SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST List : 1/49 Datum: SUMPORNA ... · okolne spremnika i strukture hladiti raspršenim vodenim mlazom. Izbjegavati izravni kontakt vode i Izbjegavati izravni

SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST

SUMPORNA KISELINA

List : 1/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o tvrtki/poduzeću

1.1. Identifikacija proizvoda

Naziv tvari: sumporna kiselina 15-99%

Indeks broj: 016-020-00-8

CAS broj: 7664-93-9

EC broj: 231-639-5

Referentni REACH registracijski broj: 01-2119458838-20-0090

Naziv proizvoda (šifra proizvoda): sumporna kiselina 15-99 %

1.2. Odgovarajuće identificirane namjene tvari ili smjese i namjene koje se ne preporučuju

Odgovarajuće identificirane uporabe:

sredstvo za regulaciju pH.

Uporabe koje se ne preporučuju: nema podataka.

1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list

Dobavljač: 3M d.o.o., Školska 60, Gornje Podotočje, 10410 Velika Gorica

Telefonski broj: 01/6233-488

Adresa elektroničke pošte stručne odgovorne osobe za STL: [email protected]

1.4. Broj telefona za izvanredna stanja

Broj telefona službe za izvanredna stanja: 112

Broj telefona za medicinske informacije: 01 23 48 342.

ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti

2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese

2.1.1. Razvrstavanje prema uredbi (EZ-a) br. 1272/2008 (CLP)

Razredi opasnosti i kategorije opasnosti Oznake upozorenja H

Nagriz. Koža 1A H314

2.2. Elementi označavanja

Elementi označavanja prema uredbi (EZ-a) br. 1272/2008 CLP)

Piktogram opasnosti:

Oznaka opasnosti: Opasnost

Oznake upozorenja:

H314: Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka.

Oznake obavijesti:

P260: Ne udisati maglu/pare/aerosol.

mailto:[email protected]


SUMPORNA KISELINA

List : 2/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

P280: Nositi zaštitne rukavice/zaštitno odijelo/zaštitu za oči/zaštitu za lice.

P301+P330+P331: AKO SE PROGUTA: Isprati usta. Ne izazivati povraćanje.

P303+P361+P353: U SLUČAJU DODIRA S KOŽOM (ili kosom): odmah ukloniti/skinuti svu zagađenu

odjeću. Isprati kožu vodom/tuširanjem.

P305+P351+P338: U SLUČAJU DODIRA S OČIMA: oprezno ispirati vodom nekoliko minuta. Ukloniti

kontaktne leće ukoliko ih nosite i ako se one lako uklanjaju. Nastaviti ispiranje.

P309: U SLUČAJU izloženosti ili zdravstvenih tegoba: P310 Odmah nazvati CENTAR ZA KONTROLU

OTROVANJA ili liječnika.

Dodatne podatci o opasnostima: EUH071: Nagrizajuće za dišni sustav.

2.3. Ostale opasnosti

Nema.

ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima

3.1. Tvari

Naziv tvari CAS/EC indeksni broj % mase

Sumporna kiselina 15-99% 7664-93-9 / 016-020-00-8 > 98 %

Opis tvari: jednokomponentna tvar, industrijska kemikalija, vodena otopina sumporne kiseline 15-99 %

Naziv prema IUPAC nomenklaturi: sumporna kiselina

Molekulska formula: H2SO4

ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći

4.1. Opis mjera prve pomoći

Opće napomene:

odmah pružiti prvu pomoć i osigurati stručnu medicinsku pomoć,

pružatelji prve pomoći trebaju biti odgovarajuće zaštićeni (pogledati “Odjeljak 7. Rukovanje i

skladištenje”),

skloniti ozlijeđenu osobu od daljnjeg izlaganja,

nakon veće kontaminacije upotrijebiti sigurnosni tuš za dekontaminaciju ako je moguće; u protivnom

isprati obilnom količinom vode, minimalno ispirati 30 minuta

položiti ozlijeđenu osobu u poluležeći položaj na mirnom mjestu i zaštititi ju od hipotermije,

Nakon gutanja:

ne izazivati povraćanje. U slučaju spontanog povraćanja držati glavu ozlijeđene osobe nisko s tijelom

sagnutim prema dolje kako bi onemogućili ulazak povraćenog sadržaja u dišne puteve,

ako je osoba pri svijesti, isprati usta vodom i dati popiti 1-2 čaše vode,

ne pokušavati neutralizirati s bazama i ne primjenjivati drveni ugljen,

potražiti liječničku pomoć.

Nakon dodira s kožom:

ukloniti kontaminiranu odjeću sa ozlijeđene osobe,

isprati zahvaćena područja kože tekućom vodom 20-30 minuta,

potražiti liječničku pomoć ako simptomi nadraživanja ne nestanu.


SUMPORNA KISELINA

List : 3/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Nakon dodira s očima: ispirati ozlijeđeno oko sa široko otvorenim kapcima 20 minuta tekućom vodom

štiteći istovremeno neozlijeđeno oko. Usmjeriti blagi mlaz vode izravno u oko kako bi se uklonili ostaci

kiseline. Prevesti ozlijeđenu osobu oftalmologu. Nastaviti ispirati tijekom transporta.

Nakon udisanja: izvesti ozlijeđenu osobu na svježi zrak, položiti ju na mirno mjesto i zaštititi od pothlađivanja;

kod poteškoća s disanjem, postavite ozlijeđenu osobu u poluležeći položaj. Što je prije moguće dati

ozlijeđenoj osobi da više puta duboko udiše inhalacijski sprej glukokortikoida. U ozbiljnim slučajevima

to može biti neophodno. Ako je ozlijeđena osoba prestala disati, oživljavati tehnikom usta na nos.

u slučaju srčanog zastoja (izostanak otkucaja srca ili pulsa) odmah primijeniti metodu oživljavanja srca i

pluća. Zaštita vitalnih funkcija (otkucaji srca i disanje bez pomoći) imaju prednost pred svim drugim

aktivnostima,

pozvati liječnika na mjesto nesreće.

Savjeti osobama koje će pružati prvu pomoć:

osoblje prve pomoći mora izbjegavati dodir sa sumpornom kiselinom,

preporučuje se oprema za osobnu zaštitu za pružatelje prve pomoći (pogledati pododjeljak 7.1 i

pododjeljak 8.2),

izbjegavati kontaminaciju kože i udisanje para ili magle sumporne kiseline,

isprati kontaminiranu odjeću obilnom količinom vode.

4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni

Gutanje: bolne kemijske opekotine sluznice izazvane koncentriranom kiselinom – tamna diskoloracija

zahvaćenog tkiva; povraćanje većinom tamne mase; akutne reakcije srca i krvožilnog sustava kao posljedica

kemijskih opekotina (kolaps, šok, srčani zastoj); moguća acidoza, laktacidoza i hemoliza; posljedice hemolize

su poremećaj funkcije bubrega, moguće oštećenje jetre; zakašnjela sekvela čak i nakon nekoliko tjedana

(posebice strikture i stenoza probavnog sustava).

Koža: kemijske opekotine mogu se očekivati pri masenim koncentracijama većim od 10% ; brzo nastajanje

nagrizajuće ozljede poput termičkih opekotina (prvotno izbjeljivanje, zatim smeđa do crna diskoloracija,

kasnije gnojenje, purulentna inflamacija); šok reakcija.

Oči: bol, blefarospazam; nadraživanje do teških kemijskih opekotina, ovisno o koncentraciji: opasnost od

trajne zamućenosti i gnojenja rožnice, gubitak očne jabučice; ozbiljno oštećenje rožnice također je moguće

uslijed djelovanja aerosola.

Udisanje: osjećaj pečenja u nosu i grlu, kihanje, stezanje u prsima, bol ispod prsne kosti, kašljanje (sa

tragovima krvi), dispneja. Opasnost od laringospazma, edema grkljana, poremećaja funkcije pluća, oštećenja

pluća (nastanak apscesa moguć čak i nakon nekoliko dana).

4.3. Hitna liječnička pomoć i posebna obrada

Nakon udisanja što je prije moguće dati ozlijeđenoj osobi nekoliko puta duboko udisati inhalacijski sprej

glukokortikoida. Dati kisik.

Profilaksa za šok i tetanus prema potrebi, daljnje liječenje u bolnici.

U bolnici bi trebalo razmotriti izvlačenje sadržaja želuca (endoskopski). Odluku bi trebalo donijeti ovisno o

situaciji/nalazu trovanja (paziti na opasnost od perforacije, bez ispiranja želuca).

ODJELJAK 5.: Protupožarne mjere


SUMPORNA KISELINA

List : 4/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

5.1. Sredstva za gašenje

Prikladna sredstva za gašenje: tvar nije zapaljiva. Odabrati protupožarne mjere ovisno o uvjetima

okruženja. Koristiti suhi kemijski prah, ugljikov dioksid, pijesak.

Neprikladna sredstva za gašenje: voda.

5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese

U slučaju požara moguće oslobođanje opasnih para koje sadrže sumporove okside.

5.3. Savjeti za gasitelje požara

Gašenje požara:

okolne spremnika i strukture hladiti raspršenim vodenim mlazom. Izbjegavati izravni kontakt vode i

koncentrirane kiseline,

izbjegavati puštanje kontaminirane vode nakon gašenja požara u okoliš. Spriječiti otjecanje prolivenog

materijala u odvode ili vodene tokove,

temeljito dekontaminirati opremu nakon uporabe.

Posebna zaštitna oprema za gasitelje: koristiti zaštitno odijelo otporno na kiseline (HRN EN 943)

uključujući samostalni uređaj za disanje (HRN EN 137). Odjeća za vatrogasce sukladna europskom standardu

HRN EN 469 definira svojstva zaštitne odjeće za gašenje požara.

ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja

6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci u slučaju opasnosti

6.1.1. Za osobe koje se ne ubrajaju u interventno osoblje

Zaštitna oprema: koristiti prikladnu zaštitnu opremu. Koristiti kompletna zaštitna odijela uključujući zaštitu

za dišne puteve.

Postupci u hitnim slučajevima: izbjegavati dodir s kožom i očima i udisanje pare. Prema potrebi prozračivati

zatvorene prostore kako bi se smanjila koncentracija pare .

6.1.2. Za interventno osoblje

Koristiti osobnu zaštitnu opremu i zaštitu za dišne puteve. Mogu biti potrebni prenosivi sigurnosni tuš i

slavine/fontane za ispiranje očiju. U slučaju velikog izlijevanja koristiti neutralizirajuće sredstvo ili apsorbens

za kemikalije i obilne količine vode.

6.2. Mjere zaštite okoliša

Spriječiti širenje izlijevanja ako je to moguće. Izbjegavati kontaminaciju vodenih tokova. Spriječiti otjecanje u

odvode i vodene tokove. U slučaju kontaminacije vodenih tokova ili odvoda obavijestiti odgovarajuće

nadležne službe (pogledati pododjeljak 1.4.).


SUMPORNA KISELINA

List : 5/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

6.3. Metode i materijal za sprječavanje širenja i čišćenje

6.3.1. Za sprječavanje širenja

Apsorbirati materijalom koji veže tekućinu (pijesak, dijatomejska zemlja, veziva za kiseline, univerzalna

veziva, piljevina). Za neutralizirajuća sredstva upotrijebiti natrijev hidroksid (lužina, kaustična soda), natrijev

karbonat (kalcinirana soda) i natrijev bikarbonat (NaHCO3, soda bikarbona).

6.3.2. Za čišćenje

Veliko izlijevanje: koristiti alat za prikupljanje krutog apsorbiranog materijala, prikupljeni materijal odložiti

u prikladno označeni spremnik za otpad. Velike količine prolivene tekućine pomoću prikladnih pumpi staviti

u spremnike prikladno označene za odlaganje.

Oprezno neutralizirati ostatak sredstvom za neutralizaciju. Zatim isprati obilnom količinom vode.

Malo izlijevanje: anorganske kiseline i njihovi bezvodni oblici se, prema potrebi, prvo razrjeđuju ili

hidroliziraju opreznim miješanjem u ledenoj vodi. Zatim neutralizirati pomoću neutralizirajućeg sredstva;

provjeriti pH vrijednost. Staviti u spremnike za sakupljanje otopina soli, prilagoditi pH vrijednost na pH6 do

pH8. Posude za sakupljanje moraju biti jasno označene opisom njihova sadržaja te s oznakama opasnosti.

Čuvati spremnike na dobro prozračenom mjestu. Povjeriti ih nadležnim službama za odlaganje.

6.3.3. Ostale informacije

Ne prskati izravno vodom po izljevu ili spremniku sumporne kiseline. Poboljšati ventilaciju i dopustiti da

pare ispare u sigurno područje.

6.4. Uputa na druge odjeljke

Za zaštitnu opremu pogledati pododjeljak 8.2. Nadzor nad izloženošću i Scenariji izloženosti, pododjeljak 3.1.

ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje

7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje

Mjere zaštite: izbjegavati dodir s kožom i očima te udisanje para; koristiti zaštitu za oči i ruke; koristiti

kompletnu zaštitnu opremu ako postoji rizik od curenja ili prskanja.; koristiti pribor otporan na kiseline;

izbjegavati prskanje, osigurati adekvatnu ventilaciju; prilikom razrjeđivanja koncentrirane kiseline uvijek

dodavati polako i jako pažljivo kiselinu u vodu (a ne vodu u kiselinu); kod rukovanja velikim količinama tvari

potreban je sigurnosni tuš za hitne slučajeve, te slavine/fontane za ispiranje očiju – ove lokacije moraju biti

jasno označene.

Mjere za sprječavanje požara: držati podalje od inkompatibilnih tvari.

Savjeti o općoj higijeni na radnom mjestu: pobrinuti se za održavanje čistoće radnog mjesta; ne dozvoliti

pušenje u skladišnom i radnom prostoru; kontaminirana odjeća mora se presvući i pažljivo očistiti; odjeću

temeljito isprati u vodi.

Uputa na druge odjeljke: za zaštitnu opremu pogledati pododjeljak 8.2 i Scenarije izloženosti, pododjeljak

3.1.


SUMPORNA KISELINA

List : 6/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti

Tehničke mjere i uvjeti skladištenja: čuvati na hladnom, suhom, dobro prozračenom mjestu; dalje od izvora

topline, zapaljenja i izravne sunčeve svjetlosti, odvojeno od zapaljivih tvari i reducenasa, baza, organske hrane

i hrane za životinje. Držati dalje od inkompatibilnih tvari. Držati spremnike čvrsto zatvorene. Spremnici i

cjevovodi moraju biti jasno i trajno označeni.

Ambalažni materijali:

općenito otporni na kiseline: staklo, emajlirani metali;

pri nižim temperaturama: polietilen (PE), polivinil klorid, polipropilen (PP);

Neprikladni materijali: neplemeniti metali.

Zahtjevi za skladišni prostor i spremnike: osigurati dovoljno velike prostorije za prikupljanje u slučaju istjecanja kiseline(udubine, zidovi ili stabilni

samostalni zidovi), potreban podni odvod,

pod mora biti otporan na kiseline.

Ostali podaci o uvjetima skladištenja: tvar je higroskopna,

reagira s vodom oslobađajući toplinu (egzotermno),

tvar se ne smije čuvati zajedno s tvarima s kojima su moguće opasne kemijske reakcije (informacije o

inkompatibilnim tvarima u pododjeljku 10.5.),

izbjegavati zajedničko skladištenje s: farmaceutskim proizvodima, hranom i stočnom hranom uključujući

aditive, infektivne, radioaktivne i eksplozivne tvari; tvarima klase skladištenja 5.1. koje jako oksidiraju;

organskim peroksidima i samoreaktivnim tvarima; izbjegavati ostale eksplozivne tvari klase skladištenja

4.1; spontano zapaljive tvari; tvari koje oslobađaju zapaljive plinove u dodiru s vodom, amonijev nitrat i

smjese koje sadrže amonijev nitrat.

7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe

Nema.

ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita

8.1. Nadzorni parametri

8.1.1. Granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu

GVI KGVI

Pravna osnova ppm mg/m³ ppm mg/m³

Hrvatska 1 3

Pravilnik o graničnim vrijednostima

izloženosti opasnim tvarima pri radu i o

biološkim graničnim vrijednostima

8.1.2. Vrijednosti DNEL/PNEC

DNEL vrijednosti za radnike


SUMPORNA KISELINA

List : 7/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Način izlaganja Akutni lokalni

učinci

Akutni sustavni

učinci

Kronični lokalni

učinci

Kronični sustavni

učinci

Udisanje 0,1 mg/m³ Nije utvrđena

nikakva opasnost 0,05 mg/m³

Nije utvrđena nikakva

opasnost

Koža

Tvar je nagrizajuća

(nagrizanje: >

15%).

Nije utvrđena

nikakva opasnost

Tvar je

nagrizajuća.

Nagrizanje: >15%.


opasnost

DNEL vrijednosti za opću populaciju

Način

izlaganja

Akutni lokalni

učinci

Akutni sustavni

učinci

Kronični lokalni

učinci

Kronični sustavni

učinci

Oralno Nema podataka Nije utvrđena

nikakva opasnost

Nije utvrđena

nikakva opasnost


opasnost

Udisanje Nije utvrđena

nikakva opasnost

Nije utvrđena

nikakva opasnost 0,65 mg/m³


opasnost

Koža Nagrizajuće: > 15% Nije utvrđena

nikakva opasnost Nagrizajuće: > 15%


opasnost

Značajno dodatno inhalacijsko izlaganje (veće od razina koje su rezultat drugih izvora uključujući

sagorijevanje fosilnih goriva) opće populacije nije predviđeno; DNEL/DMEL vrijednosti stoga nisu

predviđene. Nije predviđeno izlaganje opće populacije putem kože. Izlaganje opće populacije oralnim putem

nije relevantno i u svakom slučaju se ne bi moglo razlučiti od utjecaja ionskih vrsta koje se javljaju u prirodi.

Način izlaganja PNEC vrijednosti

Slatka voda 0,0025 mg/l

Slatkovodni sediment 2 x 10-3 mg/kg

Morska voda 0,00025 mg/l

Morski sedimenti 2 x 10-3 mg/kg

Hranidbeni lanac Nije utvrđena nikakva opasnost

Mikroorganizmi kod obrade sedimenta 8,8 mg/l

Tlo (poljoprivredno) Nije utvrđena nikakva opasnost

Zrak Nije utvrđena nikakva opasnost

8.2. Nadzor nad izloženošću

Scenariij izloženosti koji sadrže informacije o nadzoru izloženosti priloženi su uz ovaj sigurnosno-tehnički

list.

8.2.1. Ključni podaci za kontrolu izloženosti radnika

Odgovarajuća OZS za sprječavanje dodira s kožom jesu zaštitnaodjeća, kacige, rukavice, zaštitne naočale i

čizme otporne na kiselinu. Radnici koji su uključeni u uporabu, rukovanje, uzimanje uzoraka i prijenos


SUMPORNA KISELINA

List : 8/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

materijala osposobljeni su prema procedurama; zaštitna oprema je namijenjena samo kao predostrožnost za

najgori mogući scenarij kako bi se smanjilo izlaganje i rizici (vidjeti detaljnije u Scenarijima izloženosti).

Zaštita kože: ovisno o riziku koristiti prianjajuću dugu pregaču i čizme (HRN EN ISO 20347) ili odgovarajuću odjeću

za zaštitu od kemikalija (HRN EN 13034),

zaštitna odjeća trebala biti otporna na kiseline,

koristiti zaštitne rukavice sukladno HRN EN 374:

• prikladni materijali za zaštitne rukavice (sumporna kiselina 50% m/m , vrijeme prodiranja ≥ 8

sati): neopren - CR (0,5 mm); nitrilna guma/nitrilni lateks - NBR (0,35 mm); butilna guma -

butil (0,5 mm); fluoro ugljična guma - FKM (0,4 mm); polivinil klorid - PVC (0,5 mm).

• neprikladni materijali za zaštitne rukavice zbog razgradnje, teškog oticanja ili kratkog vremena

prodiranja: prirodna guma/prirodni lateks – NR. Tekstilne ili kožne rukavice su u potpunosti

neprikladne.

• prikladni materijali za zaštitne rukavice (sumporna kiselina 96% m/m, vrijeme prodiranja ≥ 8

sati): fluoro uglijična guma - FKM (0,4 mm). Zaštitne rukavice od sljedećih materijala ne bi se

trebale koristiti dulje od 2 sata u komadu (vrijeme prodiranja ≥ 2 sata): butilna guma - butil (0,5

mm).

• neprikladni materijali za zaštitne rukavice zbog razgradnje, teškog oticanja ili kratkog vremena

prodiranja: prirodna guma/prirodni lateks - NR; polikloropren - CR; nitrilna guma/nitrilni lateks

- NBR; polivinil klorid - PVC.

Zaštita dišnih putova: zaštita dišnih puteva: filtar P2 ili P3 za čestice, označen bijelom bojom (HRN EN 143),

koristiti izolacijske aparate (HRN EN 137) za koncentracije iznad uporabnih ograničenja za filtarske

uređaje, za koncentracije kisika niže od 17 % volumnih ili u nejasnim okolnostima.

Zaštita za oči: koristiti naočale za zaštitu od kemikalija (HRN EN 166),

ako postoji rizik za lice, kao i za oči, mora se koristiti zaštitni vizir (HRN EN 166),

koristiti punu masku ako nastaju pare ili aerosoli koji mogu ozlijediti oči (HRN EN 136).

8.2.2. Nadzor nad izloženošću okoliša

Bilo kakav plin koji izađe iz spremnika odvodi se cjevovodom kako bi se mogao obraditi i ukloniti.

Emisije otpadnog plina pročišćavaju se nakon čega se mogu preusmjeravati u tok otpadne vode. Tekući otpadi

se tretiraju (neutralizacija) prije ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi a talog iz

postrojenja za pročišćavanje otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište opasnog otpada i ne koristi se

u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje bilo kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Pročišćavanje

otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.

ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva

9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima

Svojstvo Jedinica Vrijednost Referentni uvjeti

Izgled Bezbojna tekućina Temperatura (20 C) i tlak (1013 hPa).

Miris Bez mirisa

Prag mirisa ppm Nije primjenjivo


SUMPORNA KISELINA

List : 9/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

pH < 1 20 C

Talište/ledište C 10,4 do 10,9 100%-tna sumporna kiselina

-36,78 65%-tna sumporna kiselina

Početna točka vrenja i područje

vrenja C

310-335 98%-tna sumporna kiselina, 1013 hPa

360 77%-tna sumporna kiselina, 1013 hPa

Plamište C Nema dostupnih

podataka

Brzina isparavanja Nema dostupnih

podataka

Zapaljivost Nije zapaljivo

Gornja/donja granica zapaljivosti

ili granice eksplozivnosti % Nije zapaljivo

Tlak pare Pa 6 90%-tna sumporna kiselina, 20 C

214 65%-tna sumporna kiselina, 20 C

Gustoća pare g/cm3 Nema dostupnih

podataka

Relativna gustoća 1,81-1,83 90-100%-tna sumporna kiselina, 20 C

Topljivost(i) g/l Miješa se u svim

omjerima Voda, 20 C

Koeficijent raspodjele:

n-oktanol/voda

Nema dostupnih

podataka Nije relevantno za tvari koje ioniziraju

Temperatura samozapaljenja C Nije samozapaljivo. Tvar je nezapaljiva tekućina.

Temperatura raspada C Nema dostupnih

podataka

Viskoznost mPa s 22,5 95%-tna sumporna kiselina, 20 C

Eksplozivna svojstva Nije eksplozivno

Oksidirajuća svojstva Ne ispunjava kriterije za

oksidirajuća svojstva

9.2. Ostale informacije

Konstanta disocijacije: pKa = 1,92

ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost

10.1. Reaktivnost

Razlaže se kod zagrijavanja iznad temperature vrelišta. Produkti raspada: sumporov trioksid. Vodena otopina

reagira kiselo. Djeluje oksidirajuće s povećanjem temperature. Koncentrirana sumporna kiselina može


SUMPORNA KISELINA

List : 10/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

razgraditi organske tvari.

10.2. Kemijska stabilnost

Nezapaljiva tekućina. Tvar je stabilna u normalnim uvjetima okoline i predviđenim uvjetima skladištenja i

rukovanja.

Može se miješati s vodom.

10.3. Mogućnost opasnih reakcija

Razlaže se prilikom zagrijavanja. Produkti raspada: sumporov trioksid i voda.

Primjenjuje se samo za koncentriranu sumpornu kiselinu: rizik od eksplozije u dodiru sa: zapaljivim tvarima, bromatima, karbidima, kloratima;

tvar može opasno reagirati s: reducensima, metalima, vrlo zapaljivim otapalima, zemno alkalijskim

oksidima, organskim tvarima.

10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati

Izravna toplina i visoke temperature kako bi se izbjeglo oslobađanje oksida sumporne kiseline i oštećivanje

spremnika. Izbjegavati kontakt s inkompatibilnim materijalima. Egzotermna reakcija s vodom.

10.5. Inkompatibilni materijali

Tvar može opasno reagirati s: zapaljivim tvarima, bromatima, karbidima, kloratima, kalijem, perkloratima,

reducensima, metalima, metalnim karbidima, koncentriranim amonijakom, zemno alkalijskim oksidima,

organskim tvarima.

10.6. Opasni proizvodi raspada

Prilikom zagrijavanja može doći do oslobađanja otrovnih sumporovih oksida.

ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije

11.1. Informacije o toksikološkim učincima

11.1.1. Akutna toksičnost

Akutna toksičnost

Način

izlaganja Metoda/vrste Efektivna doza Rezultati

Udisanje

ekvivalentno ili slično

Smjernici OECD-a 403 /

štakor (Fischer 344)

muški/ženski

LC50 (udisanje):

375 mg/m³ zrak

Kriteriji za razvrstavanje nisu zadovoljeni.

Utjecaj sumporne kiseline nakon udisanja u

potpunosti je uzrokovan lokalnim

nadraživanjem dišnih puteva.

Oralno/

dermalno OECD 401

LD50 (oralno):

2140 mg/kg tjelesne težine

REACH (stupac 2, Prilog VIII, poglavlje

8.5): test akutne toksičnosti ne mora se u

pravilu obaviti ako je tvar razvrstana kao

nagrizajuća za kožu.

Razlog za nerazvrstavanje: uvjerljivo, ali nedovoljno za razvrstavanje.


SUMPORNA KISELINA

List : 11/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

11.1.2. Nagrizanje/nadraživanje kože

Nagrizanje/nadraživanje kože

Način


Dišni

putevi

Studija je znanstveno

neopravdana. Nema dostupnih podataka Razvrstavanje: nagrizajuće

Koža Studija je znanstveno


Razlog za razvrstavanje: sumporna kiselina je navedena u Prilogu VI Pravilnika o razvrstavanju,

označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija NN 64/11, 63/12 (razvrstavanje: nagrizajuće).

11.1.3. Ozbiljno oštećenje/nadraživanje očiju

Ozbiljno oštećenje/nadraživanje očiju

Način


Oči Studija je znanstveno


Razlog za nerazvrstavanje: sumporna kiselina je navedena u Prilogu VI Pravilnika o razvrstavanju,

označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija NN 64/11, 63/12 (razvrstavanje: nagrizajuće).

Stoga studije nadraživanja oka nisu znanstveno opravdane te se isključuju na temelju dobrobiti životinja.

Iskustvo izlaganja ljudi također ukazuje na to da je tvar nagrizajuća.

11.1.4. Izazivanje preosjetljivosti dišnih puteva ili kože

Izazivanje preosjetljivosti dišnih putova ili kože

Način


Koža Studija je znanstveno

neopravdana. Nema dostupnih podataka

Ne izaziva preosjetljivost. Nagrizajuće za

kožu. Opsežno dugogodišnje profesionalno

izlaganje sumpornoj kiselini nije rezultiralo

izvještajima o izazivanju preosjetljivosti

kože.

Udisanje Nema dostupnih podataka Nema dostupnih podataka Ne izaziva preosjetljivost.

Razlog za nerazvrstavanje: nije predviđeno razvrstavanje za izazivanje preosjetljivosti kože ili dišnih puteva

na temelju teorijskih razmatranja te u nedostatku rezultata izlaganja ljudi nakon profesionalne uporabe

tijekom dugog vremenskog razdoblja.

11.1.5. Mutageni učinak na zametne stanice

Mutageni učinak na spolne stanice

Način



SUMPORNA KISELINA

List : 12/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Oralno

AMES - test ekvivalentan ili

sličan OECD 471 (Test

obrnutne bakterijske

mutacije).

Nije predviđeno razvrstavanje za

genotoksičnost.

Razlog za nerazvrstavanje: nedovoljno dokaza za razvrstavanje.

11.1.6. Karcinogenost

Razlog za nerazvrstavanje: neuvjerljivi podaci za razvrstavanje.

11.1.7. Reproduktivna toksičnost

Reproduktivna toksičnost

Način


Udisanje OECD 414 NOAEC: 19,3 mg/m3

Nije potrebno razvrstavanje.


11.1.8. TCOJ – jednokratno izlaganje


11.1.9. TCOP – ponavljano izlaganje

Razlog za nerazvrstavanje: neuvjerljivi podaci za razvrstavanje.

11.1.10. Opasnost od aspiracije

Razlog za nerazvrstavanje: nedostaju podaci za razvrstavanje.

11.1.11. Simptomi

Pogledati pododjeljak 4.2.

ODJELJAK 12.: Ekološke informacije

12.1. Toksičnost

12.1.1. Toksičnost za vodene organizme

Akutna (kratkotrajna) toksičnost

Efektivna doza

(vrijeme

izloženosti)/

testni materijal

Vrste/metoda Procjena Rezultati

Akutna LC50 (96h): > 16 Lepomis Za LC50 kod 96 sati za Sumporna kiselina neće


SUMPORNA KISELINA

List : 13/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

toksičnost za

ribe

mg/l test. mat.

(nominalno)

macrochirus

(sunčanica)

/ slatkovodno

statično 96-

satno LC50

mjerenje

sumpornu kiselinu na ribi

sunčanici bilo je utvrđeno da

je pH između 3,25 i 3,5,

ekvivalentna 16 do 28 mg/l.

uzrokovati štetne učinke za

ribe pri pH rasponu od 3,5-9.

Akutna

toksičnost za

vodene

beskralježnjake

EC50/LC50 za

(48 h): > 100

mg/l test.

mat. (nominalno)

temelji se na:

mobilnosti

Daphnia

magna

slatkovodno

statično

Smjernica

OECD 202

Nisu primijećeni toksični

učinci na Daphnia pri

graničnoj koncentraciji od

100 mg/l nakon 48 sati.

Sumporna kiselina neće


vodenbuhe pri ekološki

relevantnim pH vrijednostima.

Akutna

toksičnost za

alge

EC50 (72 h): >

100 mg/l test.

mat.(nominalno)

temelji se na

brzini rasta

Desmodesmus

subspicatus

(alge)

slatkovodno

statično

Smjernica

OECD 201

Sumporna kiselina neće


alge.

Sedimentni

organizmi Nema podataka Nema podataka

Ne očekuje se kopneno

izlaganje.

ne postoji opasnost za

sediment.

Kronična (dugootrajna) toksičnost

Efektivna doza

(vrijeme

izloženosti)/testn

i materijal

Vrste/metoda Procjena Rezultati

Riba

EC10/LC10 ili

NOEC za

slatkovodnu ribu:

0,025 mg/l

Jordanella

floridae/ protok Nema opasnih učinaka na ribe.

Vodeni

beskralješnjaci

EC10/LC10 ili

NOEC za

slatkovodne

beskralješnjake:

0,15 mg/l

Tanytarsus

dissimilis

Koncentracija bez zapaženog

učinka (NOEC) za T.

dissimilis (na temelju

reprodukcije) izložena

sumpornoj kiselini opažana

je da je pH 5.5, ekvivalentno

0,15 mg/l.

Reprodukcija i

smrtnost nisu bili narušeni

između pH 5,5 i 6,0.

Alge Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka

Opasnosti za vodeni okoliš – razlozi za nerazvrstavanje: uvjerljivo, ali nedovoljno za razvrstavanje.

12.1.2. Toksičnost za kopnene organizme

Ne očekuje se izlaganje kopnenih organizama.

12.1.3. Toksičnost za vodene mikro organizme u sustavima za pročišćavanje kanalizacije

Toksičnost za vodene mikroorganizme

Efektivna doza Vrste/metoda Procjena Rezultati


SUMPORNA KISELINA

List : 14/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

(vrijeme

izloženosti)/

testni materijal

Aktivni

slatkovodni

mulj

NOEC (37 d):

cca 26 g/l

Test. mat.

(nominalno)

na temelju:

brzine disanja

aktivni mulj,

slatkovodno,

statično

Nestandardna

studija koja

istražuje učinke na

bakterije u mulju

kanalizacije.

Analogija: toksične

učinke sumporne

kiseline potiče pH.

Pokazalo se da su bakterije

prilično neosjetljive na učinke

kisele pH u uvjetima ove studije

(pH 5,34-6,61).

Sulfatni ion je sam po sebi netoksičan za bakterije a određeni rodovi anaerobnih bakterija koriste ga kao izvor

energije.

12.2. Postojanost i razgradivost

Abiotička razgradnja

Vrijeme poluživota Metoda Procjena Napomena

Hidroliza

Pri koncentraciji od 0,1 mol/l u vodi,

sumporna kiselina je disocirana oko

93%.

Studija je znanstveno

neopravdana.

Biorazgradnja

Brzina

razgradnje (%)

Vrijeme

(d) Metoda Procjena Napomena

Anorganska tvar (REACH Prilog

VII stupac 2) Studija je znanstveno neopravdana.

12.3. Bioakumulacijski potencijal

Ne smatra se da sumporna kiselina ima bioakumulacijski potencijal. Sumporna kiselina lako se razlaže na

vodikove ione i sulfatne ione koji su prisutni u biološkim sustavima.

12.4. Pokretljivost u tlu

Budući da je sumporna kiselina vrlo topiva u vodi, izlaganje tla smatra se nerelevantnim.

12.5. Rezultati ocjenjivanja svojstava PBT i vPvB

Sukladno rezultatima procjene, sumporna kiselina nije PBT niti vPvB tvar.

12.6. Ostali štetni učinci

Nisu poznati.

ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje

13.1. Metode obrade otpada

13.1.1 Ostaci od proizvoda/onečišćena ambalaža


SUMPORNA KISELINA

List : 15/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Zbrinuti sukladno nacionalnim i regionalnim propisima. Izbor metode obrade otpada sukladno nacionalnim,

regionalnim i europskim propisima. Odgovornost s mogućnostima prilagodbe lokalnim uvjetima naslovljena

je na ovlaštenu tvrtku za zbrinjavanje opasnog otpada.

Identifikacija otpada KBO: 06 01 01* (sulfatna i sulfitna kiselina)

13.1.2. Informacije o obradi otpada

Ostaci od proizvoda: oprezno neutralizirati s kalciniranom sodom ili vapnom.

Onečišćena ambalaža: predati tvrtki ovlaštenoj za zbrinjavanje opasnog otpada.

13.1.3. Preporuke za zbrinjavanje

Ne ispuštati u odvode i kanalizaciju. Ne odlagati s ostalim industrijskim ili kućnim otpadom (vidjeti

pododjeljak 10.5).

ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu

14.1. UN broj

Koncentracija (m/m) UN broj

51 % 2796

> 51 % 1830

14.2. Ispravno otpremno ime UN

Koncentracija

(m/m) Ispravno otpremno ime UN

51 % SUMPORNA KISELINA s ne više od 51% kiseline ili BATERIJSKA TEKUĆINA,

KISELA

> 51 % SUMPORNA KISELINA s više od 51% kiseline

14.3. Prijevozni razred(i) opasnosti

ADR/RID/ADN/IMDG/ICAO: 8

14.4. Skupina pakiranja

ADR/RID/AND/IMDG/ICAO: PG II

14.5. Opasnosti za okoliš

ADR, RID, ADN, IMDG – nije opasno za okoliš;

ADN – štetno za vodeni okoliš (N3);

IMDG – nije zagađivač mora prema IMDG kodu.


SUMPORNA KISELINA

List : 16/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

14.6. Posebne mjere opreza za korisnika

ADR

prijevozna skupina: 2

Tunelski kod: (E)

Listica: 8

Klasifikacijska oznaka: C1

Oznaka opasnosti: 80

RID

prijevozna skupina: 2

Listica: 8


Oznaka opasnosti: 80

ADN

Listica: 8

Posebna oprema: PP, EP


Opasnosti: 8+N3

Posebne dodatne odredbe: 8, 22, 30, 34

ICAO/IATA

Listica: 8

IMP kod tereta: RCM

Putnički i teretni avion:

EQ: E2; Ltd Qty: 0,5 l/Pkg; Pkg Inst: Y840

Max Net Qty/Pkg: 1 l; Pkg Inst: 851

Teretni avion:

Pkg Inst: 855; Max Net Qty/Pkg: 30 l

ERG kod: 8L

IMDG

Koncentracija (m/m) Posebne predostrožnosti za korisnika

51%

Brod kategorije skladištenja B;

EmS: F-A, S-B

Segregacijska grupa 1: kiseline (Acids)

> 51%

Brod kategorije skladištenja C; Za čelične bačve, kategorija B.

EmS: F-A, S-B

Segregacijska grupa 1: kiseline (Acids)

Svi cjevovodi, spojnice i priključci koji se koriste za istovar proizvoda moraju biti izrađeni od materijala

otpornih na sumpornu kiselinu.

14.7. Prijevoz u razlivenom stanju u skladu s Prilogom II. MARPOL 73/78 i Kodeksom IBC

Naziv proizvoda: sumporna kiselina

Oznaka kategorije onečišćenosti (prema MARPOL-u Dodatak II): Y

Vrsta broda (prema Kodeksu IBC): 3

Oznake posebnih operativnih zahtjeva (prema Kodeksu IBC): 15.11, 15.16.2, 15.19.6

ODJELJAK 15.: Informacije o propisima

15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebni propisi za tvar ili smjesu

Zakon o kemikalijama, NN 150/05, 53/08, 49/11;

Pravilnik o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija, NN br. 23/08,

64/09, 113/10, 64/11, 63/12;

Zakon o zaštiti na radu, NN br. 75/09;

Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim

vrijednostima, NN 13/09;

Zakon o prijevozu opasnih tvari, NN br. 79/07;


SUMPORNA KISELINA

List : 17/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09;

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN br.

50/05, 39/09.

15.2. Ocjenjivanje kemijske sigurnosti

Sukladno članku 29. Zakona o kemikalijama (NN 93/13) Ocjenjivanje kemijske sigurnosti je provedeno za

tvar sumpornu kiselinu. Scenariji izloženosti nalaze se u Prilogu sigurnosno-tehničkog lista.

ODJELJAK 16.: Ostale informacije

16.1. Naznake o izmjenama u odnosu na prethodnu reviziju

Novi dokument.

16.2. Skraćenice i akronimi

AC - kategorija proizvoda,

ADN - europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima,

ADR - europski sporazum o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu,

CLP - razvrstavanje, označavanje i pakiranje,

DMEL - izvedena razina izloženosti minimalnog učinka,

DNEL - izvedena razina izloženosti bez učinka,

GHS - globalno harmonizirani sustav razvrstavanja i označavanja kemikalija,

IMDG - međunarodni pomorski kodeks za opasne terete,

IATA - međunarodna udruga za zračni prijevoz,

ICAO - Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva,

IOEL - indikativna granična vrijednost izlaganja na radnom mjestu,

IUPAC - međunarodna unija za čistu i primjenjenu kemiju,

KBO - kataloški broj otpada,

Kodeks IBC - međunarodni kodeks o kemikalijama u razlivenom stanju,

LC50 - srednja smrtna koncentracija,

LD50 - srednja smrtna doza,

MARPOL - međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja s brodova,

NOAEC - koncentracija bez zapaženog štetnog učinka,

NOAEL - doza bez zapaženog štetnog učinka,

NOAEC - koncentracija bez zapaženog učinka,

OEL - granična vrijednost izlaganja na radnom mjestu,

OZS - osobna zaštitna sredstva,

PBT - postojanost, bioakumulacija i toksičnost,

PC - kategorija proizvoda,

PNEC - predviđena koncentracija bez učinka,

PPE - osobna zaštitna oprema,

PROC - kategorija procesa,

REACH - registracija, evaluacija i autorizacija kemikalija,

RID - pravilnik o međunarodnom prijevozu opasnih tereta željeznicom,

SU - sektor korištenja,

TCOJ - toksičnost za ciljani organ, jednokratno izlaganje

TCOP - toksičnost za ciljani organ, ponavljano izlaganje

vPvB - vrlo postojano i vrlo bioakumulaivno.


SUMPORNA KISELINA

List : 18/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 2

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Sektori uporabe:

SU3: Industrijska uporaba: Uporabe tvari samostalno ili u smjesama na industrijskim lokacijama;

SU4: Proizvodnja prehrambenih proizvoda,

SU6b: Proizvodnja celuloze, papira i papirnatih proizvoda

SU8: Proizvodnja kemikalija u rinfuzi, na veliko (uključujući naftne proizvode),

SU9: Proizvodnja finih kemikalija,

SU10: Formulacija [miješanje] smjesa i/ili prepakiranje (isključujući legure),

SU14: Proizvodnja osnovnih metala, uključujući legure.

Kategorije proizvoda:

PC19: Intermedijer

Kategorije procesa:

PROC1: Uporaba u zatvorenom procesu, nema vjerojatnosti izlaganja;

PROC2: Uporaba u zatvorenom, kontinuiranom procesu s povremenim kontroliranim izlaganjem (uključujući

uzimanje uzoraka i održavanje);

PROC3: Uporaba u zatvorenom šaržnom procesu (sinteza ili formulacija)

PROC4: Uporaba u šaržnom procesu i drugim procesima (sinteza) gdje se javlja mogućnost izlaganja,

PROC5: Miješanje ili namješavanje u šaržnom procesu za formulaciju smjesa i artikala (višestruka primjena

i/ili značajan kontakt),

PROC8a: Prijenos tvari ili smjese (punjenje/pražnjenje) iz/u posude/velike spremnike u nenamjenskim

postrojenjima,

PROC8b: Prijenos tvari ili smjese (punjenje/pražnjenje) iz/u posude/velike spremnike u namjenskim

postrojenjima,

PROC9: Prijenos tvari ili smjese u male spremnike.

Kategorije ispuštanja u okoliš:

ERC1: Proizvodnja tvari

ERC2: Formulacija smjesa,

ERC6a: Industrijska uporaba koja rezultira proizvodnjom druge tvari (uporaba intermedijera).

16.3. Dodatne informacije

Ključna literatura i izvori podataka:

GESTIS baza podataka o opasnim tvarima (IFA - Institut für Arbeitschutz der Deutschen Gesetzlichen

Unfallversicherung, http://www.dguv.de/ifa/en/gestis/stoffdb/index.jsp )

Izvješće o kemijskoj sigurnosti (Chemical Safety Report, Sulphuric acid, Petrokemija/Novo

Mesto/Slovenia, 19.11.2010.)

Prilog koji proširuje sigurnosno-tehnički list (eSTL) sadrži:

• Scenarij izloženosti 1: Proizvodnja sumporne kiseline,

• Scenarij izloženosti 2: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i

organskih kemikalija uključujući gnojiva,

• Scenarij izloženosti 3: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline.

Napomena:

Navedeni podaci bazirani su na sadašnjem znanju i iskustvu. Svrha ovog Sigurnosno tehničkog lista je opisati

sigurnosne mjere vezane uz ovaj proizvod. Međutim, STL ne sadrži niti implicira garanciju sastava, svojstava

ili djelovanja proizvoda i neće proizvesti nikakav pravno valjani ugovorni odnos.

http://www.dguv.de/ifa/en/gestis/stoffdb/index.jsp

leSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST

SUMPORNA KISELINA

List : 19/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0

PRILOG SIGURNOSNO-TEHNIČKOM LISTU

1. Scenarij izloženosti: Proizvodnja sumporne kiseline

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

1. Naslov scenarija izloženosti

1.1. Slobodan kratki naslov

Proizvodnja sumporne kiseline

1.2. Sustavni naslov na temelju opisa uporabe

Sektori uporabe Nije primjenjivo

Kategorije proizvoda Nije primjenjivo

Kategorije procesa PROC1; PROC2; PROC3; PROC4; PROC8a; PROC8b; PROC9

Kategorija ispuštanja u okoliš ERC1

1.3. Opis aktivnosti i procesa koji su obuhvaćeni scenarijem izloženosti

Sumporna kiselina se najčešće proizvodi iz sumpora (prirodnog ili dobivenog rafiniranjem nafte) ili iz plina

koji sadrži sumpor a koji se ispušta uslijed obrade na visokoj temperaturi; primjerice taljenja metala ili

izgaranja fosilnih goriva. Sumporna kiselina se također može proizvoditi kao rezultat sustava za kontrolu

zagađenja koji izdvajaju sumpor. Može se primijeniti nekoliko postupaka kako bi se proizvela sumporna

kiselina, međutim, najtipičniji industrijski postupak je kontaktni postupak.

Iako postoji nekoliko drugih postupaka koji se primjenjuju za proizvodnju sumporne kiseline, kontaktni

postupak je daleko najčešći. Svi drugi postupci su, poput kontaktnog postupka, dobro zatvoreni, i razvrstani

kao PROC 1, ERC 1. Procjena izloženosti za kontaktni proces kao takva vrijedit će i za druge postupke.

Proizvedena sumporna kiselina može se zatim razrijediti s vodom ili kondenziranom parom kako bi se dobile

različite komercijalne koncentracije: 25% - 100%.

2. Radni uvjeti i mjere upravljanja rizicima

2.1. Kontrola izloženosti radnika

2.1.1. Karakteristike proizvoda

Vrsta informacija Polje za podatke Objašnjenje

Vrsta proizvoda Tvar kao takva Proizvod je u tekućem obliku u zatvorenom

spremniku.

Agregatno stanje proizvoda Tekućina

Koncentracija tvari u proizvodu 25-100%

2.1.2. Učestalost, trajanje i količine uporabe/izloženosti


Korištena količina po

radniku [radnom mjestu]

dnevno

Nema podataka

Izloženost radnika smatra se zanemarivom zbog

specijaliziranih sustava i zatvorene prirode proizvodnog

procesa.


SUMPORNA KISELINA

List : 20/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Trajanje po danu na radnom

mjestu [za jednog radnika] 8 h/d Standardni broj sati u jednom radnom danu

Učestalost na radnom mjestu 220 d/god. Standardni broj radnih dana godišnje

Ostale odrednice vezane uz

trajanje, učestalost i količinu

uporabe

Očekuje se

isprekidani

kontakt

Ovi zadaci rijetko traju punih 8 sati dnevno tako da se

pretpostavlja najgori scenarij.

2.1.3. Ostali zadani radni uvjeti koji utječu na izloženost radnika

Nisu poznati.

2.1.4. Čimbenici izloženosti radnika na koje ne utječe upravljanje rizicima

Volumen disanja i dodir s kožom pod uvjetima uporabe od strane radnika

Vrsta informacija Polje za

podatke Objašnjenje

Volumen disanja pod

uvjetima uporabe 10 m3/d

Standardna vrijednost za radnika koji udiše u 8-satnom radnom

danu.

Područje dodira kože s

tvari pod uvjetima

uporabe.

480 cm2

(ECETOC

zadano)

Zbog nagrizajuće prirode sumporne kiseline izloženost kože se

ne smatra relevantnom za karakterizaciju rizika jer se mora

spriječiti u svakom slučaju.

2.1.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (razini izvora) za sprječavanje ispuštanja

Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malom ili

nikakvom mogućnosti izlaganja. Zatvorenost te dobra radna praksa su obvezni, rukovanje sumpornom

kiselinom uključuje posebnu opremu i kontrolirane sustave s malo ili niti malo potencijala za izlaganje.

Cjevovodi i spremnici su zabrtvljeni.

2.1.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu emisije od izvora prema radniku

Lokalna odzračna ventilacija prema potrebi. Postrojenja koja se koriste u proizvodnji i uporabi sumporne

kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika odvodi se

cjevovodom kako bi se obradio, tj. kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao.

Zadržavanje i lokalna odzračna ventilacija


Obvezno sprječavanje širenja i

dobra radna praksa

Učinkovitost:

nepoznata.

Proizvodnja i rukovanje sumpornom kiselinom

uključuju posebnu opremu i zatvorene sustave s

malom ili nikakvom mogućnosti izlaganja.

Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe

sumporne kiseline obično se smještaju na otvorenom.

Lokalna odzračna ventilacija

prema potrebi.

Učinkovitost:

nepoznata.

2.1.7. Organizacijske mjere za sprečavanje/ograničavanje ispuštanja, raspršivanja i izloženosti


SUMPORNA KISELINA

List : 21/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Radnici u pravilu rade u odvojenoj upravljačkoj prostoriji bez izravnog kontakta s instalacijama u kojima je

smještena kiselina. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni

osposobljeni su prema procedurama i zaštitnoj opremi.

2.1.8. Uvjeti i mjere koje se odnose na osobnu zaštitu

Radnici nose zaštitna odjela otporna na kemikalije (zaštita za lice/oči, kaciga, rukavice, čizme i zaštitni

kombinezon).

Tamo gdje je potrebno koristi se zaštita za dišne putove (kao filtri P3). Potrebno je imati sigurnosni tuš u

blizini za slučaj nehotičnog izlijevanja.

Osobna zaštitna oprema (OZS)


Vrsta OZS (rukavice, respirator,

štitnik za lice)

Učinkovitost:

nepoznata.

Proizvodnja i rukovanje sumpornom kiselinom

uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave s

malom ili nikakvom mogućnosti izlaganja.

Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe

sumporne kiseline obično se smještaju na

otvorenom. Bilo kakav plin koji izađe iz spremnika u

zatvorenom prostoru odvodi se cjevovodom kako bi

se mogao obraditi.

2.2. Kontrola izloženosti okoliša


Sumporna kiselina može se razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku

uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost za 95% sumpornu

kiselinu na 20 stupnjeva Celzijusa iznosi 22,5 cP (0,0225 Pa s; 22,5 mPa s).




Godišnja upotrijebljena

količina po lokaciji

1 200 000

t/god. Najgori mogući slučaj za proizvodnu lokaciju

Dani emisije po lokaciji Do 365 d/god. Procijenjeni broj dana emisije na temelju kontinuirane

proizvodnje

Za dodatne informacije pogledati 2.1.2.

2.2.3. Ostali zadani radni uvjeti koji utječu na izloženost okoliša

Nisu poznati.

2.2.4. Ekološki čimbenici na koje ne utječe upravljanje rizicima


SUMPORNA KISELINA

List : 22/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Uvjeti koji dovode do razrjeđivanja početnog ispuštanja u okoliš

Vrsta informacija Vrijednosti Objašnjenje

Volumen ispusta postrojenja za

pročišćavanje kanalizacije 2000 m3/d

EUSES zadana vrijednost za postrojenje za obradu

otpadnih voda

Dostupni volumen riječne vode koji će

primiti emisije s lokacije 20 000 m3/d

Standardna brzina protoka ERC dovodi do

deseterostrukog razrjeđivanja u prijemnoj vodi.

2.2.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (izvor) za sprječavanje/ograničavanje ispuštanja i

izlaganja okoliša

Proizvodnja i uporaba sumporne kiseline može uključivati posebnu opremu i zatvorene sustave visokog

integriteta s malom ili nikakvom mogućnosti izlaganja.

2.2.6. Tehnički uvjeti i mjere za kontrolu raspršivanja od izvora prema okolišu

Ispusni plinovi mogu se filtrirati i pročišćavati; to obično uklanja >99% sumporovih oksida. Otjecanje se

kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Emisije u okoliš su ograničene određenim procesom za obradu otpada

dizajniranim tako da ograniči izloženost okoliša u svim relevantnim segmentima. Emisije otpadnog plina se

pročišćavaju i zatim se mogu preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje moguće emisije

atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. Tekući otpadi se tretiraju (neutralizacija) prije

ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi, a talog iz postrojenja za pročišćavanje

otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se

isključuje bilo kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Pročišćavanje otpadne vode obično se izvodi

neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.

2.2.7. Učinkovitost mjera upravljanja rizicima i izračun čimbenika emisija

Emisije otpadnog plina pročišćavaju se i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje

moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju ili površinske vode. To obično uklanja >99% sumporovih

oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadžaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625

(raspon 200 – 770) mg / Nm3. Tipičan protok SO2: < 2 kg SO2 / t H2SO4.

Mjere upravljanja rizicima vezano uz emisije u okoliš s industrijskih lokacija


Preliminarna obrada otpadne vode na

lokaciji

Kemijska

predobrada ili

postrojenje za

obradu otpadnih

voda na lokaciji.

Otpadne vode se u pravilu obrađuju u postrojenju za

obradu otpadne vode na proivodnoj lokaciji i neutraliziraju

prije nego dosegnu dio postrojenja za biološku obradu

otpadne vode ili će se tretirati na lokaciji proizvodnje

metodama kemijske neutralizacije prije ispuštanja u

komunalni sustav za obradu otpadne vode ili u okoliš.

Rezultirajući dio inicijalno primjenjene

količine u otpadnoj vodi ispuštenoj s

lokacije u vanjski kanalizacijski sustav

Varira ovisno o

sustavu.

Proces neutralizacije je iznimno učinkovit, a pH monitori

su instalirani kako bi se osiguralo da je došlo do kompletne

neutralizacije i uklanjanja.

Umanjenje zračnih emisija

Učinkovitost:

implementirane

odgovarajuće

Ispušni plinovi se pročišćavaju.


SUMPORNA KISELINA

List : 23/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

mjere

Obrada otpada na lokaciji Učinkovitost:

potpuna

Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit uz

postizanje gotovo potpune neutralizacije. pH alarmi su

primijenjeni kako bi se osiguralo da je neutralizacija

uspješna.

Brzina ispuštanja otpadne vode

(postrojenja za pročišćavanje otpadne

vode)

2 000 m3/d Standardno: 2 000 m3/d

Prikupljanje taloga za poljoprivredu ili

vrtlarstvo Ne

Sav talog se skuplja i spaljuje ili šalje na odlagalište

otpada.

Rezultirajući dio inicijalno

primijenjene količine u otpadnoj vodi

ispuštenoj s lokacije

0,01% U procjeni drugog stupnja razmotreno je uklanjanje

neutralizacijom.

2.2.8. Mjere koje se odnose na otpad

Frakcije tvari u otpadu i mjere upravljanja otpadom


Količina tvari u otpadnoj vodi koja je rezultat navedenih primjena

pokrivenih scenarijem izloženosti 0 kg/d

Vrijednost procjene drugog

stupnja temeljena na

specijaliziranim procedurama

obrade otpadne vode.

Količina tvari u otpadu rezultira iz vijeka trajanja artikala Nije primjenjivo

Vrsta otpada, prikladni kodovi za otpad Odgovarajući EWC

kod(ovi)

Vrsta vanjske obrade sa ciljem reciklaže ili oporabe tvari Nema.

Vrsta vanjske obrade sa ciljem konačnog odlaganje otpada Spaljivanje ili

odlagalište

Dio tvari koji se ispušta u okoliš putem zraka pri rukovanju

otpadom Nije primjenjivo

3. Procjena izloženosti

3.1. Procjena izloženosti na radnom mjestu

Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini uslijed proizvodnje provedena je za procese relevantne za

ovaj Scenarij izloženosti kako je specificirano PROC kodovima. Najprije je proveden preliminarni analitički

stupanj procjene (Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC-a (TRA) model. Detaljniji

analitički stupanj (Stupanj 2) proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).

3.1.1. Akutna/kratkotrajna i dugotrajna izloženost

Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalno nadraživanje i nagrizanje kože. Neprikladna

procjena Stupnja 1 izloženosti udisanjem vezano uz ovaj Scenarij izloženosti izvedena pomoću ECETOC


SUMPORNA KISELINA

List : 24/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

TRA modela rafinirana je korištenjem inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH

tool (ART). Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjim tablicama.

Stupanj 2: koncentracije akutne/kratkotrajne i dugotrajne izloženosti izvedene pomoću ART modela

Opis aktivnosti PROC Agregatno

stanje

Procije-

njena

izloženost

(mg/m3)

Kratkotrajna

koncentracija

Procijenjena

izloženost

(mg/m3)

Dugotrajna

koncentracija

50%-tne

vrijednosti

90%-tne

vrijednosti

50%-tne

vrijednosti

90%-tne

vrijednosti

Proizvodnja (zatvoreni sustav

visokog integriteta,

uključujući uzimanje

uzoraka)

1 Tekućina 8,2 x 10-10 9,3 x 10-9 3,6 x 10-9 9,4 x 10-9

Proizvodnja i uzorkovanje

(povremeno izlaganje) 2 Tekućina 8,2 x 10-9 9,2 x 10-8 3,6 x 10-8 9,2 x 10-8

Proizvodnja, prijenos i

uzorkovanje 3 Tekućina 3,7 x 10-5 4,2 x 10-4 1,6 x 10-4 4,2 x 10-4

Proizvodnja, prijenos i

uzorkovanje (vjerojatnost

izlaganja)

4 Tekućina 1,2 x 10-3 1,4 x 10-2 5,4 x 10-3 1,4 x 10-2

Utovar/prijenos 8a Tekućina 2,0 x 10-3 2,3 x 10-2 8,8 x 10-2 2,3 x 10-2

Utovar/prijenos 8b Tekućina 1,1 x 10-5 1,2 x 10-4 4,8 x 10-5 4,8 x 10-6

Utovar/ prijenos (mali

spremnici) 9 Tekućina 8,1 x 10-4 3,2 x 10-3 3,2 x 10-3 2,8 x 10-3

3.1.2. Izloženost neprofesionalnih korisnika

Nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom procesa povezanih sa Scenarijem izloženosti 1 jer on

uključuje samo zatvorene industrijske procese.

3.1.3. Neizravna izloženost ljudi preko okoliša (oralno)

Očekuje se da će indirektna izloženost ljudi preko okoliša biti zanemariva. Sumporna kiselina može se u

potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće ostati u bilo kojem segmentu okoliša gdje bi moglo doći do

indirektne izloženosti ljudi. Nadalje niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne

uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je na lokaciji postrojenja za

obradu otpadnih voda gdje se primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da je uklanjanje u

postrojenja za obradu otpadnih voda učinkovito tako da se očekuje da će sekundarna izloženost drugih

prijemnih segmenata biti minimalna. Zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja koje su izvor ljudske

prehrane nisu predviđeni.

3.1.4. Kvantitativna karakterizacija rizika za radnike

Put PROC

kod

Koncentracije

izloženosti

(mg/m3)

Glavna krajnja točka

toksičnosti / kritični

učinak

DNEL

(mg/m3)

Karakterizacija

rizika


SUMPORNA KISELINA

List : 25/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Akutni

lokalni

učinci

Udisanje

PROC 1 9,3 x 10-9 Nadraživanje dišnih

puteva i nagrizanje 0,1 9,2 x 10-7







PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih


PROC 8b 1,2 x10-4 Nadraživanje dišnih

puteva i nagrizanje 0,1 3,2 x-10-2



Dugotrajni

lokalni

učinci

Udisanje

PROC 1 9,4 x10-9 Nadraživanje dišnih

puteva i nagrizanje 0,05 1,8 x10-6









PROC 8b 4,8 x 10-6 Nadraživanje dišnih




3.2. Procjena izloženosti okoliša

Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijom na prvom stupnju s konzervativnim

procjenama i standardnim vrijednostima implementiranim uvjetima ERC kategorije. Za procjenu drugog

stupnja u EUSES-u prikladniji detalji i ulazni podaci su izabrani da najbolje odgovaraju opisu uporabe

sumporne kiseline kao intermedijera.

Procjena drugog stupnja (Stupanj 2): predviđeno ispuštanje u okoliš

ERC Segmenti Predviđena

ispuštanja

Izmjereno

ispuštanje Objašnjenje/izvor mjerenih podataka

1 Slatkovodna voda

(nakon obrade u 0 kg/d

Nema

podataka

Na temelju učinkovitosti neutralizacijskog

procesa.


SUMPORNA KISELINA

List : 26/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

postrojenju za obradu

otpadnih voda)

Ispuštanje u zrak 33,3 kg/d Nema

podataka

Temeljeno na najgorem scenariju izmjerenih

proizvodnih emisija.

Tlo (samo izravno)

Poljoprivredna zemlja 0 kg/d

Nema

podataka

Ne očekuje se izravan gubitak u tlo za ovu

ERC kategoriju.

3.2.1. Koncentracija izloženosti u postrojenjima za obradu otpadnih voda

U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), odmah se razdvaja na

vodikove ione i sulfatne ione (pri svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može

miješati s vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki

bezopasni sulfatni (SO42-) anion i vodikov (H3O+) kation.

Sumporna kiselina se proizvodi na veliko, općenito na velikim proizvodnim lokacijama, koje će imati

postrojenja namijenjena za obradu otpadnih voda, uključujući i kemijsku i biološku obradu, što rješava

problem ispuštanja u okoliš.

Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će se trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u

postrojenje za obradu. Postupci neutralizacije primjenjuju se kako bi se spriječio utjecaj na pH prijamne vode.

Navedene su izmjerene pH vrijednosti koje potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.

Stupanj 2: koncentracije u otpadnim vodama

ERC za segment

Procijenjene

koncentracije

izloženosti

Izmjerene

koncentracije

izloženosti Objašnjenje/izvor mjerenih podataka

vrijednost jedinica vrijednost jedinica

Otpadna voda prije

pročišćavanja 120 000 mg/ l

Nije

primjenjivo mg/ l

Otpadna kanalizacijska

voda (nakon obrade u

postrojenju za obradu

otpadne vode)

0 mg/ l Nije

primjenjivo mg/ l

Potpuno uklanjanje zahvaljujući obradi na

lokaciji.

Lokalni slatkovodni 0 mg/ l Nije

primjenjivo mg/ l

Deseterostruko razrjeđivanje prijamnim

vodama

3.2.2. Koncentracija izloženosti u vodenom segmentu

Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije u okolišu (PEC) u vodenom segmentu

Segmenti

Lokalna

vodena konc. (mg/l)

Obrazloženje Vodena PEC (lokalna mg/l)

Obrazloženje


SUMPORNA KISELINA

List : 27/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Slatkovodno 0 7,0 x 10-7

Morska voda 0 Deseterostruko razrjeđivanje

prijamnim vodama

1,0 x 10-4

Isprekidana

ispuštanja u vodu

Nije

primjenjivo

Isprekidano ispuštanje nije

relevantno

Nije

primjenjivo

Isprekidano ispuštanje

nije relevantno

3.2.3. Koncentracija izloženosti u sedimentima

Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), brzo i potpuno se razdvaja u vodi. U svim

koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao sulfatni anion i vodikov kation te se ne

očekuje da će se akumulirati u sedimentu. Ipak PEC vrijednosti sedimenta izračunavate pomoću EUSES-a

prikazane su niže.

Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu vodenog sedimenta

Segmenti Lokalna koncentracija Vodeni PEC (lokalni)

Slatkovodni sediment (u mg/kg) 0 6,7 x 10-7

Morski sediment (u mg/kg) 0 8,2 x 10-8

3.2.4. Koncentracije izloženosti u tlu i podzemnim vodama

S obzirom na brzo razlaganje sumporne kiseline u vodi i vrlo ograničene atmosferske emisije, ne očekuje se

značajna izloženosti tla ili podzemnih voda. Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione

u dodiru s atmosferskom vlagom. Vodikovi ioni, iako se kao takvi ne raspadaju zbog svoje elementarne

prirode, pridonose pH vrijednosti lokalnog okoliša. Sulfatni ioni se inkorporiraju u razne mineralne vrste koje

su prisutne u okolišu. Ipak, izračunate PEC vrijednosti za tlo i podzemne vode predstavljene su ispod.

Stupanj 2: Lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu tla i podzemnih voda

Segmenti Lokalna koncentracija PEC vrijednost (lokalna)

Poljoprivredno tlo (prosjek preko 30 dana, u mg/kg) 3,5 x 10-5 4,7 x 10-5

Podzemna voda (mg/l) 3,5 x 10-4 3,5 x 10-4

3.2.5. Atmosferski segment

Atmosferske emisije kontroliraju se ili uporabom u potpunosti zatvorenih sustava ili pročišćavača u kojima se

kontroliraju svi plinovi koji sadrže sumpor. Nadalje, regionalna PEC vrijednost u zraku za proizvodnju

sumporne kiseline vrlo je nizak što indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i

zanemariv rizik za regionalni okoliš.

Stupanj 2: Predviđena koncentracija izloženosti (PEC) u zraku

ERC Lokalna

konc.

PEC zraka (lokalna+region

alna) Obrazloženje

1 Godišnji prosječni PEC u zraku, ukupno

(mg/m3) 0.0091 0.0091

Procijenjeno uz pomoć EUSES-a

2.1.


SUMPORNA KISELINA

List : 28/49

Datum:

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

3.2.6. Koncentracija izloženosti relevantna za prehrambeni lanac (sekundarno trovanje)

Sumporna kiselina se u potpunosti može miješati s vodom tako da se očekuje da će uklanjanje u svim

vodenim sustavima i uklanjanje preko sustava za obradu otpadnih biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra malo

vjerojatnim da će ljudi biti indirektno izloženi bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim vodama

ili tlima ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.

3.2.7. Karakterizacija rizika za okoliš

Karakterizacija rizika za sustave za obradu kanalizacijskih otpadnih voda

Segmenti PEC, mg/l PNEC, mg/l PEC/PNEC Komentari

Stupanj 2: postrojenje

za obradu otpadnih

voda

0 8,8 0

U procjeni drugog stupnja sva otpadna kiselina

je neutralizirana i uklonjena prije nego uđe u

bilo kakvu biološku fazu STP-a. Kao takva

nema izloženosti niti rizika.

Karakterizacija rizika za vodeni segment

Segmenti PEC, mg/l PNEC, mg/l PEC/PNEC Komentari

Stupanj 2:

slatkovodno 7,0 x 10-7 0,0025 2,8 x 10-4 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2

Stupanj 2: sediment 6,7 x 10-7 0,002 3,3 x 10-4 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2

Stupanj 2: morski

sediment 8,2 x 10-8 0,002 4,1 x 10-5 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2

Stupanj 2: morsko 1,0 x 10-7 0,00025 4,0 x 10-4 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2

lSIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST

SUMPORNA KISELINA

List : 29/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0


2. Scenarij izloženosti: Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih kemikalija

uključujući gnojiva

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.



Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i organskih kemikalija uključujući

gnojiva


Sektori uporabe SU3; SU4; SU6b; SU8; SU9; SU14

Kategorije proizvoda PC19

Kategorije procesa PROC1; PROC2; PROC3; PROC4; PROC8a; PROC8b; PROC9

Kategorija ispuštanja u okoliš ERC6a


Uporaba sumporne kiseline kao intermedijera u proizvodnji anorganskih i organskih kemikalija uključujući i

proizvodnju gnojiva, proizvodnju ulja koja se koriste za lipolizu, sulfate, dušična gnojiva, granulaciju složenih

gnojiva, fosfornu kiselinu (mokri postupak), titanijev dioksid (sulfatni put), fluorovodičnu kiselinu, fine i

specijalne kemikalije. Uz ove uporabe scenarij izloženosti za intermedijernu uporabu također uključuje

reaktivnu uporabu u obradi vode, uporabu kao granulacijskog sredstva i uporabu kao sredstva za štavljenje,

dok se sumporna kiselina upotrebljava u kemijskoj sintezi za nastajanje sulfata. Velika postrojenja znače da su

svi spremnici i reaktori smješteni na otvorenom prostoru, njima rukuje mali broj rukovaoca koji rade u

zasebnoj zatvorenoj upravljačkoj prostoriji. Spajanje i razdvajanje pri utovaru i istovaru cestovne/željezničke

cisterne u pravilu se odvija na otvorenom.





Vrsta proizvoda Tvar kao takva Proizvod je u tekućem obliku u

zatvorenom spremniku cisterne.


Koncentracija tvari u proizvodu Nije dostupno Sumporna kiselina se koristi u procesu



Korištena količina po radniku

[radnom mjestu] dnevno Nema podataka

Kontakt radnika je u pravilu kratak jer se

većinom radnji upravlja daljinski, a uzimanje

uzoraka/analiza kratko traje.


SUMPORNA KISELINA

List : 30/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Trajanje po danu na radnom mjestu

[za jednog radnika] 8 h/d Standardni broj sati u jednom radnom danu


Ostale odrednice vezane uz trajanje,

učestalost i količinu uporabe

Očekuje se

isprekidani kontakt

Ovi zadaci rijetko traju punih 8 sati dnevno

tako da se pretpostavlja najgori scenarij.

2.1.3. Ostali dani radni uvjeti koji utječu na izloženost radnika

Nisu poznati.


Volumen disanja i dodir s kožom pod uvjetima uporabe od strane radnika



Volumen disanja pod

uvjetima uporabe 10 m3/d Zadana vrijednost za radnika koji udiše u 8-satnom radnom danu.

Područje dodira s kožom

s tvari pod uvjetima

uporabe.

480 cm2

(ECETOC

zadano)

Zbog nagrizajuće prirode sumporne kiseline izloženost kože se ne

smatra relevantnom za karakterizaciju rizika jer se mora spriječiti

u svakom slučaju.


Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malom ili

nikakvom mogućnosti izlaganja. Zatvorenost te dobra radna praksa su obvezni, rukovanje sumpornom

kiselinom uključuje posebnu opremu i kontrolirane sustave s malo ili niti malo potencijala za izlaganje.

Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i izolirani.



kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika u zatvorenom

prostoru odvodi se cjevovodom kako bi se obradio, tj kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao. Cjevovodi za

odvod plina također se koriste ako se punjenje cestovnih tankera odvija pod pokrovom.



Obvezno sprječavanje

širenja i dobra radna praksa

Učinkovitost:

nepoznata

Rukovanje sumpornom kiselinom uključuje posebnu

opremu i kontrolirane sustave s malom ili nikakvom

mogućnosti izlaganja. Postrojenja uključena u


SUMPORNA KISELINA

List : 31/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Lokalna odzračna ventilacija

prema potrebi.

Učinkovitost:

nepoznata

proizvodnju i uporabe sumporne kiseline obično se

smještaju na otvorenom. Bilo kakav plin koji izađe iz

spremnika odvodi se cjevovodom kako bi se mogao

obraditi tj. ukloniti i očistiti i/ili filtrirati.


Radnici u pravilu rade u odvojenoj upravljačkoj sobi bez izravnog kontakta s instalacijama u kojima je

smješten materijal. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni

obučeni su u vezi postupaka i zaštitne opreme koja je namijenjena samo kao predostrožnost za najgori scenarij

kako bi se smanjila izloženost i rizici.


Radnici koriste zaštitna odjela (zaštita za lice/oči, kaciga, rukavice, čizme i zaštitni kombinezon koji su

otporni na kiselinu). Prema potrebi se koristi zaštita za dišne puteve.

Osbna zaštitna oprema (OZS)


Vrsta OZS (rukavice,

respirator, štitnik za lice)

Učinkovitost:

nepoznata

Rukovanje sumpornom kiselinom uključuje posebnu opremu

i kontrolirane sustave s malom ili nikakvom mogućnosti

izlaganja. Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe

sumporne kiseline obično se smještaju na otvorenom. Bilo

kakav plin koji izađe iz spremnika odvodi se cjevovodom

kako bi se mogao obraditi tj. ukloniti i očistiti i/ili filtrirati.



Sumporna se kiselina može razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku

uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost od 22.5 cP (0.0225 Pa

s; 22.5 mPa s) je prijavljena za 95% sumporne kiseline na 20 stupnjeva Celzijusa.



podatke

Objašnjenje

Godišnja upotrebljena

količina po lokaciji.

300 000

t/god.

Najgori slučaj za pojedinačnu lokaciju

Dani emisije po lokaciji 365 d/god. Procijenjeni broj dana emisije na temelju kontinuirane

proizvodnje

Za više informacija pogledati pododjeljak 2.1.2.

2.2.3. Ostali zadani radni uvjeti koji utječu na izloženost okoliša


SUMPORNA KISELINA

List : 32/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Nisu poznati.





obradu kanalizacije 2000 m3/d

EUSES zadana vrijednost za standardno

postrojenje za obradu otpadnih voda na

proizvodnoj lokaciji

Dostupni volumen riječne vode koji

će primiti emisije s lokacije 20 000 m3/d



2.2.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (izvor) za sprječavanje/ograničavanje

ispuštanja i izlaganja okoliša

Uporaba sumporne kiseline uključuje posebnu opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malo ili niti

malo mogućnosti izlaganja.


Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. Otjecanje se

kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Tekući otpadi se tretiraju (neutralizacija do neutralnog pH) prije

ispuštanja kako bi se uklonila sumporna kiselina u otpadnoj vodi a talog iz postrojenja za obradu otpadne

vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje bilo

kakvo zagađivanje tla rasprostiranjem taloga. Obrada otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon

koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.


Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje


oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadžaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625

(raspon 200 – 770) mg / Nm3. Tipičan protok kroz: SO2 < 2 kg SO2 / t H2SO4.

Mjere upravljanja rizicima vezano uz emisije u okoliš s industrijskih lokacija


Preliminarna obrada otpadne vode

na lokaciji

Kemijska predobrada ili

postrojenje za obradu

otpadnih voda

na lokaciji.

Otpadne vode se u pravilu obrađuju pomoću postrojenja

za obradu otpadne vode na lokaciji što će se

neutralizirati prije nego dosegne biološki toranj

postrojenja za obradu otpadne vode ili će se tretirati na

lokaciji metodama kemijske neutralizacije prije

ispuštanja u komunalno postrojenje za obradu otpadnih

voda ili u okoliš


primijenjene količine u otpadnoj

vodi ispušten s lokacije u

Varira ovisno o sustavu.

Proces neutralizacije je iznimno učinkovit, a pH

monitori su instalirani kako bi se osiguralo da je došlo

do kompletne neutralizacije i uklanjanja.


SUMPORNA KISELINA

List : 33/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

kanalizacijski sustav

Umanjenje zračnih emisija

Učinkovitost:

implementirane

odgovarajuće mjere

Ispušni plinovi se pročišćavaju.

Obrada otpada na lokaciji Učinkovitost: potpuna

Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit

uz postizanje gotovo potpune neutralizacije. pH alarmi

su primjenjeni kako bi se osiguralo da je došlo do

uspješne neutralizacije.

Brzina ispuštanja otpadne vode

(postrojenja za obradu otpadne

vode)

2 000 m3/d Zadano: 2 000 m3/d

Prikupljanje taloga za

poljoprivredu ili vrtlarstvo Ne

Sav talog se skuplja i spaljuje ili šalje na odlagalište

otpada.


primijenjene količine u otpadnoj

vodi ispuštenoj s lokacije

Manje od 0.01% U procjeni drugog sloja razmotreno je uklanjanje

neutralizacijom.


Frakcije tvari u otpadu i mjere upravljanja otpadom


Količina tvari u otpadnoj vodi koja je rezultat

navedenih primjena pokrivenih scenarijem

izloženosti

0 kg/d

Vrijednost stupnja 2 temeljena na

specijaliziranim procedurama obrade

otpadne vode.

Količina tvari u otpadu rezultira iz roka trajanja

artikala Nije primjenjivo

Vrsta otpada, prikladni kodovi za otpad Odgovarajući ERC kodovi

Vrsta vanjskog pročišćavanja koje cilja na

reciklažu ili oporavak tvari Nema.

Vrsta vanjske obrade sa ciljem konačnog

odlaganja otpada Spaljivanje ili odlagalište

Dio tvari koji se ispušta u okoliš putem zraka

uslijed rukovanja otpadom Nije primjenjivo



Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini uslijed proizvodnje provedena je za procese relevantne za

ovaj scenarij uporabe kako je specificirano PROC kodovima. Prvo je proveden analitički stupanj ugrubo


SUMPORNA KISELINA

List : 34/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

(Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC-a. Detaljniji analitički stupanj (Stupanj 2)

proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).


Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalno nadraživanje i nagrizanje kože. Procjena Stupnja

1 izloženosti udisanjem vezano uz ovaj Scenarij izloženosti (SI 2) izvedena pomoću ECETOC TRA modela

rafinirana je korištenjem inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH tool (ART).

Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjoj tablici. Predviđeni 50%-tni i

90%-tni (najgori slučaj) akutne/kratkotrajne (npr. izloženost tijekom cijele smjene) i dugotrajne koncentracije

izloženosti udisanjem izvedene pomoću parametara za procese povezane s ovim Scenarijem prikazani su u

donjim tablicama.

Stupanj 2: koncentracije akutne/kratkotrajne i dugotrajne izloženosti izvedene pomoću ART modela

Opis aktivnosti PROC

Agregatno

stanje

materijala

Procje-

njena

izloženost

(mg/m3)

Kratkotrajna

koncentracija

Procjenjena

izloženost

(mg/m3)

Dugotrajna

koncentracija

50%-tna

vrijednost

50%-tna

vrijednost

50%-tna

vrijednos

50%-tna

vrijednost

Uporaba u zatvorenom

procesu, nema vjerojatnosti

izlaganja

1 Tekućina 8,2 x 10-10 9,3 x 10-9 3,6 x 10-9 9,4 x 10-9

Uporaba u zatvorenom,

kontinuiranom procesu s

povremenim kontroliranim

izlaganjem (uključujući

uzimanje uzoraka i

održavanje)

2 Tekućina 8,2 x 10-9 9,2 x 10-8 3,6 x 10-8 9,2 x 10-8


šaržnom procesu (sinteza ili

formulacija)

3 Tekućina 3,7 x 10-5 4,2 x 10-4 1,6 x 10-4 4,2 x 10-4

Uporaba u šaržnom procesu

i drugim procesima

(sinteza) gdje se javlja

mogućnost izlaganja

4 Tekućina 1,2 x 10-3 1,4 x 10-2 5,4 x 10-3 1,4 x 10-2


Utovar/ prijenos 8b Tekućina 1,1 x 10-5 1,2 x 10-4 4,8 x 10-5 4,8 x 10-6



3.1.2. Izloženost neprofesionalnih korisnika


SUMPORNA KISELINA

List : 35/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Korisnici nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom aktivnosti pokrivenih ovim scenarijem izloženosti

jer su one isključivo industrijske i nema izravnog ispuštanja korisnicima.



potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće ostati u bilo kojem dijelu okoliša gdje bi moglo doći do

indirektne izloženosti ljudi. Nadalje, niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne

uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je na lokaciji STP-a gdje se

primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da će uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih

voda biti učinkovito, tako da se očekuje da će sekundarna izloženost drugih prijamnih segmenata biti

minimalna. Isto tako zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja koje su izvor ljudske prehrane nisu

predviđeni.


Put PROC

kod

Koncentracije

izloženosti

(mg/m3)

Glavna krajnja točka


učinak

DNEL

(mg/m3)

Karakterizacija

rizika

Akutni

lokalni

učinci

Udisanje











PROC 8b 1,2 x10-4 Nadraživanje dišnih




Dugotrajni

lokalni

učinci

Udisanje











PROC 8b 4,8 x 10-6 Nadraživanje dišnih



SUMPORNA KISELINA

List : 36/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.




Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijom u prvom stupnju s konzervativnim

procjenama i standardnim vrijednostima. Za procjenu drugog stupnja u EUSES-u izabrani su prikladniji

detalji i ulazni podaci koji najbolje odgovaraju opisu uporabe sumporne kiseline kao intermedijera. Regionalni

podaci i frakcije emisije izračunati su pomoću EUSES-a. Kompletni EUSES ulazni podaci prikazani su ispod.

Stupanj 2: Predviđeno ispuštanje u okoliš


ispuštanja

Izmjereno


6A

Slatkovodna

voda (nakon

STP)

0 kg/d Nema

podataka

Na temelju učinkovitosti neutralizacijskog

procesa

Ispuštanje u zrak 94,9 kg/d Nema

podataka

Izmjerene emisije u najgorim slučajevima

povezane s uporabom intermedijera

Tlo (samo

izravno)

poljoprivredna

zemlja

0 kg/d Nema

podataka

Ne očekuje se izravni gubitak u tlo za ovaj ERC

niti širenje taloga


U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1.92), odmah se razlaže na vodikove

ione i sulfatne ione (na svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može izmiješati s

vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki

sveprisutni bezopasni sulfatni anion i vodikov kation. Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će

se trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u postrojenje za obradu otpadnih voda. Postupci neutralizacije

se primjenjuju kako bi se osiguralo da nema utjecaja na pH prijamne vode. Navedene su izmjerene pH

vrijednosti koje potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.


ERC za segment

Procijenjene

koncentracije

izloženosti

Izmjerene

koncentracije



Otpadna voda prije

obrade 10 000 mg/l

Nije

primjenjivo mg/l

Otpadna voda (nakon

postrojenja za obradu 0 mg/l

Nije

primjenjivo mg/l

Kompletno uklanjanje zahvaljujući

procesu neutralizacije


SUMPORNA KISELINA

List : 37/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

otpadnih voda)

Lokalni slatkovodni 0 mg/l Nije

primjenjivo mg/l

Deseterostruko razrjeđivanje prijamnim

vodama



Segmenti Lokalna konc.

(lokalna mg/l) Obrazloženje

Vodeni PEC

(lokalno mg/l) Obrazloženje

Slatkovodni (u mg/l) 0 8,8 x 10-4

Morska voda (u mg/l) 0

Deseterostruko

razrjeđivanje prijamnim

vodama

1,2 x 10-4

Isprekidana ispuštanja u vodu

(u mg/l)

Nije

primjenjivo


relevantno

Nije

primjenjivo


nije relevantno


Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), brzo i potpuno se razlaže u vodi. U svim

koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao u okolišu sveprisutan sulfatni anion i

hidronijev kation te se ne očekuje da će dospjeti ili akumulirati se u sedimentu. Postoje čvrsti dokazi koji

ukazuju na to da se sumporna kiselina neće akumulirati u sedimentima. Ipak niže su prikazane PEC

vrijednosti sedimenta izračunate pomoću EUSES-a.

Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentima vodenog sedimenta


Slatkovodni sediment (u mg/kg) 7,13x10-4 7,13x10-4

Morski sediment (u mg/kg) 1,03x10-4 1,03x10-4


Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione u dodiru s atmosferskom vlagom. Vodikovi

ioni, iako se kao takvi ne raspadaju zbog svoje elementarne prirode pridonose pH vrijednosti lokalnog okoliša.

Sulfatni ioni se inkorporiraju u razne mineralne vrste koje su prisutne u okolišu. Ipak, izračunate PEC

vrijednosti za tlo i podzemne vode predstavljeni su ispod.

Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu tla i podzemnih voda

Segmenti Lokalna koncentracija PEC (lokalni)

Poljoprivredno tlo (prosjek preko 30 dana, u

mg/kg) 1x10-4 0,0149


SUMPORNA KISELINA

List : 38/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Podzemna voda (mg/l) 0,11 0,11


Atmosferske emisije kontroliraju se ili uporabom u potpunosti zatvorenih sustava ili pročišćavača u kojima se

kontroliraju svi plinovi koji sadrže sumpor. Nadalje regionalna PEC vrijednost (Stupanj 2) u zraku vrlo je

nizak što indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i zanemariv rizik za regionalni

okoliš.

Stupanj 2: predviđena koncentracija izloženosti (PEC) u zraku

ERC Lokalna

koncentracija

PEC zraka

(lokalna+regionalna) Obrazloženje

Stupanj

26A

Godišnji prosječni

PEC u zraku, ukupno

(mg/m3)

0,0261 0,0261 Procijenjeno uz pomoć EUSES-a

2.1.



vodenim sustavima i uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra

malo vjerojatnim da će ljudi biti indirektno izloženi bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim

vodama ili tlima ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.


Karakterizacija rizika za sustave za pročišćavanje otpadnih voda

Segmenti PEC (mg/l) PNEC (mg/l) PEC/PNEC Komentari

Stupanj 2 -

postrojenje za

obradu otpadnih

voda

0 8,8 0

U procjenu drugog stupnja sva otpadna

kiselina je neutralizirana i uklonjena prije nego

uđe u bilo kakvu biološku fazu postrojenja za

obradu otpadnih voda. Kao takva ne

predstavlja izloženost niti rizik.


Segmenti PEC mg/l PNEC mg/l PEC/PNEC Komentari

Stupanj 2

slatkovodno 8,8 x 10-4 0,0025 0,352 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2

Stupanj 2 sediment 7,3 x 10-4 0,002 0,365 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2

Stupanj 2 morski

sediment 1,03 x 10-4 0,002 0,051 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2

Stupanj 2 morsko 1,2 x 10-4 0,00025 0,48 Sigurna uporaba demonstrirana u stupnju 2


SUMPORNA KISELINA

List : 39/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0




HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.


SUMPORNA KISELINA

List : 40/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0


3. Scenarij izloženosti: Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline

HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.



Miješanje s vodom, miješanje smjesa i prepakiravanje sumporne kiseline.


Sektori uporabe SU3; SU10

Kategorije proizvoda PC19

Kategorije procesa PROC1; PROC3; PROC5 ; PROC8a; PROC8b; PROC9

Kategorija ispuštanja u okoliš ERC2


Scenarij izloženosti obuhvaća uporabu sumporne kiseline tijekom miješanja, prepakiranja, pripreme i u

proizvodnji Oleuma. U pravilu proizvodnja i proizvodni proces bi bili kontinuirani s uporabnim razinama koje

variraju između 100 i 500 tona na dan u velikom postrojenju. Tipično veliko postrojenje znači da su svi

spremnici i reaktori smješteni uglavnom na otvorenom prostoru, njima rukuje mali broj rukovaoca koji rade u

zasebnoj zatvorenoj upravljačkoj prostoriji.





Vrsta proizvoda Tvar kao takva Proizvod je u tekućem obliku u

zatvorenom spremniku cisterne.


Koncentracija tvari u proizvodu 98%



Korištena količina po radniku

[radnom mjestu] dnevno Nema podataka

Smatra se da je izloženost radnika

zanemariva zahvaljujući

specijaliziranim sustavima.

Trajanje po danu na radnom mjestu

[za jednog radnika] 8 h/d

Standardni broj sati u jednom radnom

danu


Ostale odrednice vezane uz trajanje, Očekuje se isprekidani Ovi zadaci rijetko traju punih 8 sati


SUMPORNA KISELINA

List : 41/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

učestalost i količinu uporabe kontakt dnevno tako da se pretpostavlja najgori

scenarij.

2.1.3. Ostali dani radni uvjeti koji utječu na izloženost radnika

Nisu poznati.


Volumen disanja i dodir s kožom pod uvjetima uporabe


Volumen disanja pod uvjetima uporabe 10 m3/d Zadana vrijednost za radnika koji udiše u

8-satnom radnom danu.

Područje dodira s kožom s tvari pod

uvjetima uporabe.

480 cm2

(ECETOC zadano)

Uzeti u obzir da se zbog nagrizajuće

prirode sumporne kiseline izloženost kože

mora se spriječiti u svakom slučaju.


Uporaba sumporne kiseline tijekom miješanja, pripreme, prepakiranja ili u proizvodnji Oleuma često

uključuje specijalizirane procese i visoke temperature. Koriste se čvrsto zatvoreni sustavi s malo ili bez ikakve

mogućnosti izloženosti. Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i izolirani.



kiseline obično se nalaze na otvorenom. Bilo kakav plin koji slučajno izađe iz spremnika u zatvorenom

prostoru odvodi se cjevovodom kako bi se obradio, tj kako bi se uklonio i pročistio i/ili filtrirao. Vodovi za

odvod plina također se koriste ako se punjenje cestovnih tankera odvija pod pokrovom.



Obvezno sprječavanje

širenja i dobra radna

praksa

Učinkovitost:

nepoznata

Rukovanje sumpornom kiselinom uključuje posebnu

opremu i kontrolirane sustave s malom ili nikakvom

mogućnosti izlaganja Postrojenja uključena u proizvodnju i

uporabe sumporne kiseline obično se smještaju na

otvorenom. Bilo kakav plin koji izađe iz spremnika odvodi

se cjevovodom kako bi se mogao obraditi tj. ukloniti i

očistiti i/ili filtrirati. Lokalna odzračna

ventilacija prema potrebi.

Učinkovitost:

nepoznata


Radnici su u pravilu odvojeni od proizvodnih strojeva i sustava bez izravnog dodira s instalacijama u kojima

se nalazi materijal. Radnici koji su uključeni u uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih ili


SUMPORNA KISELINA

List : 42/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

željezničkih cisterni osposobljeni su prema procedurama i zaštitnoj opremi koja je namijenjena samo kao

predostrožnost za najgori scenarij kako bi se smanjilo izlaganje i rizici.


Radnici koji u uključeni u uporabu, rukovanje, uzimanje uzoraka i prijenos materijala osposobljeni su vezano

prema procedurama i zaštitnoj opremi koja je namijenjena samo kao predostrožnost za najgori scenarij kako

bi se smanjilo izlaganje i rizici. To prema potrebi može uključivati odjeću, naočale i opremu za disanje

otpornu na tekućine.

Osobna zaštitna oprema (OZS)


Vrsta Pzaštitne

opreme (rukavice,

respirator, štitnik

za lice)

Učinkovitost:

Nepoznata

Proizvodnja i rukovanje sumpornom kiselinom uključuju posebnu

opremu i zatvorene sustave visokog integriteta s malo ili niti malo

mogućnosti izlaganja.

Postrojenja uključena u proizvodnju i uporabe sumporne kiseline

obično se smještaju na otvorenom. Radnici koji su uključeni u

uzimanje uzoraka i prijenos materijala do cestovnih cisterni obučeni

su vezano uz procedure i zaštitnu opremu koja je namijenjena samo

kao predostrožnost za najgori scenarij kako bi se smanjilo izlaganje

i rizici.



Sumporna se kiselina može razrjeđivati s vodom kako bi se proizvele različite koncentracije za industrijsku

uporabu. Viskoznost sumporne kiseline ovisi o koncentraciji i temperaturi. Viskoznost 95%-tne sumporne

kiseline na 20 stupnjeva Celzijusa iznosi 22,5 cP (0,0225 Pa s; 22,5 mPa s).



Godišnja upotrijebljena količina po

lokaciji. 300 000 t/god. Najgori slučaj za pojedinačnu lokaciju.

Dani emisije po lokaciji 365 d/god. Procijenjeni broj dana emisije na

temelju stalne proizvodnje.

Za više informacija pogledati pododjeljak 2.1.2.

2.2.3. Ostali dani radni uvjeti koji utječu na izloženost okoliša

Nisu poznati.



SUMPORNA KISELINA

List : 43/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.




obradu kanalizacije 2 000 m3/d

EUSES zadana vrijednost za standardi

postrojenje za obradu otpadnih voda na

proizvodnoj lokaciji

Dostupni volumen riječne vode koji

će primiti emisije s lokacije 20 000 m3/d



2.2.5. Tehnički uvjeti i mjere na procesnoj razini (izvor) za sprječavanje/ograničavanje

ispuštanja i izlaganja okoliša

Koriste se čvrsto zatvoreni sustavi s malo ili bez mogućnosti izloženosti. Cjevovodi i posude su zabrtvljeni i

izolirani.


Emisije u okoliš su ograničene određenim procesima za obradu otpada dizajniranim tako za ograničavanje

izloženosti okoliša u svim relevantnim segmentima. Emisije otpadnog plina pročišćavaju se a zatim se mogu

preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje moguće emisije atmosferskim taloženjem u zemlju

ili površinske vode. Tekući otpadi tretiraju se (neutralizacija) prije ispuštanja kako bi se uklonila sumporna

kiselina u otpadnoj vodi, a talog iz postrojenja za obradu otpadne vode šalje se na spaljivanje ili odlagalište

otpada i ne koristi se u poljoprivredne svrhe. Time se isključuje zagađivanje tla rasprostiranjem taloga.

Obrada otpadne vode obično se izvodi neutralizacijom nakon koje slijedi flokulacija ili dekantiranje.


Emisije otpadnog plina se pročišćavaju i mogu se preusmjeravati u tok otpadne vode. To značajno smanjuje


oksida. Otjecanje se kontinuirano analizira na sadržaj SO2. Tipična dnevna prosječna koncentracija SO2: 625

(raspon 200 - 770) mg / Nm3. Tipičan protok kroz: SO2 < 2 kg SO2 / t H2SO4.

Mjere upravljanja rizicima s obzirom na emisije u okoliš s industrijskih lokacija

Vrsta informacija Podaci Objašnjenje

Preliminarna obrada

otpadne vode na lokaciji

Kemijska

predobrada ili

postrojenje za

obradu otpadnih

voda na

proizvodnoj

lokaciji.

Otpadne vode se u pravilu pročišćavaju pomoću postrojenja za obradu

otpadne vode na lokaciji što će se neutralizirati prije nego dospije u

biološki toranj postrojenja za obradu otpadne vode ili će se tretirati na

lokaciji metodama kemijske neutralizacije prije ispuštanja u postrojenje

za obradu otpadnih voda ili u okoliš


primjenjene količine u

otpadnoj vodi ispušten s

lokacije u vanjski

kanalizacijski sustav.

Varira ovisno o

sustavu.

Proces neutralizacije je iznimno učinkovit, a pH monitori su instalirani

kako bi se osiguralo da je došlo do kompletne neutralizacije i

uklanjanja.

Umanjenje emisija u zrak Izmjerene

emisije Ispušni plinovi se pročišćavaju.


SUMPORNA KISELINA

List : 44/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

otpadnog plina

Obrada otpada na lokaciji Učinkovitost:

potpuna

Proces neutralizacije otpadne vode je iznimno učinkovit uz postizanje

skoro potpune neutralizacije. pH alarmi su primjenjeni kako bi se

osiguralo da je došlo do uspješne neutralizacije.

Brzina ispuštanja otpadne

vode (postrojenja za

obradu otpadne vode)

2 000 m3/d Zadano: 2 000 m3/d

Prikupljanje taloga za

poljoprivredu ili vrtlarstvo Ne

Sav taj mulj se skuplja i spaljuje te šalje na odlagalište ili reciklira za

ponovnu uporabu natrag dobivenih materijala, ako ih ima.


primijenjene količine u

otpadnoj vodi ispuštenoj s

lokacije

Manje od

0,01% U procjeni drugog stupnja razmotreno je uklanjanje neutralizacijom.


Frakcije tvari u otpadu i mjere upravljanja otpadom:


Količina tvari u otpadnoj vodi koja je

rezultat navedenih primjena pokrivenih

scenarijem izloženosti

0 kg/d

Vrijednost Stupnja 2 temeljena na

specijaliziranim procedurama obrade

otpadne vode..

Količina tvari u otpadu rezultira iz roka

trajanja proizvoda Nije primjenjivo

Vrsta otpada, prikladni kodovi za otpad Odgovarajući ERC kod(ovi)

Vrsta vanjske obrade sa ciljem

reciklaže ili oporabe tvari Nema.

Vrsta vanjske obrade sa ciljem

konačnog odlaganja otpada Spaljivanje ili odlagalište

Diop tvari koji se ispušta u okoliš

putem zraka iz rukovanja otpadom Nije primjenjivo

Frakcija tvari ispuštena u okoliš preko

otpadne vode pri rukovanju otpadom Nije primjenjivo

Frakcija tvari odlaže se kao

sekundarni otpad Nije primjenjivo



Procjena izloženosti radnika sumpornoj kiselini nakon miješanja, pripreme i prepakiranja sumporne kiseline

provedena je za procese relevantne za ovaj scenarij uporabe kako je specificirano PROC kodovima. Prvo je

proveden analitički stupanj (Stupanj 1) pomoću modela Ciljane procjene rizika ECETOC (TRA) model. Viši

analitički stupanj (Stupanj 2) od Stupnja 1 proveden je pomoću alata Advanced REACH Tool (ART).


SUMPORNA KISELINA

List : 45/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.


Učinci sumporne kiseline nakon izloženosti kože su lokalna nadraženost i nagrizanje kože. Ne postoje dokazi

o sustavnim učincima koji slijede nakon izloženosti kože sumpornoj kiselini. Procjene sustavnih doza za kožu

povezanih s akutnom/kratkotrajnom i dugotrajnom izloženosti sumpornoj kiselini stoga nisu izvedene.

Procjena Stupnja 1 izloženosti udisanjem izvedena pomoću ECETOC TRA modela rafinirana je korištenjem

inhalacijskog modela višeg stupnja (Stupnja 2): alat Advanced REACH tool (ART). U modelu ART

mehanistički model izloženosti udisanjem i stručno mišljenje iskorišteni su kako bi se predvidjele realističnije

procjene koncentracija izloženosti udisanjem povezanih s procesima koji uključuju sumpornu kiselinu.

Stupanj 2 procjene proveden je primjenom parametara i pretpostavki u donjoj tablici. Predviđene 50%-tne i

90%-tne (najgori slučaj) percentilne vrijednosti akutne/kratkotrajne (npr. izloženost tijekom cijele smjene) i

dugotrajne koncentracije izloženosti udisanjem izvedene pomoću parametara za procese povezane s ovim

scenarijem izloženosti prikazani su u donjim tablicama.

Stupanj 2: koncentracija akutne/kratkotrajne i dugotrajne izloženosti izvedene pomoću ART modela

Opis aktivnosti PROC

Agregatno

stanje

materijala

Procjenje-

na

izloženost

(mg/m3)

Kratkotrajna

koncentracija

Procjenje-

na

izloženost

(mg/m3)

Dugotrajna

koncentracija

50%-tne

vrijednosti

90%-tne

vrijednosti

50%-tne

vrijednosti

90%-tne

vrijednosti


procesu, nema vjerojatnosti

izlaganja

1 Tekućina 8,2 x 10-10 9,3 x 10-9 3,6 x 10-9 9,4 x 10-9


šaržnom procesu (sinteza ili

formulacija)

3 Tekućina 3,7 x 10-5 4,2 x 10-4 1,6 x 10-4 4,2 x 10-4

Miješanje ili stapanje u

šaržnom procesu za

formulaciju smjesa

(višestruka primjena i/ili

značajan kontakt)

5 Tekućina 0,0045 0,018 0,0063 0,016


Utovar/ prijenos 8b Tekućina 1,1 x 10-5 1,2 x 10-4 4,8 x 10-5 4,8 x 10-6



3.1.2. Izloženost korisnika

Korisnici nisu izravno izloženi sumpornoj kiselini tijekom aktivnosti pokrivenih ovim scenarijem izloženosti

jer su one isključivo industrijske.



potpunosti izmiješati s vodom i kao takva neće zaostati u bilo kojem segmentu okoliša gdje bi moglo doći do

indirektne izloženosti ljudi. Nadalje niti jedan od procesa povezanih s proizvodnjom sumporne kiseline ne

uključuje nikakve ciljane emisije u okoliš ili primjenu i primarni prijamni segment je u postrojenju za obradu


SUMPORNA KISELINA

List : 46/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

otpadnih voda na proizvodnoj lokaciji gdje se primjenjuju rigorozni procesi neutralizacije. Očekuje se da je

uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda učinkovito. Zagađivanje prehrambenih usjeva ili životinja

koje su izvor ljudske prehrane nije vjerojatno.


Put

izloženosti PROC kod

Koncentracije

izloženosti

(mg/m3)

Glava krajnja točka


učinak

DNEL

(mg/m3)

Karakterizacija

rizika

Akutni

lokalni

učinci

Udisanje

PROC 1 9,3 x 10- 9 Nadraživanje dišnih puteva

i nagrizanje 0,1 9,3 x 10-8

PROC 3 4,2 x 10-4 Nadraživanje dišnih puteva




PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih puteva


PROC 8b 1,2 x10-4 Nadraživanje dišnih puteva

i nagrizanje 0.1 1,2 x10- 3


i nagrizanje 0.1 3,2 x 10-2

Dugotrajni

lokalni

učinci

Udisanje

PROC 1 9,4 x10-9 Nadraživanje dišnih puteva

i nagrizanje 0.05 1,9 x10-7





PROC 8a 2,3 x 10-2 Nadraživanje dišnih puteva i nagrizanje

0.05 4,6 x 10-1

PROC 8b 4,8 x 10-6 Nadraživanje dišnih puteva





Ispuštanje u okoliš prvenstveno je određeno tonažom i ERC kategorijama na prvom stupnju procjene

konzervativnim procjenama i standardnim vrijednostima implementiranim uvjetima. Za procjenu drugog sloja

u EUSES-u prikladniji detalji i ulazni podaci izabrani su kako bi najbolje odgovarali opisu uporabe sumporne

kiseline kao intermedijera.

Stupanj 2: predviđeno ispuštanje u okoliš


ispuštanja

Izmjereno


6A Slatkovodna voda

(nakon postrojenja 0 kg/d - Na temelju učinkovitosti neutralizacijskog procesa


SUMPORNA KISELINA

List : 47/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

za obradu otpadnih

voda)

Ispuštanje u zrak 205 kg/d - Izmjerene emisije u najgorim slučajevima povezane s

uporabom intermedijera

Tlo (samo izravno)

poljoprivredna

zemlja

0 kg/d - Ne očekuje se izravni gubitak u tlo za ovaj ERC niti

širenje mulja.


U dodiru s vodom sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1,92), odmah se razlaže na vodikove

ione i sulfatne ione (pri svim relevantnim pH vrijednostima za okoliš) te se u potpunosti može miješati s

vodenim slojem. Pri svim ekološki relevantnim koncentracijama tvar će stoga postojati kao ekološki

bezopasni sulfatni (SO42-) anion i vodikov kation. Kao takva bilo kakva emisija u otpadnu vodu gotovo će se

trenutno hidrolizirati prije nego što dospije u postrojenje za obradu otpadnih voda. Postupci neutralizacije

primjenjuju se kako bi se uklonio utjecaj na pH prijamne vode. Navedene su izmjerene pH vrijednosti koje

potvrđuju učinkovitost postupka neutralizacije.


ERC za segment

Procijenjene

koncentracije

izloženosti

Izmjerene koncentracije



Otpadna voda prije

obrade 13 200 mg/l

Nije

primjenjivo mg/l

Otpadna voda

postrojenja za obradu 0 mg/l

Nije

primjenjivo mg/l

Lokalni slatkovodni 0 mg/l Nije

primjenjivo mg/l



Segmenti

Lokalna

vodena konc.

(lokalna mg/l)

Obrazloženje Vodena PEC

(lokalna mg/l) Obrazloženje

Slatkovodno (mg/l) 0 4,43 x 10-5

Morska voda (mg/l) 0

Deseterostruko

razrjeđivanje prijamnim

vodama

6,42 x 10-6

Isprekidana ispuštanja u

vodu (mg/l)

Nije

primjenjivo


nije relevantno

Nije

primjenjivo


relevantno



SUMPORNA KISELINA

List : 48/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.

Sumporna kiselina, kao jaka mineralna kiselina (pKa = 1.92), brzo i potpuno se razlaže u vodi. U svim

koncentracijama relevantnim za okoliš tvar će stoga postojati kao u okolišu sveprisutan sulfatni anion i

hidronijev kation te se ne očekuje da će dospjeti ili akumulirati se u sedimentu. Postoje čvrsti dokazi koji

ukazuju na to da se sumporna kiselina neće akumulirati u sedimentima. Ipak PEC vrijednosti sedimenta

izračunate pomoću EUSES-a prikazane su niže.

Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentima vodenog sedimenta


Slatkovodni sediment (mg/kg) 3,56 x10-5 3,56 x10-5

Morski sediment (mg/kg) 5,16x10-6 5,16x10-6


Emisije u zrak su kontrolirane i zanemarive te su stoga i indirektne emisije u tlo (i podzemne vode) putem

atmosferskog taloženja također zanemarive. Svaka sumporna kiselina u atmosferi pretvorit će se u svoje ione

u dodiru s atmosferskom vlagom.

Stupanj 2: lokalne i predviđene koncentracije (PEC) u segmentu tla i podzemnih voda

Segmenti Lokalna koncentracija

(lokalna) PEC (lokalni)

Poljoprivredno tlo - prosjek preko 30 dana

(mg/kg) 9,42x10-4 9,42x10-4

Podzemna voda (mg/l) 0,007 9,42x10-4


Vezano uz modelirane podatke Stupnja 1, predviđanja REACH ERC-a pretpostavljaju da se 5% proizvodnje

oslobađa u atmosferu, što je za u potpunosti zatvoreno postrojenje (kao što ona namijenjene za rad sa

sumpornom kiselinom jesu) vrlo nerealno. Nadalje, Stupanj 2 regionalnog PEC-a u zraku je vrlo nizak što

indicira minimalne razine izloženosti iz atmosferskog segmenta i zanemariv rizik za regionalni okoliš. Treba

uzeti u obzir da kod PEC-ova u zraku u donjoj tablici nije uzeto u obzir pročišćavanje tako da se to može

smatrati najgorim scenarijem.

Stupanj 2: predviđena koncentracija izloženosti (PEC) u zraku

ERC Lokalna

koncentracija

PEC zraka

(lokalna+regionalna) Obrazloženje

Stupanj

26A

Godišnji prosječni PEC u

zraku, ukupno (mg/m3)

0,0261

0,0261 Procijenjeno uz pomoć EUSES-

a 2.1.



vodenim sustavima i uklanjanje u postrojenju za obradu otpadnih voda biti vrlo učinkovito. Stoga se smatra

malo vjerojatnim indirektna izloženost bilo putem izravnog kontakta sa zrakom, površinskim vodama ili tlima

ili putem vode za piće ili putem izlaganja kroz prehrambeni lanac.


SUMPORNA KISELINA

List : 49/49

Datum

25.02.2014.

Revizija: 0



HZTA klasa: 050-03-01/15-2538 08.05.2015.


Karakterizacija rizika za sustave za obradu otpadnih voda

Segmenti PEC

(mg/l)

PNEC

(mg/l)

PEC/

PNEC Komentari

Stupanj 2

Postrojenje za

obradu voda

0 8,8 0

U procjeni drugog stupnja sva otpadna kiselina je neutralizirana i

uklonjena prije nego uđe u bilo kakvu biološku fazu postrojenja za

obradu otpadnih voda. Kao takva ne predstavlja potencijal

izloženosti niti rizika.


Segmenti PEC mg/l PNEC mg/l PEC/

PNEC Komentari

Stupanj 2 slatkovodno 4,43 x 10-5 0,0025 0,01 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2

Stupanj 2 sediment 3,56 x 10-5 0,002 0,0178 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2

Stupanj 2 morski sed. 5,16 x 10-6 0,002 0,0025 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2

Stupanj 2 morsko 6,42 x 10-6 0,00025 0,0256 Sigurna uporaba demonstrirana u Stupnju 2

Documents

SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST List : 1/49 Datum: SUMPORNA ... · okolne spremnika i strukture hladiti raspršenim vodenim mlazom. Izbjegavati izravni kontakt vode i Izbjegavati izravni