TEHNIČKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA - hac.hrhac.hr/sites/default/files/2017-12/knjiga3-3.1.tehnikiopisinacrti-1513597533.pdf · vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40

TEHNIČKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA

1.1 Načelni postupak sanacije

Demontaža odbojne ograde u duljini od 2 m na svakoj rubnoj stazi (demontiraju se i po 2 stupca odbojne ograde na prijelaznim napravama)

Uklanjanje svih slojeva asfalta i hidroizolacije mosta

Uklanjanje svih slojeva asfalta i cementne stabilizacije iznad prijelaznih ploĉa te habajućeg sloja prije i nakon mosta u duljini od 10 m

Uklanjanje prijelaznih naprava i smrzavanjem i od soli oštećenog sekundarnog betona uz prijelaznu napravu

Uklanjanje oštećenih montažnih rubnjaka (po 2 uz prijelazne naprave)

Lokalno uklanjanje sloja površinski oštećenog betona ploĉe ispod kolnika i rubnih staza

Površinska obrada betona kolniĉke ploĉe prije ugradnje sanacijskih mortova i ugradnja sanacijskog morta na mjestima uklonjenih dijelova kolniĉke ploĉe

Reprofilacija svih oštećenja na rubnim stazama, rubnjacima i vijencima

Postavljanje nove armature betona uz prijelazne naprave

Izvedba sloja za hidroizolaciju kolniĉke ploĉe

Izvedba novog cementom stabiliziranog nosivog sloja na prijelaznim ploĉama

Izvedba novih prijelaznih naprava prema nacrtu u prilogu

Ugradnja novih slojeva asfalta

Ugradnja novih montažnih rubnjaka

Montaža odbojne ograde

Završna zaštita betonskih površina rubnih staza

1.2 Detaljni opis radova

Uklanjanje asfalta i hidroizolacije

Uklanjanje svih slojeva asfalta i hidroizolacije do betonske ploĉe kolnika. Izvodi se glodanjem, cijelom širinom kolnika. Nakon uklanjanja sav materijal se trajno zbrinjava.

Geodetsko snimanje potrebno je provoditi tijekom izvoĊenja svih radova na kolniku na poĉetku i na kraju svake faze radova. Snimanje se izvodi na popreĉnim profilima u razmacima od 5,0 m i provodi se na poĉetku prije uklanjanja radi utvrĊivanja postojećeg stanja. Potrebno je ponoviti i nakon uklanjanja asfaltnih slojeva i hidroizolacije, te nakon lokalnih uklanjanja na betonu radi utvrĊivanja koliĉina radova. Visina asfalta se vraća na prvobitno izvedeno stanje pri ĉemu je potrebno iscrtati uzdužnu niveletu kolnika u 4 uzdužna profila i provjeriti glatkost (ujednaĉenost ravnosti) plohe kolnika.

Izvesti prema: Prilog 1 Skica uklanjanja slojeva kolnika

MOST KRAĈEVAC na autocesti A4 TEHNIĈKI DIO

tehniĉki uvjeti most Kraĉevec Stranica 2

Uklanjanje asfalta i dijela nosivog sloja na prilazima mostu

Uklanjanje svih slojeva asfalta sa cijele površine kolnika na pristupnim dijelovima ceste u duljini 3,70 m mjereno od svake strane nadvožnjaka (nad prijelaznom ploĉom)

Uklanjanje cementom stabiliziranog nosivog sloja (CNS-a) s obje strane nadvožnjaka u punoj širini i duljini 3,70 m (nad prijelaznom ploĉom), za sluĉaj da se vizualnim pregledom ustanovi loše stanje sloja

Uklanjanje habajućeg sloja (3-4 cm) sa cijele površine kolnika prije i nakon prijelazne ploĉe u duljini od 10 m

Izvesti prema: Prilog 1 Skica uklanjanja slojeva kolnika

Demontaža odbojne ograde

OslobaĊanje sidrenih ploĉa odbojne ograde vodom pod pritiskom kako bi se mogli odrezati sidreni vijci

Uklanjanje sidrenih ploĉa odbojne ograde na naĉin da se odrežu vijci u podnožju ploĉe

Plaštevi odbojne ograde spremaju se za ponovnu ugradnju dok se stupci odbojne ograde i anker ploĉe trajno uklanjaju

Uklanjanje i zamjena oštećenih montažnih rubnjaka

Rubnjaci su odvojeni od ploĉe kolnika i uklanjaju se u punoj debljini (po 2 rubnjaka uz svaki rub prijelaznih naprava). Novi montažni rubnjaci istih dimenzija i oblika kao uklonjeni se postavljaju na istom mjestu kao i uklonjeni, na naĉin da se polažu na sloj hidroizolacijskog premaza, korištenjem cementnog morta odgovarajuće konzistencije.

Uklanjanje prijelaznih naprava

OslobaĊanje sidara i vilica prijelazne naprave na obje strane (u betonu kolniĉke ploĉe i na prsnom zidu upornjaka) hidrorazaranjem

Nakon oslobaĊanja veza prijelazna naprava se pili na segmente duljine cca 2,0 m i podiže, te se odvozi na deponij

Izvesti prema: Prilog 2 Postojeće stanje detalji uklanjanja prijelazne naprave

Uklanjanje betona uz prijelazne naprave

Odstranjivanje dijelova postojećeg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min). Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao što je to sluĉaj kod primjene mehaniĉkog odstranjivanja betona. Ovo je važno osigurati ne samo na površinski vidljivom dijelu ab konstrukcije već i na nivou prionjivosti betona sa postojećom armaturom.

Uklonjena mjesta kasnije treba obraditi sanacijskim betonom kojim se pažljivo popunjava sav prostor oko armature. Armatura se ne uklanja bez pregleda projektanta sanacije i dopuštenja nadzora.

Izvesti prema: Prilog 2 Postojeće stanje detalji uklanjanja prijelazne naprave



Pranje i čišćenje te pregled kolničke ploče i prijelazne ploče

Pregled stanja gornje površine ab kolniĉke ploĉe i prijelazne ploĉe vrši se nakon uklanjanja ostataka asfalta i hidroizolacije, nevezanih dijelova betona, eventualni naknadno nanesenih premaza i ostalih prljavština, te nakon izvršenog ĉišćenja mlazom vode pritiska od minimum 800 bara.

Nakon pranja konstrukcije pregled obavljaju projektant i nadzorni inženjer. Prilikom pregleda izvoĊaĉ treba na karakteristiĉnim mjestima izvesti i hidrodinamiĉko uklanjanje betona. Karakteristiĉna mjesta odredit će projektant i nadzorni inženjer prilikom pregleda graĊevine ovisno o zateĉenom stanju. Na temelju pregleda, a ovisno o dubinama oštećenja betona i stanja armature, potrebno je da projektant i nadzor odrede debljine i podruĉja daljnjeg uklanjanja. To će ujedno definirati stvarno potreban opseg radova na obnovi ploĉa.

Uklanjanje betona kolničke ploče i prijelazne ploče

Mjesta na kojima je raspucao zaštitni sloj betona potrebno je sanirati tako da se ukloni sav oštećeni beton do zdrave površine, armatura oĉisti do metalnog sjaja (+ eventualno potrebni popravci i zamjena oštećene armature), te ugradi novi sloj betona i sanacijskog morta za reprofilaciju.

Odstranjivanje degradiranih dijelova postojećeg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min). Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao što je to sluĉaj kod primjene mehaniĉkog odstranjivanja betona. Ovo je važno osigurati ne samo na površinski vidljivom dijelu ab konstrukcije već i na nivou prionjivosti betona sa postojećom armaturom.

Beton se uklanja sve dok se ne doĊe do nekorodirane armature, a zatim se površina preostalog betona samo nahrapavi. Oštećena mjesta kasnije treba obraditi sanacijskim betonom i mortom kojim se pažljivo popunjava sav prostor oko armature. Armatura se ne uklanja bez pregleda projektanta sanacije i dopuštenja nadzora.

Čišćenje i zaštita armature

Nakon uklanjanja betona potrebno je oĉistiti armaturu u skladu sa zahtjevima koji su propisani u normi HR EN 1504-10:2004 i prema uvjetima okoline:

treba ukloniti koroziju, oljuštene dijelove, mort, prašinu i ostale materijale koji smanjuju prionjivost ili pridonose koroziju,

cijeli opseg izložene armature mora biti jednoliko oĉišćen,

oĉišćena podloga treba se zaštiti od daljnjeg oneĉišćenja,

ĉišćenje armature može se provesti zajedno s korakom hidrorazaranja, pri ĉemu se mlaz vode koristi i za ĉišćenje armature.

Nakon uklanjanja oštećenog sloja betona, postojeća armatura se mora vizualno pregledati, kako bi se utvrdio eventualni stupanj oštećenosti armature. Pregled armature mora izvršiti osoba angažirana od investitora koja ima iskustvo u podruĉju tehnologije sanacija. U okviru vizualnog pregleda potrebno je ocijeniti da li je postojeća armatura i dalje sposobna prenositi zahtijevana opterećenja. Kriterij prema kojima se donosi odluka da li je potrebno izvršiti zamjenu armature su sljedeći:

mehaniĉkim oštećenjem ili korozijom je promjer šipke smanjen 10% ili više (odnosi se na lokalno udubljenje ili toĉkastu koroziju),

popreĉni presjek šipke je kontinuirano, po cijelom obodu, smanjen za 20%.

Stupanj ĉistoće armature prema DIN 55928 treba iznositi DSa2½. Otvorena ploha oĉišćene armature ne smije stajati otvorena više od 6 sati, kako šipke ne bi ponovno korodirale.



Obnova armature

Nakon uklanjanja potrebnih slojeva betona treba svu "otvorenu" armaturu pregledati, a potom po potrebi izvršiti popravke i/ili zamjenu pojedinih oštećenih šipki. Naĉin i detalj sanacije prilagoĊen zateĉenom stanju treba nakon uvida u stanje oštećenja armature odrediti projektant.

Kriterij zamjene je da je mehaniĉkim putem ili korozijom oštećen presjek šipke na naĉin da je smanjen promjer šipke (lokalno- udubljenje ili toĉkasta (pitting) korozija) u iznosu od 10% ili više, ili je popreĉni presjek šipke kontinuirano smanjen za 20% (po cijelom obodu).

Armatura se ĉisti do stupnja ĉistoće D Sa 2 1/2.

Zamjena i dopuna armature izvodi se umetanjem novih šipki uz poštivanje preklopne duljine sa neoštećenim dijelovima postojećih profila, zavarivanjem na njih ili sidrenjem u betonu naknadno izvedene rupe i zalijevanjem epoksidnim mortom. Detalje odabrati prilagoĊeno postojećoj neoštećenoj armaturi i betonu. OdreĊuje ih projektant nakon uvida u stanje nakon „otvaranja“ konstrukcije.

Izvesti prema: Prilog 3 Novoprojektirano stanje detalji ugradnje prijelazne naprave

Priprema podloge betona za ugradnju novih slojeva sanacijskog morta i betona

Pripremu podloge treba izvesti u skladu sa HRN EN 1504-10 Primjena sustava i proizvoda na gradilištu i kontrola kvalitete.

Obnova ploče kolnika i prsnog zida upornjaka betonom

Izvodi se sanacijskim betonom klase ĉvrstoće C35/45, sa svojstvima vodonepropusnosti VDP2, i svojstvima trajnosti propisane kriterijima za razrede izloženosti XC4, XD3, XF3. Uvjeti sastava i kvalitete dati su u poglavlju: Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju.

Prije poĉetka ubacivanja betona potrebno je strujom zraka i spužvama ukloniti suvišnu vlagu iz udubljenja na površini starog betona. Za osiguranje bolje prionjivosti,neposredno pred ugradnju svježeg betona kontaktnu površinu postojećeg betona treba obraditi vezom SN na bazi polimera. Maksimalna površina premazivanja ne smije biti veća od koliĉine betona koji se može ugraditi za 30 min.

Beton se zbija pervibratorima, a zatim poravnava i zaglaĊuje na naĉin koji garantira propisanu ravnost površine i projektirane padove kolnika.

Njega izvedenog betona poĉinje odmah nakon završetka ugradnje. Izvodi se premazivanjem površine betona curing premazom, za sprjeĉavanje evaporacije vode iz svježeg i mladog betona.


Obnova ploče kolnika reparaturnim mortom

Na pripremljenoj površini ugraĊuje se sanacijski polimer-cementni reparaturni mort klase R4 u debljini od 2 do 4 cm. Uvjeti sastava i kvaliteta morta dati su u poglavlju: Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju. Za osiguranje bolje prionjivosti, neposredno prije poĉetka ugradnje morta, na potpuno ĉiste površine starog betona potrebno je nanijeti polimer-cementni vezni sloj - vezu SN ako je predviĊeno tehniĉkim listom proizvoda. Utiskivanjem morta prvo se popunjava prostor iza armature, a potom ostatak površina. Ukoliko je potrebna debljina morta veća od 5cm ugradnja se vrši u dva sloja, sa upotrebom veze SN i izmeĊu njih. Nakon oĉvršćivanja, površina morta se štiti sredstvom za njegovanje i ojaĉanje površine betona.



Obnova ploče kolnika epoksidnim mortom

Na pripremljenoj površini ugraĊuje se sanacijski epoksidni mort u debljini do 1,5 cm. Uvjeti sastava i kvaliteta morta dati su u poglavlju: Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju.

NAPOMENA: Ugradnja sanacijskog morta na kolničkoj ploči provodi se u debljini uklanjanja, odnosno prema potrebama dovoĎenja "nivelete betona" u novo projektirano stanje (prema geodetskoj snimci nakon skidanja slojeve asfalta i definiranja „nove-idealne“ nivelete mosta prema zatečenom stanju).

Obnova rubnih pojasa, montažnih rubnjaka i vijenaca reparaturnim mortom

Ovisno o stanju armature prema uputi projektanta vrši se zamjena i eventualno potrebnom ojaĉanje korodiranih dijelova armature.

Potom se na površini pripremljenoj hidrorazaranjem ugraĊuje sanacijski polimer-cementni reparaturni mort klase R4. Uvjeti sastava i kvaliteta morta dati su u poglavlju: Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju.

Za osiguranje bolje prionjivosti, neposredno prije poĉetka ugradnje morta, na potpuno ĉiste površine starog betona potrebno je nanijeti polimer-cementni vezni sloj – vezu SN ako je predviĊeno tehniĉkim listom proizvoda. Utiskivanjem morta prvo se popunjava prostor iza armature, a potom ostatak površina. Ukoliko je potrebna debljina morta veća od 5 cm ugradnja se vrši u dva sloja, sa upotrebom veze SN i izmeĊu njih. Nakon oĉvršćivanja, površina morta se štiti sredstvom za njegovanje i ojaĉanje površine betona.

Ovisno o stanju armature, a prema uputi projektanta vrši se zamjena i eventualno potrebno ojaĉanje korodiranih dijelova armature.

Izolaterski i asfalterski radovi (na kolniku)

Kolniĉka ploĉa treba biti pripremljena prema propisima OTU za izvoĊenje radova na cestama i prema uputama projektanata i nadzornih inženjera na licu mjesta. Priprema površine betona kolnika za polaganje hidroizolacijske trake izvodi se ispiranjem površinske skramice ili saĉmarenjem površinskog sloja. Površinski sloj se mora ukloniti samo toliko da krupna zrna agregata budu vidljiva 10% svojeg promjera. Kod lokalnih neravnina i prevelike površinske hrapavosti betona kolnika potrebno je izvršiti pripremu u skladu s uvjetima OTU-a za obradu podloge prije nanošenja hidroizolacijskih slojeva. Ovisno o teksturi površine betona treba izvršiti skidanje skramice betona saĉmarenjem ili premazivanjem epoksidnim mortom, za niveliranje neravnina većih od 2-3 mm. Eventualna mjesta udubljenja treba poravnati epoksidnim mortom (samonivelirajućim finim mortom za podlijevanje s maksimalnog zrna agregata od 0,8 do 1,0mm). Mjesta ispupĉenja se ne popravljaju – dovoljno je poravnanje udubljenja. Primjena epoksidnog morta za poravnavanje hrapavosti podloge ujedno je i barijera za upijanje nove vlage u betonu - od eventualnih padalina ili tehnološke vode.

Prije postavljanja hidroizolacije površina se treba premazati epoksidnom smolom posutom kvarcnim pijeskom (sve prema OTU 2001).

Na pripremljenu površinu postavlja se hidroizolacijski sustav dokazane kvalitete (jednoslojna hidroizolacijska bitumenska traka, debljine do 5 mm). Hidroizolacija rubnog traka kolnika se nastavlja preklapanjem s postojećom trakom na kolniku, te s druge strane dizanjem uz beton ruba pješaĉke staze cca 5 cm. Hidroizolacija kolniĉke konstrukcije treba se izvesti za suhog vremena (bez kiše) kad je vlažnost površine na koju se postavlja hidroizolacija manja od 4%. Toĉnu ocjenu vlažnosti kolniĉke ploĉe za hidroizolaciju treba dati nadzorni inženjer neposredno prije postavljanja hidroizolacije.



Na hidroizolacijski sloj ugraĊuje se drenažni kanal, za prikupljanje procjednih voda, dim. 3,5x6 cm. IzraĊuje se od jednofrakcijskog rijeĉnog agregata-šljunka, 8-16 mm, uvaljanog u ĉistu dvokomponentnu epoksidnu smolu, minimalne koliĉine dovoljne za povezivanje zrna. Drenažni kanal se polaže uzduž nižih strana mosta - uz montažne rubnjake

Nakon postavljanja hidroizolacije i drenažnog kanala pristupa se izvedbi slojeva asfalta i to u najkraćem mogućem razdoblju, ali nikako kasnije od 4 dana od postavljanja hidroizolacije.

Polaganje asfalta u dva sloja:

o Nosivi sloj (zaštitni sloj hidroizolacije) od splitmastiks asfalta SMA 16 Pmb 45/80-65 debljine 4,5 cm u skladu s HRN EN 13108 i važećim propisima.

o Habajući sloj od splitmastiks asfalta SMA 16 Pmb 45/80-65 debljine 4,0 cm u skladu s HRN EN 13108 i važećim propisima

Ugradnja mase za zalijevanje (ili trake za brtvljenje asfaltnih spojeva) na svim uzdužnim spojevima.

Obnova kolnika na prijelaznoj ploči

Pranje površine prijelazne ploĉe vodom pod tlakom od 800 bara kako bi se površina oĉistila kao priprema za nanošenje jednoslojne hidroizolacije bitumenskim trakama

Traka se ugraĊuje na prijelaznim ploĉama oba upornjaka u širini od 1,0 m od krila upornjaka, a povija se vertikalno uz krilo upornjaka do vrha rubnjaka

Ugradnja ĉepaste folije kao zaštita hidroizolacije

Nakon obnove i zaštite krila upornjaka slijedi ureĊenje nosivog sloja na pristupnim dijelovima ceste sa svake strane iza upornjaka u širini od 1,5 m od krila upornjaka. Materijal nosivog sloja šljunka razastire se i zbija u slojevima. Debljina nasipnog sloja mora biti u skladu s vrstom nasipnog materijala, te upotrjebljenim graĊevinskim strojevima a postignut modul stišljivosti, mjeren kružnom ploĉom promjera 30cm, Ms ≥ 100 MN/m². Obnovu stabilizacije do modula stišljivosti Ms =100 MN/m2 izvesti prema postojećim popreĉnim nagibima te uzdužnim nagibima

Asfaltiranje: Prvo se polaže donji nosivi sloj asfalta AC 32 base Pmb 45/80-65 debljine 12 cm i habajući sloj asfalta SMA 16 Pmb 45/80-65 debljine 4 cm (Sve prema uvjetima kvalitete propisanim u Tehniĉkim uvjetima za asfaltni kolnik)

Obnova kolnika na prilaznim cestama prije i nakon prijelazne ploče u duljini 10 m

Asfaltiranje: habajući sloj asfalta SMA 16 Pmb 45/80-65 debljine 4 cm (Sve prema uvjetima kvalitete propisanim u Tehniĉkim uvjetima za asfaltni kolnik)

Izmjena prijelaznih naprava

Uklanjanje postojećih prijelaznih naprava izvodi se hidrodinamiĉkim odstranjivanjem betona u zoni sidrenja, rezanjem na manje komade i odvozom.

Reške izmeĊu betona zida upornjaka i kolniĉke ploĉe prilagoditi prema nacrtu u prilogu.

Isti tip prijelaznice odabran je za postavu na kolniku i rubnim pojasima. Izvedbom treba osigurati potpuni kontinuitet prijelaznice u cijeloj širini mosta ukljuĉivo i visinsku razliku kolnika i rubnih staza.




Postavljanje novih stupića i sidrenih ploča odbojne ograde

demontaža starih stupića i sidrenih ploĉa odbojne ograde (po 2 stupca odbojne ograde na rubovima prijelaznih naprava)

nabava, doprema i ugradnja novih stupića i sidrenih ploĉa (sa ravnim sidrima) odbojne ograde (po 2 stupca odbojne ograde na rubovima prijelaznih naprava)

Stupci elastiĉne odbojne ograde su radioniĉki zavareni za sidrene ploĉe. Odbojnu ogradu i stupce odbojne ograde treba postaviti na mjesto demontiranih. Treba primijeniti vijke kombiniranog - istovremenog mehaniĉkog i kemijskog ostvarivanja sidrenja koji zadovoljavaju slijedeće uvijete:

1. Sidreni vijci posjeduju svojstva za ugradnju na otvorenom prostoru, sa

odreĊenom otpornošću na minimalne kvalitete nehrĊajućeg ĉelika A4, 2. Sidreni vijci i injekciona sidrena masa zadovoljavaju uvijete sidrenja za

raspucani i neraspucani beton, 3. Injekciona sidrena masa treba i VDP brtviti prostor oko vijaka.

Kako su kod većine proizvoĊaĉa vijaka već definirani sustavi za sidrenje ovakvih ograda, upravo takve treba i primijeniti. Sidreni vijci M16x160 A4 sa konusno oblikovanim krajem od nehrĊajućeg ĉelika, ugraĊuju se dvokomponentnom injekcijskom sidrenom smjesom u strojno bušene rupe promjera 18mm i dubine 175mm.

TakoĊer važno je za potrebe niveliranja ispod ĉeliĉnih ploĉa stupića odbojne ograde, a zbog mogućih lokalnih neravnina i padova osigurati izvedbu izravnavajućeg sloja primjenom podljevnog morta sa svojstvima otpornosti na mraz i sol.

Brtvljenje reški izmeĎu betona rubnog dijela i asfalta

Brtvljenje reški izmeĊu betona rubnog dijela i asfalta kolniĉkog zastora. Reške se još prethodno oblikuju konusne, širine 1-2cm i visine 4 cm, a popunjavaju se utiskivanjem elastiĉnog polisulfidnog brtvila namijenjenog za upotrebu na prometnim površinama. Važno je pravilno provest ĉišćenje i pripremu kontaktnih površina reški, te primijeniti primer adekvatan podlozi (primer za beton razliĉit je od primera za asfalt), na dno reške za razdjelni sloj ugraditi traku širine 1 cm, a zatim i ugraditi brtvilo i provesti zaštita i njegu izvedenog sukladno tehniĉkom listu proizvoĊaĉa gradiva.

Brtvljenje reški dilatacije na upornjacima

Brtvljenje reški izmeĊu betona zidova krila upornjaka i gornje kose ploĉe upornjaka. Reške se još prethodno oblikuju a potom popunjavaju utiskivanjem tiksotropnog elastiĉnog polisulfidnog brtvila s visokom otpornošću na kemikalije i pogonska goriva. Važno je pravilno provest ĉišćenje i pripremu kontaktnih površina reški, te primijeniti primer adekvatan podlozi (primer za beton razliĉit je od primera za asfalt), na dno reške za razdjelni sloj ugraditi spužvasti uložak, a zatim ugraditi brtvilo i provesti zaštita i njegu izvedenog sukladno tehniĉkom listu proizvoĊaĉa gradiva.

Iscrtavanje horizontalne signalizacije

Iscrtavanje punih i isprekidanih bijelih linija na mostu

Završna zaštita rubnih staza

Na betonskim površinama rubnih staza se nanosi trajno-elastiĉni hidroizolacijski površinski premaz, s oznakom „C“ prema toĉki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.



1.3 Regulacija prometa

Tijekom izvoĊenja radova na sanaciji mosta, potrebna je regulacija prometa, zatvaranje voznih traka: zaustavne + vozne trake te preticajne ili premještanje cijelog prometa na susjedni most do završetaka radove.



2. UVJETI KVALITETE MATERIJALA ZA SANACIJU

2.1 Sanacijski beton C35/45

dmax = 16 mm

Tlaĉna ĉvrstoća betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 35/45

Vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8 VDP 3 (1,5 cm)

Otpornost na cikluse smrzavanja i otapanja s prisustvom

soli za posipavanje prema HRN EN 12390-9 C-56

v/c faktor 0,45

Konzistencija svježeg betona (mjerom slump-a) S3

Sadržaj Cl 0,40 (% kol. cem.)

Otpornost na smrzavanje prema HRN CEN/TR 15177 razred M100

2.2 Polimer - cementni vezni sloj

Za ostvarivanje dobre veze izmeĊu starog i novog betona treba upotrebljavati vezni sloj koji je izraĊen na bazi polimernog ili polimer-cementnog veziva. Kontrolnim ispitivanjem dokazati da je prionjivost za podlogu > 1,5 MPa.

2.3 Armatura

Betonsko željezo koje će se ugraĊivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz podruĉja betona i armiranog betona.

Koristiti će se ĉelik oznake i vrste:

B500B za izradu sidara, dodatno armiranje kolniĉke ploĉe i pješaĉkih konzola

MAR 500/560 za mrežnu armaturu

Mogu se koristiti ĉelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za ĉelik za armiranje. Oznaĉavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 i HRN CR 10260.

2.4 Antikorozivna zaštita čelika u kontaktu s betonom

Odnosi se na sidrene ploĉe odbojne ograde.

Ĉelik se toplo cinĉa i obostrano zaštićuje antikorozivnim dvokomponentnim epoksidnim temeljnim premazom. S vanjske strane dodaje se i zaštita završnim dvokomponentnim poliuretanskim premazom.

Polimercementni premaz za zaštitu armature od elektrokemijskih utjecaja i procesa koji se mogu odvijati u betonu, izloženom eksploatacijskim i uvjetima okoline.

Uvjet prionjivosti na ĉelik ≥ 2,0 MPa.

2.5 Polimer-cementni reparaturni mort za reprofilaciju AB površina - mort klase R4 – tiksotropni

dmax = 4 mm

Tlaĉna ĉvrstoća betona nakon 28 dana (HRN EN 12190) ≈ 45,0 N/mm2

Prionjivost (EN 1542) ≥ 2,0 MPa



Termiĉka kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)

Prionjivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1) ≥ 1,5 MPa

Modul elastiĉnosti (EN 13412) ≥ 20,0 GPa

2.6 Polimerni mort za zalijevanje sidara

EP mort za zalijevanje sidara izraĊuje se na bazi epoksidne smole pripravljene s kvarcnim pijeskom ili cementom kao punilom.

Omjer miješanja smola: punilo je najĉešće 1:3. Sastav je potrebno korigirati ovisno o karakteristikama sastojaka, kako bi se dobila konzistencija pogodna ugradnji u horizontalne rupe. Miješanje morta se vrši strojno, u trajanju od 10 minuta, u koliĉini koja se može ugraditi za 30 minuta.

Prionjivost na beton ≥ 2,0 MPa.

2.7 Epoksidni mort za izravnavanje kolničke ploče

Koristi se dvokomponentna epoksidna smola za izradu morta za izravnavanje površine betona kolniĉke ploĉe na mjestima uklopa s cementnim slojevima (u debljini od 0,5 cm do 1,5 cm). Mort se miješa s punilom od kvarcnog pijeska (d= 1 mm) u omjeru koji dopušta ravnomjernu i homogenu izvedbu morta u sloju predviĊene debljine.

Prionjivost na beton podloge: - srednja vrijednost (N/mm2) min 2,0 N/mm2 - najmanja vrijednost (N/mm2) min 1,5 N/mm2

2.8 Trajnoelastični hidroizolacijski zaštitni premaz („C“)

Na starim i reprofiliranim površinama betona nanosi se trajnoelastiĉni hidroizolacijski zaštitni premaz (npr. STIGOFLEX ili Mapelastik sustav), sa oznakom „C“ prema toĉki 3 iz norme HRN EN 1504-2:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.

- Debljina sloja 1,50 - 2,00 mm

- Prionjivost (EN 1542) 0,8 (min. 0,5) MPa

- Termiĉka kompatibilnost (prionjivost nakon 50 ciklusa smrzavanja-odmrzavanja prema normi

HRN EN 13687-1) 0,8 (min. 0,5) MPa

- Premoštenje pukotina > 0,2 mm

- Istezanje > 50 %

- Koeficijent kapilarnog upijanja vode < 0,1 kg/m2h0,5

2.9 Elastično brtvilo za spojnice asfalta i betona otporno na abraziju, soli za odleĎivanje

Polisulfidno fleksibilno brtvilo za elastiĉnu ispunu spojnica u betonu, ĉeliku, asfaltu, sa mogućnošću primjene u voznim površinama na otvorenom, otporan na smrzavanje i otapanje, soli za odleĊivanje, starenje, UV zrake. Ovisno o materijalu kontaktne površine definira se primer. Koristiti u skladu s tehniĉkim uputstvima proizvoĊaĉa. Trajno-elastiĉni kit za popunu gornjeg dijela fuga treba zadovoljiti uvjete kvalitete:

Temperaturna postojanost od -40°C do +120°C.

Rastezljivost do prekida ≥ 300%.

Dopuštena ukupna deformacija 25% širine spojnice.



Otporan na naftne derivate.

Otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje.

UV otpornost.

Otpornost na habanje.

2.10 Traka za bitumenske mase

Utor se formira u asfaltu letvicom - kalupom, koji se naknadno ispunjava polimerom modificiranom bitumenskom masom (pri temperaturi od 160 do 180°C) ĉiji sastav i svojstva u potpunosti zadovoljavaju uvjete kvalitete (TL bitfug 82, Forschungs-gesellshaft fur strassen und Verkehrswesen).

2.11 Antikorozivna zaštita ograde

Toplo cinĉanje

Temeljni epoksidni premaz u jednom sloju minimalne debljine 40 μm

Završni premaz u tonu po izboru naruĉitelja, izvršiti ureĊajem ili ruĉno u jednom sloju, minimalne debljine 60 μm

U visini od 20 cm od dna stupova nanosi se još jedan premaz katran epoksi ili crnog poliuretanskog premaza minimalne debljine 80 μm, kao zaštita donjeg dijela stupa

2.12 Završna zaštita betonskih površina

Na betonskim površinama rubnih staza se nanosi trajno-elastiĉni hidroizolacijski površinski premaz, s oznakom „C“ prema toĉki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.

Trajno-elastični hidroizolacijski zaštitni premaz („C“)

Debljina sloja 2,00 mm

Prionjivost (EN 1542) ≥ 0,8 (min. 0,5) MPa

Termiĉka kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)

Prionjivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1) ≥ 0,8 (min. 0,5) MPa

Premoštenje pukotina širine > 0,2 mm

Istezanje > 50 %

Koeficijent kapilarnog upijanja vode UV otpornost < 0,05 kg/m2h0,5

UV otpornost

Zaštitna i dekorativna boja na osnovi akrilnih smola

Treba biti nepropusna za vodu i propusna za paru, a istovremeno obraĊenu površinu štititi od agresivnih tvari prisutnih u atmosferi (CO2-SO2). Treba biti postojana na starenje, UV, smrzavanje i soli za odmrzavanje.

2.13 Epoksidni premaz kao podloga za hidroizolacijsku traku

Koristi se dvokomponentni epoksidni temeljni namaz bez otapala sa posebnim dopuštenjem za upotrebu kao podlogu za izravnavanje površine ugraĊenog betona, prije postavljanja trake. Namaz se nanosi u koliĉini 300-500 g/m2 do zasićenja.



Svježi premaz se treba posuti suhim kvarcnim pijeskom (d= 0,5/1,2 mm) u koliĉini od 500-800 g/m2. Nevezani pijesak treba, po stvrdnjavanju epoksidne smole, ukloniti. Dubina hrapavosti ovako izvedenog osnovnog premaza treba biti najmanje 0,5 mm.

Epoksidna smola

Epoksidna smola treba biti bez otapala i punila, niske viskoznosti, otporna na visoke temperature i mora zadovoljiti uvjete iz OTU/2001.

2.14 Bitumenska traka za hidroizolaciju na kolniku

Bitumenska traka za izvedbu hidroizolacije na kolniku se polaže u jednom sloju zavarivanjem, najviše 5 dana od ugradnje osnovnog hladnog epoksidnog premaza.

Bitumenska traka mora zadovoljiti uvjete iz OTU/2001, Knjiga IV, tablice 7-01.9-7 i 7-01.9-8 za:

- Debljinu trake od 5 mm,

2.15 Habajući i zaštitni sloj SMA 16 Pmb 45/80-65 (d= 4,0-4,5 cm)

Habajući i zaštitni sloj SMA 16, prema normi HRN EN 13108-5, predviĊen je u strukturi kolniĉke konstrukcije glavne trase autoceste na objektima u trasi, u debljini od 4,0 - 4,5 cm.

Kao vezivo mora se primijeniti tip bitumena PmB 45/80-65 prema HRN EN 14023.

Tehniĉka svojstva i drugi zahtjevi te potvrĊivanje sukladnosti agregata odreĊuju se, odnosno provode, prema normi HRN EN 13043.

Sve prema uvjetima kvalitete propisanim u Tehniĉkim uvjetima za asfaltni kolnik, lipanj 2015. Hrvatske ceste.

2.16 Polimerom modificirana bitumenska emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva

Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija namijenjena je za meĊusobno povezivanje asfaltnih slojeva. Nanose se prskanjem u jednolikom sloju na suhu i ĉistu površinu.


2.17 Nosivi sloj AC 32 base 45/80-65, AG6, M1 (d=12,0 cm)

Asfaltbeton AC 32 base 45/80-65, AG6, M1 debljine 12,0 cm u skladu s HRN EN 13108-1 i važećim propisima.


2.18 Sidreni vijci odbojne ograde

Primjenjuju se vijci kombiniranog - istovremenog mehaniĉkog i kemijskog ostvarivanja sidrenja koji zadovoljavaju slijedeće uvijete:

Sidreni vijci posjeduju svojstva za ugradnju na otvorenom prostoru, sa odreĊenom otpornošću na minimalne kvalitete nehrĊajućeg ĉelika A4.



Sidreni vijci i injekciona sidrena masa zadovoljavaju uvijete sidrenja za raspucani i neraspucani beton.

Injekciona sidrena masa treba i VDP brtviti prostor oko vijaka.

Kako su kod većine proizvoĊaĉa vijaka već definirani sustavi za sidrenje ovakvih ograda, upravo takve treba i primijeniti. Sidreni vijci M16x160 A4 sa konusno oblikovanim krajem od nehrĊajućeg ĉelika, ugraĊuju se dvokomponentnom injekcijskom sidrenom smjesom u strojno busene rupe promjera 18 mm i dubine 175 mm.

2.19 Masa za zalijevanje razdjelnica (bitumenska)

Polimerom modificirana bitumenska masa za zalijevanje razdjelnica izmeĊu asfalta i rubnjaka ili asfalta i ĉeliĉne prijelazne naprave. Svojstva prema OTU 2001-IV tablica 7-01.9-2.

2.20 Prijelazne naprave

Nove bešavne poliuretanske prijelazne naprave na nadvožnjaku moraju omogućiti pomake 30 mm. Duljina svake prijelazne naprave je 14,20 m, a širina korita za ugradnju poliuretanske naprave 35 cm.

Prijelazna naprava kao kompletan gotovi graĊevinski proizvod treba imati važeću HTO (Hrvatsku tehniĉku ocjenu (prije HTD - Hrvatsko tehniĉko dopuštenje)) ili europsko tehniĉko dopuštenje (ETA) ili tehniĉko dopuštenje jedne od država ĉlanica Europske unije za ugradnju na dilatacijama mostova s odgovarajućim pomacima.

2.21 Rebra za ojačanje kolnika

Prijelazne naprave su potencijalno izložene oštećenjima uslijed udara vozila ili ralica za ĉišćenje snijega. Iz tog razloga je potrebno izvesti ojaĉanje samog asfalta u zoni ispred i iza prijelazne naprave. Prijelazno ojaĉanje se izvodi ugradnjom žljebova u sloju asfalta, ispunjenih masom veće krutosti. Žljebovi se izvode zarezivanjem asfalta, koso na smjer vožnje, te ugradnjom mase za ojaĉanje, na bazi polimerne smole. Rebra za ojaĉanje se ugraĊuju ili pod kutem od 45º u odnosu na konstrukciju prijelazne naprave ili pod kutem od 45º u odnosu na os kolnika, pri ĉemu se voditi raĉuna da pravac kretanja kotaĉa uvijek prelazi preko najmanje dva rebra.

Razmak izmeĊu rebra iznosi 33 cm. Rebra za ukrutu se izvode u širini od 1,5 cm, a debljina rebra je 4-5 cm. Duljina pojedinaĉnog rebra iznosi 80 cm.

2.22 Radovi ugradnje hidroizolacije i drenažnog kanalića

Na betonu u koji je ugraĊena prijelazna naprava izvodi se hidroizolacija u sustavu koji se sastoji od temeljnog sloja izvedenog od dvokomponentne reakcijske smole bez otapala i punila, obraĊene kvarcnim pijeskom i jednog sloja elastomerne bitumenske trake koja se ugraĊuje na temeljni sloj. Hidroizolacija se izvodi s preklopom od 10 cm s hidroizolacijom na objektu i na dijelu upornjaka. Na strani prema prijelaznoj napravi, hidroizolacija se izvodi prema uputama proizvoĊaĉa naprave, kako bi se osigurala potpuna vodonepropusnost sustava. Temeljni sloj hidroizolacije smije se ugraĊivati na beton vlažnosti manje od 4%(m/m). Hidroizolacija se izvodi prema zahtjevima OTU,KNJIGA IV, 7-01.9.1.

Na hidroizolacijski sloj ugraĊuje se drenažni kanal, za prikupljanje procjednih voda, dim. 3,5 x 6 cm. IzraĊuje se od jednofrakcijskog rijeĉnog agregata-šljunka, 8-16 mm, uvaljanog u ĉistu



dvokomponentnu epoksidnu smolu, minimalne koliĉine dovoljne za povezivanje zrna. Drenažni kanali se polažu duž prijelazne naprave (kao procjedni sloj) sa obje strane.

Ugradnja procjednica PVC cjevĉica Ø25 mm i dužine 70 cm uz prijelazne naprave ispod drenažnog kanala na nižoj strani mosta. UgraĊene cjevĉice je potrebno spojiti s hidroizolacijskom trakom na naĉin da se osigura kontinuitet odvodnje.

2.23 Horizontalna signalizacija na kolniku

Horizontalna signalizacija na kolniku (pune i isprekidane linije) izvode se u svemu prema OTU 2001-VI, tĉ. 9-02.



3. TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE

3.1 Opće odredbe za radove

Tijekom sanacijskih zahvata, ugraĊene materijale efikasno zaštititi od pojaĉanog strujanja vjetra, i zaštititi od temperature <+5ºC i >+ 25ºC.

Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladnije primjeni i sukladno Projektu uz primjenu svih propisanih mjera zaštite i važećih propisa struke i prakse.

Svi radovi na sanaciji moraju biti koordinirani i po dinamiĉkom planu od strane nadležne službe odobreni.

Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridržavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje nisu specificirane treba se pridržavati važećih normativa i propisa.

Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliranih materijala.

Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolnih ispitivanja obavlja ovlaštena organizacija ili izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inženjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpunim podacima.

3.2 Čuvanje i njegovanje izvedenih elemenata slojeva

Njegovanje i zaštita poĉinju u fazi nabave, prijevoza i uskladištenja osnovnih materijala na bazi

polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izložen vlazi a naroĉito temperaturama <+5ºC i >+ 30ºC.

Spravljanje reparaturnih mortova kao i izvedeni radovi (slojevi) moraju biti efikasno zaštićeni od negativnih utjecaja naglog sušenja, a naroĉito niskih i visokih temperatura. PredviĊeno vrijeme za njegovanje je minimalno 7 dana.

Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zaštićeni od mogućih vlaženja, niskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prašinom i mehaniĉkih oštećenja.

3.3 Hidrodemoliranje

Uklanjanje betona u debljinama predviĊenim projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodenim topom s tlakom na mlaznici do 2000 bara).

Nije moguće koristiti postupak razbijanja betona ruĉnim alatima da bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasnije omogućavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zoni armature).

Osim toga ovakvim naĉinom bi se djelomiĉno oštetila armatura (toĉkasta oštećenja koja su prva mjesta za poĉetak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o šipke armature prenosilo na dijelove koji se ne ĉiste, što bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo



mikropukotina u zaštitnom sloju na mjestima šipki, što nije dopušteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima.

3.4 Spravljanje materijala za ugradnju pri sanaciji

Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenti.

Svi materijali moraju biti zaštićeni od oborina, niskih i visokih temperatura.

Kapacitet spravljanja mora biti prilagoĊen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.

Transport organizirati tako da se izbjegne svaka mogućnost gubitka materijala, moguća segregacija i oneĉišćenje.

3.5 Uklanjanje i zamjena armature

Nakon otvaranja dijela konstrukcije potrebno je pregledati svu armaturu u prisustvu nadzornog inženjera te ustanoviti stanje ugraĊene armature i obim eventualnih oštećenja korozijom.

Na temelju snimljenog stanja treba donijeti odluku o potrebi dopune ili zamjene pojedine šipke armature prema kriterijima:

- dodavanje armature za šipke koje su oštećene za više od 10 % presjeka (korozija s jedne strane)

- zamjena armature u grupi šipaka glavne armature od kojih je 1/3 broja šipaka oštećena za više od 20 % presjeka (korozija po cijelom opsegu)

Korodiranu armaturu treba oĉistiti do zdravoga kontakta s betonom i do stupnja ĉistoće D Sa 2 ½ prema EN ISO 8501-1 i HRN EN ISO 12944-4 (za što postupak hidrodemoliranja betona udovoljava).

Armatura mora biti složena po projektu, dobro uĉvršćena i povezana tako da zadrži propisane razmake prilikom ugradnje betona. IzvoĊaĉ je obvezan primijeniti sva potrebna sredstva za osiguranje razmaka i uĉvršćenje armature bez obzira što ona nisu prikazana u izvedbenim nacrtima armature.

Projektom je predviĊeno armiranje betona sljedećim vrstama ĉelika:

- ĉelik B500 razreda duktilnosti B

- zavarene mreže duktilnosti B

Ako za armaturu dopremljenu na graĊevinu nema odgovarajuće potvrde sukladnosti s uvjetovanim svojstvima, ta svojstva treba izvoĊaĉ potvrditi ispitivanjem odgovarajućeg broja uzoraka dopremljenih profila.

Prije betoniranja nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, te dati dozvolu za poĉetak betoniranja. Posebno treba kontrolirati debljine betona zaštitnog sloja armature.

Ukoliko tijekom betoniranja doĊe do popuštanja oplate ili pomaka armature i ona izmjeni svoj položaj u tolikoj mjeri da je ugrožena njena statiĉka funkcija, nadzorni inženjer treba betoniranje obustaviti, narediti uklanjanje betona i ponovno betoniranje, a sve na teret izvoĊaĉa.

3.6 Proizvodnja, prijevoz i ugradnja asfalta

Bitumenske mješavine se proizvode na stacionarnim asfaltnim postrojenjima.

ProizvoĊaĉ bitumenskih mješavina obvezan je provoditi kontrolu tvorniĉke proizvodnje (kontrola svojstava i uskladištenja sastavnih materijala, kontrola proizvodnog pogona i procesa



proizvodnje bitumenskih mješavina, te kontrola proizvedenih bitumenskih mješavina) prema Tehniĉkim uvjetima za asfaltni kolnik, lipanj 2015. Hrvatske ceste.

Frakcije agregata moraju biti uskladištene u oznaĉenim boksovima na naĉin da se sprijeĉi meĊusobno miješanje i oneĉišćenje, te prekomjerno vlaženje agregata.

Punilo se skladišti u cisternama, a iznimno i u vrećama, koje moraju biti zaštićene od vlaženja.

Materijal koji nastaje otprašivanjem agregata u procesu sušenja mora se odgovarajuće skladištiti. Nekontrolirano vraćanje otprašenog materijala u proces proizvodnje bitumenskih mješavina nije dopušteno.

Bitumen se skladišti u oznaĉenim cisternama, a iznimno i u baĉvama. Ovisno o vrsti i tipu, bitumen ne smije biti zagrijan na temperaturu višu od dopuštene, sukladno tablici A4. Razrade.

Dijelovi proizvodnog pogona i proces proizvodnje bitumenskih mješavina moraju biti podešeni na naĉin da osiguravaju ujednaĉeno i potpuno obavijanje agregata bitumenom.

Najviša dopuštena temperatura proizvodnje bitumenske mješavine na bilo kojem mjestu asfaltnog postrojenja ovisi o vrsti i tipu upotrijebljenog bitumena i mora biti u skladu sa zahtjevima navedenim u Tehniĉkim uvjetima za asfaltni kolnik, lipanj 2015. Hrvatske ceste.

Bitumenska mješavina prevozi se do mjesta ugradnje kamionima-kiperima. Sanduk kamiona-kipera mora biti ĉist i bez nakupina prašine, blata ili drugog nevezanog materijala, te poprskan odgovarajućim sredstvom za sprjeĉavanje lijepljenja bitumenske mješavine. Prskanje naftnim derivatima nije dopušteno.

Pri prijevozu, neovisno od vremenskih uvjeta, bitumenska se mješavina mora uĉinkovito zaštititi od hlaĊenja i oneĉišćenja ĉvrsto priĉvršćenim vodonepropusnim i termostabilnim ceradama, takve veliĉine da potpuno pokrivaju sanduk kamiona kipera.

Prijevoz bitumenskih mješavina od mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje ne smije trajati više od dva sata, odnosno duljina transporta ne smije biti veća od 120 km.

Broj raspoloživih transportnih jedinica (kamiona-kipera) mora biti takav da omogućuje ugradnju bitumenskih mješavina kontinuirano, bez zastoja.

Bitumenske mješavine ugraĊuje se samo u povoljnim vremenskim uvjetima. Ugradnja bitumenskih mješavina na zaleĊenu ili snijegom pokrivenu podlogu nije dopuštena. Ugradnja bitumenskih mješavina nije dopuštena po kiši i/ili magli koja na podlozi stvara zatvoreni vodeni film.

Najniža temperatura zraka pri kojoj je dopuštena ugradnja bitumenskih mješavina je:

• +10 C za habajuće slojeve debljine >30 mm, od asfaltbetona, i mastiks asfalta.

Pri snažnom vjetru ugradnja bitumenskih mješavina nije dopuštena.

3.7 Uvjeti kvalitete podloge za nastavak odreĎene vrste radova

Armirano-betonska podloga

Vlaĉna ĉvrstoća prionljivosti ≥1,5 N/mm2

Hrapavost cca 3 mm

pH otvorene površine betona > 11,5

Otvorenost strukture 50% (vidljivih zrna agregata)

Vlažnost prilagoĊena sustavu koji se nanosi

Površina čelika



Stupanj ĉistoće (DIN 55928) D Sa 2 1/2

Otvorena ploha oĉišćenog ĉelika < 6 sati

Podloga za ugradnju slojeva hidroizolacije

Zdrava betonska podloga površinske prionljivosti ≥1,5 N/mm2

Podloga prema toĉki 7.5.2.4.1 knjige II OTU-2001 godine (Zagreb) – vlaga < 4%

3.8 Ugradnja veznih, zamjenskih i zaštitnih slojeva

Polimercementni vezni sloj

Efikasna ugradnja postiže se uribavanjem ĉetkom kratkih krutih dlaka, na prethodno oĉišćenu i navlaženu podlogu (beton nakon hidrodinamiĉkog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i neĉistoća te zaostale vode).

Polimercementni mort za reprofiliranje

Ugradnja reparaturnog morta na svježi PC vezni sloj bez oplate ostvaruje se utiskivanjem pomoću metalne gladilice (gletera). Površina starog betona treba biti potpuno ĉista i navlažena a prije poĉetka ugradnje potrebno je i strujom zraka ukloniti suvišnu vlagu.

Kod eventualnih debljina većih od 5 cm reparaturni mort se izvodi u dva sloja. U obje varijante izvedbe posebnu pažnju obratiti na ugradnju morta ispod i oko šipki armature. Novi sloj se izvodi 4–6 sati nakon prvog.

Završni sloj zaštite betona

Završni sloj za zaštitu izvedenih površina izvodi se nanošenjem premaza ĉetkom ili valjkom ruĉno, ili špricanjem odgovarajućim strojem.

Priprema podloge pranjem pod tlakom s mogućnošću regulacije pritiska do 800 bara ukljuĉuje samo uklanjanje cementne skramice s eventualnim ostacima neĉistoća i nevezanih ĉestica vodenim topom (hidrodinamiĉka obrada).

Ukoliko za nanošenje završnog sloja beton mora biti suh (< od 6% vlage u betonu, starost minimalno 3 tjedna), radove pranja i ĉišćenja površina potrebno je izvesti minimalno 5 dana prije nanošenja impregnacijskog premaza (te bez naknadnog vlaženja ili polijevanja površina).

3.9 Betoniranje

Prije poĉetka betoniranja izvoĊaĉ mora izraditi projekt cjelokupne organizacije betoniranja, dokazati dovoljan kapacitet svih strojeva i radne ekipe te to podnijeti na odobrenje nadzornom inženjeru.

Najmanje 15 dana prije izvedbe izvoĊaĉ mora nadzornom inženjeru predati na odobrenje plan betoniranja. Plan betoniranja mora sadržavati:

- popis opreme i strojeva

- popis odgovornih djelatnika

- shemu redoslijeda betoniranja s koliĉinama i dinamikom izvoĊenja

Transport betona od betonare do mjesta ugradnje mora se obaviti na naĉin da se sprijeĉi segregacija betona i da vrijeme od trenutka dodavanja vode u betonari do završetka ugradnje

betona bude što kraće. U vrijeme visokih (iznad 25 C) ili niskih (ispod 5 C) temperatura, beton mora tijekom transporta biti zaštićen.



Transport betona može se vršiti iskljuĉivo u kamionu-miješalici («mikseru»), uz stalnu minimalnu agitaciju betona. Beton se iz kamiona-miješalice na mjesto ugradnje mora ubacivati betonskom pumpom.

Ne dozvoljava se ni u kojem sluĉaju nadolijevanje vode u beton tijekom transporta. Konzistencija se može korigirati iskljuĉivo dodavanjem superplastifikatora. Prije ugraĊivanja betona treba provjeriti dimenzije elemenata, armaturu, visinske kote ukrućenja, te sve ugradbene dijelove. Sve površine treba oĉistiti od piljevine, krhotina, ĉavala, žice, vode i smeća prije poĉetka ugradnje betona.

Prije poĉetka betoniranja nadzorni inženjer mora pregledati i opremu za betoniranje, te u dnevniku pismeno odobriti betoniranje. Brzina betoniranja treba biti takva da je beton tijekom obrade plastiĉan dok ne zauzme svoj konaĉni položaj i gustoću. Beton koji je djelomiĉno vezao, koji je zagaĊen stranim primjesama ili je odležao i tada ponovno izmiješan ne smije se ugraĊivati.

Beton treba zbijati vibriranjem. Za sluĉaj kvara izvoĊaĉ mora na gradilištu imati dovoljno rezervnih vibratora.

Beton se kod niskih temperatura smije ugraĊivati samo ako izvoĊaĉ poduzme takve mjere u miješanju, prijevozu i ugradnji svježe betonske mase, da se sprijeĉi hlaĊenje svježe betonske

mješavine ispod 10C. Temperatura ugraĊenog betona ne smije prijeći 65C.

IzvoĊaĉ mora prije poĉetka betoniranja predložiti nadzornom inženjeru na odobrenje postupke zaštite betona tijekom transporta i postupke njegovanja tijekom vezivanja i oĉvršćivanja betona. Svježi beton se mora u toku prijevoza i ugraĊivanja te u poĉetnom razdoblju oĉvšćenja nakon ugraĊivanja zaštititi od djelovanja sunca, mraza, vjetra i drugih nepogoda. Zaštita betona mora poĉeti prije završenog procesa vezivanja. Njegu i zaštitu betona od povećanog skupljanja, radi osiguranja potrebne kvalitete površinskog sloja betona, od smrzavanja, od štetnih vibracija, udara ili bilo kakvih oštećivanja dok beton ne postigne 50% karakteristiĉne tlaĉne ĉvrstoće, sukladno tablici E.1 dodatka E HRN ENV 13670-1 treba razraditi izvoĊaĉ. IzvoĊaĉ takoĊer treba razraditi i mjere i postupke za sluĉaj neplaniranog prekida betoniranja (nestanak elektriĉne energije, kvar mehanizacije i sl.) u toku pripremnih radova.

3.10 Postupak zalijevanja razdjelnica

Nakon ugradnje svih slojeva kolnika i pješaĉkih staza potrebno je izvršiti pripremu za ugradnju mase za zalijevanje razdjelnica:

Mehaniĉki odstraniti ostatke materijala koji je služio kao spoj izmeĊu asfaltnog sloja i betonskog rubnjaka ili asfaltnog sloja i ĉeliĉne prijelazne naprave.

Proširiti utor na širinu od 1 centimetra i produbiti na dubinu od 3 centimetra. Oĉistiti utor od nevezanih ĉestica komprimiranim zrakom i mehaniĉkom ĉetkom prikladnog oblika koja osigurava potpuno odstranjivanje nevezanih ĉestica iz utora. U sluĉaju predubokog utora potrebno je dno utora posipati opranom i suhom frakcijom kamenog materijala granulacije 2/4 mm.

Obraditi vertikalne površine asfaltnog sloja i rubnjaka ili asfaltnog sloja i prijelazne naprave tankim slojem materijala namijenjenog za ostvarenje bolje veze (bazni sloj - "primer") izmeĊu predmetnih materijala i bitumenske mase namijenjene za ispunu utora. Ovu radnju potrebno je obaviti u roku 1/2 do 1 sat prije ispunjavanja utora bitumenskom masom uz sprjeĉavanje oneĉišćenja premazane površine. ObraĊeni utor potrebno je ispuniti polimerom modificiranom bitumenskom masom (pri temperaturi od 160 do 180 °C ) ĉiji sastav i svojstva u potpunosti zadovoljavaju uvjete kvalitete.



4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

4.1 Uvod

Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti, koje moraju zadovoljiti graĊevinski radovi i materijali, te montaža konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta i trajnost graĊevina.

Osiguranje kvalitete treba postići tako da se upotrebljavaju samo provjereni i ispitani materijali, provode ispravne i vješte metode gradnje, koji će biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.

Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inženjera i drugih specijalistiĉkih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebnim ispitivanjima kvalitete materijala ili gotovih graĊevinskih elemenata.

Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjanim ispravama o sukladnosti prema „Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaĉavanju graĊevnih proizvoda“ NN br. 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoća dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izraĊenim uzorcima gradiva spravljenih na gradilištu ili proizvodnom pogonu.

4.2 Nadzor

Glavni nadzor nad provoĊenjem sustava održavanja kvalitete obavlja glavni nadzorni inženjer (kontinuirano). Glavni nadzorni inženjer može imati pomoćnike- specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnaša projektantski nadzor. U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor može obavljati i neovisna ovlaštena organizacija za kontrolu kvalitete. Izvoditelj radova mora voditi graĊevinski dnevnik (prema Pravilniku o voĊenju graĊevinskog dnevnika) koji svakodnevno u vrijeme izvoĊenja radova ispunjava osoba izvoĊaĉa, a ovjerava nadzorni inženjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvoće korištenih materijala i izvedenih radova. Svi radovi vode se i preuzimaju kroz graĊevinski dnevnik i to po fazama rada, pri ĉemu je nužno da za poĉetak radova naredne faze nadzorni inženjer ocjeni kakvoću izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova.

4.2.1 Projektantski nadzor

Projektantski nadzor nad izvoĊenjem predmetnih radova obavlja projektant osobno ili preko svojih suradnika. Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjeni koja proizlazi iz projekta.

Projektant ima pravo donositi odluke u sluĉaju kada se ukaže potreba da se izvrše izmjene pojedinih dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ili redoslijedu izvoĊenja radova.

4.2.2 Stručni nadzor

Potrebno je osigurati stalni struĉni nadzor tijekom izvoĊenja radova. Nadzorni inženjer je predstavnik vlasnika/investitora, plaćen je od vlasnika/investitora i izvršava svoju odgovornost prema njemu. Nadzorni inženjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za veće radove u punom radnom vremenu. On je odgovoran za tumaĉenje ugovornih obaveza i izmjena, on



uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi raĉuna da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i odreĊuje dinamiku plaćanja graditelju sukladno koliĉini izvršenih radova i ugraĊenom materijalu.

U sluĉaju kakvih većih odstupanja od projektnih postavki, zapažanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada. Nadzorni inženjer stalno obavještava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka završetka radova.

Nadzorni inženjer mora imati tehniĉko znanje o graĊevinskim materijalima i izvoĊenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i poštovanje vlasnika i izvoditelja.

4.2.3 Izvješće o izvedenim radovima

Da bi se saĉuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po završenom poslu izraditi izvješće o svim izvedenim radovima na sanaciji graĊevine. Poseban naglasak u tom izvješću treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predviĊeno projektom.

4.3 Specifikacije graĎevinskih proizvoda

Svi graĊevinski proizvodi koji će se ugraĊivati dopremati će se iz pogona i tvornica izvan gradilišta. Za svaki od njih svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o sukladnosti proizvoĊaĉa i važeću potvrdu sukladnosti s odgovarajućom normom, ako je odreĊenim propisom uvjetovana, odnosno tehniĉko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Još prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji će se ugraĊivati u graĊevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.

4.4 Program kontrole

Beton

IzvoĊaĉ mora provoditi tekuća ispitivanja koja trebaju pokazati sva propisana svojstva betona i mortova, a investitor kontrolna ispitivanja betonskih radova.

Kontrolna ispitivanja betona se provode na naĉin da se uzmu 3 uzorka betona (kocke) za ispitivanje tlaĉne ĉvrstoće (ili svaki dan betoniranja 1 uzorak).

Asfalt

IzvoĊaĉ mora provoditi tekuća ispitivanja koja trebaju pokazati sva propisana svojstva asfaltne mješavine, a investitor kontrolna ispitivanja asfalterskih radova.

Kontrolna ispitivanja proizvedene asfaltne mješavine se vrše na naĉin da se na mjestu ugradnje uzorkuje asfaltna mješavina, te se ispituju sastav i fiziĉko-mehaniĉka svojstva asfaltne mješavine. Uzima se jedan uzorak na svakih 1000 tona proizvedene asfaltne mješavine. Promjena svojstava ekstrahiranog veziva se ispituje na svakih 2000 tona proizvedene asfaltne mješavine. Stupanj zbijenosti, udio šupljina, debljina i vodoupojnost se ispituje na uzorcima izvaĊenim najmanje na svakih 1000 m² površine izvedenog sloja.

Sastav i fiziĉko mehaniĉka svojstva asfaltnog mastika se provjerava ispitivanjem najmanje jednog uzorka na 100 t kontinuirano proizvedene mješavine ili ispitivanjem jednog uzorka na svakom drugom kotlu proizvedene mješavine na mjestu ugradnje.

Sanacijski materijali

Za vrijeme izvoĊenja sanacije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja kakvoće korištenih sanacijskih materijala, prema Programu kontrolnih ispitivanja koji će služiti kao podloga za izradu Završnog izvještaja o provedenim ispitivanjima i postignutoj kakvoći izvedenih radova na sanaciji.



ELEMENT RADOVI

PRIONJIVOST

Priprema podloge nakon

hidrodemoliranja, prije nanošenja novog betona i sanacijskih

mortova

SANACIJSKI SUSTAV

TLAĈNA I SAVOJNA

ĈVRSTOĆA

PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA MORTOVA

HRN EN 1542

(1,5N/mm2)

Kolniĉka ploĉa

ugradnja sanacijskog

morta 1 serija (3F50)

1 serija (3 uzorka 4x4x16)

1 serija (3F50)

Reprofilacija rubnjaka i vijenaca

ugradnja sanacijskog

morta 2F50

1 serija (3 uzorka 4x4x16)

2F50

Napomena

Ovim tehniĉkim uvjetima, tehniĉka svojstva materijala su definirana prema normama HRN EN ili jednakovrijednim uvjetima odnosno normama koje su akreditirane.



5. TROŠKOVNIK

5.1 Općenito

Izvoditelj je dužan u cilju zaštite i sigurnosti pri radu i zaštite od požara pridržavati se propisa o zaštiti na radu i postojećih propisa i pravila za predmetnu graĊevinu. U tu svrhu izvoditelj mora izraditi projekt zaštite na radu i dati ga na ovjeru nadležnoj službi investitora.

Tijekom izvoĊenja radova izvoditelj će poduzeti sve potrebne mjere zaštite od oštećenja i prljanja graĊevine, a poslije izvoĊenja oĉistiti sve neĉistoće odnosno ukloniti oštećenja prouzrokovana njegovim radom.

Svi radnici predviĊeni za odreĊenu vrstu radova moraju imati uvjerenje o osposobljenosti za te radove, a naroĉito za radove na visini.

Za sve radove potrebno je, uz projektnu dokumentaciju, pridržavati se i odredaba iz normativa, internih propisa HAC-a i drugih službenih propisa.

Sve radove treba izvesti od kvalitetnih materijala za koje treba imati odgovarajuća uvjerenja o kvaliteti-potvrde ili izjave o sukladnosti proizvoda.

Jediniĉne cijene primjenjivati će se na izvedene koliĉine, u odnosu na koliĉine predviĊene troškovnikom koji je za pojedine stavke orijentacioni.

IzvoĊaĉ je dužan planirati i izvoditi radove vikendom, praznikom po potrebi i u tri smjene a sve u svrhu postizanja tražene dinamike.

5.2 Materijali

Pod tim pojmom podrazumijeva se samo cijena materijala, tj. dobavna cijena i to kako glavnog materijala tako pomoćnog materijala. U cijenu je ukljuĉena i cijena transportnih troškova bez obzira na prijevozno sredstvo sa svim prijenosima i istovarima, te uskladištenje i ĉuvanje na gradilištu od uništenja ili pada kvalitete. Tu je takoĊer ukljuĉeno davanje potrebnih uzoraka na ispitivanje onih materijala za koje je to propisano projektom.

Naruĉitelj ima pravo provjeriti kvalitetu materijala kojim izvoditelj izvodi radove. Ako se ispitivanjem u službeno priznatoj instituciji za ispitivanje materijala ustanovi da ispitani materijal ne odgovara ugovorenoj kvaliteti, izvoditelj je dužan odstraniti loše izvedeni rad i o svome trošku ponovno izvesti radove kvalitetnim materijalom te snositi troškove ispitivanja.

5.3 Rad

U kalkulaciji rada treba ukljuĉiti sav rad kako glavni tako i pomoćni, te sav unutarnji transport. Ujedno treba ukljuĉiti sav rad oko zaštite gotovih konstrukcija i dijelova graĊevine od štetnog utjecaja radnog procesa pogona.

Za izvedbu radova treba osigurati kvalificiranu i osposobljenu radnu snagu.

5.4 Izmjere

Sve izmjere i obraĉuni trebaju se provesti prema tehniĉkim uvjetima ili po posebnom opisu projektanta za specifiĉne stavke. Jediniĉna cijena treba sadržavati kompletan materijal, sve faze rada sa pripremama i zaštitom i sve režijske troškove.



6. PRILOZI

6.1 Prilog 1

Skica uklanjanja slojeva kolnika

UK

LA

NJA

NJE

PO

ST

OJE

ĆE

ČE

LIČ

NE

PR

IJE

LA

ZN

E N

AP

RA

VE

KO

LN

IČK

A K

ON

ST

RU

KC

IJAU

PO

RN

JAK

bra

varsko

reza

nje

i ukla

nja

nje

dije

lače

ličnih

pro

fila p

rijela

zne n

apra

ve i

brtve

ne g

um

e

ukla

nja

nje

sloje

va a

sfalta

do b

eto

nske

površin

e

zare

ziv

anje

i ukla

nja

nje

asfa

lta u

z napra

vu

ukla

nja

nje

arm

iran

og b

eto

na i sid

raposto

jeće

prije

lazn

e n

apra

ve

30

~1

05

0

40

8

12

INVEST

ITO

R:

2BRO

J PRIL

OG

A:

MJE

RILO

:ru

jan, 2

017.

DATU

M:

ARH

IVSK

I BRO

J:

BRO

J PRO

JEKTA:

MAPA:

GRAĐ

EVIN

A:MO

ST K

RAČ

EVAC

PRO

JEKTAN

T:

mr.sc

. KR

UN

OSL

AV M

AVAR, d

ipl.in

g.g

rađ.

SAD

RŽAJ:

TEH

NIČ

KO

RJE

ŠEN

JE

NARU

ČIT

ELJ:

SURAD

NIC

I:

KARLO

KO

PLJA

R, m

ag.in

g.a

edif.

HRVATSK

E A

UTO

CEST

E 1

0 0

00 Z

AG

REB, ŠIR

OLIN

A 4

TR-0

22/17 7

2590-1

128/17

INST

ITU

T IG

H

ZAV

OD

ZA M

ATERIJ

ALE I K

ONST

RU

KCIJE

NA A

UTO

CEST

I A4

PO

STO

JEĆE ST

AN

JE

DETALJI U

KLAN

JAN

JA P

RIJE

LAZN

E

NAPRAVE

ukla

nja

nje

slo

jeva

asfa

lta i

cem

entn

a s

tab

ilizacije

ukla

nja

nje

sloje

va a

sfalta

do

beto

nske

površin

e

HRVATSK

E A

UTO

CEST

E 1

0 0

00 Z

AG

REB, ŠIR

OLIN

A 4

UG

RA

DN

JA

NO

VE

BE

ŠA

VN

E P

OLIU

RE

TA

NS

KE

PR

IJE

LA

ZN

E N

AP

RA

VE

8

12

KO

LN

IČK

A K

ON

ST

RU

KC

IJA

UP

OR

NJA

K

3534

4

ugra

dnja

epoksid

nim

morto

m za

izravn

anje

podlo

ge 3

cm

1 2

1

40

12

0

20

30

L=

0,7

m ko

m. 3

12

Φ1

2/1

5 cm

2L

=6

,0 m

kom

. 8

3L

=1

,2 m

kom

. 16

60

0

12

0

INVEST

ITO

R:

3BRO

J PRIL

OG

A:

MJE

RILO

:ru

jan, 2

017.

DATU

M:

ARH

IVSK

I BRO

J:

BRO

J PRO

JEKTA:

MAPA:

GRAĐ

EVIN

A:MO

ST K

RAČ

EVAC

PRO

JEKTAN

T:

mr.sc

. KR

UN

OSL

AV M

AVAR, d

ipl.in

g.g

rađ.

SAD

RŽAJ:

TEH

NIČ

KO

RJE

ŠEN

JE

NARU

ČIT

ELJ:

SURAD

NIC

I:

KARLO

KO

PLJA

R, m

ag.in

g.a

edif.

INST

ITU

T IG

H

ZAV

OD

ZA M

ATERIJ

ALE I K

ONST

RU

KCIJE

NA A

UTO

CEST

I A4

NO

VO

PRO

JEKTIR

AN

O ST

AN

JE

DETALJI U

GRAD

NJE

PRIJE

LAZN

E

NAPRAVE

Φ1

2

Φ1

2

beto

n C

35/4

5

haba

jući slo

j SM

A 1

6 P

mb

45/8

0-6

5; d

=4,0

cm

nosivi slo

j SM

A 1

6 P

mb 4

5/8

0-6

5; d

=4,5

cm

hid

roizo

lacijska

traka

0,5

cm

podlo

ga za

traku

od e

poksid

a

nosiva

kon

strukcija

haba

jući s

loj S

MA

16

Pm

b 4

5/8

0-6

5; d

=4,0

cm

nosiv

i slo

j AC

32 base 4

5/8

0-6

5; d

=12,0

cm

hid

roiz

ola

cijs

ka tra

ka 0

,5 cm

podlo

ga z

a tra

ku o

d e

poksid

a

nova c

em

entn

a s

tab

ilizacija

čepasta

folija

prije

lazn

a p

loča

LØ

P0

Z(m

m)

(m)

KO

MD

UŽ

INE

PO

PR

OF

ILIM

A (m

)

Ø1

2

11

20

,70

31

22

18

,40

21

26

,00

84

8,0

0

31

21

,20

16

28

5,6

0

0,9

11

26

0,1

8

26

0,1

8

RA

500/5

60

19

,20

HRVATSK

E A

UTO

CEST

E 1

0 0

00 Z

AG

REB, ŠIR

OLIN

A 4

HRVATSK

E A

UTO

CEST

E 1

0 0

00 Z

AG

REB, ŠIR

OLIN

A 4

TR-0

22/17 7

2590-1

128/17

IZV

ED

BA

RE

BA

RA

ZA

OJA

ČA

NJE

AS

FA

LT

NO

G K

OLN

IKA

33 80

45°

prije

lazn

anapra

va

(na p

r. PA

)

DE

TA

LJ IS

PU

NE

RE

BR

A

1,5

4 - 5 cm

masa

zais

pu

nu

rebara

35

Documents

TEHNIČKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA - hac.hrhac.hr/sites/default/files/2017-12/knjiga3-3.1.tehnikiopisinacrti-1513597533.pdf · vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40