TEHNICKI OPIS

1. OPIS KONSTRUKCIJE I ZATECENO STANJE

Nadvoznjak u cvoru Gorican, pocinje na stacionazi km 2+825 autoceste A4. Objekt se nalazi na dionici autoceste Gorican - Ivanja Reka. Rasponska konstrukcija je poprecnog presjeka ploca, izvedena od prednapregnutih montaznih nosaca. Kolnicka ploha ima dva vozna traka sirine po 3,50 m te dva rubna traka po 0,35 m. Ukupna sirina jednog kolnika iznosi 0,35+2x3,50+0,35 = 7,7 m. Sa svake strane nadvoznjaka na mjestima izmedu upornjaka i kolnicke ploce nalaze se prijelazne naprave.

Na mjestima prijelaznih naprava uoceno je propadanje materijala prijelazne naprave te pojava udarnih rupa. Takoder, primjeceno je ljustenje betona na upornjaku te vijencima i propadanje montaznih rubnjaka na mjestu prijelaznih naprava.

Uocena ostecenja prikazana su fotodokumentacijom u tocki 2.1.

1.1 FOTODOKUMENTACIJA PRIJELAZNIH NAPRAVA

Slika 2.1 Polozaj postojece prijelazne naprave

Slika 2.3 Ljustenje betona na vijencu nadvoznjaka

Slika 2.4 Ljustenje betona na mjestu spoja upornjaka s plocom rasponske konstrukcije

Slika 2.5 Propadanje rubnjaka na mjestu prijelazne naprave

2. ZAKLJUCAK O STANJU ELEMENATA KONSTRUKCIJE

Predmet tehmckog rjesenja su sanacije postojecih prijelazmh naprava na nadvoznjaku u cvoru Gorican

Na konstrukciji su uocene udarne rupe na prijelazmm napravama koje su nastale zbog propadanja materijala prijelazne naprave u meduprostor izmedu prsnog zidica i ploce rasponske konstrukcije Na mjestima prijelazmh naprava doslo je do raspucavanja i propadanja montaznih rubnjaka

Na samoj prijelaznoj napravi te na okolmm mjestima doslo je do curenja vode sa kolmka u potkonstrukciju

Dugotrajnim provlazivanjem i djelovanjem oborinskih voda sa sohma za posipanje prometmca uz utjecaj smrzavanja doslo je do degradacije betonskih dijelova konstrukcije mosta odnosno do ljustenja betona na mjestu spoja prsnog zidica upornajka s plocom rasponske konstrukcije Isti razlozi doveli su do ljustenja betona na vijencu nadvoznjaka

Iz navedenih ostecenja zakljucuje se da prijelazne naprave msu zadovoljavajuce i da je narusena sigurnost za promet, te da ih je potrebno zamijemti

3. TEHNICKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA

3.1 Nacelni postupak sanacije

■ Demontaza odbojne ograde u duljim od 4 m na svakoj rubnoj stazi (demontiraju se i po 2 stupca odbojne ograde koji ulaze u prostor prijelazmh naprava)

■ Uklanjanje ostecenih montaznih rubnjaka (4x2 kom)■ Uklanjanje svih slojeva asfalta i hidroizolacije uz prijelaznu napravu (sa svake strane

prijelazne naprave po 100 cm)■ Uklanjanje postojece throma joint prijelazne naprave■ Lokalno uklanjanje ostecenog betona na rubu kolmcke ploce i prsnog zidica upornjaka

odozgo i bocno■ Reprofilacija betona na rubovima kolmcke ploce i prsnog zidica upornjaka■ Povrsinska obrada betona ostecenih montaznih vijenaca pnje ugradnje sanacijskih

mortova i ugradnja sanacijskog morta na mjestima uklonjemh dijelova vijenca■ Reprofilacija betonom montaznih rubnjaka na mjestima uklonjemh ostecenih rubnjaka■ Izvedba podljevnog morta u opati, na pj stazama■ Postavljanje hidroizolacije s drenazmm kanalicem na mjestima ukolnjenog asfalta■ Izvedba lijevanog asfalta u dva sloja ukupne debljme 6 i 8 cm■ Izvedba novih prijelazmh naprava prema nacrtu u prilogu■ Izvedba rebra za ojacanje kolmka■ Izvedba opsavnog lima na vijencu nadvoznjaka u podrucju uz prijelaznu napravu

3.2 Detaljni opis radova

Demontaza odbojne ograde

Radi potrebe pristupa izvodi se privremena demontaza plasta odbojne ograde Isto tako, ako se pokaze potreba treba demontirati stupce odbojne ograde u zoni korita prijelazne naprave Poslije zavrsetka radova isti elementi se vracaju na prethodnu poziciju

Uklanianie asfalta i hidroizolaciieUklanjanje svih slojeva asfalta i hidroizolacije sa svake strane postojece prijelazne naprave u sirim od cca 100 cm Izvodi se frezanjem i po potrebi stemanjem, cijelom sirinom kolmka Nakon uklanjanja sav materijal se trajno zbrinjava

Izvesti prema Prilog 1 Ugradnja prijelazne naprave

Uklanianie priielaznih naprava

Vadenje bitumenske mase u koritu prijelazne naprave i ugrademh celicmh elemenata

Uklanianie betona ruba kolnicke ploce

Uklanjanje betona ruba kolnicke ploce potrebnoje izvesti u sirim od 15 cm, dubine do cca 10 cm, po cijeloj sirim kolnicke ploce Takoder, potrebno je ukloniti ostecene dijelove betona na bocnim stranama kolmce ploce (na mjestu spoja ploce i zidica upornjaka) visine cca 100 cm, smne 15 cm i dubine 5 cm Odstranjivanje dijelova postojeceg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min) Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao sto je to slucaj kod primjene mehamckog odstranjivanja betona Ovo je vazno osigurati ne samo na povrsinski vidljivom dijelu AB konstrukcije vec i na mvou prionjivosti betona sa postojecom armaturom

Uklanianie ostecenoq betona prsnog zidica upornjaka

Uklanjanje betona prsnog zidica upornjaka potrebno je izvesti u sirim od 15 cm, dubine do cca 10 cm, po cijeloj sirim upornjaka Takoder, potrebno je ukloniti ostecene dijelove betona na bocnim stranama zidica upornjaka (na mjestu spoja i plocom rasponske konstrukcije) visine cca 100 cm, smne 15 cm i dubine 5 cm Odstranjivanje dijelova postojeceg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min) Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao stojeto slucaj kod primjene mehamckog odstranjivanja betona Nakon uklanjanja ostecenog sloja betona, postojeca armatura se mora vizualno pregledati, te izvrsiti popravak i zamjenu pojedmih ostecenih sipki armature Kriterij zamjene

o ako je presjek sipke ostecen mehamckim putem ill korozijom (lokalno udubljenje ill tockasta korozija), a promjer sipke je smanjen za 10% ill vise

o ako je poprecm presjek sipke kontinuirano smanjen za 20 % (po cijelom obodu sipke)Sve ostecene sipke se mogu dopumti ill zamijemti ugradnjom sipke istog profila vezanjem uz korodiranu sipku sa osiguranjem dovoljne duljine sidrenja

Ciscenje sve armature do stupnja cistoce D Sa 2 %

Reprofilacija betona ruba kolnicke konstrukcije i prsnog zidica

Reprofilacija betonskih dijelova konstrukcije u cilju izvedbe podloge za postavljanje prijelazmh naprava i sanacije ostecenih dijelova betona Za reprofilaciju koristi se reprofilacijski R4 mort Pripremu podloge treba izvesti u skladu sa HRN EN 1504-10 Primjena sustava i proizvoda na gradilistu i kontrola kvalitete

Reprofilacija betona montaznih rubnjaka

Na mjestima uklonjemh montazm rubnjaka potrebno je izvesti produzetke rubnjaka Reprofilacija se izvodi betonom C35/45 u oplati Produzeci rubnjaka izvode se do mjesta ugradnje prijelazne naprave Umjesto navedenog betona moze se za izvedbu rubnjaka nestandardmh dimenzija uz prijelaznu napravu koristiti ispiljeni rubnjak od betona istih (gore navedemh) svojstava U oba slucaja potrebno je dodatno brtviti nastale reske na spojevima s trajnoelasticmm kitom

Uqradnja sloieva hidroizolaciie

Ispod novih slojeva lijevanog asfalta potrebno je staviti hidroizolacijske slojeve Epoksidm pilimer i bitumenska traka za hidroizolaciju

Priprema podloqe za uqradniu priielazne naprave na miestu pjesackih staza

Na mjestima pjesackih staza potrebno je pripremiti podlogu za ugradnju prijelazne naprave Na ocisceni sloj betonskog dijela konstrukcije postavlja se sloj podlijevnog morta u skladu s normomHRN EN 1504-6.Izvesti prema Prilog 2. Detalj ugradnje prijelazne naprave na mjestu pjesackih staza

Uqradnja lijevanog asfalta MA 11. M1 25/55-55

Lijevam asfalt MA 11, predviden je u strukturi kolnicke konstrukcije uz prijelaznu napravu, u slojevima do debljine od 4 cm Na prijelaznoj rampi predvidena su dva sloja debljine po 4 cm a na objektu dva sloja po 3 cm

Uqradnja epoksidnoq morta kao izravnavaiuceg sloia ispod priielazne naprave

Na pripremljenoj povrsim ugraduje se sanacijski epoksidm mort u debljim do 1,5 cm Uvjeti sastava i kvaliteta morta dati su u poglavlju Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju

Uqradnja prijelaznih naprava

Ugraduje se besavna PU prijelazna naprava minimalne sirine 540 mm, d=60 mm

Izvesti prema Prilog 1. Ugradnja nove prijelazne naprave

Isti tip prijelazmce odabran je za postavu na kolmku i revizijskim stazama Izvedbom treba osigurati potpum kontinuitet prijelazmce u cijeloj sirim mosta ukljucivo i visinsku razliku kolmka i pjesackih staza

Sa svake strane mosta, potrebno je cijelom duzinom prijelazne naprave izvesti drenazm kanalic prema detalju, za dremranje procjedmh oborinskih voda sa mvoa hidroizolacije ispod asfalta

Na mzoj stram kolmka potrebno je na kraju drenaznog kanalica prethodno ugraditi procjedmcu (cijev <j) 30 mm, sa uvodmm prstenom - „sesiric") Cijev se ugraduje u busenu rupu 036 mm kroz cijelu debljinu kolnicke konstrukcije, koristenjem epoksidnog morta ill podljevnog morta u skladu s HRN- EN 1504-6 s dmax=1 mm Cijev treba biti s donje strane produljena za min 5,0 cm od donjeg ruba kolnicke konstrukcije Na gornjem kraju se ugraduje „sesiric“ promjena min 8 cm koji ulazi u cijev i koji je epoksidmm ill podljevmm mortom slijepljen s betonom kolnicke ploce, upusten u nju toliko da se moze slijevati procjedna voda iz drenaznog kanalica Oko „sesirica“ se lijepi hidroizolacijska traka koja osigurava betomranje spoja

Izvesti prema Prilog 1 Detalj izvedbe drenaznog kanalica

Izvedba rebra za ojacanje kolnika

Potrebno je provesti strojno mijesanje komponenata materijala za izvedbu rebra za ojacanje (100/4­5/2 na razmaku 25 cm) Ugradnja se izvodi rucno, u slojevima, duz cijele duljine svakog rebra Na kraju se izvodi povrsmski posip koji se rucno izravnava

Izvesti prema Prilog 2 Detalj izvedbe rebara za ojacanje asfaltnog kolnika

Izvedba opsavnog lima na viiencu uz dilataciiu

Na vijencu nadvoznjaka u ravnim s prijela'znom napravom potrebno je izvesti dilataciju koja ce omogucavati pomake konstrukcije mosta Na tom mjestu vijenac se oblaze limom debljine 1 mm, sa nepricvrscemm preklopom, stoga ce se pomaci konstrukcije na tom mjestu ostvarivati proklizavanjem ploha lima.Reska na spoju opsavnog lima s dijelom konstrukcije nadvoznjaka se brtvi poliuretanskim kitom

Izvesti prema: Prilog 2 Detalj ugradnje opsavnog lima na vijencu uz dilataciju

Iscrtavanie horizontalne siqnalizaciie

Iscrtavanje pumh i isprekidanih bijelih linija na mostu

3.3 Regulacija prometa

Tijekom izvodenja radova na sanaciji nadvoznjaka promet ce se odvijati samo jednom prometnom trakom dok ce se na drugoj traci izvoditi radovi, i obrnuto.

4. UVJETI KVALITETE MATERIJALA ZA SANACIJU

4.1 Epoksidni mort za izravnavanje kolnicke ploce ispod prijelazne naprave

Koristi se dvokomponentna epoksidna smola za izradu morta za izravnavanje povrsine betona kolnicke ploce na mjestima uklopa s cementmm slojevima (u debljmi od 0,5 cm do 1,5 cm). Mort se mijesa s punilom od kvarcnog pijeska (d= 1 mm) u omjeru koji dopusta ravnomjernu i homogenuizvedbu morta u sloju predvidene debljinePrionjivost na beton podloge:

- srednja vrijednost (N/mm2) min 2,0 N/mm2- najmanja vrijednost (N/mm2) min 1,5 N/mm2

4.2 Reprofilacijski mort klase R4 (fc=45 N/mm2)

Mort se koristi u debijini sloja od 6 -10 cm za sve reprofilacije AB elemenata konstrukcije.- dmax < 4 mm- Tlacna cvrstoca betona nakon 28 dana (HRN EN 12190) 45 N/mm2- Prionjivost (EN 1542) 2: 2,0 MPa- Termicka kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje).prionjivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1) £ 2,0 MPa- Modul elasticnosti (EN 13412) 5 20 GPa

4.3 Prijelazne napraveNove besavne poliuretanske prijelazne naprave na nadvoznjaku moraju omoguciti ukupne pomake 60 mm Duljina svake prijelazne naprave je 11,20 m, a sirina korita za ugradnju poliuretanske naprave 56 cm.

Prijelazna naprava kao kompletan gotovi gradevinski proizvod treba imati Hrvatsko tehmcko dopustenje ili tehmcko dopustenje izdano u jednoj od clanica Europske unije.

4.4 Epoksidni premaz kao podloga za hidroizolacijsku trakuKoristi se dvokomponentm epoksidni temeljni namaz bez otapala sa posebnim dopustenjem za upotrebu kao podlogu za izravnavanje povrsine ugradenog betona, prije postavljanja trake. Namaz se nanosi u kolicmi 300-500 g/m2 do zasicenja.Svjezi premaz se treba posuti suhim kvarcmm pijeskom (d= 0,5/1,2 mm) u kolicmi od 500-800 g/m2 Nevezani pijesak treba, po stvrdnjavanju epoksidne smole, uklomti. Dubina hrapavosti ovako izvedenog osnovnog premaza treba biti najmanje 0,5 mm.

Svjezi premaz se treba posuti suhim kvarcnim pijeskom (d= 0,5/1,2 mm) u kolicini od 500-800 g/m2 Nevezam pijesak treba, po stvrdnjavanju epoksidne smole, uklomti Dubina hrapavosti ovako izvedenog osnovnog premaza treba biti najmanje 0,5 mm

Epoksidna smolaEpoksidna smola treba biti bez otapala i pumla, mske viskoznosti, otporna na visoke temperature i mora zadovoljiti uvjete iz tablice 5 4-1

Tablica 5.4-1: Uvjeti kvalitete epoksidne smoleSvojstvo jedmica mjere uvjeta postupak ispitivanja

Viskoznost kod 12 °CmPa s <4000

TL-BEL-EP, 3 2 1HRN EN ISO 3219

Ostatak nakon zarenia% (m/m) < 1

TL-BEL-EP, 3 2 2EN ISO 3451-1

Vrijeme mijesanja i obrade min < 10 TP-BEL-EP, 3.2 3Otvrdnjavanje - tvrdoca nakon 7 dana >60- vrijeme otvrdnjavanja kod normalne h < 18 TP-BEL-EP, 3 2 4klime h <40 HRN EN ISO 2815- vrijeme otvrdnjavanja kod 12 °C i 85 % relativne vlaznosti zraka

Udio nehlapljivih sastojaka % (m/m) >98TP-BEL-EP, 3 2 6HRN EN ISO 3251

Upijanje vode u ocvrslom stanju % (m/m) - 2,5 TP-BEL-EP, 3 2 8

a Odnosi se na smjesu komponenata

TP-BEL-EP Techmsche Prufvorschriften fur Reaktionsharze fur Grundierungen, Versiegelungen und Kratzspachtelungen unter Asphaltbelagen auf Beton (Njemacki standard za brtvljenje i zastitu betonskih cestovmh temelja ispod asfalta na mostovima)Osim uvjeta navedemh u tablici 5 4-1, epoksidna smola mora biti otporna na vlagu sukladno TP- BEL-EP (tocka 3 2 5) i otporna na visoke temperature prema TP-BEL-EP tocka 3 3 3)Uporabljivost reakcijske epoksidne smole na “mladom” betonu dokazuje se ispitivanjem prema TP- BEL-EP (tocka 3 4)U svrhu identifikacije proizvoda, proizvodac mora navesti sljedece podatke o svojstvima pojedimh komponenata reakcijske epoksidne smole

• gustocu odredenu prema normi EN ISO 2811-1,

• mfracrvenu spektralnu analizu prema normi DIN 51451,

• termogravimetrijsku analizu prema TP-BEL-EP tocka 3 1 4

Osim toga proizvodac ill dobavljac mora dati sve relevantne podatke vezane za postupak primjene (oznaku proizvoda, broj sarze i datum proizvodnje, omjere komponenata, potrebnu kolicinu materijala, vrijeme obrade, minimalno potrebno vrijeme cekanja za ugradbu bitumenske trake)

4.5 Pijesak za posipavanjePijesakza posipavanje i obradu epoksidnom smolom mora biti kvarcm, uvjeta kvalitete prema tablici 5.5-1 Pijesak se uzorkuje sukladno normi normi HRN EN 932-1, a prireduje za ispitivanje prema normi HRN EN 932-2

Tablica 5.5-1: Uvjeti kvali tete pijeska za posipavanjeSvojstvo jedmica mjere uvjet postupak ispitivanjaZrnavost 0,1/0,8 mm:- udio zrnja < 0,063 mm % (m/m) <0,5 HRN EN 933-1- podmjerna zrna % (m/m) <5- nadmjerna zrna % (m/m) < 10Zrnavost 0,5/1,2 mm - udio zrnja < 0,063 mm % (m/m) <0,3- podmjerna zrna % (m/m) <5- nadmjerna zrna % (m/m) < 10

4.6 Bitumenska traka za hidroizolaciju na kolniku

Bitumenska traka za izvedbu hidroizolacije na kolniku se polaze u jednom sloju zavarivanjem, najvise 5 dana od ugradnje osnovnog hladnog epoksidnog premazaBitumenska traka mora zadovoljiti uvjete iz OTU/2001, Knjiga IV, tablice 7-01 9-7 i 7-01 9-8 za -Debljinu trake od 5 mm,

BITUMENSKE TRAKE

Za izradu brtvenog sloja upotrebljavaju se plastomerne polimerne bitumenske trake s uloskom od poliesterskog filcaGornja strana polimerne bitumenske trake za zavarivanje obavijena je talkom ill finim mineralmm posipom, a donja strana talkom ili folijomBitumenska traka mora biti homogena, jednolike debljine, bez nabora i ostecenja

Bitumenska traka mora biti homogena, jednolike debljine, bez nabora i ostecenja

Svojstva polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloskom od poliesterskog filca moraju zadovoljiti uvjete kvalitete navedene u tablicama 5 6-1 i 5 6-2

Tablica 5.6-1: Opci uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloskom od poliesterskog filca______________________________________________ ____________________

Svojstvo jedinicamjere uvjet postupak ispitivanja

Povrsinska masa uloska od poliesterskog filca g/m2 >250 DIN 18192*

Udio pumla u bitumenskoj masi %(m/m) <40 TP-BEL-B, Tell 1,3 8

Debljina sloja bitumenske mase iznad uloska mm 0,5-1,3 TP-BEL-B, Teil 1, 3 13

Najveca vlacna sila (uzduzno, poprecno, dijagonalno) N > 550 HRN EN 12311-1

Istezanje pri najvecoj vlacnoj sill (uzduzno, poprecno, dijagonalno) % >30 HRN EN 12311-1

Vodonepropusnost (2 bara / 24 sata)— vodonepropusna HRN EN 1928, Metoda B

Upijanje vode % < 5 HRN EN 14223Ponasanje pri mskim temperaturama (0 °C, r = 35 mm)

—bez pukotina pri

savijanju HRN EN 1109

Otpornost na visokim temperaturama — > + 90 HRN EN 1110Tocka razmeksanja bitumenske mase - elastomerna °C > 120 HRN EN 1427- plastomerna °C > 150Savitljivost pri mskoj temperaturi -elastomerna °c <-10 HRN EN 1109-plastomerna <-5Posmicna cvrstoca N/mm2 navesti HRN EN 13653Cvrstoca veze N/mm2 navesti HRN EN 13596Kompatibilnost pri zagrijavanju navesti HRN EN 14691Otpornost prema zbijanju asfaltnog sloja - otporna HRN EN 14692Ponasanje pri ugradnji lijevanog asfalta - navesti HRN EN 14693* Odnosi se na originalno upotrijebljem ulozak

Tablic 5.6-2: Uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloskom od poliesterskog filca u ovisnosti o nominalnoj debljini ______________________________________

Svojstvo jedinicamjere

uvjetpostupak ispitivanja

4 mm 5 mmDebljina trake, mti na jednom mjestu manja od mm 3,6 4,5 HRN EN 1849-1

Debljina sloja bitumenske mase ispod uloska mm 1,8 >3,0 TP-BEL-B, Teil 1, 3 13

Udio bitumena, najmanje g/m2 3200 4200 DIN 52123

Osim podataka navedemh u 5 6-1 i 5 6-2 proizvodac ill dobavljac mora navesti najmanje jos i sljedece podatke

• oznaku proizvoda• broj sarze i datum proizvodnje• ukupnu masu bitumenske trake po jedimci povrsine• ukupm udio bitumena po jedimci povrsine• vrstu polimera• vrstu pumla u bitumenskoj masi• masu po jedimci povrsine sirovog, neimpregmranog uloska• najvecu vlacnu silu uloska• istezanje uloska pri najvecoj vlacnoj sill• sirinu i duljinu bitumenske trake

4.7 Drenazni sloj

Filtarski sloj - drenaza za odvodnju procjedmh voda s povrsine hidroizolacije Izvodi se od sljunka (rijecnog granulata, frakcije 8-16 mm), uvaljanog u dvokomponentnu epoksidnu smolu

4.8 Lijevani asfalt MA 11, M1 25/55-55, u slojevima do d=4,5 cm

Lijevam asfalt MA 11, predviden je u strukturi kolmcke konstrukcije uz prijelaznu napravu, u slojevima do debljine do 4 cmKao vezivo mora se primijemti tip bitumena PmB 25/55-55 prema HRN EN 14023Tehmcka svojstva i drugi zahtjevi te potvrdivanje sukladnosti agregata odreduju se, odnosno provode, prema normi HRN EN 13043Sve prema uvjetima kvalitete propisamm u Tehnickim uvjetima za asfaltm kolmk, lipanj 2015 Fizicko-mehamcka svojstva bitumenske mjesavine moraju odgovarati zahtjevima u tablici 5 8-1

Tablica 5.8-1: Fizicko - mehanicka svojstva bitumenske mjesavine za sloj MA 11HRN EN 13108-6

Tocka 5 9(a) Tablica 8Dubina utiskivanja, I, mm

/m/n1,0Tocka 5 9 (a) Tablica 9 /max 3,0Tocka 5 9 (a) Tablica 10

Najveci porast dubine utiskivanja nakon 30 min, lnc, mm Inc 0,4

(a) uzorci se spravljaju prema normi HRN EN 12697-20, a utiskivanje se ispituje sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 14, tablica D.5, tocka D 5 1

Tablica 5.8-2: Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena za sloj MA 11Tocka norme

HRN EN 13108-5Otvor sita

[mm] Prolaz kroz sito [%(m/m)]

Granulometrijski sastav, tocka 5 2 2 <a>

16 10011.2 90 do 100

8 70 do 884 _

2 45 do 601 _

0.25 25 do 450.063 20.0 do 30.0

Minimalni udio bitumena, tocka 5 2 3 (b)

Bmin (C) Bmin6 0

(a) ispituje se prema normi HRN EN 12697-2(b) topivi udio veziva odreduje se prema normi HRN EN 12697-1 ill HRN EN 12697-39(c) pri odredivanju mimmalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mjesavine (Bakt), Bmm se

korigira faktorom a (a=2,65/pa), (pa je prividna gustoca smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj mjesavini, odredena prema normi HRN EN 1097-6 i izrazena u Mg/m3)

Najvisu i najmzu dopustenu temperaturu bitumenske mjesavine za upotrijebljeni bitumen (PmB 25/55-55) obavezno navodi proizvodac bitumenske mjesavine (HRN EN 13108-6 2006/AC 2008, tocka 5 8)

4.9 Polimerom modificirani bitumen PmB 25/55-55

Tehmcka svojstva, ispitne metode i uvjeti modificiranog bitumena dam su u tablici 5 9-1

Tablica 5.9-1: Tehnicka svojstva, ispitne metode i uvjeti polimerom modificiranog bitumenaHR N EN 14023

Tockanorme Tehnicko svojstvo Ispitna norma

Tip 25/55-55Razred Zahtjev

522 Penetraciia na 25°C (Pen), 0,1 mm HRN EN 1426 3 25-55523 Tocka razmekSania (PK), °C HRN EN 1427 7 >55

525 Energija kohezije,J/cm2

10°C HRN EN 13703 I HRN EN 13589

- -

5°C 2 >35282 Tocka paljenja, °C HRN EN ISO 2592 2 >250528 3 Gustoca na 25 °C, kg/m3 HRN EN 15326 - navesti

Tablica 2

Tocka loma po Fraassu, °C HRN EN 12593 5 <-10Elasticm povrat na 25 °C, % HRN EN 13398 5 >50

Stabilnost pri skladistenju

A PK, °C HRN EN 13399 I HRN EN 1427 2 <5

A Pen, 0,1 mm HRN EN 13399 I HRN EN 1426 0 NR

Otpornost na otvrdnjavanje (HRN EN 12607-1)

526Promjena mase, %(mlm) HRN EN 12607-1 3 <0,5Zadrzana penetracp, % HRN EN 1426 6 >55Porast tocke razmeksanja, °C HRN EN 1427 2 <8

Tablica 2Pad tocke razmeksanja, °C HRN EN 1427 2 <2Elasticm povrat na 25 °C, % HRN EN 13398 4 >50

4.10 Rebra za ojacanje kolnika

Prijelazne naprave su potencijalno izlozene ostecenjima uslijed udara vozila ill ralica za ciscenje smjega Iz tog razloga je potrebno izvesti ojacanje samog asfalta u zom ispred i iza prijelazne naprave Prijelazno ojacanje se izvodi ugradnjom zljebova u sloju asfalta, ispunjemh masom vece krutosti Zljebovi se izvode zarezivanjem asfalta, koso na smjer voznje, te ugradnjom mase za ojacanje, na bazi polimerne smole Rebra za ojacanje se ugraduju ill pod kutem od 45° u odnosu na konstrukciju prijelazne naprave ill pod kutem od 45° u odnosu na os kolnika, pri cemu se voditi racuna da pravac kretanja kotaca uvijek prelazi preko najmanje dva rebra

Razmak izmedu rebra iznosi 25 cm Rebra za ukrutu se izvode u sirim od 2,0 cm, a debljina rebra je 4-5 cm Duljina pojedinacnog rebra iznosi 100 cm

Rebra za ojacanje kolnika su dvokomponentna mjesavina koja se sastoji od epoksidne smole i stupnjevane mjesavine agregata (0-1 mm), cine se postize visoka razina stabilnosti i vrlo dobra fleksibilnost

4.11 Podljevni mort

Podljevm mort koristit ce se za izvedbu podloge za ugradnju prijelazmh naprava na mjestima rubmh staza Koristit ce se podljevm s kompenziramm skupljanjem sa sljedecim karakteristikamadmax= 4 mm Tekuce konzistencijeTlacna cvrstoca betona nakon 28 dana > 60,0 N/mm2Skupljanje < 0,2 mm/m'Otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje

4.12 Beton C35/45

Koristiti se razreda tlacne cvrstoce C35/45 sa propisamm trajnosmm svojstvima

- razred izlozenosti- korozija uzrokovana karbonatizacijom- korozija uzrokovana kloridima koji msu iz mora- korozija uzrokovana smrzavanjem i

XC4XD3

odmrzavanjem sa soli za odmrzavanje ill bez nje - ostecenje prouzroceno habanjem

XF4XM2

maksimalno zrnommimalna kolicina cementamaksimalm v/c faktorkolicina mikropora uvucenog zrakarazred sadrzaja kloridarazred slijeganja S3 ili S4

<0,45 3-5% Cl- 0,40

dmax = 31,5 mm 340 kg/m3

100-210 mm

imax

tlacna cvrstoca betona nakon 28 dana prema TPGK vlacna cvrstoca betona savijanjem prema HRN EN 13877-1razred vodonepropusnosti VDP 2, dopustem prosjecmprodorvode prema HRN EN 12390-8otpornost na djelovanje mraza i soli za otapanjeprema HRN CEN/TS 12390-9otpornost na na smrzavanjeprema HRN CEN/TR 15177

C 35/45

5,0 N/mm2

30 mm

razred MS 56

razred M 56

Umjesto navedenog betona moze se za izvedba rubnjaka nestandardmh dimenzija uz prijelaznu napravu koristiti ispiljem rubnjak od betona istih (gore navedemh) svojstava

4.13 Polisulfatni ili poliuretanski dvokomponentni kit s primerom za ispunu razdjelnica

Trajno-eiasticm dvokomponentni kit za ispunu poprecmh razdjelnica treba zadovoljavati uvjete kvalitete

- temperaturna postojanost od -30 ° c do *80 °c- rastezljivost do prekida >200 %- otporan na naftne derivate- otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje

5. TEHNICK! UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE

5.1 Opce odredbe za radove

Tijekom sanacijskih zahvata, ugradene materijale efikasno zastititi od pojacanog vjetra, i zastititi od temperature <+5°C i >+ 25°C

Izvoditelj radova mora orgamzirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladmje primjem i sukladno Projektu uz primjenu svih propisamh mjera zastite i vazecih propisa struke i prakse

Svi radovi na sanaciji moraju biti koordiniram i po dinamickom planu od strane nadlezne sluzbe odobremKod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridrzavati uvjeta iz projekta, a za odredbe kojemsu specificirane treba se pridrzavati vazecih normativa i propisaSve radove treba izvoditi iz prethodno ispitamh i tijekom radova kontrohramh materijalaUzimanje uzoraka u svrhu kontrolmh ispitivanja obavlja ovlastena orgamzacija ill izvoditelj, podkontrolom nadzornog inzenjera O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapismk s potpumm podacima

5.2 Cuvanje i njegovanje izvedenih elemenata slojevaNjegovanje i zastita pocmju u fazi nabave, prijevoza i uskladistenja osnovmh materijala na bazipolimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izlozen vlazi a narocito temperaturama <+5°C i >+ 30°C

Spravljanje reparaturmh mortova kao i izvedem radovi (slojevi) moraju biti efikasno zasticem od negativmh utjecaja naglog susenja, a narocito mskih i visokih temperatura Predvideno vrijeme za njegovanje je mimmalno 7 dana

Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zasticem od mogucih vlazenja, mskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prasinom i mehamckih ostecenja

5.3 Hidrodemoliranje

Uklanjanje betona u debljmama predvidemm projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodemm topom s tlakom na mlazmci do 2000 bara)Nije moguce koristiti postupak razbijanja betona rucmm alatima da bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasmje omogucavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zom armature)Osim toga ovakvim nacinom bi se djelomicno ostetila armatura (tockasta ostecenja koja su prva mjesta za pocetak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o sipke armature prenosilo na dijelove koji se ne ciste, sto bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina

u zastitnom sloju na mjestima sipki, sto mje dopusteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima

5.4 Spravljanje materijala za ugradnju pri sanaciji

Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilmm mijesanjem uz maseno doziranje komponenti Sv/ materijali moraju biti zasticeni od oborina, mskih i visokih temperatura.Kapacitet spravljanja mora biti prilagoden vremenu obrade materijala koji se primjenjuje Transport orgamzirati tako da se izbjegne svaka mogucnost gubitka materijala, moguca segregacija i oneciscenje

5.5 Uvjeti kvalitete podloge za nastavak odredene vrste radova

Armirano-betonska podloga

Vlacna cvrstoca prionjivosti

Hrapavost

pH otvorene povrsine betona

Otvorenost strukture

Vlaznost

>1,5 N/mm2

cca 3 mm

> 11,5

50% (vidljivih zma agregata)

prilagodena sustavu koji se nanosi

6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

6.1 UvodOvim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjermce i uvjeti, koje moraju zadovoljiti gradevinski radovi i materijali, te montaza konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuca kvaliteta i trajnost gradevina

Osiguranje kvalitete treba postici tako da se upotrebljavaju samo provjerem i ispitam materijali, provode ispravne i vjeste metode gradnje, koji ce biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom

Kontrolu kvalitete treba provesti stalmm nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inzenjera i drugih specijalistickih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebmm ispitivanjima kvalitete materijala ill gotovih gradevinskih elemenata

Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjamm ispravama o sukladnosti prema „Pravi!mku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznacavanju gradevmh proizvoda" NN br 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoca dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrademm uzorcima gradiva spravljemh na gradilistu ill proizvodnom pogonu

6.2 NadzorGlavm nadzor nad provodenjem sustava odrzavanja kvalitete obavlja glavm nadzorm inzenjer (kontinuirano) Glavm nadzorm inzenjer moze imati pomocmke-specijahste, te prisutnost projektanta koji obnasa projektantski nadzor U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor moze obavljati i neovisna ovlastena orgamzacija za kontrolu kvalitete Izvoditelj radova mora voditi gradevinski dnevmk (prema Pravilmku o vodenju gradevinskog dnevmka) koji svakodnevno u vrijeme izvodenja radova ispunjava osoba izvodaca, a ovjerava nadzorm inzenjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvoce koristemh materijala i izvedemh radova Svi radovi vode se i preuzimaju kroz gradevinski dnevmk i to po fazama rada, pri cemu je nuzno da za pocetak radova naredne faze nadzorni inzenjer ocjeni kakvocu izvedemh radova, te nakon toga odobri nastavak radova

6.3 PROJEKTANTSKI NADZORProjektantski nadzor nad izvodenjem predmetmh radova obavlja projektant osobno ill preko svojih suradmka Taj nadzor vodi bngu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjem koja proizlazi iz projekta Projektantski nadzor je stalnog karakteraProjektant ima pravo donositi odluke u slucaju kada se ukaze potreba da se izvrse izmjene pojedimh dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ill redoslijedu izvodenja radova

6.4 STRUCNi NADZOR

Potrebnoje osigurati stalm strucm nadzor tijekom izvodenja radova Nadzorm inzenjer je predstavmk vlasmka/investitora, placen je od vlasmka/investitora i izvrsava svoju odgovornost prema njemu Nadzomi inzenjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vece radove u punom radnom vremenu On je odgovoran za tumacenje ugovormh obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi racuna da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i odreduje dmamiku placanja graditelju sukladno kolicim izvrsemh radova i ugradenom materijalu U slucaju kakvih vecih odstupanja od projektmh postavki, zapazanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada Nadzomi inzenjer stalno obavjestava vlasmka o toku radova i zadovoljenju roka zavrsetka radova

Nadzomi inzenjer mora imati tehmcko znanje o gradevinskim materijalima i izvodenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i postovanje vlasmka i izvoditelja

6.5 Izvjesce o izvedenim radovimaDa bi se sacuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po zavrsenom poslu izraditi izvjesce o svim izvedenim radovima na sanaciji gradevine Poseban naglasak u tom izvjescu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predvideno projektom

6.6 Specifikacije gradevinskih proizvoda

Svi gradevinski proizvodi koji ce se ugradivati dopremati ce se iz pogona i tvormca izvan gradilista Za svaki od njih svaka isporuka gradilistu mora imati izjavu o sukladnosti proizvodaca i vazecu potvrdu sukladnosti s odgovarajucom normom, ako je odredemm propisom uvjetovana, odnosno tehmcko dopustenje, ako norma za njega ne postoji Jos prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji ce se ugradivati u gradevinu, nadzornom inzenjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju

6.7 Program kontrole

Sanacnski maternaliZa vrijeme izvodenja sanacije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja kakvoce koristemh sanacijskih materijala, prema Programu kontrolmh ispitivanja koji ce sluziti kao podloga za izradu Zavrsnog izvjestaja o provedemm ispitivanjima i postignutoj kakvoci izvedemh radova na sanaciji

ELEMENT RADOVI

PRIONJIVOSTPriprema podloge

nakonhidrodemoliranja, pnje nanosenja novog betona i

sanacijskih mortova

SANACIJSKI SUSTAV

TLACNA 1 SAVOJNA

CVRSTOCA

PRIONJIVOST IZVEDENIH

SLOJEVA MORTOVA

HRN EN 1542 (>1,5N/mm2)

Podloga za prijelaznu napravu

ugradnja epoksidnog

morta za izravnavanje

2 serije1 serija (3

uzorka 4x4x16)

1 serija (3 alata O50 mm)

Hidroizolacijakolmcke

ploce

Izrada temeljnog sloja od 2K

epoksidne smole- - 1 serija

Hidroizolacijakolmcke

ploce

Izrada brtvenog sloja od mosne

bitumenske trake- - 2 serije (2 naprave)

UGRADNJA PRIJELAZNE NAPRAVE, MJ 1:10Postojeci

asfalt 100 54 100Postojci

asfalt

Epoksidna rebra za ojacanje 100/4-5/2 cm -

-Lijevani asfalt

Lijevani asfalt - MA 11 25/55-55, M1

u dva sloja- besavna prijelazna naprava,

min sjrine 540 mm, d=60 mm

MA 11 25/55-55, M1 Epoksidna rebra zau dva sloja — ojacanje 100/4-5/2 cm

/ / ICD«------------------------------------------------------------------------_____________________

... .:--r v*;- '• HI ili bit. traka vruce na

•' *’ ■ l- .• v ' *. . .... ■ ;■ .! j .« *••• • j \.

f /■':• A,v. V.A-.; : ;;v. = - ■ ■:; • .-v Ap. v -.P;, A A .. A;; :V:. It -p: •>" .* i *•iv ; ■ ’■ . - ." .. • ". ,4.*. •* ‘ ‘ * ■ 4 ■' AI"A -i::•

Uredenje betonske povrsine reprofilacijskim mortem

DETALJ IZVEDBE DRENAZNOG KANALICA, M 1:20 -tlocrt

spoj i adno

Uredenje betonske povrsine reprofilacijskim mortom

KOLNICKA KONSTRUKCIJA

Procjednica 030 s uvodnim prstenom-"sesiricem" promjera min. 8 cm u rupi obradenoj epoksidom

UPORNJAK

(S /—Drenazni kanslicL----------------- -d

AB MONTA2NI RUBNJAK

INVEST [TOR:

HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGREB. SlROUMA 4

KNJIGA:TEHNICKO RJEJ>ENJE SANACIJE

NARUCITELJ: PROJEKT ANT:

HRVATSKE AUTOCESTE mr.se.KRUNOSLAV MAVAR, dipl.ing.grad.

10 000 ZAGREB. SlROUMA 4

GRADEVINA: „ „ „NADVOZNJAK U CVORU GORICANU KM 2+825 NA A4

VRSTA PROJEKTA: SURA0NIK:GRADEVINSKI JURICA PAJAN, univ.bacc.ing.aedif.

PROJEKT SANACIJE

SADR2AJ:

UGRADNJA PRIJELAZNE

NAPRAVE iehJISISLSLu

BROJ PROJEKTA:72120-IZV-1 /2019

MJERILO:1:10

DATUM: .. _ .sijecanj, 2019.

ARMIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:1

OZNAKA DOKUMENTA:

DETALJ UGRADNJE OPSAVNOG LIMA NA VIJENCU UZ DILATACIJU, M 1:10

PRESJEK POGLED

■k-------- 100

50 35

15 t1°tk 15 k 100

10k k 15 15 10

“i—i—r l I l

AB. MON. VJENAC AB. MON. VJENAC

k 15 k 50 50

115

DETALJ IZVEDBE REBARA ZA OJACANJE ASFALTNOG KOLNIKA, MJ 1:20

DETALJ UGRADNJE PRIJELAZNE NAPRAVE NA MJESTU PJESACKIH STAZA, MJ 1:20

11 Postojedi dio pjesacke staze-4----------------- +-

Postojeci dio 56 pjesacke staze--------- +----------------- f-

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGREB, SlROLIHA 4

KNJIGA:TEHNICKO RJE5>ENJE SANACIJE

NARuCrraj;

HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGREB, SlROUHA 4

PROJEKTANT:mr.sc.KRUNOSLAV MAVAR, dlpl.fng.grad.

GRADEVINA: _ „ „NADVOZNJAK U CVORU GORICANU KM 2+825 NA A4

VRSTA PROJEKTA:

GRAOEVINSKIPROJEKT SANACIJE

SURADNIK:JURICA PAJAN, univ.bacc.ing.aedif.

SADRlAJ:

DETAUI SANACIJE

NADVOZNJAKA U CVORU

GORICANIEH

IMSTITUT ICM

BROJ PROJEKTA:72120-IZV-1/2019

MJERILO:1:10, 1:20

DATUM: .. _ .sijecanj, 2019.

ARHIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:2

OZNAKA DOKUMENTA: