I. TEHNIČKI DIOhac.hr/sites/default/files/2019-07/J90 Knjiga 3 - 3.1. Izvadak iz projekta.pdf · premaza i uz montažne vijence 3.2 Detaljni opis radova 3.2.1.1 Probno šlicanje

I. TEHNIČKI DIO

NADVOŽNJAK U ČVORU ŽUTA LOKVA Tehničko rješenje U KM 125+200 NA AUTOCESTI A1 Stranica 2 72120-IZV-371/18

1. UVOD

Temeljem ugovora br. 4211-400-1785/16 (HAC) od 21.06.2016. godine, zatražen je pregled i izrada tehničkog rješenja sanacije oštećenja betonskih vijenaca na nadvožnjaku u čvoru Žuta Lokva na autocesti A1.

2. OPIS KONSTRUKCIJE I ZATEČENO STANJE

Nadvožnjak u čvoru Žuta Lokva, dužine 68,80 m, nalazi se na stacionaži km 125+200 autoceste A1. Objekt se nalazi na dionici autoceste Zagreb – Split - Dubrovnik. Rasponska konstrukcija se sastoji od nosača „T“ presjeka, koji čine dva odvojena kolnika. U poprečnom presjeku, svaki kolnik sastoji se od 9 nosača „T“ presjeka. Osna udaljenost nosača kolnika je 1,58 m. Nosači se protežu kroz 4 polja. Dva srednja polja nalaze se na osnom razmaku od 20,00 m između oslonaca, a dva krajnja polja na osnom razmaku od 14,40 m. Svaki kolnik sastoji se od dva vozna traka širine po 3,75 m i zaustavne traku 2,5+0,2 m te od vanjskog i unutrašnjeg rubnog traka od 1,5 m i 2,5 m. Ukupna širina jednog kolnika iznosi 1,5+2,5+0,2+2x3,75+2,5 = 14,20 m.

Nadvožnjak ima četiri prijelazne naprave između kolničke ploče i upornjaka.

Tijekom obilaska nadvožnjaka od stane Instituta IGH d.d. na montažnim betonskim vijencima uočene je pojava korozije na površini i pukotine kao i nepostojanje reške između vijenaca što kao posljedicu ima drobljenje i odlamanje dijelova vijenaca u donjoj zoni zbog deformacije nosive rasponske konstrukcije. Kvaliteta betona vijenaca je loša. U području spoja pješačke ograde i nadvožnjaka uočena su oštećenja podljevnog betona kao i korozija stupaca pješačke ograde. Temeljem vizualnog pregleda može se zaključiti da su navedena oštećenja nastala radi cijeđenja kondenzata u zatvorenim čeličnim profilima

Uočena oštećenja prikazana su fotodokumentacijom u točki 2.1.

2.1 Fotodokumentacija oštećenja nadvožnjaka

Slika 2.1 Oštećenja montažnih rubnih vijenaca nadvožnjaka








Slika 2.6 Dimenzije montažnih betonskih vijenaca - širina

Slika 2.7 Dimenzije montažnih betonskih vijenaca – visina


Slika 2.8 Dimenzije montažnih betonskih vijenaca – debljina gornjeg dijela vijenca

Slika 2.9 Dimenzije montažnih betonskih vijenaca – debljina donjeg dijela vijenca


Slika 2.10 Dimenzije montažnih betonskih vijenaca – pozicija promjene nagiba lica vijenca

Slika 2.11 Udaljenost elastičnog odbojnika od betonskih vijenaca


Slika 2.12 Udaljenost elastičnog odbojnika od betonskih vijenaca

Slika 2.13 Oštećenja betona i ograde pješačke staze


Slika 2.14 Oštećenje betona i ograde pješačke staze






Slika 2.18 Oštećenje ograde pješačke

Slika 2.19 Oštećenje ograde pješačke staze


Slika 2.20 Oštećenje ograde pješačke staze


3. TEHNIČKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA

3.1 Načelni postupak sanacije

Probno šlicanje betona i uklanjanje površinskog sloja zaštitnog premaza i betona pješačke staze

Hidrodinamičko uklanjanje betona pj.staze

Demontaža pješačke ograde i zaštitne mreže

Demontaža montažnih betonskih vijenaca (80x80 cm)

Pranje betonske konzole odozgo i uklanjanje eventualnog oštećenog betona

Lokalna reprofilacija betonske konzole epoksidnim mortom

Izvedba hidroizolacijskog premaza

Dobava i montaža novih montažnih betonskih vijenaca (80x80 cm)

Servisiranje pješačke ograde i ponovna montaža

Betoniranje spoja betonskih vijenaca s nadvožnjakom betonom C35/45 uz ugradnju dodatne uzdužne armature 2Ф12

Obnova zaštitnog završnog premaza

Ugradnja brtvene mase u reškama između novog i postojećeg zaštitnog završnog premaza i uz montažne vijence

3.2 Detaljni opis radova

3.2.1.1 Probno šlicanje betona i uklanjanje površinskog sloja zaštitnog premaza i betona pješačke staze

Probno šlicanje betona potrebno je izvesti kako bi se utvrdila točna pozicija dvije krajnje PVC cijevi za instalacije, odnosno tlocrtna granica uklanjanja betona. Tlocrtna linija granice uklanjanja betona definirana je sredinom između dvije krajnje PVC cijevi (jedna cijev se nalazi u području uklanjanja betona, druga ostaje netaknuta).

Uklanjanje površinskog sloja zaštitnog premaza i betona pješačke staze nadvožnjaka vrši se u širini od 40-60 cm, od ruba nadvožnjaka do tlocrtne granice uklanjanja betona utvrđene probnim šlicanjem betona, sve do armature, pazeći da se ista ne ošteti. Uklanjanje se izvodi hidrodinamički.

Šlicanje se izvodi na 3 pozicije na svakoj pj.stazi, te se iz dobivenih širina određuje konačna širina uklanjanja betona uz vijenac.

3.2.1.2 Hidrodinamičko uklanjanje betona

Hidrodinamičko uklanjanje betona izvesti u širini cca 40-50 cm (rub nadvožnjaka i linija granice uklanjanja betona definirana probnim šlicanjem-između dvije PVC cijevi za instalacije), uz očuvanje armature i pazeći na instalacije. Provjeriti stanje instalacija i po potrebi izmjestiti instalacije.

Odstranjivanje projektom predviđenih dijelova postojećeg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min). Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao što je to slučaj kod primjene mehaničkog odstranjivanja betona. Ovo je važno osigurati ne samo na površinski vidljivom dijelu ab konstrukcije već i na nivou prionjivosti betona sa postojećom armaturom.


Beton se uklanja sve dok se ne dođe do postojeće hidroizolacije, odnosno AB ploče nadvožnjaka, Postojeća armatura se zadržava i potrebno ju je pregledati od strane projektanta sanacije i nadzora.

Obavezno je postaviti zaštitnu ogradu koja štiti radnike i promet od letećih čestica.

Čišćenje i zaštita armature

Nakon uklanjanja betona potrebno je očistiti armaturu u skladu sa zahtjevima koji su propisani u normi HR EN 1504-10:2004 i prema uvjetima okoline:

treba ukloniti koroziju, oljuštene dijelove, mort, prašinu i ostale materijale koji smanjuju prionjivost ili pridonose koroziju,

cijeli opseg izložene armature mora biti jednoliko očišćen,

očišćena podloga treba se zaštiti od daljnjeg onečišćenja,

čišćenje armature može se provesti zajedno s korakom hidrorazaranja, pri čemu se mlaz vode koristi i za čišćenje armature.

Nakon uklanjanja oštećenog sloja betona, postojeća armatura se mora vizualno pregledati, kako bi se utvrdio eventualni stupanj oštećenosti armature. Pregled armature mora izvršiti osoba angažirana od investitora koja ima iskustvo u području tehnologije sanacija. U okviru vizualnog pregleda potrebno je ocijeniti da li je postojeća armatura i dalje sposobna prenositi zahtijevana opterećenja. Kriterij prema kojima se donosi odluka da li je potrebno izvršiti zamjenu armature su sljedeći:

mehaničkim oštećenjem ili korozijom je promjer šipke smanjen 10% ili više (odnosi se na lokalno udubljenje ili točkastu koroziju),

poprečni presjek šipke je kontinuirano, po cijelom obodu, smanjen za 20%.

Stupanj čistoće armature prema DIN 55928 treba iznositi D Sa 21/2. Otvorena ploha očišćene armature ne smije stajati otvorena više od 6 sati, kako šipke ne bi ponovno korodirale.

Obnova armature

Nakon uklanjanja potrebnih slojeva betona treba svu "otvorenu" armaturu pregledati, a potom po potrebi izvršiti popravke i/ili zamjenu pojedinih oštećenih šipki. Način i detalj sanacije prilagođen zatečenom stanju treba nakon uvida u stanje oštećenja armature odrediti projektant.

Kriterij zamjene je da je mehaničkim putem ili korozijom oštećen presjek šipke na način da je smanjen promjer šipke (lokalno- udubljenje ili točkasta (pitting) korozija) u iznosu od 10% ili više, ili je poprečni presjek šipke kontinuirano smanjen za 20% (po cijelom obodu).

Armatura se čisti do stupnja čistoće D Sa 21/2.

Zamjena i dopuna armature izvodi se umetanjem novih šipki uz poštivanje preklopne duljine sa neoštećenim dijelovima postojećih profila, zavarivanjem na njih ili sidrenjem u betonu naknadno izvedene rupe i zalijevanjem epoksidnim mortom. Detalje odabrati prilagođeno postojećoj neoštećenoj armaturi i betonu. Određuje ih projektant nakon uvida u stanje nakon „otvaranja“ konstrukcije.

3.2.1.3 Dobava i montaža novih montažnih betonskih vijenaca (80x80 cm)

Novi montažni betonski vijenci ugrađuju se prema dimenzijama iz naravi (80x80 cm). Montiranje novih betonskih vijenaca vrši se zavarivanjem vilica vijenaca za postojeću armaturu.

Kako bi se spriječio kontakt novih montažnih vijenaca, zbog deformiranja nosive konstrukcije, te drobljenje betona na mjestu njihova kontakta, potrebno ih je ugraditi uz minimalnu dilataciju od 0,5 cm, koju nije potrebno brtviti.


3.2.1.4 Pranje betonske konzole kao priprema za postavljanje hidroizolacije

Pranje površine betonske konzole izvesti vodom pod tlakom od 800 bara kako bi se površina očistila kao priprema za nanošenje hidroizolacijskog premaza.

Površina betonske konzole treba biti pripremljena prema propisima OTU za izvođenje radova na cestama i prema uputama projektanata i nadzornih inženjera na licu mjesta. Priprema površine betona kolnika za nanošenje hidroizolacijskog premaza izvodi se ispiranjem površinske skramice ili sačmarenjem površinskog sloja. Površinski sloj se mora ukloniti samo toliko da krupna zrna agregata budu vidljiva 10% svojeg promjera. Kod lokalnih neravnina i prevelike površinske hrapavosti betona kolnika potrebno je izvršiti pripremu u skladu s uvjetima OTU-a za obradu podloge prije nanošenja hidroizolacijskog premaza. Ovisno o teksturi površine betona treba izvršiti skidanje skramice betona sačmarenjem ili premazivanjem epoksidnim mortom, za niveliranje neravnina većih od 2-3 mm. Eventualna mjesta udubljenja treba poravnati epoksidnim mortom (samonivelirajućim finim mortom za podlijevanje s maksimalnog zrna agregata od 0,8 do 1,0 mm). Mjesta ispupčenja se ne popravljaju – dovoljno je poravnanje udubljenja. Primjena epoksidnog morta za poravnavanje hrapavosti podloge ujedno je i barijera za upijanje nove vlage u betonu - od eventualnih padalina ili tehnološke vode.

3.2.1.5 Izvedba hidroizolacijskog premaza

Na betonskim konzolama rubnih staza prethodno pripremljenim za postavljanje hidroizolacije se nanosi trajno-elastični hidroizolacijski površinski premaz, s oznakom „C“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.

3.2.1.6 Servisiranje pješačke ograde

Popravak pješačke ograde na nadvožnjaku uključuje radove:

Demontiranja i popravka oštećenih dijelova (mjesta korozije) pješačke ograde ( cca 5 % duljine čeličnih profila);

Nabava i doprema novih dijelova ograde (5 %);

Bušenje mjesta za odzračivanje (rupe Φ8 pri spoju čeličnih profila pješačke ograde)

Antikorozivna zaštita ograde

Ponovna ugradnja pješačke ograde i zaštitne mreže

Ponovna montaža pješačke ograde izvodi se na način da se ona privremeno pričvršćuje zavarivanjem za armaturu pj.staze i sidra ugrađena u beton konzole pomoću epoksidnog morta (cca 2 sidra za svaki stupac ograde).

3.2.1.7 Betoniranje spoja betonskih vijenaca s nadvožnjakom betonom C35/45

Priprema podloge betona za ugradnju novih slojeva betona

Pripremu podloge treba izvesti u skladu sa HRN EN 1504-10 Primjena sustava i proizvoda na gradilištu i kontrola kvalitete.

Spoj betonskih vijenaca i nadvožnjaka slojeva izvodi se betonom klase C35/45, sa svojstvima vodonepropusnosti VDP3, i svojstvima trajnosti propisane kriterijima za razrede izloženosti XC4, XD3, XF3. Uvjeti sastava i kvalitete dati su u poglavlju: Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju.


Prije početka betoniranja potrebno je strujom zraka i spužvama ukloniti suvišnu vlagu iz udubljenja na površini starog betona. Za osiguranje bolje prionjivosti,neposredno pred ugradnju svježeg betona kontaktnu površinu postojećeg betona treba obraditi vezom SN na bazi polimera. Maksimalna površina premazivanja ne smije biti veća od količine betona koji se može ugraditi za 30 min.

Beton se zbija pervibratorima, a zatim poravnava i zaglađuje na način koji garantira propisanu ravnost površine i projektirane padove kolnika.

Njega izvedenog betona počinje odmah nakon završetka ugradnje. Izvodi se premazivanjem površine betona curing premazom, za sprječavanje evaporacije vode iz svježeg i mladog betona.

3.2.1.8 Masa za kitanje reški u betonu – polusulfatni ili trajnoelastični dvokomponentni kit

Brtvljenje reški između novog betona i montažnih vijenaca te novog i starog betona

Brtvljenje reški između novog betona i montažnih vijenaca te u dijelu između novog i starog betona izvodi se tako da se reške prethodno oblikuju konusne, širine 1-2 cm i visine cca 4 cm, a popunjavaju se utiskivanjem elastičnog polusulfatnog ili poliuretanskog dvokomponentnog kita namijenjenog za upotrebu na prometnim površinama. Važno je pravilno provesti čišćenje i pripremu kontaktnih površina reški, te primijeniti primer adekvatan podlozi (za beton). Provesti zaštitu i njegu izvedenog sukladno tehničkom listu proizvođača gradiva.

3.2.1.9 Obnova zaštitnog završnog premaza

Na betonskim površinama rubnih staza se nanosi trajno-elastični hidroizolacijski površinski premaz, s oznakom „C“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2: Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.

Priprema za nanošenje sustava za zaštitu je pranje cijele površine betona pješačkih staza vodom pod pritiskom do 800 bara, kako bi se uklonila sva nečistoća, zamašćenja, cementna skramica i prašina.

Nanošenje premaza se provodi ručno (četkama) ili airless uređajem za nanošenje špricanjem. Nanosi se na prethodno visokotlačno pripremljenu podlogu, koja je prije nanošenja premaza navlažena (vlažan površinski suh beton), bez lokvica i zaostale ležeće vode.

3.3 Regulacija prometa

Tijekom izvođenja radova na sanaciji nadvožnjaka, potrebna je privremena regulacija prometa. Privremenu regulaciju prometa osigurava naručitelj.

3.4 Instalacije

Za vrijeme izvođenja sanacijskih radova postojeće instalacije u zoni zahvata potrebno je izmjestiti, a ovisno mogućnosti ugradnje, iste vratiti na prvobitna mjesta u procesu sanacije ili nakon završetka radova.


4. UVJETI KVALITETE MATERIJALA ZA SANACIJU

4.1 Sanacijski beton C35/45

dmax = 16 mm

Tlačna čvrstoća betona nakon 28 dana prema TPBK-u C 35/45

Vodonepropusnost prema HRN EN 12390-8 VDP 3 (1,5 cm)

Otpornost na cikluse smrzavanja i otapanja s prisustvom

soli za posipavanje prema HRN EN 12390-9 MS 56

v/c faktor 0,45

Konzistencija svježeg betona (mjerom slump-a) S3

Sadržaj Cl 0,40 (% kol. cem.)

Otpornost na smrzavanje prema HRN CEN/TR 15177 razred M 56

4.2 Polimer - cementni vezni sloj

Za ostvarivanje dobre veze između starog i novog betona treba upotrebljavati vezni sloj koji je izrađen na bazi polimernog ili polimer-cementnog veziva. Kontrolnim ispitivanjem dokazati da je prionjivost za podlogu > 1,5 MPa.

4.3 Armatura

Betonsko željezo koje će se ugrađivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz područja betona i armiranog betona.

Koristiti će se čelik oznake i vrste:

B500B za izradu sidara, dodatno armiranje kolničke ploče i pješačkih konzola

MAR 500/560 za mrežnu armaturu

Mogu se koristiti čelici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za čelik za armiranje. Označavati se trebaju prema HRN EN 1027-1 i 2 i HRN CR 10260.

4.4 Polimer-cementni reparaturni mort za reprofilaciju AB površina - mort klase R4 – tiksotropni

dmax = 4 mm

Tlačna čvrstoća betona nakon 28 dana (HRN EN 12190) ≥ 45,0 N/mm2

Prionjivost (EN 1542) ≥ 2,0 MPa

Termička kompatibilnost (smrzavanje-odmrzavanje)

Prionjivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1) ≥ 1,5 MPa

Modul elastičnosti (EN 13412) ≥ 20,0 GPa

4.5 Polimerni mort za zalijevanje sidara

EP mort za zalijevanje sidara izrađuje se na bazi epoksidne smole pripravljene s kvarcnim pijeskom ili cementom kao punilom.

Omjer miješanja smola: punilo je najčešće 1:3. Sastav je potrebno korigirati ovisno o karakteristikama sastojaka, kako bi se dobila konzistencija pogodna ugradnji u horizontalne rupe. Miješanje morta se vrši strojno, u trajanju od 10 minuta, u količini koja se može ugraditi za 30 minuta.

Prionjivost na beton ≥ 2,0 MPa.

4.6 Epoksidni mort za izravnavanje kolničke ploče

Koristi se dvokomponentna epoksidna smola za izradu morta za izravnavanje površine betona kolničke ploče na mjestima uklopa s cementnim slojevima (u debljini od 0,5 cm do 1,5 cm). Mort se miješa s punilom od kvarcnog pijeska (d= 1 mm) u omjeru koji dopušta ravnomjernu i homogenu izvedbu morta u sloju predviđene debljine.


Prionjivost na beton podloge: - fa

sr (srednja vrijednost (N/mm2) min 2,0 N/mm2

- famin najmanja vrijednost (N/mm2) min 1,5 N/mm2

4.7 Trajnoelastični hidroizolacijski zaštitni premaz („C“)

Na površinu kolničke ploče nanosi se trajnoelastični hidroizolacijski zaštitni premaz (npr. STIGOELAST ili Mapelastik), sa oznakom „C“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu.

- Debljina sloja 1,25-1,50 mm

- Prionjivost (EN 1542) 0,8 (min. 0,5) MPa

- Termička kompatibilnost (smrzavanja-odmrzavanja)

Prionjivost nakon 50 ciklusa (HRN EN 13687-1) 0,8 (min. 0,5) MPa

- Premoštenje pukotina > 0,2 mm

- Istezanje > 50 %

- Koeficijent kapilarnog upijanja vode < 0,05 kg/m2h0,5

4.8 Masa za kitanje reški u betonu – polisulfatni ili poliuretanski dvokomponentni kit

Trajno-elastični kit za popunu gornjeg dijela fuga treba zadovoljiti uvjete kvalitete:

-temperaturna postojanost od -30 °C do +80 °C

-rastezljivost do prekida >200%

-otporan na naftne derivate

-otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje

4.9 Antikorozivna zaštita ograde

toplo cinčanje

temeljni epoksidni premaz (kompatibilan s cinkom, npr. „HENELIT“) u jednom sloju minimalne debljine 120 µm

završni premaz u tonu po izboru naručitelja, izvršiti uređajem ili ručno u dva sloja, minimalne debljine 120 µm

u visini od 20 cm od dna stupova nanosi se još jedan premaz katran epoksi ili crnog poliuretanskog premaza minimalne debljine 80 µm, kao zaštita donjeg dijela stupa

4.10 Hidrofobna impregnacija „H“

Izvodi se hidrofobna impregnacija, sa oznakom „H“ prema točki 3 iz norme HRN EN 1504-2:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija; dio 2: Proizvodi i sustavi za površinsku zaštitu (npr. Stigokrem“).

Materijal za izvođenje impregnacije mora biti na bazi silana-siloksana, s dubinom penetracije 3 do 5 mm, sa dokazanim svojstvima postignute kapilarne vodoupojnosti na aktualnoj podlozi od 0,05 g/m2h-0,5.


5. TEHNIČKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE

5.1 Opće odredbe za radove

Tijekom sanacijskih zahvata, ugrađene materijale efikasno zaštititi od pojačanog vjetra, i zaštititi od temperature <+5ºC i >+ 25ºC.

Izvoditelj radova mora organizirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladnije primjeni i sukladno Projektu uz primjenu svih propisanih mjera zaštite i važećih propisa struke i prakse.

Svi radovi na sanaciji moraju biti koordinirani i po dinamičkom planu od strane nadležne službe odobreni.

Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridržavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje nisu specificirane treba se pridržavati važećih normativa i propisa.

Sve radove treba izvoditi iz prethodno ispitanih i tijekom radova kontroliranih materijala.

Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolnih ispitivanja obavlja ovlaštena organizacija ili izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inženjera. O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapisnik s potpunim podacima.

5.2 Čuvanje i njegovanje izvedenih elemenata slojeva

Njegovanje i zaštita počinju u fazi nabave, prijevoza i uskladištenja osnovnih materijala na bazi

polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izložen vlazi a naročito temperaturama <+5ºC i >+ 30ºC.

Spravljanje reparaturnih mortova kao i izvedeni radovi (slojevi) moraju biti efikasno zaštićeni od negativnih utjecaja naglog sušenja, a naročito niskih i visokih temperatura. Predviđeno vrijeme za njegovanje je minimalno 7 dana.

Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zaštićeni od mogućih vlaženja, niskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prašinom i mehaničkih oštećenja.

5.3 Hidrodinamičko uklanjanje betona

Uklanjanje betona u debljinama predviđenim projektom treba izvesti hidrodinamičkim uklanjanjem betona (vodenim topom s tlakom na mlaznici do 2500 bara).

Nije moguće koristiti postupak razbijanja betona ručnim alatima da bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasnije omogućavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zoni armature).

Osim toga ovakvim načinom bi se djelomično oštetila armatura (točkasta oštećenja koja su prva mjesta za početak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o šipke armature prenosilo na dijelove koji se ne čiste, što bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zaštitnom sloju na mjestima šipki, što nije dopušteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima.

5.4 Spravljanje materijala za ugradnju pri sanaciji

Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilnim miješanjem uz maseno doziranje komponenti.

Svi materijali moraju biti zaštićeni od oborina, niskih i visokih temperatura.

Kapacitet spravljanja mora biti prilagođen vremenu obrade materijala koji se primjenjuje.


Transport organizirati tako da se izbjegne svaka mogućnost gubitka materijala, moguća segregacija i onečišćenje.

5.5 Uklanjanje i zamjena armature

Nakon otvaranja dijela konstrukcije potrebno je pregledati svu armaturu u prisustvu nadzornog inženjera te ustanoviti stanje ugrađene armature i obim eventualnih oštećenja korozijom.

Na temelju snimljenog stanja treba donijeti odluku o potrebi dopune ili zamjene pojedine šipke armature prema kriterijima:

- dodavanje armature za šipke koje su oštećene za više od 10 % presjeka (korozija s jedne strane)

- zamjena armature u grupi šipaka glavne armature od kojih je 1/3 broja šipaka oštećena za više od 20 % presjeka (korozija po cijelom opsegu)

Korodiranu armaturu treba očistiti do zdravoga kontakta s betonom i do stupnja čistoće D Sa 2 ½ prema EN ISO 8501-1 i HRN EN ISO 12944-4 (za što postupak hidrodinamičkog uklanjanja betona udovoljava).

Armatura mora biti složena po projektu, dobro učvršćena i povezana tako da zadrži propisane razmake prilikom ugradnje betona. Izvođač je obvezan primijeniti sva potrebna sredstva za osiguranje razmaka i učvršćenje armature bez obzira što ona nisu prikazana u izvedbenim nacrtima armature.

Projektom je predviđeno armiranje betona sljedećim vrstama čelika:

- čelik B500 razreda duktilnosti B

- zavarene mreže duktilnosti B

Ako za armaturu dopremljenu na građevinu nema odgovarajuće potvrde sukladnosti s uvjetovanim svojstvima, ta svojstva treba izvođač potvrditi ispitivanjem odgovarajućeg broja uzoraka dopremljenih profila.

Prije betoniranja nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, te dati dozvolu za početak betoniranja. Posebno treba kontrolirati debljine betona zaštitnog sloja armature.

Ukoliko tijekom betoniranja dođe do popuštanja oplate ili pomaka armature i ona izmjeni svoj položaj u tolikoj mjeri da je ugrožena njena statička funkcija, nadzorni inženjer treba betoniranje obustaviti, narediti uklanjanje betona i ponovno betoniranje, a sve na teret izvođača.

5.6 Uvjeti kvalitete podloge za nastavak određene vrste radova

Armirano-betonska podloga

Vlačna čvrstoća prionljivosti ≥1,5 N/mm2

Hrapavost cca 3 mm

pH otvorene površine betona > 11,5

Otvorenost strukture 50% (vidljivih zrna agregata)

Vlažnost prilagođena sustavu koji se nanosi

Površina čelika

Stupanj čistoće (DIN 55928) D Sa 2 ½

Otvorena ploha očišćenog čelika < 6 sati


Podloga za ugradnju slojeva hidroizolacije

Zdrava betonska podloga površinske prionljivosti ≥1,5 N/mm2

Podloga prema točki 7.5.2.4.1 knjige II OTU-2001 godine (Zagreb) – vlaga < 4%

5.7 Ugradnja veznih, zamjenskih i zaštitnih slojeva

Polimercementni vezni sloj

Efikasna ugradnja postiže se uribavanjem četkom kratkih krutih dlaka, na prethodno očišćenu i navlaženu podlogu (beton nakon hidrodinamičkog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i nečistoća te zaostale vode).

Polimercementni mort za reprofiliranje

Ugradnja reparaturnog morta na svježi PC vezni sloj bez oplate ostvaruje se utiskivanjem pomoću metalne gladilice (gletera). Površina starog betona treba biti potpuno čista i navlažena a prije početka ugradnje potrebno je i strujom zraka ukloniti suvišnu vlagu.

Kod eventualnih debljina većih od 5 cm reparaturni mort se izvodi u dva sloja. U obje varijante izvedbe posebnu pažnju obratiti na ugradnju morta ispod i oko šipki armature. Novi sloj se izvodi 4–6 sati nakon prvog.

Završni sloj zaštite betona

Završni sloj za zaštitu izvedenih površina izvodi se nanošenjem premaza četkom ili valjkom ručno, ili špricanjem odgovarajućim strojem.

Priprema podloge pranjem pod tlakom s mogućnošću regulacije pritiska do 800 bara uključuje samo uklanjanje cementne skramice s eventualnim ostacima nečistoća i nevezanih čestica vodenim topom (hidrodinamička obrada).

Ukoliko za nanošenje završnog sloja beton mora biti suh (< od 6% vlage u betonu, starost minimalno 3 tjedna), radove pranja i čišćenja površina potrebno je izvesti minimalno 5 dana prije nanošenja impregnacijskog premaza (te bez naknadnog vlaženja ili polijevanja površina).

5.8 Betoniranje

Prije početka betoniranja izvođač mora izraditi projekt cjelokupne organizacije betoniranja, dokazati dovoljan kapacitet svih strojeva i radne ekipe te to podnijeti na odobrenje nadzornom inženjeru.

Najmanje 15 dana prije izvedbe izvođač mora nadzornom inženjeru predati na odobrenje plan betoniranja. Plan betoniranja mora sadržavati:

- popis opreme i strojeva

- popis odgovornih djelatnika

- shemu redoslijeda betoniranja s količinama i dinamikom izvođenja

Transport betona od betonare do mjesta ugradnje mora se obaviti na način da se spriječi segregacija betona i da vrijeme od trenutka dodavanja vode u betonari do završetka ugradnje

betona bude što kraće. U vrijeme visokih (iznad 25 C) ili niskih (ispod 5 C) temperatura, beton mora tijekom transporta biti zaštićen.

Transport betona može se vršiti isključivo u kamionu-miješalici («mikseru»), uz stalnu minimalnu agitaciju betona. Beton se iz kamiona-miješalice na mjesto ugradnje mora ubacivati betonskom pumpom.

Ne dozvoljava se ni u kojem slučaju nadolijevanje vode u beton tijekom transporta. Konzistencija se može korigirati isključivo dodavanjem superplastifikatora. Prije ugrađivanja betona treba provjeriti dimenzije elemenata, armaturu, visinske kote ukrućenja, te sve ugradbene dijelove.


Sve površine treba očistiti od piljevine, krhotina, čavala, žice, vode i smeća prije početka ugradnje betona.

Prije početka betoniranja nadzorni inženjer mora pregledati i opremu za betoniranje, te u dnevniku pismeno odobriti betoniranje. Brzina betoniranja treba biti takva da je beton tijekom obrade plastičan dok ne zauzme svoj konačni položaj i gustoću. Beton koji je djelomično vezao, koji je zagađen stranim primjesama ili je odležao i tada ponovno izmiješan ne smije se ugrađivati.

Beton treba zbijati vibriranjem. Za slučaj kvara izvođač mora na gradilištu imati dovoljno rezervnih vibratora.

Beton se kod niskih temperatura smije ugrađivati samo ako izvođač poduzme takve mjere u miješanju, prijevozu i ugradnji svježe betonske mase, da se spriječi hlađenje svježe betonske

mješavine ispod 10C. Temperatura ugrađenog betona ne smije prijeći 65C.

Izvođač mora prije početka betoniranja predložiti nadzornom inženjeru na odobrenje postupke zaštite betona tijekom transporta i postupke njegovanja tijekom vezivanja i očvršćivanja betona. Svježi beton se mora u toku prijevoza i ugrađivanja te u početnom razdoblju očvšćenja nakon ugrađivanja zaštititi od djelovanja sunca, mraza, vjetra i drugih nepogoda. Zaštita betona mora početi prije završenog procesa vezivanja. Njegu i zaštitu betona od povećanog skupljanja, radi osiguranja potrebne kvalitete površinskog sloja betona, od smrzavanja, od štetnih vibracija, udara ili bilo kakvih oštećivanja dok beton ne postigne 50% karakteristične tlačne čvrstoće, sukladno tablici E.1 dodatka E HRN ENV 13670-1 treba razraditi izvođač. Izvođač također treba razraditi i mjere i postupke za slučaj neplaniranog prekida betoniranja (nestanak električne energije, kvar mehanizacije i sl.) u toku pripremnih radova.


6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

6.1 Uvod

Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti, koje moraju zadovoljiti građevinski radovi i materijali, te montaža konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta i trajnost građevina.

Osiguranje kvalitete treba postići tako da se upotrebljavaju samo provjereni i ispitani materijali, provode ispravne i vješte metode gradnje, koji će biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom.

Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inženjera i drugih specijalističkih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebnim ispitivanjima kvalitete materijala ili gotovih građevinskih elemenata.

Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjanim ispravama o sukladnosti prema „Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda“ NN br. 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoća dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrađenim uzorcima gradiva spravljenih na gradilištu ili proizvodnom pogonu.

6.2 Nadzor

Glavni nadzor nad provođenjem sustava održavanja kvalitete obavlja glavni nadzorni inženjer (kontinuirano). Glavni nadzorni inženjer može imati pomoćnike- specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnaša projektantski nadzor. U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor može obavljati i neovisna ovlaštena organizacija za kontrolu kvalitete. Izvoditelj radova mora voditi građevinski dnevnik (prema Pravilniku o vođenju građevinskog dnevnika) koji svakodnevno u vrijeme izvođenja radova ispunjava osoba izvođača, a ovjerava nadzorni inženjer kao i svu ostalu dokumentaciju kakvoće korištenih materijala i izvedenih radova. Svi radovi vode se i preuzimaju kroz građevinski dnevnik i to po fazama rada, pri čemu je nužno da za početak radova naredne faze nadzorni inženjer ocjeni kakvoću izvedenih radova, te nakon toga odobri nastavak radova.

6.2.1 Projektantski nadzor

Projektantski nadzor nad izvođenjem predmetnih radova obavlja projektant osobno ili preko svojih suradnika. Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjeni koja proizlazi iz projekta.

Projektant ima pravo donositi odluke u slučaju kada se ukaže potreba da se izvrše izmjene pojedinih dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ili redoslijedu izvođenja radova.

6.2.2 Stručni nadzor

Potrebno je osigurati stalni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Nadzorni inženjer je predstavnik vlasnika/investitora, plaćen je od vlasnika/investitora i izvršava svoju odgovornost prema njemu. Nadzorni inženjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za veće radove u punom radnom vremenu. On je odgovoran za tumačenje ugovornih obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi računa da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i određuje dinamiku plaćanja graditelju sukladno količini izvršenih radova i ugrađenom materijalu. U slučaju kakvih većih odstupanja od projektnih postavki, zapažanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada. Nadzorni inženjer stalno obavještava vlasnika o toku radova i zadovoljenju roka završetka radova.


Nadzorni inženjer mora imati tehničko znanje o građevinskim materijalima i izvođenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i poštovanje vlasnika i izvoditelja.

6.2.3 Izvješće o izvedenim radovima

Da bi se sačuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po završenom poslu izraditi izvješće o svim izvedenim radovima na sanaciji građevine. Poseban naglasak u tom izvješću treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predviđeno projektom.

6.3 Specifikacije građevinskih proizvoda

Svi građevinski proizvodi koji će se ugrađivati dopremati će se iz pogona i tvornica izvan gradilišta. Za svaki od njih svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o sukladnosti proizvođača i važeću potvrdu sukladnosti s odgovarajućom normom, ako je određenim propisom uvjetovana, odnosno tehničko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Još prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji će se ugrađivati u građevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.

6.4 Program kontrole

Beton

Izvođač mora provoditi tekuća ispitivanja koja trebaju pokazati sva propisana svojstva betona i mortova, a investitor kontrolna ispitivanja betonskih radova.

Kontrolna ispitivanja betona se provode na način da se uzmu 3 uzorka betona (kocke) za ispitivanje tlačne čvrstoće (ili svaki dan betoniranja 1 uzorak).

Sanacijski materijali

Za vrijeme izvođenja sanacije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja kakvoće korištenih sanacijskih materijala, prema Programu kontrolnih ispitivanja koji će služiti kao podloga za izradu Završnog izvještaja o provedenim ispitivanjima i postignutoj kakvoći izvedenih radova na sanaciji.

ELEMENT RADOVI

PRIONJIVOST

Priprema podloge nakon hidrodemoliranja, prije

nanošenja novog betona i sanacijskih mortova

SANACIJSKI SUSTAV

TLAČNA I SAVOJNA

ČVRSTOĆA

PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA MORTOVA

HRN EN 1542

(1,5N/mm2)

Beton pješačke

staze

ugradnja betona C

35/45 Tlak: 2 x 3 kocke

MS 56 jedna serija


7. TROŠKOVNIK

7.1 Općenito

Izvoditelj je dužan u cilju zaštite i sigurnosti pri radu i zaštite od požara pridržavati se propisa o zaštiti na radu i postojećih propisa i pravila za predmetnu građevinu. U tu svrhu izvoditelj mora izraditi projekt zaštite na radu i dati ga na ovjeru nadležnoj službi investitora.

Tijekom izvođenja radova izvoditelj će poduzeti sve potrebne mjere zaštite od oštećenja i prljanja građevine, a poslije izvođenja očistiti sve nečistoće odnosno ukloniti oštećenja prouzrokovana njegovim radom.

Svi radnici predviđeni za određenu vrstu radova moraju imati uvjerenje o osposobljenosti za te radove, a naročito za radove na visini.

Za sve radove potrebno je, uz projektnu dokumentaciju, pridržavati se i odredaba iz normativa, internih propisa HAC-a i drugih službenih propisa.

Sve radove treba izvesti od kvalitetnih materijala za koje treba imati odgovarajuća uvjerenja o kvaliteti-potvrde ili izjave o sukladnosti proizvoda.

Jedinične cijene primjenjivati će se na izvedene količine, u odnosu na količine predviđene troškovnikom koji je za pojedine stavke orijentacioni.

7.2 Materijali

Pod tim pojmom podrazumijeva se samo cijena materijala, tj. dobavna cijena i to kako glavnog materijala tako pomoćnog materijala. U cijenu je uključena i cijena transportnih troškova bez obzira na prijevozno sredstvo sa svim prijenosima i istovarima, te uskladištenje i čuvanje na gradilištu od uništenja ili pada kvalitete. Tu je također uključeno davanje potrebnih uzoraka na ispitivanje onih materijala za koje je to propisano projektom.

Naručitelj ima pravo provjeriti kvalitetu materijala kojim izvoditelj izvodi radove. Ako se ispitivanjem u službeno priznatoj instituciji za ispitivanje materijala ustanovi da ispitani materijal ne odgovara ugovorenoj kvaliteti, izvoditelj je dužan odstraniti loše izvedeni rad i o svome trošku ponovno izvesti radove kvalitetnim materijalom te snositi troškove ispitivanja.

7.3 Rad

U kalkulaciji rada treba uključiti sav rad kako glavni tako i pomoćni, te sav unutarnji transport. Ujedno treba uključiti sav rad oko zaštite gotovih konstrukcija i dijelova građevine od štetnog utjecaja radnog procesa pogona.

Za izvedbu radova treba osigurati kvalificiranu i osposobljenu radnu snagu.

7.4 Izmjere

Sve izmjere i obračuni trebaju se provesti prema tehničkim uvjetima ili po posebnom opisu projektanta za specifične stavke. Jedinična cijena treba sadržavati kompletan materijal, sve faze rada sa pripremama i zaštitom i sve režijske troškove.


8. PRILOZI

8.1 Skica faza izvedbe sanacije oštećenja betonskih vijenaca nadvožnjaka

Documents

I. TEHNIČKI DIOhac.hr/sites/default/files/2019-07/J90 Knjiga 3 - 3.1. Izvadak iz projekta.pdf · premaza i uz montažne vijence 3.2 Detaljni opis radova 3.2.1.1 Probno šlicanje