SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAĐEVINSKI FAKULTET...Energetski certifikat i potrošnja energije zgrade ili energetski funkcionalne cjeline uzimaju u obzir samo fizikalne karakteristike

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

Tena Brajdić

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, lipanj 2017.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE POJEDINIH

ENERGETSKIH FUNKCIONALNIH CJELINA

VIŠESTAMBENE ZGRADE

Tena Brajdić

Kolegij: Građevinska fizika

Mentor: doc.dr.sc Bojan Milovanović

Zagreb, lipanj 2017.

IZJAVA O IZVORNOSTI:

“Izjavljujem da je moj diplomski rad izvorni rezultat mojeg rada ted a se u izradi istoga nisam

koristila drugim izvorima osim onih koji su u njemu navedeni.”

Zagreb, 21.6.2017. Tena Brajdić, univ.bacc.ing.aedif.

Analiza potrošnje energije pojedinih energetskih funkcionalnih cjelina višestambene zgrade

Tena Brajdić_Diplomski rad 4

SADRŽAJ

SAŽETAK .............................................................................................................................................. 6

SUMMARY ............................................................................................................................................ 6

1. UVOD ............................................................................................................................................. 8

2. REGULATIVA VEZANA UZ PODRUČJE ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA U

REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................................................................... 11

2.1 ZAKON O GRADNJI (NN 153/13, 20/17) ................................................................................ 12

2.2 ZAKON O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI ( NN 127/14) ........................................................ 13

2.3 PRAVILNIK O OSOBAMA OVLAŠTENIM ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI

PREGLED ZGRADE I REDOVITI PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE

U ZGRADI (NN 73/15) ........................................................................................................................ 13

2.4 PRAVILNIK O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU (NN

48/14, 150/14, 133/15, 22/16, 49/16, 17/17) .................................................................................. 14

2.5 TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA

(NN 128/15) ....................................................................................................................................... 15

3. PROBLEMATIKA POTROŠNJE ENERGIJE CIJELE ZGRADE NASPRAM POJEDINE

ENERGETSKI FUNKCIONALNE CJELINE ................................................................................ 16

4. POSTUPAK PRORAČUNA ENERGETSKE BILANCE ZGRADE PREMA NORMAMA

21

4.1 ENERGETSKA BILANCA ZGRADE ............................................................................................ 21

4.2 NORMA HRN EN ISO 13790 ................................................................................................... 22

4.2.1 KLIMATSKI PODATCI ...................................................................................................... 23

4.2.2 PODATCI O ZGRADI ........................................................................................................ 24

4.2.3 ENERGETSKI RAZRED ..................................................................................................... 24

4.2.4 PRORAČUNSKE ZONE I ENERGETSKI FUNKCIONALNA CJELINA (ETC) ............................ 24

4.2.5 OTVORI .......................................................................................................................... 26

4.2.6 PRORAČUN GODIŠNJE POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE Qh,nd ................. 28

4.3 ALGORITAM ZA PRORAČUN POTREBNE ENERGIJE ZA PRIMJENU VENTILACIJSKIH I

KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA KOD GRIJANJA I HLAĐENJA PROSTORA ZGRADE ................................. 33

4.3.1 TERMOTEHNIČKI SUSTAVI ............................................................................................. 33

4.4 LOKACIJA ENERGETSKI FUNKCIONALNE CJELINE .................................................................. 35

4.5 ORIJENTACIJA ENERGETSKI FUNKCIONALNE CJELINE ........................................................... 35

5. TEHNIČKI OPIS STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE ....................................................... 36

5.1 LOKACIJA................................................................................................................................ 36

5.2 PROJEKTNO RJEŠENJE ............................................................................................................ 38

5.3 OPIS KONSTRUKCIJE .............................................................................................................. 44



5.3.1 VANJSKA OVOJNICA ZGRADE ........................................................................................ 44

5.3.2 SLOJEVI UNUTARNJIH ZIDOVA ....................................................................................... 45

5.3.3 SLOJEVI MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE ........................................................................... 46

5.3.4 SLOJEVI ZIDOVA PREMA TLU ......................................................................................... 48

5.3.5 SLOJEVI PODA NA TLU ................................................................................................... 49

5.3.6 SLOJEVI KROVA .............................................................................................................. 51

5.4 MATERIJALI ............................................................................................................................ 51

6. PRORAČUN GEOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA STAMBENO POSLOVNE

ZGRADE .............................................................................................................................................. 51

6.1 PREGLED GRIJANIH I NEGRIJANIH PROSTORA UNUTAR ENERGETSKI FUNKCIONALNIH

CJELINA ZGRADE ................................................................................................................................ 51

6.2 PRIKAZ POVRŠINA OTVORA NA VANJSKOJ OVOJNICI ZGRADE (GRIJANO-VANI) .................. 56

6.3 PRIKAZ POVRŠINA OTVORA NA VANJSKOJ OVOJNICI ZGRADE (NEGRIJANO-VANI) .............. 60

6.4 PRIKAZ POVRŠINA OTVORA U UNUTRAŠNJOSTI ZGRADE (GRIJANO-NEGRIJANO) ............... 60

6.5 PRIKAZ POVRŠINA GRAĐEVNIH DIJELOVA UNUTAR ZONA ZGRADE ..................................... 61

6.6 PRORAČUN GEOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA ENERGETSKI FUNKCIONALNIH CJELINA

ZGRADE .............................................................................................................................................. 69

7. PRORAČUN FIZIKE STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE .................................................... 71

8. USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE POJEDINIH ENERGETSKI FUNKCIONALNIH

CJELINA PO KATOVIMA ............................................................................................................... 78

8.1 USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE POJEDINIH ENERGETSKI FUNKCIONALNIH CJELINA NA

PRVOM KATU ..................................................................................................................................... 78


DRUGOM KATU ................................................................................................................................. 86


TREĆEM KATU .................................................................................................................................... 94

9. USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE POJEDINIH ENERGETSKI FUNKCIONALNIH

CJELINA S OBZIROM NA LOKACIJU U ZGRADI .................................................................. 102

10. POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE I HLAĐENJE TE ENERGIJA ZA

ZAGRIJAVANJE VODE ENERGETSKI FUNKCIONALNIH CJELINA UNUTAR

STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE ............................................................................................. 123

11. USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE ENERGETSKI FUNKCIONALNIH CJELINA

ZGRADE S CJELOKUPNOM STAMBENO-POSLOVNOM ZGRADOM ............................... 126

12. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 129

13. LITERATURA ............................................................................................................................ 134

POPIS TABLICA: ............................................................................................................................. 137

POPIS SLIKA: .................................................................................................................................. 140



SAŽETAK

U ovome diplomskom radu je provedena analiza potrošnje energije energetski funkcionalnih

cjelina stambeno-poslovne zgrade smještene u kontinentalnoj Hrvatskoj u svrhu međusobne

usporedbe potrošnje energije istih, ovisno o njihovoj lokaciji u zgradi te orijentaciji, kako bi

se odredile razlike u potrošnji energije, a time moguće smanjenje/povećanje cijena najma ili

kupnje. Također, u radu je provedena usporedba specifične godišnje potrebne energije za

grijanje svake energetski funkcionalne cjeline sa specifičnom godišnjom potrebnom

energijom za grijanje zgrade koja je već bila izračunata. Dobiveni rezultati pokazuju kako se

potrošnja energije svake energetski funkcionalne cjeline međusobno razlikuje prema

orijantaciji i lokaciji, te da vrijednost specifične godišnje potrošene energije svake energetski

funkcionalne cjeline nije jednaka istoj toj vrijednosti za cijelu zgradu. Zbog toga je zaključak

ovog diplomskog rada taj da bi se cijene energetski funkcionalnih cjelina prilikom najma i

kupnje trebale međusobno razlikovati te da vrijednost potrošene energije zgrade nije

referentna vrijednost za stanove unutar nje. Metodologija istraživanja obuhvaća proučavanje

literature navedene u ovome radu, proračun vrijednosti potrošene energije prema Algoritmu

za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje HRN EN ISO 13790 te prikupljanje i

obrada podataka dobivenih proračunom kako bi se došlo do zaključka.

SUMMARY In this thesis, an analysis of the energy consumption of energy-functional units in residential-

business building located in continental Croatia was conducted for the purpose of comparing

the energy consumption of the same ones depending on their location in the building and

orientation in order to determine differences in energy consumption and thus decrease /

increase price of rent or purchase. Also, a comparison of the specific annual energy needed

for heating of each energy functional unit with the specific annual energy required for heating

of the entire building, that has already been calculated, has been conducted. Results show that

the energy consumption of each energy functional unit is different depending on the

orientation and the location and that the value of the specific annual energy consumed by each

energy functional unit is not equal to the same value for the entire building. For this reason,

the conclusion of this graduate thesis is that the prices of energy functional units during lease

and purchase should differ in one another and that the value of the energy consumed by the



building is not a reference value for dwellings within it. The research methodology includes

the study of the literature listed in this paper, the calculation of the amount of energy

consumed according to the Algorithm for the calculation of the required energy for heating

and cooling HRN EN ISO 13790 and the collection and processing of the data obtained by the

calculation in order to reach a conclusion.



1. UVOD

Sektor zgradarstva jest posebno značajan kao potrošač energije jer u ukupnoj potrošnji

energije sudjeluje s oko 40% [1]. Modernim načinom života i povećanjem životnog standarda

postotak potrošnje energije u zgradama je u stalnom porastu najviše zahvaljujući sustavima za

hlađenje [2]. Na potrošnju energije u zgradi utječu različiti faktori poput lokacije zgrade

(klimatsko podneblje), vrste i namjene zgrade, karakteristika vanjske ovojnice, karakteristika

stolarije i vremenu gradnje [3]. Nadalje, na potrošnju energije utječe i orijentacija elemanata

pročelja i njihova zaštita od sunca, zrakopropusnost, zaklonjenost zgrade, površina i vrste

vanjskih zidova na pojedinoj strani svijeta, površina zidova prema negrijanim prostorima

(garaža, spremište, podrum, tavan), površina zidova prema grijanim prostorima (susjedni

stanovi), te površine, volumeni i karakteristike grijanih i negrijanih prostora. Isto tako,

prilikom proračuna potrošnje energije, uzima se u obzir postojanost ili nepostojanost

podruma, izvedba podova i stropova, rješenje toplinskih mostova u konstrukciji, primjena

obnovljivih izvora energije i u kojem udjelu te kakav je sustav grijanja prostora i zagrijavanja

tople vode.

Osnovni pojmovi za analizu potrošnje energije u zgradama su: toplinski gubitci i dobitci,

koeficijent prolaska topline, stupanj-dan grijanja te stupanj korisnog djelovanja [4].

Općenito se energetske potrebe zgrada mogu razmatrati kao: električna energija za rasvjetu i

za različite električne uređaje, električna energija za pogon dizala i za pogon motornih pogona

u sustavima ventilacije i klimatizacije, potrošna topla voda, toplinska energija za grijanje,

rashladna energija za hlađenje te sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu, kuhinju

i slično.

S osviještenjem ljudi i upravnih tijela o neobuzdanoj potrošnji energije te o utjecaju koje ona

ima na okoliš i ekonomiju uvodi se pojam energetske učinkovitosti. Glavni cilj energetske

učinkovitosti u zgradarstvu jest uspostava mehanizama koji će trajno smanjiti energetske

potrebe pri projektiranju, izgradnji i korištenju novih zgrada, kao i rekonstrukciji postojećih, a

da udobnost življenja ostane na istoj razini ili čak i većoj [4].

Jedna od mjera za dostizanje tog cilja jest uvođenje energetskog certifikata u zakonodavstvo

Republike Hrvatske čime se zgrade dijele u energetske razrede prema godišnjoj potrebnoj

toplinskoj energiji za grijanje. Time se donosi niz promjena u graditeljstvu koje imaju bitnu

ulogu u osmišljavanju modernog energetskog koncepta novih zgrada i osuvremenjivanju



postojećih zgrada. Također, na taj način se omogućuje značajno smanjenje energetske

potrošnje u sektoru zgradarstva.

Prvi energetski certifikati su postali obavezni 2008. godine za nove zgrade, dok je obavezno

posjedovanje energetskog certifikata za zgrade javnog sektora bilo do kraja 2015. godine.

Pravilnikom [5] je određeno da od 01.07.2013. certifikat moraju imati sve privatne i pravne

osobe koje prodaju ili iznajmljuju vlastite samostalne uporabne cjeline (stanove, urede).

Energetskim certifikatom se klasificiraju i ocjenjuju zgrade prema potrošnji energije te se

omogućuje usporedba građevina u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost

njihovih energetskih sustava te kvaliteta ovojnice zgrade, a prema prosječnoj potrošnji

energije, zgrada ili samostalna uporabna jedinica se svrstava u jedan od osam energetskih

razreda.

Energetski certifikat i potrošnja energije zgrade ili energetski funkcionalne cjeline uzimaju u

obzir samo fizikalne karakteristike zgrade, a time se dobiva teorijska potrošnja energije neke

stambene jedinice. Ljudsko ponašanje se ne može predvidjeti, pa tako ni izračunati u

programima koji služe za proračun potrošnje energije u zgradama, a ono uvelike utječe na

konačnu, stvarnu potrošenu energiju u nekoj samostalnoj uporabnoj cjelini (u kasnijim

poglavljima će se detaljnije opisati taj utjecaj). Uzimajući u obzir ove podatke, tema ovog

diplomskog rada jest utvrđivanje razlika u potrošnji energije te u ostalim sustavima i

podsustavima, za svaku samostalnu uporabnu jedinicu stambeno-poslovne zgrade ovisno o

lokaciji i orijentaciji tih jedinica u građevini. Također, opisana tema nameće još jedno pitanje

na koje će se odgovoriti u ovome radu, a to je pitanje vjerodostojnosti energetskog

certificiranja cjelokupne zgrade te može li korisnik/potrošač ili potencijalni kupac zaista znati

koliko troši energije u svojoj samostalnoj uporabnoj jedinici ako ima certifikat za cjelokupnu

zgradu. Nadalje, imajući energetski certifikat vlastite samostalne uporabne cjeline, nameće se

pitanje kolika je razlika između teorijske potrošene energije i stvarne (koja uzima u obzir

ljudsko ponašanje) te je li potrebno uvesti još jednu klasifikaciju potrošene energije koja bi u

obzir uzimala i ponašanje korisnika.

Stambeno-poslovna zgrada se sastoji od pet etaža ( podrum, prizemlje i tri kata). U sebi sadrži

dvadeset i četiri stana koji su raspoređeni na prvom, drugom i trećem katu (osam stanova po

katu). U prizemlju se nalazi poslovni prostor sa odvojenim ulazom od ostatka stambenog

dijela zgrade te zajednički prostor za stanare zgrade. Za potrebe ovog diplomskog rada, svaki

stan u zgradi je označen kao posebna energetski funkcionalna cjelina, kao i poslovni i

zajednički prostor u prizemlju, podrum i stubište. Pritom se pri proračunu potrebne energije za



grijanje i hlađenje, kako je označeno u Algoritmu [6], koristio način podjele zgrade u

nekoliko zona među kojima je razlika unutarnjih temperatura manje od 5°C zbog čega se ne

uzima u obzir izmjena topline između zona. Te proračunske zone se također nazivaju

energetski funkcionalne cjeline za koje se mjeri vlastita potrošnja energije i vode.



2. REGULATIVA VEZANA UZ PODRUČJE ENERGETSKOG

CERTIFICIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prošlo stoljeće je bilo stoljeće u kojem su se počeli ubrzavati procesi klimatskih promjena i

globalnog zatopljenja, a u 21. stoljeću se nastavljaju ti procesi s još većom brzinom. Zbog

osvještenja ljudi i politika država o tome problemu, 1997. godine se sastavlja Kyoto protokol

[7] koji potpisuju države te se time obvezuju na smanjenje stakliničkih plinova i ugljičnog

dioksida. Hrvatska je protokol potpisala 2007. godine kao jedna od 170 zemalja potpisnica.

Budući da je taj protokol bio samo početak razvitka regulativa vezanih za energetsku

učinkovitost, održivu gradnju i korištenje obnovljivih izvora energije, Europska unija usvaja

Direktivu o energetskom svojstvu zgrada 2002/91/EC [8] (EPBD-Energy Performance

Building Directive). Prilikom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te usklađivanja

hrvatskog zakonodavstva s europskim, jedna od vrlo bitnih stavki u području graditeljstva i

energetske učinkovitosti je bila uvođenje upravo te Direktive. Ona je nastala krajem 2002.

godine kao jedna od mjera za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije te je nametnula

obavezu štednje energije u zgradama budući da su zgrade vrlo veliki potrošači energije.

Najbitniji zahtjevi Direktive su uspostava minimalnih standarda energetske učinkovitosti,

uvođenje energetskog certificiranja zgrada te uspostava pravila za redovite inspekcije zgrada i

njihovih sustava. 2010. godine je ta direktiva preuređena i nadopunjena (Direktiva

2010/31/EU) [9] te je u njoj sektor graditeljstva dobio ključnu ulogu u energetskoj politici i

politici zaštite okoliša. U novoj Direktivi su uvedeni stroži zahtjevi vezani za energetska

svojstva zgrada. Također, ona od zemalja članica traži da pripreme nacionalne planove za

povećanje broja energetskih zgrada gotovo nulte energije, te da o tome redovito izvještavaju

Europsku komisiju.

Europska unija je 30.11.2016. godine izmijenila Direktivu 2010/31/EU sa najnovijim paketom

mjera vezanim za veće korištenje čiste energije i novih pametnih tehnologija pod nazivom

„Čista energije za sve Europljane“ (tzv. „Zimski“ paket) [10]. U njemu se Europska unija

obvezuje na smanjenje emisija CO2 za 40% do 2030. godine kao i otvaranje novih radnih

mjesta vezanih za energetsku održivost. U njemu se također ističu tri cilja, postizanje vrlo

ambicioznih energetskih ušteda, vodstvo na području obnovljivih izvora energije u svijetu te

pravedan odnos prema potrošačima. Korištenjem novih pametnih tehnologija, korisnici će

lakše kontrolirati vlastitu potrošnju energije u skladu s udobnosti življenja te će im se pružati



točnija informacija o potrošnji energije i njenim troškovima dok će energetski certifikati imati

tzv.“pametni“ indikator [11].

Republika Hrvatska implementirala je EU Direktivu 2002/91/EC o energetskim svojstvima

zgrada u zakonodavni okvir temeljem Akcijskog plana za implementaciju [12] usvojenog

2008. godine, kroz Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11)

[13] i Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) [14] te

nizom tehničkih propisa i pravilnika. Time se omogućilo uvođenje energetskog certificiranja

zgrada, postavili su se uvjeti stručnog osposobljavanja ljudi za provedbu istih i energetskih

pregleda zgrada, propisali su se minimalni zahtjevi za nove i postojeće zgrade te se uvela

metodologija proračuna energetskih svojstava zgrada [15].

Budući da je prije energetskog certificiranja zgrada potrebno provesti energetski pregled,

osnovni preduvjeti za početak energetske certifikacije zgrada su ostvareni 2009. godine, kada

je usvojena nacionalna Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada [16]. Tada je

propisan izgled i sadržaj energetskog certifikata, klasifikacija zgrada u energetske razrede i

metodologija izračuna. Također, propisano je za koje se zgrade energetski certifikat izdaje, a

koje su zgrade izuzete od obveze certificiranja, koje zgrade imaju obvezu javnog izlaganja

certifikata, koje su obveze investitora i vlasnika zgrade, način vođenja registra certifikata i

slično. Isto tako je bilo potrebno definirati uvjete i mjerila za osobe koje će se ovlastiti za

provođenje energetskih pregleda i energetske certifikacije zgrada, te program obrazovanja i

stručnog osposobljavanja.

U 2017. godini je na snazi niz zakona, pravilnika i tehničkih propisa kojima se regulira

područje energetske učinkovitosti, pa tako i energetskog certificiranja i pregleda zgrade. U

nastavku su opisane najvažnije regulative iz tog područja.

2.1 ZAKON O GRADNJI (NN 153/13, 20/17) Ovim se Zakonom regulira projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te

provedba upravnih postupaka radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima

koji reguliraju prostorno uređenje. Ovaj Zakon je bitan za područje energetske učinkovitosti i

energetskog certificiranja zgrada jer se u njemu definira njen značaj i utvrđuje se obvezna

energetska certifikacija zgrada. U članku 23. ovog Zakona pobliže se definiraju objekti za

koje se ne treba raditi energetski certifikat (poput zgrade koje se koriste za održavanje

vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti, privremene zgrade čiji je rok uporabe dvije godine ili

manje, industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim



energetskim potrebama, itd.) Nadalje, u Zakonu se uređuje sadržaj energetskog certifikata i

vijek njegovog važenja te provođenje energetskog pregleda zgrade. Njime se također

obvezuje na uštedu energije i toplinsku zaštitu tako da u odnosu na lokalne klimatske prilike

potrošnja energije bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u

građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti. Nadalje, njime se implementira

Direktiva 2010/31/EU [9] Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj

učinkovitosti zgrada.

2.2 ZAKON O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI ( NN 127/14)

Ovim se Zakonom [17] uređuje područje učinkovitog korištenja energije, donose se planovi

na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini (Nacionalni akcijski plan, Akcijski plan

energetske učinkovitosti, Godišnji plan energetske učinkovitosti) te se uređuju mjere i

obaveze energetske učinkovitosti itd. Nadalje, definiraju se obveze distributera i opskrbljivača

energije, a posebice djelatnost energetske usluge, utvrđivanje ušteda energije te prava

potrošača u primjeni mjera energetske učinkovitosti. Svrha ovoga Zakona jest ostvarivanje

ciljeva održivog energetskog razvoja: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog

sektora, poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, zadovoljavanje potreba potrošača energije i

ispunjavanje međunarodnih obaveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisije

stakleničkih plinova i to poticanjem mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima

potrošnje energije. U članku 18. ovog Zakona se regulira način obračuna potrošnje energije na

temelju stvarne potrošnje energije što će se pobliže analizirati u poglavlju Problematika

potrošnje energije cijele zgrade naspram pojedine energetski funkcionalne cjeline.

2.3 PRAVILNIK O OSOBAMA OVLAŠTENIM ZA ENERGETSKO

CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI PREGLED ZGRADE I REDOVITI

PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI

KLIMATIZACIJE U ZGRADI (NN 73/15)

Ovim se Pravilnikom [18] propisuje način davanja ovlaštenja osobama za provođenje

energetskog certificiranja, energetskog pregleda zgrade i redovitog pregleda sustava grijanja i

sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi. Također, propisuje se sadržaj i na koji način se

vodi registar ovlaštenih osoba za provođenje energetskog certificiranja, definiraju se uvjeti i

način davanja suglasnosti pravnim osobama za provođenje Programa izobrazbe, obveze i

popis nositelja istog programa, te naposljetku sadržaj i način provedbe Programa izobrazbe.



Ovim se Pravilnikom uspostavlja cjeloviti sustav ovlašćivanja osoba za provođenje

energetskog certificiranja, energetskog pregleda zgrade i redovitog pregleda sustava grijanja i

hlađenja u zgradi. Njime se također i utvrđuje sadržaj Programa izobrazbe osoba koje provode

energetsko certificiranje i ostale djelatnosti definirane Pravilnikom i sadržajem registra

ovlaštenih osoba. Ovim Pravilnikom se prenosi Direktiva 2010/31/EU u dijelu koji se odnosi

na obvezu osiguranja stručnjaka za provedbu energetskog certificiranja zgrade i redovite

preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi.

2.4 PRAVILNIK O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM

CERTIFICIRANJU (NN 48/14, 150/14, 133/15, 22/16, 49/16,

17/17) Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju [5] propisuje način i

uvjete provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitog pregleda sustava grijanja i sustava

hlađenja u zgradi, sadržaj izvješća o tim pregledima, način energetskog certificiranja, sadržaj i

izgled energetskog certifikata i kriterije za zgrade s malim energetskim potrebama, način

gospodarenja energijom u zgradama koje troše energiju i vodu, utvrđivanje mjera poboljšanja

energetske učinkovitosti i njihove isplativosti. Ovim Pravilnikom se implementira dio

Direktive o energetskom svojstvu zgrada 2002/91/EC u kojem su propisane obaveze vlasnika

zgrade ili samostalne uporabne jedinice prilikom prodaje ili iznajmljivanja. Vlasnik zgrade ili

samostalne uporabne jedinice je dužan izraditi energetski certifikat te ga predočiti kupcu ili

najmoprimcu.

Prema člancima iz Pravilnika, energetski certifikat se izdaje za višestambene zgrade (za koje

se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski

certifikat), obiteljske kuće, uredske zgrade, zgrade za obrazovanje, bolnice, hotele i restorane,

sportske dvorane te ostale nestambene zgrade koje se griju na temperaturi od 18 stupnjeva

Celzijusa i više. Takvi objekti se klasificiraju u energetske razrede od A+ do G, s tim da A+

označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred [5].

U članku 21. Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju,

energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu, ali se može izdati za dio zgrade (ako se radi o

zgradi sa više zona) ili za samostalnu uporabnu cjelinu zgrade koja ima poseban uređaj za

mjerenje potrošnje energije. Ako vlasnik samostalne uporabne cjeline zgrade naruči izradu

energetskog certifikata, a ako zgrada u kojoj se nalazi ta samostalna uporabna cjelina ima

važeći energetski certifikat za cijelu građevinu, tada je važeći energetski certifikat onaj koji je

izdan za tu samostalnu uporabnu cjelinu zgrade (stan, apartman).



2.5 TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I

TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA (NN 128/15)

Ovim se Tehničkim propisom [19] propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe

energije i toplinske zaštite građevnog dijela zgrade, tehničkih sustava grijanja, ventilacije,

hlađenja, pripreme potrošne tople vode i rasvjete koje treba ispuniti prilikom projektiranja i

građenja novih zgrada, te tijekom uporabe zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu

od 12°C. Nadalje, tim Propisom se definiraju tehnički zahtjevi koje treba ispuniti prilikom

projektiranja rekonstrukcije i veće rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na

temperaturu višu od 12°C. Također, definiraju se ostali tehnički zahtjevi za racionalnu

uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama, sadržaj projekta zgrade, sadržaj Iskaznice

energetskih svojstava zgrade te održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i

toplinsku zaštitu. Ovim se propisom implementira Direktiva 2010/31/EU Europskog

parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada u dijelu koji se

odnosi na propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojećih

zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije i veće rekonstrukcije, minimalne zahtjeve na

dijelove zgrade koji čine ovojnicu zgrade i tehničkih sustava zgrada kada se ugrađuju,

zamjenjuju ili moderniziraju i potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i ekonomske

primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade i kod veće

rekonstrukcije postojećih zgrada.

Uz navedene zakone, pravilnike i tehničke propise, još neki od propisa iz područja energetske

učinkovitosti i energetskog certificiranja i pregleda zgrada su Pravilnik o kontroli energetskog

certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili

klimatizacije u zgradi (NN 73/15) [20], Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja potvrde

osobama iz država ugovornica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru za pružanje

usluge energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u Republici Hrvatskoj te

priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za pružanje usluga energetskog certificiranja i

energetskog pregleda zgrade (NN 77/15) [21], te ostali akti poput već spomenute

Metodologije provođenja energetskog pregleda građevina [16] itd.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_73_1391.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_77_1471.html

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=34395



3. PROBLEMATIKA POTROŠNJE ENERGIJE CIJELE ZGRADE

NASPRAM POJEDINE ENERGETSKI FUNKCIONALNE CJELINE

Sektor zgradarstva je jedan od glavnih protagonista u problemima okoliša zbog korištenja

neobnovljivih izvora energije te velike potrošnje energije za vrijeme životnog vijeka zgrade.

Razni izvori imaju različite podatke o tome koliko posto ukupne energije otpada na zgrade, ali

se svi podatci okreću oko brojke 41% [8], sa grijanjem i hlađenjem prostora kao najvećim

pojedinačnim potrošačem energije. Kako bi se očuvao okoliš te poboljšala učinkovitost

uporabe energije, između ostalih, Europska unija uvodi Direktivu 2002/91/EC o energetskom

svojstvu zgrada (Energy Performance Building Direktive EPBD) kao temeljni zakonodavni

dokument kojim se propisuje i obavezno označavanje energetske učinkovitosti postojećih

stanova i zgrada, kao i novih stambenih objekata.

U energetskim certifikatima se prikazuje godišnja potrošnja energije zgrade po kvadratnom

metru zgrade na temelju njenih karakteristika (vanjske ovojnice zgrade, sustava grijanja i

hlađenja, klimatskom podneblju) [1]. Koristeći algoritam za proračun potrošnje energije,

dobiva se predviđena/teorijska vrijednost konzumirane energije u zgradi ili samostalnoj

uporabnoj jedinici preko koje se ista stavlja u jedan od energetskih razreda (A/A+ kao najbolji

do G kao najlošiji) [22]. Budući da bolji razred cjelokupne zgrade treba dovesti do manjih

računa za grijanje i hlađenje svih uporabnih jedinica unutar nje, najpouzdaniji podatak vezan

za potrošnju energije u zgradi/stanu jest račun za potrošenu energiju. Očekivano je da

poboljšanjem ovojnice zgrade i sustava klimatizacije i grijanja taj račun bude niži.

Prilikom gradnje novih zgrada, kao što je stambeno-poslovna zgrada obrađena u ovome

diplomskom radu, energetski certifikat za cijelu zgradu se izdaje nakon što je ona sagrađena, a

prije puštanja u pogon i izdavanja uporabne dozvole. Kupci prilikom kupnje dobivaju na uvid

energetski certifikat koji pokazuje potrošnju energije kvadrata zgrade koji bi trebao biti isti

stvarnoj potrošnji energije kvadrata stana za referentne klimatske uvjete zgrade.

Na temelju rezultata istraživanja, navedenih u ovom poglavlju, koji uspoređuju teorijsku

potrošnju energije sa stvarnom (dobivenom računom) po metru kvadratnom uočavaju se vrlo

velike razlike koje su najbolji i najlakši pokazatelj raskoraka tih vrijednosti.

Raznim istraživanjima koji će se kasnije navesti i opisati, došlo se do zaključka kako

energetski razred nije objektivan pokazatelj stvarne potrošene energije u stanu/zgradi. U

nekim istraživanjima su razlike tih dviju energija vrlo velike. Postavlja se pitanje što je uzrok

razlika u predviđenoj i stvarnoj potrošenoj energiji zgrade?



U radu “Energy labels in Dutch dwellings –their actual energy consumption and implications

for reduction targets” [23], kao jedan od glavnih uzroka raskoraka vrijednosti predviđene i

stvarne potrošene energije se smatra to što se prilikom proračuna energije preko algoritma u

obzir ne uzima stambeno korištenje. Prema tome, mogu se očekivati velike razlike u potrošnji

energije u sličnim stambenim jedinicama ovisno o broju stanara te njihovom životnom stilu.

U istom radu se spominju istraživanja nekih drugih znanstvenika u vezi tih istih razlika te se

navodi kako su Guerra Santin i Itard [24] uspoređivali stvarnu i očekivanu potrošnju energije

za 248 stanova u Nizozemskoj, izgrađenih nakon 1996. godine. U energetski neučinkovitim

zgradama s razredima energetskih certifikata E, F i G, stvarna potrošnja energije za grijanje je

bila upola manja od očekivane, dok za zgrade koje su označene kao energetski učinkovite,

stvarna i očekivana potrošnja energije za grijanje je bila puno sličnija. Slika 1. preuzeta iz

ovog članka prikazuje ove rezultate za nekoliko slučajno odabranih stanova koji su

sudjelovali u istraživanju.

Slika 1. Stvarna i očekivana potrošnja energije za odabrane stanove [24]

Nadalje, ističu se rezultati još nekih studija poput još jedne napravljene u Nizozemskoj [25] u

kojoj se ispostavilo da je teorijska potrošnja energije veća od stvarne za sve energetske

razrede. Na slici 2. je prikazan rezultat te studije u kojoj su usporedili razrede energetskog

certifikata sa tzv. „faktorom grijanja“ (količnik stvarne i teorijske potrošnje energije). Ako je

„faktor grijanja“ manji od 1, onda je stvarna potrošnja energije manja od teorijske.



Slika 2. Usporedba energetskog razreda i tzv.”faktora grijanja” [25]

U još jednoj studiji [26] stvarna i teorijska potrošnja energije u 923 francuskih stanova jest

dovela do sličnih zaključaka kao što je to prikazano na slici 3. Ovdje je uspoređena teorijska

godišnja potrošnja energije i procijenjena potrošnja energije iz dobivenih računa. Crvena

točkasta linija predstavlja teorijsku potrošenu energiju dok je puna plava linija stvarna

potrošena energija.

Slika 3. Usporedba teorijske i stvarne potrošene energije [26]

Autori članka [23] ukazuju na činjenicu da teorijska potrošnja energije teži ka tome da bude

precijenjena kada se gledaju prosječni ili energetski neučinkovitiji stanovi, te teži da bude

podcijenjena prilikom promatranja novih i energetski obnovljenih stanova. U istraživanju

provedenom u Nizozemskoj, predviđena potrošnja plina u svakom energetskom razredu se

uspoređivala sa stvarnom potrošnjom plina svakog stana. Za najbolje energetske razrede,

potrošnja plina je bila podcijenjena, dok je za najlošije razrede precijenjena tj. što je gori bio



razred energetske učinkovitosti, to je bila veća teorijska precijenjenost potrošnje energije.

Primjer je G razred u kojem je stvarna potrošnja plina bila upola manja od teorijske. Kao

jedan od razloga zašto je došlo do razlike smatra se broj stanara u stanu i njihov životni stil.

Prilikom promatranja primarne energije i emisije CO2 prema razredima energetske

učinkovitosti, korisnici u stanovima razreda od A do D mogu očekivati veću potrošnju

energije od one iskazane na certifikatu što je djelomično posljedica veće potrošnje plina te

zbog toga što se kućanski aparati ne uzimaju u obzir prilikom certificiranja. Prema rezultatima

istraživanja, razlika teorijske potrošnje energije između razreda A i G je mnogo veća nego

kod stvarne potrošnje, dok razredi od E do G konzumiraju sličnu količinu primarne energije,

iako su tehničke karakteristike razreda E puno bolje nego u G. Teorijska primarna potrošnja

energije u razredu A je 70.2% manja od one u G, ali je stvarna samo 27.8% manja od G.

U radu „Buildings dont use energy: People do” [27] traži se odgovor na pitanje koliko je

bitno na koji način koristimo zgradu. Autori smatraju da je ponašanje potrošača/korisnika

važan dio socijalno-tehnološkog sustava koji utječe na potrošnju energije u zgradi te navode

rezultate nekih istraživanja koji pokazuju da jedna polovina energije konzumirane u zgradi

odlazi na karakteristike zgrade i opremu, dok potrošači i njihovo ponašanje konzumira ostatak

energije.

Korisnici zgrada su najviše odgovorni na potrošnju energije u zgradi i najveći su razlog

nesrazmjera između očekivane i stvarne potrošene energije jer se ponašaju mnogo

kompleksnije nego što to arhitekti i građevinari predviđaju (otvaraju prozore, ostavljaju vrata

otvorena, samo ljudsko tijelo proizvodi toplinu, imaju plazma ekrane itd.)

Članak “The gap between predicted and measured energy performance of buildings: A

framework for investigation” [28] se isto tako bavi raskorakom između teorijske i stvarne

konzumirane energije u zgradama i stanovima. Navode podatak kako je ponekad stvarna

potrošena energija čak 2.5 puta veća od teorijske [28]. Literatura koja se bavi razlikama u

predviđenoj i stvarnoj potrošnji energije proučava tri korijena tog problema. Problemi koji se

odnose na arhitektonsko projektiranje, problemi koji se odnose na izvedbu te problemi vezani

za operativno stanje zgrade. Arhitektonsko projektiranje može dovesti do lošeg rješenja

detalja (rezultat su toplinski mostovi), ponekad arhitekti ne mogu predvidjeti kako će se

pojedina zgrada koristiti tijekom svog životnog vijeka (prenamjena) te loša komunikacija

klijenta i arhitekta može dovesti do raskoraka vrijednosti. Također, problem se može pojaviti i

prilikom modeliranja zgrade te uvođenjem velikih i kompleksnih sustava u zgradu. U fazi



izvedbe izgradnja može biti lošija od one predviđene projektom. Razlozi mogu biti ušteda na

materijalima, greške u izolaciji itd. Nakon izgradnje zgrade, operativno stanje uvelike utječe

na razliku u predviđenoj i stvarnoj potrošnji energije. Ponašanje korisnika jest najčešće

potpuno drugačije od onog predviđenog projektom, što se navodi kao najvažniji uzrok

raskoraka vrijednosti.

Autori članka smatraju da su rješenja za smanjenje tih razlika uglavnom općenita: otvorena

komunikacija između arhitekta i klijenta, rješavanje detalja na način da se ne ostavlja mjesta

pogrešci prilikom izgradnje, izbjegavanje kompleksnih tehnoloških rješenja itd..

Na prethodni članak se nadovezuje studija „The gap between simulated and measured energy

performance: a case study across six identical new-build flats in the UK “ [29] u kojoj autori

smatraju da raskorak vrijednosti predviđene i stvarne potrošene energije dovodi i do

nepovjerenja prema stručnjacima uključenima u izgradnju zgrada. Razlozi raskoraka

vrijednosti su identični kao oni navedeni u [28]. Rezultat analize stanova u Ujedinjenom

Kraljevstvu daje podatak da je potrošnja plina proračunata za određeni stan manja od stvarne

potrošnje plina što je prvi takav zabilježen slučaj u literaturi budući da je predviđena godišnja

potrošnja plina bila 1.7 puta veća od stvarne [29]. Kada se uspoređivalo 6 identičnih stanova,

raskorak je bio između 1.1 i 2.3 puta veći [29]. To možda znači da software-i teško mogu

predvidjeti stvarnu potrošnju energije u niskoenergetskim stanovima te zbog toga rađe

precjenjuju energiju koja je potrebna. Ovo ukazuje i na to da na raskorak utječu i stanari i

njihov broj u stanu te mogući defekti na zgradi nastali u vrijeme izgradnje.

Prilikom proračuna predviđene godišnje potrošnje energije, software je podcijenio potrošnju,

tako da je očekivana potrošnja manja od stvarne (0.5-0.8 puta).

U radu “Application of energy rating methods to the existing building stock: Analysis of some

residential buildings in Turin” [1] navode dva osnovna principa proračuna potrošnje energije:

izračunata potrošnja energije (temeljena na kalkulacijama) i mjerena potrošnja energije (u

operativnom stanju zgrade). Budući da energetsko certificiranje zgrada zahtjeva metodu koja

je primjenjiva i na nove i na stare zgrade, više se usmjerava na karakteristike zgrade nego na

njihovo upravljanje. Analizom rezidencijalnih objekata u Torinu, izračunata potrošnja

energije uvijek daje veću vrijednost potrebne energiju neke zgrade kada postoji sustav

centralnog grijanja. Ali isto tako, daje manju vrijednost potrebne energije ako postoji

individualni sustav grijanja.



Kako postoji razlika između teorijske i stvarne potrošene energije u zgradi ili stanu, tako

postoji razlika u teorijskoj potrošenoj energiji svakog stana unutar neke zgrade (iako imaju isti

energetski razred). U ovome diplomskom radu se uspoređuje predviđena/teorijska potrošnja

energije svake zone (energetski funkcionalne cjeline) unutar stambeno-poslovne zgrade

međusobno, ali i sa teorijskom potrošenom energijom cjelokupne zgrade.

Cilj jest ustvrditi razlike u potrošnji energije pojedinih zona (energetski funkcionalnih cjelina)

međusobno ovisno o orijentaciji i lokaciji u zgradi i u odnosu na potrošnju energije

cjelokupne stambeno-poslovne zgrade.

Orijentacija utječe na potrošenu energiju samostalne funkcionalne cjeline ponajviše zbog

solarnih dobitaka i gubitaka (povoljnija orijentacija ima veće solarne dobitke), dok lokacija

utječe na potrošnju energije preko faktora oblika. Energetski funkcionalne cjeline s

povoljnijim faktorom oblika imaju manje oplošje prema vanjskim i negrijanim prostorima što

dovodi do manje potrošnje energije za grijanje/hlađenje. Manja oplošja prema vanjskim i

negrijanim prostorima imaju jedinice na drugom katu (između prvog i trećeg-posljednjeg

kata) čime se potkrijepljuje prethodna tvrdnja i dovodi u izravnu vezu lokaciju stana i faktor

oblika stana.

Također, rezultatima proračuna i zaključcima će se pokušati odgovoriti na pitanje

vjerodostojnosti energetskog certifikata i potrošene energije iskazane u njemu. Pritom se

postavlja hipoteza koja će se na kraju rada pokazati točnom ili netočnom: očekivana potrošnja

energije pojedine energetski funkcionalne cjeline unutar stambeno-poslovne zgrade značajno

odstupa od očekivane potrošnje energije u cjelokupnoj zgradi.

4. POSTUPAK PRORAČUNA ENERGETSKE BILANCE ZGRADE PREMA

NORMAMA

4.1 ENERGETSKA BILANCA ZGRADE

Potrošnja energije u zgradi ovisi o karakteristikama same zgrade tj. o njezinom obliku i

konstrukcijskim materijalima, o karakteristikama energetskih sustava u njoj tj. sustava

grijanja, električnih uređaja i rasvjete, ali i o klimatskim uvjetima podneblja gdje se zgrada

nalazi. Također, zgrada osim gubitaka energije ima i unutarnje toplinske dobitke (ljudi,

uređaji, rasvjeta) te toplinske dobitke od Sunčeva zračenja. Zbog toga se uvodi pojam

energetske (toplinske) bilance. Energetska bilanca zgrade podrazumijeva sve energetske

gubitke i dobitke zgrade tj. razmatramo koliko je energije potrebno da bi se zadovoljile



toplinske potrebe zgrade. Sve dok toplinski dobitci pokrivaju toplinske gubitke energije,

zgrada će biti ugodna za stanovanje odnosno u njoj će se održavati željeni uvjeti toplinske

ugodnosti [4].

Zbog toga vrijedi jednakost: energetski dobici = energetski gubici. Pod energetske dobitke

ulazi energija sustava za grijanje, unutarnji toplinski dobici i toplinski dobici od sunca, a pod

gubitke spadaju transmisijski gubici, ventilacijski gubici i gubici sustava grijanja.

Transmisijski gubitci topline nastaju prolazom (transmisijom) topline kroz elemente ovojnice

zgrade te takvi gubitci ovise o konstrukcijskim elementima zgrade, debljini toplinske zaštite

na zidovima, prozorima i vratima. Njima se pribrojavaju ventilacijski gubitci koji nastaju

zbog provjetravanja. Oni se određuju na temelju potrebnog broja izmjena zraka, koje su

propisane normama HRN 832:2000 i HRN EN 832/AC:2004.[4] Energija koju je potrebno

osigurati iz sustava grijanja (korisna energija Qk) za zagrijavanje zgrade jednaka je:

Qk = Qtrans + Qvent −Qin –Qsun.

Iza pojma energetske bilance nalazi se osnovna ideja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a

to je smanjenje potrebne energije sustava grijanja i njenih gubitaka na najmanju moguću

mjeru, a da se pri tome ne narušava toplinska ugodnost u prostoru.

4.2 NORMA HRN EN ISO 13790

Metodologija koja se koristi prilikom proračuna predviđene potrošnje energije za grijanje i

hlađenje te primarne energije je dana u HRN EN ISO 13790[6]. Taj algoritam predstavlja

skup metoda proračuna prema sezoni, mjesecu ili satu potrošene energije za grijanje ili

hlađenje u zgradi. Metodologija proračuna se temelji na energetskoj bilanci zgrade.

Glavni ulazni podatci su: transmisijska i ventilacijska svojstva, unutarnji dobitci energije,

podatci o klimi, opis zgrade i njegovih svojstava, podatci vezani za grijanje, hlađenje, toplu

vodu, ventilaciju i sustav osvjetljenja, gubitci energije, zrakopropusnost itd.

Glavni izlazni podatci su: potrebna godišnja energija za grijanje i hlađenje, vrijeme trajanja

sezone grijanja i hlađenja, mjesečne vrijednosti potrebne i korištene energije, mjesečne

vrijednosti glavnih elemenata energetske bilance poput gubitaka topline transmisijom i

ventilacijom, unutarnji dobitci topline, solarni dobitci topline.

U toj normi postoje tri pristupa proračunu potrošnje energije za grijanje i hlađenje s obzirom

na vremenski korak proračuna:

- kvazistacionarni proračun na bazi sezonskih vrijednosti

- kvazistacionarni proračun na bazi mjesečnih vrijednosti



- dinamički proračun s vremenskim korakom od jednog sata ili kraćim

Prilikom proračuna potrebne energije za grijanje i hlađenje u analiziranoj stambeno-poslovnoj

zgradi korištena je satna metoda proračuna. Prilikom proračuna energije za grijanje i hlađenje

sustava, potrebno je znati meteorološke podatke, podatke o mikroklimi u zgradi i podatke o

zgradi.

4.2.1 KLIMATSKI PODATCI

Energetski razredi iskazuju se za referentne klimatske podatke (prema podacima iz pravilnika

koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada). Referentni klimatski podaci određuju se

posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. Za

gradove i mjesta koji imaju 2200 i više stupanj dana grijanja godišnje, proračun energetskih

potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Kontinentalnu Hrvatsku. Za

gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje, proračun

energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Primorsku

Hrvatsku. Zgrada koja se proučava u ovome radu se nalazi u kontinentalnoj Hrvatskoj

(Zagreb) tako da se proračun provodi prema klimatskim podatcima za Kontinentalni dio

Hrvatske (Pogreška! Izvor reference nije pronađen.).

Tabela 1 Referentni klimatski podatci

Mjesec ,c m

Kontinentalna Hrvatska Primorska Hrvatska

I -0,6 6,6

II 2,2 7,5

III 6,5 9,9

IV 11,2 13,4

V 15,9 18

VI 19,2 21,6

VII 21,1 24,5

VIII 20,1 24

IX 16,4 20,5

X 11,1 16,2

XI 5,6 11,6

XII 0,9 7,9

God. 10,8 15,1



4.2.2 PODATCI O ZGRADI

Podatci o zgradi su [19]:

A – oplošje grijanog dijela zgrade (m2)

Af – površina kondicionirane zone zgrade s vanjskim dimenzijama (m2)

AK – ploština korisne površine zgrade (m2)

Ve - obujam grijanog dijela zgrade (m3)

V – obujam grijanog dijela zraka (m3)

f – udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja.

4.2.3 ENERGETSKI RAZRED

Prema [30] energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade koji se

izražava preko godišnje isporučene energije za referentne klime koja za stambene zgrade

uključuje energiju za grijanje, hlađenje, pripremu potrošne tople vode i ventilaciju, a za

nestambene zgrade uključuje energiju za grijanje, hlađenje, pripremu potrošne tople vode,

ventilaciju i rasvjetu. U tabeli 2. su prikazani energetski razredi za stambene zgrade i uredske

prostore u kontinentalnoj Hrvatskoj budući da je analizirana stambeno-poslovna zgrada

smještena u Zagrebu. Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu

zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj isporučenoj energiji Edel izraženoj u

kWh/m²a (Pogreška! Izvor reference nije pronađen.).

Tabela 2 Energetski razredi i njihove specifične godišnje isporučene energije [30]

Edel(kWh/m2a)

ENERGETSKI RAZRED STAMBENI PROSTOR UREDSKI PROSTOR

A+ ≤45 ≤20

A ≤65 ≤30

B ≤80 ≤40

C ≤165 ≤120

D ≤250 ≤195

E ≤310 ≤245

F ≤370 ≤290

G >370 >290

4.2.4 PRORAČUNSKE ZONE I ENERGETSKI FUNKCIONALNA CJELINA (ETC)

Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje je prema normi HRN EN ISO 13790 moguć

na tri načina. Prvi način je da zgradu tretiramo kao jednu cjelinu za koju dobivamo cjelokupni

energetski certifikat, drugi način je da zgradu podijelimo u nekoliko zona, među kojima je



razlika unutarnjih temperatura ≥5°C, pa se izmjena topline između zona uzima u obzir. Treći

način, koji se koristio pri proračunu potrebne energije za grijanje i hlađenje u stambeno-

poslovnoj zgradi koja je analizirana u ovome radu, jest podjela zgrade u nekoliko zona, među

kojima je razlika unutarnjih temperatura <5°C, pa se izmjena topline između samih zona ne

uzima u obzir. Za svaku proračunsku zonu odvojeno se računa potrebna energija te se za

svaku zonu zasebno izdaje energetski certifikat. Te proračunske zone se još nazivaju

energetski funkcionalne cjeline (ETC) koje predstavljaju odvojena funkcionalna područja za

koje je moguće mjeriti pripadajuću potrošnju energije i vode te parametre koji utječu na

potrošnju [31]. Razlog određivanja pojma energetski funkcionalne cjeline jest točno

određivanje bilance stvarne potrošnje energije i vode po energentu. U stambeno-poslovnoj

zgradi proučenoj u svrhu ovog diplomskog rada, energetski funkcionalne cjeline su stanovi,

hodnici, podrum, prizemlje itd. te su u njima instalirana individualna pojedinačna brojila za

potrošnju energije i vodu.

U tabeli 3 su prikazane unutarnje proračunske temperature zona, među kojima se nalaze

prosječne temperature za stambene zgrade i za poslovne prostore u sezoni grijanja i hlađenja

za kontinentalnu Hrvatsku (Pogreška! Izvor reference nije pronađen.) [6]. Analizirana

stambeno-poslovna zgrada je podijeljena na 31 zonu. Većina zona spada u stambenu

namjenu, dok je manji dio (poslovni) nestambena namjena. Zone se međusobno razlikuju po

orijentaciji (sjever, jug, istok, zapad), po lokaciji tj. katnosti (podrum, prizemlje, 1.,2.,3. Kat,

krov), po veličini (površini), prema broju otvora (prozora, balkonskih vrata, ulaznih vrata), te

prema graničenju s ostalim proračunskim zonama.

Tabela 3 Unutarnje proračunske temperature zona [6]

Vrsta prostora Sezona grijanja-

zima int,

OC

Kontinentalna Hrvatska- sezona

hlađenja int,

oC

Primorska Hrvatska- sezona

hlađenja int,

oC

Obiteljske kuće 20 22 24

Stambene zgrade 20 22 24

Uredske, administrativne i druge poslovne

zgrade

20 22 24

Školske, fakultetske zgrade i obrazovne

ustanove

20 22 24

Vrtići 22 22 24

Knjižnice - prostorije za čitanje

20 22 24

Knjižnice - prostorije s policama

20 22 24



Bolnice i zgrade za rehabilitaciju

22 22 24

Hoteli, moteli i sl. 20 22 24

Muzeji 20 22 24

Ostale zgrade sa stalnim radom (kolodvori i sl.)

20 22 24

Robne kuće, trgovački centri, trgovine

20 22 24

Sportske zgrade 18 22 24

Radionice i proizvodne hale

18 22 24

Kongresni centri 20 22 24

Kazališta i kina 20 22 24

Kantine 20 22 24

4.2.5 OTVORI

U ukupnim transmisijskim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo, prozorski okviri,

punjenje između slojeva stakla, postojanje premaza na staklu kao i spojevi prozorskog okvira

i stakla. Prozorski okviri, neovisno o vrsti materijala od kojeg se izrađuju, moraju osigurati

dobro brtvljenje, prekinuti toplinski most u profilu, jednostavno otvaranje i nizak koeficijent

prolaska topline. Stakla se danas izrađuju kao izolacijska stakla, dvoslojna ili troslojna, s

različitim plinovitim punjenjem ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike.

Debljina stakla vrlo malo utječe na koeficijent prolaska topline Uw prozora, ali ga zato

upotreba premaza niske emisije (Low-e premaz) značajno smanjuje, dok na smanjenje Uw

prozora najznačajnije utječe postojanje punjenja međuprostora prozorskih stakala s nekim od

plemenitih plinova (argon i kripton).

U analiziranoj stambeno-poslovnoj zgradi uzete su sljedeće vrste otvora. Prozori, balkonska

vrata te vrata unutar zajedničkih prostorija su PVC, dok su ulazna vrata u stanove napravljena

od drveta. Prozori i balkonska vrata imaju trostrukoizolirajuće staklo s dva low –e premaza. U

tabeli 4 su prikazane pretpostavljene vrijednosti koeficijenata prolaska topline ugrađenih

otvora ovisno o materijalu okvira i vrsti ostakljenja (

).

Tabela 4 Pretpostavljene vrijednosti koeficijenata prolaska ugrađenih otvora W/m2K [6]

VRSTA OTVORA/ Materijal

OKVIR Vrsta ostakljenja

do 1970. god. do 1987. god. do 2006. god. od 2006. god.

PROZORI

1 - struko

ostakljenje

2x 1 - struko ostakljenje (4

mm), 2 doproznika d=

30 cm bez brtvljenja

2 - struko obično ostakljenje bez

brtvljenja. Razmak međuprostora zraka 6-8 mm; 8-10 mm;

10-16 mm.

3 - struko obično

ostakljenje bez brtvljenja

(4/6-8/4/6-8/4 mm)

2-struko izolacijsko staklo (4/10-16/4 mm) i

2-strukim brtvljenjem

2-struko izolacijsko staklo (4/10-16/4 mm)

s plinovitim punjenjem LowE premazom i 3-

strukim brtvljenjem

3-struko izolacijsko staklo (4/16/4/16/4

mm) s plinovitim punjenjem LowE premazom i 3-

strukim brtvljenjem

d (cm) U (W/m²K) 5,7 5,7 3,4 2,3 2,4-2,1 1,1 0,7-0,5

Drveni okviri 5-7 2,9-2,4 5,2 3,6 3,1; 3,0; 2,9 2,6 2,2-2,0 1,6-1,1 1,1

Drveni okviri (krilo na krilo)

7,0 2,4 - 2,7 - - - - -

Drvo aluminij s poliuretanom 4,00 cm

11,0 0,5 - - - - - 1,3 0,9

Metalni okvir bez prekinutog toplinskog

mosta 5,0 5,9 5,9 3,1 4,0 3,2 - - -

Metalni okvir s prekinutim toplinskog

mosta 5,0 3,4 5,9 2,7 3,2 2,6 2,6 1,7 1,4

PVC okvir 5-8 2,2-2,0

- - - - - 1,4 1,0-1,8 10 1,4

Šuplji i stakleni elementi

3,5

Drvena i plastična

3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 2,5-2,0 0,9

Metalna bez topl.izolacije

5,9 5,9 5,9 5,9

Metalna s toplinskom izolacijom

5,0 5,0 5,0

Unutarnja drvena vrata

2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0

4.2.6 PRORAČUN GODIŠNJE POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE Qh,nd

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje Qh,nd jest računski određena količina topline

koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje

projektne temperature tijekom razdoblja grijanja zgrade[6]. Ulazni podatci za proračun takve

energije su klimatski podatci, proračunski parametri, podatci o zgradi te podatci o

termotehničkim sustavima.

Kao izlazne podatke prema HRN EN ISO 13790[6] dobivamo mjesečne podatke za svaku

zonu i ukupne sezonske podatke vezane za režim grijanja i režim hlađenja. Pod režimom

grijanja su transmisijski toplinski gubici, ventilacijski toplinski gubici, unutarnji toplinski

dobici (ljudi, rasvjeta, uređaji), ukupni toplinski dobici od sunčeva zračenja, faktor

iskorištenja toplinskih dobitaka za grijanje, broj dana grijanja u mjesecu/godini te potrebna

toplinska energija za grijanje svedena na grijani prostor. U režim hlađenja ulaze ukupna

izmijenjena toplina transmisijom, ukupna izmijenjena toplina ventilacijom, unutarnji toplinski

dobici (ljudi, rasvjeta, uređaji), ukupni toplinski dobici od sunčeva zračenja, faktor

iskorištenja toplinskih gubitaka za hlađenje, broj dana hlađenja u mjesecu/godini te potrebna

toplinska energija za hlađenje svedena na hlađeni prostor.

Analizirana zgrada se dijeli na stambeni i nestambeni (poslovni) dio zbog čega ima različite

izračune satnih, mjesečnih i godišnjih vrijednosti toplinske energije za grijanje.

U stambenom dijelu (stanovi, zajedničke prostorije, podrum) rade sustavi s kontinuiranim

radom (bez prekida tijekom noći i/ili vikenda) čija je toplinska energije za grijanje zgrade

(zone) pri kontinuiranom radu u i-tom mjesecu

, , , , , ,H nd cont m H ht H gn H gnQ Q Q (kWh);

QH,ht – uk. toplinski gubici zgrade u prorač. periodu prema vanjskom okolišu, [kWh]

QH,gn – ukupni toplinski dobici zgrade u proračunskom periodu, [kWh]

ηH,gn – bezdimenzijski faktor iskorištenja toplinskih dobitaka za grijanje, [-]

Ukupna toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu u periodu

grijanja[6]:

, ,, , , , , , ,

,

H m iH nd cont a H nd cont m i

m ii

LQ Q

d (kWh);

gdje su:



dm,i – ukupan broj dana u i-tom mjesecu (d/mj);

LH,m,i – broj dana rada sustava grijanja u i-tom mjesecu (d/mj).

U poslovnom dijelu zgrade rade sustavi s prekidima grijanja tj. sustavi s kraćim prekidima

(dnevni/noćni režim). Njihova potrebna toplinska energija za grijanje zgrade/zone u i-tom

mjesecu je[6]:

, ,, ,int , , , , , ,

,

0, , , ,

, , min ,

, , max

1 (1 )

( )

( ) 1

H m iH nd erm H red i H nd con m i

m i

H red i H red H H hr

H red i H hr

H red i

LQ a Q

d

a b f

a f

a

bH,red – iskustveni korelacijski faktor (3)

Q - ukupna toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom radu u

periodu grijanja (kWh/a)

a H,red,i - redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju u i-tom mjesecu (-).

fH,hr – vremenski udio broja sati pogona s projektnom unutarnjom temperaturom grijanja kao

dio od jednog tjedna

Ukupna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom radu u periodu

grijanja[6]:

, ,, , , , , , , ,

,

H m iH nd a H red i H nd cont m i

m ii

LQ Q

d (kWh);

Gdje su:

H,red,i - redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju u i-tom mjesecu (-).

dm,i – ukupan broj dana u i-tom mjesecu (d/mj);

LH,m,i – broj dana rada sustava grijanja u i-tom mjesecu (d/mj).

U tabeli 5 je prikazano vrijeme rada sustava grijanja/hlađenja za nestambene zgrade. Uredske,

administrativne i druge poslovne zgrade, prema priloženoj slici, griju pet puta tjedno po

trinaest sati dnevno što je velika razlika u odnosu na stambene zgrade u kojima se grije svih

sedam dana u tjednu.



Tabela 5Vrijeme rada sustava grijanja/hlađenja [6]

Vrsta prostora Period korištenja

(h)

Broj sati rada sustava

grijanja/hlađenja (h/dan)

Broj dana rada sustava grijanja /

hlađenja u tjednu, (dan/tj)

Uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite

namjene 07:00-18:00 13 5

Školske, fakultetske zgrade i druge odgojne i obrazovne ustanove

08.00-20:00 14 5

Vrtići 07:00-18:00 13 5

Knjižnice - prostorije za čitanje 08.00-20:00 14 6

Knjižnice - prostorije s policama 08.00-20:00 14 6

Bolnice i zgrade za rehabilitaciju 00:00-24.00 24 7

Hoteli, moteli i sl. 00:00-24.00 24 7

Muzeji 00:00-24.00 24 7

Ostale zgrade sa stalnim radom (kolodvori i sl.)

00:00-24.00 24 7

Robne kuće, trgovački centri, trgovine

08.00-21:00 15 6

Sportske zgrade 08.00-23:00 17 6

Radionice i proizvodne hale 07:00-19:00 14 5

Kongresni centri 09:00-18:00 11 3

Kazališta i kina 13:00-23:00 12 5

Kantine 08.00-15:00 9 5

Restorani 10.00-00:00 16 6

Kuhinje 10.00-23:00 15 6

Serverske sobe, kompjuterski centri 00:00-24.00 24 7

Garaže 00:00-24.00 24 7

Spremišta opreme, arhive 07:00-18:00 13 5

Zgrade koje nisu navedene 07:00-19:00 14 5

Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje proračunske zone predstavlja zbroj rezultata

za sve proračunske periode i (npr. mjeseci) u jednoj godini[6]:

, , , ,H nd an H nd i

i

Q Q [kWh/god]

Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka određuje se prema normi HRN EN ISO 13789

Iz izraza[6]:

,tr D g m U AH H H H H (W/K)



HD – koeficijent transmisijskog gubitka prema vanjskom okolišu, W/K

Hg,m – stacionarni koeficijent transmisijskog gubitka prema tlu, W/K

HU – koeficijent transmisijskog gubitka kroz negrijani prostor prema vanjskom okolišu, W/K

HA – koeficijent transmisijskog gubitka prema susjednoj zgradi, W/K

Ukupni toplinski dobici u proračunskom periodu određuju se iz[6]:

, intH gn solQ Q Q [kWh]

Qint – unutarnji dobitci topline (kWh)

Qsol – dobitci topline od Sunčeve energije (kWh)

Toplinski gubici proračunske zone za promatrani period t (h=1) su[6]:

int( )( )ht tr Ve eQ H H t (kWh)

Htr – koeficijent transmisijskih gubitaka proračunske zone W/K

HVe – koeficijent ventilacijskih gubitaka proračunske zone, W/K

θint – unutarnja projektna temperatura zone, °C

θe – srednja vanjska temperatura za proračunski period (npr. mjesečna), °C

t – proračunski vremenski period, h

U procesu hlađenja sustava godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje zgrade QC,nd

(kWh/a) izračunava se u skladu s HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po satima

(veća točnost proračuna). Unutarnja projektna temperatura hlađenja, θint,set,C, za

dimenzioniranje sustava hlađenja za stambene zgrade i nestambene zgrade javne namjene bez

sustava klimatizacije iznosi 22 ºC za kontinentalnu Hrvatsku i 24 ºC za primorsku Hrvatsku.

Potrebna toplinska energija za hlađenje proračunske zone[6]:

, , , , ,C nd m c gn c ls c htQ Q Q [kWh]

QC,nd - potrebna toplinska energija za hlađenje (kWh);

QC,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlađenja: ljudi, rasvjeta, uređaji, solarni

dobici (kWh);

QC,ht - ukupno izmijenjena toplinska energija u periodu hlađenja (kWh);

C,ls – faktor iskorištenja toplinskih gubitaka kod hlađenja (-)



Ukupni toplinski dobici za promatrani proračunski period[6]:

, intc gn solQ Q Q

Dnevna vrijednost potrebne toplinske energije za hlađenje QC,nd,m (kWh/mj) proračunske

zone određuje se iz sljedećeg izraza[6]:

, , , ,

1

td

C nd d C nd h

d

Q Q

(kWh/d)

QC,nd,h – satna vrijednost korisne potrebne energije za hlađenje zone (kWh/h);

td – broj sati rada sustava hlađenja (h/d)

Vrijeme rada sustava hlađenja iznosi td = 24 h/d za stambene zgrade za sustave bez prekida

rada tijekom noći, a za sustave s prekidom rada tijekom noći iznosi td = 17 h/d (od 06:00 do

23:00 sati).

Mjesečna vrijednost potrebne toplinske energije za hlađenje QC,nd,m (kWh/mj) proračunske

zone određuje se iz sljedećeg izraza[6]:

, , , ,

1

dm

C nd m C nd dQ Q

QC,nd,d – dnevna vrijednost korisne potrebne energije za hlađenje zone (kWh/d);

dm – ukupni broj dana u mjesecu (d/mj)

Godišnja vrijednost potrebne toplinske energije za hlađenje proračunske zone QC,nd,a (kWh/a),

izračunava se kao suma pozitivnih mjesečnih vrijednosti[6]:

, ,

, , , , , , ,

,

C m i

C nd a C red i C nd m i

i m i

LQ Q

d (kWh/a)

gdje su:

LC,m,i – broj dana rada sustava hlađenja u i-tom mjesecu (d/mj);

dm,i – ukupni broj dana u i-tom mjesecu (d/mj);

C,red,i - bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlađenju



4.3 ALGORITAM ZA PRORAČUN POTREBNE ENERGIJE ZA PRIMJENU

VENTILACIJSKIH I KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA KOD GRIJANJA I

HLAĐENJA PROSTORA ZGRADE

Prilikom proračuna potrebne energije za ventilaciju zgrade prema “Algoritmu za proračun

toplinske energije za ventilaciju i klimatizaciju”[32] proračun se odnosi na određivanje

potrebne toplinske energije za ventilaciju u periodu grijanja i hlađenja, toplinskih gubitaka i

energije za pogon pomoćnih uređaja u sustavima prisilne ventilacije, djelomične klimatizacije

i klimatizacije (GViK) te u prirodno ventiliranim zgradama sa sobnim sustavima. Proračun

obuhvaća slijedeće podsustave:

- podsustav koji predaje toplinsku energiju u prostor, uključujući regulaciju;

- podsustav razvoda prijenosnika topline i razvoda zraka, uključujući regulaciju;

- podsustav proizvodnje toplinske energije, uključujući spremnik i cjevovode primarne;

cirkulacije do generatora toplinske energije te regulaciju.

Potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju zgrade može se iskazati kao[32]:

U periodu grijanja:

,inf , , .Ve Ve Ve win H Ve mechQ Q Q Q kWh

U periodu hlađenja:

,inf , , ,Ve Ve Ve win C Ve mechQ Q Q Q kWh

Gdje su:

QVe,inf – potrebna toplinska energija uslijed infiltracije vanjskog zraka (kWh);

QVe,win – potrebna toplinska energija uslijed pozračivanja otvaranjem prozora (kWh);

QH,Ve,mech – potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod zagrijavanja zraka (kWh).

QC,Ve,mech – potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod hlađenja zraka (kWh).

4.3.1 TERMOTEHNIČKI SUSTAVI

Pod termotehničke sustave koji spadaju pod ulazne podatke u Algoritmu za grijanje i hlađenje

ulaze:

- način grijanja zgrade

- izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu PTV-a

- vrsta ventilacije (prirodna, prisilna)

- vođenje i regulacija sustava grijanja



Prilikom proračuna protoka zraka u zgradi, prema „Algoritmu za proračun toplinske energije

za ventilaciju i klimatizaciju“ [32], tokovi topline uslijed ventilacije dijele se na toplinska i

rashladna opterećenja zbog mehaničke ventilacije, infiltracije i prozračivanja.

U analiziranoj zgradi, i u stambenom i u poslovnom dijelu, koristi se sustav mehaničke

ventilacije s rekuperacijom topline otpadnog zraka, čiji je način rada prikazan na slici (Slika

4). Korištenjem ovog sustava osigurava se konstantan dotok svježeg zraka u objekt uz

minimalne gubitke topline s učinkovitošću od 85%. U stambenim prostorijama mehanička

ventilacija se provodi odsisavanjem zraka iz sanitarnih prostorija i kuhinje, pri čemu u

ventilirane prostore ulazi vanjski zrak ili zrak iz susjednih prostorija dok uređaji za tlačnu

ventilaciju ubacuju vanjski zrak u prostor koji se ventilira. Povratom topline koristeći

rekuperator zgrada omogućuje istovremeno prozračivanje i zagrijavanje cijelog objekta

koristeći istu zračnu struju. U softwar-u KI EXPERT PLUS je uzeta shema 2 mehaničke

ventilacije s učinkovitošču 85% u kojoj energija za pripremu zraka nije potrebna.

Slika 4. Mehanička ventilacija s rekuperacijom topline [33]

U analiziranoj stambeno-poslovnoj zgradi se koriste dizalice topline u kojima se proizvedena

toplina predaje zraku s učinkovitošću 85%. Dizalica topline je uređaj koji toplinsku energiju

okoline s niže temperature podiže na viši temperaturni nivo pogodan za korištenje u sustavima

grijanja prostora i potrošne tople vode. Najrašireniji primjer dizalica topline zrak-zrak jest

klima uređaj pri čemu se toplina sadržana u atmosferi preuzima i uz pomoć termodinamičkih

procesa u vanjskoj jedinici podiže na viši temperaturni nivo i preko unutarnje jedinice klima

uređaja predaje zraku u prostoru koji se želi zagrijati. U prilog dizalici topline svakako ide i



činjenica da je većina njih reverzibilna što znači da se mogu koristiti i za hlađenje prostora

čime rješavamo problem cjelogodišnje klimatizacije prostora. U KI EXPERT PLUS je

postavljen sustav grijanja kao centralno grijanje i priprema potrošne tople vode s dizalicom

topline.

4.4 LOKACIJA ENERGETSKI FUNKCIONALNE CJELINE

Proračun geometrijskih karakteristika najbolje predočava utjecaj orijentacije i lokacije

pojedine zone na podatke o zoni.

Pod lokacijom pojedine zone spada njen smještaj u zgradi tj. na kojem katu se ona nalazi te u

skladu s time kolika površina oplošja grijanog dijela te zone graniči s okolnim zrakom ili tlom

ili negrijanim dijelom. Arhitektonsko oblikovanje kod projektiranja zgrade uvelike utječe na

energetsku bilancu zgrade, njegovim povoljnim oblikovanjem smanjujemo transmisijske

gubitke topline, štedimo energiju te utječemo na ugodnost boravka u unutarnjem prostoru[34].

Povoljnim oblikovanjem se ostvaruje povoljan faktor oblika zgrade. Faktor oblika zgrade (fo)

je odnos između površine oplošja grijanog dijela zgrade A i volumena grijanog dijela zgrade

Ve. Površina oplošja zgrade predstavlja omotač ili ovojnicu zgrade (zidove, podove, krov,

prozore i ostale dijelove) koji od vanjskog prostora ili negrijanog dijela razdvajaju grijani dio

zgrade. Faktor oblika ima učinak na potrošnju energije tako što se više energije troši ako je on

veći tj. ako je više oplošja zgrade eksponirano prema vanjskom prostoru ili tlu ili negrijanom

dijelu.

To znači da proračunske zone koje se nalaze na drugom katu stambeno-poslovne zgrade imaju

najmanji A i najpovoljniji f0 budući da su omeđene grijanim zonama ispod i iznad njih (prvi

kat i treći kat). Zone koje se nalaze na zadnjem katu imaju najveći A što dovodi i do

nepovoljnijeg faktora oblika zgrade dok pojedine zone na prvom katu graniče s okolnim

zrakom preko poda iste zone budući da je zgrada projektirana tako da je prizemlje površinski

manje od katova zgrade u kojima se nalaze stanovi.

4.5 ORIJENTACIJA ENERGETSKI FUNKCIONALNE CJELINE

Zone ili samostalne uporabne jedinice se orijentiraju prema stranama svijeta. U radu „The

influence of an apartment positioning on energy consumption“[35] je provedeno istraživanje o

idealnoj orijentaciji zgrade te se došlo do zaključka kako stanovi koji gledaju prema zapadu

imaju istu potrošnju energije kao oni gledani prema istoku. To je prikazano na slici 6. koja



prikazuje godišnju potrošnju energiju za grijanje po m2 i emisiju CO2 za stanove orijentirane

na sve četiri strane svijeta.

Tabela 6 Specifična potrošnja energije za grijanje ovisno o orijentaciji u zgradi

BROJ ORIJENTACIJA GODIŠNJA POTROŠNJA ENERGIJE (kWh/m2a)

POVEĆANJE POTROŠNJE ENERGIJE

(%)

CO2 INDIKATOR EMISIJE

(kgCO2/m2a)

1. S 63,9 0 15,34

2. W 92,75 45,14 22,26

3. E 92,75 45,14 22,26

4. N 103,22 61,53 24,77

Općenito, najmanju potrošnju energije imaju stanovi orijentirani prema jugu budući da je ljeti

južno pročelje zgrade/objekta obasjano manjim intenzitetom od ostalih pročelja, a preko zime

je obasjano većim intenzitetom. Osim orijentacije samog stana, na potrošnju energije utječe i

orijentacija prozora na pročelju zgrade. Zbog kuta upada sunčevih zraka i solarnih dobitaka,

najbolje bi bilo da se prozori s najvećom površinom orijentiraju prema jugu, za razliku od

sjevernog pročelja koje ima najnepovoljniji utjecaj sunčevih zraka.

5. TEHNIČKI OPIS STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE

5.1 LOKACIJA

Izgrađena stambeno-poslovna zgrada nalazi se u području kontinentalne Hrvatske, u Zagrebu.

Parcela na kojoj je izgrađena sadrži građevinu, vanjska parkirna mjesta, pristupnu cestu te

zelene površine. Pristupna cesta je smještena sa zapadne i sjeverne strane, zajedno s parkirnim

mjestima. Parcela je pravokutnog oblika dimenzija 43.25 m x 36.74 m, površine 1589,00 m2.

Površina stambeno-poslovne zgrade na tlu jest 291.86 m2, s dimenzijama 21.46 m x 13.60 m.

Zgrada ima dva ulaza za stanare, jedan na sjevernoj strani, a drugi na zapadnoj.



Slika 5. Tlocrt parcele stambeno-poslovne zgrade



5.2 PROJEKTNO RJEŠENJE

Zgrada se sastoji od stambenog dijela i nestambenog (poslovnog) dijela. U stambeni dio ulaze

podrum, dio prizemlja, tri kata sa stanovima te stubište koje se proteže od podruma do

krovišta. Poslovni dio je u drugoj polovici prizemlja. Ulazi u stambeno-poslovnu zgradu su u

prizemlju sa sjeverne i zapadne strane. Ulaz sa zapadne strane je ulaz u poslovni prostor, dok

je onaj sa sjeverne strane ulaz u stambeni dio. Vertikalna komunikacija je izvedena dizalom i

dvokrakim armiranobetonskim stubištem koje se proteže na šest razina (podrum, prizemlje,

prvi kat, drugi kat, treći kat, krov).

Podrum se sastoji od grijanog i negrijanog dijela koji su odvojeni vratima. U grijanom dijelu

se nalazi prostor za komunikacije, dizalo i stubište, dok su u negrijanom dijelu smještena

spremišta stanara (njih 24).

U prizemlju se u poslovnom dijelu nalazi negrijani ulazni prostor (vjetrobran), te grijani uredi,

čajna kuhinja, sanitarije, soba za sastanke, spremište i arhiva. U stambenom dijelu prizemlja

je također smješten negrijani ulazni prostor (vjetrobran) te grijano dizalo, stubište, spremište

bicikala i ostava za čistačice.

Na katovima se nalaze stanovi, stubište, dizalo i haustori. Na slikama 8, 9 i 10 su prikazani

katovi (1.,2. i 3. kat) na kojima su smješteni dvosobni, trosobni i četverosobni stanovi. U

dvosobnim stanovima se nalazi hodnik, kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak, kupaonica i

jedna spavaća soba, dok su u trosobnim stanovima dvije spavaće sobe i dodatni wc, a u

četverosobnim tri spavaće sobe i dodatna garderoba. Svaki kat ima po jedan četverosobni

stan, četiri trosobna i tri dvosobna stana. Svaki stan ima barem jedan balkon, dok četverosobni

stanovi imaju dva balkona. Na slikama 11 i 12 su prikazani prizemlje i podrum.



Slika 6. Tlocrt prvog kata



Slika 7. Tlocrt drugog kata



Slika 8. Tlocrt trećeg kata



Slika 9. Tlocrt prizemlja



Slika 10. Tlocrt podruma



5.3 OPIS KONSTRUKCIJE

Temelji zgrade su napravljeni od armiranobetonske ploče debljine 40 cm, dok su vanjski

zidovi, zidovi podruma prema tlu, te pregradni zidovi između stanova napravljeni od

armiranog betona debljine 20 cm. Nosivi zidovi unutar stanova su također armiranobetonski s

debljinom 20 cm, dok su ostali pregradni zidovi između prostorija unutar stanova i uredskih

prostorija u prizemlju napravljeni od gipsane kartonske ploče debljine 10 cm. Krov je ravan i

neprohodan s armirano betonskom pločom debljine 18 cm. Međukatna konstrukcija je također

armiranobetonska sa debljinom 18 cm.

5.3.1 VANJSKA OVOJNICA ZGRADE

Vanjski zidovi su isti za sve stanove i zonu stubišta na prvom, drugom i trećem katu, dok su

slojevi vanjskih zidova različiti za prizemlje. U tabeli 6 su prikazani slojevi vanjske ovojnice

zgrade prizemlja (Tabela 6), dok su u tabeli 7 prikazani slojevi vanjske ovojnice prvog,

drugog i trećeg kata zgrade (Tabela 7):

Tabela 7 Vanjska ovojnica zgrade prizemlja

MATERIJAL DEBLJINA (cm)

Vapneno-cementna žbuka 1

Armirani beton 20

Porobeton 20

Polimerna žbuka 0,5

Silikatna žbuka 0,15

U prizemlju se nalaze dvije negrijane prostorije koje također čine vanjski omotač zgrade te su

slojevi tih zidova jednaki slojevima u prethodnoj tablici.

Tabela 8Vanjska ovojnica zgrade prvog, drugog I trećeg kata



Armirani beton 20

Mineralna vuna 20





Budući da je površina prvog kata veća od površine prizemlja, pojedini stanovi prvog kata

graniče s vanjskim prostorom preko podne konstrukcije. U tabeli 8 su opisani slojevi i njihove

debljine (Pogreška! Izvor reference nije pronađen.8).

Tabela 9 Slojevi poda prvog kata prema vanjskom prostoru


Drvo-meko-crnogorica 1,5

Polimerno-cementno ljepilo 0,5

Cementni estrih 7

Polietilenska folija 0,2

Knauf Insulation podna ploča TPT 4

Armirani beton 18

Mineralna vuna 25


5.3.2 SLOJEVI UNUTARNJIH ZIDOVA

Unutarnji zidovi su smješteni između stanova, između stana i haustora te stana i dizala.

Također, u prizemlju odvajaju poslovni prostor od stambenog dijela te uredske prostorije

unutar poslovnog prostora. U podrumu odvajaju grijani dio podruma od negrijanoga te zonu

stubišta od cijelog podruma. U tabeli 9 su prikazani slojevi unutarnjih zidova između dva

stana (Pogreška! Izvor reference nije pronađen.9), a u tabeli 10 su iskazani slojevi unutarnjeg

zida između stanova i haustora na 1.,2. i 3. katu (Pogreška! Izvor reference nije pronađen.10).

Tabela 11 prikazuje unutarnje zidove između stana i dizala (Tabela1211), dok tabele 12 i 13

pokazuju slojeve unutarnjih zidova u poslovnom prostoru (Tabela 12) i zida koji odvaja

grijani dio podruma od negrijanog dijela (Tabela 13).

Tabela 10 Unutarnji zid između dva stana


Vapneno-cementna žbuka 0,5

Armirani beton 20




Tabela 11 Unutarnji zid između stana i haustora



Armirani beton 20


Tabela12 Unutarnji zid između stana i dizala



Knauf protuožarna gips kartonska ploča tipa DF 1,25

Polietilenska folija, preklopljena 0,02

Knauf insulation višenamjenska ploča DP4 5

Armirani beton 20

Tabela13 Unutarnji zidovi između uredskih prostorija u prizemlju


DKFI-protupožarna gips kartonska ploča 2,5

Knauf insulation višenamjenska ploča DP3 5

DKFI-protupožarna gips kartonska ploča 2,5

Slojevi unutarnjih zidova iz tabele 10 (Tabela1210) se nalaze i u zidu koji odvaja grijani

poslovni prostor od negrijanog dijela (vjetrobrana).

Tabela14 Unutarnji zidovi između grijanog dijela podruma i spremišta



Armirani beton 20

Porobeton 5



5.3.3 SLOJEVI MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE

U međukatnu konstrukciju spadaju podovi i stropovi pojedinih zona. Analizirana stambeno-

poslovna zgrada ima četiri međukatne konstrukcije: između podruma i prizemlja, prizemlja i

prvog kata, prvog kata i drugog kata te drugog kata i trećeg kata. U nastavku su u tabelama

14., 15., 16., 17. i 18. prikazani slojevi međukatne konstrukcije:

Tabela15 Međukatna konstrukcija između podruma i prizemlja (strop)




Mineralna vuna 20

Armirani beton 18

Knauf Inulation podna ploča TPT 4

Polietilenska folija, preklopljena 0,002

Cementni estrih 8

Polimer- cementni ljepilo 0,5

Keramičke pločice 0,5

Tabela16 Međukatna konstrukcija između prizemlja i stanova prvog kata (strop)



Armirani beton 18

Knauf insulation podna ploča TPT 4

Polietilenska folija 0,25 mm 0,02

Cementni estrih 7

Polimer-cementno ljepilo 0,5


Tabela17 Međukatna konstrukcija između prizemlja i haustora na prvom katu (strop)



Armirani beton 18





Cementni estrih 8

Polimer- cementno ljepilo 0,5


Tabela 18 Međukatna konstrukcija između stanova prvog i drugog kata (strop)



Armirani beton 18



Cementni estrih 8

Polimerno- cementno ljepilo 0,5


Slojevi međukatne konstrukcije stanova prvog i drugog kata su jednaki slojevima međukatne

konstrukcije stanova drugog i trećeg kata.

Tabela 19 Međukatna konstrukcija između haustora na prvom i na drugom katu (strop)



Armirani beton 18



Cementni estrih 8

Polimerno- cementno ljepilo 0,5


Slojevi međukatne konstrukcije haustora između prvog i drugog kata su jednaki slojevima iste

konstrukcije između drugog i trećeg kata.

5.3.4 SLOJEVI ZIDOVA PREMA TLU

U analiziranoj stambeno-poslovnoj zgradi, podrum je u potpunosti ukopan što znači da

vanjski zidovi podruma u cijelom svom oplošju graniče s tlom. U podrumu se nalaze dvije



vrste takvih zidova, jedna vrsta odvaja grijani dio podruma od okolnog tla, a druga vrsta

negrijani dio podruma od tla. U tablicama 20 i 21 su prikazani slojevi tih dvaju vrsta zidova.

Tabela 20 Slojevi zida između grijanog dijela podruma i okolnog tla



Armirani beton 20

Bitmenska traka s uloškom staklene tkanine 1

Knauf Insulation XPS Ultragrip LJ, d> 60 mm 10

Polietilen velike gustoće 0,002

Tabela 21Slojevi zida između negrijanog dijela podruma i okolnog tla



Armirani beton 20

Bitmenska traka s uloškom staklene tkanine 1

Knauf Insulation XPS Ultragrip LJ, d> 60 mm 10

Polietilen velike gustoće 0,002

5.3.5 SLOJEVI PODA NA TLU

Stambeno-poslovna zgrada je projektirana tako da je podrum cijeli ukopan te cijelom svojom

površinom graniči s tlom. Prizemlje je površinom veće od podruma tako da jedan njegov dio

također graniči s tlom. U ovom slučaju, taj dio se nalazi u poslovnom dijelu prizemlja. U

tabelama 21, 22 i 23 su prikazani slojevi podova na tlu podruma i prizemlja-poslovnog dijela.

Tabela 22 Slojevi poda na tlu grijanog dijela podruma

MATERIJALI Debljina (cm)



Cementni estrih 5



Armirani beton 40

Beton 5



Geotekstil 150-200 g/m2 0,02

Bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 1


Beton s laganim agregatom 5

Šljunak, pijesak, tucanik 20

Tabela 23 Slojevi poda na tlu negrijanog dijela podruma

MATERIJALI Debljina (cm)

Cementni estrih 7



Armirani beton 40

Beton 5




Tabela 24 Slojevi poda na tlu prizemlja




Cementni estrih 8



Armirani beton 18


Beton 5








5.3.6 SLOJEVI KROVA

Analizirana zgrada ima ravan neprohodan krov na koji se ulazi iz stubišta koje se proteže od

podruma, preko prizemlja i katova do krova. U tabeli 25 se nalaze slojevi krova (Tabela 25).

Tabela 25 Slojevi ravnog neprohodnog krova



Armirani beton 18

Beton s laganim agreagtom 7,5

Bitumenska traka s uloškom od Al folije 1

Knauf Insulation ploča za ravne krovove Smartroof Top 30

Polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 1

Geotestil 150-200 g/m2 0,5

Pijesak, šljunak,tucanik 8

5.4 MATERIJALI

Ulazna vrata u stanove su drvena, dok su prozori i balkonska vrata u stanovima izrađena od

PVC profila sa trostruko izolirajućim staklom s dva sloja Low-e premaza. Vrata između

stubišta i komunikacija su također PVC profila kao i prozori na stubištu. Također su u

poslovnom dijelu svi prozori PVC s trostrukim izolirajućim staklom, kao i ulazna vrata u

zgradu i sa sjeverne i sa zapadne strane. Na podu podruma, prizemlja, u sanitarijama, na

stubištu i u haustorima na svakom katu postavljene su keramičke pločice, dok su u stanovima

za podnu oblogu postavljeni laminati.

6. PRORAČUN GEOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA STAMBENO

POSLOVNE ZGRADE

6.1 PREGLED GRIJANIH I NEGRIJANIH PROSTORA UNUTAR

ENERGETSKI FUNKCIONALNIH CJELINA ZGRADE



U tabelama 26, 27, 28, 29, 30 i 31 prikazane su bruto i neto površine za svaki kat i svaku zonu

unutar tog kata. Podrum se promatra kao cjelokupna zona, a prizemlje čine dvije zone-

poslovni (nestambeni) dio i zajednički dio (komunikacije). Samostalne uporabne jedinice

(stanovi) se nalaze na prvom, drugom i trećem katu te se na tim katovima nalaze i haustori

kao zasebne zone. Stubište se proteže kroz svih šest etaža (podrum, prizemlje, prvi kat, drugi

kat, treći kat i krov).

Tabela 26 Površina podruma

NETO (m2) BRUTO( m2)

GRIJANI DIO 27,81 32,53

NEGRIJANI DIO 95,32 104,66

Tabela 27 Površine prizemlja

NETO (m2) BRUTO (m2)

POSLOVNI PROSTOR GRIJANI DIO 173.93 205,78

NEGRIJANI DIO 11.07 13.00

ZAJEDNIČKI PROSTOR GRIJANI DIO 49,55 61,72




Tabela 28 Površine stanova na prvom katu

STAN NETO (m2) BRUTO (m2)

S1-1 GRIJANI DIO 66.26 76,53

BALKON 5.84 6.50

S1-2 GRIJANI DIO 75.89 90,54

BALKON 7.30 13.00

S1-3 GRIJANI DIO 65.69 78.45

BALKON 5.84 6.50

S1-4 GRIJANI DIO 66.26 77,22

BALKON 5.84 6.50

S1-5 GRIJANI DIO 40.29 48.08

BALKON 5.84 6.50

S1-6 GRIJANI DIO 44.65 54.14

BALKON 5.84 6.50

S1-7 GRIJANI DIO 44.65 54.14

BALKON 5.84 6.50

S1-8 GRIJANI DIO 66.26 76,53

BALKON 5.84 6.50

HAUSTOR GRIJANI DIO 46,27 50,42

STUBIŠTE GRIJANI DIO 15.60 17.36

UKUPNO GRIJANI DIO 531,82 623,41




Tabela 29 Površine stanova na drugom katu


S2-1 GRIJANI DIO 66.26 76,53

BALKON 5.84 6.50

S2-2 GRIJANI DIO 75.89 90,54

BALKON 7.30 13.00

S2-3 GRIJANI DIO 65.69 78.45

BALKON 5.84 6.50

S2-4 GRIJANI DIO 66.26 77,22

BALKON 5.84 6.50

S2-5 GRIJANI DIO 40.29 48.08

BALKON 5.84 6.50

S2-6 GRIJANI DIO 44.65 54.14

BALKON 5.84 6.50

S2-7 GRIJANI DIO 44.65 54.14

BALKON 5.84 6.50

S2-8 GRIJANI DIO 66.26 76,53

BALKON 5.84 6.50







Tabela 30 Površine stanova na trećem katu


S3-1 GRIJANI DIO 66.26 76,53

BALKON 5.84 6.50

S3-2 GRIJANI DIO 75.89 90,54

BALKON 7.30 13.00

S3-3 GRIJANI DIO 65.69 78.45

BALKON 5.84 6.50

S3-4 GRIJANI DIO 66.26 77,22

BALKON 5.84 6.50

S3-5 GRIJANI DIO 40.29 48.08

BALKON 5.84 6.50

S3-6 GRIJANI DIO 44.65 54.14

BALKON 5.84 6.50

S3-7 GRIJANI DIO 44.65 54.14

BALKON 5.84 6.50

S3-8 GRIJANI DIO 66.26 76,53

BALKON 5.84 6.50





Tabela 31 Površina krova

NETO (m2) BRUTO( m2)

GRIJANI DIO 15.08 22.44



6.2 PRIKAZ POVRŠINA OTVORA NA VANJSKOJ OVOJNICI ZGRADE

(GRIJANO-VANI)

Otvori se u analiziranoj stambeno-poslovnoj zgradi nalaze na sve četiri strane svijeta. Sastoje

se od prozora različitih dimenzija te balkonskih vrata. U tabelama 32, 33, 34, 35 i 36 se

prikazuju otvori na granici s vanjskim okolišem te su grupirani prema proračunskim zonama.

Tabela 32 Površine otvora prizemlja

OTVORI POVRŠINA (m2)

POSL. DIO PR-P1-S 4.48

PR-P1-I 6.72

PR-P1-J 2.24

PR-P2-J 2.24

PR-P3-J 2.24

PR-P4-J 2.24

PR-P5-J 2.24

PR-P6-J 2.24

PR-P7-J 2.24

UKUPNO

26.88

Tabela 33 Površine otvora na krovu

STUBIŠTE OTVORI POVRŠINA (m2)

KROV SJ. 2.40

KROV J. 2.37

VELUX CSP 1.00

UKUPNO

5.77



Tabela 34 Površine otvora prvog .kata

STAN OTVORI POVRŠINA (m2)

S1-1 1.P3-J 2.56

1.P4-J 2.24

1.V2-J 4.98

UKUPNO 9.78

S1-2 1.P1-J 2.24

1.P2-J 2.24

1.V1-J 4.98

1.P2-Z 2.24

1.P3-Z 1.12

1.V2-Z 4.98

UKUPNO 17.8

S1-3 1.P6-S 2.56

1.P7-S 2.24

1.P8-S 2.24

1.V1-Z 4.98

1.P1-Z 1.12

UKUPNO 13.14

S1-4 1.P5-S 2.56

1.P4-S 2.24

1.V2-S 4.98

UKUPNO 9.78

S1-5 1.V1-S 4.98

1.P3-S 2.21

UKUPNO 7.19

S1-6 1.P2-S 1.12

1.P1-S 2.24

1.V2-I 4.98

1.P2-I 2.24

UKUPNO 10.58

S1-7 1.P1-I 2.24

1.V1-I 4.98

1.P8-J 2.24

1.P7-J 1.12

UKUPNO 10.58

S1-8 1.P6-J 2.56

1.P5-J 2.24

1.V3-J 4.98

UKUPNO 9.78

STUBIŠTE STUB.-1. 2.64



Tabela 35 Površine otvora drugog kata


S2-1 2.P3-J 2.56

2.P4-J 2.24

2.V2-J 4.98

UKUPNO 9.78

S2-2 2.P1-J 2.24

2.P2-J 2.24

2.V1-J 4.98

2.P2-Z 2.24

2.P3-Z 1.12

2.V2-Z 4.98

UKUPNO 17.8

S2-3 2.P6-S 2.56

2.P7-S 2.24

2.P8-S 2.24

2.V1-Z 4.98

2.P1-Z 1.12

UKUPNO 13.14

S2-4 2.P5-S 2.56

2.P4-S 2.24

2.V2-S 4.98

UKUPNO 9.78

S2-5 2.V1-S 4.98

2.P3-S 2.21

UKUPNO 7.19

S2-6 2.P2-S 1.12

2.P1-S 2.24

2.V2-I 4.98

2.P2-I 2.24

UKUPNO 10.58

S2-7 2.P1-I 2.24

2.V1-I 4.98

2.P8-J 2.24

2.P7-J 1.12

UKUPNO 10.58

S2-8 2.P6-J 2.56

2.P5-J 2.24

2.V3-J 4.98

UKUPNO 9.78




Tabela 36 Površine otvora trećeg kata


S3-1 3.P3-J 2.56

3.P4-J 2.24

3.V2-J 4.98

UKUPNO

9.78

S3-2 3.P1-J 2.24

3.P2-J 2.24

3.V1-J 4.98

3.P2-Z 2.24

3.P3-Z 1.12

3.V2-Z 4.98

UKUPNO

17.8

S3-3 3.P6-S 2.56

3.P7-S 2.24

3.P8-S 2.24

3.V1-Z 4.98

3.P1-Z 1.12

UKUPNO

13.14

S3-4 3.P5-S 2.56

3.P4-S 2.24

3.V2-S 4.98

UKUPNO

9.78

S3-5 3.V1-S 4.98

3.P3-S 2.21

UKUPNO

7.19

S3-6 3.P2-S 1.12

3.P1-S 2.24

3.V2-I 4.98

3.P2-I 2.24

UKUPNO

10.58

S3-7 3.P1-I 2.24

3.V1-I 4.98

3.P8-J 2.24

3.P7-J 1.12

UKUPNO

10.58

S3-8 3.P6-J 2.56

3.P5-J 2.24

3.V3-J 4.98

UKUPNO

9.78




6.3 PRIKAZ POVRŠINA OTVORA NA VANJSKOJ OVOJNICI ZGRADE

(NEGRIJANO-VANI)

Stambeno-poslovna zgrada je uglavnom grijana osim dijela prizemlja. Otvori na granici

negrijanog prostora i vanjskog okoliša su vrata u dvije različite zone (zajednički dio i poslovni

dio). U tabeli 37su prikazane njihove površine.

Tabela 37 Površine otvora u prizemlju na granici negrijano-vani


ZAJEDNIČKI DIO PR-V-NEGR. 4.14

POSLOVNI DIO PR-V-NEGR.-POSL. 4.14

6.4 PRIKAZ POVRŠINA OTVORA U UNUTRAŠNJOSTI ZGRADE (GRIJANO-

NEGRIJANO)

Budući da, kako je ranije navedeno, u zgradi ima vrlo malo negrijanih prostorija, tako ima i

vrlo malo otvora (uglavnom vrata) na granici grijanog prostora prema negrijanom. Takvi

otvori se nalaze u podrumu (između grijanog dijela i spremišta) i prizemlju. U tabelama 38 i

39 su prikazani njihovi nazivi i površine.

Tabela 38 Površine otvora u prizemlju na granici grijano- negrijano


V-GR.-NEGR. 6.28

ZAJED.V.GR.-NEGR. 5,08

Tabela 39 Površine otvora u podrumu na granici grijano-negrijano


PODR.GR.-NEGR. 2,33



6.5 PRIKAZ POVRŠINA GRAĐEVNIH DIJELOVA UNUTAR ZONA ZGRADE

U tabelama 40- 68 su prikazana oplošja zidova s otvorima i bez otvora te površine podova i

stropova na granicama grijanog dijela i vanjskog prostora, grijanog dijela i negrijanog

prostora te grijanog dijela s grijanim dijelom susjede zone za svaku samostalnu uporabnu

jedinicu tj. proračunsku zonu.

Tabela 40 Stan S1-1

PLOŠTINA ZIDA S OTVORIMA PLOŠTINA ZIDA BEZ OTVORA POD STROP

GRIJANO-VANI 27 17.22 21,84

GRIJANO-NEGRIJANO

8.32

GRIJANO-GRIJANO 78,00 75,67 46.37 76,53

Tabela 41 Stan S2-1


GRIJANO-VANI 27 17.22

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 78,00 75,67 76,53 76,53

Tabela 42 Stan S3-1



76,53

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 78,00 75,67 76,53

Tabela 43 Stan S1-2


GRIJANO-VANI 58.89 41.09 90,54

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 58,89 56,56

90,54



Tabela 44 Stan S2-2


GRIJANO-VANI 58.89 41.09

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 58,89 56,56 90,54 90,54

Tabela 45 Stan S3-2



90,54

GRIJANO-NEGRIJANO


Tabela 46 Stan S1-3


GRIJANO-VANI 53.19 40.05 78.45

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 53,19 50,86

78.45

Tabela 47 Stan S2-3



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 53,19 50,86 78.45 78.45



Tabela 48 Stan S3-3



78.45

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 53,19 50,86 78.45

Tabela 49 Stan S1-4


GRIJANO-VANI 35.10 25.32 55.66

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 70,80 68,47 21,56 77,22

Tabela 50 Stan S2-4



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 70,80 68,47 77,22 77,22

Tabela 51Stan S3-4



75,27

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 70,80 68,47 77,22 1,95



Tabela 52 Stan S1-5


GRIJANO-VANI 26.7 19.51 32,59

GRIJANO-NEGRIJANO

13,31

GRIJANO-GRIJANO 62,40 59,86 2,18 48.08

Tabela 53 Stan S2-5



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 62,40 59,86 48.08 48.08

Tabela 54 Stan S3-5



47.00

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 62,40 59,86 48.08 1.08

Tabela 55 Stan S1-6


GRIJANO-VANI 46.44 35.86 31,96

GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 46,44 44,11 22,18 54.14



Tabela 56 Stan S2-6



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 46,44 44,11 54.14 54.14

Tabela 57 Stan S3-6



54.14

GRIJANO-NEGRIJANO


Tabela 58 Stan S1-7



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 46,44 44,11 54.14 54.14

Tabela 59 Stan S2-7



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 46,44 44,11 54.14 54.14



Tabela 60 Stan S3-7



54.14

GRIJANO-NEGRIJANO


Tabela 61 Stan S1-8



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 78,00 75,67 76,53 76,53

Tabela 62 Stan S2-8



GRIJANO-NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 78,00 75,67 76,53 76,53

Tabela 63 Stan S3-8



76,53

GRIJANO-NEGRIJANO




Tabela 64 Stubište

PLOŠTINA ZIDA S OTVORIMA PLOŠTINA ZIDA BEZ OTVORA

GRIJANO-VANI 133,36 119,67

GRIJANO-TLO 18.29 18.29

GRIJANI ZID-TLO 37.15 37.15

Tabela 65 Zajednički prostor (haustor)

PLOŠTINA ZIDA S

OTVORIMA PLOŠTINA ZIDA BEZ

OTVORA POD STROP

1.kat GRIJANO-VANI

10,34

GRIJANO- NEGRIJANO

13,09

GRIJANO-GRIJANO 172,32 146,45 26,98 50,42

2.kat GRIJANO-VANI

GRIJANO- NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 172,32 146,45 50,42 50,42

3.kat GRIJANO-VANI

48,80

GRIJANO- NEGRIJANO

GRIJANO-GRIJANO 172,32 146,65 50,42 1,62

Tabela 66 Poslovni dio prizemlja



GRIJANO-NEGRIJANO 49,80 43,52 95,40

GRIJANO-GRIJANO 27,85 27,85 0,49 205,78

GRIJANO-TLO

109,88

NEGRIJANO-NEGRIJANO

7,92

NEGRIJANO-VANI 16.50 12.36



Tabela 67 Zajednički dio prizemlja


GRIJANO-VANI 36,53 36,53

GRIJANO-NEGRIJANO 31,12 26,04 0,22 21,01

NEGRIJANO-TLO

20,80

GRIJANO-TLO

27,23

NEGRIJANO-VANI 13,73 9,59

GRIJANO-GRIJANO 58,87 51,10 14,82 42,81

Tabela 68 Podrum


GRIJANO-NEGRIJANO 14,62 12,29


GRIJANO-TLO 25,19 25,19 15,21

NEGRIJANO-TLO 111,38 111,38 103,7

Ukopani dio podruma: 2,74 m

Svijetla visina podruma; Spremište: 2.34 m

-Zajednički dio: 2.54 m



6.6 PRORAČUN GEOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA ENERGETSKI

FUNKCIONALNIH CJELINA ZGRADE

U tablicama 69-75 se nalaze geometrijske karakteristike zgrade i njihove vrijednosti. Za svaku

energetski funkcionalnu cjelinu su izračunate vrijednosti oplošja grijanog dijela zgrade A,

faktor oblika zgrade f0, volumen grijanog dijela zgrade Ve, kondicionirana površina Af,

korisna površina Ak, volumen grijanog zraka V i negrijanog zraka Vn te izloženi opseg poda na

tlu.

Tabela 69 Geometrijske karakteristike podruma

A (m2) Ve (m3) f0 Ak (m2) Af (m2) V (m3) Vn (m3) Izloženi opseg poda na tlu (m)

55,02 45,93 1,20 12,43 15,21 31,57 222,53 8,34

Tabela 70 Geometrijske karakteristike prizemlje

A (m

2)

UDIO OTVORA GRIJ.

DIJELA Ve (m

3) f0 Ak (m

2) Af (m

2) V (m

3) Vn (m

3)

IZLOŽ. OPSEG PODA NA TLU (m)

POSL. DIO

408,50 33,16 679,07 0.60 173.93 205,78 520.05 32,92 46,49

ZAJED. DIO

100,26 5,08 141,31 0,67 34,86 42,82 104,23 57,95 9,43

Tabela 71 Geometrijske karakteristike prvog kata

STAN A(m2) UDIO OTVORA GRIJANOG DIJELA Ve(m

3) f0= A/Ve Ak(m

2) Af(m

2) V(m

3)

S1-1 57,67 9.78 229,59 0.25 66.26 76,53 178.24

S1-2 149,43 17.80 271,62 0.55 75.89 90,54 204.14

S1-3 131,64 13.14 235,35 0.56 65.69 78.45 176.70

S1-4 90,76 9.78 231,66 0.39 66.26 77,22 178.24

S1-5 72,63 7.22 144,24 0.50 40.29 48.08 108.38

S1-6 78,40 10.58 162,42 0.48 44.65 54.14 120.11

S1-7 46,44 10.58 162,42 0.29 44.65 54.14 120.11

S1-8 27,00 9.78 229,59 0.12 66.26 76,63 178.24



Tabela 72 Geometrijske karakteristike drugog kata


3) f0= A/Ve Ak(m

2) Af(m

2) V(m

3)

S2-1 27 9.78 229,59 0.12 66.26 76,53 178.24

S2-2 58,89 17.80 271,62 0.22 75.89 90,54 204.14

S2-3 53,19 13.14 235,35 0.23 65.69 78.45 176.70

S2-4 35,1 9.78 231,66 0.15 66.26 77,22 178.24

S2-5 26,73 7.22 144,24 0.19 40.29 48.08 108.38

S2-6 46,44 10.58 162,42 0.29 44.65 54.14 120.11

S2-7 46,44 10.58 162,42 0.29 44.65 54.14 120.11

S2-8 27 9.78 229,59 0.12 66.26 76,53 178.24

Tabela 73 Geometrijske karakteristike trećeg kata


3) f0= A/Ve Ak(m

2) Af(m

2) V(m

3)

S3-1 103,53 9.78 229,59 0.45 66.26 76,53 178.24

S3-2 149,43 17.80 271,62 0.55 75.89 90,54 204.14

S3-3 131,64 13.14 235,35 0.56 65.69 78.45 176.70

S3-4 110,37 9.78 231,66 0.48 66.26 77,22 178.24

S3-5 73,73 7.22 144,24 0.51 40.29 48.08 108.38

S3-6 100,58 10.58 162,42 0.62 44.65 54.14 120.11

S3-7 100,58 10.58 162,42 0.62 44.65 54.14 120.11

S3-8 103,53 9.78 229,59 0.45 66.26 76,53 178.24

Tabela 74 Geometrijske karakteristike stubišta

A(m2)

UDIO OTVORA GRIJ. DIJELA

Ve(m3) f0= A/Ve Ak(m

2) Af(m

2) V(m

3)

IZLOŽ. OPS. PODA NA TLU (m)

188,80 13.69 347,75 0.54 93.08 112,59 250.60 12.30



Tabela 75 Geometrijske karakteristike haustora

KAT A (m2) Ve (m3) f0=A/Ve Ak (m2) Af (m2) V (m3)

1. KAT 23,43 151,26 0,15 46,27 50,42 124,47

2.KAT 0 151,26 0 46,27 50,42 124,47

3.KAT 48,8 151,26 0,32 46,27 50,42 124,47

7. PRORAČUN FIZIKE STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE

U software-u KI EXPERT PLUS je izračunata potrošnja energije i energetski certifikat svake

energetski funkcionalne cjeline u stambeno-poslovnoj zgradi. U tabeli 76 su priloženi njihovi

energetski razredi, potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje, primarna energija,

isporučena energija i godišnja emisija ugljikovog dioksida CO2. Toplinski mostovi su preuzeti

iz hrvatske norme (HRN EN ISO 14683) sa UTM=0.05 W/m2K. U prizemlju (poslovni i

zajednički dio) je postavljen pod direktno iznad tla sa duljinskim koeficijentom prolaska

topline Ψe=0.65. Negrijani podrum se također nalazi direktno iznad tla s istim koeficijentom.

U ventilacijskim gubitcima je uzeta shema 2 (dovod i odvod zraka s rekuperacijom topline i

bez toplinske pripreme) sa faktorom povrata osjetne topline od 0.85 (rekuperacija

topline).Prilikom računanja solarnih toplinskih dobitaka prema normi HRN EN ISO 13790, u

obzir su uzeti svi otvori koji se nalaze na vanjskoj ovojnici svakog stana.

Na slikama 8, 9 i 10 u poglavlju 5.2 Projektno rješenje prikazani su tlocrti katova i lokacije

stanova u njima.

Tabela76 Energetski razred, Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Eprim, Edel za pojedinu eneregetsku funkcionalnu cjelinu

ENERGETSKI FUNKCIONALNA

CJELINA

ENERGETSKI RAZRED

Q“ h,nd (kWh/m2a)

Q“c,nd (kWh/m2a)

CO2 (kg/a)

Eprim

(kWh/m2a) Edel

(kWh/m2a)

S 1-1 A+ 4,53 14,63 465,65 30,33 31,67

S 1-2 A+ 12,98 19,56 772,66 43,51 45,05

S 1-3 A 17,99 15,23 676,91 45,54 45,72

S 1-4 A+ 12,23 12,43 556,63 37 37,16

S 1-5 A 13,75 13,01 357,35 39,12 39,26

S 1-6 A 15,68 18,33 470,31 45,48 46,51

S 1-7 A+ 8,68 20,8 420,85 39,79 41,98

S 1-8 A+ 1,69 16,84 458,65 28,97 31,03



S 2-1 A+ 1,62 16,85 455,48 28,91 30,97

S 2-2 A+ 5,17 20,79 655,84 35,94 38,46

S 2-3 A+ 8,11 16,29 540,04 35,56 36,89

S 2-4 A+ 5,79 13,09 461,01 30,47 31,38

S 2-5 A+ 7,6 13,56 301,98 32,9 33,74

S 2-6 A+ 10,38 18,93 418,88 40,16 41,81

S 2-7 A+ 8,39 20,84 417,28 39,51 41,74

S 2-8 A+ 1,69 16,84 458,65 28,97 31,03

S 3-1 A+ 8,61 15,88 550,75 35,79 36,99

S 3-2 A+ 13,14 19,54 773,83 43,67 45,18

S 3-3 A 18,16 15,19 679,34 45,69 45,84

S 3-4 A 15,17 12,23 596,77 40,05 39,89

S 3-5 A 17,52 12,8 388,84 43,08 42,82

S 3-6 A 20,73 18,03 514,55 50,77 51,26

S 3-7 A 17,68 19,85 504,85 48,89 50,03

S 3-8 A+ 8,61 15,88 550,75 35,79 36,99

PRIZEMLJE- POSL. DIO

A 19,99 9,86 1160,2 29,75 29,84

PRIZEMLJE- ZAJED. DIO

C 71,34 6,98 1501 97,38 90,82

PODRUM F 307,25 0 709,42 350,13 319,75

STUBIŠTE A 32,16 26,73 884,43 70,23 71,39

HAUSTOR 1. KAT A+ 0,71 9,89 237,76 22,35 23,09

HAUSTOR 2. KAT A+ 0,1 10,07 227,18 21,84 22,67

HAUSTOR 3. KAT A+ 6,5 9,53 296,96 28,42 28,54

Na slici 13 su prikazane vrijednosti godišnje potrebne energije za grijanje za sve stanove u

zgradi. Prema definiciji potrebne topline za grijanje zgrade Q”h,nd, iz Algoritma za proračun

potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790 [6],

Q”h,nd (kWh/m2a) jest računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom

jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom

razdoblja grijanja zgrade, izražena po jedinici ploštine korisne površine zgrade.



Slika 11. Specifična godišnja potrebna energija za grijanje po m2

Najčešći uređaji u kućanstvima koji se koriste za hlađenje prostora jesu klima uređaji koji

zbog svoje velike snage spadaju u najveće potrošače energije u zgradama [36]. Na slici 14 je

prikazana specifična godišnja potrebna energija za hlađenje po kvadratnom metru Q”c,nd

(kWh/m2a) za stanove u zgradi. Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i

hlađenje prostora [6] zgrade definira godišnju potrebnu energiju za hlađenje Q”c,nd kao

računski određenu količinu topline koju sustavom hlađenja treba tijekom jedne godine odvesti

iz zgrade za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlađenja

zgrade izražena po jedinici ploštine korisne površine zgrade. Preko ljeta je kut upada sunčevih

zraka najveći [37], što znači da je zagrijavanje prostorija okrenutih prema jugu vrlo veliko.

Zbog toga stanovi okrenuti prema jugu imaju veću potrebnu energiju za hlađenje u usporedbi

sa stanovima okrenutima prema sjeveru. Također, količina i orijentacija otvora na pročelju

zgrade utječe na potrebnu energiju za hlađenje.



Slika 12. Specifična godišnja potrebna energija za hlađenje po m2

Količina potrošene energije u zgradama i njihovim samostalnim uporabnim cjelinama te vrsta

energenta koji se u njima koristi uvelike utječe na okoliš u kojem živimo zbog emisije CO2.

Što je emisija CO2 veća, to je i veći negativan utjecaj na okolni zrak i prirodu koja nas

okružuje. Budući da su zgrade vrlo veliki potrošači energije, njihova emisija ugljikovog

dioksida je također vrlo velika. Zbog toga je jedan od ciljeva energetskog pregleda i

energetske certifikacije zgrade ustanova ukupne emisije ugljičnog dioksida te njegovo

smanjenje. U “Studiji primjenjivosti alternativnih sustava” [38] godišnja emisija ugljičnog

dioksida, -CO2- [kg/a] jest definirana kao masa emitiranog ugljičnog dioksida u vanjski okoliš

tijekom jedne godine koja je posljedica energetskih potreba zgrade. Godišnja emisija

ugljikovog dioksida se izračunava prema godišnjoj isporučenoj energiji Edel za svaki pojedini

izvor energije tj.energent. Na slici 15 su prikazane vrijednosti godišnje emisije CO2 za svaki

stan u analiziranoj stambeno-poslovnoj zgradi kao i za ostale definirane zone unutar zgrade.

Na emisiju CO2 zgrade utječe više faktora poput veličine zgrade tj.stambene jedinice, vanjska

ovojnica zgrade (zbog sudjelovanja u gubitku topline) i otvori na vanjskoj ovojnici zgrade,

dizajn zgrade (zbog iskorištenja sunčeve svjetlosti i smanjenja umjetnog osvjetljenja) te

grijanje, hlađenje i ventilacija u zgradi. Formula za izračun emisije CO2 glasi:

2 , , ,del hw p i del aux elCO E C E C

Isporučena toplinska energija pomnožena sa faktorom emisije CO2 za i-ti izvor energije

zbrojena sa isporučenom pomoćnom električnom energijom pomnoženoj za faktorom emisije



CO2 za električnu energiju. Prilikom izračuna emisije CO2 zbrojen je prirodni plin

(grijanje+PTV) što je isporučena toplinska energija te je pomnožen faktorom emisije CO2 za

i-ti izvor energije (prirodni plin= 0.2202) i električna energija (hlađenje) pomnožena sa

faktorom emisije CO2 za električnu energiju (0.23481).

Slika 13. Godišnja emisija C02

U “Studiji primjenjivosti alternativnih sustava: Elementi za izradu Elaborata alternativnih

sustava opskrbe energijom” [38], definira se godišnja primarna energija, Eprim [kWh/a] kao

računski određena količina energije za potrebe zgrade tijekom jedne godine koja nije

podvrgnuta nijednom postupku pretvorbe. Ukupna godišnja primarna energija se sastoji od

godišnje primarne energije za grijanje i pripremu potrošne tople vode te od primarne energije

za hlađenje i rasvjetu:

, , ,prim H prim C prim L primE E E E (kWh, kWh/a, kWh/m2a)

Godišnja primarna energija za grijanje Eh,prim se sastoji od toplinske energije za grijanje koja

se dovodi termotehničkom sustavu preko pojedinog energenta (QH,gen,in), energije za pogon

pojedinog pomoćnog uređaja u sustavu grijanja (WH,aux,i) te faktora primarne energije fp,i (za

toplinsku energiju) i fp,el (za električnu energiju). Izražena je kao:

, , , , , , ,( ) ( )H prim H gen in p i H aux i p el

i i

E Q f W f (kWh, kWh/a, kWh/m2a)



Godišnja potrebna energija za pripremu potrošne tople vode (PTV) EW,prim se sastoji od

toplinske energije potrebne za dovođenje potrošne tople vode u termotehnički sustav

(QW,gen,in), energije za pogon pojedinog pomoćnog uređaja u sustavu pripreme PTV-a

(WW,aux,i) te faktora primarne energije fp,i (za toplinsku energiju) i fp,el (za električnu energiju).

, , , , , , ,( ) ( )W prim W gen in p i W auw i p el

i i

E Q f W f (kWh, kWh/a, kWh/m2a)

Primarna energija za hlađenje se sastoji od faktora primarne energije za električnu energiju

fp,el i potrebne (isporučene) električne energije EC,gen,del,el. Računa prema formuli:

, , , , ,C prim C gen del el p elE E f (kWh, kWh/a, kWh/m2a)

Naposlijetku, primarna energija za rasvjetu se sastoji odz podatka o potrebnoj električnoj

energiji za rasvjetu EL i faktora primarne energije za električnu energiju fp,el:

, ,L prim L p elE E f

Na slici 16 su prikazane vrijednosti specifične godišnje primarne energije Eprim (kWh/m2a) za

pojedine energetski funkcionalne cjeline po katovima. U software-u KI EXPERT PLUS nije

definirana vrsta rasvjete tako da ona nije uračunata u Eprim.

Slika 14Specifična godišnja primarna energija po m2

Kako bi se dobila potpuna slika potrošnje energije u nekoj zgradi ili stanu, a time i cijena

režija, nakon određivanja toplinskog opterećenja zgrade tj. proračuna potrebne energije za

grijanje i hlađenje, treba se odrediti i godišnja isporučena energija Edel (kWh/m2a). U



“Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada”[39] godišnja isporučena energija, - Edel

(kWh/m2a), jest energija dovedena tehničkim sustavima zgrade tijekom jedne godine za

pokrivanje energetskih potreba za grijanje, hlađenje, ventilaciju, potrošnu toplu vodu, rasvjetu

i pogon pomoćnih sustava [40]. Ne uključuje obnovljivu energiju (npr. sunca, vjetra)

prikupljenu odgovarajućim sustavima. Godišnja isporučena energija Edel (kWh/m2a) se sastoji

od godišnje isporučene energije sustava grijanja EH,del i godišnje isporučene energije sustava

za pripremu potrošne tople vode Ew,del te računa kao:

, ,del H del W delE E E (kWh/m2a)

Godišnja isporučena energija za sustav grijanja je:

, , , , , , , ,( )H del H gen in em aux H dis aux H gen auxE Q W W W (kWh/m

2a); gdje su

QH,gen,in- toplinska energija dovedena termotehničkom sustavu pojedinim energentom, tj.

toplinska energija na ulazu u podsustav proizvodnje

Wem,aux - pomoćna energija podsustava predaje

WH,dis,aux- pomoćna energija podsustava razvoda

WH,gen,aux- pomoćna energija podsustava proizvodnje

Godišnja isporučena energija za pripremu PTV-a je:

, , , , , , ,( )W del W gen in W dis aux W gen auxE Q W W (kWh/m2a); gdje su

QW,gen,in- toplinska energija dovedena termotehničkom sustavu pojedinim energentom, tj.

toplinska energija na ulazu u podsustav proizvodnje

WW,dis,aux- pomoćna energija podsustava razvoda

WW,gen,aux- pomoćna energija podsustava proizvodnje

Uspoređujući odnos primarne i isporučene energije, Eprim se dobiva umnoškom Edel i faktora

primarne energije fp: prim del pE E f

Faktor primarne energije fp je pretvorbeni faktor koji uzima u obzir svu potrebnu dodatnu

energiju, pri dobivanju, pretvorbi i raspodjeli korištenih energenata kroz procesne lance izvan

granice sustava zgrade [38]. U analiziranoj stambeno-poslovnoj zgradi, izvor energije



(energent) jest električna energija i prirodni plin. Na slici 17 je prikazana vrijednost specifične

godišnje isporučene energije Edel za sve energetski funkcionalne cjeline u zgradi.

Slika 15Specifična godišnja isporučena energija

8. USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE POJEDINIH ENERGETSKI

FUNKCIONALNIH CJELINA PO KATOVIMA

Zadatak ovog diplomskog rada jest usporedba potrebne energije (po m2) za grijanje i hlađenje,

primarne energije, isporučene energije te godišnje emisije CO2 svake energetski funkcionalne

cjeline uzimajući u obzir smještaj cjeline u zgradi i njenu orijentaciju ovisno o stranama

svijeta.

8.1 USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE POJEDINIH ENERGETSKI

FUNKCIONALNIH CJELINA NA PRVOM KATU

U ovome poglavlju će se grafički prikazati vrijednosti Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Eprim i Edel za

stanove na prvome katu (slike 18-21) te će se u narednim tablicama ( Tabela76- 83)

komentirati i uspoređivati rezultati dobiveni proračunom u programu KI EXPERT PLUS za

stanove na prvome katu. Uspoređivat će se vrijednosti Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Eprim i Edel

uzimajući u obzir geometrijske karakteristike stanova i njihova orijentacija u zgradi.



Slika 16 Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (na lijevoj osi) za stanove na prvom katu zajedno s vrijednostima faktora

oblika f0 (na desnoj osi)

Slika 17 Vrijednosti CO2 za stanove na prvom katu

Slika 18 Vrijednosti Eprim za stanove na prvom katu



Slika 19Vrijednosti Edel za stanove na prvom katu

Tabela 77 Stan S1-1sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,

vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd. CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti

S1-1 Stan S1-1 se nalazi na prvom katu analizirane stambeno-

poslovne zgrade, iznad grijanog dijela prizemlja, ali

djelomično i iznad negrijanog dijela prizemlja (vjetrobran) te

vanjskog prostora. Strop mu graniči s grijanim stanom iste

veličine i tlocrta na drugom katu te mu zidovi graniče sa

susjednim stanovima i haustorom koji su svi također grijani.

Stan S 1-1 je u potpunosti orijentiran prema jugu, a na

pročelju se nalaze dva prozora i jedan balkon ukupne

površine 9.78 m2. Svi su mu otvori orijentirani prema jugu što

povećava Q”c,nd. Na potrebnu energiju za hlađenje, kao i za

grijanje, također utječe arhitektonsko oblikovanje zgrade tj.

faktor oblika f0. Stan koji ima manji faktor oblika jest više

omeđen ostalim prostorima koji se također hlade preko ljeta,

te se time smanjuje potrebna energija za hlađenje. Godišnja

emisija CO2 zbog konzumiranja energije u zgradama proizlazi

zbog korištenja električne energije kao izvora energije za

grijanje, hlađenje, ventilaciju itd.

A=57,67 m²

f₀=0.25

Q''h,nd=4,53 kWh/m²a

Q''c,nd=14,73 kWh/m²a

CO2= 465,65 kg/a

Edel= 31,67 kWh/m²a



Eprim= 30,33 kWh/m²a

Tabela78. Stan S1-8 sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,

vrijednostima Q”h,nd, Q”c,nd. CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti

S1-8 Stan S1-8 se također nalazi na prvom katu te je orijentiran

prema jugu. No, ovaj stan ima nešto manju godišnju potrošnju

energije za grijanje u vrijednosti od 1,69 kWh/m2a. Površina

otvora na pročelju stana jest jednaka površini otvora u stanu

S1-1 i iznosi 9.78 m2. Razlog manje potrošnje energije jest u

veličini oplošja grijanog dijela zgrade i faktoru oblika, koji

imaju manje vrijednosti nego u stanu S1-1. Naime, stan S1-8

se u cijelosti nalazi iznad grijanog prizemlja, što znači da ima

manji A budući da manjim oplošjem graniči s okolnim

prostorom i negrijanim dijelom, a pošto je obujam grijanog

dijela stana jednak za oba stana (jer imaju iste površine) tada

također ima manji f0. Kao kod stana S1-1, i u stanu S1-8 se

povećava Q“c,nd zbog orijentacije otvora (jug) te iznosi 16,84

kWh/m2a.

A= 27 m²

f₀=0.12


Q''c,nd=16,84kWh/m²a

CO2= 458,65 kg/a




vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti

S1-4 Stan S1-4 je orijentiran prema sjeveru sa podnom

konstrukcijom koja se djelomično nalazi iznad vanjskog

prostora, a djelomično iznad grijanog dijela prizemlja. Ostali

zidovi i strop (osim zidova pročelja) graniče sa grijanim



prostorijama zgrade (stubište, haustor 1. kata, stan S1-3 te

stan S2-4). Na pročelju stana se nalaze dva prozora i jedan

balkon ukupne površine 9.78 m2. Uzimajući u obzir ove

geometrijske karakteristike, oplošje grijanog dijela zgrade

iznosi 90.76 m2, dok je faktor oblika 0.39.

Specifična godišnja

potrošena energija za grijanje zgrade po m2

iznosi 12,23

kWh/m2a.Sjeverna orijentacija omogućuje manju specifičnu

godišnju potrebnu energiju za hlađenje Q“c,nd budući da

sunčeve zrake teže dopirudo sjeverne strane. Iako je faktor

oblika nepovoljniji za stan S1-4, od stanova S1-1 i S1-8,

Q“c,nd je ipak manji za stan S1-4 što ukazuje da orijentacija

stana ima veći utjecaj na Q“c,nd nego geometrijske

karakteristike.

A= 90,76 m²

f₀=0.39



CO2= 556,63 kg/a


Eprim= 37 kWh/m²a


vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, C02, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti

S1-5 Stan S1-5 se također nalazi na sjevernom dijelu prvog kata

sa podnom konstrukcijom djelomično iznad vanjskog prostora

i djelomično iznad negrijanog prostora (vjetrobrana) u

prizemlju.Površina prozora na pročelju stana je nešto manja

od one kod stana S1-4 te iznosi 7.22 m2. Unutarnji zidovi i

strop graniče sa ostalim grijanim prostorima zgrade (stubište,

dizalo, haustor, stan S1-6 te stan S2-5). Faktor oblika iznosi

0.50 te je u ovom slučaju veći od onog u stanu S1-4 upravo

zbog podne konstrukcije (cijela površina podne konstrukcije

je iznad vanjskog ili negrijanog prostora).Oplošje mu je

manje od oplošja stana S1-4 (iznosi 72.63 m2), ali mu je

faktor oblika veći. Upravo zbog ovih geometrijskih

karakteristika stan S1-5 ima nešto veću vrijednost Q”h,nd

(13,75 kWh/m2a ).Kao što je to slučaj kod stana S1-4, stan

S1-5 također ima manju specifičnu potrebnu energiju za

hlađenje Q“c,nd od stanova orijentiranih prema jugu (S1-1, S1-

A= 72,63 m²

f₀=0.50



CO2= 357,35 kg/a



Edel= 39,26 kWh/m²a 8) iako ima nepovoljnije geometrijske karakteristike.




S1-2 Stan S1-2 se nalazi na prvom katu analizirane stambeno-

poslovne zgrade te je orijentiran jug-zapad. Podna obloga je u

potpunosti iznad vanjskog prostora, dok su ostali zidovi i

strop na granici s grijanim samostalnim uporabnim cjelinama

zgrade (osim vanjskog zida pročelja stana). Stan ima četiri

prozora i dva balkona ukupne površine 17,8 m2. Budući da

stan ima dvostruku orijentaciju te mu je podna konstrukcija

u potpunosti iznad vanjskog prostora, oplošje grijanog dijela

iznosi A= 149,43 m2 te je ono najveće u odnosu na sve

stanove na tome katu. Faktor oblika mu iznosi 0.55 te je jedan

od najnepovoljnijih na tome katu. Unatoč lošijim

geometrijskim karakteristikama, ovaj stan ima specifičnu

godišnju potrošenu energiju za grijanje Q“h,nd=12,98

kWh/m2a. Razlog tome jest dobra orijentacija stana, budući

da je stan orijentiran prema jugu i zapadu, koja dovodi do

većih solarnih dobitaka.Stan S1-2 ima vrijednost

Q“c,nd=19,56 kWh/m2a koja je veća od vrijednosti Q“c,nd stana

S1-3 zbog toga nepovoljnije orijentacije.

A=149,43 m²

f₀=0.55



CO2= 772,66 kg/a





S1-3 Stan S1-3 jest orijentiran sjever-zapad. Ima pet prozora te

jedan balkon ukupne površine 13,14 m2. Kao i kod stana S1-

2, podna obloga stana S1-3 se u cijelosti nalazi iznad

vanjskog prostora dok su ostali unutarnji zidovi i strop na



granici sa drugim grijanim cjelinama zgrade. Budući da i ovaj

stan ima dvostruku orijentaciju te podnu konstrukciju na

granici s okolnim zrakom, vrijednost oplošja grijanog dijela

iznosi 131,64 m2 te pripada najvećim oplošjima na prvome

katu. Faktoroblika jest najnepovoljniji od svih stanova na

ovome katu i iznosi 0.56. Uspoređujući faktore oblika stanova

S1-3 i S1-2, njihova potrošnja energije bi trebala biti vrlo

slična. No, zbog toga što je stan S1-3 orijentiran prema

sjeveru i zapadu, solarni dobitci su manji od stana S1-2 te

zbog toga ima Q”h,nd 17,99 kWh/m2a. Od svih dvostruko

orijentiranih stanova, stan S1-3 ima najmanju specifičnu

godišnju potrebnu energiju za hlađenje u vrijednosti 15,23

kWh/m2a zbog svoje sjeverne i zapadne orijentacije.

A=131,64 m²

f₀=0.56



CO2= 676,91 kg/a





S1-6 Stan S1-6 se također nalazi na prvome katu te je orijentiran

sjever-istok. Unutarnji zidovi i strop graniče s ostalim

grijanim prostorima zgrade (haustor, stan S1-5, stan S1-7,

stan S2-6), dok podna obloga djelomično graniči s grijanim

prizemljem, a djelomično s vanjskim prostorom. Ukupna

površina otvora iznosi 10.58 m2.Oplošje grijanog dijela

zgrade A= 78.40 m2, a faktor oblika zgrade iznosi 0.48.

Godišnja potrebna energija za grijanje po kvadratnom metru

iznosi 15,68 kWh/m2a. Malo veća potrošnja energije za

grijanje za ovaj stan jest upravo zbog orijentacije stana

(sjever-istok). Zbog kuta nagiba sučevih zraka u ljetnom

solsticiju, zapadno i istočno pročelje zgrade su obasjani većim

intenzitetom nego južno. Nadalje, jugoistočna orijentacija

stana prima više sunčevih zraka od jugozapadne. Stan S1-6 je

A=78,40 m²

f₀=0.48





CO2= 470,31 kg/a orijentiran sjevero-istočno te ima godišnju potrebnu energiju

za hlađenje Q”c,nd= 18,33 kWh/m2a.

Edel= 46,51kWh/m²a




S1-7 Stan S1-7 ima istu površinu kao stan S1-6 te mu je također,

ukupna površina prozora je jednaka površini prozora stana

S1-6 i iznosi 10.58 m2. Ovaj stan jest orijentiran jug-istok te

mu je podna konstrukcija u cijelosti iznad grijanog prizemlja.

Zbog toga ima manje oplošje grijanog dijela zgrade A=46,44

m2 te manji faktor oblika zgrade 0.29. Zbog povoljnijih

geometrijskih karakteristika zgrade i orijentacije stan S1-7

ima manju godišnju potrošnju energije od razreda S1-6,te ona

iznosi 8,68 kWh/m2a. Kako je ranije navedeno kod stana S1-

6, jugoistočna orijentacija stana prima najviše sunčevih zraka.

Zbog toga stan S1-7 ima najveću specifičnu godišnju

potrebnu energiju za hlađenje Q“c,nd=20,80 kWh/m2a od svih

dvostruko orijentiranih stanova, a time i od svih stanova na

prvom katu. Također, najveće površine otvora na pročelju

stana se nalaze na istočnoj strani što također doprinosi većoj

potrebnoj energiji za hlađenje. Faktor oblika stana je 0.29 te

je najmanji od svih stanova sa dvostrukom orijentacijom.

Time se opet pokazuje kako f0 ima puno manji utjecaj na

Q”c,nd nego orijentacija stana.

A=46.44 m²

f₀=0.29



CO2= 420,85 kg/a



Stanovi orijentirani prema jugu (S1-1 i S1-8) imaju najmanju potrebnu godišnju potrošnju

energije za grijanje po m2.

Na taj rezultat, osim orijentacije, najviše utječe i faktor oblika

zgrade (ovi stanovi imaju najmanje faktore oblika zgrade u odnosu na ostale). Stanovi S1-7 i

S1-2 također imaju vrlo malu potrošnju energije zahvaljujući svojoj orijentaciji (S1-7 je

orijentiran istok-jug, S1-2 je orijantiran zapad-jug). Stan S1-7 ima nešto manju potrošnju



energije od stana S1-2 zbog faktora oblika koji je manji budući da je taj stan površinom manji

od S1-2, te ima manje oplošje A. Stanovi orijentirani prema sjeveru imaju nešto veću

potrošnju energije naspram onih prema jugu, iako su im geometrijske karakteristike dosta

slične. Razlog tome su manji solarni dobitci energije. Uspoređujući stanove orijentirane

prema sjeveru, najmanja potrošnja energije za grijanje je u stanu S1-4, iako su razlike u Q”h,nd

stanova S1-4, S1-5 i S1-6 vrlo male. Stan S1-3 troši najviše energije za grijanje zbog vrlo

velikog oplošja grijanog dijela zgrade i faktora oblika te naravno, orijentacije.

Primarna i isporučena energija se sastoje od energije za grijanje, energije za hlađenje, energije

potrebne za dobivanje potrošne tople vode i energije za rasvjetu koja se nije uzimala u obzir

prilikom proračuna. Grafovi primarne i isporučene energije se razlikuju od grafa koji

prikazuje specifičnu godišnju potrebnu energiju za hlađenje Q”c,nd zbog utjecaja energije za

grijanje (ovisi o kondicioniranoj površini stana, oplošju stana, faktoru oblika, otvorima,

orijentaciji) i PTV-a (najviše ovisi o korisnoj površini stana).

Prilikom izračuna emisije CO2 zbrojen je prirodni plin (grijanje+PTV) što je isporučena

toplinska energija te je pomnožen faktorom emisije CO2 za i-ti izvor energije (prirodni plin=

0.2202 kg/kWh) i električna energija (hlađenje) pomnožena sa faktorom emisije CO2 za

električnu energiju (0.23481 kg/kWh). Isporučena energija bi trebala biti proporcionalna

emisiji CO2 (svi grafovi bi trebali imati sličan oblik), ali faktori za prirodan plin i električnu

energiju mijenjaju krajnju vrijednost emisije CO2. Zbog toga graf CO2 za prvi kat ima nešto

drugačije odnose prema stanovima prvog kata u odnosu na grafove Edel i Eprim .


FUNKCIONALNIH CJELINA NA DRUGOM KATU

U nastavku se grafički prikazuju vrijednosti Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Eprim i Edel za stanove na

drugom katu (slike 22-25) te će se u sljedećim tablicama ( Tabela 84- 91) komentirati i

uspoređivati rezultati dobiveni proračunom u programu KI EXPERT PLUS za stanove na

drugom katu. Vrijednosti Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Eprim i Edel se uspoređuju uzimajući u obzir

geometrijske karakteristike stanova I njihova orijentacija u zgradi.



Slika 20Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (na lijevoj osi)za stanove na drugom katu zajedno s vrijednostima faktora

oblika f0 (na desnoj osi)

Slika 21Vrijednosti CO2 za stanove na drugom katu

Slika 22Vrijednosti Eprim za stanove na drugom katu



Slika 23 Vrijednosti Edel za stanove na drugom katu

Tabela 85.Stan S2-1 sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,


S2-1 Stan S2-1 je smješten na drugom katu, iznad stana S1-1 i

ispod stana S3-1 te je orijentiran prema jugu. Unutarnji zidovi

mu također graniče s ostalim grijanim samostalnim

uporabnim jedinicama. Budući da jedino preko pročelja stan

S2-1 graniči s vanjskim prostorom, njegovo je oplošje

grijanog dijela zgrade vrlo malo i iznosi A= 27 m2. Zbog toga

ima i vrlo mali faktor oblika zgrade f0= 0.12. Upravo zbog tih

geometrijskih karakteristika, stan S2-1 ima godišnju potrošnju

energije po kvadratnom metru u iznosu Q”h,nd= 1,62

kWh/m2a te je energetskog razreda A+. Zbog svoje južne

orijentacije, godišnja potrebna energija za hlađenje Q”c,nd je

veća nego kod stanova orijentiranih na sjeveru zgrade, te

iznosi Q”c,nd=16,85 kWh/m2a.

A=27 m²

f₀=0.12



CO2= 455,48 kg/a





Tabela 86. Stan S2-8 sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,


S2-8 Stan S2-8 ima istu površinu kao i stan S2-1. Također, ima

jednaku orijentaciju (prema jugu) te je omeđen grijanim

cjelinama zgrade osim u pročelju zgrade. Zbog toga mu je

oplošje istog iznosa kao i za stan S2-1 te ima isti faktor oblika

0.12. Nadalje, preko ovih podataka je izračunata godišnja

potrošnja energije za grijanje po m2 te ona iznosi 1,69

kWh/m2a (energetski razred A+). Stan S2-8, kao i stan S2-1,

ima veću vrijednost specifične godišnje potrebne energije za

hlađenje Q”c,nd budući da se nalazi na južnoj strani pročelja.

Vrijednost Q”c,nd iznosi 16,84 kWh/m2a što je vrlo slična

vrijednost onoj za stan S2-1.

A=27 m²

f₀=0.12



CO2= 458,65 kg/a





S2-4 Stan S2-4 je orijentiran prema sjeveru, te je, kao i ostali

stanovi na drugom katu, okružen grijanim zonama zgrade

(stan S2-3, stubište i haustor preko unutarnjih zidova, stan S1-

4 preko podne konstrukcije i stan S 3-4 preko stropa). Oplošje

grijanog dijela zgrade iznosi A= 35,1 m2, a faktor oblika f0=

0.15. Godišnja potrebna energija za grijanje iznosi 5,79

kWh/m2a te je energetski razred ovog stana A+. Zbog

sjeverne orijentacije, godišnja potrebna energija za hlađenje



A=35,10 m² Q”c,nd je manja od vrijednosti iste za stanove orijentirane na

jug te iznosi 13,09 kWh/m2a.

f₀=0.15



CO2= 461,01 kg/a





S2-5 Stan S2-5 je također orijentiran prema sjeveru te ima vrlo

mali A= 26,73 m2 budući da stan jedino graniči s vanjskim

prostorom preko vanjskih zidova koji nisu velike površine.

Faktor oblika je 0.19 budući da je omjer oplošja i obujma

grijanog dijela stana (Ve= 144,74 m3) nešto veći nego kod

stana S2-4. Zbog malo nepovoljnijeg arhitektonskog

oblikovanja, veća je potrošnja energije u stanu S2-5 u odnosu

na stan S2-4 te iznosi 7,60 kWh/m2a (energetski razred A+).

Kao što je to slučaj kod stana S2-4, stan S2-5 ima manju

specifičnu godišnju potrebnu energiju za hlađenje zbog

povoljnije orijentacije u ljetnom solsticiju te ona iznosi

Q”c,nd=13,56 kWh/m2a. Vrijednost je malo veća od iste

vrijednosti za stan S2-4 zbog malo nepovoljnijeg faktora

oblika f0.

A=26,73 m²

f₀=0.19



CO2= 301,98 kg/a







S2-2 Stan S2-2 je smješten na drugom katu te je orijentiran jug-

zapad. Okružen je grijanim prostorima zgrade te preko zidova

pročelja graniči s okolnim zrakom. Budući da ima dvostruku

orijentaciju, oplošje grijanog dijela zgrade je A= 58,89 m2

te

je najveće od svih stanova na drugom katu. Također, budući

da je stan S2-2 najveće površine u odnosu na ostale stanove

kata, omjer A i Ve daje vrlo dobar faktor oblika f0= 0.22. Zbog

toga što je okružen grijanim prostorima i orijentiran prema

jugu i zapadu, Q”h,nd iznosi 5,17 kWh/m2a te je stan

energetskog razreda A+. Zbog dvostruke orijentacije, stan S2-

2 ima nešto veću vrijednost specifične godišnje potrebne

energije za hlađenje Q”c,nd (uspoređujući gas a stanovima

orijentiranima na jugu i sjeveru) zbog većeg upada sunčevih

zraka tijekom ljetnih mjeseci. Vrijednost Q”c,nd za stan S2-2

iznosi 20,79 kWh/m²a.

A=58,89 m²

f₀=0.22



CO2= 655,84 kg/a





S2-3 Stan S2-3 je susjedan stanu S2-2 te je orijentiran sjever-

zapad. Poput ostalih stanova na drugome katu, i ovaj je

omeđen grijanim prostorima (osim vanjskih zidova). Zato mu

u oplošje grijanog dijela zgrade ulaze samo vanjski zidovi te

ono iznosi 53.19 m2, dok mu je faktor oblika 0.23.

Uspoređujući Q”h,nd ovog stana (8.11 kWh/m2a) sa stanom

S2-2, stan S2-2 ima manju godišnju potrošnju energije po

kvadratnom metru zbog svoje povoljnije orijentacije (veći su

solarni dobitci).

A=57,67 m²



f₀=0.25 Stan S2-3 ima vrijednost specifične godišnje potrebne enrgije

za hlađenje Q''c,nd=16,29 kWh/m2a što je najniža vrijednost

Q''c,nd od svih dvostruko orijentiranih stanova budući da se

nalazi na sjeveru i zapadu te ima najmanji kut upada sunčevih

zraka. Time se prati trend prvog kata.



CO2= 540,04 kg/a





S2-6 Stan S2-6 se nalazi iznad stana S1-6 i ispod stana S3-6 te ima

dvostruku orijentaciju (sjever-istok). Oplošje grijanog dijela

zgrade iznosi A=46,44 m2 i faktor oblika 0.29. Vrijednost

specifične godišnje potrebne energije za grijanje je Q”h,nd=

10,38 kWh/m2a.

Godišnja potrebna energija za hlađenje je Q”c,nd=18,93

kWh/m2a što je manja vrijednost od dvostruko orijentiranih

stanova djelomično okrenutih prema jugu.

A=46,44 m²

f₀=0.29



CO2= 418,88 kg/a







S2-7 Stanovi S2-6 i S2-7 su jednake površine te imaju isti iznos

oplošja A=46,44 m2

i isti faktor oblika 0.29. No, ovi stanovi

imaju različitu godišnju potrebnu energiju za grijanje po m2

(Q”h,nd stana S2-6 iznosi 10,38 kWh/m2a, Q”h,nd stana S2-7

iznosi 8,39 kWh/m2a). Razlog tome je orijentacija stanova,

budući da stan S2-6 je orijentiran sjever-istok, a stan S2-7

jug-istok te zbog toga ima veće solarne dobitke.

Stan S2-7 ima vrijednost specifične godišnje potrebne

energije za hlađenje Q”c,nd=20,84 kWh/m2a što je najveća po

veličini vrijednost potrebne energije za hlađenje kod stanova

na drugom katu.

A=46,44 m²

f₀=0.29



CO2= 417,28 kg/a



Uspoređujući stanove S2-1 i S2-8 (koji su orijentirani prema jugu) sa stanovima S2-4 i S2-5

(koji su orijentirani prema sjeveru) vidimo kako stanovi orijentirani prema jugu i dalje imaju

veću potrebnu energiju za hlađenje koja iznosi za S2-1 Q”c,nd=15,50 kWh/m2a, za S2-8 je

15,63 kWh/m2a, za S2-4 iznosi 11,68 kWh/m

2a dok je za S2-5 Q”c,nd=12,28 kWh/m

2a.

Razlika između potrošene energije stanova na sjeveru i jugu je oko 25%. Uspoređujući

stanove S2-4 i S2-5, stan S2-5 ima nepovoljnije arhitektonsko oblikovanje te mu je zbog toga

potrebna mu veća godišnja energija za hlađenje.

Uspoređujući stanove S2-2 (jug-zapad) i S2-7 (jug-istok) uočava se slična vrijednost potrebne

godišnje energije za hlađenje Q”c,nd (Q”c,nd za stan S2-7 jest 20,84 kWh/m2a, a za stan S2-2 je

20,79 kWh/m2a). Stan S2-7 ima veću vrijednost Q”c,nd zbog svoje nepovoljnije orijentacije

preko ljeta.



Primarna energija se sastoji od energije za grijanje, energije za hlađenje, energije potrebne za

dobivanje potrošne tople vode i energije za rasvjetu koja se u ovom radu nije uzimala u obzir.

Grafovi primarne i isporučene energije se razlikuju od grafa koji prikazuje specifičnu

godišnju potrebnu energiju za hlađenje Q”c,nd zbog utjecaja energije za grijanje koja ovisi o

kondicioniranoj površini stana, oplošju stana, faktoru oblika, otvorima, orijentaciji i PTV-a

koji ovisi o veličini stana. Iako energija potrebna za rasvjetu nije ulazila u proračun primarne

energije, u slučaju da jest njen utjecaj bi ovisio o količini rasvjete u stanu te površini stana te

bi također ovisio o orijentaciji stana. Stanovi na jugu trebaju ipak malo kasnije paliti svjetlo u

prostorijama od onih na sjeveru zbog većeg kuta upada sunčevih zraka (svijetlost duže

vremena ulazi u prostoriju).

Za dobivanje vrijednosti emisije CO2 svakog stana, za svaki stan je zbrojena vrijednost

prirodnog plina, (grijanje+PTV) što je isporučena toplinska energija te je on pomnožen

faktorom emisije CO2 za i-ti izvor energije (prirodni plin= 0.2202 kg/kWh), i električna

energija (hlađenje) pomnožena sa faktorom emisije CO2 za električnu energiju

(0.23481kg/kWh). Isporučena energija je proporcionalna emisiji CO2 (svi grafovi bi trebali

imati sličan oblik), ali faktori za prirodan plin i električnu energiju mijenjaju krajnju

vrijednost emisije CO2. Zbog toga graf CO2 za drugi kat ima nešto drugačije odnose prema

stanovima drugog kata u odnosu na grafove Edel i Eprim .


FUNKCIONALNIH CJELINA NA TREĆEM KATU

Treći kat je posljednji kat analizirane stambeno-poslovne zgrade. Zbog toga ima veće oplošje

A i faktor oblika f0 od ostalih samostalnih uporabnih cjelina analiziranih na prvom i drugom

katu. Na sljedećim slikama (26, 27, 28, 29) su prikazane vrijednosti specifične godišnje

potrebne energije za grijanje i hlađenje (slika 26), godišnja emisija CO2 (slika 27), te

vrijednosti primarne (slika 28) i isporučene (slika 29) energije za svaki stan na trećem katu

analizirane zgrade. U tablicama (92-99) su analizirane i uspoređene vrijednosti Q”h,nd, Q”c,nd,

CO2, Eprim i Edel za stanove na trećem katu.



Slika 24Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove na trećem katu zajedno s vrijednostima faktora oblika

f0 (desna strana)

Slika 25Vrijednosti CO2 za stanove na trećem katu

Slika 26Vrijednosti Eprim za stanove na trećem katu



Slika 27Vrijednosti Eprim za stanove na trećem katu

Tabela 93 Stan S3-1 sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,


S3-1 Stan S3-1 se nalazi na južnoj strani zgrade te graniči s

vanjskim prostorom preko pročelja i stropne konstrukcije.

Oplošje grijanog dijela zgrade iznosi A= 103,53 m2

dok je

vrijednost faktora oblika f0=0,45. Godišnja potrebna energija

za grijanje je vrlo mala te ima vrijednost Q''h,nd=8,61

kWh/m²a (energetski razred A+).

Vrijednost specifične godišnje potrebne energije za hlađenje

iznosi Q''c,nd=15,88 kWh/m²a, što je veća vrijednost od one za

stanove na sjeveru zgrade.

A=103,53 m²

f₀=0.45



CO2= 550,75 kg/a







S3-8 Stan S3-8 se, kao i stan S3-1 nalazi na južnom dijelu

analizirane zgrade. Također, tlocrt i površina stana mu je ista

kao i kod stana S3-1 te graniči s okolnim zrakom preko

vanjskih zidova i stropa. Budući da su im karakteristike iste,

tada su im i oplošje A i faktor oblika f0 jednaki (A= 103,53

m2, f0=0,45). Također, godišnja potrebna energija za grijanje

je vrlo mala i za oba stana iznosi 8,61 kWh/m2a zbog čega te

samostalne uporabne jedinice spadaju u energetski razred A+.


Q''c,nd iznosi 15,88 kWh/m²a što je jednako onoj za stan S3-1.

A=103,53 m²

f₀=0.45



CO2= 550,75 kg/a





S3-2 Stan S3-2 ima dvostruku orijentaciju (jug- zapad) te mu omjer

oplošja i obujma grijanog dijela stana daje faktor oblika 0.55.

Ukupna površina otvora na pročelju zgrade iznosi 17,80 m2.

Specifična godišnja potrebna energija za grijanje Q”h,nd stana

S3-2 iznosi 13,14 kWh/m2a (energetski razred A+).


iznosi Q''c,nd=19,54 kWh/m²a što je veća vrijednost naspram

stanova orijentiranih na jugu i sjeveru.

A=149,43 m²



f₀=0.55



CO2= 773, 83 kg/a





S3-7 Stan S3-7 se nalazi na trećem katu zgrade te je orijentiran jug-

istok. Ukupna površina otvora iznosi 10.58 m2 te mu je faktor

oblika 0.62. Uspoređujući ovaj stan sa stanom S3-2 (koji ima

veće oplošje grijanog dijela zgrade A i veću površinu otvora

na pročelju zgrade) dolazi se do zaključka da je stan S3-7

nepovoljnije oblikovan te da mu je potrebna godišnja energija

za grijanje po kvadratnom metru veća. Nadalje, stan S3-2 ima

veću površinu vanjskih zidova i otvora na južnom i zapadnom

dijelu stana te time ima veće solarne dobitke, za razliku od

stana S3-7.Zbog tih razloga Q”h,nd stana S3-7 je veći od onog

u stanu S3-2 te iznosi 17,68 kWh/m2a (A).


Q''c,nd iznosi 19,85 kWh/m²a što je najveća vrijednost

specifične godišnje potrebne energije za hlađenje na trećem

katu.

A=100,58 m²

f₀=0.62



CO2= 504,85 kg/a







S3-4 Stan S3-4 je u potpunosti orijentiran prema sjeveru te mu je

vrijednost oplošja grijanog dijela zgrade A=110,37 m2, a

faktor oblika iznosi f0= 0.48. Budući da je stan u potpunosti

na sjeveru zgrade te imaju vrlo velik faktor oblika, za

očekivati je, da će njegova potrebna energija za grijanje biti

veća nego kod stanova prethodno analiziranih na južnoj

strani. Izračunata potrebna godišnja energija za grijanje Q”h,nd

potvrđuje tu hipotezu te stan S3-4 ima vrijednost

Q”h,nd=15,17 kWh/m2a. Vrijednost specifične potrebne

energije za hlađenje iznosi Q''c,nd=12,23 kWh/m²a što je

najmanja vrijednost od svih specifičnih godišnjih potrebnih

energija za hlađenje energetski funkcionalnih cjelina na

trećem katu.

A=110,37 m²

f₀=0.48



CO2= 596,77 kg/a



Tabela 98 Stan 3-5 sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika, vrijednostima

Q”h,nd i Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti

S3-5 Stan S3-5 je također u potpunosti smješten na sjevernoj strani

analizirane zgrade te, uspoređujući ga sa stanom S3-4, oplošje

grijanog dijela zgrade mu je manje od onog u stanu S3-4 te

iznosi A=73,73 m2, dok mu je faktor oblika 0.51. Budući da

faktor oblika ukazuje na povoljnost arhitektonskog

oblikovanja, njegovim povećanjem je oblikovanje

nepovoljnije te se time povećava potrošnja energije i potreba

za većom energijom za grijanje. Zbog toga se očekuje da će

Q”h,nd biti veći za stan S3-5, nego za stan S3-4. Izračunata

A=73,73 m²



f₀=0.51 specifična potrebna godišnja energija za grijanje Q”h,nd stana

S3-5 iznosi 17,52 kWh/m2a (S 3-4 ima Q”h,nd=15,17

kWh/m2a) čime se potvrđuje ova pretpostavka.

Oba stana pripadaju energetskom razredu A što je

nepovoljniji razred od razreda stanova na jugu zgrade.



CO2= 388,84 kg/a





S3-3 Stan S3-3 je orijentiran sjever- zapad te mu faktor oblika

iznosi f0=0,56. Vrijednost godišnje specifične potrebne

energije za grijanje Q”h,nd iznosi 18,16 kWh/m2a zbog čega

pripada energetskom razredu A.

Vrijednost Q''c,nd je15,19 kWh/m²a što je najmanja vrijednost

specifične godišnje potrebne energije za hlađenje naspram

svih dvostruko orijentiranih stanova budući da je orijentiran

sjever-zapad te ima manji upad sunčevih zraka za razliku od

ostalih orijentacija.

A=131,64 m²

f₀=0.56



CO2= 679,34 kg/a







S3-6 Stan S3-6 je orijentiran sjever- istok te je svojom površinom,

oplošjem, obujmom grijanog dijela zgrade i površinom otvora

na pročelju zgrade manji od stana S3-3 orijentiranog sjever-

zapad. Stan S3-6 ima također nepovoljniji faktor oblika koji

iznosi f0=0,62, dok stan S3-3 ima f0=0,56. Zbog lošijeg

faktora oblika, Q”h,nd stana S3-6 je veći od stana S3-3 i iznosi

Q”h,nd= 20,73 kWh/m2a (energetski razred A).


stana je Q''c,nd=18,03 kWh/m²a te je veća naspram stana S3-3,

a manja od dvostruko orijentiranih stanova na jugu zgrade.

A=100,58 m²

f₀=0.62



CO2= 514,55 kg/a



Iako se očekivalo da će stanovi S3-3 i S3-6 zbog svoje povoljnije orijentacije imati manju

potrebnu godišnju energiju za grijanje po m2, od razreda S3-4 i S35-5, to ipak nije slučaj.

Faktor oblika je puno više utjecao na potrebnu energiju Q”h,nd te stan koji ima najmanji f0 ima

i najmanji Q”h,nd (stan S3-4) i obrnuto, stan koji ima najveći f0, ima i najveći Q”h,nd (stan S3-

6). Uspoređujući stanove na sjevernom i južnom dijelu zgrade, u načelu stanovi na sjeveru

imaju veću potrebnu energiju za grijanje Q”h,nd, iako postoje iznimke. Stan S3-4 ima manji

Q”h,nd od stana S3-7. Razlog tome jest opet faktor oblika zgrade koji je nepovoljniji kod stana

S3-7 iako ima povoljniju orijentaciju.

Energetski funkcionalne cjeline na trećem katu imaju godišnju potrebnu energiju za hlađenje

Q”c,nd (kWh/m2a) u skladu sa očekivanjima s obzirom na njihovu orijentaciju. Južno



orijentirani stanovi S3-1 i S3-8 imaju isti Q”c,nd koji iznosi 15,88 kWh/m2a te je on veći od

stanova orijentiranih prema sjeveru. Budući da stanovi S3-4 i S3-5 imaju jednostranu sjevernu

orijentaciju, do njih preko ljeta dopire najmanje sunčevih zraka te zbog toga imaju i najmanji

godišnju potrebnu energiju za hlađenje. Q”c,nd stana S3-4 iznosi 12,23 kWh/m2a, a stana S3-5

je 12,80 kWh/m2a. Time je vidljivo da stanovi na jugu troše oko 20% više energije za

hlađenje. Stanovi S3-7 i S3-2 imaju najveće vrijednosti godišnje potrebne energije za hlađenje

po kvadratnom metru zbog svoje orijentacije. Stan S3-7 je južno i istočno okrenut te se zbog

toga više zagrijava od stana S3-2 koji je okrenut prema jugu i zapadu. Stan S3-3 ima najmanju

vrijednost Q”c,nd, među dvostruko orijentiranim stanovima, zbog svoje sjeverne i zapadne

orijentacije te iznosi 15,19 kWh/m2a, dok stan S3-6 ima Q”c,nd=18,03 kWh/m

2a što je razlika

od 15%.

Budući da se primarna energija, kako je ranije navedeno, sastoji od energije za grijanje,

energije za hlađenje, energije potrebne za dobivanje potrošne tople vode i energije za rasvjetu

(koja nije ulazila u proračun u ovom diplomskom radu), grafovi primarne i isporučene

energije se razlikuju od grafa koji prikazuje specifičnu godišnju potrebnu energiju za hlađenje

upravo zbog utjecaja energije za grijanje (ovisi o kondicioniranoj površini stana, oplošju

stana, faktoru oblika, otvorima, orijentaciji) i PTV-a (koji između ostalog ovisi o veličini

stana).

Kod proračuna godišnje emisije CO2 samostalnih funkcioanlnih cjelina, za svaku cjelinu je

zbrojena vrijednost prirodnog plina, (grijanje+PTV) što je isporučena toplinska energija te je

on pomnožen faktorom emisije CO2 za i-ti izvor energije (prirodni plin= 0.2202 kg/kWh), i

električna energija (hlađenje) pomnožena sa faktorom emisije CO2 za električnu energiju

(0.23481 kg/kWh). Isporučena energija je proporcionalna emisiji CO2 (svi grafovi bi trebali

imati sličan oblik), ali faktori za prirodan plin i električnu energiju mijenjaju krajnju

vrijednost emisije CO2. Zbog toga graf CO2 za treći kat ima nešto drugačije odnose prema

stanovima kata u odnosu na grafove Edel i Eprim .

9. USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE POJEDINIH ENERGETSKI

FUNKCIONALNIH CJELINA S OBZIROM NA LOKACIJU U ZGRADI

Analizirana stambeno-poslovna zgrada se sastoji od podruma, prizemlja i tri kata. Ovisno o

smještaju energetski funkcionalnih cjelina unutar zgrade, potrošnja energije se mijenja. U

sljedećim tablicama (tabela 100-107) se uspoređuje godišnja potrebna energija za grijanje



Q“h,nd, godišnja potrebna energija za hlađenje Q“c.nd, isporučena energija Edel, primarna

energija Eprim i godišnja emisija CO2 svake samostalne uporabne jedinice ovisno o njihovoj

lokaciji unutar zgrade. Na slikama su prikazane zasebno vrijednosti specifične godišnje

potrebne energije za grijanje Q“h,nd i specifične godišnje potrebne energije za hlađenje Q“c.nd

(slika 30, 34, 38, 42, 46, 50, 54, 58), godišnja emisija CO2 (slika 31, 35, 39, 43, 47, 51, 55, 59)

te vrijednosti primarne (slika 32, 36, 40, 44, 48, 52,56, 60) i isporučene energije (Slika 33, 37,

41, 45, 49, 53, 57, 61) za svaki stan ovisno o njegovoj lokaciji.

Slika 28Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-1, S2-1 i S3-1 zajedno s vrijednostima faktora

oblika f0 (desna strana)

Slika 29. Vrijednosti CO2 za stanove S1-1, S2-1 i S3-1



Slika 30. Vrijednosti Eprim za stanove S1-1, S2-1 i S3-1

Slika 31. Vrijednosti Edel za stanove S1-1, S2-1 i S3-1

Tabela 101 Usporedba Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim stanova S1-1, S2-1 i S3-1

Stan S1-1 S2-1 S3-1

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 4,53 1,62 8,61

Q''c,nd

(kWh/m²a) 14,63 16,85 15,88

CO2 (kg/a) 465,65 455,48 550,75

Ede l

(kWh/m²a) 31,67 30,97 36,99

Eprim

(kWh/m²a) 30,33 28,91 35,79



Stan S1-1 je lociran na prvom katu analizirane stambeno-poslovne zgrade, te se nalazi iznad

grijanog dijela prizemlja (poslovnog dijela), djelomično iznad negrijanog dijela prizemlja

(vjetrobran) i vanjskog prostora. Kako je već ranije navedeno, oplošje grijanog dijela zgrade

iznosi 57.67 m2, a faktor oblika je 0.25. Na pročelju stana su dva prozora i jedan balkon

ukupne površine 9.78 m2. Ima vrlo malu vrijednost godišnje potrebne energije za grijanje koja

iznosi 4,53 kWh/m2a. Stan S2-1 je smješten na drugom katu, iznad stana S1-1 i ispod stana

S3-1. Ima istu tlocrtnu površinu kao stan S1-1, ali ima manje oplošje A= 27 m2 i faktor oblika

f0= 0.12. Razlog tome je što je omeđen sa svih strana grijanim prostorima, dok jedino preko

pročelja graniči s vanjskim prostorom. Zbog toga ima još manji Q”h,nd koji iznosi 1,62

kWh/m2a. Stan S3-1 ima istu tlocrtnu površinu i oblik kao stanovi S1-1 i S2-1 te se nalazi na

posljednjem, trećem katu zgrade točno iznad stana S2-1. Budući da graniči s vanjskim

prostorom preko pročelja (vanjskih zidova) i preko stropne konstrukcije (ravan neprohodan

krov), oplošje grijanog dijela zgrade mu je puno veće od oplošja na prvom i drugom katu te

iznosi A= 103,53 m2. Također, faktor oblika mu je veći (f0=0,45) te je oblikovanje tog stana

nepovoljnije. Iako mu je godišnja potrebna energija za grijanje vrlo mala, i dalje je tri do četiri

puta veća od one u stanovima S1-1 i S2-1 te iznosi 8,61 kWh/m2a.

Zbog južne orijentacije, godišnja potrebna energija za hlađenje stana S1-1 Q”c,nd je veća od

one za stanove na sjeveru te iznosi Q”c,nd= 14,63 kWh/m2a. Stan S2-1 je isto orijentiran te se

nalazi na drugom katu analizirane stambeno-poslovne zgrade iznad stana S1-1. Godišnja

potrebna energija za hlađenje iznosi Q”c,nd=16,85 kWh/m2a. Stan S3-1 je lociran na

posljednjem, trećem katu, zgrade te je i njegova godišnja potrebna energija za hlađenje Q”c,nd

slična ostalim energijama stanova na prvom i drugom katu te iznosi Q”c,nd= 15,88 kWh/m2a.

Uspoređujući ove podatke, na godišnju potrebnu energiju za hlađenje Q”c,nd najviše utječe

oplošje zidova koji graniče s vanjskim prostorom. Što je to oplošje manje, bit će potrebna

veća energija za hlađenje Q”c,nd. Zbog toga stan S2-1 na drugom katu, koji ima najmanju

površinu granice s vanjskim prostorom, ima najveću vrijednost Q”c,nd od ove tri uspoređene

vrijednosti.



Slika 32Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-2, S2-2 i S3-2 zajedno s vrijednostima faktora






Slika 35. Vrijednosti Edel za stanove S1-2, S2-2 i S3-2


Stan S1-2 S2-2 S3-2

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 12,98 5,17 13,14

Q''c,nd

(kWh/m²a) 19,56 20,79 19,54

CO2 (kg/a) 772,66 655,84 773,83

Edel

(kWh/m²a) 45,05 38,46 45,18

Eprim

(kWh/m²a) 43,51 35,94 43,97

Stan S1-2 se nalazi na prvom katu proučavane stambeno-poslovne zgrade sa orijentacijom

jug-zapad. Podna konstrukcija je u potpunosti iznad vanjskog prostora, te mu vanjski zidovi

također graniče s okolnim zrakom. Na pročelju se nalaze četiri prozora i dva balkona ukupne

površine 17,8 m2. Zbog dvostrane orijentacije, velike tlocrtne površine i poda iznad vanjskog

prostora, oplošje grijanog dijela zgrade mu iznosi A= 149,43 m2. Faktor oblika mu iznosi

0.55. Zbog ovih geometrijskih karakteristika, godišnja potrebna energija za grijanje po metru

kvadratnom je 12,98 kWh/m2a. Stan S2-2 je smješten točno iznad stana S1-2 sa istom

orijentacijom. Okružen je grijanim prostorima zgrade te preko zidova pročelja graniči s

okolnim zrakom. Oplošje grijanog dijela zgrade mu je manje od onog u stanu S1-2 te iznosi

A= 58,89 m2, te također ima povoljniji faktor oblika od onog u stanu S1-2 (f0= 0.22). Iz tih

razloga mu je godišnja potrebna energija za grijanje manja od one u stanu S1-2 te iznosi



Q”h,nd =5,17 kWh/m2a. Stan S3-2, koji se nalazi na trećem katu, graniči s okolnim zrakom

preko pročelja i stropne konstrukcije. Zbog iste površine stropne konstrukcije stana S3-2 i

podne konstrukcije stana S1-2, oplošje grijanog dijela zgrade mu je isto kao i za stan S1-2

(A=149,43 m2). Omjer oplošja i obujma grijanog dijela stana S3-2 daje faktor oblika 0.55.

Zbog tih razloga, Q”h,nd stana S3-2 iznosi 13,14 kWh/m2a što je malo veće od Q”h,nd stana S1-

2.

Budući da je stan S1-2 orijentiran jug-zapad zbog većeg kuta upada sunčevih zraka, godišnja

potrebna energija za hlađenje Q”c,nd mu je veća od one u stanovima orijentiranim samo prema

jugu. Uspoređujući rezultate dobivene proračunom za godišnju potrebnu energiju za hlađenje,

stanovi S1-2, S2-2 I S3-2 imaju također vrlo slične vrijednosti. Stan S1-2 ima Q”c,nd=19,56

kWh/m2a, stan S2-2 Q”c,nd=20,79 kWh/m

2a, a stan S3-2 ima Q”c,nd=19,54 kWh/m

2a. I u

ovom slučaju je godišnja potrebna energija za hlađenje po m2 veća kod stanova na drugom

katu, dok je najmanja kod stana S3-2 na trećem katu. Razlog tome je, kako je ranije navedeno,

površina zidova/stropova/podova koji su na granici s vanjskim prostorom. Stan S2-2 ima

najmanje oplošje zidova s okolnim zrakom te zbog toga ima najveću potrebnu energiju za

hlađenje Q”c,nd budući da se tijekom noći ne uspijeva toliko dobro ohladiti kao stanovi

naprvom i trećem katu.

Slika 36. Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana)za stanove S1-3, S2-3 i S3-3 zajedno s vrijednostima faktora






Slika 39 Vrijednosti Edel za stanove S1-3, S2-3 i S3-3




Stan S1-3 S2-3 S3-3

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 17,99 8,11 18,16

Q''c,nd

(kWh/m²a) 15,23 16,29 15,19

CO2 (kg/a) 676,91 540,04 679,34

Edel

(kWh/m²a) 45,72 36,89 45,84

Eprim

(kWh/m²a) 45,54 35,56 45,69

Stan S1-3 jest orijentiran sjever-zapad te mu je podna obloga stana u cijelosti iznad vanjskog

prostora dok su ostali unutarnji zidovi i strop na granici sa drugim grijanim cjelinama zgrade.

Ima pet prozora te jedan balkon ukupne površine 13,14 m2. Vrijednost oplošja grijanog dijela

zgrade iznosi 131,64 m2,a faktor oblika iznosi 0,56. Zbog svoje orijentacije, godišnja potrebna

energija za grijanje po kvadratnom metru iznosi Q”h,nd=17,99 kWh/m2a. Stan S2-3 se nalazi

iznad stana S1-3 i ispod stana S3-3. Poput ostalih stanova na drugome katu, jedino preko

pročelja graniči s vanjskim prostorom te mu je zato oplošje grijanog dijela zgrade 53,19 m2,

dok mu je faktor oblika 0.23. Uspoređujući Q”h,nd ovog stana (8,11 kWh/m2a) sa Q”h,nd stana

S1-3, stan S2-3 ima povoljniji Q”h,nd zbog svoje lokacije koja omogućava manju vrijednost

oplošja i faktora oblika. Stan S3-3 ima istu orijentaciju kao i stanovi S1-3 i S2-3 te je smješten

na trećem katu zgrade. Također, tlocrtna površina i površina otvora na pročelju zgrade su

jednake onima u stanovima S1-3 i S2-3. Budući da graniči sa vanjskim prostorom preko

pročelja i stropne konstrukcije faktor oblika mu je f0=0,56. Godišnja potrebna energija za

grijanje Q”h,nd stana S3-3 iznosi 18,16 kWh/m2a što je najveća vrijednost.

Godišnja potrebna energija za hlađenje stana S1-3 iznosi 15,23 kWh/m2a, a budući da (zbog

orijentacije sjever-zapad) sunčeve zrake teže dopiru do njega, ta vrijednost mu je manja nego

kod stana S1-2. Iznad njega se nalazi stan S2-3 čija je godišnja potrebna energija za hlađenje

vrlo velika i iznosi Q”c,nd=16,29 kWh/m2a. Stan S3-3 ima vrlo sličan Q”c,nd kao i stan S1-3 te

mu je vrijednost 15,19 kWh/m2a. I u ovome slučaju najveći Q”c,nd ima stan na drugome katu,

dok stanovi na prvom i trećem katu imaju skoro iste iznose godišnje potrebne energije za

grijanje budući da imaju veće površine granica s vanjskim prostorom.



Slika 40.Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-4, S2-4 i S3-4 zajedno s vrijednostima faktora


Slika 41.Vrijednosti CO2 za stanove S1-4, S2-4 i S3-4



Slika 42.Vrijednosti Eprim za stanove S1-4, S2-4 i S3-4

Slika 43Vrijednosti Edel za stanove S1-4, S2-4 i S3-4


Stan S1-4 S2-4 S3-4

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 12,23 5,79 15,17

Q''c,nd

(kWh/m²a) 12,43 13,09 12,23

CO2 (kg/a) 556,63 461,01 596,77



Edel

(kWh/m²a) 37,16 31,38 39,89

Eprim

(kWh/m²a) 37,00 30,47 40,05

Stan S1-4 je orijentiran prema sjeveru sa podnom konstrukcijom koja se djelomično nalazi

iznad vanjskog prostora, a djelomično iznad grijanog dijela prizemlja. Na pročelju stana se

nalaze dva prozora i jedan balkon ukupne površine 9.78 m2. Oplošje grijanog dijela zgrade

iznosi 90.76 m2, dok je faktor oblika 0.39. Godišnja potrošena energija za grijanje zgrade po

m2

iznosi 12,23 kWh/m2a. Stan S2-4 se nalazi na drugom katu te je također orijentiran prema

sjeveru. Preko vanjskih zidova graniči s okolnim zrakom te mu je zbog toga vrijednost oplošja

grijanog dijela zgrade A= 35,1 m2, dok mu je faktor oblika f0= 0.15. Zbog povoljnijih

geometrijskih karakteristika godišnja potrebna energija za grijanje iznosi 5,79 kWh/m2a što je

otprilike duplo manje od Q”h,nd stana S1-4. Stan S3-4 je svojom površinom i površinom

otvora na pročelju jednak stanovima S1-4 I S2-4. Budući da je stropna konstrukcija većim

dijelom na granici s okolnim zrakom, oplošje grijanog dijela zgrade stana S3-4 iznosi

A=110,37 m2, dok je f0= 0.48. Izračunata potrebna godišnja energija za grijanje Q”h,nd za stan

S3-4 jest Q”h,nd=15,17 kWh/m2a zbog toga što je arhitektonsko oblikovanje nepovoljnije od

stanova na prvom i drugom katu.

Budući da je stan S1-4 u potpunosti orijentiran prema sjeveru, godišnja potrebna energija za

hlađenje mu je manja od onih na jugu i jugo-zapadu te iznosi Q”c,nd=12,43 kWh/m2a. Podna

konstrukcija mu se djelomično nalazi iznad vanjskog prostora, a djelomično iznad grijanog

dijela prizemlja. Iznad njega se nalazi stan S2-4 sa godišnjom potrebnom energijom za

hlađenje Q”c,nd=13,09 kWh/m2a što je opet veća vrijednost nego kod stana na prvome katu.

Naposlijetku, stan S3-4 ima godišnju potrebnu energiju za hlađenje Q”c,nd =12,23 kWh/m2a

koja je najniža od ove tri navedene vrijednosti. Razlog tome je veća površina granice s

vanjskim prostorom (pročelje, stropna konstrukcija) od stanova na prvom i drugom katu, dok

stan na drugom katu ima najmanje oplošje zida koje graniči s okolnim zrakom.











Stan S1-5 S2-5 S3-5

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 13,75 7,60 17,52

Q''c,nd

(kWh/m²a) 13,01 13,56 12,80

CO2 (kg/a) 357,35 301,98 388,84

Edel

(kWh/m²a) 39,26 33,74 42,82

Eprim

(kWh/m²a) 39,12 32,90 43,08

Stan S1-5 se također nalazi na sjevernom dijelu prvog kata sa podnom konstrukcijom

djelomično iznad vanjskog prostora i djelomično iznad negrijanog prostora (vjetrobrana) u

prizemlju. Površina prozora na pročelju stana iznosi 7.22 m2. Faktor oblika iznosi f0=0.50, a

oplošje grijanog dijela iznosi A=72.63 m2. Upravo zbog ovih geometrijskih karakteristika stan

S1-5 ima godišnju potrošnju energije za grijanje Q”h,nd vrijednosti 13,75 kWh/m2a. Stan S2-5

je također orijentiran prema sjeveru te se nalazi na drugom katu analizirane zgrade. Ima vrlo

mali A= 26,73 m2 budući da stan jedino graniči s vanjskim prostorom preko vanjskih zidova

koji nisu velike površine. Faktor oblika je f0=0.19, dok mu je godišnja potrebna energija za

grijanje 7,60 kWh/m2a. Ona je manja nego kod stana S1-5 zbog manjeg oplošja i faktora



oblika. Stan S3-5 se nalazi na posljednem katu te mu je stropna konstrukcija, kao i kod stana

S3-4, većim dijelom na granici s okolnim zrakom. Također, s okolnim prostorom graniči

preko pročelja zgrade koje ima iste otvore kao i stanovi S1-5 i S2-5. Oplošje grijanog dijela

zgrade mu je veće od onog na prvom i drugom katu jer većom površinom graniči s vanjskim

zrakom (A=73,73 m2) dok je faktor oblika nešto nepovoljniji od onog u stanu S1-5 i iznosi

f0=0.51. Izračunata potrebna godišnja energija za grijanje Q”h,nd iznosi Q”h,nd=17,52 kWh/m2a

što je veća vrijednost od stanova na prvom i drugom katu zbog nepovoljnije arhitektonskog

oblikovanja što je posljedica lociranja stana na posljednji kat.

Vrijednost godišnje potrebne energije za hlađenje za stan S1-5 iznosi Q”c,nd= 13,01 kWh/m2a,

dok je Q”c,nd za stan iznad njega (S2-5) jednaka Q”c,nd= 13,56 kWh/m2a. Na posljednjem

katu je smješten stan S3-5 čija je godišnja potrebna energija za hlađenje Q”c,nd= 12,80

kWh/m2a. Uočava se da je Q”c,nd opet najveći za drugi kat, zbog istih razloga već ranije

spomenutih.









Stan S1-6 S2-6 S3-6

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 15,68 10,38 20,73

Q''c,nd

(kWh/m²a) 18,33 18,93 18,03

CO2 (kg/a) 470,31 418,88 514,55

Edel

(kWh/m²a) 46,51 41,81 51,26

Eprim

(kWh/m²a) 45,48 40,16 50,77



Stan S1-6 se također nalazi na prvome katu te je orijentiran sjever-istok. Podna obloga

djelomično graniči s grijanim prizemljem, a djelomično s vanjskim prostorom. Ukupna

površina otvora iznosi 10,58 m2. Oplošje grijanog dijela zgrade im vrijednost A= 78,40 m

2, a

faktor oblika zgrade iznosi f0=0,48. Godišnja potrebna energija za grijanje po kvadratnom

metru iznosi 15,68 kWh/m2a. Stan S2-6 je jednake površine kao i stan S1-6. Također,

površina otvora na pročelju zgrade mu je ista. Nalazi se na drugom katu te graniči s okolnim

zrakom samo preko pročelja. Oplošje grijanog dijela zgrade je A=46,44 m2, a faktor oblika

f0=0.29. Godišnja potrebna energija za grijanje po m2

Q”h,nd stana S2-6 iznosi 10,38 kWh/m2a.

budući da manjom površinom graniči s negrijanim dijelovima i okolnim zrakom. Stan S3-6

graniči s vanjskim prostorom preko dvostrano orijentiranog pročelja i stropa. Zbog toga mu je

oplošje A=100,58 m2, a faktor oblika iznosi 0.62. Zbog ovih geometrijskih karakteristika

Q”h,nd stana S3-6 je 20,73 kWh/m2a te je ono veće od stanova S1-6 I S2-6.

Godišnja potrebna energija za hlađenje stana S1-6 iznosi Q”c,nd= 18,33 kWh/m2a. Iznad

njega je stan S2-6 čija je vrijednost Q”c,nd= 18,93 kWh/m2a. Na trećem katu se nalazi stan S3-

6 sa godišnjom potrebnom energijom za hlađenje Q”c,nd= 18,03 kWh/m2a, što je najmanja

energija od sve tri navedene energije. Stan S1-6 ima veću vrijednost Q”c,nd od stana S3-6 jer

mu veća površina zidova graniči s okolnim prostorom (pročelje zgrade i podna obloga). Kod

stana na drugom katu je to oplošje najmanje, pa je najveća godišnja potrebna energija za

hlađenje po m2.







Slika 55 Vrijednosti Edel za stanove S1-7, S2-7 i S3-7




Stan S1-7 S2-7 S3-7

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 8,68 8,39 17,68

Q''c,nd

(kWh/m²a) 20,80 20,84 19,85

CO2 (kg/a) 420,85 417,28 504,85

Edel

(kWh/m²a) 41,98 41,74 50,03

Eprim

(kWh/m²a) 39,79 39,51 48,89

Stan S1-7 se nalazi na prvom katu analizirane stambeno-poslovne zgrade sa ukupnom

površinom prozora od 10.58 m2. Ovaj stan jest orijentiran jug-istok te mu je podna

konstrukcija u cijelosti iznad grijanog prizemlja. Zbog toga mu je oplošje grijanog dijela

zgrade A=46,44 m2 i faktor oblika zgrade 0.29. Godišnja potrebna energija za grijanje po m

2

iznosi 8,68 kWh/m2a. Stan S2-7 je smješten na drugom katu, između stanova S1-7 i S3-7.

Podna i stropna konstrukcija mu zbog toga graniče sa grijanim prostorima, dok preko vanjskih

zidova stan graniči s vanjskim prostorom. Zbog toga mu je oplošje grijanog dijela zgrade isto

kao i za stan S1-7 te iznosi A=46,44 m2, kao i faktor oblika f0=0.29. Q”h,nd stana S2-7 je nešto

manje od stana S1-7 te iznosi 8,39 kWh/m2a. Naposljetku, stan S3-7 ima godišnju potrebnu

energiju za grijanje Q”h,nd=17,68 kWh/m2a zbog većeg oplošja grijanog dijela zgrade

A=100,58 m2

i nepovoljnijeg faktora oblika f0=0.62.

Vrijednost Q”c,nd stana S1-7 je 20,80 kWh/m2a budući da je u ljeti, zbog kuta upada sunčevih

zraka, najnepovoljnije orijentiran (jug-istok). Iznad njega je stan S2-7 sa godišnjom

potrebnom energijom za hlađenje Q”c,nd= 20,84 kWh/m2a, dok stan S3-7 ima vrijednost

Q”c,nd= 19,85 kWh/m2a. U ovome slučaju stanovi S1-7 i S2-7 imaju vrlo sličnu vrijednost

godišnje potrebne energije za hlađenje po m2 jer imaju istu površinu zidova koji graniče s

okolnim zrakom budući da se podna konstrukcija stana S1-7 nalazi u cijelosti iznad grijanog

prostora prizemlja.



Slika 56. Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-8, S2-8 i S3-8 zajedno s vrijednostima faktora








Stan S1-8 S2-8 S3-8

Presjek

Q''h,nd

(kWh/m²a) 1,69 1,69 8,61

Q''c,nd

(kWh/m²a) 16,84 16,84 15,88

CO2(kg/a) 458,65 458,65 550,75

Edel

(kWh/m²a) 31,03 31,03 36,99

Eprim

(kWh/m²a) 28,97 28,97 35,79

Stan S1-8 se također nalazi na prvom katu te je orijentiran prema jugu. Površina stana mu je

jednaka kao i za stan S1-1 te mu se pročelje sastoji od dva prozora i balkona ukupne površine

9.78 m2. Smješten je u potpunosti iznad grijanog prizemlja, zbog čega mu je vrijednost

oplošja vrlo mala (A= 27 m2) kao i faktora oblika (f0= 0.12). Godišnja potrebna energija za

grijanje iznosi 1,69 kWh/m2a. Stan S2-8 se nalazi iznad stana S1-8, a ispod stana S3-8.

Budući da je omeđen grijanim cjelinama zgrade osim u pročelju zgrade, oplošje grijanog

dijela zgrade mu također iznosi A= 27 m2 te ima isti faktor oblika kao i stan S1-8 f0= 0.12.

Godišnja potrebna energija za grijanje ima također isti iznos kao i za stan S1-8 Q”h,nd= 1,69

kWh/m2a. Stan S3-8 se nalazi na posljednjem trećem katu analizirane zgrade, te zbog toga

ima veće oplošje grijanog dijela zgrade i faktor oblika (uspoređujući ga sa stanovima S1-8 i

S2-8) budući da graniči s vanjskim prostorom preko pročelja i preko stropne konstrukcije.



Oplošje grijanog dijela zgrade je A= 103,53 m2, faktor oblika f0=0,45. Vrijednost godišnje

potrebne energije za grijanje je vrlo mala te iznosi 8,61 kWh/m2a, ali je naspram istih

vrijednosti u stanovima S1-8 i S2-8 čak četiri puta veća.

Naposlijetku, stan S1-8 je u potpunosti orijentiran prema jugu sa godišnjom potrebnom

energijom za hlađenje u vrijednosti od Q”c,nd= 16,84 kWh/m2a. Na drugom katu se nalazi stan

S2-8 čiji je iznos također Q”c,nd= 16,84 kWh/m2a. Stan S3-8 ima vrijednost Q”c,nd= 15,88

kWh/m2a te je ona najmanja od sve tri navedene vrijednosti. Vrijednosti Q”c,nd su iste za

stanove na prvom i drugom katu zbog jednakih oplošja stanova.

10. POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE I HLAĐENJE TE

ENERGIJA ZA ZAGRIJAVANJE VODE ENERGETSKI FUNKCIONALNIH

CJELINA UNUTAR STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE

Na sljedećim slikama (60-83) su prikazane potrebne energije za grijanje, hlađenje i dobivanje

potrošne tople vode svakog stana u zgradi kako bi se usporedila potrošnja tih energija po

mjesecima. Slike su grupirane prema lokaciji stanova (stanovi se nalaze jedan iznad drugog)

zbog boljeg pregleda potrošnje energije u stanovima. Prikazani podatci su dobiveni

računalnim programom KI EXPERT PLUS.

Slika 60 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-1 Slika 61Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-1



Slika 62 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-1 Slika 63 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-2















11. USPOREDBA POTROŠNJE ENERGIJE ENERGETSKI FUNKCIONALNIH

CJELINA ZGRADE S CJELOKUPNOM STAMBENO-POSLOVNOM ZGRADOM

Na slici 84 je prikazana usporedba potrebne energije za grijanje zgrade Q”h,nd sa potrebnim

energijama za grijanje Q”h,nd svih energetski funkcionalnih cjelina unutar zgrade. Potrebna

toplinska energija cjelokupne zgrade iznosi Q”h,nd= 11 kWh/m2a te zbog toga zgradi pripada

energetski razred A+. Ako uspoređujemo stanove, od dvadeset i četiri stana u zgradi, njih



jedanaest ima godišnju potrebnu energiju za grijanje po kvadratnom metru veću od 11

kWh/m2a (stanovi S1-2, S1-3, S1-4, S1-5, S1-6, S3-2, S3-3, S3-4, S3-5, S3-6, S3-7). Time se

pokazuje kako nije vjerodostojna vrijednost specifične godišnje potrebne energije za grijanje

cijele zgrade te kupci tih stanova plaćaju veću vrijednost kvadrata stana od stvarne

vrijednosti.

Slika 84 Usporedba potrošnje specifične potrebne energije za grijanje Q”h,nd energetski funkcionalnih cjelina s

Q”h,nd cjelokupne stambeno- poslovne zgrade koji iznosi Q”h,nd=11 kWh/m2a

Na slici 85 je prikazana prosječna vrijednost isporučene energije za stanove u zgradi koja

iznosi 39,31 kWh/m2a te vrijednosti Edel energetskih razreda A (≤45 kWh/m

2a) i A+(≤65

kWh/m2a). Dvanaest stanova prekoračuje tu vrijednost. Pojedini stanovi su prema specifičnoj

godišnjoj potrebnoj energiji za grijanje energetskog razreda A+, a prema isporučenoj energiji

Edel energetskog razreda A (S3-2) dok je kod nekih stanova obrnuta situacija (S3-4). Zbog

mijenjanja Metodologije izračuna, isti stan, bez ikakvih prepravki se može prodati po većoj ili

manjoj cijeni ovisno o godini prodaje što nije pravedno prema kupcima i prodavačima stanova

te se time i kredibilitet samih inženjera smanjuje što može dovesti i do toga da kupci više ni

neće uzimati u obzir potrošnju energije u stanovima budući da svakih nekoliko godina njihov

stan može pripadati drugom energetskom razredu.



Slika 85 Usporedba specifične isporučene energije Edel energetski funkcionalnih cjelina s vrijednostima Edel za

energetske razrede A+ (≤45 kWh/m2a) i A (≤65 kWh/m

2a) iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o

energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju te prikaz prosječne vrijednosti Edel svih stanova u

zgradi



12. ZAKLJUČAK

U ovom diplomskom radu su analizom stambeno-poslovne zgrade utvrđene razlike pojedinih

energetski funkcionalnih cjelina (stanova) zgrade u proračunatoj godišnjoj potrebnoj energiji

za grijanje i hlađenje te proračunatoj godišnjoj emisiji ugljikovog dioksida, isporučenoj

energiji i primarnoj energiji.

Hipoteza koja se postavila u radu je glasila: očekivana izračunata potrošnja energije pojedine

energetski funkcionalne cjeline unutar stambeno-poslovne zgrade značajno odstupa od

očekivane izračunate potrošnje energije u cjelokupnoj zgradi. Budući da je analizirana

stambeno-poslovna zgrada, prema kriteriju specifične potrebne energije za grijanje Q”h,nd već

imala energetski certifikat A+ i izračunatu godišnju potrebnu energiju za grijanje Q”h,nd=11

kWh/m2a, prema proračunu u Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje

prostora zgrade prema HRN EN ISO IS790 su dobivene specifične godišnje potrebne energije

za svaki stan u toj zgradi. Iako nijedan stan u zgradi nije imao istu vrijednost specifične

godišnje potrebne energije za grijanje Q”h,nd, većina stanova je ipak pripala energetskom

razredu A+ sa uglavnom značajno manjom vrijednosti Q”h,nd od one izračunate za cjelokupnu

zgradu. Sedam stanova (uglavnom na trećem katu zgrade) ima energetski razred A i time veću

vrijednost godišnje potrebne energije za grijanje od one izračunate za zgradu. Od tih sedam

stanova, jedan stan (S3-6) ima vrijednost specifične godišnje potrebne energije za grijanje

20,73 kWh/m2a što je blizu energetskom razredu B. Zaključno sa dobivenim podatcima,

hipoteza postavljena na početku rada se pokazala istinitom budući da potrošnja energija svake

energetski funkcionalne cjeline uglavnom značajno odstupa od vrijednosti za cijelu zgradu

(ponegdje je odstupanje čak i 85% u korist stana i 46% u korist cijele zgrade).

Prema „Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o energetskom pregledu zgrade i

energetskom certificiranju„ NN (48/14., 150/14., 133/15., 22/16. i 49/16.) energetski razred

zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade koji se izražava preko godišnje isporučene

energije za referentne klime koja za stambene zgrade uključuje energiju za grijanje, hlađenje,

pripremu potrošne tople vode i ventilaciju, a za nestambene zgrade uključuje energiju za

grijanje, hlađenje, pripremu potrošne tople vode, ventilaciju i rasvjetu. Energetski razredi su

prikazani u poglavlju Norma HRN EN 13790 (Tabela 2 ). Budući da energetski razredi zgrada

ovise o isporučenoj energiji Edel (kWh/m2a) na slikama 85, 86, 87 su prikazani tlocrti katova

zgrade sa energetskim razredima stanova prema novome kriteriju.



Slika 86 Energetski razredi stanova na prvom Slika 87 Energetski razredi stanova na drugom

katu prema kriteriju Edel (kWh/m2a) katu prema kriteriju Edel (kWh/m

2a)

Slika 88 Energetski razredi stanova na drugom katu prema kriteriju Edel (kWh/m2a)

Iz priloženih rezultata je uočljivo kako je pet energetski funkcionalnih cjelina prvog kata

pripalo energetskom razredu A+ (Edel ≤ 45 kWh/m2a) dok je ostatku pripao energetski razred

A. Uspoređujući te vrijednosti s vrijednostima za specifičnu godišnju potrebnu energiju za

grijanje, jedino se stanu S1-2 razlikuju energetski razredi budući da je prema Q”h,nd-u razreda

A+, a prema Edel-u razreda A. Razlika u isporučenoj energiji između stana s najmanjom

vrijednosti Edel (stan S1-8) i stana s najvećom vrijednosti Edel (stan S1-6) je čak 33%. Na

drugom katu su svi energetski razredi A+ (i prema kriteriju specifične godišnje potrebne

energije za grijanje i prema isporučenoj energiji). Razlika u isporučenoj energiji između stana

s najmanjom vrijednosti Edel (stan S2-1) i stana s najvećom vrijednosti Edel (stan S2-6) je 26%.

Na trećem katu se razredi energetske učinkovitosti dosta mijenjaju. Stan S3-2 je prema

kriteriju Q”h,nd energetskog razreda A+, dok je prema kriteriju Edel A, također stanovi S3-4 i

S3-5 imaju različite razrede energetske učinkovitosti ali obrnuto od stana S3-2. Stan S3-4 i

S3-5 su prema kriteriju Q”h,nd razreda A, a prema kriteriju Edel su razreda A+. Razlika u



isporučenoj energiji između stana s najmanjom vrijednosti Edel (stan S3-1 i S3-8) i stana s

najvećom vrijednosti Edel (stan S3-6) je 27%.

U tablici 109 se prikazuju vrijednosti isporučene energije za plin i el.energiju stanova s

najmanjom i najvećom vrijednosti Edel te njihove razlike u cijenama plina i el.energije.

Također u posljednjem stupcu iste tablice je prikazana kolika je razlika (%) isporučene

energije svakog od navedenih stanova i prosječne vrijednosti isporučene energije svih stanova

u analiziranoj zgradi.

Tabela 109 Vrijednosti isporučene energije za plin i el.energiju stanova s najmanjom i najvećom vrijednosti Edel

te njihove razlike u cijenama plina i el.energije

Eplin

(kWh/m2a) Eel.en.

(kWh/m2a) Edel

(kWh/m2a) Eplin:

Smin/Smax Eel.en.:

Smin/Smax Edel, stana/ Edel,prosj

S1-8 14,19 16,83 31,03 - - -2.2%

S1-6 28,18 18,33 46,51 50% 8% +46%

S2-1 14,12 16,85 30,97 - - -2.3%

S2-6 22,88 18,93 41,81 38% 10% +31,7%

S3-1 21,11 15,88 36,99 - - +16%

S3-6 33,22 18,03 51,26 36% 11% +61%

Stan S1-6 (najveća vrijednost Edel na prvom katu) troši u periodu od 30 godina 50% više

novaca na račune za plin, dok za račune za električnu energiju troši 8% više novca u odnosu

na stan S1-8 koji ima najmanju vrijednost isporučene energije po kvadratnom metru. Na

drugom katu stan S2-6 koji ima najveću vrijednost Edel u razdoblju od 30 godina te korisnici

tog stana plaćaju za 38% veće račune za plin, dok one za električnu energiju plaćaju za 10%

više u odnosu na stan S2-1 (najmanja vrijednost Edel na drugom katu). Na trećem katu stanovi

S3-1 i S3-8 imaju najmanje vrijednosti Edel te u odnosu na stan S3-6 koji ima najviše

vrijednosti Edel plaćaju za 36% manje cijene računa za plin te za 11% manje cijene računa za

struju. Isporučena energija stana S1-8 je za 2.2% manja od prosječne isporučene energije svih

stanova u zgradi, Edel stana S2-1 je za 2.3% manja od Edel svih stanova, a Edel stana S3-1 je za

16% veća od Edel svih stanova u zgradi (najmanja vrijednost Edel na trećem katu je i dalje veća

od prosječne vrijednosti Edel svih stanova u zgradi). Vrijednost isporučene energije stana S1-6

je za 46% veća od prosječne Edel, stana S2-6 je za 31,7% veća, a stana S3-6 je za 61% veća.

U tablici 110 su prikazani ranije odabrani stanovi na temelju najmanje i najveće vrijednosti

Edel te su izračunate njihove nove cijene po kvadratnom metru u skladu s kasnije objašnjenim

proračunom.



Tabela 110. Postotak povećanja i smanjenja cijena stanova

Cijena stana (m2) Prosječna cijena stana (m2) %

S1-8 1.331 € 1.100 € +17

S1-6 946 € 1.100 € -14

S2-1 1.342 € 1.100 € +22

S2-6 1.045 € 1.100 € -5

S3-1 1.177 € 1.100 € +7

S3-6 858 € 1.100 € -22

Uzimajući u obzir izračunate vrijednosti isporučene energije prema Algoritmu kroz vremenski

period od 30 godina, smatram da bi stanovi koji troše manje energije trebali biti skuplji od

onih koji troše više energije. Ako uzmemo u obzir da je prosječna cijena kvadrata stana u

analiziranoj zgradi bila 1100 eura te da je prosječna vrijednost Edel=39,73 kWh/m2a svih

stanova u zgradi, jednostavnim izračunom, u kojem sam izračunala postotak razlike u Edel

stanova s najmanjom i najvećom vrijednosti Edel sa prosječnom vrijednosti Edel te s tim

postotkom povećala i smanjila cijenu od 1100 eura po m2, dobila sam da bi stan S1-8 trebao

koštati 1331 euro po m2, a stan S1-6 946 eura po m

2. Nadalje, stan S2-1 bi trebao imati cijenu

od 1342 eura po kvadratu (jer troši manje energije od prosječne vrijednosti) dok stan S2-6 bi

trebao imati cijenu od 1045 eura po kvadratu. Stan na trećem katu S3-1 bi trebao koštati 1177

eura po kvadratu, dok stan S3-6 858 eura po m2.

Prema cijenama kvadrature koje su navedene u ovome radu, izgradnja energetski učinkovite

zgrade nije skupa gradnja te jest moguće zadovoljiti kriterije zbog kojih će biti manja

potrošnja energije u zgradi te kvalitetna gradnja, a da su kupci zadovoljni cijenom.

Također, analizom stambeno-poslovne zgrade i njenih dijelova, zaključujem da prilikom

najma ili kupnje, energetski certifikat cijele zgrade nije u potpunosti vjerodostojan dokument,

budući da korisnik/potrošač ne zna kolika će biti godišnja potrebna energija za grijanje Q”h,nd

(prema starom pravilniku) niti isporučena energija Edel (prema novom pravilniku) njegove

samostalne uporabne jedinice. Zbog toga smatram da bi vrijednost stanova prilikom kupnje ili

najma trebala (uz postojeće kriterije lokacije, površine, novogradnje itd.) trebala ovisiti i o

vrijednosti potrošene energije (ne o energetskom razredu) budući da je godišnja razlika u

potrošnji energije i računima vrlo velika čak i unutar raspona vrijednosti energetskog

certifikata. Nadalje, zbog toga smatram da bi se trebao uvesti još jedan energetski razred zvan

A++ u kojem vrijednost godišnje isporučene energije po m2

iznosi ≤20-25 kWh/m2a budući da

skala prikazana u tablici 2 (Tabela 2) za energetski razred A+ ima preveliki raspon vrijednosti



te nije pravedno da stanovi s manjom vrijednošću isporučene energije imaju istu prodajnu

cijenu (npr. Edel= 20 kWh/m2a) kao i razredi s duplo većom vrijednošću Edel (Edel= 40

kWh/m2a), a oboje pripadaju energetskom razredu A+, jer će očito cijene računa biti

drugačije. Energetska skala za poslovni prostor ima puno stroži kriterije od skale za kućanstva

(Tabela 2) zbog toga što u njoj borave ljudi prosječno 9 sati dnevno te se na toliko sati uredi

griju/hlade itd. Iako je teško postići iste takve vrijednosti za kućanstva, smatram da u

sljedećih nekoliko godina (koliko će ta skala vrijediti) će se moći graditi i stambene zgrade i

stanovi koji će trošiti vrlo malu vrijednost isporučene energije te će se također, sa strožom

skalom povećati izazovi investitora i očekivanja kupaca čime se omogućuje kvalitetnija i

energetski učinkovitija gradnja.Tabela 2

Isto tako smatram da je pravednije za potrošače i korisnike da prilikom najma/kupnje imaju

certifikat pojedinačnog stana u zgradi, a ne prosječnu vrijednost cijele zgrade zato što na taj

način korisnici imaju bolji uvid u stvarnu potrošnju energije te mogu lakše pratiti kako

njihovo vlastito ponašanje utječe na dobivene račune. S time zaključujem kako bi se, iako je

lakše i jeftinije računati potrošnju energije i energetski certifikat cijele zgrade, trebalo izaći

ususret korisnicima te više poticati proračun potrošnje energije za svaki stan.



13. LITERATURA

[1] I. Ballarini and V. Corrado, “Application of energy rating methods to the existing

building stock: Analysis of some residential buildings in Turin,” Energy Build., vol. 41,

no. 7, pp. 790–800, 2009.

[2] Ž. Tomšić, Energetska učinkovitost u zgradarstvu i certficiranje zgrada. 2014.

[3] B. Pavković, Ž. Hrs Borković, V. Zanki, K. Lenić, and D. Franković, “Priručnik za

energetsko certificiranje zgrada dio 2,” Zagreb, 2012.

[4] V. Bukarica et al., “Priručnik za energetske savjetnike 2008,” 2008.

[5] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, “. :: Propisi.hr :: .,” Narodne novine.

[Online]. Available: http://propisi.hr/print.php?id=10828. [Accessed: 25-May-2017].

[6] V. Soldo, S. Novak, and I. Horvat, “Algoritam za proračun potrebne energije za

grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790.” Zagreb, 2014.

[7] United Nations, “Kyoto Protocol To the United Nations Framework Kyoto Protocol To

the United Nations Framework,” 1998.

[8] D. Mikulić, B. Milovanović, and N. Marđetko Škoro, “Proces energetske certifikacije

zgrada u Hrvatskoj - Primjena infracrvene termografije.” pp. 15–19, 2010.

[9] Europski parlament i Vijeće Europske Unije, Direktiva 2010/31/EU Europskog

parlamenta i vijeća o energetskoj učinkovitosti zgrada. 2010, pp. 124–146.

[10] L. V. D. Ruth Losch, “European Commission presents Energy Winter Package 2016,”

Linklaters LPP, no. November, p. 12, 2016.

[11] E. Commission, “Clean Energy For All Europeans,” pp. 1–10, 2016.

[12] Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, “Prvi nacionalni akcijski plan za

energetsku učinkovitost,” Zagreb.

[13] Ministarstvo Graditeljstva, Zakon o prostornom uređenju i gradnji. 2011, pp. 1–117.

[14] Ministarstvo graditeljstva, Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj

potrošnji. 2010.

[15] M. Andrassy et al., Priručnik za energetsko certificiranje zgrada. 2010.

[16] Ministarstvo Graditeljstva, Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina.

2014.

[17] Ministarstvo graditeljstva, “Zakon o energetskoj učinkovitosti,” 2014. [Online].

Available: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_127_2399.html.

[Accessed: 09-May-2017].

[18] Ministarstvo Graditeljstva i prostornog uređenja, Pravilnik o osobama ovlaštenim za

energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i

sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi. Zagreb, 2014.



[19] Ministarstvo graditeljstva, Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj

zaštit u zgradama. 2015, pp. 11–68.

[20] Ministarstvo Graditeljstva i prostornog uređenja, Pravilnik o kontroli energetskih

certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina. 2012.

[21] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, “Pravilnik o uvjetima i načinu

izdavanja potvrde osobama iz država ugovornica Ugovora o europskom gospodarskom

prostoru za pružanje usluge energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u

Republici Hrvatskoj te priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za pružanje usluga

energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade,” 2015. [Online]. Available:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_77_1471.html. [Accessed: 20-

Apr-2017].

[22] P. Florio and O. Teissier, “Estimation of the energy performance certificate of a

housing stock characterised via qualitative variables through a typology-based

approach model: A fuel poverty evaluation tool,” Energy Build., vol. 89, no. January,

pp. 39–48, 2015.

[23] D. Majcen, L. Itard, and H. Visscher, “Energy labels in Dutch dwellings – their actual

energy consumption and implications for reduction targets.”

[24] O. Guerra-Santin and L. Itard, The effect of energy performance regulations on energy

consumption, vol. 5, no. 3. 2012, pp. 269–282.

[25] C. Tigchelaar, B. Daniels, and M. Menkveld, Obligations in the existing housing

stock : who pays the bill ? 2011, pp. 353–363.

[26] E. Cayre, B. Allibe, M. Laurent, and D. Osso, There are people in the house ! how the

results of purely technical analysis of residential energy consumption are misleading

for energy policies, no. Epbd 2002. 2011, pp. 1675–1683.

[27] K. Janda, “Buildings don’t use energy - People do!,” Planet Earth, no. WINTER, pp.

12–13, 2011.

[28] P. De Wilde, “The gap between predicted and measured energy performance of

buildings: A framework for investigation,” Autom. Constr., vol. 41, pp. 40–49, 2014.

[29] R. V. Jones, A. Fuertes, and P. De Wilde, “The gap between simulated and measured

energy performance: A case study across six identical New-Build flats in the UK,” 14th

Int. Conf. IBPSA - Build. Simul. 2015, BS 2015, Conf. Proc., no. 2014, pp. 2248–2255,

2015.

[30] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, “Pravilnik o izmjenama i dopunama

Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju.” [Online].

Available: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_133_2494.html.

[Accessed: 27-May-2017].

[31] Ministarstvo graditeljstva, “Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada,”

2012.

[32] D. Dović, N. Ferdelji, I. Horvat, and A. Rodić, “Algoritam za proračun potrebne

energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih sustava kod grijanja i hlađenja

prostora zgrade.” 2012.



[33] Zelena energija.org, “Ventilacija pasivne kuće i rekuperacija topline otpadnog zraka -

ZelenaEnergija.org,” 25.04, 2011. [Online]. Available:

http://www.zelenaenergija.org/clanak/ventilacija-pasivne-kuce-i-rekuperacija-topline-

otpadnog-zraka/391. [Accessed: 19-Jun-2017].

[34] J. Ovčar and V. Novak, “Utjecaj geometrijskoga oblika zgrade na transmisijske gubitke

i ukupnu energetsku bilancu zgrade Influence of the building ’ s geometric shape on

transmission losses and the overall energy balance of the building,” Čakovec, 2016.

[35] M. Prada, “The influence of an apartment positioning on energy consumption,” vol. 3,

no. 1/2013, pp. 156–162, 2013.

[36] Ž. Tomšić, “Mjerenje i analiza potrošnje energije,” Zagreb.

[37] Ž. Koški, “Građevinska fizika,” Osijek, 2014.

[38] Ministarstvo Graditeljstva, Studija primjenjivosti alternativnih sustava: Elementi za

izradu Elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom. 2014.

[39] Pravilnik o energetskom certificirnju zgrada. 2002.

[40] Ministarstvo graditeljstva, Pravilnik O Energetskim Pregledima Građevina I

Energetskom Certificiranju Zgrada. .



POPIS TABLICA:

Tabela 1 Referentni klimatski podatci ................................................................................................... 23

Tabela 2 Energetski razredi i njihove specifične godišnje isporučene energije [30]............................. 24

Tabela 3 Unutarnje proračunske temperature zona [6] ......................................................................... 25

Tabela 4 Pretpostavljene vrijednosti koeficijenata prolaska ugrađenih otvora W/m2K [6] .................. 27

Tabela 5Vrijeme rada sustava grijanja/hlađenja [6] .............................................................................. 30

Tabela 6 Specifična potrošnja energije za grijanje ovisno o orijentaciji u zgradi ................................. 36

Tabela 7 Vanjska ovojnica zgrade prizemlja ......................................................................................... 44

Tabela 8Vanjska ovojnica zgrade prvog, drugog I trećeg kata ............................................................. 44

Tabela 9 Slojevi poda prvog kata prema vanjskom prostoru ................................................................ 45

Tabela 10 Unutarnji zid između dva stana ............................................................................................ 45

Tabela 11 Unutarnji zid između stana i haustora .................................................................................. 46

Tabela12 Unutarnji zid između stana i dizala ....................................................................................... 46

Tabela13 Unutarnji zidovi između uredskih prostorija u prizemlju ...................................................... 46

Tabela14 Unutarnji zidovi između grijanog dijela podruma i spremišta .............................................. 46

Tabela15 Međukatna konstrukcija između podruma i prizemlja (strop) ............................................... 47

Tabela16 Međukatna konstrukcija između prizemlja i stanova prvog kata (strop) ............................... 47

Tabela17 Međukatna konstrukcija između prizemlja i haustora na prvom katu (strop) ....................... 47

Tabela 18 Međukatna konstrukcija između stanova prvog i drugog kata (strop) ................................. 48

Tabela 19 Međukatna konstrukcija između haustora na prvom i na drugom katu (strop) .................... 48

Tabela 20 Slojevi zida između grijanog dijela podruma i okolnog tla ................................................. 49

Tabela 21Slojevi zida između negrijanog dijela podruma i okolnog tla ............................................... 49

Tabela 22 Slojevi poda na tlu grijanog dijela podruma ......................................................................... 49

Tabela 23 Slojevi poda na tlu negrijanog dijela podruma ..................................................................... 50

Tabela 24 Slojevi poda na tlu prizemlja ................................................................................................ 50

Tabela 25 Slojevi ravnog neprohodnog krova ....................................................................................... 51

Tabela 26 Površina podruma ................................................................................................................. 52

Tabela 27 Površine prizemlja ................................................................................................................ 52

Tabela 28 Površine stanova na prvom katu ........................................................................................... 53

Tabela 29 Površine stanova na drugom katu ......................................................................................... 54

Tabela 30 Površine stanova na trećem katu ......................................................................................... 55

Tabela 31 Površina krova ...................................................................................................................... 55

Tabela 32 Površine otvora prizemlja .................................................................................................... 56

Tabela 33 Površine otvora na krovu ...................................................................................................... 56

Tabela 34 Površine otvora prvog .kata .................................................................................................. 57

Tabela 35 Površine otvora drugog kata ................................................................................................. 58

Tabela 36 Površine otvora trećeg kata ................................................................................................... 59

Tabela 37 Površine otvora u prizemlju na granici negrijano-vani ......................................................... 60

Tabela 38 Površine otvora u prizemlju na granici grijano- negrijano ................................................... 60

Tabela 39 Površine otvora u podrumu na granici grijano-negrijano ..................................................... 60

Tabela 40 Stan S1-1 .............................................................................................................................. 61

Tabela 41 Stan S2-1 .............................................................................................................................. 61

Tabela 42 Stan S3-1 .............................................................................................................................. 61



Tabela 43 Stan S1-2 .............................................................................................................................. 61

Tabela 44 Stan S2-2 .............................................................................................................................. 62

Tabela 45 Stan S3-2 .............................................................................................................................. 62

Tabela 46 Stan S1-3 .............................................................................................................................. 62

Tabela 47 Stan S2-3 .............................................................................................................................. 62

Tabela 48 Stan S3-3 .............................................................................................................................. 63

Tabela 49 Stan S1-4 .............................................................................................................................. 63

Tabela 50 Stan S2-4 .............................................................................................................................. 63

Tabela 51Stan S3-4 ............................................................................................................................... 63

Tabela 52 Stan S1-5 .............................................................................................................................. 64

Tabela 53 Stan S2-5 .............................................................................................................................. 64

Tabela 54 Stan S3-5 .............................................................................................................................. 64

Tabela 55 Stan S1-6 .............................................................................................................................. 64

Tabela 56 Stan S2-6 .............................................................................................................................. 65

Tabela 57 Stan S3-6 .............................................................................................................................. 65

Tabela 58 Stan S1-7 .............................................................................................................................. 65

Tabela 59 Stan S2-7 .............................................................................................................................. 65

Tabela 60 Stan S3-7 .............................................................................................................................. 66

Tabela 61 Stan S1-8 .............................................................................................................................. 66

Tabela 62 Stan S2-8 .............................................................................................................................. 66

Tabela 63 Stan S3-8 .............................................................................................................................. 66

Tabela 64 Stubište ................................................................................................................................. 67

Tabela 65 Zajednički prostor (haustor) ................................................................................................. 67

Tabela 66 Poslovni dio prizemlja .......................................................................................................... 67

Tabela 67 Zajednički dio prizemlja ....................................................................................................... 68

Tabela 68 Podrum ................................................................................................................................. 68

Tabela 69 Geometrijske karakteristike podruma .................................................................................. 69

Tabela 70 Geometrijske karakteristike prizemlje .................................................................................. 69

Tabela 71 Geometrijske karakteristike prvog kata ................................................................................ 69

Tabela 72 Geometrijske karakteristike drugog kata .............................................................................. 70

Tabela 73 Geometrijske karakteristike trećeg kata................................................................................ 70

Tabela 74 Geometrijske karakteristike stubišta ..................................................................................... 70

Tabela 75 Geometrijske karakteristike haustora ................................................................................... 71

Tabela76 Energetski razred, Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Eprim, Edel za pojedinu eneregetsku funkcionalnu

cjelinu .................................................................................................................................................... 71

Tabela 77 Stan S1-1sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,

vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd. CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti ............................................. 80


vrijednostima Q”h,nd, Q”c,nd. CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti ............................................... 81


vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti .............................................. 81


vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, C02, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti .............................................. 82


vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, C02, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti ............................................... 83




vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti ............................................. 83





Tabela 85.Stan S2-1 sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,



vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, C02, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti .............................................. 89























Tabela 98 Stan 3-5 sa pripadajućom lokacijom u zgradi, oplošjem grijanog dijela, faktorom oblika,



vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti ........................................... 100


vrijednostima Q”h,nd i Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim te analizom tih vrijednosti ........................................... 101

Tabela 101 Usporedba Q”h,nd, Q”c,nd, CO2, Edel i Eprim stanova S1-1, S2-1 i S3-1 ................................ 104










POPIS SLIKA:

Slika 1. Stvarna i očekivana potrošnja energije za odabrane stanove [24] ........................................... 17

Slika 2. Usporedba energetskog razreda i tzv.”faktora grijanja” [25] ................................................... 18

Slika 3. Usporedba teorijske i stvarne potrošene energije [26] ............................................................. 18

Slika 4. Mehanička ventilacija s rekuperacijom topline [33] ................................................................ 34

Slika 5. Tlocrt parcele stambeno-poslovne zgrade ................................................................................ 37

Slika 6. Tlocrt prvog kata ...................................................................................................................... 39

Slika 7. Tlocrt drugog kata .................................................................................................................... 40

Slika 8. Tlocrt trećeg kata ...................................................................................................................... 41

Slika 9. Tlocrt prizemlja ........................................................................................................................ 42

Slika 10. Tlocrt podruma ....................................................................................................................... 43

Slika 11. Specifična godišnja potrebna energija za grijanje po m2 ........................................................ 73

Slika 12. Specifična godišnja potrebna energija za hlađenje po m2 ...................................................... 74

Slika 13. Godišnja emisija C02 .............................................................................................................. 75

Slika 14Specifična godišnja primarna energija po m2 ........................................................................... 76

Slika 15Specifična godišnja isporučena energija .................................................................................. 78

Slika 16 Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (na lijevoj osi) za stanove na prvom katu zajedno s vrijednostima

faktora oblika f0 (na desnoj osi) ............................................................................................................. 79

Slika 17 Vrijednosti CO2 za stanove na prvom katu ............................................................................. 79

Slika 18 Vrijednosti Eprim za stanove na prvom katu ............................................................................. 79

Slika 19Vrijednosti Edel za stanove na prvom katu................................................................................ 80

Slika 20Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (na lijevoj osi)za stanove na drugom katu zajedno s vrijednostima

faktora oblika f0 (na desnoj osi) ............................................................................................................. 87

Slika 21Vrijednosti CO2 za stanove na drugom katu ............................................................................ 87

Slika 22Vrijednosti Eprim za stanove na drugom katu ............................................................................ 87

Slika 23 Vrijednosti Edel za stanove na drugom katu............................................................................. 88

Slika 24Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove na trećem katu zajedno s vrijednostima

faktora oblika f0 (desna strana) .............................................................................................................. 95

Slika 25Vrijednosti CO2 za stanove na trećem katu .............................................................................. 95

Slika 26Vrijednosti Eprim za stanove na trećem katu .............................................................................. 95

Slika 27Vrijednosti Eprim za stanove na trećem katu .............................................................................. 96

Slika 28Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-1, S2-1 i S3-1 zajedno s vrijednostima

faktora oblika f0 (desna strana) ............................................................................................................ 103

Slika 29. Vrijednosti CO2 za stanove S1-1, S2-1 i S3-1 ...................................................................... 103

Slika 30. Vrijednosti Eprim za stanove S1-1, S2-1 i S3-1 ..................................................................... 104

Slika 31. Vrijednosti Edel za stanove S1-1, S2-1 i S3-1 ....................................................................... 104

Slika 32Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-2, S2-2 i S3-2 zajedno s vrijednostima


Slika 33. Vrijednosti CO2 za stanove S1-2, S2-2 i S3-2 ..................................................................... 106


Slika 35. Vrijednosti Edel za stanove S1-2, S2-2 i S3-2 ....................................................................... 107

Slika 36. Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana)za stanove S1-3, S2-3 i S3-3 zajedno s vrijednostima




Slika 37. Vrijednosti CO2 za stanove S1-3, S2-3 i S3-3 ..................................................................... 109


Slika 39 Vrijednosti Edel za stanove S1-3, S2-3 i S3-3 ........................................................................ 109

Slika 40.Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-4, S2-4 i S3-4 zajedno s vrijednostima


Slika 41.Vrijednosti CO2 za stanove S1-4, S2-4 i S3-4 ....................................................................... 111

Slika 42.Vrijednosti Eprim za stanove S1-4, S2-4 i S3-4 ...................................................................... 112

Slika 43Vrijednosti Edel za stanove S1-4, S2-4 i S3-4 ......................................................................... 112















Slika 55 Vrijednosti Edel za stanove S1-7, S2-7 i S3-7 ........................................................................ 119

Slika 56. Vrijednosti Q”h,nd i Q”c,nd (lijeva strana) za stanove S1-8, S2-8 i S3-8 zajedno s vrijednostima





Slika 60 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-1 Slika 61Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-1 ....... 123

Slika 62 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-1 Slika 63 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-2 ... 124

Slika 64 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-2 Slika 65 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-2 ....... 124

Slika 66 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-3 Slika 67 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-3 ...... 124

Slika68 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-3 Slika69 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-4 ........ 124

Slika70 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-4 Slika71 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-4 ......... 125

Slika72 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-5 Slika73 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-5 ........ 125


Slika76 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-6 Slika77 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-6 ....... 125


Slika80 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-7 Slika81 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S1-8 ............. 126

Slika82 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S2-8 Slika83 Q”h,nd, Q”c,nd i PTV stana S3-8 .......... 126

Slika 84 Usporedba potrošnje specifične potrebne energije za grijanje Q”h,nd energetski funkcionalnih

cjelina s Q”h,nd cjelokupne stambeno- poslovne zgrade koji iznosi Q”h,nd=14,97 kWh/m2a ............... 127

Slika 85. Usporedba specifične isporučene energije Edel energetski funkcionalnih cjelina s

vrijednostima Edel za energetske razrede A+ (≤45 kWh/m2a) i A (≤65 kWh/m

2a) iz Pravilnika o

izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju ...... 128



Slika 86 Energetski razredi stanova na prvom Slika 87 Energetski razredi stanova na drugom

............................................................................................................................................................. 130

Slika 88 Energetski razredi stanova na drugom katu prema kriteriju Edel (kWh/m2a) ....................... 130

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAĐEVINSKI FAKULTET...Energetski certifikat i potrošnja energije zgrade ili energetski funkcionalne cjeline uzimaju u obzir samo fizikalne karakteristike