Razvoj kapaciteta RAUSK i podrška ekonomskom razvoju sjeverozapadne BiHIncreasing capacities of RDAUSC and support to economic development in NW B&H

YOUTH EMPLOYABILITY ANDRETENTION PROGRAMME Vlada Unsko-sanskog

kantona

Međunarodna konferencija“Unapređenje poslovne klime i

stvaranje prilika za zapošljavanje”Bihać, 13-14.03.2013.

ZBORNIK RADOVA

International Conference“Improving the Business Climate and

Employment Opportunities”Bihać, 13th and 14th March 2013.

PROCEEDINGS

Programski i organizacioni odbor:

Programski odbor:

Dr.sci. Hamdija Lipovača, Premijer USK

Redzo Kurbegović, Ministar privrede USK

Haris Komić, Direktor Razvojne agencije USK

Prof.dr. Mehmed Alijagić, Predstavnik Univerziteta u Bihaću

Predstavnik privrede

Predstavnici Programa MDGF-YERP i UNDP-a

Organizacioni odbor:

Ada Lipovača, Menadžer odjela za strateško planiranje, projektiranje i implementaciju projekata

Eldin Begić, Stručni saradnik za biznis inovacije

Samra Ćehajić, Menadžer odjela za podršku poduzetništvu

Predstavnici Ministarstva privrede USK

Predstavnici UNDP-a

Predstavnici BIP-a (Business Innovation Programs)

Međunarodna konferencija“Unapređenje poslovne klime i stvaranje prilika za zapošljavanje”

Bihać, 13-14.03.2013.ZBORNIK RADOVA

ULOGA CENTRA NOVIH TEHNOLOGIJA „CENT“ TF BIHAĆ U RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

*Prof.dr.sc.Isak Karabegović,dipl.ing.1

Sažetak Razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva dobija poseban značaj u zemljama

tranzicije koje žele ostvariti ubrzani tehnološki razvoj, jer se preko malih i srednjih preduzeća

lakše prenose i implementiraju nove tehnologije te inovativna rješenja. Njihova komparativna

prednost je u tome što su fleksibilna, mogu brzo da se adaptiraju na promjene i da zadovolje

zahteve tržišta. Malo i srednje poduzetništvo ima izuzetno značajnu ulogu u lokalnom i

regionalnom razvoju jedne zemlje jer postaju motor ekonomskog razvoja te često glavni izvor

nove zaposlenosti radnika. Faktori savremenog poslovnog okruženja važni su za

razumijevanje izazova koji se postavljaju pred savremeno poduzetništvo. Neki od

najzančajniji faktora su: globalizacija, prepoznavanje potreba korisnika, inovacija,

povezanost sa korisnicima, dobavljačima te zaposleni educirani najnovijim tehnolodijama i

znanjem. Povećana konkurencija zahtjeva veće stručno angažiranje u analitičkim procesima,

inženjeringu, marketingu, upravljanju i administraciji.Za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva neophodan je jedan centar koji će educirati, i implementirati nove tehnologije u

ovom poduzetništvu.U radu će se obraditi mogućnosti „CENT.a“ ( centra novih tehnologija)

koji je osnovan i implementiran na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću sa

mogućnostima da doprinese razviju malog i srednjeg poduzetnišva u Unsko Sanskom

Kantonu.

Ključne riječi: mala i srednja poduzeć,nove tehnologije, edukacija,implementacija

1UNIVERZITET U BIHAĆU TEHNIČKI FAKULTET BIHAĆ; isak1910@hotmail.com

Abstract Development of small and medium enterprises sector has special significance in

transition countries which wants to accelerate development in technology, because through

small and medium enterprises new technology and innovative solution are transmitted and

implemented easier. Comparative advantage of these enterprises is in their flexibility, rapid

adaptation to market changes and to fulfil market demands. Small and medium enterprises

have significant role in the local and regional development of the country because they

become a engine of economic development, and often the main source of employment of

labour. Contemporary business environment factors are important for understanding the

challenges posed to modern entrepreneurship. Some of the most significant factors are

globalization, identifying customer needs, innovation, relationship with customers, suppliers

and employees trained about latest technologies and knowledge. Increased competition

requires greater professional engagement in the analytic processes, engineering, marketing,

management and administration. Center for development of small and medium enterprises

that will educate and implement new technologies in the enterprise would be necessary and

crucial. In this paper „CENT“ ( centre of new technology) which has establish at Faculty of

Technical Engineering of University of Bihać with possibilities to contribute of small and

medium enterprises development in Una-Sana Canton is presented.

Key words: small and medium enterprises, new technology, education, implementation.

1.UVOD

Danas stanje tržišta je turbulentno i dinamično iz tog razloga traži novi i suvremeni

pristup u razvoju i organizaciji proizvodnje [1,2,3,4,5,6,12,13,14]. Promjene su stalne i

intenzivne, konkurentnost je sve veća, kupac je glavni i od njega sve polazi, zato postoji i

glavni slogan poslovanja “treba zadovoljiti kupca i njegove potrebe“. Trajni zadatak

proizvodnje je transfer znanja i implementacija novih tehnologija i inovacija, te razvoj novih

proizvoda i tehnika proizvodnje. Novi pristup u razvoju moderne proizvodnje rezultat je

evolucije tržišta, koje se u posljednjih trideset godina iz temelja promijenilo, ali i ukupnog

tehnološkog razvoja. Globalno tržište ima sve veće i raznovrsnije zahtjeve koji su prisilili

proizvodne organizacije da jednim okom gledaju i spoznaju tržište, a drugim promatraju

proizvodnju i vrlo brzo izvode njezino redizajniranje, kako bi udovoljili najnovijim tržišnim

zahtjevima i tako sebi osigurali opstanak.Svaka tehnologija i tehnološki sistem ima određeni

tehno-ekonomski vijek trajanja što nameće potrebu intenzivne revitalizacije i supstitucije

neproduktivnih tehnologija i sistema. Supstitucija konvencionalnih i neproduktivnih

tehnologija uvjetuje diseminaciju i primjenu novih proizvodnih i informacijskih tehnologija.

Tehnologije višeg tehnološkog nivoa imaju veće ukupne troškove i veće investicije u

proizvodnu opremu u odnosu na konvencionalne tehnologije. Međutim, novim tehnologijama

ostvaruju se daleko veći prihodi i znatno veća dobit. Nakon više stoljeća dominacije

industrijskog načina proizvodnje u industrijski razvijenim zemljama započeo je novi ciklus

tehnoloških promjena, koji obuhvaća nove tehnologije i tehnike, moderne obradne strojeve

podržane računalom, nove oblike organizacije proizvodnje i kvalitete. Posebno je važan

prodor u području naprednih proizvodnih tehnologija (laserske, visokobrzinske, plazma,

elektroerozijske, ultrazvučne, fleksibilne), tehnologije novih materijala, energetskih

tehnologija, automatizacije i robotizacije fleksibilnih proizvodnih sistema itd. Brzi razvoj

nekonvencionalnih tehnologija omogućio je primjenu novih postupaka obrade, koji do tada

nisu postojali. Ta primjena povećala je produktivnost i ekonomičnost procesa proizvodnje, jer

su klasični postupci, posebno kod obrade tvrdih materijala, manje točnosti i često dužeg

ciklusa obrade, znatno skuplji, što povećava troškove proizvodnje. Danas su

nekonvencionalni postupci obrade, računalno podržani i kontrolirani, postali moderni i

profitabilni i bez njih bi teško bilo zamisliti suvremenu proizvodnju. Sve je to pridonijelo

razvoju novih procesa obrade sa znatnim povećanjem produktivnosti, pouzdanosti i

ekonomičnosti.Moderna industrijska proizvodnja zahtjeva neprekidno inoviranje i

unapređenje proizvoda, proizvodnih procesa, tehnologija i kvalitete rada. Opći trend razvoja

proizvodnje u tehnološki razvijenim zemljama sve više se temelji na reinženjeringu i

modernizaciji, što podrazumijeva implementaciju novih tehnologija, fleksibilne

automatizacije i organizacije i kompjuterski integrirane proizvodnje s osnovnim ciljem da se

proizvodi kvalitetnije, jeftinije i brže.

2.ULOGA I MOGUĆNOSTI CENTRA NOVIH TEHNILOGIJA „CENT“ U

RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtjeva neprekidno inoviranje i unapređenje

proizvoda, proizvodnih procesa, tehnologija i kvalitete rada a to je nemoguća misija bez stalne

edukacije i usavršavanja ljudi koji su zaduženi za razvoj ove djelatnosti (tehnolozi,

konstruktori, menadžeri, voditelji i šefovi odjeljenja).Centar novih tehnologija „CENT“ ima

svoje strateške ciljeve[2]:

• Razvoj centra za nove proizvodne tehnologije s ciljem implementacije reinženjeringa,

novih tehnologija i integracije nauke i industrijske proizvodnje,

• Promocija naučnih i praktičnih rezultata na skupova, okruglim stolovima i u industriji,

• Diseminacija o tehnološkoj i ekonomskoj opravdanosti primjene novih tehnologija

kroz seminare, predavanja, praktikume,radionice,škole i druge vidove edukacije,

• Razvoj i uvođenje novih tehnologija u proizvodnim procesima,

• Transfer naučnih i praktičnih znanja u industrijskoj proizvodnji s ciljem jačanja

konkurentske sposobnosti preduzeća,

• Poticanje razvoja naučnoistraživačkog rada i primjene rezultata istraživanja u

industrijskim procesima.

Svoje strateške ciljeve Centar novih tehnologija „CENT“ ostvaruje u dobro opremljenim

laboratorijama na Tehničkom fakultetu u Bihaću i kadrove koji rade na Tehničkom fakultetu u

Bihaću i eminentne stručnjake iz određenih oblasti iz BiH, okruženja i inostranstva.Centar

„CENT“ ima razvijene module edukacije za mašinsku industriju,primjenu robotske industrije

u proizvodnim procesima, tekstilne industrije, drvne i građevinske industrije i energije.

2.1. MODUL ZA RAZVOJ I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA

Ovaj modul nudi edukaciju kroz 10 seminara usavršavanja i transfera znanja koji su prikazani

na slici 1.

Slika 1.Seminari za razvoj i implementaciju novih tehnologija

Slika 2.Laboratorija sa instaliranom oprema za edukaciju

2.2. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU INDUSTRIJSKIH ROBOTA U PROIZVODNIM

PROCESIMA

Ovaj modul nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su prikazani na slici 3.

Slika 3. Seminari za edukaciju i implementaciju industrijskih robota u proizvodnim procesima

Slika 4. Laboratorija za robotiku u „CENT“-u[2]

2.3. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI

Modul za edukaciju u tekstilnoj industriji nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su

prikazani na slici 5.

Slika 5.Seminari za edukaciju i implementaciju novih tehnologija u tekstilnoj industriji

Slika 6. Laboratorija za edukaciju u tekstilnoj industriji

CAD – MODARIS V5R 1C2

DIAMINO VIGIPRINT

3D SKENER

KALEDO STYLE V1R1C13

2.4. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA U DRVNOJ INDUSTRIJI

Modul za edukaciju u drvnoj industriji nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su

prikazani na slici 7.

Slika 7. Seminari za edukaciju i implementaciju novih tehnologija u drvnoj industriji

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PILJENIH SORTIMENATA

PODRŽANA KOMPJUTEROM

2.5. MODUL ZA EDUKACIJU I IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA ZA ALTERNATIVNE IZVORE ENERGIJE

Modul za edukaciju za izvore energije nudi edukaciju kroz slijedeće seminare koji su

prikazani na slici 8.

Slika 8.Seminari za edukaciju iz alternativne izvore energije

ENERGIJA VJETRA

SUNČANA ENERGIJA

ARHITEKTURA I ENERGIJE

HIDROPOTENCIJAL I MALE HE

BIO MASA

GEOTERMALNA ENERGIJA

NUKLEARNA ENERGIJA

NOVE ENERGETSKE TEH.

ENERGETSKA EFIKASNOST

3.IZVOĐENJE SEMINARA U CENTRU NOVIH TEHNILOGIJA „CENT“ ZA

RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Izvođenje seminara u Centru novih tehnologija za: tehnologe, konstruktore, menadžere,

voditelje, šefovi odjeljenja te vlasnike i tehničke direktore malih i srednjih poduzeća izvodi se

kroz predavanja i praktičnu primjenu u opremljenim laboratorijama „CENT“-a.

Prezentiraćemo predavanja koja se odnose na Modul A[1,2,9,10,12,14,15,16].

SEMINAR: Osnovi razvoja moderne proizvodnje u uvjetima globalnog tržišta

Predavanja: Proizvodnja uvjet razvoja i opstanka, proizvodna funkcija, Vrste proizvodnje,

Novi pristup razvoja proizvodnje i poduzetništva, Definicija modela organizacije prema ISO,

Klasifikacija poduzeća, Klasična i nova filozofija proizvodnje, Temelji razvoja moderne

proizvodnje, Suvremeno tržište, globalizacija i konkurentnost, Nova proizvodna filozofija

reinženjering konkurentnost, Strategija razvoja poduzeća.

SEMINAR: Uunapređenje proizvodnje primjenom reinženjeringa i novih

tehnologija

Predavanja: Unapređenje proizvodnje primjenom reinženjeringa. Cilj i osnovna znanja iz

reinženjeringa. Definicija reinženjeringa, Reinženjering i promjene. Reinženjering u

razvijenim i tranzicijskim zemljama. Metode i alati u izvedbi reinženjeringa. Analiza potrebe

za izvođenjem reinženjeringa. Projekt izvedbe reinženjeringa. Mjerenje rezultata

reinženjeringa. Unapređenje proizvodnje primjenom novih tehnologija. Unapređenje

proizvodnje implementacijom novih proizvodnih tehnologija. Unapređenje proizvodnje

implementacijom informatičkih tehnologija. Unapređenje proizvodnje implementacijom baza

znanja. Softverska podrška u unapređenju procesa proizvodnje.

SEMINAR: Nove tehnologije u plastičnim procesima Predavanja: Značaj novih tehnologija plastičnosti u proizvodnji. Klasifikacija tehnologija

plastičnosti i prednosti primjene u proizvodnji. Primjena ultrazvučnih oscilacija u plastičnim

procesima. Primjena lasera u plastičnim procesima. Visokobrzinske tehnologije u plastičnim

procesima (hidraulično oblikovanje eksplozijom i elektrohidraulično oblikovanje itd.).

Hidromehaničko oblikovanje limenih proizvoda. Hidrooblikovanje cijevi i cijevnih

elemenata. Hidrostatičko oblikovanje masivnih elemenata. Primjena softvera u plastičnim

procesima. Primjeri unapređenja tehnoloških procesa primjenom novih tehnologija. Primjeri

supstitucije klasičnih tehnologija implementacijom novih tehnologija. Modeliranje, simulacija

i optimizacija plastičnih procesa. Alati za nove tehnologije plastične obrade.

SEMINAR: Nove tehnologije obrade skidanjem strugotine Predavanja: Značaj novih tehnologija u procesima obrade skidanjem strugotine. Klasifikacija

novih tehnologija sakidanjem i odnošenjem strugotine i prednosti primjene u proizvodnji.

Primjena ultrazvučnih oscilacija u procesima skidanja strugotine. Laserska obrada skidanjem

strugotine. Elektrokemijska obrada. Obrada vodenim mlazom. Kemijska obrada. Plazma

postupci obrade Visokobrzinske tehnologije u procesima obrade skidanjem strugotine.

Tehnologije nanošenja tvrdih i tribo prevlaka - inženjerstvo površina. Primjena softvera u

obradnim i tehnološkim prosesima. Primjeri unapređenja tehnoloških procesa primjenom

novih tehnologija. Modeliranje, simulacija i optimizacija obradnih procesa. Alati za nove

tehnologije obrade skidanjem strugotine. Tehnoekonomske prednosti primjene novih

tehnologija.

SEMINAR: Nove tehnologije razvoja proizvoda i tehnologija rapid prototyping &

rapid tooling

Predavanja: Evolucija razvoja proizvoda. Integralni razvoj proizvoda. Klasifikacija

tehnologija Rapid Prototyping (RP). Uvod u filozofiju RP. Brzi razvoj i brza proizvodnja

prototipske proizvodnje. Rapid Prototiping. Digitalizacija i obratno inženjerstvo. Integracija

CAD/CAPP/CAM primjenom brze izrade proizvoda i alata. Tehnoekonomske prednosti novih

metoda razvoja proizvoda u razvoju proizvodnje.

SEMINAR: Informatičke tehnologije CAX: CNC/CAM, CAD-CAPP- CAM -

programiranje CNC mašina

Predavanja: Evolucija i značaj razvoja CAx tehnologija.Vrste sistema projektiranja

tehnoloških procesa obrade. Klasifikacija sistema programiranja NC-CNC obradnih sistema.

Programski jezici, baze podataka i baze znanja. Izrada upravljačkih programa (CAM) za NC

/CNC obradne ssiteme. Izbor mašine, alata i određivanje tehnoloških parametara režima i

vremena obrade. CAPP, varijantni i generativni sistemi. Integrirani CAD/CAPP/CAM sistem.

Primjena vještačke inteligencije u CAPP sistemu. Tehnoekonomske prednosti primjene

CAM/CNC tehnologije u pripremi i proizvodnji.

SEMINAR: UNAPREĐENJE PROIZVODNJE PRIMJENOM ZNANJA: modeliranje,

simulacija i optimizacija procesa primjenom genetskog modeliranja i programiranja

Predavanja: Svrha i cilj ugradnje znanja u procese i proizvode. Značaj modeliranja i

optimizacije u razvoju i unapređenju procesa proizvodnje. Metode modeliranja i optimizacije

tehnoloških procesa. Razvoj modela i metodologija modeliranja. Primjena i primjeri

modeliranja u procesima proizvodnje. Optimizacija procesa i sistema primjenom

konvencionalnih metoda. Optimizacija procesa i sistema primjenom genetskog modeliranja i

genetskog programiranja. Višekriterijumska optimizacija procesa. Kriteriji optimizacije:

minimalno vrijeme izrade; maksimalna količina proizvoda; minimalna cijena koštanja;

maksimalni profit. Primjena i primjeri tehnoekonomske optimizacija procesa izrade.

Tehnoekonomska optimizacija parametara režima izrade. Primjena softvera u procesima

modeliranja i optimizacije.

SEMINAR: TEHNOLOGIJA PRERADE PLASTIČNIH MASA, supstitucija konvencionalnih

proizvoda

Predavanja: Osnovi i značaj tehnologije prerade plastičnih masa. Mogućnosti supstitucije

konvencionalnih proizvoda pomoću proizvoda dobivenih iz plastičnih masa. Klasifikacija

postupaka prerade plastičnih masa. Materijali i njihove osobine iz skupine plastičnih masa.

Tehnološki procesi i postupci prerade plastičnih masa i izrade finalnih proizvoda (direktno i

indiretno presanje, injekcijsko presanje, ekstrudiranje). Projektiranje procesa izrade dijelova

iz plastičnih masa. Konstrukcija alata i optimizacija sistema alata. CAD alata. Primjena

softvera u procesima presanja i konstrukcije alata.

SEMINAR: Obradni i proizvodni sistemi nove generacije

Predavanja: Evolucija obradnih i proizvodnih sistema, trendovi razvoja. Značaj obradnih i

proizvodnih sistema nove generacije. Klasifikacija obradnih i proizvodnih sistema.

Visokobrzinski obradni sistemi. Fleksibilni proizvodni sistemi. Inteligentni proizvodni

sistemi. Rekonfigurabilni proizvodni sistemi. Tehnoekonomske prednosti primjene

proizvodnih sistema nove generacije.

SEMINAR: Kvalitet proizvoda i upravljanje kvalitetom Predavanja: Evolucija kvaliteta proizvoda i značaj u sticanju konkurentske prednosti na

tržištu. Planiranje i osiguranje kvaliteta. Međunarodne norme sistema kvaliteta. Primjena

statističkih metoda u kontroli kvaliteta. Metode Ishikawe i Taguchia. Totalna kvaliteta-TQM

alati. Djelovanje sistema upravljanja kvalitetom u proizvodnji. Metode i tehnike prikazivanja

rezultata. Informacioni sistem kvaliteta. Audit kvaliteta i certifikacija sistema kvaliteta.

Standardi sistema upravljanja kvalitetom ISO 9000:2000. Projektiranje organizacije za

kvalitet. Implementacija sistema upravljanja kvalitetom.

Za preostale module seminari i predavanja nismo u mogućnosti ovdje prezentirati a mogu se

potražiti kod autora.

4.ZAKLJUČAK

Sektora malog i srednjeg poduzetništva i njegov razvoj dobija poseban značaj u

zemljama tranzicije koje žele ostvariti ubrzani tehnološki razvoj, jer se preko malih i srednjih

preduzeća lakše prenose i implementiraju nove tehnologije te inovativna rješenja. Njihova

komparativna prednost je u tome što su fleksibilna, mogu brzo da se adaptiraju na promjene i

da zadovolje zahteve tržišta. Malo i srednje poduzetništvo ima izuzetno značajnu ulogu u

lokalnom i regionalnom razvoju jedne zemlje jer postaju motor ekonomskog razvoja te često

glavni izvor nove zaposlenosti radnika. Faktori savremenog poslovnog okruženja važni su za

razumijevanje izazova koji se postavljaju pred savremeno poduzetništvo. Neki od

najzančajniji faktora su: globalizacija, prepoznavanje potreba korisnika, inovacija, povezanost

sa korisnicima, dobavljačima te zaposleni educirani najnovijim tehnolodijama i znanjem.

Povećana konkurencija zahtjeva veće stručno angažiranje u analitičkim procesima,

inženjeringu, marketingu, upravljanju i administraciji. Za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva u Unsko Sanskom Kantonu neophodno je koristiti resurse i navedene module

edukacije koje nudi Centar novih tehnologija „CENT“ a navedeni su u ovom radu, pored

ovog centra neophodno je razviti druge centre na ostalim fakultetima koji mogu pružiti brži

razvoj privrede u cijelom Kantonu i Bosni i Hercegovini.

5.LITERATURA

[1] Doleček, V., Karabegović, I.: Nivo tehnološkog razvoja Bosne i Hercegovine, RIM

2001, Univerzitet u Bihaću, Tehnički fakultet, Bihać, 2001.

[2] Primjena novih tehnologija u proizvodnim procesima,Cent,TF Bihać,Decembar,2010.

[3] Evropska komisija,http://cordis.europa.eu/en/home.html,20.02.2013.

[4] Strategija naučno-tehnološkog razvoja BiH, ANU BiH, Septembar,Sarajevo,2006.

[5] Strategija razvoja nauke u BiH 2010-2015, Vijeće Ministara,Novembar,Sarajevo, 2009.

[6] Slovenia Development Strategy,Republika Slovenia,23.Novembar,Ljubljana,2005.

[7] Strategija razvoja informatičkog društva BIH, Vijeće ministara BIH, 2004.

[8] I.Karabegović, V.Doleček, M. Jurković: Nove tehnologije u robotskoj industriji, EIS

Šibenik, 5-7. maj 2008.

[9] Jurković, M., Karabegović, I.: Neki trendovi u razvoju proizvodnog inženjerstva, Proc.

TMT 2000: 4th Int. Research/Expert Conference, 1-10, Mechanical Engineering, Zenica,

2000.

[10] Jurković, M.: Tehničko tehnološke osnove moderne industrijske proizvodnje (pozivno

predavanje), Proceedings RIM 2001, 3rd Int. Conf. „Revitalization and modernization of

production“, s. 25-47, Tehnički fakultet, Bihać, 2001.

[11] Jurković, M., Žigić, I.: Reinženjering i modernizacija proizvodnje, Zbornik radova RIM

2005, s. 21-44, Tehnički fakultet-Društvo za robotiku, Bihać, 2005.

[12] Jurković, M., Karabegović, I.: Napredne tehnologije za zemlje u tranziciji, RIM-2003. s.

23-38, Tehnički fakultet, Bihać, 2003.

[13] Jurković, M.: Tehnološki i proizvodni sistemi, Univerzitetski udžbenik magistarskog

studija, Mašinski fakultet, Tuzla, 2006.

[14] Jurković, M., Karabegović, I.: Nova filozofija proizvodnje i revitalizacija proizvodnih

procesa i sistema, Proc. RIM-99, 2nd Int. Conf., 3-31. Bihać, 1999.

[15] http://cordis.europa.eu/fp7/dc/index.cfm,21.02.2013.

[16] http://cordis.lu./fp6/whatisfp6.htm,22.02.2013.

PRIMARNA PROIZVODNJA LANA I ZAPOŠLJAVANJE NA UNSKO SANSKOM KANTONU

dr.sc. Mirsad Veladžić, mr.sc. Alma Ćehajić1

Apstrakt

Primarna proizvodnja lana na Unsko sanskom kantonu otvara perspektivu

zapošljavanja oko 140 domaćinstava, a u razvoju funkcionalni proizvoda u prehrambenoj

industriji ovaj broj se može povećati na još nekoliko stotina. Pored sjemena od lana se

dobivaju vrlo kvalitetna vlakna koja su ekološki potpuno prihvatljiva i za koja postoji velika

potreba na području Evropske unije.

Upotreba lana u ishrani ljudi doprinosi zaštiti kardiovaskularnog sistema zbog kojeg

u Bosni i Hercegovini umire preko 53,9% stanovnika. Glavni problem u zakrčenju krvnih žila

je u debalansu između omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Sadašnji omjer je od 15-20:1, a

optimalni omjer je 1:1. Lan je idealna biljna kultura za popravljanje ovih odnosa, bilo

direktno da se koristi ili preko životinja (proizvodnja omega-3 jaja i slično). Ovo može

zasigurno biti nacionalni projekat borbe protiv kardiovaskularnih bolesti kroz dizajniranu

ishranu. Hrana koja pozitivno djeluje na zdravlje ljudi ima status funkcionalne hrane.

Proizvodnja i potrošnja funkcionalne hrane otvara nove strateške mogućnosti razvoja

privrede Bosne i Hercegovine, kao i Unsko – sanskog kantona.

Ključne riječi: Zaposlenost, lan, proizvodnja, omega 3 jaja, poljoprivreda, zdravlje

1 Univerzitet u Bihaću, Biotehnički fakultet, kontakt e-mail: mveladzic@yahoo.com

Abstract

Primary production of flax in Una Sana Canton opens employment perspective about

140 households, and in the development of functional products in the food industry, this

number can be increased to a few hundred. Apart from flax seed is a very high quality fibers

that are ecologically acceptable and for which there is a great need in the area of the

European Union.

The use of flax in human and animal nutrition helps to protect the cardiovascular

system because of which Bosnia and Herzegovina dies over 53.9% of the population. The

main problem at the congestion of blood vessels is the imbalance between omega-6 and

omega-3 fatty acids. Flax is an ideal vegetable crop for repairing these relationships, either

directly or through the use of animals (production of omega-3 eggs, etc). This could definitely

be a national project of the fight against cardiovascular disease through designed diet. Food

that has a positive effect on human health has the status of functional food. Production and

consumption of functional food opens up new strategic possibilities for the development of the

economy of Bosnia and Herzegovina, as the Una -Sana Canton.

Keywords: Employment, flax, manufacturing, omega 3 egg, agriculture,health

1.UVODNA RAZMATRANJA

Bosna i Hercegovina posjeduje prirodne resurse i uslove koji stvaraju vrhunski ambijent

za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući obučenost raspoložive radne snage, čistoću

zemljišta i tehnološka znanja za preradu hrane, kao i akademsko obrazovanje koje osigurava

kontinuitet u transferu svjetskog znanja u naš svakodnevni život.

Ogromni poljoprivredni potencijali samo su djelimično iskorišteni unatoč značajnim

ljudskim i prirodnim resursima.

Snažan razvoj i konstantan rast proizvodnje koji karakteriziraju bh. poljoprivredni

sektor su znatno ispod svojih realnih mogućnosti i očekivanih rezultata. Većina prehrambenih

proizvoda se uvoze, posebice pšenica, mesni proizvodi, mliječni proizvodi i voćni sokovi.

U našim okolnostima moguće je razvijati koncepciju proizvodnje hrane višeg kvaliteta,

odnosno proizvodnju gdje je potrebno više radne snage, i to one koja je kvalifikovana da

obavlja i više nivoe tehnološke obrade poljoprivrednih proizvoda.

Funkcionalna hrana kao koncept po prvi puta je prihvaćen u Japanu osamdesetih godina

prošlog stoljeća u svrhu poboljšanja kvalitete života i produljenja životnog vijeka

stanovništva, a prema nekim podacima udio europskog stanovništva starijeg od 60 godina

mogao bi porasti i do 65% do 2030 godine 2 . Svjedočimo također slijedu od nekoliko

generacija „zdrave hrane“ gdje se u treću generaciju ubraja funkcionalna hrana, koja je prema

opće prihvaćenoj definiciji „hrana koja djeluje pozitivno na jednu ili više ciljanih funkcija u

tijelu, izvan njezine nutritivne vrijednosti poboljšavajući zdravlje i smanjujući rizik od

nastanka bolesti“ 3.

Funkcionalna je hrana danas poznata i raširena u cijelom svijetu. Njeni začetnici,

Japanci, u tom području imaju detaljno uređeno zakonodavstvo te najviše takvih proizvoda na

tržištu. Funkcionalna hrana je ona koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je naučno dokazano

da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi. To su prije svega namirnice koje sadrže neku

od bioaktivnih komponenti, primjerice izoflavin, beta-karoten, omega-3 masne kiseline itd.

Možemo stoga reći kako su funkcionalne namirnice nešto između klasične prehrane i

medicine.

2 Statistik Austria, 2009 3 European Comission, 2010

U zadnjih nekoliko decenija zahtjevi potrošača u području proizvodnje hrane znatno su

promijenjeni. Potrošači sve više i više vjeruju da će hrana izravno doprinijeti njihovom

zdravlju4.

Danas hrana nije namijenjena samo da zadovolji glad i pruži potrebne hranjive tvari za

ljude, ona također treba da spriječi nutritivne bolesti i poboljša fizičko i mentalnu dobrobit

potrošača5. U tom smislu, funkcionalna hrana igra izvanrednu ulogu. Povećanje potražnje

takve hrane može se objasniti povećanjem troškova zdravstvene zaštite, stalni porast životnog

vijeka i želja starijih ljudi za poboljšanje zdravlja u kasnijim godinama života6.

Manipulacija profila masnih kiselina u žumanjcima jaja obavlja se uglavnom

dodavanjem lanenog i repičinog ulja u obroke za nesilice7. Dodavanjem biljnih ulja smanjuje

se omjer omega n-6:omega n-3 najčešće preko odnosa linolne (LA,C18 : 2 n-6) u odnosu na

α-linolenske (LNA, C18 : 3 n-3) kiseline. Povećanje sadržaja viših metabolita LNA (EPA,

DPA i osobito DHA) postiže se korištenjem ribljih i ostalih ulja, te algi porijeklom od

morskih organizama8.

2. PROIZVODNJA LANENOG SJEMENA

Lan je uljarica koja je ima oko 40-46% ulja, 28% vlakana, minerala 4%, 21% proteina,

6% ugljikohidrata.

Laneno ulje sadrži 9% zasićenih masnih kiselina, 18% mononezasićenih masnih

kiselina i visoku koncentraciju polinezasićenih masnih kiselina oko 73%. U polinezasićenim

masnim kiselinama 16% su omega-6, a 57% alfalinolenska masna kiselina.

U Bosni i Hercegovini oko 53.9% smrtnih slučajeva vezano je za kardiovaskularne

bolesti. Zbog debalansiranog odnosa između omega-6 i omega-3 masnih kiselina (koji se

kreće od 15 pa i 20:1), a koji treba da je od 1:1 pa do 5:1. Ovo balansiranje se može uspješno

provesti kroz uključivanje lanenog sjemena u ishranu ljudi i životinja.9

4 Mollet & Rowland, 2002; Young, 2000, Functional food. Product development, marketing and consumer acceptance. 5 Menrad, 2003; Roberfroid, 2000b 6 Kotilainen, Rajalahti, Ragasa, i Pehu, 2006; Roberfroid, 2000a, 2000b 7 Jiang i sar., 1991; Sari i sar., 2001,International Journal of Radiation. Oncology*Biology*Physics. 8 Baucells, M. D., Crespo, N., Barroeta, A. C., Lo´pez-Ferrer, S., Grashorn, M. A.: Incorporation of different polyunsaturated fatty acids into eggs. Poultry Sci. 79, 2000, pages 51 - 59

Tabela 1. Kalkulacija za uzgoj lana na površini 1 ha

I Jed.mjere 1 ha Cijena u KM Trošak u KM/1 ha MATERIJAL Sjeme lana kg 150 kg 5,00 750,00 Organsko gnojivo tona 25 30,00 750,00 NPK 7:20:30 kg 200 0.80 160,00 RAD TRAKTORA Oranje na dubinu 25 cm Sati 4 65 ,00 260,00 Tanjiranje i valjanje Sati 2 30,00 60,00 Valjanje Sati 2 30,00 60,00 Sjetva Sati 4 30,00 120,00 Rasturanje stajnjaka Sati 2 30,00 60,00 Rasturanje NPK Sati 2 30,00 60,00 Ostali radovi Sati 2 30,00 60,00 Čupanje stabljika

sati

20

30,00

600,00

Vršidba sati 10 65,00 650,00 Ukupno 3.660,0 Lan se ne smije uzgajati u monokulturi, na isto mjesto se može vratiti tek nakon 5 – 7 godina! VRIJEDNOST PROIZVODNJE Proizvodnja sjemena kg oko 2000 kg veleprodajna cijena kg

lanenog sjemena je 5.00 KM

10.000,00 KM

Prosječna zarada iznosi 6.340,00 KM

Zaštita lana nije potrebna zbog malih površina pod lanom (nema veće opasnosti od

lanene buhači). U slučaju pojave lanene buhači koristi se insekticid ROTOR 1.2 EC u količini

od 0.5 1/ha, cijena 30 KM.

Zaštita lana protiv oboljenja takođe nije potrebna jer postoji mala mogućnost od pojave

najvećeg oboljenja lana Fusarium line (plijesan), u slučaju pojave tretirati fungicidom Stroby

WG (strobilurni – biofungicid) u koncentraciji od 0,03 %, cijena cca 40 KM.

• Dnevne potrebe u ishrani jedne osobe je oko 7,7g ili 3g ulja.

• Dnevne potrebe za 300.000 stanovnika USK 2310 kg.

• Godišnja potreba USK je 843.150 kg.

• Vrijednost proizvodnje (843.150x5 ) iznosi oko 4.215.750 KM.

Ako bi 843.150 kg podjelili na prinos od 2t, dobili bi potrebu za zemljišnim površinama od

421,5ha.

Za jedno domaćinstvo koje bi posijalo po 3ha (6.340KMx3ha) dobili bi zaradu od 19.020

KM. Kako smo iskazali potrebu u površinama 421,5ha/3ha po uposlenom domaćinstvu, dobili

bi uposlenje oko 140 domaćinstava.

Upotreba lanenog sjemena može se upotrijebiti kroz sledeće oblike:

• pakovanje u razne veličine (100,150g), plasman preko prodavnica, upotreba u obliku

samljevenog brašna u pite, kolače, kiselo mlijeko, kao u kruh i peciva, supe itd.

• Ekstrudiran se koristi u ishrani pilića, koka nosilja (proizvodnja omega jaja)

• Proizvodnja tjestenina sa lanenim sjemenom

• Proizvodnja krekera, biskvita s lanenim sjemenom

• Prerada omega jaja u jaja u prahu

• Upotreba jaja u prahu za pripremanje omega-3 kolača

3. RAZVOJA POLJOPRIVREDE NA USK

Unsko sanski kanton na području petrovačke općine zbog svojih zemljišnih uslova ima

već razrađenu sjetvu lana. Prema riječima poljoprivrednika Latinovića koji se odlučio za

proizvodnju lana od kojeg proizvodi laneno ulje, Latinović ističe da uz proizvodnju za koju se

odlučio može ostvariti dobar profit. Ova porodica može poslužiti kao dobar primjer kako se i

putem zaboraljene proizvodnje s upotrebom znanja može uposliti familija i riješiti

egzistencija domaćinstva. Kako je ova žitarica ima mnogostruku ulogu te zbog svog svojstva i

nutritivne vrijednosti promovira zdravlje što znači da samim tim prestavlja marketing. Uzgoj

lana bi pokrenuo niz aktivnosti u razvoju ekonomske situacije na području USK-a.

Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji, zbog tehnološke zaostalosti, nedovoljno

sredstava za pokretanje i tehnološku obnovu industrijskih pogona, jedan od načina za

pokretanje i rast privrede jeste poljoprivredna proizvodnja.

Ako uzmemo u obzir da za pokretanje razvoja poljoprivrede imamo samo tri

industrijske grane vezane za razvoj poljoprivrede a to su:

• Mašinska industrija (proizvodnja motokultivatora, traktora, kombajna, raznih

priključnih strojeva)

• Hemijska industrija (industrija mineralni gnojiva, industrija hemijski

sredstava,industrija nafte i naftnih derivata).

Potrebe jednog poljoprivrednika su svedene na minimalne troškove u odnosu na

troškove pokretanja i obnove starih industrijskih pogona. Dakle slobodno možemo kazati da

pokretanjem poljoprivrede i uzgoj sjemenki lana pokreću ekonomski isplativu računicu i

prilagođenu našim uslovima življenja.

Zemljište nije proizvod ljudskog rada, te nema vrijednost, niti tu vrijednost može

prenijeti kao sredstvo za rad (ne amortizira se), ali ono posjeduje tržišnu vrijednost budući da

je predmet tržišta.

Osnovni resurs poljoprivrednika je obradivo zemljište koje danas svaki drugi stanovnik

u USK posjeduje.

Mala poljoprivredna privreda je otpornije i stabilnije od krupne, što se naročito očituje u

kriznim razdobljima.

• Mala poljoprivredna privreda jeste ona na kome vlasnik može obrađivati

zemljište koristeći vlastita sredstva za rad i aktivnost članova vlastite porodice,

što predstavlja prednost kod motivacije za rad.

• nedostatak savremenog načina poljoprivredne proizvodnje se ogleda u tome

što potrošač želi da kupi jeftinu hranu a poljoprivrednik želi da ostvari veći

profit.

Rješenje se nalazi u korištenju savremene tehnike i tehnologije zbog čega je mala

privreda nesposobno (znanje, financiranje), te stoga nije vitalnaja od krupne privrede, ali mala

poljoprivredna privreda je motiviranije vlastitim opstankom i kroz model tzv. neformalne

ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni.

U kriznim razdobljima, budući da nije vezano za tržište i promjene koje se na njemu

dešavaju, mala privreda je fleksibilnije od krupne.

Kada bi postigli viši nivo organizovanja poljoprivredne proizvodnje sirovina to bi

značilo i efikasno pokretanje brojnih vidova i prerade kroz sektor prehrambene industrije.

Kada bi uzeli kalkulaciju proizvodnje omega-3 jaja na farmi koja ima oko 20.000 koka

nosilja (ili 20 seoskih farmi po 1000 koka) moguće je uposliti 20 domaćinstava koja bi

godišnje proizvela oko 6.000.000 jaja, čija bi cijena po jajetu bila 0,22 KM, što bi iznosilo

1.320.000,00 KM prihoda od prodaje.

Tabela.2 Ukupni troškovi na godišnjem nivou, za 20. 000 koka nosilja

Naziv troškova Mjesečni iznos u KM

Struja 12.000,00

Distribucija gorivo 30.000,00

Telefon 4.800,00

Ambalaža 58.800,00

Materijalni troškovi - kancelarijski 4.800,00

Troškovi održavanja 4.800,00

Hrana 602.250,00

Voda 2.400,00

Veterinar 12.000,00

Računovodstvo 12.000,00

Odgojena kokoška 180.000,00

Radnici 50.000,00

Ukupni godišnji rashodi 985.850,00

Ukupni godišnji troškovi su 985.850 KM a čista dobit na godišnjem nivou bi iznosila

oko 334.150,00 KM. Razlika u postotcima (%) prikazana je na Slici 1. Pregled dobiti i

rahoda.

Slika 1. Omjer prihoda i rashoda iskazan u %.

ZAKLJUČAK:

- Proizvodnja lana osigurava dobru predpostavku za zapošljavanje ljudi u primarnoj

poljoprivrednoj proizvodnji, kako je u radu predstavljena potreba za USK oko 140

domaćinstava.

- Proizvodnja omega-3 jaja (20.000 koka nosilica), osigurava uposlenje 20

domaćinstava sa godišnjom čistom dobiti od 334.150,00KM

50%

37%

13%

0%

Vrijednost ostvarene proizvodnje Troškovi na godišnjem nivou Ostvarena čista dobit

- Prerada lana u prehrambenoj industriji daje dobru šansu za pokretanje širokog spektra

funkcionalnih proizvoda (omega biskviti, omega kruh, omega supe, omega tjestenine,

omega kolači itd.)

- Upotreba lana u animalnoj proizvodnji daje izuzetno povećanje hranidbene

vrijednosti tih proizvoda (jaja, meso, mlijeko, omega sir, omega namazi, omega mesni

proizvodi).

- Od lana se proizvode izuzetno vrijedni proizvodi u tekstilnoj, auto industriji, industriji

sanitetskog materijala, proizvodnji izolacionih materijala itd.

LITERATURA

1. Baucells, M. D., Crespo, N., Barroeta, A. C., Lo´pez-Ferrer, S., Grashorn, M. A.:

Incorporation of different polyunsaturated fatty acids into eggs. Poultry Sci. 79, 2000, pages

51 - 59.

2. Beardsworth, C., Haslam, C., Keil, T., Goode, J., & Sherrat, E. (1999). Contemporary

nutritional attitudes and practices: A factor analysis approach. Appetite, 32, 127-143.

3. Bogue, J., & Ryan, M. (2000). Market-oriented new product development: Functional

foods and the Irish consumer (Agribusiness Discussion Paper No. 27). Cork: National

University of Ireland, Department of Food Economics.

4. Calvani, M., P. Benatti: Polyunsaturated fatty acids. Sigma-tau S.p.A – Scientific

Department.http://www.st-hs.com/TMA_Forum/PUFA%20-20Calvani%20Benatti%20-

%20Feb%202K3.pdf (pristupljeno 23. januara 2012).

5. European Comission, 2010 Functional foods - Studies and Reports, Directorate-General

for Research 2010,FP7 cooperation – Food, 24194 EN.

6. Jiang i sar., 1991; Sari i sar., 2001, International Journal of Radiation.

Oncology*Biology*Physics.

7. Kotilainen, Rajalahti, Ragasa, i Pehu, 2006; Roberfroid, 2000a, 2000b.

8. Menrad, 2003; Roberfroid, 2000b.

9. Mollet & Rowland, 2002; Young, 2000, Functional food. Product development, marketing

and consumer acceptance.

10. Statistik Austria, 2009.

11. Zavod za javno zdravstvo FBiH, zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u

Federaciji Bosne i Hercegovine, 2011.

BIP PROGRAMI PODRŠKE RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U BIH I SRBIJI

Jon Steinar Ostgard, Belma Hadžimahmutović1

Abstract

The aim of this paper is to give main information on results regarding business

programs in BIH and Serbia implemented by Norwegian Foundation BIP and to address the

current problems and issues in field of entreprenuship. In the first part of the paper authors

present BIP business development programs in BIH and Serbia, their objectives and benefits.

Focus is on job creation support through entreprenurship development programs: Student

entreprenurship in secondary schools, Business start-up programs for unemployed youth and

women, Business growth and development programs for already existing companies in BIH

and Serbia. Institutional support and involvement in creation of optimum conditions for

entrepreneurial development is the main prerequisite for sucessfull economic recovery of the

country. Furthermore, the authors points out the importance of business support programs

and some possible directions for future actions that would lead to job creation.

Key words: business programs, Student entreprenurship, business start-up, business growth

and development, job creation, Serbia and BiH.

1Norveška Fondacija Business Innovation Programs (BIP)

1. BIP PROGRAM - UČENIČKO PODUZETNIŠTVO (STUDENT

ENTREPRENEURSHIP)

BIP Program učeničkog poduzetništva je relevantan sa stanovišta postojećeg

ekonomskog i socijalnog konteksta u BIH, te predstavlja odgovarajući odgovor na obrazovne

potrebe učeničke populacije. Mnogi mladi ljudi danas još uvek osjećaju nesigurnost u pogledu

svoje budućnosti, jer je tranzicija u zemlji opterećena velikim promjenama.

Glavni cilj BIP programa - Učeničko poduzetništvo (UP) je pružiti mladima

neophodno bazično znanje i iskustvo u osnivanju i vođenju pravih poduzeća, što podrazumeva

vršenje različitih poslovnih aktivnosti, proizvodnju stvarnih proizvoda, odnosno pružanje

usluga u obimu koji je primjeren srednjoškolskom uzrastu (učenici III i IV razreda srednjih

škola).

Specifični ciljevi BIP programa UP su:

• Podsticanje razvoja poduzetničkog duha i poduzetničkog ambijenta među mladim;

• Pomoć mladim ljudima da razviju lične kvalitete kao što su samoinicijativnost;

samopouzdanje, kreativnost, timski rad i odgovornost;

• Uvođenje novih praktičnih nastavnih metoda u sistem srednjoškolskog obrazovanja;

• Uspostavljanje saradnje između srednjih škola i “svijeta biznisa”. 2

Način rada: Grupe učenika simuliraju poslovanje preduzeća osnivanjem i

funkcionisanjem ”učeničkih poduzeća” i kroz simulaciju stvarnog poslovanja stiču znanja,

vještine i iskustva koja im mogu biti dragocijena u daljem planiranju života i karijere.

Učenici, svoje kompanije, predstavljaju na sajmovima koji se, od 2006. godine, održavaju u

Banja Luci i Sarajevu.

Na području Balkana (BIH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora) ovom programu, u periodu

2002-2012. godina, učestvovalo je oko 14 300 učenika koji su osnovali oko 3 170 učeničkih

preduzeća i koja su prošla sve faze razvoja kao i prave kompanije. Također, kroz ovaj

program oko 296 profesora je edukovano u skladu sa BIP-ovim trening modulima.

Ove šk. godine 2012/13. u BIH, u BIP-ovom programu Učeničkog poduzetništva, ima 2 Više informacija o BIP programima dostupno je na web straniciama: www.bips.no, www.bips.rs , video br. 2:

http://bips.rs/index.php?id=4 (Programi učeničkog poduzetništva BIP-a u Regiji) i na www.bip.ba .

uključeno: 50 srednjih škola (iz FBIH i RS), preko 1500 učenika i 90 nastavnika. U toku

školske godine očekuje se osnivanje preko 350 učeničkih kompanija, koje broje u prosjeku

po 5 učenika (srednjoškolaca). Fondacija BIP, koju podržava Ministarstvo vanjskih poslova

Norveške, do sada je obezbjeđivala inicijalni kapital za učeničke kompanije u iznosu od 100-

200EUR po učeničkoj kompaniji u skladu sa predloženim poslovnim planom učenika.

U toku su pripreme za dva Regionalna sajma učeničkih preduzeća u Banja Luci, 3.aprila

2013.godine i u Sarajevu, 5.aprila 2013.godine, a na svakom sajmu će učestvovati preko 500

učenika, te 50-100 posjetitelja.

Ljetni prekogranični kamp je jednokratna manifestacija koju BIP organizuje svake

godine i na kojoj se, u nekom od primorskih gradova u regionu, okupe pobjednička

omladinska preduzeća iz programa Učeničko poduzetništvo. Do sada je održano šest kampova

na kojima je učestvovalo 304 učenika i 66 nastavnika iz pet zemalja (BiH, Crna Gora,

Kosovo, Norveška i Srbija).

2. ISKUSTVA BIP PROGRAMA UČENIČKOG PODUZETNIŠTVA IZ SRBIJE3:

Implementacija projekta Učeničko preduzetništvo je počela 2002. godine. Tokom devet

godina provođenja programa 1.378 učeničkih poduzeća je osnovano, 6.023 učenika i 140

nastavnika je prošlo obuku širom Srbije. Tri (3) obuke nastavnika su akreditovane od strane

Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. Grupa od sedam (7) nastavnika

sertifikovana kao treneri trenera. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja je inicirao

proširenje projekta 2009 godine. Operativni troškovi i honorari za zaposlene su finansirani od

strane Nacionalne agencije za regionalni razvoj. Honorare za nastavnike i risk kapital

finansirale su lokalne samouprave, a 32 opštine su bile uključene. Angažovano je 13

koordinatora sa punim radnim vremenom.

Broj od 125 učenika koji su uspešno intervjuisani je bio identifikovan kao ciljni uzorak

za provođenje istraživanja. On predstavlja 12.5% potencijalnog materijala za istraživanje, te

je stoga reprezentativni uzorak za sprovođenje istraživanja i analizu rezultata. Od 2003. do

2007, Svi ispitanici su učestvovali u Programu UP, i uzrasta su od 18 do 24 godine.

Interesantno je da su 52% ispitanika bile žene. Izrada upitnika i sprovođenje istraživanja je

izvršeno od strane BIP-ovog osoblja, uz asistenciju konsultanta, tokom oktobra i novembra 3 Istraživanje i izveštaj - Uticaj Programa učeničkog preduzetništva Business Innovation Programs na zapošljivost i stvaranje novih radnih mesta, Donatella Bradić , MSc Razvoja i planiranja, Beograd, decembar 2010.

2010.

Većina ispitanih učesnika Programa, njih 70.4% još uvijek studiraju. Ohrabrujuće je da se je

tako značajan procenat mladih odlučio za visoko obrazovanje.

Takođe, 54,4% onih koji još uvek studiraju namjeravaju da započnu sopstveni posao

u budućnosti. Identičan procenat, 54,4% je i onih koji su završili srednju školu i namjeravaju

da započnu sopstveni biznis. Norveško iskustvo nas uči da oko 30% učesnika Programa UP

naposljetku i započnu sopstveni posao. Trend koji postoji u Srbiji bi se mogao razvijati u

sličnom ili još snažnijem trendu. Eventualno istraživanje koje bi se provelo kroz 5 godina bi

moglo dati preciznijne podatke o stvarnim kompanijama koje su stvorene u međuvremenu od

strane nekadašnjih učesnika u Programu UP.

3. PREPORUKE NORVEŠKE FONDACIJE BIP VEZANO ZA PROGRAM UČENIČKOG

PODUZETNIŠTVA U BIH:

1. Razmotriti dosadašnja projekte i iskustva podrške Učeničkom poduzetništvu u

nastavnoj praksi u BIH, zemljama u okruženju, EU i drugim razvijenim zemljama.

2. Analizirati ulogu učenika, nastavnika, škole, nadležnih institucija vlasti, medija i

nevladinih organizacija, te biznis sektora u ovakvim i sličnim projektima, te definisati

konkretne mjere za pronalaženje sistemskog pristupa podrške praktičnoj nastavi u

oblasti poduzetništva.

3. Iskoristiti BIP-ova znanja, dugogodišnje iskustvo izgrađene postojeće kapacitete i

razvijene module, kako bi se učeničko poduzetništvo postalo dio Nastavnog plana i

programa, ne samo u srednjim školama, nego i u osnovnim školama.

4. Razviti statističko praćenje učinka ovakvih projekata na učenike po uzoru na razvijene

zemlje (dugoročno na sistemski način pratiti podatke).

5. Organizovati prezentaciju projekta nadležnim institucijama vlasti: prezentirati

dosadašnje dobre rezultate s ciljem da se osigura podrška za ovakve i slične projekte

kako bi oni postali dio sistemskog rješenja u budućnosti. Koristeći rezultate iz Srbije.

6. Osigurati podršku poslovnog sektora npr. banke, privatni poduzetnici koji bi bili

sponzori za učeničke projekte u lokalnoj zajednici

7. Osmisliti promotivnu kampanju promocije Učeničkog poduzetništva u osnovnim

školama i srednjim školama ( npr. obrazovne emisije/serijal za djecu i odrasle kako bi

se promovisalo učeničko poduzetništvo na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i

državnom nivou).

4. BIP PROGRAM - POKRENI SVOJ POSAO (BUSINESS START-UP PROGRAM)

Pokreni svoj posao (SYB) je program kojim BIP pruža osnovnu podršku osobama koje

žele da pokrenu svoj posao. Koristeći inovativne module za obuku potencijalnih poduzetnika

BIP nudi priliku za besplatan razvoj biznis plana (Business Plan Development), te osnovnu

finansijsku podršku za početak biznisa kroz Fond za registraciju biznisa putem sufinansiranja

(BIP Fund for business registration). BIP je, na ovaj način, pomogao osnivanje oko 302 nova

preduzeća u BiH, Srbiji i Kosovu i 374 preduzeća u Iraku.

Ciljane gupe:

BIP program „Pokreni svoj posao“ je namjenjen isključivo fizičkim licima,

nezaposlenim osobama, koje imaju poslovnu ideju i žele pokrenuti vlastiti biznis (muškarci

potencijalni preduzetnici, starosti od 18 do 35 i žene, potencijalne preduzetnice, bez obzira na

starosnu dob). Grupa za rad je 15-20 osoba, a polaznici dobivaju i certifikat o pohađanju

obuke!

Nakon završteka obuke (izrade poslovnog plana) polaznici obuke mogu aplicirati BIP

Fondu za registraciju biznisa (mala grant sredstva za sufinansiranje registracije biznisa

odnosno refundacija troškova registracije - za obrte 300KM i za preduzeća odnosno d.o.o. -

700 KM).

Trenutno se program provodi na 9 područja u BIH:

FBIH: Bihać, Čapljina, Tuzla, Zenica, Žepče

RS: Banja Luka, Srebrenica, Bileća, Pale

BIP je projektno orijentisana organizacija koja povezuje partnere koji imaju odgovarajuću

stručnost u odnosu na svaki pojedinačni projekat, pa je za potrebe projekta sklopio saradnju sa

sljedećim organizacijama:

1. Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona (RAUSK) za područje Bihaća,

2. Regionalna razvojna agencija za Centralnu BIH (REZ) za područje Zenice,

3. Centar za istraživanje i studije GEA Banja Luka,

4. BSC Srebrenica,

5. RAŽ Žepče

Za ostale lokacije su uključeni individualni konsultanti (iskusni poduzetnici, stručnjaci u

oblasti poduzetništva i profesori koji susjeluju u programu učeničkog poduzetništva).

Ukupno 11 konsultanata za BIH će proći trening trenera i postati BIP-ovi certificirani treneri,

dok će ostalih 5-7 konsultanata/mentora, već certifirini od strane BIP-a, vršiti mentoring

novih kolega i zajedno s njima raditi kao treneri, dok se novi treneri ne osamostale u radu po

BIP-ovoj metodologiji. Inicijalni trening za trenere je održan u decembru 2013.godine, nakon

čega je uslijedila intenzivna promocija start up programa na 9 lokacija.

Prvi treninzi u trajanju od 5 dana za poduzetnike su održani: Tuzla, Pale, Srebrenica,

Žepče, Bileća, (80 polaznika), a do kraja marta 2013. godine očekuje se još 60 polaznika za

Bihać, Banja Luku, Zenicu i Čapljinu.

Bitno je navesti aktualne probleme postojećih privrednih društava, koji su ujedno iveliki

problem Mladih ljudi koji razmišljaju da pokrenu posao. Ovi problem su istaknuti na svim

BIP-ovim obukama za pokretanje posla, stoga bi sistemski trebalo pristupiti rješavanju ovih

problema:

• Visoke stope poreza i doprinosa, traži se hitno smanjenje,

• Visoka parafiskalna opterećenja (vodni doprinosi, doprinosi za šume, turističke

zajednice, i dr.), traži se smanjenje i ukidanje,

• Nedostaju mehanizmi zaštite domaće proizvodnje,

• Nedostaju stimulativne mjere izvoza, supstitucije uvoza i novog zapošljavanja,

• Visoke kamatne stope, nepovoljna kreditna sredstva,

• Visoke cijene energenata i komunalnih usluga,

• Komplikovane i skupe administrativne procedure za dobivanje dozvola,

• Prisustvo sivog tržišta i nelojalna konkurencija

Predviđeno je da kroz ovaj program do polovine 2015.godine prođe cca. 700 osoba, a

očekivanja su da će njih najmanje između 100-150 registrirati posao, bilo kao samostalnu

djelatnost (obrt) ili preduzeće.

5. PRIMJERI DOBRE PRAKSE BIP PROGRAMA “RAZVOJ OMLADINSKOG

PREDUZETNIŠTVA U SRBIJI”4

BIP je u periodu od 12 mjeseci implementirao projekat Omladisnkog poduzetništva u

Srbiji.

Partneri BIP-a na projektu u Srbiji bili su: Ministarstvo omladine i sporta, Ministarstvo

ekonomije i regionalnog razvoja, Nacionalna agencija za regionalni razvoj, 14 Regionalnih

agencija za razvoj MSPP , Republika Srbija. Program je trajao 12 mjeseci (2008-2009)

Ostvareni rezultati:

• 14 Regionalnih agencija za MSPP (21 trener certifikovan kao BIP poslovni konsultant)

• 12 Regija učestvovalo

• 746 mladih potencijalnih poduzetnika poslalo prijave za edukaciju iz biznis planiranja

• 42 obuke održane Tokom tri kruga obuke, 746 ljudi je bilo obučeno – od čega 292

žene (39%) i 454 muškarca (61%).

• 152 nove firme osnovane poslije 6 mjeseci

• 198 novih direktnih radnih mjesta poslije 6 meseci

• 70% novootvorenih privrednih subjekata su pronašli sopstvene izvore finansiranja.

• Prema BIP-ovim nalazima, Vlada Republike Srbije je podijelila oko 310 milliona eura

pomoći MSP sektoru tokom 2009. Ubjedljivo najveći dio ovog novca je otišao na

mekane zajmove za poboljšanje likvidnosti i investicija.

• Projektni trošak po preduzeću osnovanom u period 2009-2010. (152 preduzeća) je

približno 2.900 evra.

• Projektni trošak po stvorenom novom radnom mjestu (198 radnih mesta) je približno

2.200 eura. S tim da se ovaj trošak smanjuje kako preduzeća zapošljavaju nove

radnike.

4 Kompletan izvještaj dostupan na: http://bips.rs/assets/files/ZAVRSNI%20IZVESTAJ%20PROJEKTA.pdf

6. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA ZA MLADE PODUZETNIKE

U cilju unapređenja poslovnog okruženja u BIH, BIP se u potpunosti slaže sa

preporukama koje su date u Kvartalnom ekonomskom monitoru broj 9, iz decembra 20125 koje podrazumjevaju sljedeće:

• Značajno pojednostavniti i pojeftiniti proces registacije svih pravnih oblika

poslovne djelatnosti.

• Kroz inicijativu koja će koordinisati aktivnosti i odgovornosti domaćih institucija

razviti nedostajuću sistemsku podršku novonastalim preduzećima pokrenutim od

strane mladih poduzetnika neposredno nakon njihovog stupanja na tržište.

• Podržati razvoj mreže "poslovnih anđela" kao jednog od uspješnih modela

povezivanja novih poslovnih ideja sa investicionim kapitalom i stručnom podrškom.

• Kreirati finansijske mjere u javnom sektoru koje su direktno fokusirane na podršku

mladim novoregistrovanim preduzetnicima.

• Osnažiti promovisanje pozitivnih primjera uspješnih poduzetničkih priča (mladih

poduzetnika koji su uspjeli).

7. PROGRAM RASTA I RAZVOJA (BUSINESS DEVELOPMENT AND GROWTH PROGRAM)

Program rasta i razvoja je nov program čiji su korisnici mala i srednja preduzeća koje

rade najmanje godinu dana i koje imaju potencijal za rast i razvoj s fokusom na izvoz. U

ovom višefunkcionalnom programu do sada je učestvovalo pet kompanija iz BiH i 26

kompanija iz Srbije. U BIH-a ovaj program počinje na jesen 2013. godine.

Program u Srbiji je obuhvatao i 48 beslplatnih konsultantskih usluga po kompaniji, koji

su korištene za sagledavanje postojeće situacije, otklanjanje eventualnih problema i zastoja,

usmjeravanje ka novim strateškim ciljevima i izradi akcionih planova preduzeća.

Cilj implementacije Programa poslovnog rasta je bio da vlasnik/menadžer uz saradnju

sa konsultantima:

• Procjeni trenutnu situaciju i mogućnost rasta

• Prepozna pravac u kome poduzeće može ostvariti rast

• Ostvari plan rasta

Stavovi vlasnika/menadžera jesu ključni elementi za rast i razvoj svake firme i na njima

se kroz cio Program insistira, dok je fokus na mišljenju klijenta i kvalitetu procesa 5 http://www.gea.ba/latn/?page=19&kat=21&vijest=212 (pristupljeno, 5.3.2013.)

proizvodnje, prodaje i proizvoda. Pri implementaciji programa analizirala se trenutna

situacija u kompaniji, zatim konkurencija, odnos sa dobavljačima i kupcima, definisali su se

ciljevi i do kraja programa uz podršku konsultanata izrađivao plan po kome će vlasnici u

narednom periodu realizovati planirane aktivnosti.

U realizaciju Growth programa u Kragujevcu je bilo uključeno 10 proizvođača iz

sektora tekstilne industrije sa teritorije Šumadije i Pomoravlja, od kojih su većina članovi

Klastera ''Šumadija tekstil''. S druge strane, u Požegi je Program obuhvatio 8 preduzetnika i

kompanija iz različitih oblasti pivrede.

BIP filozofija: Obučiti i certifikovati lokalne trenere i prilagoditi programe lokalnim uslovima. BIP programe najvećim djelom finansira Vlada Kraljevine Norveške (Ministarstvo vanjskih poslova).

BIP u Bosni i Hercegovini!

Web stranice na kojima možete pronaći više informacija o BIP-u i programima koje provodi: www.bips.no, www.bip.ba i www.bips.rs

Provodi projekte podrške u sektorima poljoprivrede,

pčelarstva i drvne industrije.

Uspješno radi i na povezivanju lokalnih kompanija i proizvođača

sa partnerima u Kraljevini Norveškoj.

U Norveškoj organizuje obuke iz poduzetništva za izbjegla lica koja

žele da se vrate u svoje zemlje.

Za potrebe svakog od svojih projekata, povezuje stručnjake i

partnere koji posjeduju odgovarajuća znanja i vještine.

8. LITERATURA

1. Bradić Donatella MSc Razvoja i planiranja: Istraživanje i izveštaj - Uticaj Programa

učeničkog preduzetništva Business Innovation Programs na zapošljivost i stvaranje novih

radnih mesta, Beograd, decembar 2010

2. http://bips.rs/assets/files/ZAVRSNI%20IZVESTAJ%20PROJEKTA.pdf

3. http://www.gea.ba/latn/?page=19&kat=21&vijest=212 (pristupljeno, 5.3.2013.)

4. Programi učeničkog poduzetništva BIP-a u Regiji http://bips.rs/index.php?id=4

5. www.bip.ba

6. www.bips.no

7. www.bips.rs

PODUZETNIČKI PODUHVAT U GLOBALNIM USLOVIMA RECESIJE: SAVREMENI PRISTUP

mr.sc.Eldin Begić1

Apstrakt

Ovaj rad nastoji ohrabriti potencijalne i već postojeće poduzetnike, sa posebnim

akcentom na mlade i nezaposlene ljude, da poduzimaju poslovne poduhvate, čak i u kriznim

uslovima globalne recesije. Poznato je da je svjetska globalna ekonomska kriza najsnažnije

pogodila područja koja su manje razvijena, a posebno male poduzetnike u tim područjima. U

takvim okolnostima ne ostaje mnogo prostora poduzetnicima za uspješno poslovanje, te su

prisiljeni tražiti nove prilike i ulaziti u poslove sa većim stepenom rizika. Postaju prisiljeni da

pristupaju poduzetništvu otkrivanjem novih prilika i to na savremen i inovativan način. Cilj

rada je dokazati da krizne situacije i recesija mogu pružiti nove prilike poduzetnicima, koje

moraju na vrijeme uočiti i na koje moraju na vrijeme reagovati.

Konkuretna prednost se može steći ako je poduzetnik u stanju da ponudi nešto vrijedno i

značajno na tržištu, te ako se razlikuje od konkurenata na način da je kvalitetniji. Pored toga

mora postojati čitav niz drugih izvora konkurentske prednosti, koje bi trebale podržavati

glavni izvor konkuretske prednosti. Osnovni cilj rada je pomoći poduzetnicima da pronađu

izvore konkurentskih prednosti u globalnim uslovima recesije.

Ključne riječi: Poduzetnički poduhvat, globalna recesija, savremena znanja, konkurentska

prednost

1Razvojna agencija USK, eldin.begic@rausk.ba

2

Abstract

This paper seeks to encourage potential and existing entrepreneurs, with special

emphasis on young and unemployed people, to undertake business ventures, even in crisis

conditions of global recession. It is known that the global economic crisis most strongly

affected less developed areas, especially small entrepreneurs in these areas. In such

circumstances there is not much space left for successful entrepreneurship, entrepreneurs are

forced to search new opportunities, and to undertake ventures with higher risks. They must

have a contemporary approach to entrepreneurship which tries to discover new opportunities

in a modern and innovative way. The goal of the paper is to show that crisis and recession

can provide new opportunities to entrepreneurs that need to be detected at time and on which

need to be reacted at the right time.

Competitive advantage may be gained if the entrepreneur is able to offer something

valuable and important to the market, and if it differs from the competition in a way that

offers a higher level of quality. In addition, there must be many other sources of competitive

advantages which should support the main source of competitive value. The main aim of the

paper is to help entrepreneurs to find sources of competitive advantage in the global

recession conditions.

Key words: Business Venture, Global Recession, Contemporary Approach, Competitive

Advantage

3

1. UVOD

Cilj svakog poduzeća je ostvarivanje trajne rentabilnosti, a cilj svakog poduzetničkog

poduhvata je pozitivan poslovni rezultat. Da bi se to ostvarilo, prije svega, mora postojati

vlastita spoznaja o određenoj opštoj društvenoj korisnosti i osnovna orijentacija poduzeća i

njegovog poslovanja. Realizacijom postavljenih ciljeva potencijalni profitni potencijal se

pretvara u realni, čak i u vrijeme globalne recesije.

Postoji nizak stepen saglasnosti među teoretičarima i praktičarima o tome šta je

socijalno poduzetništvo, a šta nije.2 Zapravo se u cjelosti mijnenja ambijent privređivanja, a u

skladu sa tim se mijenja organizacija i struktura poduzeća. Pravovremeni protok informacija

postaje ključna karika svakog poslovnog zahvata i uspjeha3, a kad su tehnološka rješenja već

uhodana tada ponajviše zavisi od sposobnosti i vještine poduzetnika. Postojanje visokog

stepena korelacije u apsolutnom iznosu među rizicima bi trebalo povećati vrijednost ukupne

informacije.4 Međutim, efekat globalne recesije se značajno odrazio na naše područje, što ne

smije nikako obeshrabriti poduzetnike da ulaze u nove poduzetničke poduhvate.

2. PODUZETNIŠTVO OTKRIVANJEM NOVIH PRILIKA U USLOVIMA RECESIJE

U uslovima globalne recesije kada poslovni ambijent djeluje zatvoreno, odnosno kada

se čini da bi bilo krajnje nerazumno u takvim okolnostima tražiti prostor za novi poduzetnički

poduhvat, uvijek postoji nova prilika. Pored toga, na tržištu postoje uspješne firme sa

tradicijom, što može potencijalne male poduzetnike obeshrabriti da na određenim poslovnim

područjima razvijaju poslovanje. No, ohrabruje uvjerenje da uvijek postoji kreativniji i

inovativniji način da se određene stvari rade u poslovanju. Poslovna prilika je šansa da se

nešto uradi drugačije i bolje, a inovacije su način, put kojim se ta aktivnost obavlja drugačije i

bolje.5 Niko se ne može uspješno i dugoročno odbraniti od kreativnosti i inovativnosti, a to

dovodi do otkrivanja novih prilika.

2Trivedi C.; Stokols D.: Social Enterprises and Corporate Enterprises: Fundamental Differences and Definig Features, The Journal of Entrepreneurship Vol.20 No.1, London 2011. 3 MarkovićD.; Ilić B.; Komazec S.; Ristić Ž.; Radovanić D.: Globalna ekonomija i geofinansije, EtnoStil, Beograd 2010. str. 116 4Eeckhoudt L.; Thomas A.; Treich N.: Correlated Risks and the Value of Information, Journal of Economics Vol.102 Issue 1, Springer, Vienna 2011. 5Wickham P.A.: Strategic Enterpreneurship, 2nd Edition, Prentice Hall, London 2001.

4

Slika 1.

Doprinosi rastu industrijske proizvodnje u BiH po industrijskim granama

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Prethodna slika nam pokazuje doprinose rastu industrijske proizvodnje u BiH po

glavnim industrijskim granama za period januar-septembar 2012. godine u odnosu na period

januar-septembar 2011. godine. Možemo uočiti da je industrija doživjela pad od 5,6%. Sektor

intermedijarnih proizvoda je doživio pad od 1,3%, kapitalnih proizvoda od 1,1%, a sektor

trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2%. Najmanji pad od 0,2% je zabilježen u sektoru

netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je interesantna činjenica da je zabilježen pad od

1,8% u energetskom sektoru.

U trenutnoj situaciji kada je industrija u opadanju i kada su svi značajniji sektori u

opadanju, poduzetnički poduhvat bi morao biti visoko inovativan i savremen. Prema

iznesenim podacima najstabilniji je sektor netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

3. TRAJANJE PODUZETNIČKOG PODUHVATA U GLOBALNIM USLOVIMA RECESIJE

Analiza vezana za životni vijek poduhvata zasniva se na analizi životnog vijeka

proizvoda/usluge na tržištu, a predstavlja period u kome novi proizvod/usluga ne nailazi na

značajniju konkurenciju na tržištu.6 Za bilo koji proizvod, a posebno za tržišno orijentirane

inovativne proizvode, postoji prilika za tržišnu eksploataciju i u uslovima recesije. Međutim,

stalno se sužava prilika, a životni vijek se skraćuje, sa sve većom opasnošću od konkurencije i

sa njenim sve frekventnijim pojavljivanjem uz dodatno djelovanje globalne recesije. 6Levy N.S.: Managing High Technology and Innovation, Prentice Hall, London 1998.

5

Slika 2.

Broj novoregistriranih i ugašenih poslovnih subjekata u Federciji BiH

Izvor: Federalno ministarstvo, razvoja poduzetništva i obrta

Kada se osvrnemno na podatke sa slike 2, uočićemo koliko je zapravo naše okruženje

pogođeno globalnom recesijom. Posebno zabrinjava podatak da je u 2011. godini na teritoriji

Federacije BiH ugašeno 1.373 poslovna subjekta, dok su novoregistrirana samo 34 poslovna

subjekta. Poslovni subjekti se masovno gase u tenutnoj recesiji, dok je gotovo beznačajan broj

otvaranja novih. Posljedica ovoga je pad zaposlenosti, što prikazuje slijedeća slika.

Slika 3.

Zaposlenost po vrsti poduzeća u Federaciji BiH

Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

0200400600800

1000120014001600

2009 2010 2011

1192 1163

34

1461 1286 1373

novoregistrirani

ugašeni

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

2009 2010 2011

SUBJ

EKTI

GODINE

Mikro

Mali

Srednji

Veliki

6

Možemo primjetiti da je u posmatranom periodu konstantno opadao broj poduzeća u

Federaciji BiH, a posljedično je padala i zaposlenost. Ovo se najviše osjetilo u sektoru malih i

srednjih poduzeća. Razlog za to je vrlo jednostavan. Sektor malih i srednjih poduzeća je

najdinamičniji i uvijek se efekti poslovnog ambijenta prvo reflektuju upravo na ovaj sektor.

4. IZVORI KONKURENTSKE PREDNOSTI U GLOBALNIM USLOVIMA RECESIJE

U poduzetničkom poduhvatu izvori konkurentskih prednosti mogu biti troškovi, znanje,

odnosi i struktura. 7 Glavni pristup izvorima mogućih konkuretskih prednosti predstavlja

orijentacija na strateške sposobnosti i kompetentnosti poduzeća.

U globalnim uslovima recesije ne samo da ćemo biti svjedoci impresivnog porasta

malih poduzeća, već će se i velika poduzeća, da bi mogla opstati, morati prestruktuirati.

Poduzetnicima i onima koji žele osnivati ili preuzimati poduzeća potreban je početni

kapital. Da bi se pomoglo osnivanje i preuzimanje poduzeća potrebni je volumen povlastice

veći nego kod običnog poticanja štednje. 8 Povlasticu čine povoljniji uslovi kreditiranja,

posebno niže kamatne stope od onih koje postoje na tržištu. U mnogim slučajevima se

pokazalo da su poduzeća koja su koristila neki od programa potpore dinamičnija od

ostalih.jedinstv

4.1. EFEKTI KAŠNJENJA ULASKA NA TRŽIŠTE

Mnoge knjige o menadžmentu govore o prilagođavanju okruženju koje se mijenja.

Međutim, ako se prilagođavate reaktivni ste, čekate da vidite šta će biti, pa se onda

prilagođavate.9 To može da funkcionira ako je promjena spora ili barem toliko spora da je

brža vaša reakcija. Dok se vi prilagodite okruženju, ono može ponovo da se promijeni i uvijek

zaostajete.

Ako je kriza problem koji se ne rješava, već je na čekanju, onda slijedi da, ako smo

uspješni u proaktivnom rješavanju problema koji se pojavljuju, oni neće prerasti u krize. Što

duže čekate problem postaje složeniji i teže ga je riješiti. Globalna recesija ne prolazi,

poslovni subjekti se gase, pada zaposlenost, a posljedica je da ukupna potražnja opada i

recesija prijeti da preraste u globalnu depresiju.

7Dollinger M.: Entrepreneurship: Strategies and Resources, 2nd Edition, Prentice Hall, New Jersey 1999. 8Brūmerhoff D.: Finanzwissenschaft 7. Vőllig ūberarbeitete Auflage, Oldenbourg Verlag, Mūnchen 1996. 9Adižes I.K.: Kako upravljati u vrijeme krize, Asee, Novi Sad 2009.

7

Gotovinski tok

A efekat kašnjenja

vrijeme

B

Slika 4.

Efekat kašnjenja ulaska na tržište

Na slici se jasno može vidjeti efekat kašnjenja ulaska na određeno tržište. Poduzeće B je

kasno reagovalo na polju istraživanja i razvoja. Posljedica toga je stalno suočavanje sa

konkurencijom i slabo iskorištavanje otvorene prilike. Na drugoj strani poduzeće A je na

vrijeme reagovalo i na pravi način iskoristilo priliku na tržištu, posebo u periodu bez

konkurencije.

5. ZA SADAŠNJE I BUDUĆE PODUZETNIKE

Da bi ste uspjeli u poslu, danas je neophodno da otkupite stado mozgova.10 Potreban je

inovativni biznis, drugačiji, nepredvidljiv i pun iznenađenja. Potrebna je nova paradigma

menadžment teorije, univerzalna teorija koja je nezavisna od kulture, privredno neutralna i

neelitistička i koja dovodi do superiornih ekonomskih rezultata.11 Proces menadžmenta je

suviše komplikovan za bilo kog pojedinca da bi mogao da postane izvrstan u svakom

njegovom segmentu. Uspješan menadžment je timski proces. Istina, jedan je lider, primus

inter pares, ali bez drugih, njegove pojedinačne odluke mogu da odvedu čitavu organizaciju u

gubitak.

10Riderstrale J.; Nordstrom K.: Funky Business, Buck House Publishing, Stockholm 1999. 11Adižes I.K.: Insights on Policy, Adizes Institute Publications, California 2011.

Ciklus istraživanja i razvoja

Period bez konkurencije

Period slabe konkurencije

Jaka konkurencija

Period uspješnosti

8

Ne treba se zanositi modelima iz Azije (Kina) gdje se uspjeh privrede plaća gotovo

ropskim položajem zaposlenih koji za minimalne plate ispunjavaju velike norme, već se treba

ugledati na model razvoja zapadnih zemalja. Ovi modeli su podobniji za ljude zapadne

civilizacije kojoj i mi težimo..

6. ZAKLJUČAK

Općenito uzevši, etimološki poduzetništvo znači sposobnost da se pokrene neka akcija,

da se nešto poduzme radi postizanja određenog cilja, uz spremnost prihvaćanja pratećeg rizika

i suprotstavljanja svim preprekama i nepredvidivim teškoćama i nedaćama.12

Poduzetnik mora posjedovati urođeni talenat, ogromnu volju, izuzetno dobro

obrazovanje i permanentno školovanje. 13 Savremeni poduzetnik mora polaziti od kupca,

istraživanja tržišta, a ne od proizvodnje kao ranije. Ovakav pristup poduzetništvu polazi od

kupca, te od njega natrag do proizvodnje ili nabave zavisno o kojoj vrsti djelatnosti se radi.

Da bi poduzetnički poduhvat bio uspješan u globalnim uslovima recesije, on mora biti

inovativan, savremen, odnosno kreiran na način da nudi nešto novije, drugačije, bolje i

kvalitetnije. Interakcijski odnos poduzeća i njegove okoline postaje ključan, a orijentiranost

poduzeća prema eksternom okruženju treba biti glavna preokupacija. Poduzeća i pojedinačni

poslovni poduhvati se trebaju prilagoditi promjenama u okolini i na adekvatan način

odgovoriti na promjene i krizne situacije.

Danas, poslije sloma globalne ekonomije, skoro svi govore da postoji potreba za

regulacijom ili bar za više regugulacije nego što je to bio slučaj prije krize.14 Kriza bi bila

manje frekventna i manje skupa, a troškovi regulatora i regulacija bi bili manji. Ponovo, u

teoriji, tržišta su trebala osigurati disciplinu, ali u današnjem dinamičnom svijetu ova

disciplina tržišta je narušena. Međutim, naša epoha je ipak najbliža snu o generalnom skoku

čovječanstva iz vladavine potreba u vladavinu slobode zahvaljujući savremenoj ekonomskoj

nauci.15

12Dragičević A.: Politička ekonomija informacionog društva, Zagreb 1994. 13Marković D.; Ilić B.; Komazec S.; Ristić Ž.; Radovanović D.: Globalna ekonomija i geofinansije, EtnoStil, Beograd 2011. 14Stiglitz J.E.: Freefall – America, Free Markets and the Sinking of the World Economy, W.W. Norton & Company, New York 2010. 15Medema S.G.; Samuels W.J.: Foundations of Research in Economics: How Do Economists Do Economics?, Edward Elgar, Cheltenhan 1996.

9

LITERATURA

1. Adižes I.K.: Insights on Policy, Adizes Institute Publications, California 2011.

2. Adižes I.K.: Kako upravljati u vrijeme krize, Asee, Novi Sad 2009.

3. Agencija za statistiku BiH: Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini u

septembru 2012. godine, Sarajevo 2013.

4. Brūmerhoff D.: Finanzwissenschaft 7. Vőllig ūberarbeitete Auflage, Oldenbourg Verlag,

Mūnchen 1996.

5. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH: Bosna i Hercegovina ekonomski trendovi januar-

septembar 2012.; Sarajevo 2013.

6. Dollinger M.: Entrepreneurship: Strategies and Resources, 2nd Edition, Prentice Hall,

New Jersey 1999.

7. Dragičević A.: Politička ekonomija informacionog društva, Zagreb 1994. 8. Eeckhoudt L.; Thomas A.; Treich N.: Correlated Risks and the Value of Information,

Journal of Economics Vol.102 Issue 1, Springer, Vienna 2011.

9. Levy N.S.: Managing High Technology and Innovation, Prentice Hall, London 1998.

10. Marković D.; Ilić B.; Komazec S.; Ristić Ž.; Radovanović D.: Globalna ekonomija i

geofinansije, EtnoStil, Beograd 2011.

11. Medema S.G.; Samuels W.J.: Foundations of Research in Economics: How Do Economists

Do Economics?, Edward Elgar, Cheltenhan 1996.

12. Riderstrale J.; Nordstrom K.: Funky Business, Buck House Publishing, Stockholm 1999.

13. Stiglitz J.E.: Freefall – America, Free Markets and the Sinking of the World Economy,

W.W. Norton & Company, New York 2010.

14. Trivedi C.; Stokols D.: Social Enterprises and Corporate Enterprises: Fundamental

Differences and Definig Features, The Journal of Entrepreneurship Vol.20 No.1, London

2011.

15. Wickham P.A.: Strategic Enterpreneurship, 2nd Edition, Prentice Hall, London 2001.

POSSIBILITIES AND LIMITATIONS OF LEASING AS A SOURCE OF FUNDING

FOR NEW VENTURE OWNERS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Muhamed Hamidović1, magistar ekonomije

Apstrakt

Finansiranje inicijalnih preduzetničkih aktivnosti je ključan faktor kod uspješne

realizacije poslovne ideje. U tom smislu, cilj ovog rada je da osigura pregled u trenutno

stanje dostupnosti lizinga kako alternativnog izvora financiranja za mala i srednja poduzeća,

te ponudi analizu uslova i ograničenja kod finansiranja njihovih poslovnih aktivnosti sa istim.

Kao predmet analize, zajam iz komercijalnih banaka u BiH kao izvor financiranja je također

razmatran i poređen uz dodatak faktora koji stimulišu ili limitiraju provođenje aktivnosti u

poslovnom okruženju koje je, prema mišljenju poduzetnika, u velikoj mjeri destimulativno u

smislu pristupa financijama. Ovaj rad identificira trenutno stanje u Bosni i Hercegovini kod

razmatranja lizinga kao potencijalnog izvora financiranja za iniciranje početnih ili širenje

već postojećih poslovnih aktivnosti, sa glavnim ciljem dostizanja spoznaje o iskazanom

problemu u ovoj oblasti. Uzimajući u obzir preovladavajuće stavove u stručnoj literaturi,

ovaj rad daje komparativnu analizu tradicionalnog bankarskog zajma u poređenju na

lizingom kao alternativnim izvorom financiranja u Bosni i Hercegovini putem jednog

primjera. Također, analiza iznesenih prednosti i nedostatke dvaju modela financiranja daje

dobru osnovu za razumijevanje problema financiranja malih i srednjih poduzeća.

Ključne riječi: pristup financijama, poslovno okruženje, Zakon o lizingu u FBiH, Zakon o

lizingu u RS, kamatne stope, izvori financiranja, anuitet.

1 Centar za promociju lokalnog razvoja - PLOD Centar Bihać, hamidovic.muhamed@gmail.com

Abstract

Proper sources of funding occurred as a key issue of realizing a business idea for

entrepreneurs. In this sense, this paper aims to provide insight into the current state of

availability of leasing as source of funding to SME´ s, and analysis of opportunities and

constraints when financing their business activities with one. As a matter of analysis, bank

loan in Bosnia and Herzegovina as source of funding is also considered and compared with

addition of factors that encourage or limit the conduct of activities in an environment which

is, according to entrepreneurs, in largely non-stimulating in terms of access to finance. This

paper identifies current situation in Bosnia and Herzegovina when considering leasing as a

potential source of funding the initiation or expansion of existing business activities, with the

main goal to be on the top of reported problem in this area. Taking into account the

prevailing attitudes in the professional literature, this work gives a comparative analysis of

traditional bank loan versus leasing as alternative source of funding in Bosnia and

Herzegovina through one example. Also, analysis of the presented advantages and drawbacks

of the two financing models provides a good basis for understanding the problems of

financing small and medium enterprises.

Keywords: access to finance, business environment, Law on Leasing in FBIH, Law on

Leasing in RS, interest rates, sources of funding, commercial banks, annuity.

1. INTRODUCTORY OVERWIEV

In terms of access to finance, when compared to the circumstances in the region (Croatia,

Republic of Serbia), the situation in Bosnia and Herzegovina can be put in the similar context

in terms of funding and preconditions when applying for a loan. Entrepreneurs in most cases,

use of personal sources of funding replace with available credit lines offered by commercial

banks. Rarely they become beneficiaries of some form of government subsidies (interest

subsidies, grants, guarantees). In this sense it is justified to present the thesis that in the period

of the past ten years, commercial banks in the region as well as in Bosnia and Herzegovina,

profiled as a leading lenders and financiers of entrepreneurial activity.

However, leasing as form of financing is offered as alternative for traditional credit loans

to entrepreneurs. Although very similar to lines of credit with repayment period and interest

rates, leasing as a form of creative financing offers support to those customers not burdened

with ownership Business simply makes regular monthly payments to the leasing company

over the duration of the contract and has the use of the asset during that time2. In case of

financial leasing, after the end of repayment period and after the last annuity paid back to the

leasing company, ownership of the leased item transfers to lessee.

On the other hand, operative leasing does not predict any of the ownership transfer to the

lessee after the contract expires, the owner of the leased items stays unchanged. Another

important thing that distinguish two basic forms of leasing is the risk of potential damage or

destruction on leased item. In first case, possible unpredicted costs of damage caused by

“higher force” or any expenditures incurred during the lease period related to routine

maintenance is covered by the lessee despite the fact that the ownership of the leased asset is

in hands of leasing company.

In second case, expenditures are covered by the leasing company which makes the

financing reasonably expensive. Also, in case of operative leasing the time period of the

contract is considerably shorter than the assessed economic lifespan of the leased item.

Association of Leasing Companies in Bosnia and Herzegovina was established back in 2005,

from three leading leasing companies in B&H (Hypo-Alpe-Adria Leasing, Raiffeisen Leasing

and Volksbank Leasing)3. From the remaining six leasing companies currently operating at

the time of my research in B&H, five of them has joined the Association later on.

2 Business Planning: A Guide to Business Start-Up, David Butler, 2000, page 149 3 www.leasing.org.ba (23.3.2012.)

Leasing companies in B&H are mostly formed as a organisational units - subsidiaries tied

to commercial banks as their mother firm, all except one in FB&H and RS. Leasing industry

in Europe generally had a tough time during the recent period of global financial crisis,

according to Leaseeurope annual report in 20094. The same report shows a number of

1.569.263.000 leasing contracts less signed by its Member Associations on the Leasing

market in Europe in 2009, with a result of 25,33% negative growth rate in comparison to

previous year, and 7,7% negative growth rate related to financial leasing contracts.

Bosnian circumstances can also relate to negative trends in Europe, perhaps the presented

fact by the CEO of Leasing Association in B&H, Mr.Hadžić, in best way reflects the situation

on the market. In his own words, 60% less financing in 2009 was less provided due to effects

of global economic crisis as opposed to 2008.5 The 2010 results haven´t suggested a brighter

days in future for leasing sector in B&H either, with realised loss of leasing companies

between 80 and 100 million BAM.

The only leasing company formed in the Republic of Srpska, operated with 231.600 BAM

loss in 2009, continuing with 753.000 BAM loss in the 20106. The Banking Agency of

Republic of Srpska 2010 annual report also stated the decrease of placements of leasing

companies operating at the territory of RS by 50% , in the total amount of 2.37 million BAM.

This is something that will certainly affect the future business environment, considering the

challenges leasing companies are coping with.

2.INTEREST RATES AND LEASING FEES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA-

PAST TRENDS AND PRESENT PRACTICE

Leasing as a form of financing in experts literature and foreign practice is generally viewed

as a simpler and less expensive source of financing business development compared to bank

loans. To compare the prices of funding, firstly I would like to present the average interest

rates on credit loans offered by commercial banks in Bosnia and Herzegovina. The graph

presented next shows the average interest rates of commercial banks offered to enterprises in

the past period.

4 Annual Survey 2009, Leaseurope - the Voice of Leasing and Automotive Rental in Europe 5 Source: www.nezavisne.ba , (09.02.2009) 6 „Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske za period 01.01.2010 - 31.12.2010.god“, Agencija za bankarstvo RS, mart 2011.god., page 64.

Graph 1. - Interest rates of commercial banks on loans for private enterprises 7

Interest rate on loans for capital investments show slightly upward trend from fourth

quarter in2009 to third quarter in 2010, followed by declining trend thereafter. Rates on short-

term loans to private enterprises showed downward trend from fourth quarter in 2009 catching

7,57 percent at the end of second quarter, then raising to 8,04 percent in third quarter,

finishing at 7,84 percent at the end of 2010.. The average interest rate for short-term loans in

BAM to private companies is 26 basis points lower relative to the same quarter in previous

year, and 20 basis points lower to the previous quarter. Average interest rates on long-term

loans in BAM, which still constitute only a very small share of total loans, were 8.25 percent

and 9.10 percent for private companies and associations and households, respectively.8

On the other hand, average interest rates by the leasing companies of FBIH from year of

2009 and 2010 are shown below at table 1:

7 Source: CBBIH ,Bulletin No.4, December 2010 8 Source: CBBIH; Bulletin No.4, December 2010 , page 64.

4st Qtr2009

1st Qtr2010

2nd Qtr2010

3rd Qtr2010

4th Qtr2010

8,1

7,71

7,57

8,04

7,84 7,74

7,72 7,79

8,05

7,84

short-term loans long-term loans indexed to foreign currency

Table 1. - Average interest rates by the leasing companies for 2009 and 2010, operating in the

FB&H 9

No. Description Average interest rates 01-12-2009 01-12-2010 Nominal Effective Nominal Effective 1. by leased item 1.1. Automobiles 11,40% 15,94% 8,86% 12,20% 1.2. Vehicles for

business activity 10,87% 14,96% 7,58% 10.08%

1.3. Equipment 9,04% 12,19% 8,52% 11,32% 1.4. Real estate - - 6,38% 6,65% 1.5. Other 10,20% 12,27% - - 2. by the lessee 2.1. Enterprises 10,48% 14,33% 7,83% 10,61% 2.2. Entrepreneurs 7,43% 10,70% 9,65% 13,93% 2.3. Households 11,16% 15,80% 9,14% 12,62% 2.4. Other 10,97% 14,14% 6,39% 6,68% Total 10,49% 14,44% 7,17% 8,67%

Leasing companies of FB&H

Although leasing as a form of financing in experts literature and foreign practice is viewed

as less expensive source of financing the business activities, above presented interest rates are

rather high when compared to interest rates on bank loans on Graph 1. In addition, general

practice by leasing companies I contacted requires minimum 15 % down payment and in

some cases up to 30 % on the final value of leased asset (with VAT charged and integrated) in

advance, besides regular leasing instalments. For a start-up owner who is in desperately need

for every cent to cover for his initial expenditures and negative cash flow, it´s a major

disadvantage. Important thing to say is that interest paid aren´t tax deductible, and the lessee

will have to pay VAT on the facture price of the leased asset, and VAT on the interest

calculated by the lessor.

This is something that additionally raises the price of funding. Eventually, with some

leasing companies can be arranged that the down payment include only a part of taxation

upfront, and rest of the taxable amount to be calculated along with the other leasing

instalments. This means that the taxable amount is spread over the lenght of the lease

agreement, as a part of annuity making it more affordable for the entrepreneur.

These taxation issues can play a large part in a decision whether or not to use leasing.

Previously, compulsory casco insurance on leased assets raised the flag even higher, but after

9 Source: www.abrs.ba; www.abfbih.ba (07.04.2011.)

adopting the Law on leasing10 in the National Assembly RS in 2007 and Draft Law, leasing

service set out to be more affordable. In Federation, the Law which stipulates leasing service

is the Law on Leasing in FB&H11 adopted at the end of 2008. On the state level regulation

related to leasing services in B&H has not been adopted yet in Parliamentary Assembly of

Bosnia and Herzegovina.

3.LEASING VERSUS BANK LOAN

Pros and cons on leasing I tested on one example. I approached a market leader in

leasing service in Bosnia and Herzegovina, with an application for financial leasing of 20.000

€ worth equipment. In application filled, I stated that the 20.000 € amount is needed for

obtaining of equipment (coffee machines, refrigerators etc.) and that as a start-up, I´m

planning to open up a coffee shop. The presented offer by the leasing company is part of he

calculation no.1, as shown below:

Calculation no.1: Leasing offer for equipment purchase Lenght of lease agreement: 60 months Equipment price: 20.000€ 39.116,60 BAM + (17 % VAT) 3.400€ 6.649,82 BAM Equipment price ( with VAT included) 23.400€ 45.766,42 BAM 10 % down payment: 2.000 € 3.911,66 BAM 1,5 % processing costs 270 € 528,07 BAM + ( 17% VAT ) 45,90 € 89,77 BAM VAT tax on leasing interest rate 762,96€ 1.492,22 BAM VAT tax on equipment price 3400€ 6.649,82 BAM Total down payment in advance, before equipment delivery: 6.478,86€ 12.671,85 BAM Difference to be repaid: 18.000€ 35.204,94 BAM Time period : 60 months Leasing instalment: 374,80€ 733,05 BAM Total amount after the leasing agreement expires: 28.966,86€ 56.654,25 BAM *intercalary interest 1% is not included *insurance policy on equipment is not included *lessor requires strong collateral - solidary borrower plus mortgage. In this case required value of mortgage is 35.000 €, 0,2% on funding provided + 10€ costs of mortgage are not included plus cost of official court surveyor opinion. *nominal interest rate is 9,47%, tied to variable 3M Euribor and subjected to change. As shown, lessee in this case myself is obligated to pay 6.478,86 € in advance, prior to

equipment delivery. As an entrepreneur who seeks start-up funding for his initial business

10 Zakon o Lizingu ,“Službeni glasnik Republike Srpske“, br.70 /07 11 Zakon o Lizingu, „Službene novine Federacije BIH“, br.85/05

activity I found this to be very challenging. To find an enterprise who will guarantee for the

loan and to provide mortgage with value of 35.000 € posted as requirement for funding is

something even more demanding. The remaining 18.000 € is calculated with variable interest

rate tied to three-month Euribor. If we add costs of mortgage, costs of official court surveyor

opinion, insurance policy on the equipment, and possible intercalary interest the price of

funding is most likely to exceed the amount of 28.966,86 €.

Of course, consequences of possible Euribor changes are not part of the analysis and the

leasing company holds legitimate right to change certain terms and requirements of funding

according to their business policy. I would also like to point out collateralization of risk in this

case, beside a solid co-borrower with couple of million income on a yearly basis and low debt

to equity ratio, the leasing company requires a mortgage in addition to properly secure the

funding. Nevertheless, ownership of the equipment leased stays in lessors’ hands until the end

of leasing agreement, as a certain guarantee leasing service required additional collateral. This

is something expected when applying for a long - term loan, but having in mind the creative

story of easier and more accessible source of financing, it came out as significant surprise and

limitation.

The question which I personally wanted to answer was: is leasing really more affordable

than traditional bank loan for entrepreneurs? To compare the results and to analyse if leasing

is really more affordable source of financing as opposed to standard bank loan I filled the

application for long term loan in the same bank. The request for financing was in the same

amount and for same purpose as for leasing in previous case; it was for start-up and for capital

investment. The bank generally does not provide funding for start-ups, but offered a loan

under certain terms.

Calculation no.2 is presented on the next page, on equipment facture price of 20.000 €:

Calculation no.2: Long- term loan for equipment purchase

___________________________________________________________________________ Length of repayment period: 60 months Equipment price: 20.000€ 39.116,60 BAM + (17 % VAT) 3.400€ 6.649,82 BAM Equipment price ( with VAT tax included) 23.400€ 45.766,42 BAM 1,7% processing costs 397€ 776,45 BAM Total down payment in advance before equipment delivery: 397€ 776,45 BAM Difference to be repaid: 23.400€ 45.766,42 BAM Time period : 60 months Annuity : 485,18€ 948,92 BAM Total amount for repayment: 29.110,67€ 56.934,64 BAM *Pledge on the equipment is not included *Lender requires strong collateral - solidary borrower plus mortgage. Value of mortgage should fully cover the funding ( costs of 0,2% on funding provided + 10€ costs of mortgage are not included plus cost of official court surveyor opinion.). *Effective interest rate is 8,95% fixed. In case presented above the cost of funding in calculation is negligible higher by 143,36 €

with 110 € higher annuity, but having in mind a final price of funding with fixed interest rate

and the fact that there is no down payment required I find the long term funding for start-up

owner to be more affordable.

With same collateral posted as requirement, entrepreneur in this case can arrange even a

longer period of funding then presented, with maximum period up to 7 years and lower

annuity of 382,09 €.

The projected financial outflow trends of earlier mentioned funding options are presented in the next graph:

Graph 2. - Projected outflows for financial leasing, 5-year loan and maximum 7- year bank loan

The graph suggests high initial costs when financial leasing acquired, total down payment

with VAT and other expenses reaches respectable amount of 6.478,86 €, before the

equipment delivery. Adding annual leasing instalments of 4.497,6 € to it, entrepreneur will

face a sum of 10.976,46 € that he needs to come up with to repay the obligations for funding

provided in 2011. In the years afterwards, with assumption that Euribor stays at the same level

as when funding provided, which is less likely, entrepreneur will repay the funding with sum

of 4.497,6 € on yearly basis. In case of obtaining a five-year bank loan, the initial costs of

funding are reasonable smaller making the difference of 4.760 € available in 2011 for

entrepreneur to use it for another purposes.

In years afterwards, 110 € higher annuity creates a 1.324 € higher obligation for

entrepreneur to repay the financing annually, until the period of financing ends. As

mentioned, the long-term bank loan in this case is offered with fixed 8,95% rate so figures

represent the final price of financing. Finally, the best option for entrepreneur would be a

seven year bank loan in the same institution with same interest rate. 4.982 € is the amount in

first year directed towards credit repayment, with more adjusted 382, 09 € annuity. However,

key to success in obtaining a long-term loan for a start-up will be a well prepared business

plan, and related to industry with sustainable market potential. The banks are in it for strong

positive cash flow, so no matter how attractive collateral owner of a start-up provide, it will

not make a difference to a banker if not convinced in viability of the proposed business.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Bank loan - 5 year duration

Financial leasing

Bank loan - 7 year duration

Taxation in both cases has the same impact on entrepreneur, allowing certain tax benefits

through depreciation. Another important thing discovered during the research is limitation

regarding the possible type of asset for leasing arrangement.

Leasing agencies in B&H tend to provide funding for vehicles, equipment in specific

industries such as medical equipment, construction equipment, and production equipment.

Catering equipment for example, cannot be part of leasing arrangement according to business

policies of most leasing companies I contacted. Difficulties might also appear due to

provisioning when lessor assesses that the equipment is risky and less marketable for instance.

My personal opinion and impression is that leasing companies in B&H are reluctant to

provide funding to start-ups, some leasing officers spoke forwardly incorporating start-ups to

so called "knockout category", and others set high-demanding requirements which beside

good credit worthiness of guarantor also included mortgage requirement making the financing

unavailable and less accessible for them.

4. REVIEW OF THE OPERATIVE LEASING

As mentioned, operative leasing is business engagement in which lessee uses the asset

during a specified period of time in return for a mutually agreed periodic payment, without a

neither buyout nor ownership option on the leased asset and the lessor covers the costs of

depreciation12. In other words, it is a commercial agreement in which lessee pays the lease

rentals on usage of the asset for fixed time period, after which the ownership never passes to

the business customer. Unlike financial leasing, costs of any possible harm or damage done to

the leased asset in the leasing period goes to leasing company, as well as expenditures related

to regular maintenance of asset. In exchange, leasing company always claims advance fee (in

B&H between 10-20 %) and calculates the lease rentals on the remaining period of leasing.

This type of funding can be very helpful when new venture owner needs a piece of equipment

for a shorter period of time, as for seasonal work when it´s not affordable to buy an asset

planned to be used occasional. On the other hand, leasing company leases the asset expecting

to sell it second-hand at the end of the leasing agreement, or perhaps to lease it again to

someone else.

12 Zakon o Lizingu, „Službene novine Federacije BIH“, br.85/05, clause 5

Operational leasing is preferable for equipment where there is a well-established second-

hand market, for example cars and construction equipment. Certain limitations occur when

sophisticated equipment is acquiring, because of their less favourable treatment than for

standard equipment. Leasing companies assume possible problems after the lease period ends,

and when they need to lease the equipment again to assure the permanent usage of the asset.

Sophisticated equipment is far less marketable than vehicle, for instance.

Catering equipment is also not included in the official offer of most leasing companies, due

to same reason due to specific market circumstances in which restaurants and coffee shops

acquire their equipment as part of reverse arrangements with their suppliers. For example,

coffee distributors offer free coffee machines for usage to restaurants in exchange for buying

strictly their product. This is something that lessors usually have in mind, when providing

funding. Leasing period is usually moving between two to three years period, depending on

company and other facts but it is always less than the working economic life of the asset.

Leasing company, for this reason, does not need to recover the full cost of the equipment

through the lease rentals because it will lease it to another client. Assets financed under

operating leases are not shown as assets on the accounts of the lessee. Lease rentals as well as

the entire operating lease cost are treated as material cost instead, and because of the absence

of ownership entrepreneur loses certain tax benefits that comes with ownership of equipment.

For example, cost of depreciation is calculated on the equipment value every year estimating

that after the working life of asset, the enterprise will dispose with significant funds to replace

the worn out equipment. These depreciation costs have tax benefits, incorporating them into

total costs when costs and income accounts collide in financial reports. This way enterprise

will have to pay less tax, and the lessee with operational lease arrangement is deprived of this

possibility. In expert literature, the main disadvantages of operational leasing relates to

inability of new venture to obtain these type of funding, and other disadvantages to leasing

are13:

- As a startup business it can be very hard to obtain lease finance

- Lease finance cannot be used as a security for any other type of funding- the asset is not

yours.

- They may be restrictions on use of the leased asset and the lessor may insist on approving

your insurance arrangements.

13 „Raising Start -Up Finance: Get the right funding to start your business“, Phil Stone , Hot To Books Ltd, 2001,page 56

- Because the asset is not yours, you are not entitled to any residual value in the asset after it

reaches the end of its working life.

- There is no entitlement to claim capital allowances for taxation purposes.*(tax relief

practice in United Kingdom).

5. CONCLUDING ASSESMENT

Leasing as a form of financing according to my research appears to be less affordable in

process of financing the business activities in research area, when compared to bank loans

offered by commercial banks in Bosnia and Herzegovina. Although viewed as less expensive

source of financing in experts literature and foreign practice, in Bosnia and Herzegovina´s

case leasing is more expensive source of funding and offers more limiting then supporting

factors when providing financial resources. My recommendation is that instead of leasing,

entrepreneurs in Bosnia and Herzegovina rather reach out to traditional bank loans in the

process of obtaining financial resources. Also, instruments of financial support to

entrepreneurs such as Loan-Guarantee Funds of LINK, ZE-DA, PREDA and finally

Development Agency of Una-Sana Canton who have been formed can certainly be more

helpful and provide better environment for future entrepreneurs in terms of access to finance.

6. LITERATURE:

Books:

1. Butler, David (2000). Business Planning: A Guide to Business Start-Up.

2. Stone, Phil (2001). Raising Start -Up Finance: Get the right funding to start your

business“ Hot To Books Ltd.

Papers:

3. Agencija za bankarstvo FBIH (2010). Informacija o bankarskom sistemu FBIH sa

stanjem 31.12.2009.

4. Agencija za bankarstvo Republike Srpske (2010). Izvještaj o stanju u bankarskom

sistemu Republike Srpske za period 01.01.2009 - 31.12.2009.

5. Agencija za bankarstvo Republike Srpske (2011). Izvještaj o stanju u bankarskom

sistemu Republike Srpske za period 01.01.2010 - 31.12.2010

6. Annual Survey 2009, Leaseurope - the Voice of Leasing and Automotive Rental in

Europe.

7. Central Bank of Bosnia and Herzegovina (2010). Bulletin nr.4.

Other publications:

8. Bilten Centralne Banke BiH br.4 CBBIH, Decembar 2010 str.64

9. „Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske za period 01.01.2010 -

31.12.2010.god“, Agencija za bankarstvo RS, mart 2011.god., str.64

10. Zakon o Lizingu, „Službene novine Federacije BIH“, br.85/05,

11. Zakon o Lizingu ,“Službeni glasnik Republike Srpske“, br.70 /07

Web:

12. Association of Leasing companies in B&H web-site www.leasing.org.ba (23.3.2012.)

13. Banking Agency of Republic of Srpska web-site: www.abrs.ba (07.04.2011)

14. Banking Agency of Federation of Bosnia and Herzegovina: www.abfbih.ba

(07.04.2011)

15. Central Bank of Bosnia and Herzegovina web-site: www.cbbih.ba (01.06.2012)

16. Encyclopedia Britannica Online: www.britannica.com (01.02.2013)

17. Association of Leasing companies in B&H web-site www.leasing.org.ba (23.3.2012.)

MJESTO I ULOGA MLADIH U TRANZICIJSKOJ BOSNI I HERCEGOVINI

mr.sci. Lana Osmanagić, prof.soc.1

Kratak sažetak

Teško je promijeniti položaj omladine bez općih promjena u cijelom društvu. Položaj

omladine je s jedne strane proizvod općeg stanja u društvu, a s druge strane proizvod

djelovanja sistematskih mjera na poboljšanju katastrofalnog stanja u kome se današnja

omladina nalazi. S obzirom na to, najvažniji indikator odnosa društva prema omladini jeste

(ne)postojanje sistemskih mjera (nacionalne strategije) kojima bi se radilo na poboljšanju

položaja omladine u društvu.

Ključne riječi: mladi, tranzicija, obrazovanje, nezaposlenost, podrška, resurs, budućnost

1Lana Osmanagić, lanaosmanagic@hotmail.com

2

The short content

It's difficult to change the positin of young people without the changes at the whole

society. The positin of young people is product of common socity stand and in the other hand

it is a product of system rules to improve the affecting catastrophal stand at which the present

young people stay.In according to that, the most important indicator of the relation of society

to young people is the (un)present of system rules (national strategy) by which will be

inproved the position of young people in the cosiety.

Key words: young people (youngs), transition, education,unemployement, support, resources,

future

3

UVOD

Tranzicija je složen, mukotrpan i dugotrajan proces. To nije čin koji se jednostavno

završava prelaskom na demokratske, društvene, ekonomske i političke institucije. Kao

najčešće korišćen sinonim, a ujedno i značenje riječi tranzicije, jeste transformacija. Pri

upotrebi termina misli se na pozitivan kontekst značenja riječi transformacija – uvijek je to

promjena na bolje, napravljeni korak unaprijed.

Zemlje u tranziciji, ili post-komunistička društva, ubrzanim korakom su, početkom

devedesetih godina krenule u proces reformisanja svojih privreda. Kao tada krajnji cilj, a

prije godinu i po dana već ostvaren, postavili su ulazak u Evropsku uniju, oličenje vrhunca

ekonomske integracije, privrednog prosperiteta i efikasnog funkcioniranja tržišne privrede.

Taj prelazak iz socijalističkog u demokratsko, otvoreno društvo podrazumijevalo je

uspostavljanje principa tržišne ekonomije uz socijalni razvoj.

Geopolitički model sigurnosnog pitanja zamijenjen je novim modelom sigurnosti.

Komjuteri i komjuterske komponente sve izraženije određuju način življenja ljudi, prirodu

njihovog rada i načina vođenja ratova između država. Sa sve izraženijim dvostrukim

korištenjem visokih tehnologija u vojne i civilne svrhe, sve snažnije dolazi do izražaja

sjedinjavanje ekonomskog i vojnog faktora, što pitanje sigurnosti u suvremnom svijetu čini

sastavnim dijelom opstanka i daljeg razvoja čovječanstva. 2

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ona se nalazi u procesu transformacije iz

netržišne, ranije samoupravne, u savremenu tržišnu privredu. Proces je započeo početkom

1996.,odmah nakon što je potpisan Daytonski mirovni sporazum.3 Međutim, potrebne su

promjene u mentalitetu, što ne može nastati preko noći, nego strpljivo i dugoročno na bazi

radikalne kritike prethodnog i sadašnjeg i jasne vizije budućeg, dakle demokratskog, civilnog

i civilizacijskog projekta za sve oblasti društvenog života. 4

Bosna i Hercegovina se suočila sa trostrukom tranzicijom:

• iz rata u mir,

• iz socijalizma na tržišnu ekonomiju, i

• iz izgradnje i obnove zemlje ka tržišnoj ekonomiji.

2Zalmay Khalilzad and lan O.Lesser, Sources of Conflict in the 21 Century, Project AIR Force, Rand 1998,p.21 3Dragoljub Stojanov, Bosna i Hercegovina od 1995-tranzicija i rekonstrukcija privrede, SOROŠ, Sarajevo, august 2001 4prof.dr. Arif Tanović, Politički pluralizam u demokratskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1.7.1998.

4

Osnovna strategija oporavka leži i u činjenici da je Bosni i Hercegovini, za razliku

od drugih istočnoevropskih zemalja, neophodna fizička rekonstrukcija koja je vezana za

područje infrastrukture i nema ništa zajedničko sa industrijskom rekonstrukcijom. Industrija

treba da se pokrene od nule i da bude zasnovana na novim industrijskim kapacitetima i

industrijskom tipu organizacije.

U dokumentima Svjetske banke piše:

“Osnovna strategija ekonomskog oporavka treba da bude zasnovana na privatnom sektoru kao

osnovnom polazištu rasta privrede i zaposlenosti. Uz to, najveći dio srednjoročnog

ekonomskog rasta morat će doći iz proširenja (razvoja) uslužnog sektora i razvoja lake

industrije na osnovu privatnih preduzeća. Imovina, koja je sada kod državnih firmi koje ne

funkcioniraju, može se koristiti u privatnom sektoru. Ono što je ovdje potrebno je da se

identificiraju korisni dijelovi državnih firmi i da ih se proda jednostavnim i brzim

mehanizmima privatizacije”.5

Stoga brza privatizacija, razdvajanje državnih firmi, razvoj malih i srednjih preduzeća,

zajedno sa lakom industrijom i uslužnim sektorom, osnovni su pokretači razvoja

bosanskohercegovačke privrede u periodu pred nama.

U kontekstu svih ovih promjena, teškoća i sporih pomaka, fokus grupa su mi mladi

ljudi koji zapravo žele i mogu preuzeti odgovornost za vlastite aktivnosti, na kooperativnoj

osnovi sudjelovati u procesima donošenja odluka koje se odnose na lokalnu i širu zajednicu,

izraziti svoje mišljenje o razvoju, okolišu, međukulturalnim odnosima i ostalim društvenim

temama.

Mladi su zasigurno velik potencijal u razvoju modernoga, demokratskoga i ljudskim

pravima usmjerenog društva. Sudjelovanje i aktivno građanstvo ne znače samo glasanje i

podržavanje izbora, već znače imati pravo, sredstva, prostor, priliku i potporu za sudjelovanje

u procesu donošenja odluka i za uključivanje u društveno korisne aktivnosti.

Mladima je neophodna podrška, pogotovo zato što nije riječ samo o njihovom boljem

životu, već i o budućnosti Bosne i Hercegovine. Sistemska, organizirana i stalna podrška

5Svjetski ekonomski forum godišnji sastanak 2012: Velika promjena: Oblikovanje novih modela

5

mladima znači kvalitetnu budućnost države, njen dalji ekonomski razvoj, povećanje nataliteta

i stvaranje uvjeta za bolji život mladih kako ne bi tražili svoju šansu da napuste zemlju i

negdje drugo traže bolji život.

Aktivna participacija mladih u odlukama i postupcima na lokalnom i regionalnom

nivou od bitnog je značaja ako želimo izgraditi demokratskija, otvorenija i bogatija društva.

Lokalne i regionalne vlasti, kao vlasti koje su najbliže mladoj osobi, igraju veoma važnu

ulogu u unaprjeđivanju participacije mladih. Lokalne i regionalne vlasti time mogu osigurati

da mladi ne samo čuju i uče o demokratiji i pravima i dužnostima građanina, već i da dobiju

priliku da ih sprovode u djelo. Međutim, nije samo bitno da se kod mladih razvija osjećaj

aktivnog građanina ili izgrađivanje demokratije za budućnost, već je prije svega neophodno

da oni mogu oblikovati i utjecati na odluke i postupke kada su mladi, a ne u nekom kasnijem

životnom dobu.

Podržavajući i podstičući participaciju mladih, lokalne i regionalne vlasti doprinose i

njihovoj društvenoj integraciji, pomažući im da se suočavaju ne samo sa izazovima i

pritiscima mladosti već i sa izazovima suvremenog društva u kojem često preovladavaju

anonimnost i individualizam. Ali, da bi participacija mladih u lokalnom i regionalnom životu

bila uspješna, trajna i sadržajna, nije dovoljno samo razvijati ili preustrojavati političke ili

upravne sisteme. Treba osmisliti politiku ili akciju kako bi se podstakla participacija mladih i

kako bi se osiguralo da se kulturno okruženje odlikuje poštovanjem prema mladima, a

uzimajući u obzir i njihove različite potrebe, okolnosti i težnje.

Mnogo je faktora koji otežavaju ostvarivanja prava mladih a oni se mogu u najgrubljim

crtama opisati kao :

Organizacioni:

Za oblast prava mladih je od prevashodnog značaja da se počev od makro do mikro

nivoa, uspostavi dobra koordinacija .

Nažalost, ne samo u BiH, nego i u zemljama okruženja, nema dovoljno političke volje

svijesti, znanja i ljudskih i finansijskih resursa za uspostavu efikasnih i funkcionalnih sistema.

6

Ekonomski:

Veliki broj mladih ljudi živi u siromaštvu.

Neprestani politički problemi odvlače fokus djelovanja sa ekonomskih pitanja tako da

reforme koje treba da se provode ne idu projektiranim tempom. Najveći problem je

nezaposlenost i slaba mogućnost stvaranja radnih mjera. Zbog realnog porasta troškova

života veliki broj porodica nije u stanju osigurati svojoj djeci zdravo odrastanje i kvalitetno

obrazovanje.

Troškovi vezani za obrazovanje dodatno otežavaju položaj velikog broja porodica.A

neobrazovani mladi čovjek ne može predstavljati resurs koji će društvo pokrenuti naprijed.

Politički:

Nespremnost za suočavanjem sa istinom i zloupotrebe historije, tradicije i kulture na

prostorima ex Jugoslavije, umanjuju šansu da se stvori politička klima u kojoj bi unapređenje

i zaštita ljudskih prava bili prioritet.

Jedino u kontekstu politike koja uvažava ljudska prava, političke ciljeve uključenja u

evropske integracije i razvoj zdravoga društva, mogao bi se očekivati ozbiljniji pomak u

poštivanju i ostvarivanju prava mladih. Napori pojedinih političara da unaprijede neke oblasti

života mladih ostaju blijedi spram autističnog nesenzibilnog stava većine.

Društveni faktori :

su mnogobrojni i ostaju kao jedna od najvećih prepreka u ostvarivanju statusa

mladih. Ispoljavaju , se prije svega, u okviru krize sistema vrijednosti.

Društvo naše i našeg okruženja u cjelosti pati od krize identiteta, odnosno nepostojanja

jasnih civilizacijskih i moralnih ciljeva.

Nedostatak jasne vizije o budućnosti društva kao i loš i nekvalitetan sistem

obrazovanja negativno utiču na proces modernizacije društva, tako da se stavovi prema djeci,

mladima, pravima i slobodi sporo mijenjaju. Strah od narušavanja autoriteta još uvijek je

prepreka mladima da slobodno izražavaju svoje mišljenje, da očekuju kako će to mišljenje biti

uzeto u obzir ili da samostalno učestvuju u donošenju svojih odluka koje ih se tiču.

7

Porodica:

kao osnovna društvena ćelija i kao jedna od najsloženijih, najstarijih i najtrajnijih

društvenih grupa je najpoželjnija sredina za zdrav i sretan razvoj djeteta, što je preduvjet za

zdravu i sposobnu mladu populaciju. Iako se njena uloga, njen utjecaj i njena funkcija

mijenjaju kako se mijenja i samo društvo, ona je i dalje ostala važna društvena institucija koja

ima veliku ulogu u životu svakog pojedinca. Ljubav prema roditeljima je uvjet za razvitak

drugih socijalnih osjećaja kao što su razumijevanje, saosjećanje, ljubaznost, poštivanje drugih

ljudi, pravednost. U porodici dijete upoznaje odnose među ljudima, razvija svoje emocije.

Porodica i porodični odgoj predstavljaju prvi i temeljni stepen u razvoju mladog čovjeka i

njegove ličnosti i ničim se ne mogu zamijeniti.

Podržati mlade danas, znači dati doprinos razvoju znanja - nauke, kulture i

civiliziranog društva, afirmirati etiku individualnog i zajedničkog, tolerantnog i kultiviranog

života. To je život ispunjen entuzijazmom i kreativnošću, obogaćen vizijama i harmonijom.

Uključivanjem mladih u sve segmente života i njihovog djelovanja od najranije dobi

preko srednjih škola i fakulteta, kasnije znači stvarati uvjete za cjeloviti razvoj kako u

porodici, tako u lokalnoj i državnoj zajednici i svakako na globalnom planu. Visoka stopa

nezaposlenosti, propadanje obrazovnog sistema, opća apatija i osjećanje beznadežnosti,

nemogućnost promjene situacije na bolje.... Ono što je mladima neophodno jesu promjene,

šansa da rade iste stvari koje rade njihovi vršnjaci u EU: da putuju, sreću druge ljude, da se

kreću i uključuju. Mladost je resurs, a ne problem –«Pristup koji se zasniva na stavu da je

mladost problem, po svojoj prirodi je kratkoročan i nema budućnost, jer će se fokusirati na

gašenje požara i rješavanje problema gdje god i kad god se oni pojave. Nasuprot tome, ako

gledamo mlade ljude kao resurs, fokusiraćemo se na dugoročna rješenja, identifikovati

potrebe i odrediti rješenja da bi mladi ostvarili svoj puni potencijal kao građani i pružili

društvu svoj najbolji intelektualni kapital»

Omladinsko učešče je važno – « Aktivno učešće mladih u odlukama i akcijama na

lokalnom i regionalnom nivou je neophodno ako hoćemo da izgradimo demokratskije i

naprednije društvo u kome njegovi osnovni činioci učestvuju»

Lokalne vlasti imaju veliku odgovornost vezanu za učešće mladih - «Lokalne i regionalne vlasti, kao vlasti najbliže omladincima, imaju veoma važnu ulogu u promovisanju učešća mladih»

8

Mladi imaju ključnu ulogu u transformaciji jednog društva kakvo je naše, oni

predstavljaju potencijal u svakom pogledu, a njihov značaj se nikako ne može precijeniti.

Većinu mladih u BiH karakterizira nizak stepen aktivne participacije u društvu i u

svim segmentima političkog djelovanja i odlučivanja. Izravna posljedica života u sredini u

kojoj siromaštvo predstavlja konstantnu prijetnju jeste činjenica da se mladi u BiH vrlo rano

suočavaju sa problemima slobodnog izbora obrazovanja, rada, mobilnosti, korištenja

slobodnog vremena, participacije u oblikovanju političkog života zajednice, življenja zdravog

života. Postoji više faktora koji utiču na takvo stanje: teška ekonomska situacija i

nezaposlenost, kompliciran i birokratiziran politički sistem, apatija, zastario obrazovni sistem,

nepoznavanje načina da se postojeće stanje unaprijedi kroz lični aktivizam itd. Angažman i

uključenost mladih u politički i društveni život zajednice na svim nivoima je izrazito nizak i

okarakterisan nemotiviranošću, bezvoljnošću, rezignacijom i apatijom. Prema rezultatima

nekih studija, veliki broj mladih ne shvata kako politički sistem funkcionira,niti je upoznato sa

svojim pravima6 . Jedan od mogućih uzroka ovakvom stanju jeste vjerovatno i „nedovoljno

obrazovanje iz oblasti ljudskih prava, koje je kruto, tradicionalnoi izgrađeno na

nedemokratskim osnovama“7 .

77% mladih želi napustiti BiH, od toga 24% želi zauvijek otići i ne vratiti se a 18% je već poduzelo konkretne korake.

Najčešći razlozi za odlazak mladih su:

1. loš obrazovni sistem

2. nezaposlenost

3. besperspektivnost i

4. nestabilna politička situacija

Odnos između mladih i institucija i organa vlasti mora biti dvosmjeran, odnosno,

institucije vlasti BiH moraju institucionalno odgovoriti na potrebe i probleme mladih. Ali i

mladi u tome moraju istovremeno dati puni doprinos i predložiti realne mjere za poboljšanje

njihovih uvjeta života. Zato se od njih očekuje funkcionalan i organiziran nastup kako bi u

njima prepoznali jedinstvenog, ravnopravnog, ozbiljnog i pouzdanog partnera. Podržati mlade 6Kačapor, S. (2003). Sadržaji iz opšte istorije pedagogije. Pančevo: Grafos internacional 7UNDP BiH, Izvještaj o humanom razvoju, milenijumski razvojni ciljevi- BiH juni 2003

9

danas, znači dati doprinos razvoju znanja - znanosti, kulture i civiliziranog društva, afirmirati

etiku individualnog i zajedničkog, tolerantnog i kultiviranog života. To je život ispunjen

entuzijazmom i kreativnošću, obogaćen vizijama i harmonijom.

Investirati u mlade, znači težiti razvoju, stabilnosti i prosperitetu BiH. Kada vlasti

počnu davati aktivnu podršku mladima i budu ih uključili u proces donošenja odluka na svim

nivoima, tada će se i veći broj mladih odlučiti ostati u Bosni i Hercegovini i dati doprinos

konstruktivnim idejama od kojih će koristi imati cijela zajednica. Aktivno učešće mladih u

akcijama i donošenju odluka na lokalnom i regionalnom nivou je najbitnije ukoliko želimo

graditi demokratsko, sveobuhvatno i prosperitetno društvo Izravna posljedica života u sredini

u kojoj siromaštvo predstavlja konstantnu prijetnju jeste činjenica da se mladi u BiH vrlo rano

suočavaju sa problemima slobodnog izbora obrazovanja, rada, mobilnosti, korištenja

slobodnog vremena, participacije u oblikovanju političkog života zajednice, življenja zdravog

života.U uskoj vezi sa fenomenom siromaštva u skupini mladih stoji problem nezaposlenosti,

radi koje mladi postaju apatični i skeptični. Prema statističkim pokazateljima, stopa

nezaposlenosti među mladima je vrlo visoka. Prema LSMS studiji nezaposlenost je dva puta

viša među mladima starosne dobi od 19 do 24 godine nego u grupi od 25 do 49 godina, a čak

3,6 puta viša nego u starosnoj grupi od 50 do 60 godina. Pa ni ovako porazne brojke ne

reflektiraju tačno stvarni položaj mladih kada je u pitanju ostvarenje prava na rad. Naime, za

pretpostaviti je da bi stopa nezaposlenosti među mladima bila još veća, ukoliko bi se manji

procenat istih odlučivao da nastavi školovanje na visokoškolskim ustanovama. Najveći broj

mladih na taj način samo prolongira bolan izlazak na tržište rada.

U modernom svijetu u kojem rad predstavlja ne samo sredstvo za osiguranje

materijalne egzistencije, nego je istovremeno i izvor i potvrda dostojanstva ličnosti, nemanje

zaposlenja predstavlja ne samo značajnu prepreku punoj realizaciji i razvitku individue nego u

najmanju ruku znači i njeno stavljanje na margine društvenih zbivanja i izolaciju. U

kombinaciji sa stambenim problemima, permanentnom ekonomskom agonijom i sumornim

političkim perspektivama, posljedice nezaposlenosti po mlade su više nego pogubne. Stanje

očaja, beznađa i besperspektivnosti izazivaju druge socijalne probleme, odavanje alkoholu i

narkomaniji, ili alternativno odlasku iz zemlje.

Okruženje u kojem se odvija privredni razvoj danas pruža određene prednosti, ali i

ograničenja. Prednosti, ali istovremeno i izazovi, javljaju se zbog globalizacije i sve

otvorenije konkurencije koju taj proces, sam po sebi, nosi. U zemljama kao što je BiH

10

ograničenja su uglavnom u strukturi stanovništva i u nasljeđu negativne selekcije kadrova,

neposjedovanju adekvatnih znanja i vještina, te rigidnosti i nefunkcionalnosti institucija i

zakonodavstva što koči napredak i promjene.

Ponašanje preduzeća u privatnom sektoru, ali i državnih preduzeća i institucija, danas

mora biti prilagodljivo i otvoreno za promjene. Restrukturiranje preduzeća u globalnoj

konkurenciji vrlo je važan element prilagođavanja privrede. Obrazovni sistem mora biti

sposoban podržati te napore, a cijelo društvo mora snositi dio troškova, što znači da

stvaranje, te prekvalifikacija i dokvalifikacija radne snage, moraju zauzimati značajan dio

tog sistema. Obrazovni programi se ne prilagođavaju potrebama tržišta rada, a neki iz godine

u godinu proizvode nepotrebne kadrove. To je neracionalno i skupo ponašanje koje se kasnije

plaća nezaposlenošću. Efikasno sprovođenje politike zapošljavanja moguće samo uz

neposrednu spregu obrazovnog sektora i institucija tržišta rada.

Mladi ocjenjuju svoju sadašnjost kao nepovoljnu, a kada je riječ o njihovoj

budućnosti, istu vide kao lošu ili nepoznatu. Ogromna i birokratska javna uprava, koja ne

podstiče kvalitetnu poslovnu sredinu, predstavlja prepreku postizanju održivih stopa rasta.

Spor privredni razvoj uveliko utiče na razvoj poslijeratne generacije mladih.

Bosanskohercegovačko tržište rada nije razvijeno u dovoljnoj mjeri da bi apsorbiralo

raspoloživu radnu snagu. Omladina završava obrazovanje i pokušava ući na tržište rada koje

im ne može pružiti zaposlenje. Zbog toga se omladina suočava sa nezaposlenošću, zbog čega

ona ekonomski ovisi o roditeljima i suočava se sa siromaštvom. Tempo kojim BiH provodi

ekonomsku reformu i tempo kojim se privreda transformira u tržišnu ekonomiju (izvozna

ekonomija sa održivom stopom rasta) predstavljaju faktore koji će stalno utjecati na

budućnost BiH i njenu omladinu.

Problemi koji se javljaju u oblasti zapošljavanja i poduzetništva upućuju prije svega na

neophodnost reforme sistema obrazovanja, s obzirom da se nedostaci postojećeg obrazovnog

sistema u velikoj mjeri reflektiraju na mogućnost zapošljavanja mladih. Škola još uvijek ne

priprema mladog čovjeka za život.

Zastarjele metode rada i neadekvatni planovi i programi ne razvijaju kritičko mišljenje i

stvaralačke aktivnosti, što znači da učenici ne posjeduju potrebna znanja i vještine neophodne

za nalaženje adekvatnog zaposlenja. Iz lepeze problema mogućnosti zapošljavanja mladih

ističem samo neke:

11

- nezainteresiranost mladih o mogućnostima zaposlenja

- nedovoljna osposobljenost za suvremene uvjete rada

- nepoznavanje metoda traženja posla

- nedovoljna informiranost o pokretanju vlastitog biznisa

- nepostojanje određenih olakšica za pokretanje vlastitog biznisa

- nemogućnost zaposlenja zbog nedostatka radnog iskustva8

ZAKLJUČAK

Da bi se situacija promijenila na bolje, te mladi ljudi počeli vjerovati u bolje sutra

zahvaljujući prije svega i njihovoj participaciji, neophodno je osigurati smisleno učešće

mladih u društvu, a ono zahtijeva sigurno, prijateljsko i podsticajno okruženje koje

omogućava mladima da učestvuju u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na kvalitet

njihovog života i razvoj društva u cjelini. Zadovoljavajuća situacija može se postići većom

participacijom mladih u aktuelne procese u društvu. Razlog tome može biti dvojake prirode:

mladi su najmanje opterećeni iskustvima prošlosti koja usporavaju ostvarivanje poželjnih

promjena, a kao najvitalniji i najfleksibilniji segment populacije potencijalno su i

najkreativnija društvena snaga. Kako bi se njihova pretpostavljena kreativnost mogla

realizirati, neophodan je odgovarajući društveni prostor na kojem mogu aktivno djelovati, te

ohrabrivanje i osposobljavanje mladih za ulazak u taj prostor. Stoga je važno ustrajati na

promjeni javne svijesti o važnosti aktivnog sudjelovanja mladih, te na otvaranju društvenog i

političkog prostora za djelovanje mladih, informiranju i obrazovanju mladih za sudjelovanje u

demokratskom društvu i poboljšanju saradnje vladinog i nevladinog sektora.

Na tom je putu posebno važno mladima pružiti mogućnost razvoja vještina, stavova i

vrijednosti koje omogućuju promjene i preuzimanje kontrole nad vlastitim životom jer upravo

spoznaja o mogućnosti promjene djeluje vrlo osnažujuće, ohrabrujuće i motivirajuće.

Mladi i u Bosni i Hercegovini imaju zajedničke probleme, na čijem rješavanju moraju biti

uključeni svi: od lokalne do državne vlasti. Sistemski je neophodno urediti pravila i odnose

unutar određenih segmenata življenja, kako bi mladi mogli prepoznati sebe i svoje

potencijale, te uzeti aktivno učešće u društvenim zbivanjima. 8. Komisija/Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini, Analiza položaja mladih i

omladinskog sektora u BiH, maj/svibanj 2008

12

LITERATURA

1. Kačapor.S, (2003). Sadržaji iz opšte istorije pedagogije. Pančevo: Grafos internacional

2. Khalilzad Z.; Lesser I.O.: Sources of Conflict in the 21 Century, Project AIR Force, Rand

1998,p.21

3. Komisija/Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u Bosni i Hercegovini, Analiza

položaja mladih i omladinskog sektora u BiH, maj/svibanj 2008

4. Stojanov D.: Bosna i Hercegovina od 1995-tranzicija i rekonstrukcija privrede, SOROŠ,

Sarajevo, august 2001

5. Svjetski ekonomski forum godišnji sastanak 2012: Velika promjena:Oblikovanje novih

modela

6. Tanović A.: Politički pluralizam u demokratskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, Sarajevo,

1.7.1998

7. UNDP BiH, Izvještaj o humanom razvoju, milenijumski razvojni ciljevi- BiH juni 2003

VIRTUELNA ZAJEDNICA KAO OSNOVA UNAPRJEĐENJA POSLOVNE KLIME

Jasmina Sabrihafizović, dipl. ing. el.1

Apstrakt Ovaj dokument napisan je sa ciljem predstavljanja koncepta virtuelne zajednice kao

osnove poslovnog ekosistema modernog društva. U fizičkom smislu, virtuelna zajednica bi

bila preslikana u skup svih već postojećih i budućih poslovnih organizacija koje međusobno

sarađuju. Pobrojani su izazovi sa kojima je društvo u Bosni i Hercegovini trenutno suočeno,

te razrađena rješenja uokvirena u struktuiranu i koherentnu virtuelnu zajednicu koja

promoviše dijeljenje znanja, umrežavanje, kolaboraciju ispred konkurencije, socijalnu

odgovornost ispred čistog profita, a sve sa ciljem unaprjeđenja inovacije i poduzetništva, što

će u budućnosti dovesti do napretka ekonomije i većeg individualnog zadovoljstva poslom i

životom.

Ključne riječi: zajednica, virtuelna platforma, umrežavanje, kolaboracija, socijalna

odgovornost, edukacija na zahtjev, kontinuirano mentorstvo, poslovne asocijacije, mreže

investitora, crowd funding, socijalni mediji

1Jasmina Sabrihafizović, socijalna poduzetnica i softver inžinjerka, jasminasab@gmail.com

Abstract This document is intended to present a concept of virtual community as a foundation of

business ecosystem of the modern society. In physical sense, virtual community would be a

collaborating group of existent and future business organizations. The document identifies

the challenges that society of Bosnia & Hercegovina is currently facing with and presents

developed solutions that are containing pieces of a structured and coherent virtual

community which promotes knowledge sharing, networking, collaboration over competition,

social responsibility over pure profit making, and all with the goal of empowering innovation

and entrepreneurship which will in the future lead to the progress of economy and bigger

overall work/life happiness.

Key words: community, virtual platform, networking, collaboration, social responsibility,

on-demand education, continuous mentorship, business associations, business investors

networks, crowd funding, social media

UVOD

Do par godina unazad inovacija, a posebno poslovna inovacija, u Bosni i Hercegovini je

bila poprilično ne popularna među širim narodnim masama. Biznismeni su bili neki

zamišljeni likovi na pijedestalu, visoko iznad običnog svijeta i upravljali poslovima i životima

malih ljudi.

Danas je stanje znatno bolje. Sve više ljudi shvata da promjena počinje od pojedinca i

imamo primjere uspješnih preduzeća koja su nastala od ideje malog čovjeka. Postoje

specijalizirane škole, poslovni inkubatori, mikrokreditne organizacije, fondovi za finansiranje

malih i srednjih preduzeća. Organizuju se kongresi, seminari i takmičenja za najbolju

poslovnu ideju. U skoro svakom većem, ali i manjem gradu, u najmanju ruku u svakoj regiji u

državi, postoji organizacija ili institucija posvećena poslovnim potrebama.

Kad je u pitanju individualni razvoj u poslovnom smislu, ni tu sadržaja ne manjka.

Klasični sistem obrazovanja nadopunjen je različitim vidovima neformalnog obrazovanja.

Tipova programa dopunskih i specijaliziranih edukacija je toliko, da teško da ih se sve može i

nabrojati. Cjeloživotno učenje postaje imperativ u vremenu tehnološkog i ekonomskog

napretka, a obrazovni programi prate taj koncept.

Logički se nameće nekoliko pitanja. Zašto onda, pored svega navedenog, nemamo više

pozitivnih primjera poslovne inovacije? Zašto se još uvijek tako mali procenat ljudi odlučuje

za osnivanje vlastitog biznisa? Zašto je i dalje veliki broj nezaposlenih? I na koncu, zašto je i

među zaposlenima tako veliki broj ljudi koji su nezadovoljni svojim poslom?

Izazova je mnogo. No, za početak, pokušat ćemo preformulisati pitanja. Kako da

dostignemo više pozitivnih primjera poslovne inovacije i podstaknemo veći procenat ljudi na

otvaranje vlastitog biznisa? Kako da smanjimo broj nezaposlenih? I na koncu, kako da među

zaposlenima povećamo broj ljudi koji su zadovoljni svojim poslom?

Odgovor na sve ovo je zajednica. Zajednica utemeljena na vrijednostima pripadnosti,

ekonomskog napretka i socijalne odgovornosti, koja će promovisati kreativnost, inovativnost i

slobodan protok informacija i znanja, ohrabrivati zdravu konkurenciju ali još više njegovati

međusobnu podršku i kolaborativni mentalitet. Virtuelna zajednica koja je svima dostupna i

transparentna, a koja se u fizičkom svijetu preslikava u skup svih već postojećih i budućih

poslovnih organizacija koje međusobno sarađuju.

1. STATUS QUO: IZAZOVI

Kako je spomenuto u uvodu, potrebno je identificirati izazove sadašnjeg stanja kako bi

ih se moglo adekvatno adresirati. Glavni izazovi ogledaju se u slijedećem:

• nedostupnost programa velikom procentu građana

• nedostataci u strateškom pristupu razvoju novih programa

• netransparentnost i nepravovremenost informacija

• kratkoročnost odnosno nekontinuiranost programa

• disperziranost u prostoru i vremenu

• manjak socijalne odgovornosti i kolaborativnog mentaliteta

Dok god se ne pokrenu konkretni koraci u prevazilaženju ovih izazova, napori na

drugim poljima vezani za unaprjeđenje poslovne klime neće biti dovoljni za ekonomski

napredak države i povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih osoba, a društvo sa visokim

stepenom brige za marginalizirane grupe bit će i dalje samo daleka utopija.

1.1 NEDOSTUPNOST EDUKACIJE

U BiH danas postoji veliki broj neformalnih i formalnih grupacija koje se bave

edukacijom u oblasti stručnog osposobljavanja, napredovanja u karijeri, te u oblasti poslovne

inovacije.

Organizuju se jednodnevni ili dvodnevni seminari i treninzi, te kratkoročne obuke, a

postoje i primjeri kontinuiranog podučavanja. Prenose se stručna znanja i vještine, nude se

kursevi stranih jezika, rade se menadžerski treninzi, obuke na temu jačanja samopouzdanja,

borbe protiv stresa, međuljudskih odnosa i sl., a dostupni su i različiti oblici takmičenja u

izradi poslovnih planova. Dubina sadržaja varira od informativnih predavanja do hands-on,

praktičnih radionica. Ideja ne nedostaje.

No, svi ovi sadržaji dostupni su uskom dijelu populacije. Edukacije su za prosječog

čovjeka Bosne i Hercegovine finansijski i geografski nedostupne, a i samu informaciju o

njihovom postojanju je vrlo teško dobiti. Moglo bi se reći da su edukacijski programi koji se

nude prostorno i vremenski disperzirani, te veoma loše medijski popraćeni.

1.2 NETARGETIRANA EDUKACIJA

Drugi veliki izazov kad je u pitanju edukacija je nedostatak učinkovite usmjerenosti

edukacije za potrebe tržišta, što rezultira viškom kadrova u pojedinim poslovnim i

industrijskim oblastima, te manjkom u nekim drugim.

Prostor za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i specijalizaciju je ogroman. Ono što

nedostaje je strategija koja bi validirala istraživanja potreba, uskladila obrazovne programe sa

tim potrebama, kontinuirano pratila rezultate, te po potrebi modificirala očekivanja. Uz to,

potrebno je formalizirati neformalno obrazovanje, za šta je već pokrenuta inicijativa – no još

je mnogo posla preostalo.

1.3 MENTORSTVO U POVOJIMA

Koncept mentorstva u Bosni i Hercegovini je nedovoljno istražen i veoma nerazvijen.

Sa jedne strane postoji određeni broj osoba koje možemo smatrati poslovno uspješnim, a koje

su također voljne da svoje znanje i vještine prenesu drugima. Sa druge strane je ogroman broj

ljudi koje žele da napreduju, da uče i izgrađuju se u poslovnom smislu, te također veliki broj

ljudi kojima je potreban podsticaj u smislu podizanja samopouzdanja, izgradnje mreže

kontakata i pristupa mogućnostima ostvarivanja poslovnih ideja. Ono što nedostaje je

kvalitetna zajednica koja bi ove dvije grupacije povezala.

Primjer pozitivne prakse je mentoRING 2 , inicijativa Centra za promociju civilnog

društva, koja povezuje mentorice - uspješne poslovne žene sa studenticama i drugim

grupacijama žena koje traže mentorsku podršku u razvoju karijere. Već u prvoj godini ova

inicijativa je povezala 115 mentorskih parova, a osim razmjene znanja, iskustva i kontakata,

rezultirala je i konkretnim projektima, npr. dizajn modne kolekcije namijenjene osobama sa

invaliditetom Hane Sirćo u saradnji sa Mirjanom Deak3.

Postoji još nekoliko sličnih primjera, no većina napora na ovom polju rezultirala je

prilično suženim i disperziranim projektima, slično kao i u slučaju klasične edukacije.

Koncept mentorstva je potrebno proširiti, nadograditi i unaprijediti tako da zadovolji poslovne

potrebe šire grupacije građana Bosne i Hercegovine.

2 http://civilnodrustvo.ba/files/mentoRING_2012_bhs1.pdf , objavljeno 19. februara 2013. 3 http://www.radiosarajevo.ba/novost/104517 , objavljeno 27. februara 2013.

1.4 TROME POSLOVNE ASOCIJACIJE

Osim mentorstva, veoma je važno i povezivanje poslovnih ljudi u cilju rješavanja

specifičnih problema pojedine struke u neformalne ili formalne grupe, asocijacije, udruženja,

komore i sl.

Poslovne asocijacije koje danas postoje uglavnom su trome i nedovoljno funkcionalne

kad su u pitanju potrebe njihovih članova. Način njihovog funkcionisanja je potrebno

unaprijediti, modernizirati komunikaciju, te nametnuti promociju inkluzije nasuprot elitizmu

koji sada nalazi prostora u ovakvim grupacijama.

1.5 DISPERZIRANOST INVESTITORA

Ni stanje sa investicijama i donacijama nije značajno različito. Nakon što poduzetnici

uspješno razrade poslovne planove svojih budućih kompanija ili kada dođu u fazu širenja

kompanije, veoma im je teško pronaći investitora ili strateškog partnera. S druge strane,

postoje investitori ili ljudi koji posjeduju novac i rado bi postali investitori, no nemaju

odgovarajući sistem komunikacije sa poduzetnicima kojima je on potreban.

Za svrhe uspješnog poslovnog ekosistema potrebno je, dakle, formirati i mreže

investitora čija bi uloga bila medijacija između poslovnih subjekata i investitora, a čiji bi rad

bio transparentan i dostupan. Naime, mreže koje postoje danas su nedovoljne i imaju isti

problem prostorne disperziranosti već spomenut u prethodnim stavkama.

2. THE NEW HOW4: RJEŠENJA

Obzirom da već postoji veliki broj lokalnih, regionalnih i državnih, vladinih i

nevladinih organizacija i institucija koje se bave iznalaženjem solucija za poboljšanje

poslovnih prilika, dakle postoji mnoštvo pozitivnih case studija i pilot projekata koji se mogu

prilagoditi i proširiti, potrebno je da se one ujedine u zajednicu na državnom nivou.

Kako bi se ispunile potrebe dostupnosti, transparentnosti, pravovremenosti, inkluzije,

kolaboracije i prije svega efikasnosti, ovu zajednicu bi trebalo u prvom redu uspostaviti u

virtuelnom obliku. Prednost moderne tehnologije je ogromna jer značajno smanjuje

4 fraza “The New How” prvi put je predstavljena u The New How: Creating Business Solutions Through Collaborative Strategy, Niloer Merchant, O'Reilly Books 2012

finansijske troškove, prevazilazi geografske barijere i omogućava pristup praktično svakome

ko ima pristup internetu. Fizička zajednica bi samo oslikavala virtuelnu kroz konkretizovanje

dogovorenih događaja, edukativnih sadržaja i ostalih aktivnosti kojima se pojedine

organizacije, buduće članice zajednice već sada bave – osim što bi sve one dobile jednu novu

dimenziju postojanja u virtuelnom svijetu.

2.1 EDUKACIJA NA ZAHTJEV

Unutar virtuelne zajednice potrebno je formirati bazu edukativnih sadržaja koji bi bili

dostupni na zahtjev. To konkretno podrazumijeva snimljene video materijale sa treninga i

seminara, linkove na relevantne članke, e-knjige, te sve druge popratne materijale koji se

koriste u edukacijskim programima. Zadatak svih članica bi bio da kontinuirano povećavaju i

unaprijeđuju bazu novim materijalima. Ovakva baza omogućila bi korisnicima da uče

tempom i u vrijeme koje njima odgovara.

Osim baze edukativnih sadržaja koja bi predstavljala neku vrstu arhive, potrebno je

razviti sasvim novi koncept edukacija – mrežne seminare (webinars5), internet konferencije

(web conferences) i virtuelna okupljanja (hangouts6). Ovakvim pristupom omogućilo bi se

prenošenje znanja ljudima iz udaljenih mjesta uz veoma male finansijske troškove.

2.2 TARGETIRANA EDUKACIJA

Prednost moderne virtuelne zajednice i platforme na kojoj počiva je u tome da se može

razvijati uporedo sa razvojem strategije za edukacijske programe. Sve članice imat će zadatak

da unose ažurne informacije o svojim programima i korisnicima. Time će se omogućiti vrlo

precizno filtriranje populacije za pilot projekte, i kasnije za planiranje implementacije

strategije. Također, obzirom na transparetnost i dostupnost informacija, korisnika i uvezanost

članica, moći će se izraditi vrlo detaljni izvještaji o rezultatima sa terena koji se onda mogu

iskoristiti u svrhu kalibracije procesa i programa kako bi se uskladili sa fluktuacijama tržišta i

potrebama društva. I ovdje je akcenat na pravovremenosti i kontinuiranosti.

5 http://en.wikipedia.org/wiki/Web_conferencing , 6. marta 2013.

6 http://www.google.com/+/learnmore/hangouts/, 6. marta 2013.

2.3 CJELOŽIVOTNO UČENJE

Kroz edukacijske programe koji su lako dostupni, u skladu sa trenutnom potražnjom

za znanjem i vještinama, te uz to pravilno usmjereni i praktični, vrlo će se brzo moći

promovisati i koncept cjeloživotnog učenja kao neophodan u današnjem vremenu ubrzanog

napretka svih segmenata poslovanja.

2.4 KONTINUIRANO MENTORSTVO

Mentorstvo, kao jedan od potencijalno najplodonosnijih načina prenosa znanja i

vještina te uključivanja pojedinaca u poslovne tokove možda najpotpunije objedinjuje sve

temeljne vrijednosti zajednice i kao takvo također treba pratiti koncept kontinuiranosti prije

svega, a zatim i pravovremenosti, transparentnosti i socijalne odgovornosti i kolaboracije.

Mentorstvo koje se preslika i u virtuelni svijet lako može ispuniti sve ove zahtjeve, te

olakšati proces komunikacije koji je ključan za uspjeh učenja. Moglo bi se raditi jedan-na-

jedan ili jedan-na-više, ali uvijek individualno i konkretno i to najlakše putem emaila uz

povremene sastanke uživo ili putem mrežnih kanala komunikacije. Na ovaj način postigao bi

se vidan napredak u kratkom vremenu, ali bi se također veoma lako mogli pratiti i dugoročni

rezultati.

2.5 KOHERENTNE POSLOVNE ASOCIJACIJE

Unutar virtuelne zajednice potrebno je formirati ogranke koji bi se bavili konkretnim

problemima specifičnim za pojedinu struku ili srodne struke. Ogranci bi također mogli

međusobno sarađivati u cilju poboljšanja cjelokupnog djelovanja čitave zajednice, a unutar

njih bi se mogli uspostaviti i odjeli za pružanje individualne stručne podrške svim članovima

zajednice. Osim podrške i umrežavanja, ogranci bi se mogli fokusirati na organizovanje

događaja od značaja za specifičnu struku (npr. kongresa, izložbi, seminara, i sl.) te zajedničku

promociju sadržaja prema vani - bilo da se radi o promociji van struke a unutar države ili o

potpuno internacionalnoj promociji. U fizičkom svijetu ogranci bi se preslikali u unaprijeđene

poslovne asocijacije.

Uvođenjem ovakvog sistema organizacije, postigla bi se jedna uvezana i koherentna

struktura koja bi funkcionisala u skladu sa interesima svih članova, čime bi se ubrzalo

rješavanje svakodnevnih problema, ali i olakšalo osnivanje novih asocijacija, udruživanje u

cilju postizanja zajedničkih ciljeva, te ultimativno poboljšala poslovna klima u cijelom

poslovnom ekosistemu države.

2.6 PLATFORMA ZA INVESTICIJE I DONACIJE

Uloga virtuelne zajednice u ovom segmentu ogledala bi se u implementaciji alata koji

bi omogućili bolji protok investicija, te njihovu dostupnost svim članovima. To

podrazumijeva podršku klasičnim mrežama investitora u vidu informacija o događajima od

interesa, te alata za komunikaciju.

No jedna mnogo veća, možda i jedna od najvažnijih uloga virtuelne zajednice bila bi

da omogući učešće građana i privatnog sektora u investiranju ili doniranju kroz grupno

investiranje (crowd funding7) u projekte. Na isti način bi se omogućila podrška za učešće

marginaliziranih skupina društva u relevantnim programima i njihovo uključivanje u poslovne

tokove. Time bi poslovni ekosistem na ovim prostorima dobio jednu kompletno novu

dimenziju.

2.7 MOĆ SOCIJALNIH MEDIJA

Osvrnimo se na kraju još i na socijalne medije, koji su iako svima poznati, uglavnom

nepravedno zanemareni u poslovnom smislu. Socijalni mediji imaju pristup ogromnom broju

ljudi i kao takvi mogu se koristiti kao veoma moćan promotivni alat za različite svrhe –

regrutovanje novih članova, prenošenje informacija korisnicima programa i široj javnosti,

ankete i istraživanja, svi oblici dvostrane komunikacije, lobiranje za donacije ili podršku u

vidu volonterskih mentorskih usluga, uvezivanje sa internacionalnim organizacijama, itd.

3. ZAKLJUČAK

Udruživanje svih sudionika u poslovnom svijetu u jednu zajednicu sa kvalitetnim

temeljima ključno je za napredak ekonomije. Potreba postoji. Organizacije postoje. Znanje

postoji. Vještine postoje. Volja postoji. Sada je potrebno unaprijediti način razmišljanja, izaći

7 http://en.wikipedia.org/wiki/Crowd_funding , 6. marta 2013.

iz kutije i vlastitim, individualnim a u isto vrijeme zajedničkim, simultanim primjerom

pokazati inovaciju na djelu. Jer zajednica je mnogo više od puke skupine pojedinaca.

Tehnološki napredak omogućava nam da neke koncepte koji su do sada posmatrani

uglavnom na teoretskom nivou pretočimo u praksu. Virtuelni svijet obično služi samo kao

sjena fizičkog, i uglavnom za njim kaska. U slučaju naše zajednice rješenje se krije u

naprednom pristupu: virtuelna zajednica mora se razvijati uporedo sa fizičkom (edukacija na

zahtjev, targetirana edukacija, cjeloživotno učenje, kontinuirano mentorstvo), u nekim

segmentima mora biti ispred nje (poslovne poslovne asocijacije i mreže investitora), a u

nekim čak i bez preslikavanja u fizičku sferu (platforma za investicije i donacije).

Ovakva, kvalitetno razvijena, zajednica podrazumijeva pozitivno okruženje (virtuelno

i fizičko) koje ima inspirativnu, motivacijsku i pokretačku ulogu8, i kao takvo je puno prilika

za inovaciju, razvoj, unaprijeđenje; za ispunjavanje i prevazilaženje individualnih potreba

pojedinca, njegovog posla, njegove firme, a onda i grupacija firmi, poslovnih asocijacija i na

koncu, čitavog društva.

LITERATURA

1. Merchant, Niloer; The New How: Creating Business Solutions Through Collaborative

Strategy, O'Reilly Books 2012

2. Bacon, Jono; The Art of Community, O'Reilly Books 2012

3. http://civilnodrustvo.ba/files/mentoRING_2012_bhs1.pdf , 19. februara 2013.

4. http://www.radiosarajevo.ba/novost/104517, 27. februara 2013.

5. http://en.wikipedia.org/wiki/Web_conferencing, 6. marta 2013.

6. http://www.google.com/+/learnmore/hangouts, 6. marta 2013.

7. http://en.wikipedia.org/wiki/Crowd_funding, 6. marta 2013.

8 parafraziran koncept pozitivnog okruženja virtuelne zajednice naveden u The Art of Community, Jono Bacon, O'Reilly Books 2012

PROMOVIRANJE I PODRŽAVANJE PODUZETNIČKE KULTURE

PODUZETNIČKA ŠKOLA

Prof. Belmana Trivunić1

Sažetak

Predmet ovog rada je poduzetništvo u školama,način njihovog razvoja i integriranja u

škole. Ekonomska politika Evropske unije je integracija poduzetničkih kompetencija u škole,

predstavljeno kao škola za 21. stoljeće. Razvijanjem poduzetničkih kompetencija kod

nastavnika, učenika i njihovih roditelja daju mogućnost kvalitetnijeg razvoja našeg

društva.Iskustva koja imaju zemlje koje su ovakav vid obrazovanja već integrirale u svoj

nastavni plan i program je pokazao sve dobrobiti ovog sistema obrazovanja,.Promjene koje

su potrebne u nastavnom planu i programu zemalja koje su u predpristupnoj fazi jasno su

definirane programom integriranog u nastavni plan i program.

Ključne riječi: Poduzetništvo, poduzetnička škola, kompetencije, integracija

1JU OŠ“Harmani I“, Bihać, tbelmana@yahoo.com

Abstract

The purpose of this paper is entrepreneurship in schools, the way of their development

and integration into the schools. Economic policy of the European Union is integration of

entrepreneurial competencies in school, presented as a school for the 21st Century.

Developing entrepreneurial competencies among the teachers, students and parents give the

possibility of better development of our society . Experiences that those countries that have

this kind of education is already integrated into the curriculum showed all the benefits of this

system of education. Changes are needed in the curriculum and program countries in the pre-

accession phase are clearly defined program integrated in the curriculum.

Key words: Entrepreneurship, Entrepreneurial School, competencies, integration

1. RAZVOJ PODUZETNIČKIH KOMPETENCIJA

Razvoj i promocija poduzetništva predstavlja dugogodišnji strateški cilj i zadatak

zemalja članica EU, ali i zemalja koje su u predpristupnoj fazi pregovora. Ova promocija je u

posljednje vrijeme dobila na značaju zbog potreba svih zemalja o podizanju svijesti o

poduzetništvu i mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Poduzetnici mogu stvoriti nova

radna mjesta i doprinijeti dobrobiti cijelog društva. Recesija koja je prisutna na prostorima

Evrope samo je još više aktualizirala potrebu za ovakvim vidom edukacije i razvoja zajednica

i pojedinaca.

Kao odgovor na postojeće probleme sa kojima se susreće Evropska komisija je razvila i

usvojila niz mjera, među kojima je najvažnija izgradnja jače kulture poduzetništva,pogotovo

među mladim ljudima. Da bi ovaj segment društva što više dobio informacija i mogućnosti

razvoja ključni pokretač razvoja predstavlja obrazovanje i obuka.

Zauzimanje strateškog pristupa ka razvijanju doživotnog poduzetničkog učenja vodi

porjeklo od niza mjera u kreiranju politike na nivou Evropske unije ,počevši sa Lisabonskim

savjetom(mart 2000) , što je bio glavni politički korak koji je zahtjevao modernizaciju

obrazovnog sistema i same obuke.Cilj je da Lisabonskom strategijom da Evropska unija

postane“najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija na svijetu zasnovana na znanjima koja

su sposobna za održiva ekonomski rast sa više boljih poslova i boljom društvenom

kohezijom“2.

EU je objavila preporuku pod naslovom Evropski okvir za ključne kompetencije za

doživotno učenje(2006)3.

Insistiranje na poduzetničkom učenju i sticanju kompetencija za doživotno učenje

predstavlja prvu tačku za razvoj nove poduzetničke pismenosti koje je neophodno imati za

novo dobab razvoja društva.

Kompetenicije u tom dokumentu su definisane kao:

• Komunikacija na maternjem jeziku,

• Komunikacija na stranim jezicima,

• Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u nauci i tehnologija,

• Informatičke kompetencije,

2 Evropski savjet:Lisabonski evropski savjet (Brisel,mart.2000) 3 Kompetencije se ovdje definišu kao kombinacija znanja,vještina i stavova koji odgovaraju konkretnom kontekstu

• Učenje kako se uči,

• Socijalne i građanske kompetencije,

• Smisao za in icijativu i poduzetništvo,

• Kulturna osvješćenost i ekspresija

Okvir 7.kompetencije se posebno fokusira na poduzetništvo i definira se

kao“sposobnost pojedinca da pretoči ideje u djela.Uključuje kreativnost , inovaciju i

preuzimanje rizika, kao i sposobnost planiranja i upravljanja projektima kaoko bi se postigli

ciljevi.To podržava pojedince ne samo u njhovom svakodnevnom životu kod kuće i u

društvu,već na radnom mjestu, da postanu svjesni konteksta njihovog posla i sposobni da

ugrabe prilike, a takođe predstavlja temelj za konkretnije vještine i znanja koja su potrebna

onima koji osnivaju ili doprinose socijalnoj ili poslovnoj djelatnosti.To treba da obuhvata

svijest o stičkim vrijednostima i da promoviše dobru vladavinu“4.

Oslo agenda jasno navodi da“preduzetničko obrazovanje treba da se uključi u nastavni

plan i program za osnovne škole.Posebno je na ovom nivou obrazovanja važno ubjediti

škole,nastavnike i roditelje da poduzetništvo predstavlja ključnu kompetenciju za sve i da to

nije usmjereno ka tome da pretvori sve učenike u poslovne ljude,nego da promoviše

preduzetniči način razmišljanja tako da ono postane sastavni dio nastavnog plana i programa

kao horizontalnog elementa i svim oblastima učenja“5.

Ono što je najvažnije jeste da škole u 21.stoljeću trebaju biti škole budućnosti ,da

stvaraju otvoreno okruženje za učenje,da budu voditelji u promociji poduzetništva,

poduzetničkog načina razmišljanja.

Zemlje u predpristupnoj fazi imaju i dalje cilj razvijanja poduzetništva,razvijanje

cjeloživotnog poduzetničkog učenja koje uključuje i formalno i nefornalno

učenje.Najznačajnije je da se vrši obuka nastavnika za poduzetničko učenje koji će dalje vršiti

obuku učenika i njihovih roditelja.

2. SEECEL-PODUZETNIČKO UČENJE

Zemlje koje se nalaze u predpristupnoj fazi su i potpisnice povelje o zajedničkoj

saradnji u razvijanju sistema poduzetničkog cjeloživotnog učenja.Centar za poduzetničko

učenje Jugoistočne Evrope(SEECEL) je osnovan 2009.godine kao direktan rezultat inicijative 4 Evropska komisija;Oslo agenda za preduzetničko obrazovanje u Evropi(Oslo Agenda for Entrepreneurship Education in Europe) ,(Oslo,oktobar,2006) 5 Isto 3

zemalja Jugoistočne Evrope u predpristupnoj fazi.SEECEL podržava osam zemalja u

predpistupnom procesu,Evropska komisija i vlada Republije Hrvatske.

Zemlje članice SEECEL-a su:Albanija,Bosna i Hercegovina,Hrvatska, Kosovo 6 ,

Makedonija7, Crna Gora, Srbija i Turska.

Sve zemlje članice SEECEL-a dijele punopravno vlasništvo nad procesom i aktivno i jednako

učestvuju u upravljanju SEECEL-om,razvoju sadržaja i samoj implementaciji porjekta.

Jedan od prioriteta u oblasti obrazovanja kod SEECEL-a, a definiran je radom zemalja

članica SEECEL-akoji je predstavljen kao strateški plan SEECEL-a ,jeste obrazovanje na

ISCED 2 nivou8 koje je obavezno obazovanje u zemljama članicama SEECEL-a.

Poruka zemalja SEECEL-a je jasna: Svako dijete treba da bude preduzetnički pismeno i to

je naš cilj.

Poduzetničke kompetencije nisu uvijek bile isto definisane.Promjene u tumačenjima su

doživjele kako su se društva mijenjala i razvijala.Stručno tijelo Evripske komisije je razvilo

definiciju da poduzetničko učenje „ne treba da se brka sa opštim poslovnim i ekonomskim

studijama;njegov cilj je da promoviše kreativnost,inovaciju i samozapošljavanje i može da

uključi slijedeće elemente:

• Razvoj ličnih atributa i vještina koje čine osnovu poduzetničkog duha i

ponašanja(kreativnost,rizikovanje,samostalnost,vođstvo,timski duh...)

• Podizanje svijesti studenata,učenika o samozapošljavanju kao moguće opcije za

karijeru,

• Rad na konkretnim poduzetničkim projektima i aktivnostima,

• Obezbjeđenje posebnih poslsvnih vještinai znanja o tome kako osnovati preduzeće i

uspješno ga voditi“9

Kod učenika treba razviti poduzetništvo u dva smjera:uži-kada se bavi poslovnom

djelatnošću, i širi-kada ima određena poduzetnička znanja,vještine,stavove,ali ne i nužno da se

bavi poslovnom djelatnošću.

Poduzetničko obrazovanje ima tri komponente:

• Lični razvoj(gradi samopouzdanje ,jača poduzetnički duh...)

6 Prema UNSCR 1244/99 7 Bivša jugoslovenska republika 8 ISCED se odnosi na UNESCO-v Međunarodni standard klasifikacije obrazovanja (Aneks 1) 9 Evropska komisija:Projekt najbolje procedure:Poduzetništvo u višem obrazovanju,naročito neposlovnim studijima“Završni izvještaj ekspertne grupe(Brisel,mart 2008.)

• Poslovni razvoj(tehnička, finansijska pismenost,bavljenje samozapošljavanjem...)

• Razvoj poduzetničkih vještina(Socijalne vještine,kreativno rješavanje problema...)

3. RAZVOJ PODUZETNIČKIH ŠKOLA

SEECEL je postigao dogovor da za zemlje članice SEECEL-a poduzetničko učenje

bude:Koncept obrazovanja i obuke koji podržava poduzetnički način razmišljanja i zasniva se

na usavršavanju pojedinaca ,uključujući osnovne principe efikasnosti u svakodnevnom životu

bez posebnog fokusa na započinjanje biznisa-sve to vodi do poduzetničke pismenosti za

društvo u cjelini.

Kompetencije učenika koje treba da se ostvare kod razvoja poduzetničkog učenja su:

• Da bude izložen poduzetničkom učenju tokom svog obrazovanja da bi

oblikovao razvoj ličnih obilježja i karakteristika, da bude svjestan etičkog

položaja preduzeća i preduzetnika,planira i organizuje,upravlja i vodi,radi kao

pojedinac i u timu,preuzima rizike,procjenjuje slabosti....

• Ishodi učenja treba kod učenika da razviju bilježja koja su mješavina

individualnog skupa kvaliteta,ponašanje,prirodu,potrebe,pobudu i glavna

uvjerenja,a na to utiču:

• Karakteristike sa kojima smo rođeni

• Kultura zajednice(društvo)

• Porodica,

• Rad i obrazovanje,

• Političko okruženje i okruženje donošenja odluka10

Kao osnova dobrog razvoja škole ali i učenika je svakako i dobro obučen nastavnik koji

je upoznat da kompetencijama poduzetništva,ali koji je i spreman raditi na promjenama koje

su neophodne u njegovim stavovima , načinu rada i pristupa učenicima, edukaciji.Potrebno je

izvršiti poduzetničko opismenjavanje nastavnika i njihovu daljnju edukaciju.

Razvijanje ključnih,poduzetničkih kompetencija kod nastavnika je osnova za ravoj

poduzetničke škole.Stvaranje poduzetničkog okruženja u školi,želja za radom na novi

,inovativni način je uvjet za razvoj poduzetničkog duha u školi.

10 ISCED NIVO 2

Razvijanje poduzetničkih kompetenicija kod djece daje mogućnost stvaranja inovativnih

mogućnosti za razvijanje biznisa roditelja,jer djeca koja razviju određene sposobnosti mogu

dati ideju svojim roditeljima za otvaranje ličnog biznisa.

Škola koja je učesnik projekta SEECEL-a mora ispunjavati određene uvjete:

-sprovodi ishode učenja u svojim nstavnim planovima i programima,

-organizuje resurse i ima plan resursa,

-škola planira i organizira obuku za nastavnike i drugo oboblje,

-škola je aktivno angažovana u lokalnoj zajednici,

-škola aktivno promoviše poduzetničku kulturu i duh,

-škola promoviše i dijeli svoja postignuća u poduzetničkom učenju.

4. PODUZETNIČKA ŠKOLA -.PRIMJER DOBRE PRAKSE

Osnovna škola „Harmani I“,Bihać je pilot škola iz Bosne i Hercegovine koja učestvuje

u projektu SEECEL-a.Izborna grupa u kojoj su se provodile aktivnosti razvijanja

poduzetničkih kompentenicja kod učenika je bila jezik:maternji i strani jezici.

U projektu je učestovalo 10 nastavnika koji su činili tim SEECEL-a,i tim od 20

učenika.Projekat se provodio u VII i VIII razredima.

Školski tim je organizirao obuku za nastavnike,roditelje i članove lokalne zajednice,

gdje su predavači bili profesori sa Ekonomskog fakulteta .Ovo je bilo stručno osposobljavanje

koje je sve nas uvelo u svijet poduzetništva.Sedmično smo vršili obuku tima koji je imao rane

aktivnosti vezane za poduzetništvo.Učenici su u radu sa nastavnicima izdvojili fokus onoga

što bi željeli promovirati,proučavati i učestvovati u radu istog.Tako su i usmjerili nastavnike

da teme za izučavanje budu istraživanje i prezentacija NP UNA. Fokus istraživanja je bio

kako unaprijediti promociju ljepota NP UNA, ali i iskristiti ih za razvoj poduzetništva i

pomoći školi koju pohađaju. Nastavnici su pripremali satove iz maternjeg, i stranih

jezika(engleski, njemački) i zajedno da učenicima gradili kompetencije poduzetništva. Iz ovih

časova se razvila turistička agencija koja ima zadatak da pripremi ekskurzije za učenike

promovirajući prirodne ljepote naše zemlje. To će biti predstavljeno svim osnovnim školama

na nivou općine Bihać. Učenici su sa istom namjerom, ali i željom da u naš grad dođe što

više turista i ostvarimo opće društvenu dobit, napisali i poslali pismo poziva svim školama

učesnicama projekta (32 škole, iz 8 zemalja). Izradom i promocijom suvenira koje su sami

radili vezanih za rijeku Unu učenici su otvorili mala vrata poduzetništva. Svoje proizvode su

plasirali na „Otvorenim vratima škole“ i ostvarili dobit kojom su kupili tri klima uređaja za

tri učionice koje su najugroženije. Ono što jeste navažnije iz ovog projekta je razvijanje

sposobnosti kod učenika za rad u timu, ali i samostalnost koja je veoma važna kod učenika.

Istaživanje mogućnosti koje su velike kada je poduzetništvo u turizmu u pitanju, daje im

šansu da svoje ideje pretvore u realnu šansu za rad. Radeći na ovom projektu učenici su

razvili sposobnosti samostalnog rada u „decupage„ tehnici. Ostvarili suradnju sa lokanim

privrednicma koji su im pomogli u pokretanju biznisa, nabavka radnog matrijala, učenje,

prostora u školi, a sada su mali poduzetnici sa svojim prodajnim izložbama prisutni na svim

dešavanjima vezanih za školu.

Daljnje aktivnosti su bile uvijek vezane za sticanje ključnih kompetencija

poduzetništva:

Samostalnost, snalažljivost, rad u timu, prepoznavanje rizika...

Ostvarivanje ovakvih kompetencija kod učenika u ovako ranom periodu njihovog

obrazovanja daje osnovu za razvijanje poduzetničkog duha ne samo kod učenika. Ovakav

način edukacije pruža mogućnosti i njihovim roditeljima, pogotovo majkama koje su

nezaposlene da uspiju razviti neku od ideja i ostvariti lični biznis. Razvijanje poduzetničkih

kompetencija kod učenika u osnovnoj školi predstavlja ono što je Evropska komisija i stavila

kao zadatak pred svoje članice, ali i one zemlje koje to treba da postanu. Pokretanjem pilot

projekta dali smo mogućnost djeci u školama koje provode isti da mogu razviti svoje

sposobnosti u poduzetništvu.

5. ZAKLJUČAK

Poduzetnička škola je budućnost razvoja svakog društva koji ima za cilj daljnji

ekonomski napredak i razvoj. Sticanje ključnih kompetencija poduzetništva u ranom sistemu

obrazovanja će dati mogućnost djeci da već u toj dobi imaju mogućnost izbora buduće

karijere. Sadašnja ekonomska kriza u kojoj se nalaze većina zemalja Evrope, koja kroz

recesiju uništava pojedine dijelove privrede zemalja i na taj način ostavila veliki broj ljudi bez

posla. Ovakav vid obrazovanja za 21. stoljeće daje šansu mladim, ali i njihovim roditeljima da

pokušaju pokrenuti neki novi biznis i na taj način ostvariti ličnu dobit i ekonomsku stabilnost

u porodici. Poduzetničke kompetencije kroz onovnu školu ne treba da budu takve, da učenici

budu spremni otvoriti privatni biznis, ali svakako treba da steknu znanja koja su neophodna za

daljnji razvoj poduzetničkog duha kod istih.

Razvoj poduzetničkih škola u Bosni i Hercegovini daje šansu njenoj privredi da se

razvija u nekom drugom pravcu, neopterećena onim što trenutno nudi sadašnje stanje u

državi.

Razvoj mladih ljudi i njihovih inovativnih ideja, podržavanje istih od strane državnih

institucija je preduslov za slobodniji ekonomski razvoj zemlje. Omogućiti mladim ljudima da

realiziraju svoje ideje, pomoći im u realizaciji je šansa za ekonomski napredak naše zemlje.

Obrazovanjem nastavnika, stalnim usavršavanjem istih, uključivanje što većeg broja

škola u taj proces daje šansu širenja misli o poduzetništvu na cijeloj teritoriji države.

Razmjenom iskustava sa zemljama učesnicama ovog projekta je još jedan stepenica u

razmjeni ideja, iskustva i znanja stečenog u samom radu. Suradnjom na ovakav način

nastavnici će steći nova iskustva, a učenici nova prijateljstva i stvoriti nove mostove koji su

neophodni u razvoju ovog regiona.

6. LITERATURA

1. Evropska komisija: Projekt najbolje procedure: Poduzetništvo u višem obrazovanju,

naročito neposlovnim studijima “Završni izvještaj ekspertne grupe (Brisel,mart 2008.)

2. Evropska komisija;Oslo agenda za preduzetničko obrazovanje u Evropi(Oslo Agenda for

Entrepreneurship Education in Europe) ,(Oslo,oktobar,2006)

3. Evropski savjet:Lisabonski evropski savjet (Brisel,mart.2000)

4. ISCED NIVO 2

5. Međunarodni standard klasifikacije obrazovanja (Aneks 1)

6. UNSCR 1244/99

JU Razvojna agencijaUnsko-sanskog kantona

Development Agency of theUna-Sana Canton

Miroslava Krleže br. 2, 77000 Bihać, Bosna i HercegovinaTel.: +387 37/224 - 048, Fax: +387 37/221 - 784, info@rausk.bawww.rausk.ba, facebook.com/rausk.ba