11
Jela Smreka Alepski bor Čempres Primorski bor Dalmatinski crni bor Duglazija Ariš Bijeli Bor Tisa Žganec i Veronika Horvat, 8.a, 2010./2011. II. osnovna škola Ča

Crnogorična drveća

  • Upload
    lyre

  • View
    70

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Crnogorična drveća. Karlo Žganec i Veronika Horvat, 8.a, 2010./2011.II. osnovna škola Čakovec. Alepski bor. natrag. Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna, a u starosti se razvija nepravilno. Kora je sivkasta - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Crnogorična drveća

Jela Smreka

Alepski bor Čempres

Primorski bor Dalmatinski crni bor

Duglazija Ariš

Bijeli Bor Tisa

Karlo Žganec i Veronika Horvat, 8.a, 2010./2011. II. osnovna škola Čakovec

Page 2: Crnogorična drveća

Drvo je visoko do 20 metara. Deblo i grane su često zakrivljene. Krošnja je kuglastopiramidalna, a u starosti se razvija nepravilno.

Kora je sivkasta U mladosti je glatka, a kasnije crvenosmeđa, izbrazdana.

natrag

Page 3: Crnogorična drveća

Naraste do 40 m (u prašumama do 60 m), postiže debljinu veću od 1,5 m prsnog promjera

Deblo je valjkasto Krošnja je u početku čunjasta, prilično glatka, a kasnije

puca u velikim kvadratičnim ljuskama U starosti može biti pri vrhu zaravnjena, kao odsječena

natrag

Page 4: Crnogorična drveća

Smreka je do 50 m visoko i 2 m debelo drvo Deblo joj je vitko i ravno, punodrvno, promjera do 1 m Grane su jače otklonjene, donje su prema dolje savinute Krošnja je široka Grane su većinom zakrivljene Kora je tanka, na mladim stablima glatka, sivozelena, a na starim

stablima mrkocrvena Raspucava se u obliku okruglastih ljusaka

natrag

Page 5: Crnogorična drveća

 Veliko stablo, može narasti 40 metara Uspravna debla promjera više od 1,5 metra U početku je glatke kore, koja s vremenom zadeblja i ispuca u

pločicama, izvana sive a iznutra crveno-smeđe boje Drvo je teško, crvene srži, intenzivnog mirisa na smolu, upotrebljava se

za gradnju onih elemenata koji iziskuju trajnost

natrag

Page 6: Crnogorična drveća

Visok je do 40 m. Drvo obiluje smolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika. Kora je na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a

ljušti se u tankim ljuskama. Donji dio debla ima sivosmeđu, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka.

natrag

Page 7: Crnogorična drveća

U prirodnom arealu naraste do 100 m i 4 m promjera Iglice svijetlo do tamno zelene spiralno poredane,pretežno

plosnate Rastrljane imaju karakterističan miris jabuke Cvate u 4. i 5. mjesecu Muške rese žućkaste, ženski cvatovi žutozeleni do

purpurni Kod nas se često sadi u gradovima i parkovima 

natrag

Page 8: Crnogorična drveća

Biljka ne voli vapnenačka i alkalna tla To je stablo visoko 20-30 metara, koje živi i preko 200

godina Kora je siva do žuta, u zrelih stabala crvena do crveno

crna Iglice su grupirane u parove, duge 20-30 cm, krute,

polukružne u presjeku Muški i ženski češeri nalaze se na istom stablu Muški češeri stvaraju u travnju i svibnju velike količine

peludi koju prenosi vjetar

natrag

Page 9: Crnogorična drveća

Čempres je stablo koje u visinu raste i do 25 metara Kora stabla smeđocrvene je boje tamnijih nijansi, koja u starijih

primjeraka postaje svijetlosiva i puca u plosnatim ljuskama Krošnje stabla različitih su oblika, no uske su kod većine primjeraka Razmnožava se sjemenom i raste neobično velikom brzinom Ne podnosi jake hladnoće, voli vlažan zrak, i nije osjetljiv na vrstu tla

natrag

Page 10: Crnogorična drveća

Naraste do 40 m Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na

kamenitom tlu široko zaobljena, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha

Kora je debla tamno-siva i izbraždena.U starijoj dobi je duboko raspucala na nepravilne izdužene ploče,debela je i do 10 cm.

Pupovi su smolasti, okruglasti, u pršljenovima, prekriveni tankim sivim ljuskicama,dugi su 1 do 2 cm

natrag

Page 11: Crnogorična drveća

Raste kao crnogorični grm ili kao nisko drvo, ali isto zna narasti do 15 metara visine, a deblo dosegne i preko 1 metra u promjeru

Raste na sjenovitim mjestima, radi čega ju nalazimo u pojasu bukovih i bukovo-jelovih šuma, ali nije neobično i da tisa naraste i na osunčanim mjestima

Svi dijelovi tise, naročito iglice, su joj izrazito otrovne Jestiva je ovojnica ploda, ali treba dobro paziti da se ne

pojede koji djelić sjemenke, koja je izrazito otrovna

natrag