Martina Sekelj i Helena Turk, Biologija i kemija- nastavnički smjer, 3. godina

Tajni život drveća

TAJNI ŽIVOT DRVEĆA

Peter Wohlleben

• njemački šumar i autor koji ekološke teme piše popularnim jezikom

• zovu ga šaptačem drveća

• nažalost, napustio je šumarski posao zbog srčanih problema

• sada živi sa suprugom na selu i piše svoju drugu knjigu o duševnom životu životinja, kojima je okružen

• otkriva nam iznenađujuće stvari koje se događaju u tišini i dubini šuma ( drveća komuniciraju, imaju osjećaje, korijeni i gljive su wi–fi šume ...)

• o tome postoje znanstvena istraživanja ali i Peterova osobna saznanja i otkrića koja godinama skuplja radeći svoj posao iz snova gdje mu šume postaju dom

• međunarodni je bestseler i prevedena je na dvadesetak jezika te se uspješno prodaje u više od 34 zemalja svijeta

• Zeleni sloj u kori ?? komad drveta nije mrtav

• Kako to ?? pomoć susjednog drveća sa KORIJENJEM

• Izmjena hranjivih tvari i pomoć susjeda je PRAVILO i dovodi do zaključka da su šume SUPERORGANIZMI

KAMEN + MAHOVINA

STARO DRVO

P

R

I

J

A

T

E

L

J

S

T

V

A

Zašto su drveća socijalna bića?

• ne čini šumu• ne može proizvesti lokalno

uravnoteženu klimu • nezaštićeno je i prepušteno vjetru i

vremenskim neprilikama

• čini kompaktni ekosustav koji ublažava vrućinu i hladnoću

• sakupljava veće količine vode i proizvodi vlažan zrak

Zajedno smo jači!

• Kad bi se svaka jedinka brinula samo o sebi, puno njih nebi doživjelo starost.

• Učestali smrtni slučajevi imaju za posljedicu velike rupe u njihovom krovu, tj.krošnji kroz koju bi lakše prodiralo nevrijeme koje bi moglo srušiti druga stabla.

• Također, ljetna vrućina bi prodirala do tla i isušila ga, a to bi pogodilo ostalo drveće.

• Svako stablo je dragocjeno za zajednicu i zaslužuje da ga se što duže održi na životu.

• Pomoć bolesnim primjercima.

Takvu vrstu prijateljstva

možemo naći samo u

prirodnim šumama!

Zasađene šume : „DJECA ULICE”

Stabla koja rastu u zasađenim šumama su

samotnjaci, u većini slučajeva neće

ostarijeti jer su njihova debla zrela za sječu

nakon stotinjak godina

Š

K

O

L

A

Drveće teže podnosi žeđ

• Zalihe vlage se stvaraju zimi kad su kiše obilnije, a onda je i potrošnja na nuli jer biljke pauziraju

• Oskudica vode najviše pogađa šume na dobro natopljenom tlu jer one ne poznaju restrikciju i odnose se rastrošno prema tekućini -najsnažniji i najveći primjerci

Ako je tlo isušeno, a iglice u krošnji traže još vode,

napetost u isušenom stablu je prevelika

PUKOTINA

Smreke na području bogate vodom

Smreke na kamenitoj, južnoj padini

Škola drveća

• Racionalnije trošiti vodu i neće upijati sve što tlo u proljeće nudi

• Stabla brzo uče i usvajaju štedljivi oblik ponašanja, čak i onda kad je zemlja dovoljno vlažna, jer nikad se ne zna

Priroda je stroga učiteljica!

Tko nije pažljiv i ne uspije se prilagoditi mora ispaštati

• Dr. Monica Gagliano – australska znanstvenica

Gdje drveće pohranjuje stečeno znanje i kako ga aktiviraju?

• Tropski pulugrmovi mimoze

• Listići prskani kapljicama vode

Mimoze su usvojile i primijenile tu lekciju nakon nekoliko tjedana!

GRADNJA STANOVA ZA SOCIJALNE POTREBE

ŠARENA ŽUNA CRNA ŽUNA

https://www.youtube.com/watch?v=YrLWxCerHjs

https://www.youtube.com/watch?v=YrLWxCerHjs

BRGLJEZ Nastanjuje se u žuninim dupljama

otvor smanjuje glinom koju lijepi po rubovima

NEPRIJATELJI !

KUNA ZLATICA

VJEVERICA

VELIKOUHI ŠIŠMIŠ

ŠUMSKA SOVA

DRVOTOČNI MRAVI

• Zidove drveta namaču mednom rosom –šećernim izlučevinama lisnih ušiju

• Gljive svojim spletom hifa stabiliziraju gnjezdo

Ischnodes sanguinicollis

• Živi u unutrašnjosti trulog drveta

• Hrani se izmetom (sova, šišmiša...)

ZDRAVI ŠUMSKI ZRAK?

FITONCID

Prirodni antibiotik (ubija klice)

Kompleks hlapljivih spojeva

Kako zapravo drveće diše?

Treba li drveće spavati?

HVALA NA PAŽNJI !