13:35 - 13:55 Ein Power-To-Liquid Projekt, wo wir Treibsoffe aus Strom erzeugen können/Proizvodnja pogonskih goriva iz elek-

trične energije gosp. DI Dr.Richard Zweiler, Güssing Energy Technologies GmbH13:55 - 14:05 Nove tehnologije u proizvodnji opreme Centrometal d.o.o. Macinec gosp. Mladen Renato Martinac, direktor Predstavništvo Zagreb14:05 - 14:20 Diskusija i zaključak skupa/Diskussion und Schlussfolgerungen14:20 - 15:30 Ručak/Mittagessen

ZAJEDNIČKA FOTOGRAFIJA!Poslije 16 sati degustacija vina u Starom podrumu Feričanci Feravino d.o.o./Weinverkostung im alten Weinkeller Feravino GmbH Feričanci!Osiguran je simultani prijevod za hrvatski i njemački jezik!Die Konferenzsprachen sind Kroatisch und Deutsch Simultanuebersetzung! ■

Josip Dundović predsjednik HŠD sekcije Hrvatske udruge za biomasu zajedno s predsjednikom Uprave HŠ d.o.o. Krunoslavom Jakupčićem

Moderna tehnologija

Sudionici prošlogodišnjeg skupa


Natjecanje šumarskih radnika odvija se u skladu sa stro-go propisanim odredbama Pravilnika o državnom na-tjecanju šumarskih radnika sjekača usklađenim s Pra-vilnikom međunarodne organizacije koja organizira

Svjetska prvenstva šumarskih radnika-sjekača (logging) ialc, a obuhvaća šest disciplina:

1. Okretanje vodilice

2. Kombinirani prerez

3. Točni prerez na podlozi

4. Podsijecanje stabla (zasjek) i definitivni prerez stabla

5. Kresanje grana

6. Štafeta (koje neće biti na natjecanju u Našicama 2017, jer je i na Svjetskim prvenstvima još uvijek fakultativna disciplina)

Na državno natjecanje Hrvatskih šuma prijavljuju se ekipe iz svih Uprava šuma podružnica. Priređivački odbor prven-stva može pozvati i goste koji će sudjelovati u natjecanju, ali se neće bodovati u ukupnom plasmanu. Svaka ekipa ima svog vođu i 4 natjecatelja (3 seniora i jednog juniora). Svi su-dionici moraju biti dobro pripremljeni i uvježbani kako bi osi-gurali izvođenje svih disciplina bez povreda, te opremljeni zaštitnom odjećom i obućom u skladu s Pravilnikom. Natjeca-telji u juniorskoj klasi (U24) ne smiju biti stariji od 24 godine.

Rezultati natjecanja (bodovanje) utvrđuju se za:

- pojedinačni plasman po disciplinama

- ukupan pojedinačni plasman

- ekipni plasman (bez U24)

- pojedinačni plasman po disciplinama (U24 klase)

- ukupan pojedinačni plasman (U24)

- strani natjecatelji ukupan pojedinačni plasman

Za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto u svim navedenim kategorijama, natjecateljima i ekipama dodjeljuju se zlatne, sre-

brne i brončane medalje i priznanja. Za osvojeno prvo mjesto u ekipnom poretku (bez U24) najbolja ekipa prima i prijelazni pehar, koji ostaje kod najbolje ekipe do slijedećeg natjecanja.

Natjecanje prate i ocjenjuju unaprijed određene institucije:

1. Ocjenjivački sud - sastoji se od 5 neutralnih članova2. Disciplinski suci - izabrani iz ekipa koje sudjeluju na prven-

stvu, pod vodstvom člana Ocjenjivačkog suda3. Ured za rezultate - obavlja informatičku obradu podatakaSve probleme i eventualne prigovore u suđenju rješava

Ocjenjivački sud čije su odluke konačne i na njih se ne može ža-liti, dok se na odluke disciplinskog suca može uložiti žalba.

Opis disciplina

1. Okretanje vodiliceNatjecatelj treba rastaviti i sastaviti reznu garnituru motorne

pile i podesiti zategnutost lanca. Treba skinuti lanac s vodilice i lančanika, okrenuti vodilicu i namjestiti novi lanac. Novi lanac tre-ba staviti tako da se pila može koristiti u slijedeće dvije discipline bez bilo kakvih dodatnih radova. Naime, natjecatelj ima motornu pilu u rukama samo prilikom izvođenja slijedeće dvije discipline (kombinirani i točni precizni prerez na podlozi), između izvo-đenja disciplina motorna pila se nalazi kod disciplinskih sudaca.

Državno natjecanje šumarskih radnika9. rujna 2017. – Gradski perivoj Našice


2. Kombinirani prerez

S dva trupca natjecatelj treba prerezati kolut ne tanji od 3 cm i ne deblji od 8 cm. Prva se polovica reže odozdo prema gore do crvene pruge, a druga se reže s gornje strane (počevši u ze-lenoj zoni), dok kolut ne padne na tlo. Natjecatelj osvaja najviše bodova ako se gornji i donji prerez na svakom trupcu spoje bez razmaka unutar označene crvene pruge i pod pravim kutom u odnosu na uzdužnu os trupca.

3. Točni prerez na podlozi

Natjecatelj mora prerezati kolut debljine između 3 i 8 cm s krajeva dva trupca, tako precizno da lanac ne dotakne podlože-ne daske. Kolut treba prerezati pod pravim kutom na uzdužnu os trupca. Ukoliko se dotakne podložena daska, natjecatelj ne osvaja bodove za preciznost. Podloga je pritom prekrivena tan-kim slojem piljevine debljine točno 3.00 cm, koja skriva mjesto dodira trupca i daske.

4. Podsijecanje stabla (zasjek) i definitivni prerez stabla

Natjecatelj treba obaviti podsijecanje stabla i odmah nakon toga, na suprotnoj strani zasjeka, iznad horizontalnog reza za-sjeka, obaviti definitivno prerezivanje stabla, ostavljajući pri tom na oba kraja trupca sigurnosnu zonu neprerezanog dijela širine 25-35 mm i visine 20-35 mm. Ova disciplina se obavlja na trup-cu s korom promjera 28-38 cm, s tim da odabrani trupci koji su pripremljeni za natjecatelje moraju biti unutar 4 cm tolerancije promjera u intervalu od 28-38 cm, okomito usađenom u nosaču koji se nalazi na tlu.

5. Kresanje grana

U cilindrično obrađeno deblo promjera 14 cm usađuje se 30 okruglih grančica (kolčića) promjera 3 cm i iste vrste drva. Natjecatelj treba odrezati sve grančice s debla u što kraćem vre-menu, bez da ga ošteti ili ostavi previsoke okrajke. Dozvoljena oštećenja debla su do 5 mm i visina neotpiljenih ostataka kolčića isto 5 mm. Startna lista formira se nakon što svi natjecatelji za-vrše prve 4 discipline i to tako da prvo startaju najslabije plasira-ni natjecatelji, a oni najbolji startaju pri kraju. Na samom kraju kresanja grana starta najbolje plasirani natjecatelj nakon prve 4 discipline. ■




POŽAR

Skinimo stigmu s alepskog bora jednom zauvijek!

Obzirom kako u posljednjih nekoliko godina pojedini predstavnici medija pozivaju na „linč“ alepskoga bora, otvoreno pozivajući

građanstvo na uništavanje državne imovine, dužni smo stati na kraj tom trendu da ne bi došlo do ozbiljnih posljedica, kako za poje-dince tako i za društvo.

Kako dotičnima nema smisla bilo što objašnjavati, obraćamo se ostatku javnosti, u nadi da neće pasti pod utjecaj namjernoga krivoga izvještavanja te ćemo ovim putem na jednostavan način pojasniti što je to alepski bor i zašto je on temelj sanacije šuma nakon požara i to na primjeru „majke svih požara“, onoga u Splitu. Nakon požara, prošli smo opožarenim područjem od Kučina do Sitnog kako bi javnosti mogli prenijeti objektivnu sliku stanja.

Aktualna tema

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Goran Vincenc, Ana Juričić Musa, arhiva

ZA 90 % POŽARA KRIV JE ČOVJEK!

Bilo da je riječ o slučajnom ili namjernom potpaljivanju, riječ je o ljudskom nemaru koji na žalost u našoj državi već po-prima enormne razmjere. Kritične su tri županije: Zadarska, Šibensko - kninska te Splitsko - dalmatinska gdje ljudi očito imaju „preležeran“ odnos prema ovakvom obliku opasnosti. Puno je više otpada u šumama koji je također potencijalna opasnost, a kao dokaz prilažemo fotografi ju s požarišta Kuči-ne gdje je nepoznati počinitelj, svega tjedan dana nakon po-žara, „istresao“ smeće na opožarenom području.

Čovjekov nemar glavni je uzrok požara

Smeće je „niknulo“ na području državne šume kod mjesta Kučine svega tjedan dana nakon požara

ŠUMARI RADE PREVENCIJU U DRŽAVNIM ŠUMAMA!

Upravo je područje na kojem se dogodio katastrofalni požar dokaz za to. Na zemljištu kojem gospodare Hrvatske šume (državno šumsko zemljište) obavljeno je čišćenje i iveranje te je drvni materijal koji predstavlja potencijalu opasnost iznesen iz šume. Na žalost, našem kooperantu je u požaru u potpunosti izgorio iverač. Na fotografi jama možemo vidjeti kako su panjevi izrezani te da je protupožarna prosjeka odr-žavana što dokaz da šumari dobro obavljaju svoj posao. Na žalost, kod požara velikog intenziteta, nikakva protupožarna preventiva ne pomaže, bez obzira koja vrsta drveta je u pita-nju. Svako drvo gori ukoliko ga zapalite!

Održavana protupožarna prosjeka

Vidljivi panjevi rezultat su čišćenja šuma čime se umanjila goriva masa


Aktualna tema

PROBLEM SU ZAPUŠTENE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE!Iako izgleda kao šuma, riječ je o privatnim parcelama na kojima već dugo vremena nema poljoprivrede te je izrastao alepski bor starosti preko 40 godina. No, to nije šuma već zapuštena poljoprivredna površina u privatnom vlasništvu gdje Hrvatske šume ne smiju poduzimati nikakve radnje. Svi relevantni čimbenici u protupožarnoj zaštiti se slažu kako alepskom boru tu nije mjesto i kako ga s tih površina treba maknuti, pa tako i šumari! Poljoprivredna površina, kako i sama riječ kaže, namijenjena je poljoprivredi i najbolja protupožarna preventiva bila bi kada bi se na njoj sadile poljoprivredne kulture i kada bi se ta površina održavala.

Zapuštena poljoprivredna površina imala je bujnu vegetaciju idealnu za širenje požara

Ovo nije šuma iako tako izgleda. Ovo je zapuštena poljoprivredna površina

OBNOVA OPOŽARENIH PODRUČJA

Požar uništi sve živo na tlu na kojem je nekad bila šuma. Tlo tvori ekosustav (mikro i makro fl ora i fauna), koji omogućuje šumi da raste na njemu i da se dalje razvija u klimatogenu šumsku zajednicu kojoj teže šumari. U Dalmaciji bi to bile šume crnike (eumediteran) i medunca (submediteran). No kako je tlo mrtvo, potrebno je što brže reagirati kako bi sprije-čili eroziju. Osim što je tlo mrtvo, često je zasoljeno morskom vodom koju prilikom gašenja bace kanaderi. U takvim uvje-tima, alepski bor predstavlja idealnu vrstu, jer osim što je pi-rofi t (rasprostire se nakon požara), odlično podnosi posolicu, bolje od svih drugih pionirskih vrsta. Već idućeg proljeća, na potezu od Kučina do Sitnog imat ćemo površinu punu gustih izbojaka alepskoga bora koji će svojim korjenčićima spriječiti daljnju eroziju tla te postepeno kroz vrijeme vratiti, prvo mi-kro fl oru i faunu, a nakon toga i makro fl oru i faunu.

Iz češera alepskog bora nakon požara ispadaju sjemenke koje će odigrati veliku ulogu u sanaciji opožarenog tla

Slana morska voda dodatno uništava tlo


Aktualna tema

ŠTO NAKON ALEPSKOG BORA

Ophodnja ili „životni vijek“ alepskoga bora je 60 godina i koliko god se šumari trudili, prirodu je nemoguće ubrzati. U današnje vrijeme gdje se sve traži „odmah i sada“, mnogima su šumarska objašnjenja neprihvatljiva. Ali to je priroda!Ukoliko je sačuvano tlo, rezultati alepskoga bora (ili crnoga bora u submediteranu) kao pionirske vrste bit će vidljivi već nakon trećine ophodnje kada će se pod zastorom krošanja alepskoga bora početi pojavljivati klimatogena vegetacija. Ukoliko je tlo u potpunosti uništeno ili još gore, ukoliko ga nije niti bilo, alepskome boru će trebati cijela ophodnja od 60 godina kako bi odradio svoju pionirsku ulogu.Na žalost, zbog ljudskog nemara i učestalosti požara u Dalmaciji, alepski bor rijetko ima priliku odraditi svoju ulogu do kraja.

Prekinuti ciklus – klimatogena vegetacija pojavila se pod zasjenom krošanja bora, no na žalost, morat ćemo krenuti iz početka Medunac pod krošnjama crnoga bora u Dalmatinskoj zagori

ZAŠTO BOR, A NE HRAST?

Naravno da nam je svima želja imati stabilne i klimatogene zajednice hrasta crnike i hrasta medunca. Nitko sretniji od šumara da je tomu tako. Borovi su tu samo da odrade pio-nirski posao koji ljudi zbog nemara prekidaju i onda se opet vraćamo na početak. A on traje 60 godina!Kada bi sadili hrast na opožarenoj površini ili na goloj površini bez tla, doslovno bi bacali novac u vjetar i imali i dalje goli kamen!Hrast da bi se primio, mora imati stabilno šumsko tlo što na-kon požara nije slučaj. On jednostavno neće rasti, a kamoli stvoriti klimatogenu zajednicu na tim površinama.Bor, pogotovo alepski, s druge strane nema nikakvih zahtjeva prema tlu i doslovno raste na stijeni iznad mora u Brelima ili na krovu crkve u Nerežišćima na Braču.

Hrast ne može rasti na ovakvim površinama

Bor raste doslovno svugdje


Aktualna tema

TEHNOLOGIJA I LJUDI NA PROTUPOŽARNIM MO-TRIONICAMA

Nitko ne bježi od uvođenja novih tehnologija. Upravo su Hr-vatske šume nabavile kamere za protupožarno nadgledanje koje su raspoređene i pokrivaju cijelu Istru. No treba naglasiti kako ta tehnologija još uvijek nije usavršena do te mjere da bi se mogli pouzdati samo u nju. Stoga je i dalje nužno imati lju-de na danonoćnom nadgledanju s protupožarnih motrioni-ca. Upravo je djelatnik zaposlen na motrionici Hrvatskih šuma prvi uočio i institucijama dojavio splitski požar.Sramotno je te ljude nazivati uhljebima!I još samo jedna konstatacija - ako po velikoj buri ne može letjeti kanader kako je bilo kod Splitskog požara, kako će letjeti maleni dron?!

Upravo su ljudi s požarne motrionice Hrvatskih šuma prvi

primijetili požar

Dron – koristan, ali ne i po buri kakva je puhala tog dana u Splitu

ZAŠTO ALEPSKI BOR SMETA SAMO POJEDINCIMA KOJI IMAJU MEDIJSKI UTJECAJ?

Zanimljivo je kako u Istri nitko nema problem s alepskim borom. Čak štoviše, velika turistička poduzeća poput Maistre i Valamara, zahtijevaju bor u svojim hotelskim kompleksima. Naravno, kada ga zasade, brinu se o njemu i ne dopuštaju da podivlja. Lošinj je na alepskom boru izgradio cijelu turističku priču, koja im je, između ostaloga, podigla cijenu nekretnina.Turistički stručnjaci znaju što zapadnome turistu prodaje aranžman i po čemu nas prepoznaju: čisto more, zvuk cvrčaka po žegi i miris borovine. Kolega Gallo je prošle godine napisao kako ne postoji biljna vrsta koju Hrvatska bolje naplaćuje po kvadratnom metru.Zbog čega je onda bor u Dalmaciji problem iako je tamo autohton za razliku od Istre gdje nije autohton?

Alepski bor u Dalmaciji je nepoželjan ali autohton – Nacionalni park Mljet

Alepski bor u Istri je poželjan iako nije autohton – hotel Lone u Rovinju

I još jedan bitan podatak - u požaru kod Splita izgorjelo je 2.300 ha državnih šumskih površina, od čega nešto manje od 300 ha pod alepskim borom. Nije li više krajnje vrijeme da mediji počnu objektivno pre-nositi informacije te prestanu sotonizirati jednu biljnu vrstu. Alepski bor ne gori sam od sebe, problem su neodgovorni pojedinci koji nam pale šume!




Rasadničarstvo

Kada govorimo o uređivanju okoliša i ozelenjavanju ho-telskih kompleksa ili apartmanskih naselja Istre, gotovo da i nema turističkog objekata u kojem nisu sudjelovali šumarski stručnjaci i u kojem nije korišteno ukrasno bilje

iz rasadnika Frančeskija.Ovaj, već sada priznati istarski brand osnovan je 1970. go-

dine kada su Istru počeli otkrivati turisti iz cijeloga svijeta što je posljedično dovelo do izgradnje novih hotelskih naselja kojima je neophodno trebalo urediti okoliš. Turizam je i danas najvaž-nija grana privrede, stoga djelatnici rasadnika imaju pune ruke posla tijekom cijele godine.

Geografska pozicija rasadnika otkriva kako je cijelo područje Savudrije izvrsno za rasadničarsku proizvodnju ukrasnoga bilja. Humidna klima uvjetuje dovoljno oborina, uz prosječnu godiš-nju temperaturu od 13 stupnjeva. Gornji sloj predstavlja duboka crvenica koja ima iznimno dobra proizvodna svojstva. Kako je podloga vapnenac, voda brzo nestaje u dubljim slojevima sto-ga su u rasadniku Frančeskiji uveli sustav navodnjavanja prska-njem, a ponegdje „kap po kap“, ovisno o vrsti bilja.

Kako nam navodi upraviteljica rasadnika Ester Brajković Vladilo, dipl. ing. šum., godišnje se proizvodi oko 180 različitih hortikulturnih vrsta bilo vegetativnim ili generativnim putem. Rasadnik posjeduje vlastiti matičnjak, što je od velike važnosti, jer se svake godine dobiva sjeme jednake kvalitete. Tu je i veliki plastenik površine 2.700 m², koji omogućuje proizvodnju ukra-snoga bilja u svako doba godine i u svim vremenskim uvjetima. Ukrasno bilje se kupcima isporučuje u posudama što definitivno spada u europske standarde, jer na taj način produžavamo vri-

jeme sadnje tijekom cijele godine. Kada govorimo o potražnji, najviše se cijene mediteranske ukrasne vrste poput lavande, ru-žmarina ili oleandera. Upotrebom kvalitetnih supstrata i gnojiva, preventivnim mjerama zaštite biljaka, proizvodi se kvalitetan sadni materijal u kontejnerima raznih dimenzija.

Osim ukrasnoga hortikulturnog bilja, rasadnik Frančeskija proizvodi i šumsko reprodukcijski sadni materijal. Gotovo sav šumski materijal proizvodi se u kontejnerima. Sve do 2009. uglavnom su se sadili crni, primorski i brucijski bor, no asorti-man je danas proširen tako da se proizvode sadnice bukve, cera, crnike, medunca i lužnjaka. Zanimljivi su svakako hrastovi koji se na terenu prilikom pošumljavanja primaju sa 70 posto uspjeha,

UŠP BUZET – RJ RASADNIK FRANČESKIJA

Djevičansko maslinovo ulje i vrhunske smokve proizvodi su Hrvatskih šuma

Rasadnik Frančeskija nalazi se na krajnjem zapadu Republike Hrvatske u mjestu Savudrija. Poznat po proi-zvodnji ukrasnog grmlja, drveća i cvijeća, Frančeskija nudi i vrhunske prehrambene proizvode poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja i svježih smokava.

Tekst / Foto: Goran Vincenc

Upravna zgrada rasadnika obnovljena je prošle godine


Rasadničarstvo

Šumarstvo i šumarske usluge

Vl.Damjan Šoštarić

što je izvrstan rezultat s obzirom da mu Mediteran nije prirodno stanište.

Proizvodnja šumskih sadnica iz godine u godinu sve je veća. Ne proizvode se samo šumske sadnice za pošumljavanje pod-ručja Uprave šuma podružnice Buzet već i drugih podružnica .

U proizvodnji imaju i stručnu podršku te nadzor Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko.

Kako bi upotpunili ponudu, djelatnici rasadnika Franče-skija su 2010. iskrčili dio na kojem se nalazio stari sadni materijal te su na površini od 5 ha podignuli plantažni nasad maslina i smokava. Nasad je već uvelike počeo davati puni urod.

Legende o ljekovitosti maslinovog ulja s vremenom se potvr-đuju kao istinite. Taj prirodni proizvod istisnut iz ploda autohto-nih istarskih maslina s vrijednim nutritivnim svojstvima obvezni je dio svake ozbiljne gastronomije. Masline iz nasada rasadnika Frančeskija od 398 stabala nisu izuzetak. Šum mora i sjaj sunca pretače ih u ekstra djevičansko maslinovo ulje vrhunske kvalite-

te, te božansku tekućinu pakiraju u staklene boce od 0,5 i 0,75 litara. Za taj proizvod osmišljena je i lijepa etiketa koju je izradio Make Creative design STUDIO.

Iduće godine podignut je trajni nasad od 700 stabala smoka-va čiji urod, koji se već mjeri u tonama, prodaju u vele i malopro-daji. Zanimljivo je kako se smokve, jedan od simbola Meditera-na, u nas uglavnom mogu naći u sušenom obliku, no Frančeskija ih na tržište plasira svježe.

Prodaja svih proizvoda rasadnika Frančeskija obavlja se na licu mjesta, ali i na različitim sajmovima i manifestacijama na kojima rasadnik redovito sudjeluje i predstavlja svoju ponudu. Za sadni materijal, građani se redovno raspituju i u samome rasadniku, jer su i privatni iznajmljivači shvatili koliko je važno urediti okućnicu. Narudžbe se zaprimaju i putem mrežne stra-nice na kojoj se često mogu naći i upiti o načinu sadnje na koje stručnjaci iz rasadnika rado odgovaraju dajući savjete. ■

Ekstra djevičansko maslinovo ulje iz rasadnika Frančeskija


Rasadničarstvo

Velika Gorica

Cvjetni aranžmani Proizvodnja hortikulturnog materijala u svako doba godine

Maslinik rasadnika Frančeskija

Kontejnerske sadnice četinjača


Rasadničarstvo

HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠP Buzet RJ „Rasadnik Frančeskija“

proizvodnja i prodaja šumskih sadnica i ukrasnog bilja

Tel.: ++385 52 737 015 Fax.:++385 52 737 037

Kontakt osoba: Ester Brajković Vladilo, dipl. ing. šum. - upraviteljica

e-mail: [email protected] [email protected]

Vrhunske smokve u ponudi rasadnika

Sadnice bukve u kontejnerima


Stolarija Ratković 1/2


Stolarija Ratković 2/2


RasadničarstvoJESENJSKA PONUDA RASADNIKA HRVATSKIH ŠUMA

Hrvatske šume d.o.o. i ove jeseni pripremaju bogat asortiman sadnoga materijala iz renomiranih rasadnika Močile i Zagreb. Kako nam ni božićni praznici nisu daleko, Hrvatske šume i ove godine pripremaju bogatu ponudu božićnih drvaca raznih veličina PO AKCIJ-SKIM CIJENAMA iz rasadnika Oštarije, Zagreb i Zelendvor, koje već tradicionalno rese brojne domove diljem zemlje.

PONUDA ukrasnih sadnica - JESEN 2017.

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KOPRIVNICA, I. MEŠTROVIĆA 28; KOPRIVNICATel.: 048/ 250-900; Fax: 048/250-963

RJ RASADNIČARSTVO KOPRIVNICA, Močile 12 Tel: 048/665-108; Fax: 048/665-418

VRSTE ZA ŽIVICU

R.br. VRSTA(cm)

VPC(kn/kom) (kom)

1.Thuja occidentalis

C2 60 - 80 9,50 300

B 80 - 100 16,00 400

B 100 - 125 20,80 100

B 150 - 200 28,80 30

2.Thuja occ. ‘Smaragd’

B 100 - 150 50,00 15

B 150 - 200 60,00 10

3.Thuja occ. ‘Brabant’

B 80 - 100 32,80 50

B 100 - 125 36,00 50

B 125 - 150 42,40 50

4. Ligustrum sp. 30 - 60 2,40 10.000

5. Ligustrum sp.

pakiranje za 1m’

kom)30-60 24,00

800 paketa

6.Berberis thunbergii

C2 20 - 40 14,80 50

7.Buxus

20 - 40 3,60 4.000

P12 10 - 20 8,00 500

C2 20 - 40 10,40 5.500

C5kugla; 20

- 4040,00 350

C12kugla; 30

- 5070,40 300

8.Chamaecyparis sp. mix

C2 60 - 80 20,40 200

9.Carpinus betulus

C2 40 - 60 14,80 300

10. C2 40 - 60 14,80 100

11.Prunus laurocerasus

C2 20 - 40 17,20 100

Priredila: Mirjana Grahovac Tremski ■ Foto: Marinko Blašković


RasadničarstvoCVJETNI GRMOVI - MIX

R.br. VRSTA(cm)

VPC(kn/kom) (kom)

1. Spiraea x bumalda C2 20 - 40 17,20 1.300

2. Spiraea x C2 20 - 40 17,20 70

3. Spiraea billardii C2 40 - 60 17,20 200

4. Hydrangea macrophylla C2 20 - 40 17,20 10

5. Chaenomeles japonica C2 20 - 40 17,20 20

6. Kerria japonica C2 20 - 40 17,20 30

7. Hibiscus syriacus C2 40 - 60 17,20 30

8. Punica granatum C2 20 - 40 17,20 150

CONIFERA - MIX I

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom) (kom)

1.Chamaecyparis lawsoniana ‘Alumii’

P12 20 - 40 14,80 80

2. Juniperus sabina ‘Glauca’ P12 20 - 40 14,80 50

3.Juniperus

‘Skyrocket’P12 40 - 60 14,80 20

CONIFERA - MIX II

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom) (kom)

1.Chamaecyparis lawsoniana ‘Ellwoodii’

C2 40 - 60 20,40 15

2. Juniperus squamata C2 20 - 40 20,40 30

CONIFERA - MIX III

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom) (kom)

1. Juniperus squamata C5 20 - 40 40,00 10

2.Chamaecyparis lawsoniana ‘Ellwoodii’

C5 60 - 80 40,00 15

3.Chamaecyparis pissifera C5 60 - 80 40,00 20

CONIFERA - MIX IV

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom) (kom)

1.Chamaecyparis pissifera ‘Squarosa’

B 40 - 60 40,00 30

2.Thuja occidentalis ‘Globosa’

B 80 - 100 40,00 20

3. Pinus nigra B 80 - 100 40,00 10

POKRIVAČI TLA

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom) (kom)

1. C2 20 - 40 14,80 100

2. Lonicera sp. C2 20 - 40 16,00 20

3. Cotoneaster dammeri C2 20 - 40 12,00 30

4. Cotoneaster horizontalis C2 20 - 40 12,00 25

5. Parthenocissus quinquefolia P12 20 - 40 10,00 30

6. Pinus mugo C10 20 - 40 90,40 20

7.busen 35,20 50

C12 40,00 10

STABLAŠICE

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom) (kom)

1.200 - 250 48,00 15

C30 150-200 120,00 15

2. 1+1 50-80 7,20 500C3 60 - 80 16,00 30

3. Cercis siliquastrum 60 - 80 54,40 20

4. C2 80 - 100 20,00 30

5. Ginkgo bilobaC3 100 - 125 44,00 5

C30 200 - 250 150,40 10

6. Laburnum anagyroides 200 - 250 56,00 5

7. Quercus rubra60 - 80 14,80 700

C3 80 - 100 20,00 30C30 200 - 250 140,00 20

8. Quercus palustris 2+1 40 - 60 5,60 500

9. Quercus robur2+1 40 - 60 5,60 200C30 200 - 250 68,00 30

10. Quercus petraea

2+1 60 - 80 5,60 200200 - 250 36,00 25

C30 200 - 250 68,00 2011. Pyrus pyraster C3 80 - 100 20,00 100

12. Populus sp. 100 - 150 22,50 10

13.Populus sp.

topola)150 - 200 22,50 300

14. Salix matsudana ‘Tortuosa’ 100 - 150 40,00 100

15. Salix babylonica 100 - 150 40,00 10016. Salix sp. C30 200 - 250 120,00 10

17. Tilia sp.C3 80 - 100 20,00 100

C30 150 - 200 140,00 10

18. T a x o d i u m 100 - 150 60,00 40150 - 200 70,40 30200 - 250 80,00 15

Legenda:C2, C3, C5, C12, C30 - oznaka kontejnera određuje zapreminu (npr. C2 – 2 litre)P12 - oznaka kontejnera promjera 12 cmB - sadnica s baliranim korijenomkugla 20-40 - sadnica oblika kugle visine 20-40 cm

- prazno polje označava sadnicu golog korijena

Ponuda vrijedi do isteka zaliha.


RasadničarstvoUPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA ZAGREB, SAVSKA CESTA 41/6; ZAGERB Tel.: 01/6278-521

Fax: 01/6278-520RJ RASADNIK ZAGREB, Grička 12 Tel/fax: 01/2002-770

VRSTE ZA ŽIVICU

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom)

C2 20-40 14,80 150

1. Berberis th. B 60-80 28,00 200

B 80-100 36,00 150

2. Berberis thunbergii C2 20-40 14,80 200

3. Buxus B 20-40 20,00 150

C12 kugla; 30 - 50 70,40 50

4. Cotoneaster dammeri C2 40-60 17,20 150

5. Lonicera pileataC2 20-40 17,20 100

C2 40-60 24,00 150

6. C2 20-40 17,20 150

7. Prunus laurocerasus C2 40-60 24,00 100

8. Taxus baccata C1 40-60 36,00 80

9. Thuja occidentalis C2 60-80 9,50 600

10.Thuja occidentalis ‘Columna’

P12 20-40 14,80 50

C2 40-60 20,40 50

11.Thuja occidentalis ‘Smaragd’

C1 20-40 17,20 50

C1 40-60 32,00 100

B 80-100 36,00 80

B 100-150 50,00 150

B 150-200 60,00 150

CVIJETNI GRMOVI - MIX

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom)

1. Spiraea x bumalda C2 20-40 17,20 200

2. Spiraea x C2 20-40 17,20 150

3. Hydrangea macrophylla C2 20-40 17,20 350

4. Forsythia sp. C2 20-40 17,20 80

CONIFERA - MIX

R.br. VRSTA (cm)VPC

(kn/kom)

1.Chamaecyparis

C2 40-60 20,40 50

C2 60-80 24,00 50

C2 80-100 30,00 50

2. C3 40-60 25,50 30

3. Chamaecyparis C2 60-80 24,00 30

4.Juniperus

C2 20-40 25,50 40

5.Juniperus sabina ‘Variagata’

P12 20-40 14,80 50

6. Juniperus C2 100-120 36,00 80

7.

Juniperus ch. C2 20-40

20,40

165

Juniperus sp. C2 20-40Juniperus sq. C2 20-40

Juniperus sabina ‘Tamariscifolia’

C2 20-40

8. Picea abies C5 20-40 32,00 30

9. Picea glauca C14 80-100 85,50 70

10. Pinus mugo C2 40-60 48,00 50

11. Pinus nigra C2 20-40 14,80 60

12.

Thuja occidentalis ‘Danica’

B 20-40 20,40 30

B 40-60 28,00 30

13.

Thuja occidentalis ‘Tyni Tim’

B 20-40 20,40 30

B 40-60 28,00 30

Legenda:

C2 - oznaka kontejnera zapremnine 2 l; C3 – 3 l; C5 – 5 l; C12 – 12 l

P12 – promjer posude 12 cm

B – sadnica s baliranim korijenom

Ponuda važi do isteka zaliha


Rasadničarstvo

Hrvatske šume d.o.oSektor za šumarstvo

R e d broj Vrsta Narodni naziv

Visina

m

VPC

kn/kom

UŠP Ogulin, Rasadnik Oštarije

UŠP Zagreb, RJ Rasadnik

Zagreb

UŠP Ko-

kom

1. Picea abies

1,01 – 1,50 24,00 500 2 0001,51 – 2,00 35,20 1 000 100 2.0002,01 – 2,50 50,40 2 000 1,0002,51 – 3,00 63,20 1 000 5003,01 – 4,00 90,40 1 000 400

2. Abies alba1,51 – 2,00 35,20 1502,01 – 2,50 50,40 5002,51 – 3,00 63,20 5003,01 – 4,00 90,40 1 000

3. 1,01 – 1,50 44,80 1 000 5 0001,51 – 2,00 55,20 1 000 5 0002,01 – 2,50 76,00 2.000

4. 1,51 – 2,00 55,20 500 4002,01 – 2,50 76,00 100 100

5. 1,01 – 1,50 75,20 4001,51 – 2,00 104,80 250

Redni broj VRSTA NARODNI

NAZIV StarostVisina Umanjena

kn/kom jesen 2017.

2+4 1,50 20.000 10.000

2+3 2.00 10.000

3 2+3 2,00 8.000 10.000

Redni broj VRSTA NARODNI

NAZIV StarostVisina Umanjena

kn/kom jesen 2017.

2+3 1,50150.000 15.000

Rasadnik OštarijeRJ Rasadničarstvo Koprivnica, Rasadnik ZelendvorAdresa: Graba 454, Oštarije Kontakt: Marinko Blašković, dipl.ing.šum. Email: [email protected] mob 099/227-1229 tel. 047/584-016

5%> 100 kom 10%> 250 kom 15%> 500 kom 20%

RJ Rasadnik Zagreb, rasadnik Brestje Adresa: Grička 12,Sesvete Kontakt: Nives Salopek, dipl.ing.šum. Email: [email protected] mob 098/439-719; 098/456-966 tel. 01/2002-770

RJ Rasadničarstvo Koprivnica, Rasadnik ZelendvorAdresa: UL grofova Bombelles 4/b, PetrijanecKontakt: Nikola Jambrek, dipl.ing.šum.email: [email protected] 099/245 -9484tel. 042/714-299

Priredila: Mirjana Grahovac TremskiFoto: Marinko Blašković


Među poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj sve više raste svijest kako budućnost agrara leži u proizvodnji ekološke hrane za kojom sve više raste potreba na inozemnim tržištima. Očito je kako dosa-

dašnjim poimanjem konvencionalne poljoprivredne proizvodnje korištenjem pesticida i raznih aditiva, hrvatski poljoprivrednik nije uspio pronaći iskorak dovoljan kako bi svoj proizvod namet-nuo stranim interesentima, što zbog nedostatne i skupe moder-ne tehnologije, što zbog činjenice kako u nas prevladavaju mali proizvođači koji proizvedenim količinama ne mogu konkurirati mega kompanijama na svjetskoj razini.

No kako inozemni potrošači sve više uviđaju negativne stra-ne takve proizvodnje, tako raste potreba za zdravim autohtonim poljoprivrednim proizvodima koji se proizvode na ekološki pri-hvatljiv način, bez tretiranja raznim kemijskim pesticidima i do-davanjem umjetnog gnojiva u tlo. Moderan kupac danas želi jesti voće i povrće uzgojeno na zdravom, nezagađenom tlu, koje je tretirano isključivo biološkim sredstvima i za koji mu proizvođač garantira kvalitetu. Takav proizvod zdraviji je od onoga proizve-denog masovnom proizvodnjom te je samim time i skuplji, a upravo tu leži prilika malih proizvođača koji se „hrvaju“ s moder-nom poljoprivrednom industrijom i nada na će na kraju izaći kao pobjednici. Kako živimo u svijetu gdje je povjerenje kupca i po-trošača od velike važnosti, potrebu za neovisnim tijelom koje će kontrolirati proizvođače te im za to izdavati uvjerenja o kvaliteti, prepoznalo je tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ru-ralnog razvoja te je 2004. godine ovlastilo tvrtku Hrvatske šume d.o.o. za provođenje postupka potvrđivanja sukladnosti proizvo-da, procesa i usluga u ekološkoj proizvodnji. Iako su se u počet-ku ovlasti odnosile na certifikaciju nedrvnih šumskih proizvoda, Služba je proširila djelatnost na ostale ekološke poljoprivredne

proizvode, što iz godi-ne u godinu povećava broj tražitelja usluga kontrole i certifikacije proizvoda. U 2015. go-dini zabilježen je najveći porast. Ovlaštenom kon-trolnom tijelu Hrvatske šume d.o.o. Ministarstvo je dodijelilo kodni broj HR-EKO-05. Hrvatske šu- me d.o.o. Služba za cer-tifikaciju proizvoda akre- ditirane su prema nor-mi HRN EN 17065 za certifikaciju proizvoda

u ekološkoj proizvodnji prema kojoj je ovlaštena za provođenje postupka stručne kontrole i certifikacije u ekološkoj proizvodnji.

Služba za certifikaciju proizvoda prošle je godine ostvari-la porast korisnika usluga za čak 75 % te je 2016. godinu dočekala sa 701 kontroliranim subjektom, što je fantastičan rezultat.

Služba je rast nastavila i u ovoj godini - broj tražitelja usluga kontrole i certifikacije povećan je za još 30 %. Sve to stvara mo-gućnost za zapošljavanje mladih stručnjaka koji bi tu mogli naći svoju egzistenciju i doprinositi daljnjem razvoju tvrtke.

Služba je razvila i vlastite standarde za proizvode od drva te eko-kozmetiku dajući tako mogućnost proizvođačima da certifi-ciraju finalni proizvod izvan segmenta prehrambene industrije. Kvalitetom obavljenog posla zadovoljni su svi, od proizvođača do krajnjih korisnika proizvoda, što je Službu za certificiranje proi-zvoda svrstalo među najbolje promotore tvrtke Hrvatske šume u prošloj godini.

Glavni zadatak ove Službe je kontrola i certifikacija ekoloških proizvoda koji uključuju nedrvne šumske proizvode (bobičasto voće, ljekovito bilja, gljive i dr.), površina namijenjenih ispaši pče-la, šumskih nasada i poljoprivrednih površina gdje je sve proizve-deno bez, ili sa što je manje moguće bioloških zaštitnih sredstava i sredstava za prihranu.

Osim toga, Hrvatske šume su na međunarodnom popisu Kontrolnih tijela i certifikacijskih kuća, a od stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, Službi za certifikaciju omogućeno je djelovanje na čitavom europskom tržištu.

Djelatnici službe dužni su svakog proizvođača koji je podnio zahtjev za kontrolu i certifikaciju posjetiti najmanje jed-nom godišnje, a ukoliko se ukaže potreba i više puta. Svi proizvo-đači obvezno su upisani u Upisnik ekoloških proizvođača na što imaju pravo nakon prve kontrole i potvrde Službe za certifikaciju.

Poljoprivrednici koji se bave ovakvom proizvodnjom na ras-polaganju imaju sredstva iz EU fondova koja se isplaćuju putem Agencije za plaćanje, što je dodatni poticaj brojnim proizvođači-ma da krenu u ekološku proizvodnju te na taj način smanje troš-kove svojih proizvoda.

Voditeljica službe dr.sc. Jadranka Roša upoznala nas je s či-njenicom kako je preporuka Europske unije povećanje površine na kojoj se proizvode eko proizvodi na 10 % u čitavoj Hrvatskoj. Danas je to nešto manje od 3 %, što je svakako premalo. Zato tre-ba što više i što češće informirati javnost o uzrocima i posljedica-ma (pretjerane) upotrebe kemijskih sredstava te izravno vezano, važnosti očuvanja biološke raznolikosti, odnosno treba nepresta-no ukazivati na dobrobiti ekološki uzgojenih proizvoda za vodu, tlo, zrak i zdravlje općenito. Osnivanjem Službe za certifikaciju ekoloških proizvoda Hrvatske šume su se uključile u tu plemenitu misiju doprinoseći osvještavanju sugrađana svim svojim struč-nim znanjima. ■

Služba za certifikaciju ekoloških proizvoda

HRVATSKE ŠUME BROJ 29 | RUJAN 2017. 35 Protupožarna prosjeka služi u turističko rekreativne svrhe

Zaštita sadnica drveća, Feromoni i klopke, Klasična zaštita bilja

Rasadničarska oprema


Događaji

Ljubitelji viteških turnira ne mogu dočekati prvi vikend ruj-na kada kreće omiljeni Viteški turnir na Jankovcu. Viteški oklopi, mačevi, streličari, srednjovjekovni kovači oružja, ulični žongleri… svi oni pohode poznati planinarski dom

Jankovac na Papuku kojim upravljaju Hrvatske šume, UŠP Našice kako bi putem brojnih uprizorenja bitki i igrokaza iskazali svoje umijeće mačevanja, streličarstva, izrade kostima, izrade starin-ski kovina i to sve u ambijentu prekrasnog jankovačkog okoliša gdje se služe tradicionalna jela i pića te svira tradicionalna glaz-ba i plešu tradicionalni plesovi.

Ova manifestacija iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja, a vitezovima se najviše raduju najmlađi kojima au-tentični kostimi i realistična uprizorenja bitki raspiruju maštu i bude interes za povijest ovoga kraja.

Uz vodopade i špilje, prirodne atrakcije Papučkog masiva, Jankovac je savršeno mjesto za održavanje ovakvog srednjovje-kovnog turnira.

Restoran PD Jankovac posjetiteljima ovog događanja prila-godio je meni kako bi i oni mogli uživati u hrani koju možete pronaći u srednjovjekovnim kuharicama. Među zanimljivim

PLANINARSKI DOM JANKOVAC

Viteški turnir postaje tradicija Jankovca

Viteški turnir na Jankovcu organizira se već petu godinu zaredom i postao je nezaobilazna manifestacija ljubitelja srednjovjekovnih kostimiranih zabava.

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Matija Turkalj, Goran Vincenc

jelima tako su se našli srednjovjekovna juha od fazana, ražnjići „Klak“, viteško pečenje, srednjovjekovni grah, viteški kotlić, odre-zak „Jankovački grof“ i sl.

Restoran PD Jankovac svojom gastronomskom ponudom privukao je brojne goste iz cijele Hrvatske. Što čekate? Otkrijte i vi gastronomsko umijeće našeg kuhara Dalibora Dade Kovača koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. ■

HRVATSKE ŠUME BROJ 29 | RUJAN 2017. 37W M +385 (48) 883 112 F +385 (48) 280 146 A


Događaji

U godišnjim planerima svakoga istinskoga ljubitelja gljiva i gljivarenja stoji kako je prvi vikend u listopadu rezerviran za Lovački dom Muljava pored Vojnića gdje se tradicionalno svake godine održava sajam gljiva

koji okuplja gljivarska društva iz Hrvatske i susjednih zemalja. Organizator manifestacije je Gljivarsko društvo Karlovac uz su-organizaciju Hrvatskih šuma, UŠP Karlovac koje upravljaju LD Muljava. Ove godine Gljivarijada na Muljavi slavi 10. godišnjicu organiziranja sajma te se očekuje veliki broj gostiju kao i svake godine kada Petrovu goru pohodi petstotinjak gljivara koji uživa-ju u odličnim uvjetima kakve mogu naći na prostoru LD Muljava te u bogatom šumskom staništu koje je nadaleko poznato po kvaliteti i brojnosti nalazišta različitih vrsta gljiva.

Manifestaciju prate i stručna predavanja za članove glji-varskih udruga, a organizira se i kuhanje delicija spravljenih od poznatih šumskih delikatesa poput vrganja, lisičica, trubače i drugih gljiva.

Kad ste već tamo, posjetite i druge ljepote Petrove gore. U okolici Muljave naići ćete na dvije poučne staze, a nije daleko

GLJIVARIJADA NA MULJAVI

Jubilarna Gljivarijada na Petrovoj goriTekst: Goran Vincenc ■ Foto: Oliver Vlainić

ni ornitološki rezervat, kao niti spomenik Vojina Bakića i ruševine pavlinskog samostana. Malo dalje nalazi se i kraljev grob, spomen ploča podignuta na mjestu pogi-bije posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića.

Lovački dom Muljava primio je brojne nagrade od kojih treba iz-dvojiti: nagradu HTZ Karlovačke žu-panije u 2008. godine Zeleni cvijet sa zlatnim znakom za originalnost i kvalitetu suvenira, Zeleni cvijet sa srebrnim znakom za opću uređe-nost i kvalitetu usluga te nagradu udruge restoratera Hrvatske pod nazivom Gastronaut da je uvršten među 100 vodećih restorana Hr-vatske posljednjih nekoliko godina.

Ovim putem Vas pozivamo da posjetite Muljavu 7. listopada i uvjerite se i sami kakva se sve ukusna jela mogu spraviti od šumskih gljiva. ■

Turistički objektiLOVAČKI DOM UBAŠ

Skriveni kutak Istre za svačiji ukus

Poluotok Ubaš nadomak Koromačnog pravi je mali skriveni raj daleko od očiju turista i znatiželjnika te idealno mjesto za uzgajanje muflona i jelena lopatara. U gustoj crnikovoj panjači skriven je i Lovački dom Ubaš koji, osim lovcima, postaje zanimljiv i drugim turistima.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Lovački dom Ubaš


Turistički objekti

Građevinski obrt STAR IMPORTStar Import, Vaš partner za sve vrste cestovnog prijevoza, nudi cjelokupni dostavni i kamionski program

Mercedes-Benz, Unimog i Mitshubishi FUSO vozila u rasponu od 1,7 do 41 tone nosivosti.

Mrežu ovlaštenih Mercedes-Benz servisa čine 11 servisnih radionica od čega 9 stručno osposobljenih

i adekvatno opremljenih za teretna vozila, a sve je popravke moguće obaviti uz uslugu Service 0-24h.

Trucks you can trust

Snaga u šumiMercedes-Benz Arocs

Star import d.o.o., generalni distributer Daimlera AG za Hrvatsku

Kovinska 5, 10090 Zagreb, Hrvatska, Tel. 01/4356 612, Fax 01/4356 613, [email protected], www.mercedes-benz.hr

Poluotok Ubaš prije Drugog svjetskog rata pripadao je ta-lijanskoj plemićkoj obitelji Conte koja je na području da-našnjeg kampa imala svoje gospodarske zgrade u kojima su proizvodili vapno, za što im je trebala crnika koje na

poluotoku ima u izobilju.Po izbijanju rata, na poluotoku je bila smještena partizanska

bolnica koju su fašisti nekoliko puta bezuspješno pokušavali pro-naći, no gusta visoka vegetacija predstavljala je savršeno skloni-šte ranjenicima.

Kada je rat završio, područje je preuzela vojska Jugoslavije koja je Ubaš smatrala strateškom obrambenom točkom zapad-nog dijela zemlje. U tom periodu, na Ubašu se nije radilo gotovo ništa te je sve prepušteno prirodi a poluotok je polagano zara-stao u makiju. Zanimljivo, iako je područje bilo nacionalizirano, talijanskim grofovima je isplaćena odšteta što je uredno eviden-tirano te obitelj Conte nema pravo povrata imovine.

Tijekom 60-ih godina, razvojem rudarstva u Labinu pojavila se čudna ideja da se cijeli Ubaš zapali te da se posadi brucijski bor koji je rudarima trebao za potpornje u oknima. Srećom, taj scenarij nikada nije ugledao svjetlo dana i danas je na Ubašu pa-njača crnike s velikim potencijalom prenamjene u visoku crniko-vu šumu. Također treba naglasiti kako na Ubašu nikada nije bilo požara što je cijelom ovom području podiglo biološku vrijednost te vrijednost OKFŠ-a.

Proglašenjem Republike Hrvatske, Ubaš je pripao državi te je 1994. godine stavljen pod nadzor Hrvatskih šuma d.o.o.

Stručnjaci su odmah uočili kako je područje idealno za uzga-janje divljači te je 1994. osnovano Uzgajalište Ubaš u kojem Hr-vatske šume uzgajaju muflone, jelene lopatare te srneću divljač. I dok je srneća divljač autohtona, lopatar je najrašireniji od kada je uzgajalište otvoreno. Godine 2015. uveden je i muflon koji već sada pokazuje dobre rezultate.

No panjaču je trebalo urediti stoga su labinski šumari uložili golemi trud i radovima prorjeđivanja očistili unutrašnjost po-luotoka. Uz rub mora, ostavljen je pojas guste makije kako bi se spriječio ulazak krivolovaca i kupača koji iz znatiželje remete mir divljači. Time su stvoreni uvjeti za idealan uzgoj mediteranskih vrsta divljači. Iste godine kada je Ubaš proglašen uzgajalištem, radila se cesta i prosjeke dok je 1996. godine napravljena ograda u dužini od 900 metara kojom je poluotok odijeljen od ostatka kopna.

Zanimljiva je priča o tome kako je izgrađen dom. Naime, radnici koji su radili na proširenju trase šumske ceste trebali su nekakav natkriveni objekt gdje bi se mogli skloniti od kiše. Upitali su tadašnjeg upravitelja Mladena Ćaletu mogu li na mjestu gdje su postojali temelji nekad davno srušenog objekta izgraditi pro-stor za bijeg od kiše. Upravitelj im je odobrio misleći pri tome da će majstori napraviti nekakvu nadstrešnicu s klupama no spretni momci, od kojih je svaki imao iskustva sa zidanjem vikendica, izgradili su u rekordno kratkom vremenu zidani objekt. Šokirani upravitelj se uhvatio za glavu kada je vidio što su napravili, ali bilo je već kasno. Ispred njega je stajao budući Lovački dom Ubaš.Gusta crnikova panjača na Ubašu

Plaže na Ubašu


Turistički objekti

Prvotno je izgrađena današnja sala za sastanke i kuhinja, dok je 2002. dom proširen i nadograđen mu je dio s kupaonicom i spavaćim sobama. Danas lovački dom Ubaš raspolaže smještaj-nim kapacitetom od 6 ležajeva ili tri dvokrevetne sobe, te velikim dnevnim boravkom uređenim u tipičnom „lovačkom“ stilu.

Od prošle godine, dom je kategoriziran te se iznajmljuje svim zainteresiranim strankama. Naravno, i dalje su lovci najbrojniji posjetitelji Ubaša. Za njih postoji izvrsna infrastruktura, mreža prosjeka i veliki broj čeka koje se koriste za lov. Čeke mogu kori-stiti i ljubitelji foto safarija koji posjeduju kvalitetnu fotografsku opremu, jer fotografije divljači u mediteranskoj crnikovoj šumi i dalje predstavljaju pravu poslasticu. Prosjeke su opet od velike koristi ljubiteljima začinskog i eteričnog bilja kojima Ubaš obilu-je, a prosjeke olakšavaju kretanje i branje.

Česti gosti su i znanstvenici, studenti i učenici šumarskih škola koji na Ubaš dolaze radi terenskog proučavanja medite-ranske flore.

Ipak, šumari šumarije Labin, koji upravljaju ovim područjem najviše računaju na turiste koji žele pobjeći od gradske vreve i opustiti se u netaknutoj prirodi. Prosjeke vode do malenih uva-la i plaža na kojima nema gotovo nikoga, a prostor je dovoljno izoliran da ga se može uvrstiti u objekte namijenjene robinzon-skome turizmu. Ubaš je najljepši u lipnju kada je prepun divljeg cvijeća što cijelome poluotoku daje dodatan šarm i prekrasan mediteranski miris.

Lovački dom Ubaš ugodno je mjesto za odmor, a vama samo preostaje da ga otkrijete i u njemu uživate. ■

Pojilište za divljač

Lovački raj


Turistički objekti

LOVAČKI DOM MULJAVA

Smješten je na sat vremena vožnje od Zagreba te pola sata od Karlovca, ne-daleko od mjesta Vojnić na Petrovoj gori, jednom od najljepših i najbolje očuva-nih gorskih šumovitih krajobraza u Hr-vatskoj. Poznata kao jedna od dvije po-zicije „čistog neba“ u Hrvatskoj, privlači veliki broj ljubitelja astronomije, a brojni spomenici prirode i povijesno–kulturne znamenitosti poput ornitološkog re-zervata, dvije poučne staze, spomenika kralju Petru Svačiću, spomenika Vojina Bakića, ruševina Pavlinskog samostana i brojni drugi, mamac su za izletnike koji na Muljavu dolaze i radi vrhunske gastronomske ponude. Muljava je već dugo vremena na popisu najboljih 100 restorana u Hrvatskoj u što su se uvje-rili brojni posjetitelji, kako domaći tako i strani. I jedan mali savjet: sačuvajte mje-sta u želucu za palačinke sa sladoledom i šumskim voćem. Fantastične su!

PLANINARSKI DOM JANKOVAC

Skriven u najljepšem kutku Parka prirode Papuk, dolini s dva prekrasna jezera, 30 metarskim slapom i brojnim špiljama od kojih je jedna vječno počivalište grofa Jankovića, PD Jankovac do-bro je poznat slavonskim izletnicima. Osim smještajnih kapaci-teta, prilagođenih grupama planinara, pojedincima, obiteljima s malom djecom, tu je i prekrasni bungalov koji se nalazi na svega 100 m od slapa Skakavac. Restoran PD Jankovac redovito sudje-luje na kulinarskim natjecanjima i prezentacijama kao predstav-nik Virovitičko–podravske županije, a chef Dalibor Kovač menu prilagođava godišnjim dobima i u svojim receptima redovno koristi samoniklo papučko bilje.

Foto 2 – PD Jankovac

UGOSTITELJSKI OBJEKTI HRVATSKIH ŠUMA

Bijeg od stresa u divljini uz vrhunske gastronomske užitke

Hrvatske šume d.o.o. upravljaju s nekoliko vrlo zanimljivih ugostiteljsko turističkih objekata koje posjeti-teljima nude pravu gastronomsku avanturu i smještaj u netaknutoj prirodi daleko od stresa svakodnevice. Naši objekti postali su poznati po delicijama spravljenim od divljači, a nalaze se u bogatim lovištima ili u njihovoj neposrednoj blizini u okolini koja predstavlja najbolje što „divlja“ Hrvatska ima za ponuditi. Pozi-vamo Vas da se i sami uvjerite u našu gastronomsku ponudu te da se odmorite daleko od gužvi i stresne svakodnevice.

Pripremio: Goran Vincenc ■ Foto: Arhiv časopisa Hrvatske šume

LD Muljava

PD Jankovac


LOVAČKI DOM KUNJEVCI

Koliko često imate priliku probuditi se, otvoriti prozor i ugle-dati stado srna kako na livadi ispred vas mirno pasu travu? Upra-vo je to svakodnevni prizor u kojem uživaju gosti LD Kunjevci smještenog nedaleko od Vinkovaca na cesti prema Rokovcima. Stara hrastova šuma skriva od znatiželjnih pogleda, a poznate delicije od divljači dugo ostaju u sjećanju gostiju čija su svjedo-čanstva o kvaliteti gastronomske ponude odavno prešla granice RH. Lokalni Šokci se kunu kako je poznati šokački desert taške, upravo onakav kakav su radile njihove bake.

LOVAČKI DOM ZLATNA GREDA

Smješten u neposrednoj blizini Kopačkog rita, u jednom od najpriznatijih lovišta u Europi, LD Zlatna greda do sada je ugo-stio brojne svjetske celebrityje i političare koji su ostali odušev-ljeni vrhunskom gastronomskom ponudom i mirom netaknute prirode koja ga okružuje. Mogućnosti za posjetitelje su nebroje-ne, od promatranja ptica, biciklizma, kayakinga, ribolova, lova… Adventure park je smješten na svega nekoliko minuta hoda u radničkom naselju Zlatna greda, a nisu daleko niti glasoviti vinski podrumi Baranje. Odnedavno je proširen smještajni kapacitet te poboljšan komfor, kako bi gosti u udobnim sobama mogli uži-vati u divljini.

PANSION LOVAČKI

Želite istraživati „Zeleno srce Hrvatske“ - Gorski kotar? Nema bolje baze od Pansiona Lovački koji se nalazi u Delnicama, u park šumi Japlenški vrh. Poznate prirodne znamenitosti poput NP Ri-snjak, Golubinjaka, Zelenog vira, Kamačnika, Platka te prekrasna goranska mjesta Skrad, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Vr-bovsko… sve se nalazi na pola sata vožnje od pansiona Lovački. S terase pansiona puca pogled na grad Delnice u kojem možete uživati uz delicije restorana Lovački. Kako i samo ime govori, u Lovačkom se jede „po lovački“. Gorski kotar je bogat s divljači na kojoj se i temelji gastronomska ponuda restorana. Svi koji se preko ljeta muče sa snom, trebali bi doći u Gorski kotar, jer ovdje se i ljeti spava pod dekom.

Pansion Lovački

PANSION PESKI

Svi su čuli za najveću hrvatsku pustinju „u kojoj nitko nije umro od žeđi“, Đurđevačke peske. Po njima je ovaj pansion do-bio ime, a gosti se u potpunosti slažu s ovom krilaticom, s time da će još dodati kako nitko nije umro niti od gladi, jer u Peskima se jako dobro jede i pije. Đurđevački kraj poznat je po pernatoj divljači, a nedaleko od pansiona nalazi se i fazanerija. Samim time, jela spravljena od pernate divljači mamac su za sladokus-ce koji uz jela i pića, uživaju i u prekrasnom pogledu s terase restorana. Đurđevački kraj idealan je za lov, ribolov, biciklizam, promatranje ptica, a nekoliko zanimljivih prirodnih ili kulturnih fenomena, poput već spomenute pustinje i sela podravskih „na-ivaca“ Hlebina, zovu znatiželjne izletnike u posjet Podravini, ne-pravedno zapostavljenom kutku Lijepe naše.

LD Kunjevci

LD Zlatna greda

Pansion Peski

Posjetite i ostale naše lovačke domove:

1. LD Babinac – kraj Velike Pisanice, bjelovarski kraj2. LD Brezovica – kraj Siska3. LD Ćošak šume – Kopački rit4. LD Monjoroš – Nedaleko od Zmajevca u Baranji5. LD Kondrić – U blizini Levanjske Varoši, đakovački kraj6. LD Spačva – u srcu spačvanske šume na tzv. šokačkoj magistrali između Vrbanje i Otoka7. LD Radinje – priznato lovište trofejne divljači između Nove Gradiške i Slavonskog Broda8. LD Đedovica – skriveni kutak nedaleko od Voćina, lovište trofejne divljači9. LD Fazanerija – nedaleko od Slatine10. LD Čambina – Prekodravlje kod Repaša, na kraju šume uz samu državnu granicu s Mađarskom11. LD Litorić – U blizini Vrbovskog, skriven u dubokoj šumi12. LD Lividraga – Podno planine Risnjak u blizini Gerova, prekrasan okoliš13. LD Smrekova draga – Prekrasan krševiti šumski krajolik nedaleko od Tršća u Gorskom kotaru14. LD Tučka plana – Kraljevstvo medvjeda u blizini Samarskih stijena 15. LD Ubaš – Skriveni šumoviti poluotok na kraju raškog zaljeva u Istri

Turistička agencija HŠ Tours

Ulica kneza Branimira 1, Zagreb

e-mail: [email protected]

tel: +385 1 4804231

Hrvatske šume d.o.o. upravljaju s dva šumarska muzeja. Jedan se nalazi u mjestu Bošnjaci na samome rubu Spačvanskog bazena dok je drugi u mjestu Krasno u Lici, mjestu u kojem je osnovana prva šumarija u Hrvatskoj. Oba muzeja služe kako bi se očuvala duga šumarska tradicija organiziranog gospodarenja šumama koja u Hrvatskoj seže 250 godina unatrag u vrijeme Marije Terezi-je koja je i osnovala prve šumarije (Krasno, Kosinj, Petrova gora). Šumarska tradicija odgovorna je što danas imamo prekrasne pri-rodne šume kojima se dive posjetitelji i struka iz cijeloga svijeta. Upravo je očuvanost šuma glavni razlog velikog broja zaštićenih prirodnih područja u našoj zemlji, a danas je jedan od temelja turizma, glavne gospodarske grane u Hrvatskoj. Postavu muzeja možete razgledati uz prethodnu najavu. ■

Šumarski muzej u Bošnjacima Šumarski muzej u Krasnu

Jarčevac

Sokolić

Mačkovac

Kuće za odmor Hrvatskih šuma:

1. Jarčevac – Između Osijeka i Valpova, idealna za piknik, rošti-ljanje i ribolov

2. Mačkovac – u istoimenom Lovištu kod Đakova savršena za piknik, roštiljanje, obiteljske izlete i proslave

3. Sokolić – U blizini Lupoglava u Istri, kao stvorena za obitelji željne robinzonskog turizma

Đedovica

Radinje

Spačva

Lividraga

Brezovica

Ćošak šumeMonjorošKondrić

Tučka Plana

Documents

Tema broja Dani hrvatskog šumarstva - .: Hrvatske …casopis.hrsume.hr/pdf/249.pdfHrvatske šume d.o.o. gospodare šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu, čija ukupna