14
1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020.

Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

  • Upload
    others

  • View
    34

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

1

Kristian Uremović

Osnovna škola Frane Petrića Cres

Tehnička kultura – 8. razred

Elektronika

Cres, 2020.

Page 2: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

2

Sadržaj:

1. Uvod u elektroniku……………………………………………………….3

2. Pasivni elektonički elementi………………………………………………3

2.1. Otpornici………………………………………………………….3

2.2. Kondenzatori……………………………………………………..4

2.3. Zavojnice…………………………………………………………4

3. Aktivni elektronički elementi……………………………………………..5

3.1. Poluvodiči………………………………………………………..5

3.2. Diode……………………………………………………………..6

3.3. Tranzistori………………………………………………………..8

3.4. Dijaci, trijaci, tiristori……………………………………………8

3.5. Integrirani krugovi……………………………………………….8

4. Ispravljač izmjenične struje………………………………………………9

4.1. Poluvalno ispravljanje…………………………………………..10

4.2. Punovalno ispravljanje………………………………………….10

5. Jednostavni elektronički sklopovi……………………………………….12

5.1. R-C sklop……………………………………………………….12

5.2. Astabilni multivibrator………………………………………….12

5.3. L-C titrajni krug………………………………………………...13

5.4. Niskofrekventni generator………………………………………14

5.5. Izrada tiskane pločice…………………………………………...14

Literatura…………………………………………………………………...14

Page 3: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

3

1. Uvod u elektroniku

Elektronika je područje elektrotehnike koja proučava kretanje naboja kroz vodiče, poluvodiče,

vakuum i plinove.

Elektronički elementi osnova su svih elektroničkih uređaja te ih dijelimo u dvije skupine: PASIVNI

ELEKTRONIČKI ELEMENTI I AKTIVNI ELEKTRONIČKI ELEMENTI.

Elektronički sklopovi nastaju povezivanjem više elektroničkih elemenata u cjelinu.

Elektronički uređaji sastoje se od jednog ili više elektroničkih sklopova.

PASIVNI ELEKTRONIČKI ELEMENTI: otpornici, kondenzatori, zavojnice

AKTIVNI ELEKTRONIČKI ELEMENTI: diode, tranzistori, dijaci, trijaci, tiristori, integrirani

krugovi, mikroprocesori

2. Pasivni elektonički elementi

2.1. Otpornici

Otpornici su elektronički elementi koji pružaju otpor prolasku električne struje.

Povećanjem otpora u strujnom krugu struja se smanjuje, a smanjenjem otpora struja se povećava.

Stalni otpornici – vrijednost otpora ne može se mijenjati

Promjenjivi otpornici – vrijednost otpora može se mijenjati

Zbrajanje otpora:

Serijski spoj: Paralelni spoj:

Page 4: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

4

2.2. Kondenzatori

Kondenzatori imaju sposobnost akumuliranja električnog naboja. Količina akumuliranog naboja naziva

se KAPACITET.

VRSTE: stalni (blok) kondenzatori, polupromjenjivi kondenzatori i promjenjivi kondenzatori

Zbrajanje kapaciteta:

Serijski spoj: Paralelni spoj:

2.3. Zavojnice

Zavojnice se izrađuju u obliku vodiča svijena u spiralu. Magnetska svojstva zavojnice nazivaju se

INDUKTIVITET. Unutar zavojnice nalazi se feromagnetski materijal ili zrak. Solenoid je zavojnica

bez jezgre.

Page 5: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

5

3. Aktivni elektronički elementi

3.1. Poluvodiči Poluvodiči su materijali koji su na sobnoj temperaturi gotovo izolatori (nema slobodnih elektrona) dok

povećanjem temperature postaju vodiči. Zbog povećanja temperature elektroni se oslobađaju i počnu se

gibati. Na tom se mjestu pojavljuje šupljina. Vrijedi i obratno.

NOSITELJI NABOJA:

NEGATIVNI ELEKTRONI ( - )

POZITIVNE ŠUPLJINE ( + )

N – poluvodič: nosioci naboja su elektroni (u silicij (Si) dodamo arsen (As) i nastaje 1 elektron viška)

P – poluvodič: nosioci naboja su šupljine (u silicij (Si) dodamo indij (In) i nastaje 1 šupljina viška)

Poluvodički elementi koji se rabe u proizvodnji aktivnih elektroničkih elemenata su silicij (Si) i

germanij (Ge).

ELEKTRONSKA CIJEV

Elektronske se cijevi sastoje od elektroda smještenih u staklenom balonu iz kojeg je isisan zrak. Ovisno

o broju elektroda razlikujemo diodu, triodu, tetrodu, pentodu itd.

Page 6: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

6

3.2. Diode

Diode su elektroničke komponente s dvije elektrode nastale povezivanjem različitih tipova poluvodiča.

Razlikujemo NP diode i PN diode.

Zaporni sloj – područje

osiromašeno nabojima, što je

zaporni sloj veći, veći je i otpor

diode.

PROPUSNA POLARIZACIJA

P poluvodič spojen je na anodu (+)

N poluvodič spojen je na katodu (-)

Elektroni idu prema P dijelu, a šupljine prema N dijelu,

u strujnom krugu IMA STRUJE.

NEPROPUSNA POLARIZACIJA

P poluvodič spojen je na katodu (-)

N poluvodič spojen je na anodu (+)

Nema gibanja elektrona i šupljina, u strujnom krugu

NEMA STRUJE.

Page 7: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

7

VRSTE DIODA:

1) ISPRAVLJAČKA DIODA: rabi se u ispravljačkim sklopovima za ispravljanje izmjenične struje u

istosmjernu

2) FOTODIODA: mijenja otpor pod utjecajem svjetlosti

3) SVJETLEĆA DIODA (LED): svijetli kad kroz nju protječe električna struja, rabi se uglavnom za

signalizaciju

4) ZENEROVA DIODA: rabi se za stabilizaciju napona

STRUJNO - NAPONSKA KARAKTERISTIKA DIODE

nepropusna polarizacija propusna polarizacija

Page 8: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

8

3.3. Tranzistori

Najčešće se koriste bipolarni tranzistori. U elektroničkim sklopovima zadaća im je pojačanje

električnih signala, a često služe i kao električni prekidači. Srednji sloj stvara zaporni sloj čija se

propusnost može mijenjati dodavanjem napona. Mijenjanjem napona priključenog na srednji sloj

mijenja se struja kroz tranzistor.

- sklopka, moduliranje signala, pojačavanje signala, stabilizacija napona

BIPOLARNI TRANZISTORI imaju 3 sloja: emiter (E), baza (B) i kolektor (C)

S obzirom na raspored vodljivih slojeva razlikujemo PNP i NPN tip tranzistora.

PNP tranzistor NPN tranzistor

3.4. Dijaci, trijaci, tiristori

DIJACI su troslojni poluvodički elementi i rabe se uglavnom u upravljačkim sklopovima.

TRIJACI su poluvodički elektronički elementi koji se također rabe kao elektronički prekidači, ali

isključivo u sklopovima izmjenične struje (AC).

TIRISTORI su četveroslojni poluvodički elementi koji se rabe kao prekidači

3.5. Integrirani krugovi

Integrirani su krugovi izrađeni od više elektroničkih elemenata povezanih u funkcionalnu cjelinu. Vrlo

malih su dimenzija. Složeniji integrirani krugovi nazivaju se mikroprocesori.

Page 9: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

9

4. Ispravljač izmjenične struje

Ispravljački sklopovi pretvaraju izmjeničnu el. struju u istosmjernu el. struju (AC – DC).

Još se naziva i adapter (punjač za mobitel, punjač za prijenosno računalo itd.)

Ispravljač izmjenične struje sastoji se od tri dijela:

TRANSFORMATOR

Mrežni napon od 230 V izmjenične el. struje pretvara na manji izmjenični el. napon.

Broj namotaja na primaru (N1) veći

je od broja namotaja na sekundaru

(N2). Pošto je veći broj namotaja na

primaru tada je i napon na primaru

(U1) veći od napona na sekundaru

(U2).

ISPRAVLJAČKI DIO

Izrađuje se od jedne, dvije ili četiri poluvodičke diode koje pretvaraju izmjeničnu el. struju u

istosmjernu el. struju. Spoj s jednom diodom je spoj za poluvalno ispravljanje, spoj s dvije diode je

spoj za punovalno ispravljanje, a spoj s četiri diode je Graetzov spoj.

ISPRAVLJAČKI FILTAR

Izglađuje signal da bi postigli što kvalitetniji ispravljeni signal. Najjednostavniji filtar je elektrolitski

kondenzator velikog kapaciteta. Razlikujemo pasivne i aktivne filtre. Dok u svakoj skupini razlikujemo

niskofrekventni filtar, visokofrekventni filtar i pojasni filtar.

Page 10: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

10

4.1. Poluvalno ispravljanje

Sklop za poluvalno ispravljanje sastoji se od jedne diode.

Kada je smjer struje u pozitivnoj poluperiodi dioda je propusno polarizirana i ima struje. Kada je

smjer struje u negativnoj poluperiodi dioda je nepropusno polarizirana i nema struje.

4.2. Punovalno ispravljanje

Sklop za punovalno ispravljanje sastoji se od dvije ili četiri diode (Graetzov spoj)

Page 11: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

11

Punovalnim ispravljanjem dobije se izglađeniji signal zbog više dioda (više pozitivnih poluperioda)

Graetzov spoj

Kod ispravljača s Graetzovim spojem za vrijeme pozitivne poluperiode izmjenične struje struja protječe

kroz diode D1 i D2, a za vrijeme negativne poluperiode izmjenične struje kroz diode D3 i D4, te se tako

postiže neprekidno ispravljačko djelovanje.

Page 12: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

12

5. Jednostavni elektronički sklopovi

5.1. R-C sklop

Punjenje i pražnjenje kondenzatora

STRUČNO: nabijanje i izbijanje

kondenzatora

Kada je sklopka u položaju 1 strujnim krugom teće struja koja u prvim trenutcima može biti izuzetno

jaka. Pad napona na kondenzatoru (mjeri ga voltmetar) je na početku nizak te se povećava i postiže

vrijednost napona baterije. Pad napona na kondenzatoru postepeno se povećava kako se kondenzator

puni (nabija). Nabijanjem kondenzatora struja u strujnom krugu slabi. Kada se kondenzator potpuno

nabije njime više ne teće struja. Prebacimo li sklopku na poziciju 2 dolazi do pražnjenja (izbijanja)

kondenzatora preko otpornika. Vrijeme nabijanja i izbijanja ovisi o otporu otpornika i kapacitetu

kondenzatora.

5.2. Astabilni multivibrator

Astabilni multivibrator je oscilatorni sklop koji proizvodi kvadratne napone.

Primjenjuju se dva tranzistora koji neprestano i naizmjence prelaze iz stanja vodljivosti u stanje

zakočenosti. Kako bi titraji bili vidljivi, strujni krug upravlja svjetlećom diodom LED1 koja simulira

žmigavac.

Page 13: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

13

5.3. L-C titrajni krug

PROIZVODI SINUSNI OBLIK SIGNALA

Periodična izmjena energije električnog polja i energije magnetskog polja. Prethodno nabijeni

kondenzator C uključimo u titrajni krug, gdje počinje njegovo izbijanje preko zavojnice L. Nakon

izbijanja kondenzatora pohranjena energija u zavojnici nanovo nabija kondenzator, no polaritet je sada

obrnuti. Kondenzator se ponovno izbija preko zavojnice koja nanovo nabija kondenzator obrnutim

polaritetom. Ciklus se ponavlja dokle god se zbog unutrašnjih gubitaka ne ugasi. Još se koristi kao

pojasni filtar. Djelovanje mu se zasniva na rezonanciji što znači da ističe samo određene frekvencije.

Page 14: Tehnička kultura – 8. razred Elektronika · 1 Kristian Uremović Osnovna škola Frane Petrića Cres Tehnička kultura – 8. razred Elektronika Cres, 2020

14

5.4. Niskofrekventni generator

Proizvodi titraje napona niske frekvencije. Strujni se krug sastoji od titrajnog kruga (L1C1), izlaznog

kondenzatora (C2 = 470 nF), triju otpornika (R1 = 10 kΩ, R2 = 10 kΩ, R3 = 470 Ω) i jednog tranzistora.

Kako bi smo proizvedeni ton mogli čuti, valja ga dovesti do malog zvučnika ili bolje slušalica.

5.5. Izrada tiskane pločice 1) MASKIRANJE – označavanje mjesta za bušenje rupica

2) JETKANJE – kemijsko uklanjanje bakra s tiskane pločice

3) ZAVRŠNI RADOVI – bušenje rupica modelarskom bušilicom

Literatura:

1) G. Bartolić, M. Cikeš, V. Delić, A. Gregurić, I. Kolarić, D. Stanojević; udžbenik tehničke kulture u

osmom razredu osnovne škole; Školska knjiga; Zagreb, 2014.

2) D. Kotnik-Karuza; Osnove elektronike s laboratorijskim vježbama; Filozofski fakultet u Rijeci;

Rijeka, 2000.