SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Mikela Vukorepa

OCJENA BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI JADRAN GALENSKOG

LABORATORIJA D.D. RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, rujan 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DIPLOMSKI RAD

OCJENA BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI JADRAN GALENSKOG

LABORATORIJA D.D. RIJEKA

Predmet: Poslovna politika banaka

Mentor: Prof. dr. sc. Jurman Antun

Student: Mikela Vukorepa

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081130042

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ

1. Uvod ........................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet istraživanja ........................................................................................................... 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja ....................................................................................................... 1

1.3. Struktura rada ..................................................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................................. 3

2. Kreditni rizik .............................................................................................................................. 4

2.1. Pojmovno određenje i obuhvat kreditnog rizika ................................................................ 4

2.2. Procjena i mjerenje kreditnog rizika .................................................................................. 7

2.2.1. Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika ...................................................... 8

2.2.2. IRB pristup (eng. Internal Ratings Based Approach) ................................................. 9

2.3. Upravljanje kreditnim rizikom ......................................................................................... 11

3. Kreditna sposobnost i ocjena boniteta ...................................................................................... 13

3.1. Kreditna sposobnost i kreditni rejting .................................................................................. 13

3.2. Pojmovno određenje i vrste boniteta ................................................................................ 14

3.3. Metode ocjene boniteta .................................................................................................... 15

3.4. Financijski izvještaji u poslovanju poduzeća ................................................................... 18

3.5. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća ...................................................... 20

4. Analiza boniteta i kreditne sposobnosti tvrtke Jadran Galenski Laboratorij d.d. u praksi BKS

Bank d.d. .......................................................................................................................................... 24

4.1. Analiza društva na temelju „Soft facts“ činjenica ili opisnih pokazatelja ........................ 24

4.1.1. Svrha traženja kredita ............................................................................................... 25

4.1.2. Opis osnovne djelatnosti i vlasnička struktura ......................................................... 26

4.1.3. Opis kadrova, organizacijske strukture, prostora i opreme ...................................... 28

4.1.4. Analiza tržišta ........................................................................................................... 29

4.1.5. Proizvodni asortiman, kupci i dobavljači ................................................................. 30

4.1.6. Strategija i poslovni smjer u budućnosti .................................................................. 31

4.1.7. SWOT analiza .......................................................................................................... 32

4.2. Analiza društva na temelju „Hard facts“ ili eksplicitnih pokazatelja ............................... 33

4.2.1. Analiza bilance ......................................................................................................... 33

4.2.2. Analiza računa dobiti i gubitka ................................................................................ 47

4.2.3. Potraživanja od kupaca i obveze prema dobavljačima ................................................... 58

4.2.4. Kratkoročne i dugoročne obveze prema bankama i ostalim financijskim institucijama 60

4.2.5. Osnovni financijski pokazatelji tvrtke ........................................................................... 63

4.3. Ocjena boniteta i rejtinga društva Jadran Galenski Laboratorij d.d. ................................ 70

4.3.1. Instrumenti osiguranja ................................................................................................... 71

4.3.2. Donošenje odluke o plasmanu ....................................................................................... 72

5. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 74

Literatura..............................................................................................................................76

Popis tablica.........................................................................................................................78

Popis grafikona....................................................................................................................79

Popis slika............................................................................................................................80

1

1. Uvod

Poslovne banke izložene su brojnim rizicima, zbog same prirode svog poslovanja.

Odobravajući kredit zajmotražiteljima (klijentima banke) tj. obavljajući svoju temeljnu

funkciju, banka prihvaća kreditni rizik.

Poslovanje svakog poduzeća obilježeno je rizikom i neizvjesnošću koji pristižu iz

njegovog okruženja. Umijeće banke očituje se u prepoznavanju potencijalnih rizika i

utvrđivanju načina na koji bi se mogući rizik mogao ublažiti i svesti na minimum. U tu

svrhu banka analizira poslovanje potencijalnog klijenta s ciljem ocjene boniteta i

kreditne sposobnosti. Cilj ocjene boniteta i kreditne sposobnosti je odabir onog

potencijalnog klijenta s kojim će rizik poslovanja biti sveden na minimum.

Analiza svakog pojedinog poduzeća nije moguća bez kvalitetnih financijskih informacija

dobivenih iz temeljnih financijskih izvještaja, ali također je važno analizirati i one

informacije koje su nefinancijske naravi kako bi se dobila cjelokupna i realna slika

poslovanja poslovnog subjekta.

1.1. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja rada je definirati kreditni rizik, kreditnu sposobnost i bonitet te na

temelju teoretskih saznanja analizirati poslovanje Jadran Galenskog Laboratorija d.d. Na

temelju provedene analize poslovanja Jadran Galenskog Laboratorija d.d. u nastavku

istraživanja cilj je svrstati kompaniju u bonitetnu skupinu na primjeru prakse BKS Bank

d.d. te zaključno odrediti je li tvrtka kreditno sposobna i koliko je za banku rizično

poslovati s njom.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha i cilj istraživanja je da se kroz analizu financijskih i nefinancijskih pokazatelja

utvrdi model koji bi trebao predstavljati temelj za donošenje uspješnih poslovnih odluka.

2

Informacije do kojih se dolazi analizirajući financijske izvještaje odnose se na postojeće

stanje poduzeća, dok je analizom podataka nefinancijske naravi moguće predvidjeti

položaj poduzeća u budućnosti.

Na temelju navedenog moguće je formirati znanstvenu istraživačku hipotezu. Znanstvena

istraživačka hipoteza glasi:

Analizom financijskih i opisnih pokazatelja poduzeća na temelju ocjene kreditne

sposobnosti i boniteta, putem analize financijskih izvještaja, osnovnih financijskih

pokazatelja i procjenom kvalitete instrumenata osiguranja, moguće je donijeti povoljnu

poslovnu odluku u smislu ublažavanja izloženosti kreditnom riziku banke.

1.3. Struktura rada

Diplomski rad sastoji se u pet međusobno povezanih poglavlja: uvod, kreditni rizik,

kreditna sposobnost i ocjena boniteta, analiza boniteta i kreditne sposobnosti tvrtke Jadran

Galenski Laboratorij d.d. u praksi BKS Bank d.d. i zaključak.

U uvodu će se utvrditi predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja te na temelju

navedenog formirati znanstvena hipoteza. U nastavku će biti obrazložena struktura rada.

U drugom poglavlju bit će obrađen teorijski aspekt kreditnog rizika definiranjem samog

pojma i definicije kreditnog rizika, oblika kreditnog rizika, načina na koji se procjenjuje

i mjeri kreditni rizik te utvrđivanje mjera upravljanja i zaštite od kreditnog rizika.

U trećem poglavlju definirat će se kreditna sposobnost i kreditni rejting te će biti obrađen

teorijski okvir ocjene boniteta kroz pojmovno određenje boniteta, utvrđivanje metoda

ocjene boniteta i temeljnih financijskih izvještaja u poslovanju, a na kraju poglavlja bit

će nabrojeni i objašnjeni osnovni financijski pokazatelji bankovnog poslovanja.

Četvrto poglavlje predstavlja glavni dio i okosnicu istraživačkog rada. Analizirati će se

poslovanje Jadran Galenskog Laboratorija d.d. kroz analizu „Soft facts“ činjenica ili

opisnih pokazatelja i analizu „Hard facts“ ili eksplicitnih financijskih pokazatelja.

Unutar „Soft facts“ analize biti će obrazložena svrha traženja kredita, opisana osnovna

djelatnost i vlasnička struktura tvrtke te organizacijska struktura, prostori i oprema u

vlasništvu tvrtke i struktura kadrova. U nastavku će se analizirati ključna tržišta JGL-a,

3

kao i proizvodni asortiman, kupci i dobavljači. Na kraju će se utvrditi strategija i poslovni

smjer u budućnosti i biti izrađena SWOT analiza tvrtke.

Unutar „Hard facts“ analize biti će obrazložena financijska situacija poslovnog subjekta

kroz analizu bilance, računa dobiti i gubitka, osnovne financijske pokazatelje tvrtke te će

na kraju biti izrađen rejting tvrtke i donesena odluka o plasmanu uz ponuđene instrumente

osiguranja.

U petom poglavlju donesen je zaključak na temelju provedenog istraživanja.

1.4. Znanstvene metode

Znanstvene metode koje su korištene prilikom istraživanja problematike teme ovog rada

su: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije,

metoda deskripcije, metoda kompilacije i statistička metoda.

4

2. Kreditni rizik

Banke ocjenjuju bonitet i kreditnu sposobnost klijenata iz razloga kako bi procijenile i

kontrolirale rizike koji mogu naštetiti i ugroziti poslovanje banke.

Ulažući prikupljena sredstva u kreditne i nekreditne plasmane, kojima ostvaruju

najznačajniji dio prihoda poslovanja, banke se svjesno izlažu rizicima, što predstavlja

njihovu temeljnu funkciju.

U interesu menadžmenta svake banke je maksimalno povećanje vrijednosti kapitala

banke, a u svrhu ostvarenja tog cilja, bankovni menadžment mora percipirati moguće

rizike u okruženju i znati ih kvantificirati. Bankovni menadžment susreće se u najvećoj

mjeri sa šest temeljnih bankovnih rizika. To su:

1) kreditni rizik

2) rizik likvidnosti

3) kamatni rizik

4) operativni rizik

5) rizik kapitala ili rizik solventnosti

6) valutni rizik.

Od ostalih rizika mogu se navesti: rizik zemlje, rizik plaćanja te tržišni rizik ili rizik cijene

(Jakovčević, 2000., str. 23).

Međutim, rast banke i njezine imovine najčešće je vezan za ekspanziju kreditnog

poslovanja, te su kreditni plasmani najrašireniji plasmani banke, a kreditni rizik najčešći

rizik u bankovnom poslovanju. Izloženost kreditnom riziku zastupljena je u skoro svim

transakcijama te ukoliko ne postoji uspostavljena kontrola nad kreditnim rizikom,

moguća je pretjerana izloženost banke kreditnom riziku, koja može dovesti do

poremećaja likvidnosti banke.

2.1. Pojmovno određenje i obuhvat kreditnog rizika

Kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novčane obveze dužnika

prema kreditnoj instituciji (Zakon o kreditnim institucijama, članak 96-108, NN 117/08,

5

74/09, 153/09). Na temelju navedene definicije, moguće je razlučiti osnovne čimbenike

kreditnog rizika:

· rizik neispunjenja obveza (eng. defaultrisk),

· rizik izloženosti (eng. exposurerisk) i

· rizik povrata sredstava, naplate (eng. recoveryrisk).

Slika 1: Čimbenici kreditnog rizika

Izvor: Jakovčević D., Jolić I., 2013.,Kreditni rizik, RRiF plus d.o.o., Zagreb

Kreditni rizik (eng. credit risk, njem. Kreditrisiko) nastaje ulažući novčana sredstva u

kreditne plasmane te se odnosi na neizvjesnost vraćanja novčanih sredstava koja su

uložena. Dakle, rizik neispunjavanja obveze (PD - eng. probability of default)

predstavlja vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja obveze klijenta unutar jedne

godine te očituje u tome hoće li se novčana sredstva vratiti u cijelosti ili se uopće neće

vratiti prema utvrđenoj dinamici (Leko, 1998, str. 276; Jakovčević, Jolić, str. 79).

Zbog utjecaja standarada Basel II kreditne institucije unutar EU primjenjuju tzv. bazelsku

definiciju statusa neispunjavanja obveza:

· kašnjenje u plaćanju druge ugovorene strane dulje od 90 dana po bilo kojoj

materijalno značajnoj kreditnoj obvezi i/ili

· nije vjerojatno plaćanje (eng. unlikely to pay); kreditna institucija smatra

vjerojatnim da druga ugovorna strana neće u cijelosti podmiriti svoje obveze

(Jakovčević, Jolić, 2013., str.53).

Rizik izloženosti (EAD - eng. exposure at default) je iznos izloženosti, a odnosi se na

maksimalan iznos izloženosti koji u slučaju nastanka statusa neispunjenja obveza kreditna

institucija može izgubiti.

Kreditni rizik

DefaultRisk (PD)

RecoveryRisk (LGD)

ExsposureRisk (EAD)

6

Rizik povrata sredstava, odnosno naplate (LGD - eng. loss given default) predstavlja

gubitak koji je nastao zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorene

strane. Koliko će banka izgubiti ukoliko klijent neispunjava svoje obveze, ovisi i o

čimbenicima koji utječu na rizik naplate sredstava:

1) Struktura kreditnog proizvoda koja se odnosi na nadređenost, odnosno

podređenost financijskog instrumenta i instrumente osiguranja naplate

potraživanja.

Vjerojatnost naplate veći je kod nadređenih potraživanja, jer će se u slučaju

stečaja dužnika prvo naplatiti potraživanja s prvenstvom naplate (npr. obveznica

dužnika ima manji rizik naplate od dionice dužnika).

Instrumenti osiguranja mogu biti materijalni (npr. garancija) i nematerijalni (npr.

nekretnine, pokretnine, depoziti, vrijednosni papiri itd.). Naplata iz instrumenata

osiguranja ovisi o vrijednosti tih instrumenata (odnos između vrijednosti

instrumenata osiguranja i iznosa kredita), vrsti, mogućnostima i troškovima

prodaje kolaterala.

2) Značajke dužnika poput veličine poslovnog subjekta, njegove zaduženosti i

likvidnosti, industrijskog sektora i geografskog područja u kojem posluje.

3) Značajke kreditne institucije kao što su organizacija same institucije te politike

i procedure u vezi naplate potraživanja.

4) Vanjsko okruženje gdje se ističe regulatorno okruženje, koje utječe na trajanje

procesa naplate (Jakovčević, Jolić, 2013., str.55, 79).

Podjela kreditnog rizika na čimbenike koji su prethodno navedeni sukladna je Baselu II,

koji kreditni rizik produbljuje uključujući i vremensku komponentu kreditnog rizika.

Dakle, prema baselskom standardu pojavljuje se i četvrti čimbenik kreditnog rizika -

efektivna ročnost (M - eng. effective maturity) koja portfelj i svaku pojedinačnu

transakciju čini osjetljivom. Što je vremenski period transakcije dulji, to je ona osjetljivija

na rizik i nosi veći stupanj rizika. (Jakovčević, Jolić, 2013., str. 78)

Kreditni rizik nerijetko se uspoređuje s pojmom rizika suprotne stranke (counterparty

risk). Razlika je u tome da je pojam rizik suprotne stranke obično sadržan u kontekstu

kreditnih rizika sadržanih kod financijskih instrumenata poput derivativnih financijskih

instrumenata (opcije, swapovi itd.), dok je kreditni rizik u najužem smislu vjerojatnost

neplateži po ugovoru o novčanom kreditu (Jakovčević, 2000., str. 35).

7

Ako je riječ o rizicima odobrenih novčanih kredita, tada se pojam kreditnog rizika može

definirati na sljedeći način:

Kreditni rizik je vjerojatnost da će aktiva banke, posebice njen kreditni portfelj izgubiti

na vrijednosti i možda postati bezvrijedan (Jakovčević, 2000., str. 36)

Sa svakim zakašnjenjem povrata kredita i nevraćanjem anuiteta u cijelosti i prema

utvrđenoj dinamici, kreditni portfelj će gubiti na vrijednosti i posljedično ugrožavati

profitabilnost i likvidnost banke.

Kreditni rizik sadržan u odobrenim novčanim kreditima povezan je s rizikom likvidnosti.

Banke i financijske institucije koje nemaju dostatnu rezervu brzo unovčivih instrumenata

za održavanje likvidnosti, pouzdajući se u povrat kredita za podmirenje dospjelih obveza,

najčešće se suočavaju s poteškoćama održavanja likvidnosti. Takve situacije prisiljavaju

ih na održavanje likvidnosti novim kratkoročnim zaduženjima što može biti početak

prezaduženosti te nepovoljne ročne i bilančne strukture s posljedicama na insolventnost

banke. (Jakovčević, 2000., str. 36)

2.2. Procjena i mjerenje kreditnog rizika

Izloženost banke kreditnom riziku posljedica je prethodno donesenih odluka banke o

kreditnim poslovima koji sadržavaju veći ili manji stupanj kreditnog rizika.

Za banku je od izuzetne važnosti procjenjivati, mjeriti i kontrolirati kreditni rizik, kako

bi minimizirala ugroženost vlastitog kreditnog portfelja. Precizna identifikacija i mjerenje

kreditnog rizika najvažniji su aspekt bankovnog menadžmenta u smislu postizanja

visokih performansi poslovanja.

U nastavku je naveden način određivanja cijene kreditnih produkata bitnih za uspostavu

kontrole i zaštite od kreditnog rizika te su prikazane metode mjerenja kreditnog rizika

prema Basel II standardu:

· standardizirani pristup i

· interni sustav raspoređivanja - osnovni (FIRB) i napredni (AIRB).

(HNB, Rezultati upitnika o novom bazelskom sporazumu kapitalu (Basel II),2004.,str. 7)

8

2.2.1. Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

Prilikom korištenja standardiziranog pristupa, banke dodjeljuju propisane pondere rizika

za svoja potraživanja u ovisnosti o karakteristikama tih potraživanja. Izloženosti se

razvrstavaju u pripadajuće kategorije izloženosti te se iznos izloženosti množi s

odgovarajućim ponderima. U bilanci, iznos izloženosti predstavlja stavku neto izloženost,

a to je izloženost umanjena za ispravke vrijednosti. Izvanbilančne stavke konvertiraju se

pomoću utvrđenih konverzijskih faktora, kod kojih 100% predstavlja visok rizik, 50%

srednji rizik, 20% srednje nizak rizik i 0% nizak rizik. Ponderi rizika ovisni su o vrsti

dužnika i stupnju kreditnog rejtinga koje je dodijelila VIPKR1 (npr. ponderi za središnje

države i središnje bankovne institucije niži su od pondera za trgovačka društva istog

rejtinga).

Raspoređivanje kreditnih rejtinga prema stupnjevima kreditne kvalitete utvrđuje HNB na

temelju kvantitativnih i kvalitativnih kriterija.

Dodjela pondera rizika ovisno o rejtingu i kategoriji izloženosti prikazana je u tablici:

Tablica 1: Ponderi rizika prema standardiziranom pristupu

Stupanj kreditne kvalitete 1 2 3 4 5 6

Primjer kreditnih rejtinga

Moody'sa

Aaa-

Aa3

A1-

A3

Baa1-

Baa3

Ba1-

Ba3

B1-B3 Caa1 i

niže

Ponderi rizika za središnje države i središnje banke

Ponderi rizika za institucije:

Preostali rok dospijeća dulji od 3 mjeseca

Preostali rok dospijeća 3 mjeseca ili manje

Izloženosti s kratkoročnim rejtingom izdanja

0%

20%

20%

20%

20%

50%

20%

50%

50%

50%

20%

100%

100%

100%

50%

150%

100%

100%

50%

150%

150%

150%

150%

150%

Ponderi rizika za trgovačka društva

20% 50% 100% 100% 150% 150%

Ponderi rizika za izloženosti u obliku udjela u investicijskim

fondovima

20% 50% 100% 100% 150% 150%

Izvor: Jakovčević D., Jolić I., Kreditni rizik, 2013, str. 74

1 VIPKR- priznata vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika. Ona ispunjava zahtjeve iz Odluke o

adekvatnosti jamstvenog kapitala, odnosno dobila je odobrenje HNB-a. Za potrebe standardiziranog pristupa,

prilikom utvrđivanja kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik i pondere rizika, mogu se primjenjivati jedino kreditni

rejtinz ipriznatih VIPKR.

9

U kategorijama potraživanja prema standardiziranom pristupu obuhvaćena su

potraživanja od državnih institucija i središnjih banaka, banaka, trgovačkih društava,

stanovništva te potraživanja osigurana zalogom nad nekretninama.

Ponder rizika 0% dodjeljuje se izloženostima prema Europskoj središnjoj banci,

međunarodnim organizacijama, nekim multilateralnim razvojnim bankama i članicama

grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj koje zadovoljavaju propisane uvjete

izloženosti prema HNB-u, Republici Hrvatskoj te središnjim državama članicama i

središnjim bankama država članica EU.

U Tablici 1 možeme se uočiti da postoje dvije opcije za potraživanja prema bankama

(institucijama). Prva opcija znači da se svim bankama (institucijama) dodjeljuje za jednu

kategoriju viši ponder rizika od onog koji se dodjeljuje središnjoj državi, ako je sjedište

banke u toj državi. Druga opcija odnosi se na pondere rizika koji su direktno povezani s

vanjskim rejtingom banke te se niži ponder rizika dodjeljuje potraživanjima s ugovorenim

rokom dospijeća od tri mjeseca ili manje.

Ponder 35% dodjeljuje se izloženostima prema stanovništvu koje su osigurane

stambenom nekretninom, uz uvjet da nekretnina zadovoljava propisane uvjete.

Ponder 50% dodjeljuje se izloženostima prema stanovništvu koje su osigurane poslovnom

nekretninom, uz uvjet da nekretnina zadovoljava propisane uvjete.

Ponder rizika od 75% dodjeljuje se izloženostima prema stanovništvu koji su dio dovoljno

diverzificiranog portfelja, za koje je dužnik fizička osoba ili malo i srednje poduzetništvo,

a ukupna bilančna izloženost (umanjena za potraživanja osigurana stambenom

nekretninim) ne prelazi 2,5 milijuna kuna.

Svim ostalim izloženostima dodjeljuje se ponder 100%.

Izloženostima koje imaju status dospjelih nenaplaćenih potraživanja, a nisu osigurani

dodjeljuje se ponder rizika 100% ili 150%, ovisno o visini ispravka vrijednsti.

Ponder rizika 150% dodjeljuje se visokorizičnim potraživanjima.

Ako za određenu izloženost nije propisan ponder rizika, dodjeljuje joj se ponder 100%.

2.2.2. IRB pristup (eng. Internal Ratings Based Approach)

Kreditne institucije svijeta razvijaju sve složenije sustave upravljanja kreditnim rizikom,

s ciljem osiguranja i povećanja postojeće profitabilnosti i zaštite od gubitaka. Interni

sustav raspoređivanja (IRB - eng. internal ratings – based approach) jedan je od

10

najinovativnijih kategorija Basela II te je preuzet iz prakse velikih međunarodnih banaka.

Zasniva se na mjerenju kreditnog rizika temeljem internih rejting sustava, pa je osnovna

razlika IRB sustava u odnosu na standardizirani pristup da sve parametre rizičnosti zadaje

regulator. Banke koje primjenjuju ovaj pristup razvijaju interne rejting sustave i

kategoriziraju dužnike prema stupnjevima rizika u rejting kategorije.

Prema IRB pristupu banka kategorizira vlastita potraživanja u sljedeće grupe:

· trgovačka društva

· državne institucije

· banke

· stanovništvo

· vlasnički vrijednosni papiri

Za svaku skupinu važno je odrediti tri ključna elementa:

1. Komponente rizika (zadaje ih supervizor ili se određuju interno)

- PD - vjerojatnost nastanka statusa neispunjenja obveza

- LGD - iznos gubitka u trenutku nastanka statusa neispunjenja obveza

- EAD - iznos izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjenja obveza

- M - efektivno dospijeće (vremenska komponenta kreditnog rizika)

2. Funkcije pondera rizika - sredstvo putem kojeg se čimbenici rizika za specifična

potraživanja transformiraju u ponderiranu aktivu i potom u kapitalne zahtjeve

3. Minimalni zahtjevi - koje banka treba zadovoljiti ukoliko želi primjenjivati interni

rejting pristup.

Postoje dvije verzije IRB pristupa: osnovna ili FIRB i napredna ili AIRB verzija.

Razlikuju se u tome da li banka određuje komponente rizika sama ili ih određuje

supervizor. Na temelju razlika između tih dviju verzija, u nastavku je prikazana slika

FIRB i AIRB pristupa.

11

Slika 2: Razlike između FIRB i AIRB pristupa u određivanju komponenti rizika

Komponenta rizika FIRB AIRB

PD

LGD

EAD

Dospijeće

Izvor: HNB, Rezultati upitnika o novom bazelskom sporazumu kapitalu (Basel II), 2004.,

str. 9

Iz Slike 2 vidljivo je da je osnovni IRB pristup pristup u kojem banka primjenjuje vlastite

procjene PD-a te procjene LGD-a, EAD-a i dospijeća koje je odredio supervizor, odnosno

HNB. Također je vidljivo da banke koje primjenjuju napredni oblik IRB pristupa u

potpunosti mogu metodologiju izračuna kapitalnih zahtjeva prilagoditi svojoj internoj

metodologiji i rizičnom profilu.

2.3. Upravljanje kreditnim rizikom

Budući da se bankarski sektor suočava s velikim problemima i gubicima uzrokovanim

kreditnom krizom, kvalitetno upravljanje kreditnim rizikom postavlja se kao prioritet za

banku kako ne bi došlo do pogoršanja njezinog kreditnog portfelja. Kako bi minimizirala

kreditni rizik, banka upravlja plasmanima i strukturira kreditni portfelj za izvršenje

njegove diverzifikacije.

Uspjeh banke povezan je s odgovornošću bankara da prate utjecaj svih faktora koji utjrču

na kvalitetu kreditnog portfelja i da pravovremeno reagiraju na nepovoljne utjecaje koji

mogu ugroziti položaj banke.

Izloženost kreditnom riziku najčešći je razlog propasti banaka. Iz tog su razloga u gotovo

svim zakonodavstvima svijeta uvedene politike i procedure za upravljanje kreditnim

rizicima.

Prema Zakonu o kreditnim institucijama Republike Hrvatske, kreditna institucija dužna

je provoditi primjerene politike i procedure za upravljanje kreditnim rizikom te osigurati

Vlastita procjena banke

Vlastita procjena banke

Vlastita procjena banke

Vlastita procjena banke

Vlastita procjena banke

Zadaje supervizor

Zadaje supervizor

Zadaje supervizor

12

njihovo provođenje. Tijekom svog poslovanja banka je dužna donositi odluke o

odobravanju kredita na temelju primjerenih i jasno definiranih kriterija te definirati

postupke odlučivanja o odobravanju, promjenama, obnavljanju i refinanciranju kredita.

Prije sklapanja ugovora o kreditu, koji je osnova zbog kojeg izloženost kreditnom riziku

nastaje, kreditna institucija procjenjuje kreditnu sposobnost dužnika te kvalitetu,

raspoloživost, utrživost i vrijednost instrumenata osiguranja potraživanja. Također, za

vrijeme trajanja pravnog odnosa banka je dužna pratiti poslovanje dužnika te kvalitetu,

raspoloživost, utrživost i vrijednost instrumenata osiguranja potraživanja. Banka mora

uspostaviti primjeren i djelotvoran sustav upravljanja kreditnim rizikom te osigurati

njegovo provođenje kako bi minimizirala svoju izloženost kreditnom riziku.

Implementacija i provođenje sustava upravljanja rizikom uključuje:

a) upravljanje pojedinačnim plasmanima i portfeljima koji sadrže kreditni rizik,

prepoznavanje problematičnih plasmana i upravljanje istima te kategoriziranje

izloženosti u skupine i

b) provođenje vrijednosnog usklađivanja, ispravaka vrijednosti te rezerviranja za

rizične izvanbilančne stavke.

Kreditna institucija mora osigurati da diverzifikacija portfelja koji sadrže kreditni rizik

bude u skladu s njezinom kreditnom politikom i ciljanim tržištima. (Zakon o kreditnim

institucijama, članak 115. i 116., NN 117/08, 74/09, 153/09).

Kako bi potaknuo bankovne supervizore svijeta za razvijanje i poticanje dobre prakse

upravljanja kreditnim rizikom, Baselski odbor za superviziju banaka izdao je „Načela za

upravljanje kreditnim rizikom“. Unutar principa i pravila za upravljanje kreditnim

rizikom koji su doneseni od strane Bazelskog odbora, upravljanje kreditnim rizikom

podrazumijeva:

· uspostavljanje primjerenog okruženja za kreditni rizik,

· poslovanje u skladu s dobrim postupkom za odobrenje kredita, odnosno ispravan,

dosljedan i pouzdan proces odobravanja kredita,

· održavanje primjerenog procesa kreditne administracije,

· konstantntan nadzor kreditnog rizika te mjerenje i upravljanje kreditnim rizikom,

· primjerenu kontrolu nad kreditnim rizikom i

· aktivan nadzor i sudjelovanje supervizora.

13

3. Kreditna sposobnost i ocjena boniteta

Potrebe za ocjenom boniteta i kreditne sposobnosti su sve češće, zbog sve većeg stupnja

složenosti i rizičnosti poslovanja te se bonitet smatra ključnom komponentom procjene

rizičnosti i uspješnosti poslovanja. Prilikom procjene boniteta poduzeća ocjena se temelji

na analizi niza kvalitativnih i kvantitativnih podataka, koji odražavaju cjelokupni rejting

poslovnog subjekta. Iz tog razloga razvijene su brojne metode ocjene boniteta.

3.1. Kreditna sposobnost i kreditni rejting

Kreditna sposobnost (eng. credibility, credit worthiness, njem. Kreditwürdigkeit) je

sposobnost uzimanja, korištenja i vraćanja financijskih sredstava u potpunosti i u

utvrđenom roku njihovim izvorima. Kreditna sposobnost najčešće se procjenjuje prilikom

donošenja odluke o kreditnom plasmanu. Prilikom ocjenjivanja kreditne sposobnosti

banka ili kreditna institucija procjenjuje dužnikovu poslovnu mogućnost da prema

ugovorenoj dinamici vraća pozajmljena novčana sredstva (Leko, 1998, str. 273).

Prema tradicionalnim shvaćanjima kreditna sposobnost utvrđuje se i zasnovana je na

imovinskoj snazi dužnika te pruža visok stupanj povjerenja kreditora u dužnika.

Temeljni cilj ocjene kreditne sposobnosti poduzeća je da se prije nego što se zaključi

ugovor o kreditu, utvrdi sposobnost i spremnost dužnika da vrati primljena novčana

sredstva, prema uvjetima koji su predviđeni stajati u ugovoru.

Čimbenike koji utječu na kreditnu sposobnost poduzeća nije moguće sa sigurnošću

utvrditi i kvantificirati, jer se ocjenom kreditne sposobnosti poduzeća ne mogu u

potpunosti otkloniti nesigurnost i financijski rizik svakog pojedinačnog kreditnog posla.

Financijskom analizom kreditne sposobnosti obuhvaćaju se pojave iz poslovne prošlosti

i sadašnjosti poduzeća za koje se smatra da mogu imati utjecaja na buduće poslovanje

poduzeća (http://oliver.efri.hr/~banke/doc/Ocjena_boniteta.pdf, str. 1).

Kreditni rejting (eng. credit rating, njem. Kreditwürdigkeitsprüfung, Eischätzung der

Kreditfähigkeit) i kreditna sposobnost usko su povezani pojmovi. Kreditni rejting je

definiran kao skup svojstava tražioca kredita, poput imovine, financijskog položaja,

14

poslova i perspektive, pomoću kojih je moguće ocijeniti njegovu kreditnu sposobnost.

Kreditna sposobnost zajmotražioca može se gledati s formalne i materijalne strane.

Formalna kreditna sposobnost odnosi se na poslovnu sposobnost, dok se materijalna

kreditna sposobnost procjenjuje na temelju objektivnih mogućnosti da se podmire

preuzete obveze.

Kreditno sposoban tražitelj kredita je onaj koji osigurava vraćanje glavnice i kamata u

ugovorenom roku, koji ima uredno i ažurno računovodstvo, koji svoju imovinu i obveze

iskazuje prema stvarnoj vrijednosti i koji ima uredno financijsko poslovanje (Leko,1998,

str. 276).

3.2. Pojmovno određenje i vrste boniteta

Riječ bonitet dolazi od latinske riječi bonus, što znači dobar. Bonitet je pojam koji je

definiran na više načina, a u širem smislu odnosi se na kvalitetu poslovanja određenog

poduzeća. Kako se pojam kvalitete kod pojedinaca različito shvaća, tako se i pojam

boniteta raznoliko tumači, kao npr. kredibilitet, platežna i kreditna sposobnost,

uspješnost, „dobar glas“, imidž, rejting i sl. Ocjena boniteta poduzeća važan je čimbenik

kojim se predstavlja financijsko stanje poslovanja poduzeća, odnosno bonitet označava

kvalitetu poslovanja cjelokupnog poduzeća, koja se ocjenjuje na temelju kvantitativnih i

kvalitativnih informacija.

Prilikom ocjene boniteta jednako su važni unutarnji i vanjski (okruženje poduzeća)

aspekti poslovanja poduzeća. Zato je vrlo važno za banku raspolagati čitavim nizom

informacija kvantitativnog i kvalitativnog sadržaja, kako bi ocijenjen bonitet predstavljao

realnu sliku poslovanja određenog entiteta (Popović, Vitezić, 2009, str. 449).

Temeljni cilj ocjene boniteta da se kroz sagledavanje cjelokupnog poslovanja poduzeća

dobiju informacije kako bi se pokušali izbjeći mogući rizici neostvarivanja ciljeva koji su

zacrtani. Ocjenom boniteta poslovnog subjekta donosi se odluka o prihvaćanju posla,

formira se cijena na temelju procjenjene izloženosti riziku te se procjenjuje sigurnost

budućih prihoda (Leko,1998, str. 57).

15

Kada bonitet procjenjuje poduzeće radi interne ocjene vlastitog poslovanja, radi se o

ocjeni vlastitog boniteta u svrhu donošenja dobrih poslovnih odluka. Bonitet, također

ocjenjuju i poslovni partneri, zbog izbjegavanja poslovnog rizika te se u tom slučaju radi

o užem aspektu ocjene kreditne sposobnosti. Nadalje, bonitet procjenjuju i banke i ostale

kreditne institucije prilikom donošenja odluke o kreditnom poslovanju i tada sa bonitet

gleda sa šireg aspekta. Dakle, bez obzira radi li se o internim ili eksternim potrebama za

ocjenom boniteta njegova svrha i značaj je izbjegavanje poslovnog rizika.

Na temelju sadražaja za procjenu boniteta, bonitet se može podijeliti na:

· bonitet kratkog sadržaja ili jednostavni bonitet, koji se temelji na podacima o

solventnosti i likvidnosti poslovnog subjekta,

· bonitet proširenog sadržaja ili složeni bonitet, koji obuhvaća podatke i pokazatelje

za ocjenu financijskog položaja poslovnog subjekta i

· bonitet najkomplesnijeg sadržaja ili kompleksni bonitet, koji obuhvaća čitav niz

financijskih i nefinancijskih , odnosno kvantitativnih i kvalitativnih informacija

koji prikazuju ekonomski položaj poslovnog subjekta, njegovu poziciju na tržištu,

rezultate poslovanja, društvenu odgovornost tj. cjelokupnu sliku kvalitete

njegovog poslovanja (Popović, Vitezić, 2009, str. 449, 450).

Ocjena boniteta izuzetno je zahtjevan i stručan posao pomoću kojeg se detaljnim

analiziranjem bilance poduzeća i ostalih financijskih izvještaja, dolazi do informacija o

sadašnjoj situaciji poslovanja i procjeni budućeg poslovanja poduzeća, a ocjena uključuje

i analiziranje ugleda poduzeća koji se ne može brojčano iskazati (Leko, 1998, str. 57).

3.3. Metode ocjene boniteta

Bonitet u suštini može ocjenjivati svatko tko ima potrebu za njegovom ocjenom, a

raspolaže znanjem za tumačenje informacija dobivenih analizom financijske situacije.

Postoje brojne metode za ocjenu boniteta, koje su međusobno različite, ali kod svih

metoda naglasak je na ocjeni rizičnosti poslovanja i procjeni buduće perspektive

poslovanja.

Prilikom ocjene boniteta i dodijeljivanja rejtinga, prvenstveno treba:

16

a) razraditi po kojim će se kriterijima vršiti izbor pokazatelja,

b) slektirati podatke i pokazatelje koji su relevantni za bonitetnu ocjenu,

c) osigurati podatke i pokazatelje koji će služiti kao usporedba (npr. najbolji u grani),

d) pojedinim pokazateljima dodijeliti mjere vrijednosti (npr. minimum, maksimum

ili optimum) i

e) standardizirati prikazivanje (obrazac)

(Popović, Vitezić, 2009., str. 450).

Prilikom razrade kriterija koji su relevantni za poslovanje poduzeća, okosnica moraju biti

ciljevi koje poduzeće želi ostvariti, pa će se izabrati oni podaci i pokazatelji kojima se ti

ciljevi mogu mjeriti (npr. likvidnost, efikasnost, profitabilnost itd.). Izabranim

pokazateljima dodijeljuje se ponder ili ocjena koja može značiti loš, dobar, vrlo dobar ili

izvrstan bonitet. Ocjena boniteta naziva se još i rejting.

Najpoznatija metoda ocjene boniteta je metoda 6 K, koja se temelji na ocjeni šest bitnih

elemenata, koji prikazuju cjelokupno poslovanje poduzeća. Dakle, metoda 6 K

procjenjuje poduzeće sa šest točki motrišta:

1. Kapacitet (eng. capacity) je najkritičniji od svih šest elemenata, jer označava

primarni izvor vraćanja novčanih sredstava. Potencijalnog kreditora najviše

interesira na koji će način i iz kojih izvora sredstava, zajmotražitelj vraćati

posuđena novčana sredstva. Kreditor će u obzir uzeti novčani tijek zajmotražitelja,

rokove dospijeća dugova i vjerojatnost uspješne naplate kredita. Uvidom u

povijest prošlih zaduženja, kreditor će procijeniti kako će se zajmotražitelj

ponašati kod budućih potencijalnih zaduženja.

2. Kapital (eng. capital) se odnosi na količinu novca koju je vlasnik uložio u

poslovanje i predstavlja indikator rizičnosti ulaganja u slučaju da poduzeće

propadne. Kreditor od zajmotražitelja očekuje ulaganje u imovinu i kapital te da

je prije traženja kredita procijenio financijski rizik vraćanja novčanih sredstava.

3. Kolateral (eng. collateral) predstavlja sredstvo osiguranja koje zajmotražitelj

može ponuditi banci, kao što su nekretnine, pokretnine, mjenice, garancije itd.

Kolateral nije zamjena za lošu kreditnu sposobnost potrncijalnog dužnika, već se

on koristi kao pokriće za posuđivanje novca. Kolateral je sekundarni izvor naplate

potraživanja, a aktivira se kada je sigurno da dužnike neće ispuniti svoju obvezu

prema banci, odnosno neće vratiti pozajmljena novčana sredstva.

17

4. Kondicije (eng. conditions) predstavljaju glavnu namjenu uzimanja kredita.

Banka postavlja pitanje u koju svrhu će klijent uložiti kredit (povećanje

proizvodnog kapaciteta, kupnja radne opreme, ulaganje u zalihe itd.) te analizira

da li trenutna financijska situacija klijenta opravdava ulaganje koje je klijent

namijenio. Kako bi odgovorila na to pitanje, banka mora analizirati tržište na

kojem klijent posluje i procjeniti perspektivu klijenta za povrat ulaganja u

poslovanje.

5. Karakter (eng. character) predstavlja opći dojam koji bankovni referent stječe o

klijentu. Banka će formirati subjektivno mišljenje o klijentovoj sposobnosti da

vraća kredit te povjerljivosti i sigurnosti klijenta kao korisnika kredita. Također,

banka će uzeti u obzir kvalitetu poslovanja i poslovno iskustvo u branši u kojoj

posluje, kao i kompetencije zaposlenika.

6. Kontrola (eng. control) se odnosi na pregled sve zakonske regulative koja bi

mogla utjecati na financijski položaj poduzeća i ugroziti njegovu kreditnu

sposobnost.

(The 6 C of Credit Analysis: http://www.mbda.gov/blogger/financial-education/5-c-s-

credit-analysis)

Kada banka ocjenjuje kreditnu sposobnost tražitelja kredita, najraširenija je primjena

sljedećih metoda:

· CAMEL metoda koja se prilikom ocjene kreditne sposobnosti bazira na pet

snovnih pokazatelja: Capital - kapital, Assets quality - kvaliteta imovine,

Management - uprava, Earnings - zarada i Liquidity - likvidnost.

· CAMPARI matoda koja se u ocjeni boniteta oslanja na sljedeće pokazatelje:

Character - karakter, Ability - vještina, Management - uprava, Purpose - namjena

kredita, Amount - iznos kredita, Repayment - isplativost i Insurance - osiguranje

kredita.

· Interni rejting pristup je metoda donesena od strane Bazelskog odbora, koja se

koristi različitim ponderima za procjenu kreditnog rizika za banku.

· GIRAFE metoda (eng. Governance and Decision making, Information, Risk,

Activities and Services, Financing and Liquidity) je suvremena metoda koja

koristi kvantitativne i kvalitativne pokazatelje u ocjeni boniteta, a temelji se na

analizi sljedećih aspekata poslovanja: upravljanje i odlučivanje, informacije,

upravljanje rizikom, aktivnosti i usluge, financiranje i likvidnost te efikasnost i

18

profitabilnost. Svim aspektima dodijeljene su ocjene izražene u postotku: G- 20%,

I- 12%, R- 12%, A- 25%, F- 7%, E- 24%. Rejting se ocjenjuje ocjenom izvrstan,

dobar, dovoljno, nedovoljno i jako nedovoljno.

· CGS metoda (eng. Corporate Governance Score ili Ocjena korporativnog

upravljanja) predstavlja skupno ocjenjivanje raznih poslovnih aspekata

poslovanja poduzeća. Ocjena poslovanja temelji se na četiri kriterija: vlasnička

struktura i utjecaj, vlasnička prava i veze, financijska transparentnost i pristup

informacijama te struktura uprave i procedure. Ocjene se nalaze u rasponu od 0

do 10, gdje je 0 najlošija, a 10 najbolja ocjena.

(Popović, Vitezić, 2009, str. 451, 452)

U Republici Hrvatskoj bonitetne informacije izdaje FINA (Financijska agencija), svim

poslovnim subjektima. Obrasci FINA-e za informacije o ocjeni boniteta su: BON 1, BON

2, BON PLUS i Informacija kreditni rejting (FINA, 2015.).

3.4. Financijski izvještaji u poslovanju poduzeća

Ocjena boniteta i kreditne sposobnosti određenog poslovnog subjekta pretpostavlja

kvalitetnu informacijsku podlogu o njegovom poslovanju. Izvor kvalitetnih informacija

o poslovanju nalazi se u temeljnim financijskim izvještajima poduzeća.

Cilj financijskog izvješćivanja je pružanje informacija o financijskom položaju i

uspješnosti poslovanja poduzeća, na način da se sve informacije moraju iskazivati u

sadržaju i obliku koji je razumljiv osobama kojima su namijenjene. Financijski izvještaji

zadovoljavaju uvjet kvalitete jedino ako su razumljivi, usporedivi , pouzdani i u skladu s

propisanim međunarodnim računovodstvenim standardima (MSFI).

Kako bi se zainteresiranim korisnicima omogućio uvid u financijsku situaciju poduzeća,

ona moraju minimalno jednom godišnje dostaviti primjerena financijska izvješća

nadležnim poreznim vlastima.

Temeljni financijski izvještaji su:

· Bilanca,

· Račun dobiti i gubitka,

· Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice,

19

· Izvještaj o novčanom toku i

· Bilješke uz financijske izvještaje.

(Žager i suradnici, 2008, str. 52)

Bilanca ili izvještaj o financijskom položaju poduzeća je temeljni financiski izvještaj koji

na određeni datum prikazuje stanje imovine (aktive), kapitala i obveza (pasive). Iz tog

razloga može se reći da je bilanca statički izvještaj, jer prikazuje položaj poduzeća u

određenom trenutku. Osnovni elementi bilance povezani su temeljnom

računovodstvenom jednadžbom, koja glasi: Imovina = Kapital + Obveze.

Imovina predstavlja vlasništvo poduzeća proizašlo iz prošlih događaja, a od nje se

očekuju buduće ekonomske koristi, npr. od prodaje dijela imovine. Imovina je u bilanci

podijeljena na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu. Dugotrajnu imovinu uglavnom čine

materijalna, nematerijalna imovina, dugotrajna financijska imovina i potraživanja, dok

kratkotrajnu imovinu čine novac u banci i blagajni, potraživanja, kratkotrajna financijska

imovina i zalihe. Kratkotrajna imovina je dio ukupne imovine za koji se očekuje da će se

u roku od godine dana pretvoriti u novčani oblik, dok će dugotrajna imovina ostati u svom

pojavnom obliku i neće se u tako kratkom roku pretvoriti u novčani oblik. Kapital

obuhvaća sva vlastita prava, potraživanja i udjele u ukupnim sredstvima poduzeća,

odnosno kapital predstavlja vlastite izvore sredstava. Obveze predstavljaju tuđe izvore

sredstava, koje se prema roku dospijeća dijele na dugoročne i kretkoročne obveze.

Kratkoročne obveze trebaju se podmiriti u roku koji je kraći od godine dana, a odnose se

uglavnom na obveze prema dobavljačima, obveze prema zaposlenicima, obveze za

izvršene usluge, kratkoročne kredite itd. Dugoročne obveze terbaju se podmiriti u roku

koji je dulji od godine dana, a najčešće se radi o primljenim dugoročnim kreditima,

obvezama po emitiranim obveznicama itd.

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji predstavlja profitabilnost poslovanja i

aktivnost poduzeća tijekom jedne godine, pa se može reći da je RDG financijski izvještaj

dinamičnog karaktera, za razliku od bilance stanja. Osnovne kategorije računa dobiti i

gubitka su prihodi i rashodi te ostvareni dobitak ili gubitak, kao razlika između prihoda i

rashoda. Sučeljavanjem prihoda i rashoda dolazi se do uvida u uspješnost poslovanja

poduzeća u promatranom razdoblju.

Izvještaj o novčanom toku sastavlja se na novčanoj osnovi te prikazuje novčane priljeve

i odljeve u promatranom razdoblju. Razlika između novčanih priljeva i odljeva

20

predstavlja čisti novčani tok poduzeća, kojime se utvrđuje višak raspoloživih, odnosno

nedostatak novčanih sredstava te se dobije prikaz pravog „zdravstvenog stanja poduzeća“

(Žager i suradnici, 2008, str. 81).

Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice (kapitala) sastavni je dio temeljnih

financijskih izvještaja, koji bi trebao prikazati promjene u kapitalu između dva datuma

bilance. Iz ovog izvještaja dobivaju se informacije o promjenama vlasničke glavnice na

osnovi uplata i povlačenja novčanih sredstava od strane vlasnika i zarade od poslovanja,

ali i onih promjena zbog kojih dolazi do izravnog povećanja ili smanjenja vrijednosti

vlasničke glavnice, kao što su revalorizacija, tečajne razlika s osnova neto ulaganja u

inozemno poslovanje itd. (Dečman, 2012, str. 449).

Bilješke uz financijske izvještaje dodatno pobliže objašnjavaju vrijednosti i strukturu iz

prethodno navedenih financijskih izvještaja te sadržavaju sve informacije koje se ne

mogu direktno vidjeti iz temeljnih financijskih izvještaja, a koje su nužne za

razumijevanje i ocjenu poslovanja poduzeća (Žager i suradnici, 2008, str. 89).

3.5. Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzeća

Analiza financijske situacije poduzeća temelji se na šest osnovnih skupina pokazatelja, a

to su:

1) pokazatelji likvidnosti,

2) pokazatelji zaduženosti,

3) pokazatelji aktivnosti,

4) pokazatelji ekonomičnosti,

5) pokazatelji profitabilnosti i

6) pokazatelji investiranja (Žager i suradnici, 2008, str. 243).

21

Tablica 2: Osnovni financijski pokazatelji analize financijskih izvještaja

Pokazatelji likvidnosti Formula

koeficijent trenutne likvidnosti novac/kratkoročne obveze

koeficijent ubrzane likvidnosti novac+potraživanja/kratkoročne obveze

koeficijent tekuće likvidnosti kratkotrajna imovina/kratkotrajne obveze

koeficijent financijske stabilnosti duotrajna imovina/kapital+dugoročne obveze

Pokazatelji aktivnosti

koeficijent obrtaja ukupne imovine ukupni prihod/ukupna imovina

koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine ukupni prihod/kratkotrajna imovina

koeficijent obrtaja potraživanja prihodi od prodaje/potraživanja

trajanje naplate potraživanja u danima broj dana u godini (365)/koeficijent obrtaja

potraživanja

Pokazatelji zaduženosti

koeficijent zaduženosti ukupne obveze/ukupna imovina

koeficijent vlastitog financiranja kapital/ukupna imovina

koeficijent financiranja ukupne obveze/kapital

pokriće troškova kamata dobit prije poreza i kamata/kamate

faktor zaduženosti ukupne obveze/zadržana dobit+amortizacija

stupanj pokrića I. kapital/dugotrajna imovina

stupanj pokrića II. kapital+dugoročne obveze/dugotrajna imovina

Pokazatelji ekonomičnosti

ekonomičnost ukupnog poslovanja ukupni prihodi/ukupni rashodi

ekonomičnost poslovanja (prodaje) prihodi od prodaje/rashodi prodaje

ekonomičnost financiranja financijski prihodi/financijski rashodi

ekonomičnost izvanrednih aktivnosti izvanredni prihodi/izvanredni rashodi

Pokazatelji profitabilnosti

neto marža profita neto dobit+kamate/ukupni prihod

bruto marža profita dobit prije poreza+kamate/ukupni prihod

neto rentabilnost imovine neto dobit+kamate/ukupna imovina

bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza+kamate/ukupna imovina

rentabilnost vlastitog kapitala neto dobit/vlastiti kapital

Pokazatelji investiranja

dobit po dionici (EPS) neto dobit/broj dionica

dividenda po dionici (DPS) dio neto dobiti za dividende/broj dionica

odnos isplate dividendi (DPR) dividenda po dionici (DPS)/dobit po dionici (EPS)

odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) tržišna cijena dionice (PPS)/dobit po dionici (EPS)

ukupna rentabilnost dionice dobit po dionici (EPS)/tržišna cijena dionice (PPS)

dividendna rentabilnost dionice

dividenda po dionici (DPS)/tržišna cijena dionice (PPS)

Izvor: Žager i suradnici, Analiza financijskih izvještaja, 2008, str. 248, 251 - 254

Pokazatelji likvidnosti ukazuju na sposobnost određenog poslovnog subjekta u smislu

podmirenja kratkoročnih obveza. U pokazatelje likvidnosti ubrajaju se koeficijent

trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i

22

koeficijent financijske stabilnosti. Pokazatelji likvidnosti izračunavaju se koristeći

podatke iz bilance poduzeća koje se analizira.

Koeficijent trenutne likvidnosti ocjenjuje mogućnost poduzeća za trenutačno podmirenje

obveze. Korisnike informacija ovaj pokazatelj lako može prevariti, jer ukuliko ja na dan

provođenja analize uplaćena velika svota novaca na žiroračun poduzeća, pokazatelj će

biti visok što se može tumačiti da poduzeće nema prooblema sa likvidnošću, a u stvranosti

to ne mora biti tako.

Puno bolji pokazatelj likvidnosti je koeficijent ubrzane likvidnosti, čija vrijednost treba

biti 1 ili više kako bi poduzeće održavalo normalnu likvidnost.

Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti trebala bi biti 2, odnosno ako poduzeće želi

izbjeći situaciju nepravodobnog plaćanja obveze, mora imati dvostruko više kratkotrajne

imovine u odnosu na kretkoročne obveze.

Koeficijent financijske stabilnosti izračunava se kao odnos između dugotrajne imovine i

vlasničke glavnice uvećane za dugoročne obveze. Ovaj pokaatelj mora biti manji od 1 jer

bi poduzeće trebalo dio kratkotrajne imovine financirati iz radnog kapitala tj. kvalitetnih

dugoročnih izvora. Što je pokazatelj manji, veća je financijska stabilnost i likvidnost

iobrnuto. Ako je pokazatelj veći od jedan, poduzeće nema radnog kapitala, dakle javlja

se „deficit radnog kapitala“.

Pokazatelji zaduženosti su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja,

koeficijent financiranja, pokriće troškova kamata, faktor zaduženosti, stupanj pokrića I i

II.

Prva tri pokazatelja ukazuju na statičku zaduženost, jer se podaci dobivaju iz bilance i

odraz su strukture pasive te pokazuju koliki je dio imovine financiran iz tuđeg kapitala, a

koliki iz vlastitog kapitala. Pokriće troškova kamata i faktor zaduženosti predstavljaju

dinamičku zaduženost poduzeća te se izračunavaju pomoću podataka iz računa dobiti i

gubitka i bilance, a dug razmatraju s aspekta mogućnosti za njegovo podmirenje.

Pokazatelj pokrića troškova kamata pokazuje koliko su puta kamate pokrivene iz bruto

dobiti poduzeća. Dakle, što je pokazatelj veći, to je zaduženost poduzeća manja.

Faktor zaduženosti prikazuje koliko je godina potrebno da se iz zadržane dobiti uvećane

za amortizaciju podmire ukupne obveze. Što je pokazatelj manji i zaduženost je manja.

Stupnjeve pokrića I i II moguće je izračunati pomoću podataka iz bilance. Pokazuju koliki

je dio dugotrajne imovine financiran glavnicom, odnosno glavnicom uvećanom za

23

dugoročne obveze. Stupanj pokrića II mora biti veći od 1, jer dio dugoročnih obveza mora

biti namijenjen financiranju kratkotrajne imovine.

U pokazatelje aktivnosti ubrajaju se koeficijent obrtaja ukupne i kratkottrajne imovine,

koeficijent obrtaja potraživanja i dane naplate potraživanja. oni ukazuju na brzinu

cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Nevedeni pokazatelji računaju se pomoću

podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka. Pokazatelj bi trebao biti što veći, jer on

ukazuje na kraće vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine.

Pokazatelji ekonomičnosti su ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost

prodaje, ekonomičnost financiranja i ekonomičnost izvanrednih aktivnosti. Oni

razmatraju odnos između prihoda i raashoda i prikazuju koliko je prihoda ostvareno po

jedinici rashoda. Ekonomičnost poslovanja je bolja, što je pokazatelj veći.

Pokazatelji profitabilnosti su neto i bruto marža profita, neto i bruto rentabilnost

imovine i rentabilnost glavnice.

Neto i bruto marža profita izračunavaju se pomoću podataka iz bilance i računa dobiti i

gubitka, a razlika među njima očituje se u obuhvatu poreza kod neto marže profita te

odnos između ta dva pokazatelja ukazuje i na porezno opterećenje.

Ako se marža profita pomnoži s koeficijentom obrtaja ukupne imovine, dobije se

rentabilnost imovine te se rentabilnost može povećeti uvećanjem marže profita i

koeficijenta obrtaja.

Rentabilnost vlastitog kapitala je najznačajniji pokazatelj rentabilnosti, koji prikazuje

odnos između neto dobiti i vlastitog kapitala. Prilikom usporedbe rentabilnosti vlastitog

kapitala i rentabilnosti imovine te kamatne stope koja znači cijenu korištenja tuđih izvora

sredstava, može se doći do zaključaka o stupnju korištenja financijske poluge.

Pokazatelji investiranja ocjenjuju uspješnost ulaganja u dionice. Prilikom računanja

pokazatelja investiranja osim podataka iz financijskih izvještaja, potrebni su i podaci o

broju dionica i tržišnoj cijeni dionica.

(Žager i suradnici, 2008, str. 248-254)

24

4. Analiza boniteta i kreditne sposobnosti tvrtke Jadran Galenski Laboratorij

d.d. u praksi BKS Bank d.d.

Interni rating BKS Bank d.d. predstavlja osnovicu i bitan potporanj u procesu odlučivanja o

kreditu i u vođenju poduzeća (kontrola struktura rizika).

Rating predstavlja objektivno snimanje stanja situacije nekog poduzetnika, njegovog

financijskog stanja i njegova očekivanja u budućnosti. Procjena/izrada ratinga temelji se na

kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima društva kojima se dobivaju povratne informacije o

sposobnostima podmirenja potencijalnih obveza.

U cilju dobivanja jasne i nedvosmislene slike o poslovanju klijenta, analiza društva i ocjena

boniteta bazirana je na dvjema skupinama pokazatelja:

a) „Soft facts“ ili opisni pokazatelji i

b) „Hard facts“ ili eksplicitni financijski pokazatelji.

4.1. Analiza društva na temelju „Soft facts“ činjenica ili opisnih pokazatelja

Prvi korak u analizi društva je takozvana izrada „Soft facts“ činjenica. Opisnim

pokazateljima, referent banke, upotpunjuje svoja saznanja o klijentu kako bi identificirao

moguća poboljšanja poslovne suradnje s klijentom uz procjenu potencijalnog rizika. Bit

„Soft facts“ činjenica je dobivanje direktnih informacija prijeko potrebnih za razumijevanje

potreba klijenta, a samim time i pružanje adekvatnog savjetovanja klijenta u skladu s

mogućnostima banke. U nastavku su navedene neke od potrebnih informacija za izradu „Soft

factsa“:

· kratak opis djelatnosti poduzeća (naglasak na promjene u odnosu na prošlu godinu),

opis organizacije, managementa i kadrovske strukture,, podaci o proizvodnim

kapacitetima, poslovnim prostorima, asortimanu proizvodnje (prodaje) tehnologije;

· trenutni tržišni položaj tvrtke, konkurencija u zemlji i inozemstvu, postojanje

godišnjih ugovora s kupcima i dobavljačima, uvjeti plaćanja i osiguranja itd.;

· poslovni smjer i politika društva.

25

4.1.1. Svrha traženja kredita

Dana 15.08.2015. društvo Jadran Galenski Laboratorij d.d. zatražilo je od BKS Bank d.d.

dugoročni kredit u iznosu od 3.000.000,00 kuna za proširenje proizvodnih kapaciteta. U

nastavku je prikazan primjer kreditnog zahtjeva BKS Bank d.d.

Tablica 3: Primjer kreditnog zahtjeva BKS Bank d.d.

Borrower: Jadran Galenski Laboratorijd.d.

Request: 3.000.000,00 kuna

Facilitytype: facility, (LPT) Dugoročni kredit

Amount financed by SGSB: -

Amount financed by HBOR: 3.000.000,00 kuna

Total amount: 3.000.000,00 kuna

Drawdown: -

Utilization: Od 01.09.2015.

Grace period: -

Maturity (including grace

period):

10 godina

Principal repayment: Anuitetna otplata

Interest rate on SGSB part: -

Interest rate on HBOR part: 5,5%

Interest repayment: Anuitetna otplata

Flat fee on SGSB part: -

Flat fee on HBOR part: 0,9%

Penalty interest on SGSB part: -

Penalty interest on HBOR

part:

-

Collateral: Bianco mjenica i zadužnica, hipoteka na proizvodne pogone

Izvor: www.bks.hr

26

BKS Bank d.d. u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) izdvaja iz svoje

ponude financiranje koje ima za cilj poticanje razvoja različitih područja gospodarstva

Republike Hrvatske. Ova vrsta financiranja ima vrlo niske i poticajne kamatne stope, a

pomaže konkurentnosti domaćih pravnih osoba na globalnom tržištu.

BKS Bank d.d. podržava sve oblike kreditnih linija koje HBOR nudi i redovito ažurira svoju

ponudu sukladno HBOR-ovoj ponudi te surađuje s raznim razvojnim agencijama.

4.1.2. Opis osnovne djelatnosti i vlasnička struktura

Jadran Galenski Laboratorij je velika privatna tvrtka osnovana 1991. godine u Rijeci, a

prethodnica tvrtke bila je „Ljekarna Jadran“. JGL je dioničko društvo za proizvodnju i

promet farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, a danas je druga najveća farmaceutska

kompanija u Hrvatkoj. Ključne djelatnosti za koje je društvo registrirano su: prozvodnja

farmaceutskih preparata, proizvodnja osnovnih farmaceutskih sirovina, proizvodnja ostalih

kemijskih proizvoda te proizvodnja parfema i toaletno kozmetičkih preparata.

Jadran Galenski Laboratorij d.d. je dio Grupe JGL d.d. , a Grupu JGL d.d. čine:

- Matično poduzeće JGL d.d. Rijeka

- Društva kćeri:

· Farmis d.o.o. Sarajevo,

· Jadran- Galenski laboratorij d.o.o., Ljubljana

· Jadran- Galenski laboratorij d.o.o., Beograd

· JGL d.o.o., Beograd Sopot

· Pablo d.o.o., Zagreb

· JGL North America LLC, New York, USA

· Adrialan d.o.o. Rijeka

- Društva unuke:

· ZU Pablo, Rijeka

· Poliklinika Pablo, Solin

27

Tablica 4: Vlasnička struktura JGL d.d. na dan 31.12.2014.

IME I PREZIME BROJ DIONICA % U KAPITALU

Ivo Usmiani 366.924 31,12

Zdravko Saršon 235.196 19,95

Marina Pulišić 53.096 4,50

Grozdana Božić 29.282 2,48

Sanja Vujić Šmaguc 25.000 2,12

Vesna Črnjarić 24.862 2,11

Đurđica Miletović Forempoher 19.800 1,68

Majid Hejja 14.600 1,24

Radmila Načeta 12.000 1,02

JGL d.d. 24.828 2,11

Mali dioničari (200) osoba 373.492 31,67

UKUPNO 1.179.080 100,00

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Prema odluci redovne glavne Skupštine, 30. prosinca 2014., nastupila je reorganizacija

strukture upravljanja. Na temelju Zakona o trgovačkim društvima, tvrtka prelazi iz

dualističkog ustroja dioničkog društva (Uprava i Nadzorni odbor) u monistički ustroj te

ulogu vođenja i nadzora preuzima jedno tijelo- Upravni odbor tvrtke.

Tablica 5: Članovi Upravnog odbora JGL d.d. od 30. prosinca 2014. godine

Ime i prezime Dužnost u Upravnom odboru

Ivo Usmiani Predsjednik

Zdravko Saršon Zamjenik predsjednika

Marina Pulišić Članica

Grozdana Božić Članica

Eva Usmiani Capobianco Članica

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Upravni odbor je imenovao i izvršne direktore koji zastupaju tvrtku i preuzimaju operativno

vođenje poslovanja.

28

Tablica 6: Izvršni direktori JGL d.d. od 31.12.2014.

Ime i prezime Dužnost

Jasmin Huljaj Glavni izvršni direktor i izvršni direktor za razvoj

poslovanja i upravljanja odnosima s kupcima

Sanja Vujić Šmaguc Zamjenica glavnog izvršnog direktora i izvršna

direktorica za upravljanje brendovima i portfoliom

Dražen Jakšič Izvršni direktor korporativnih financija

Mate Poropat Izvršni direktor za farmaceutsko tehničke operacije

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

4.1.3. Opis kadrova, organizacijske strukture, prostora i opreme

Strategija upravljanja ljudskim resursima u JGL-u zasnovana je na jačanju perspektive

učenja i rasta. Cilj je da takva perspektiva internih resursa bude ljudski, informacijski i

organizacijski uravnotežena, kao i da ima sposobnost postizanja postavljenih ciljeva. Učenje

zaposlenika presudno je za uspjeh JGL-a te je uvedena dinamična i učinkovita strategija

učenja u organizaciju, koja je usmjerena ne samo na jačanje ključnih kompetencija

zaposlenika, već i na edukaciju zaposlenika o kvalitetnijem i zdravijem načinu života kroz

antistres radionice i predavanja o zdravoj prehrani.

Cilj JGL-a je razvijati i zadržati učinkovite i motivirane zaposlenike, kroz razvoj sustava

nagrađivanja i sustava upravljanja učinkom. JGL je dobitnik brojnih nagrada za upravljanje

ljudskim resursima te jedna od najboljih tvrtki u Hrvatskoj u segmentu kadroviranja.

Ukupan broj zaposlenika 31. prosinca 2014. bio je 733, a dva najveća tržišta s obzirom na

broj zaposlenika su Hrvatska i Rusija. U 2014. godini zaposleno je 73 nova zaposlenika, što

čini 11,06% više zaposlenih u odnosu na 2013. godinu. U ukupnoj strukturi zaposlenika 73%

čine žene, a 25% muškarci, dok je postotak visokoobrazovanih zaposlenika 73%. Prosječna

dob zaposlenika je 37 godina.2

JGL d.d. okuplja uspješan i sposoban vrhovni management. Predsjednik Upravnog odbora i

osnivač tvrtke je mr.pharm.spec. Ivo Usmiani, koji je ujedno i većinski vlasnik dionica

tvrtke. Osim njega, postoje još četiri člana Upravnog odbora.

2Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

29

Od 31. prosinca 2014. transformirana je organizacijska struktura s funkcionalnog na procesni

ustroj, s ciljem povećanja efikasnosti poslovanja i realizacije korporativne strategije kojoj je

u središtu pozornosti zadovoljenje svih potreba kupaca.

Najveća promjena u 2014. godini u imovini tvrtke veže se uz najveću investiciju u povijesti

tvrtke, projekt „Svilno 2“. Projekt uključuje izgradnju velike hale na zemljištu od 76.750

četvornih metara, kao i nabavu strojeva, laboratorijske opreme, osobnih i teretnih vozila,

namještaja i uredske opreme. Projektom „Svilno 2 - Pharma Valley“ JGL d.d. povećava

svoje proizvodne kapacitete tri puta.

Konstantnim ulaganjem u modernu tehnologiju i povećavanjem proizvodnih kapaciteta

priprema se temelj za ostvarivanje startegije rasta i internacionalizacije proizvodnje prema

brzorastućim tržištima.

4.1.4. Analiza tržišta

JGL d.d. jedna je od vodećih tvrtki u farmacemacutskoj industriji u Hrvatskoj te je postala

lider u korištenju blagodati morske vode u svrhu zdravlja. Već 24 godine prisutna je na

nacionalnom farmaceutskom tržištu te se nalazi na drugom mjestu prema ostvarenim

ukupnim prihodima u nacionalnoj farmaceutskoj industriji.

Internacionalizacija poslovanja tvrtke kao prioritet postavljena je vrlo rano te su proizvodi

JGL-a plasirani na preko 35 tržišta svijeta. JGL d.d. je izvozno orjentirana tvrtka, a

najznačajnija tržišta za tvrtku su zemlje Jugoistočne Europe te Rusija i Ukrajina, na kojima

je u 2014. godini ostvaren veliki pad prihoda zbog teških ratnih situacija i pada tečaja ruske

rublje. U 2014. godini fokus distribucije proizvodnje stavljen je na zemlje EU-a, Jugoistočne

Azije (ASEAN), Kinu, zemlje Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA) te Latinske

Amerike.

JGL d.d. posluje na iznimno konkurentnom tržištu s visokim legislativnim barijerama oko

licenciranja i distribucije lijekova.

Domaća farmaceutska industrija nalazi se u dramatičnoj situaciji zbog velikih rezova cijena

lijekova, nepovoljne i nejasne politike lijekova i iznimno dugih rokova plaćanja. Posljedica

30

je da domaći proizvođači lijekova povećavaju broj prodanih proizvoda, ali im prihodi

dramatično padaju. Nadalje, prihod generičkih farmaceutskih kompanija (jedna od njih je i

JGL d.d.) na hrvatskom tržištu u 2014. godini pao ja za 10%, dok je generičko tržište u

ukupnom farmaceutskom tržištu palo sa 37% na 34% u 2014. godini.

Za razliku od domaće farmaceutske industrije, strana farmaceutska industrija uspjela je

smanjiti jaz između prodaje jeftinijih pakiranja generičkih proizvoda i pada financijskog

učinka na ukupnom tržištu lijekova.

Zaključno, vodstvo tvrtke smatra da JGL d.d. više ne može rasti na hrvatskom tržištu te svoju

strategiju rasta usmjerava prema inozemnom tržištu.

4.1.5. Proizvodni asortiman, kupci i dobavljači

Na cjelokupnom tržištu JGL nudi širok asortiman brendiranih generičkih proizvoda i OTC

proizvoda, od temeljnih i najzahtjevnijih lijekova, do prirodnih lijekova i dermokozmetike

namijenjene djeci i odraslima. Portfelj tvrtke čini gotovo 100 brendova, preko 500 proizvoda

s ukupno 1100 varijacija segmentiranih u programske cjeline: Bezreceptni program,

Receptni program i Oftamološki program. Tvrtka se specijalizirala za proizvodnju sterilnih

kapi za nos, oči i uši, a naglasak je na ključnom brendu Aqua Maris. JGL je prvi proizvođač

na svijetu u kategoriji „nasal saline“, a Aqua Maris je najveći brend na svijetu na osnovi

morske vode. Aqua Maris je najinternacionalniji brend tvrke s 9% svjetskog tržišta te je

prisutan na 3 kontinenta i u preko 30 zemalja svijeta. Brend Aqua Maris na tržištu egzistira

već 15 godina te je prodan u više od sto milijuna primjeraka.

Posljednjih nekoliko godina sklopljeni su partnerski ugovori za ključne brendove u Italiji,

Velikoj Britaniji, Portugalu, Litvi, Latviji, Rumunjskoj, Kuvajtu i Turskoj. Također,

kompanija ima ugovore, gdje posluje pod tuđim imenom, sa Švicarskom, Finskom,

Norveškom, Danskim, Islandom, Bugarskom, Irskom, Rumunjskom i Slovačkom.

31

4.1.6. Strategija i poslovni smjer u budućnosti

Ciljevi za budućnost postavljeni su ambiciozno, a odnose se na povećavanju tržišnog udjela

na dosadašnjim tržištima, širenje asortimana na nova tržišta, kao i razvoj inovativnih

proizvoda. U 2015. godini očekivani rast prihoda od prodaje je 10%.

Na temelju postojećih ugovora i ugovora koji su u pripremi, fokus plasiranja proizvoda biti

će brzorastuća tržišta- SAD, Zapadna Europa, Bliski Istok, Kina, Južna Amerika i Vijetnam.3

Predviđeno je da će u slijedeće četiri godine proizvodi JGL-a biti plasirani na više od 50

tržišta svijeta.

Dugoročna vizija JGL-a je postati svjetski lider u razvijanju, proizvodnji i prodaji nazalnih

dekongestiva i generičkih oftalmika (sterilnih otopina), što zahtjeva terapijsku i tehnološku

fokusiranost. Skladišni i proizvodni kapaciteti kontinuirano se povećavaju, a 2015. godinu

obilježit će zaključivanje najveće investicije u povijesti tvrtke - projekt „Svilno 2- Pharma

Valley“, pokretanje proizvodnje u okviru JGL d.o.o. Beograd - Sopot te proizvodnja i razvoj

tradicionalnog dijela asortimana u sklopu tvrtke Adrialab - tvrtke kćeri u stopostotnom

vlasništvu JGL d.d.

3Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

32

4.1.7. SWOT analiza

SWOT analiza predstavlja analizu okruženja ili okoline poduzeća te podrazumijeva

sagledavanje vanjskog i unutrašnjeg okruženja s ciljem određivanja strateškog smjera

odvijanja poslovanja u budućnosti.

SWOT analizom utvrđuju se prilike i prijetnje koje se nalaze izvan poduzeća i na koje

menadžment poduzeća nema utjecaja, kao i snage i slabosti koje se nalaze u unutarnjem

okruženju i na koje menadžment poduzeća ima utjecaja.

U nastavku je u tablici prikazana SWOT analiza Jadran Galenskog Laboratorija d.d.

Tablica 7: SWOT analiza JGL d.d.

SNAGE (STRENGHTS) SLABOSTI (WEAKNESSES)

· izvozno orjentirana tvrtka ( > 70%

poslovnih prihoda)

· visokoobrazovani zaposlenici

· konstantno unaprijeđivanje tehnoloških i proizvodnih kapaciteta

· razvoj kadrova i organizacije

poslovanja uvođenjem učeće organizacijske strukture

· lider u korištenju morske vode u svrhu zdravlja - Aqua Maris

· diferenciranost proizvoda

· povećanje proizvodnog kapaciteta

zaključivanjem projekta „Svilno 2“

· struktura vlasništva (samo jedan većinski vlasnik)

· zadovoljenje potreba kupaca u

smislu sigurnosti, jer se radi o

generičkim lijekovima

· nedovoljan potencijal za ravoj

poslovanja na domaćem tržištu

PRILIKE (OPPORTUNITIES) PRIJETNJE (THREATS)

· strateški plan širenja na nova tržišta- Južnu Ameriku, SAD, Kinu, Vijetnam, Zapadnu Europu

· internacionalizacija ključnih proizvoda

· konkurencija na tržištu

· snižavanje cijena lijekova od strane Ministarstva zdravlja i HZZO-a

· ratni sukobi na ključnim tržištima Rusije i Ukrajine

· geopolitička i gospodarska kriza

· legislativne barijere na inozemnim

tržištima

· utjecaj tečaja stranih na gubitak

prihoda

Izvor: Izrada autora na temelju provedenih istraživanja

33

4.2. Analiza društva na temelju „Hard facts“ ili eksplicitnih pokazatelja

Financijska analiza važan je instrument banke za donošenje odluka o kreditnom poslovanju.

Postoje različite vrste financijske analize, a svima njima zajedničko je da se koriste različitim

analitičkim metodama i tehnikama da bi se numerički podaci iz financijskih izvještaja

pretvorili u korisne i upotrebljive informacije relevantne za donošenje poslovnih odluka.

BKS Bank d.d. raspolaže standardiziranim programom za analizu financijskih varijabli.

Bitne komponente financijske analize poslovanja su analiza bilance, računa dobiti i gubitka

te analiza pomoću relevantnih financijskih pokazatelja. Na taj način moguće je pratiti

pojedine stavke iz bilance, računa dobiti i gubitka i relevantnih financijskih pokazatelja kroz

određeni vremenski period, najčešće dvije godine.

Kako bi financijska analiza bila uspješno i precizno provedena potrebno je da subjekt koji

se analizira dostavi kvalitetne financijske izvještaje. Financijski izvještaji Jadran Galenskog

Laboratorija d.d. sastavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar. Nov., br. 109/07

i 54/13) i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od

Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske komisije.4

4.2.1. Analiza bilance

Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji predstavlja prikaz stanja imovine, obveza i

vlasničke glavnice u određenom trenutku, na određeni datum, najčešće 31. prosinca. Bilanca

prikazuje imovinu kojom poslovni subjekt raspolaže i izvore sredstava kojima je imovina

financirana, a njezinom analizom moguće je ocjeniti stabilnost i sigurnost poslovanja

poslovnog subjekta.

U nastavku rada biti će prikazana horizontalna i vertikalna analiza bilance tvrtke JGL d.d.

za 2013. i 2014. godinu.

4Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

34

4.2.1.1. Horizontalna analiza

Horizontalna analiza bilance društva JGL d.d. pokazuje povećanja/smanjenja pojedinih

stavaka u bilanci te je korištena kako bi se analizirala dinamika pojedinih kategorija za

razdoblje od 2013. do 2014. godine.

U nastavku je prikazana bilanca društva Jadran Galenski Laboratorij d.d. za 2013. i 2014.

godinu.

Tablica 8: Bilanca JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu - horizontalna analiza

NAZIV POZICIJE 2013. 2014. Povećanje/ smanjenje

INDEKS

(2014./

2013.)

1 2 3 4=3-2 5=3/2*100

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA 365.264.088 476.714.199 111.450.111 130,51

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 31.874.941 33.925.118 2.050.177 106,43

1. Izdaci za razvoj 7.770.077 7.078.096 -691.981 91,09 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 12.075.295 11.111.400 -963.895 92,02

3. Goodwill

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine

5. Nematerijalna imovina u pripremi 12.029.569 15.735.622 3.706.053 130,81

6. Ostala nematerijalna imovina

II. MATERIJALNA IMOVINA 291.991.522 394.876.754 102.885.232 135,24

1. Zemljište 4.915.132 5.325.452 410.320 108,35

2. Građevinski objekti 58.571.901 72.638.646 14.066.745 124,02

3. Postrojenja i oprema 89.535.751 104.109.650 14.573.899 116,28

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 11.358.721 11.791.690 432.969 103,81

5. Biološka imovina

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 12.686.711 8.252.605 -4.434.106 65,05

7. Materijalna imovina u pripremi 111.829.170 187.934.668 76.105.498 168,06

8. Ostala materijalna imovina 604.080 598.920 -5.160 99,15

9. Ulaganje u nekretnine 2.490.056 4.225.123 1.735.067 169,68

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 36.633.939 47.066.819 10.432.880 128,48

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 35.257.987 45.554.382 10.296.395 129,20

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 1.140.147 1.200.147 60.000 105,26

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

35

7. Ostala dugotrajna financijska imovina

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 235.805 312.290 76.485 132,44

IV. POTRAŽIVANJA 0 0 0

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit

3. Ostala potraživanja

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 4.763.686 845.508 -3.918.178 17,75

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 566.670.098 552.465.354 -14.204.744 97,49

I. ZALIHE 150.026.836 181.874.192 31.847.356 121,23

1. Sirovine i materijal 61.717.075 50.764.056 -10.953.019 82,25

2. Proizvodnja u tijeku

3. Gotovi proizvodi 60.778.388 100.558.468 39.780.080 165,45

4. Trgovačka roba 1.504.076 1.288.154 -215.922 85,64

5. Predujmovi za zalihe

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 26.027.297 29.263.514 3.236.217 112,43

7. Biološka imovina

II. POTRAŽIVANJA 407.613.831 333.194.869 -74.418.962 81,74

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 60.741.989 41.019.561 -19.722.428 67,53

2. Potraživanja od kupaca 337.588.922 264.000.526 -73.588.396 78,20

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 22.150 20.514 -1.636 92,61

5. Potraživanja od države i drugih institucija 7.968.178 14.787.873 6.819.695 185,59

6. Ostala potraživanja 1.292.592 13.366.395 12.073.803 1034,08

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 970.137 23.063.966 22.093.829 2377,39

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 278.000 1.936.753 1.658.753 696,67

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire 500.000 0 -500.000 0,00

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 192.137 241.107 48.970 125,49

7. Ostala financijska imovina 0 20.886.106 20.886.106

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 8.059.284 14.332.327 6.273.043 177,84

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 7.697.728 5.636.785 -2.060.943 73,23

E) UKUPNO AKTIVA 939.631.914 1.034.816.338 95.184.424 110,13

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753 268.631.806 421,06

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 387.613.592 393.217.826 5.604.234 101,45

I. TEMELJNI (UPISANI KAPITAL) 58.310.000 117.908.000 59.598.000 202,21

II. KAPITALNE REZERVE 8.004.817 7.776.478 -228.339 97,15

III. REZERVE IZ DOBITI 6.996.731 13.768.790 6.772.059 196,79

1. Zakonske rezerve 3.000.000 6.000.000 3.000.000 200,00

2. Rezerve za vlastite dionice 2.269.752 8.110.811 5.841.059 357,34

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 413.800 2.482.800 2.069.000 600,00

36

4. Statutarne rezerve

5. Ostale rezerve 2.140.779 2.140.779 0 100,00

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 242.467.258 235.807.210 -6.660.048 97,25

1. Zadržana dobit 242.467.258 235.807.210 -6.660.048 97,25

2. Preneseni gubitak

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

1. Dobit poslovne godine 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

2. Gubitak poslovne godine

VII. MANJINSKI INTERES

B) REZERVIRANJA 1.012.986 940.947 -72.039 92,89

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 1.012.986 940.947 -72.039 92,89

2. Rezerviranja za porezne obveze

3. Druga rezerviranja

C) DUGOROČNE OBVEZE 320.665.943 349.274.628 28.608.685 108,92

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim

institucijama 181.053.276 209.493.961 28.440.685 115,71

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima 139.612.667 139.780.667 168.000 100,12

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Ostale dugoročne obveze

9. Odgođena porezna obveza

D) KRATKOROČNE OBVEZE 213.749.448 269.306.319 55.556.871 125,99

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 6.129.618 6.416.255 286.637 104,68

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 83.057.191 145.824.191 62.767.000 175,57

4. Obveze za predujmove 644.719 324.651 -320.068 50,36

5. Obveze prema dobavljačima 90.004.198 105.943.902 15.939.704 117,71

6. Obveze po vrijednosnim papirima 3.320.000 1.900.000 -1.420.000 57,23

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje

sudjelujući interesi 98.871 127.037 28.166 128,49

8. Obveze prema zaposlenicima 13.046.189 3.029.489 -10.016.700 23,22

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 17.183.683 4.932.074 -12.251.609 28,70

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 21.000 26.400 5.400 125,71

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

12. Ostale kratkoročne obveze 244.429 781.631 537.202 319,78

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA 16.589.945 22.076.618 5.486.673 133,07

F) UKUPNO- PASIVA 939.631.914 1.034.816.338 95.184.424 110,13

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753 268.631.806 421,06

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

37

U Tablici 8 prikazana je horizontalna analiza za društvo JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu.

Stupac 2 prikazuje apsolutne iznose pojedinih stavki bilance u kunama za 2013. godinu, a

stupac 3 apsolutne iznose u kunama za 2014. godinu. Stupac 4 prikazuje razliku u apsolutnim

iznosima između 2013. i 2014. godine, a stupac 5 postotni iznos povećenja/smanjenja za

2014. godinu prema 2013. godini.

Analizom bilance društva JGL d.d. na dan 31.12.2014. evidentirano je povećanje aktive i

pasive za 10,13% u odnosu na 2013. godinu.

Unutar ukupne aktive društva u 2014. godini najveći porast bilježi dugotrajna imovina, koja

je u odnosu na 2013. godinu porasla za 30,51%. Unutar dugotrajne imovine u 2014. godini

nematerijalna imovina bilježi porast za 6,43%, materijalna imovina za 35,24%, dugotrajna

financijska imovina za 28,48%, jedino odgođena porezna imovina bilježi pad za 82,25% u

odnosu na 2013. godinu. Povećanje nematerijalne imovine u 2014. godini odnosi se na

ulaganja u računalne programe, razvojne projekte te nabavu licenci. Povećanje materijalne

imovine u 2014. godini ostvareno je najvećim dijelom zbog ulaganja u projekt „Svilno 2“,

gdje je uloženo 85.207.537 kuna, zatim nabavku laboratorijske opreme, strojeva za izradu

lijekova, uredske opreme, namještaja te osobnih i teretnih vozila. Smanjenja u poziciji

materijalne imovine tijekom 2014. godine odnose se na dokapitalizaciju društva JGL d.o.o.

Beograd-Sopot i prodaju opreme.

U 2014. godini kod kratkotrajne je imovine evidentiran pad za 2,51% u odnosu na 2013.

godinu. Najveći pad u 2014. godini unutar kratkotrajne imovine evidentiran je kod plaćenih

troškova budućeg razdoblja i obračunatih prihoda za 26,77% i kod potraživanja, koja su se

smanjila za 18,26% u odnosu na 2013. godinu. Rast unutar kratkotrajne imovine u 2014.

godini zabilježen je kod zaliha za 21,23%, kratkotrajne financijske imovine za 2277,39% te

novca u banci i blagajni za 77,84% u odnosu na 2013. godinu. Povećanje vrijednosti zaliha

u 2014. godini uzrokovala je neisporuka gotovih proizvoda na rusko tržište krajem godine.

Smanjenje vrijednosti potraživanja u 2014. godini uzrokovano je zbog ispravaka vrijednosti

potraživanja kupaca u inozemstvu.

Unutar pasive u 2014. godini najveći rast zabilježen je kod kratkoročnih obveza za 25,99%,

te troškova i prihoda budućeg razdoblja za 33,07%, a pad bilježe rezerviranja za 7,11% u

odnosu na 2013. godinu. U 2014. godini kapital i rezerve porasle su za 1,45%, a dugoročne

obveze za 8,92% u odnosu na 2013. godinu.

38

4.2.1.2. Vertikalna analiza

Nakon horizontalne analize bilance, potrebno je provesti i vertikalnu analizu bilance društva

JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu, koja prikazuje strukturu pojedinih stavaka bilance.

Tablica 9: Bilanca JGL d.d. za 2013.i 2014. godinu - vertikalna analiza

NAZIV POZICIJE 2013. STRUKTURA 2014. STRUKTURA

1 2 3 4 5

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA 365.264.088 38,87 476.714.199 46,07

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 31.874.941 8,73 33.925.118 7,12

1. Izdaci za razvoj 7.770.077 24,38 7.078.096 20,86 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 12.075.295 37,88 11.111.400 32,75

3. Goodwill

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne

imovine

5. Nematerijalna imovina u pripremi 12.029.569 37,74 15.735.622 46,38

6. Ostala nematerijalna imovina

II. MATERIJALNA IMOVINA 291.991.522 79,94 394.876.754 82,83

1. Zemljište 4.915.132 1,68 5.325.452 1,35

2. Građevinski objekti 58.571.901 20,06 72.638.646 18,40

3. Postrojenja i oprema 89.535.751 30,66 104.109.650 26,37

4. Alati, pogonski inventar i transportna

imovina 11.358.721 3,89 11.791.690 2,99

5. Biološka imovina

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 12.686.711 4,34 8.252.605 2,09

7. Materijalna imovina u pripremi 111.829.170 38,30 187.934.668 47,59

8. Ostala materijalna imovina 604.080 0,21 598.920 0,15

9. Ulaganje u nekretnine 2.490.056 0,85 4.225.123 1,07

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA 36.633.939 10,03 47.066.819 9,87

1. Udjeli (dionice) kod povezanih

poduzetnika 35.257.987 96,24 45.554.382 96,79

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 1.140.147 3,11 1.200.147 2,55

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje

sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

7. Ostala dugotrajna financijska imovina

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 235.805 0,64 312.290

0,66

IV. POTRAŽIVANJA 0 0,00 0 0,00

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit

39

3. Ostala potraživanja

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 4.763.686 1,30 845.508 0,18

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 566.670.098 60,31 552.465.354 53,39

I. ZALIHE 150.026.836 26,48 181.874.192 32,92

1. Sirovine i materijal 61.717.075 41,14 50.764.056 27,91

2. Proizvodnja u tijeku

3. Gotovi proizvodi 60.778.388 40,51 100.558.468 55,29

4. Trgovačka roba 1.504.076 1,00 1.288.154 0,71

5. Predujmovi za zalihe

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 26.027.297 17,35 29.263.514 16,09

7. Biološka imovina

II. POTRAŽIVANJA 407.613.831 71,93 333.194.869 60,31

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 60.741.989 14,90 41.019.561 12,31

2. Potraživanja od kupaca 337.588.922 82,82 264.000.526 79,23

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 22.150 0,01 20.514

0,01

5. Potraživanja od države i drugih institucija 7.968.178 1,95 14.787.873 4,44

6. Ostala potraživanja 1.292.592 0,32 13.366.395 4,01

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA 970.137 0,17 23.063.966 4,17

1. Udjeli (dionice) kod povezanih

poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 278.000 28,66 1.936.753 8,40

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire 500.000 51,54 0

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 192.137 19,81 241.107 1,05

7. Ostala financijska imovina 0 0,00 20.886.106 90,56

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 8.059.284 1,42 14.332.327 2,59 D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 7.697.728 0,82 5.636.785 0,54

E) UKUPNO AKTIVA 939.631.914 100,00 1.034.816.338 100,00

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 387.613.592 41,25 393.217.826 38,00

I. TEMELJNI (UPISANI KAPITAL) 58.310.000 15,04 117.908.000 29,99

II. KAPITALNE REZERVE 8.004.817 2,07 7.776.478 1,98

III. REZERVE IZ DOBITI 6.996.731 1,81 13.768.790 3,50

1. Zakonske rezerve 3.000.000 42,88 6.000.000 43,58

2. Rezerve za vlastite dionice 2.269.752 32,44 8.110.811 58,91

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 413.800 5,91 2.482.800 18,03

4. Statutarne rezerve

5. Ostale rezerve 2.140.779 30,60 2.140.779 15,55

IV. REVELORIZACIJSKE REZERVE

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 242.467.258 62,55 235.807.210

59,97

1. Zadržana dobit 242.467.258 100,00 235.807.210 100,00

2. Preneseni gubitak

40

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE

GODINE 71.834.786 18,53 17.957.348 4,57

1. Dobit poslovne godine 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00

2. Gubitak poslovne godine

VII. MANJINSKI INTERES

B) REZERVIRANJA 1.012.986 0,11 940.947 0,09

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i

slične obveze 1.012.986 100,00 940.947 100,00

2. Rezerviranja za porezne obveze

3. Druga rezerviranja

C) DUGOROČNE OBVEZE 320.665.943 34,13 349.274.628 33,75

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim

institucijama 181.053.276 56,46 209.493.961 59,98

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima 139.612.667 43,54 139.780.667 40,02

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje

sudjelujući interesi

8. Ostale dugoročne obveze

9. Odgođena porezna obveza

D) KRATKOROČNE OBVEZE 213.749.448 22,75 269.306.319 26,02

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 6.129.618 2,87 6.416.255 2,38

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim

institucijama 83.057.191 38,86 145.824.191 54,15

4. Obveze za predujmove 644.719 0,30 324.651 0,12

5. Obveze prema dobavljačima 90.004.198 42,11 105.943.902 39,34

6. Obveze po vrijednosnim papirima 3.320.000 1,55 1.900.000 0,71

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima

postoje sudjelujući interesi 98.871 0,05 127.037 0,05

8. Obveze prema zaposlenicima 13.046.189 6,10 3.029.489 1,12

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 17.183.683 8,04 4.932.074

1,83

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 21.000 0,01 26.400 0,01

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine

namijenjene prodaji

12. Ostale kratkoročne obveze 244.429 0,11 781.631 0,29 E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA 16.589.945 1,77 22.076.618 2,13

F) UKUPNO- PASIVA 939.631.914 100,00 1.034.816.338 100,00

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 83.670.947 352.302.753

DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj

A) KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matrice

2. Pripisano manjinskom interesu

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

41

U Tablici 9 prikazana je vertikalna analiza bilance društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu.

Stupci 2 i 4 prikazuju apsolutne iznose pojedinih stavaka u bilanci, a stupci 3 i 5 postotni

udio pojedinih stavaka u aktivi ili pasivi.

U nastavku je na grafikonu prikazana struktura aktive za društvo JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu.

Grafikon 1: Struktura aktive društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Iz Grafikona 1 vidljivo je da se ukupna struktura aktive društva JGL d.d. sastoji od

dugotrajne imovine, kratkotrajne imovine te plaćenih troškova budućeg razdoblja i

obračunatih prihoda. U 2013. i 2014. godini najveći udio u strukturi ukupne aktive društva

JGL d.d. otpada na kratkotrajnu imovinu. Udio kratkotrajne imovine u ukupnoj aktivi iznosio

je 60,31% u 2013. godini, a u 2014. godini 53,39%, odnosno udio kratkotrajne imovine u

ukupnoj aktivi u 2014. godini je za 6,92% manji u odnosu na 2013. godinu.

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

2013. 2014.

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG

RAZDOBLJA I OBRAČUNATI

PRIHODI

KRATKOTRAJNA IMOVINA

DUGOTRAJNA IMOVINA

42

Udio dugotrajne imovine u ukupnoj aktivi u 2013. godini iznosio je 38,87%, a u 2014. godini

46,07%., odnosno udio kratkotrajne imovine u 2014. godini je za 7,2% veći u odnosu na

2013. godinu.

Udio plaćenih troškova budućeg razdoblja i obračunatih prihoda u ukupnoj strukturi aktive

u 2013. godini iznosio je 0,82%, a u 2014. godini 0,54%, odnosno udio se u 2014. godini

smanjio za 0,28% u odnosu na 2013. godinu.

Grafikon 2: Struktura dugotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

U Grafikonu 2 prikazana je struktura dugotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu, koja uključuje nematerijalnu imovinu, materijalnu imovinu, dugotrajnu financijsku

imovinu i odgođenu poreznu imovinu.

Iz Grafikona 2 , također je vidljivo da je sruktura dugotrajne imovine slična obje godine

promatranog razdoblja te da največi udio u dugotrajnoj imovini otpada na materijalnu

imovinu. Udio materijalne imovine u dugotrajnoj imovini u 2013. godini iznosio je 79,94%,

a u 2014. godini 82,83%, što je povećanje od 2,89%. Unutar materijalne imovine najveći

udio zauzima materijalna imovina u pripremi, koji je 2013. godine iznosio 38,30%, a 2014.

godine 47,59% te udio postrojenja i opreme koji je 2013. godine iznosio 30,66%, a 2014.

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

2013. 2014.

ODGOĐENA POREZNA

IMOVINA

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA

MATERIJALNA IMOVINA

NEMATERIJALNA IMOVINA

43

godine 26,37%. Udio građevinskih objekata u 2013. godini činio je 20,06% materijalne

imovine, a 2014. godine 18,40%, što ukazuje na pad udjela građevinskih objekata u strukturi

mateijalne imovine za 1,66% u 2014. godini.

Udio nematerijalne imovine u 2014. godini iznosio je 8,73% dugotrajne imovine, a u 2014.

godini 7,12% dugotrajne imovine, što znači da se udio nematerijalne imovine u strukturi

dugotrajne imovine u 2014. godini smanjio za 1,61% u odnosu na 2013. godinu. Pad je

uzrokovan smanjenjem udjela izdataka za razvoj u strukturi nematerijalne imovine za 3,55%

u 2014. godini te smanjenjem udjela koncesija, patenata, licencija, robnih i uslužnih marki,

softvera i ostalih prava za 5,13% u 2014. godini prema 2013. godini. U ukupnoj strukturi

nematerijalne imovine rast u 2014. godini zabilježen je jedino kod nematerijalne imovine u

pripremi i to za 8,64% u odnosu na 2013. godinu.

Udio dugotrajne financijske imovine u ukupnoj strukturi dugotrajne imovine 2013. godine

iznosio je 10,03%, a u 2014. godini 9,87%, što znači da se udio dugotrajne financijske

imovine u u ukupnoj strukturi dugotrajne imovineu 2014. godini smanjio za minimalnih

0,16% u odnosu na 2013. godinu. Razlog tome je smanjenje udjela (dionica) kod povezanih

poduzetnika u strukturi dugotrajne financijske imovine u 2014. godini za 0,55% te smanjenja

udjela sudjelujućih interesa u strukturi dugotrajne financijske za 0,56% u odnosu na 2013.

godinu.

Udio odgođene porezne imovine u ukupnoj strukturi dugotrajne imovine 2013. godine

iznosio je 1,30%, a u 2014. godini 0,18%, što znači da se udio odgođene porezne imovine u

ukupnoj strukturi dugotrajne imovine u 2014. godini smanjio za 1,12% u odnosu na 2013.

godinu.

44

Grafikon 3: Struktura kratkotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

U Grafikonu 3 prikazana je struktura kratkotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu, koja uključuje zalihe, potraživanja, kratkotrajnu financijsku imovinu i novac u banci

i blagajni. U strukturi kratkotrajne imovine najveći udio i u 2013. i u 2014. godini zauzimaju

potraživanja te su ona u 2013. godini iznosila 71,93%, a u 2014. godini 60,31% kratkotrajne

imovine. Pad potraživanja u ukupnoj strukturi kratkotrajne imovine za 11,62% u 2014.

godini uzrokovan je najviše zbog smanjenja udjela potraživanja od kupaca, koja su u 2013.

godinu u strukturi potraživanja iznosila 82,82%, a u 2014. godini 79,23%.

Udio zaliha u strukturi kratkotrajne imovine 2013. godine iznosio je 26,48%, a u 2014.

godini 32,92%, što je porast zaliha u ukupnoj strukturi kratkotrajne imovine u 2014. godini

za 6,44%. U strukturi zaliha najviše su rasle zalihe gotovih proizvoda, čiji je udio 2013.

godine iznosio 40,51%, a 2014. godine 55,29% zaliha. U strukturi zaliha pad je zabilježen

kod sirovina i materijala koji su u 2013. godini iznosili 41,14%, a u 2014. godini 27,91%.

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

2013. 2014.

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA

IMOVINA

POTRAŽIVANJA

ZALIHE

45

Udio kratkotrajne financijske imovine u strukturi kratkotrajne imovine 2013. godine iznosio

je 0,17%, a u 2014. godini 4,17%, što je porastkratkotrajne financijske imovine u ukupnoj

strukturi kratkotrajne imovine u 2014. godini za 4%.

Udio novaca u banci i blagajni u u strukturi kratkotrajne imovine 2013. godine iznosio je

1,42%, a u 2014. godini 2,59%, što je porastnovca u banci i blagajni u ukupnoj strukturi

kratkotrajne imovine u 2014. godini za 1,17%.

Grafikon 4: Struktura pasive društvs JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Iz Grafikona 4 vidljivo je da se ukupna struktura pasive društva JGL d.d. sastoji od kapitala

i rezervi, rezerviranja, dugoročnih obveze, kratkoročnih obveza te odgođenog plaćanja

troškova i prihoda budućeg razdoblja. Najveći udio u ukupnoj strukturi pasive društva JGL

d.d. otpada na kapital i rezerve koji su u 2013. godini iznosili 41,25% pasive, a 2014. godine

38% pasive, što znači da je udio kapitala i rezervi u ukupnoj strukturi pasive 2014. godine

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

2013. 2014.

ODGOĐENO PLAĆANJE

TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG

RAZDOBLJA

KRATKOROČNE OBVEZE

DUGOROČNE OBVEZE

REZERVIRANJA

KAPITAL I REZERVE

46

manji za 3,25% u odnosu na 2013. godinu. Navedeno je uzrokovalo povećanje udjela

kratkoročnih obveza.

Udio kratkoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive 2013. godine iznosio je 22,75%, a u

2014. godini 26,02%, što je porast kratkoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive u 2014.

godini za 3,27%. U strukturi kratkoročnih obveza najviše su rasle dugoročne obveze prema

bankama i drugim financijskim instituacijama, čiji je udio 2013. godine iznosio 38,86%, a

2013. godine 54,15% zaliha, što je porast udjela dugoročnih obveza prema bankama i drugim

financijskim instituacijama u strukturi kratkoročnih obveza za 15,29%. Obveze prema

dobavljačima u 2013. godini činile su udio od 42,11% u strukturi kratkoročnih obveza, a u

2014. godini 39,34%. Dakle, udio obveza prema dobavljačimau strukturi kratkoročnih

obveza u 2014. godini smanjio se za 2,77% u odnodu na udio u 2013. godini.

Udio dugoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive 2013. godine iznosio je 34,13%, a u

2014. godini 33,75%, što je smanjenje udjela dugoročnih obveza u ukupnoj strukturi pasive

u 2014. godini za 0,38% u odnosu na prethodnu godinu. U strukuturi je prisutno smanjenje

obveza po vrijednosnim papirima sa 43,54% udjela u dugoročnim obvezama u 2013. godini,

na 40,02% u 2014. godini. Nasuprot tome, udio dugoročnih obveza prema bankama i drugim

financijskim instituacijama porastao je sa 56,46% udjela u dugoročnim obvezama u 2013.

godini, na 59,98% u 2014. godini.

Udio rezerviranja u ukupnoj strukturi pasive 2013. godine iznosio je 0,11%, a u 2014. godini

0,09%, što je smanjenje udjela rezerviranja u ukupnoj strukturi pasive u 2014. godini za

0,02%.

Udio odgođenih plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja u ukupnoj strukturi pasive

2013. godine iznosio je 1,77%, a u 2014. godini 2,13%, što je povećanje udjelaodgođenih

plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja u ukupnoj strukturi pasive u 2014. godini za

0,36%.

47

4.2.2. Analiza računa dobiti i gubitka

Analiza računa dobiti i gubitka prikazuje ostvarene prihode i rashode te ostvaren financijski

rezultat društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu, odnosno analiza računa dobiti i gubitka

ocjenjuje učinkovitost i uspješnost poslovanja društva za gore navedeno razdoblje.

U nastavku su prikazane horizontalna i vertikalna analiza raćuna dobiti i gubitka.

4.2.2.1. Horizontalna analiza

Tablica 10: Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu- horizontalna

analiza

NAZIV POZICIJE 2013. 2014. Iznos

povećanja/ smanjenja

INDEKS

(2014./

2013.)

1 2 3 4=3-2 5=3/2*100

I. POSLOVNI PRIHODI 663.354.058 562.238.618 -101.115.440 84,76

1. Prihodi od prodaje 654.454.802 524.970.548 -129.484.254 80,21

2. Ostali poslovni prihodi 8.899.256 37.268.070 28.368.814 418,78

II. POSLOVNI RASHODI 578.659.163 500.003.169 -78.655.994 86,41

1. Promjene vrijednosti zaliha

proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda -271.703 -39.780.080 -39.508.377 14641,02

2. Materijalni troškovi 342.208.207 342.769.632 561.425 100,16

a) Troškovi sirovina i materijala 189.148.964 185.464.148 -3.684.816 98,05

b) Troškovi prodane robe 2.992.978 3.304.900 311.922 110,42

c) Ostali vanjski troškovi 150.066.265 154.000.584 3.934.319 102,62

3. Troškovi osoblja 149.225.757 127.366.806 -21.858.951 85,35

a) Neto plaće i nadnice 89.831.247 80.189.724 -9.641.523 89,27

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 38.370.564 28.391.696 -9.978.868 73,99

c) Doprinosi na plaće 21.023.946 18.785.386 -2.238.560 89,35

4. Amortizacija 23.755.370 26.017.332 2.261.962 109,52

5. Ostali troškovi 30.118.987 28.923.174 -1.195.813 96,03

6. Vrijednosno usklađivanje 22.961.033 35.351 -22.925.682 0,15

a) dugotrajne imovine (osim financijske

imovine) 0

b) kratkotrajne imovine (osim

financijske imovine) 22.961.033 35.351 -22.925.682 0,15

7. Rezerviranja 95.645 0 -95.645 0,00

8. Ostali poslovni rashodi 10.565.867 14.670.954 4.105.087 138,85

III. FINANCIJSKI PRIHODI 21.438.622 72.097.223 50.658.601 336,30

48

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

1.177.304 899.078 -278.226 76,37

2. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

20.240.773 49.119.832 28.879.059 242,68

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 20.545 37.945 17.400 184,69

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od

financijske imovine 0 21.290.738 21.290.738

5. Ostali financijski prihodi 0 749.630 749.630

IV. FINANCIJSKI RASHODI 38.964.249 112.533.631 73.569.382 288,81

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 2.672.466 2.265.366 -407.100 84,77

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

poduzetnicima i drugim osobama

36.291.783 109.583.407 73.291.624 301,95

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od

financijske imovine 0 602.228 602.228

4. Ostali financijski rashodi 0 82.630 82.630

V. UDIO U DOBITI OD

PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 85.300 76.485 -8.815 89,67

VI. UDIO U GUBITKU OD

PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VII. IZVANREDNI- OSTALI PRIHODI

VIII. IZVANREDNI- OSTALI

RASHODI

IX. UKUPNI PRIHODI 684.877.980 634.412.326 -50.465.654 92,63

X. UKUPNI RASHODI 617.623.412 612.536.800 -5.086.612 99,18

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA 67.254.568 21.875.526 -45.379.042 32,53

1. Dobit prije oporezivanja 67.254.568 21.875.526 -45.379.042 32,53

2. Gubitak prije oporezivanja 0 0 0

XII. POREZ NA DOBIT -4.580.218 3.918.178 8.498.396

XIII. DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

1. Dobit razdoblja 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

2. Gubitak razdoblja 0

DODATAK RDG-U (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

XIV. DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala

matice

2. Pripisana manjinskom interesu

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

II. OSTALA SVEOBUHVATNA

DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA 0 0 0

1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja

2. Promjene revalorizacijskih rezervi

dugotrajne materijalne imovine

49

3. Dobit ili gubitak s osnove

ponovnog vrednovanja financijske

4. Dobit ili gubitak s osnove

učinkovite zaštite novčanog toka

5. Dobit ili gubitak s osnove

učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika

7. Aktuarski dobici/gubici po

planovima definiranih primanja

III. POREZ NA OSTALU

SVEOBUHVATNU DONIT

RAZDOBLJA

IV. NETO OSTALA

SVEOBUHVATNA DOBIT ILI

GUBITAK 0 0 0

V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI

GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 17.957.348 -53.877.438 25,00

DODATAK Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI

GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala

matice

2. Pripisana manjinskom interesu

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Iz RDG-a društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu vidljivo je da su ukupni prihodi u 2013.

godini iznosili 684.877.980 kuna, a u 2014. godini 634.412.326 kuna, što je smanjenje

ukupnih prihoda u 2014. godini za 50.465.654 kuna, odnosno 7,37% u odnosu na 2013.

godinu. Ukupni rashodi u 2013. godini iznosili su 617.623.412 kuna, a u 2014. godini

612.536.800 kuna, što je smanjenje ukupnih rashoda u 2014. godini za 5.086.612. kuna,

odnosno 0,82% u odnosu na 2014. godinu.

Nakon 23 godine rasta poslovnih prihoda, prvi je puta u 2014. godini zabilježen pad istih za

društvo JGL d.d.

Poslovni prihodi u 2013. godini iznosili su 663.354.058 kuna, a u 2014. godini 562.238.618

kuna, što je pad poslovnih prihoda za 101.115.440 kuna, odnosno 15,24% u odnosu na isti

period prethodne godine.

50

Poslovni prihodi društva JGL d.d. sastoje se od:

Tablica 11: Poslovni prihodi JGL d.d. 2013. i 2014. godine

Vrsta poslovnih prihoda 2013. u kn 2014. u kn

Prihodi od prodaje na domaćem tržištu 133.294.117 117.333.418

Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu 521.160.685 407.637.130

Prihodi od dotacija i subvencija 87.880 120.720

Ostali prihodi 8.811.376 37.147.350

UKUPNO 663.354.058 562.238.618

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, str. 35,

www.jgl.hr

Iz Tablice 11 vidljivo je da najveći udio u poslovnim prihodima u 2013. i 2014. godini

zauzimaju prihodi od prodaje na inozemnom tržištu. 2013. godine na inozemno je tržište

plasirano 78,56% ukupnih poslovnih prihoda, dok u idućoj godini izvozna djelatnost bilježi

72,50% ukupnih poslovnih prihoda, dakle društvo JGL d.d. najveći dio svojih prihoda

ostvaruje iz izvozne djelatnosti. Evidentan pad izvoznih prihoda u 2014. godini dogodio se

zbog zaraćenih odnosa na najvažnijim tržištima u Rusiji i Ukrajini te zbog velikog pada

tečaja ruske rublje i grivnje.

Prodaja na domaćem tržištu u 2013. godini iznosila je 133.294.117 kuna, a u 2014. godini

117.333.418 kuna, odnosno smanjila se za 11,97% u 2014. godini u odnosu na ukupne

poslovne prihode, što upućuje na činjenicu da je domaća farmaceutska industrija još uvijek

u razdoblju recesije te su domaći proizvođači sučeni s padom cijena generičkih lijekova.

Poslovni rashodi u 2013. godini iznosili su 578.659.163 kuna, a u 2014. godini 500.003.169

kuna, što je smanjnje poslovnih rashoda u 2014. godini za 78.655.994 kuna, odnosno 13,59%

u odnosu na prethodnu godinu. Uzrok tome je najvećim dijelom smanjnje troškova osoblja

za 14,65% u kontekstu smanjenja plaća za posljednja dva mjeseca u 2014. godini te neisplata

bonusa

Iz Tablice 10 vidljiv je značajan porast financijskih prihoda u 2014. godini, za 226,30% u

odnosu na 2013. godinu. Razlog tome je povećanje pozitivnih tečajnih razlika, ali sukladno

rastu financijskih prihoda, povećali su se i financijski rashodi za 188,81% u odnosu na 2013.

godinu. Povećanje financijskih rashoda uzrokovali su značajni kamatni rashodi i

neophodnost „hedging-a“ valuta.

51

U 2013. godini ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila je 67.254.568 kuna , dok je za

isto razdoblje u 2014. godini ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila 21.875.526 kuna,

odnosno u 2014. godini ostvarena dobit prije oporezivanja smanjena je za 67,47% u odnosu

na isto razdoblje prethodne godine.

Društvo je u 2013. godini koristilo odobrene porezne poticaje Zakona o poticanju investicija

i unapređenju investicijskog okruženja u vidu smanjene stope poreza na dobit od 0% te je

iskazalo odgođenu poreznu imovinu u iznosu 4.580.218 kuna koja uvećava neto dobit

oporezivanja. U 2014. godini društvo je također koristilo porezne poticaje u vidu smanjene

stope poreza na dobit od 0%, ali je ukinuto 3.918.178 kuna odgođene porezne imovine koja

umanjuje bruto dobit razdoblja.

Gore navedene činjenice rezultirale su smanjenjem neto dobiti razdoblja sa 71.834.786 kuna

u 2013. godini, na 17.957.348 kuna u 2014. godini. Neto dobit razdoblja u 2014. godini

smanjena je za 75% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

4.2.2.2. Vertikalna analiza

U idućoj tablici prikazana je vertikalna analiza računa dobiti i gubitka društva JGL d.d. za

2013. i 2014. godinu.

Tablica 12: Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu- vertikalna

analiza

NAZIV POZICIJE 2013. STRUKTURA 2014. STRUKTURA

1 2 3 4 5

I. POSLOVNI PRIHODI 663.354.058 96,86 562.238.618 88,62

1. Prihodi od prodaje 654.454.802 98,66 524.970.548 93,37

2. Ostali poslovni prihodi 8.899.256 1,34 37.268.070 6,63

II. POSLOVNI RASHODI 578.659.163 93,69 500.003.169 81,63

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje

u tijeku i gotovih proizvoda -271.703 -0,05 -39.780.080 -7,96

2. Materijalni troškovi 342.208.207 59,14 342.769.632 68,55

a) Troškovi sirovina i materijala 189.148.964 55,27 185.464.148 54,11

b) Troškovi prodane robe 2.992.978 0,87 3.304.900 0,96

c) Ostali vanjski troškovi 150.066.265 43,85 154.000.584 44,93

3. Troškovi osoblja 149.225.757 25,79 127.366.806 25,47

52

a) Neto plaće i nadnice 89.831.247 60,20 80.189.724 62,96

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 38.370.564 25,71 28.391.696 22,29

c) Doprinosi na plaće 21.023.946 14,09 18.785.386 14,75

4. Amortizacija 23.755.370 4,11 26.017.332 5,20

5. Ostali troškovi 30.118.987 5,20 28.923.174 5,78

6. Vrijednosno usklađivanje 22.961.033 3,97 35.351 0,01

a) dugotrajne imovine (osim financijske

imovine)

b) kratkotrajne imovine (osim financijske

imovine) 22.961.033 100,00 35.351 100,00

7. Rezerviranja 95.645 0,02 0 0,00

8. Ostali poslovni rashodi 10.565.867 1,83 14.670.954 2,93

III. FINANCIJSKI PRIHODI 21.438.622 3,13 72.097.223 11,36

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

1.177.304 5,49 899.078 1,25

2. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

20.240.773 94,41 49.119.832 68,13

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 20.545

0,10 37.945

0,05

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od

financijske imovine 0 0,00

21.290.738 29,53

5. Ostali financijski prihodi 0 0,00 749.630 1,04

IV. FINANCIJSKI RASHODI 38.964.249 6,31 112.533.631 18,37

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 2.672.466 6,86 2.265.366 2,01

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i

drugim osobama

36.291.783

93,14

109.583.407

97,38

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od

financijske imovine 0 0,00 602.228 0,54

4. Ostali financijski rashodi 0 0,00 82.630 0,07

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 85.300 0,01 76.485 0,01

VI. UDIO U GUBITKU OD

PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VII. IZVANREDNI- OSTALI PRIHODI

VIII. IZVANREDNI- OSTALI RASHODI

IX. UKUPNI PRIHODI 684.877.980 100,00 634.412.326 100,00

X. UKUPNI RASHODI 617.623.412 100,00 612.536.800 100,00

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA 67.254.568 100,00 21.875.526 100,00

1. Dobit prije oporezivanja 67.254.568 100,00 21.875.526 100,00

2. Gubitak prije oporezivanja 0 0

XII. POREZ NA DOBIT -4.580.218 3.918.178

XIII. DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00

1. Dobit razdoblja 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00

2. Gubitak razdoblja

DODATAK RDG-U (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani

godišnji financijski izvještaj)

53

XIV. DOBIT ILI GUBITAK

RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice

2. Pripisana manjinskom interesu

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00

II. OSTALA SVEOBUHVATNA

DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA 0 0

1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja

2. Promjene revalorizacijskih rezervi

dugotrajne materijalne imovine

3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog

vrednovanja financijske

4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka

5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika

7. Aktuarski dobici/gubici po

planovima definiranih primanja

III. POREZ NA OSTALU

SVEOBUHVATNU DONIT RAZDOBLJA

IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA

DOBIT ILI GUBITAK 0 0

V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI

GUBITAK RAZDOBLJA 71.834.786 100,00 17.957.348 100,00

DODATAK Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI

GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice

2. Pripisana manjinskom interesu

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

U Tablici 12 stupci 2 i 4 prikazuju apsolutne iznose pojedinih stavaka u računu dobiti i

gubitka, a stupci 3 i 5 postotni udio pojedinih stavaka u ukupnim prihodima i ukupnim

rashodima.

U nastavku je na grafikonu prikazana struktura ukupnih prihoda za društvo JGL d.d. za 2013.

i 2014. godinu.

54

Grafikon 5: Struktura ukupnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Iz Grafikona 5 vidljivo je da se ukupna struktura prihoda društva JGL d.d. sastoji od

poslovnih prihoda, financijskih prihoda i udjela u dobiti od pridruženih poduzetnika. I u

2013. i u 2014. godini najveći udio u strukturi ukupnih prihoda društva JGL d.d. otpada na

poslovne prihode. Udio poslovnih prihoda u strukturi ukupnih prihoda u 2013. godini iznosio

je 96,86%, a u 2014. godini 88,62%, odnosno udio poslovnih prihoda u strukturi ukupnih

prihoda u 2014. godini je za 8,24% manji u odnosu na 2013. godinu.

Udio financijskih prihoda u strukturi ukupnih prihoda u 2013. godini iznosio je 3,13%, a u

2014. godini 11,36%., odnosno udio financijskih prihoda se u strukturi ukupnih prihoda u

2014. godini povećao se za 8,23% u odnosu na prethodnu godinu.

Udiou dobiti od pridruženih poduzetnika u strukturi ukupnihprihoda je u 2013. godini

iznosio0,01%, kao i u 2014. godini.

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

2013. 2014.

POSLOVNI PRIHODI

FINANCIJSKI PRIHODI

UDIO U DOBITI OD

PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

55

Na idućem grafikonu je prikazana struktura ukupnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu.

Grafikon 6: Struktura ukupnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Na Grafikonu 6 prikazano je da se ukupna struktura rashoda društva JGL d.d. sastoji od

poslovnih i financijskih rashoda. Udio poslovnih rashoda u strukturi ukupnih rashoda u

2013. godini iznosio je 93,69%, a u 2014. godini 81,63%, odnosno udio poslovnih rashoda

u strukturi ukupnih prihoda u 2014. godini je za 12,06% manji u odnosu na 2013. godinu.

Udio financijskih rashoda u strukturi ukupnih rashoda u 2013. godini iznosio je 6,31%, a u

2014. godini 18,37%., odnosno udio financijskih rashoda se u strukturi ukupnih rashoda u

2014. godini povećao se za 12,06% u odnosu na prethodnu godinu.

Na sljedećem grafikonu prikazana je struktura poslovnih prihoda društva JGL d.d. za 2013.

i 2014. godinu.

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

2013.

2014.

POSLOVNI RASHODI

FINANCIJSKI RASHODI

56

Grafikon 7: Struktura poslovnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Strukturu poslovnih prihoda društva JGL d.d. u 2013. i 2014. godini činili su prihodi od

prodaje i ostali poslovni prihodi.

Na Grafikonu 7 prikazano je da prihodi od prodaje u 2013. godini čine 98,66% u strukturi

poslovnih prihoda, a u 2014. godini 93,37% , što je smanjenje udjela prihoda od prodaje u

strukturi poslovnih prihoda za 5,29% u 2014. godini u odnosu na prethodnu godinu.

Ostali poslovni prihodi u 2013. godini činili su 1,34% u strukturi poslovnih prihoda, a u

istom razdoblju iduće godine 6,63%, što je povećanje udjela ostalih poslovnih prihoda u

strukturi poslovnih prihoda za 5,29% u 2014. godini u odnosu na prethodnu godinu.

U nastavku je na grafikonu prikazana struktura poslovnih rashoda društva JGL d.d. za 2013.

i 2014. godinu.

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

2013. 2014.

PRIHODI OD PRODAJE

OSTALI POSLOVNI PRIHODI

57

Grafikon 8: Struktura poslovnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju i rezultatima

poslovanja za 2014. godinu društva JGL d.d.

Strukturu poslovnih rashoda društva JGL d.d. u 2013. i 2014. godini činili su materijalni

troškovi, troškovi osoblja, amortizacija, ostali troškovi, vrijednosno usklađivanje, promjene

vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda, rezerviranja i ostali poslovni

rashodi.

Na Grafikonu 8 prikazano je da je udio materijalnih troškova u strukturi poslovnih rashoda

u 2013. godini iznosio je 59,14%, a u 2014. godini 68,55%, odnosno udio materijalnih

troškova u strukturi poslovnih rashoda u 2014. godini je za 9,41% veći u odnosu na 2013.

godinu.

Udio troškova osoblja u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je 25,79%, a u

2014. godini 25,47%., odnosno udio troškova osoblja se u strukturi poslovnih rashoda u

2014. godini smanjio se za neznatnih0,32% u odnosu na prethodnu godinu.

-10,00%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

2013.

2014.

PROMJENE VRIJEDNOSTI ZALIHA

PROIZVODNJE U TOJEKU I

GOTOVIH PROIZVODA

MATERIJALNI TROŠKOVI

TROŠKOVI OSOBLJA

AMORTIZACIJA

OSTALI TROŠKOVI

VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE

REZERVIRANJA

OSTALI POSLOVNI RASHODI

58

Udio amortizacije u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je 4,11%, a u 2014.

godini 5,20%., odnosno udio amortizacije se u strukturi poslovnih rashoda u 2014. godini

povećao se za 1,09% u odnosu na prethodnu godinu.

Nadalje, ostali troškovi su u 2013. godini činili 5,20% u strukturi poslovnih rashoda, a u

2014. godini 5,78%, što je povećanje udjela ostalih troškova u strukturi poslovnih rashoda u

2014. godini za 0,58% u odnosu na 2013. godinu.

Vrijednosna usklađivanja su u 2013. godini činila 3,97% u strukturi poslovnih rashoda, a u

2014. godini 0,01%, što je smanjenje udjela vrijednosnih usklađivanja u strukturi poslovnih

rashoda u 2014. godini za 3,96% u odnosu na 2013. godinu.

Udio rezerviranja u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je 0,02%, a u 2014.

godini rezerviranja nisu evidentirana u računu dobiti i gubitka.

Udio ostalih poslovnih rashoda u strukturi poslovnih rashoda u 2013. godini iznosio je

1,83%, a u 2014. godini 2,93%., odnosno udioostalih poslovnih rashoda se u strukturi

poslovnih rashoda u 2014. godini povećao se za 1,10% u odnosu na prethodnu godinu.

Zalihe gotovih proizvoda u 2014. godini iznosile su 100.558.468 kuna, a u 2013. godini

60.788.388 kuna te je ostvaren veliki porast zaliha gotovih proizvoda od 39.780.080 kuna.

Razlog tome je naglo slabljenje ruske rublje u prosincu 2014. godine. Cijene u Rusiji, zbog

carinskih propisa i ugovornih odredbi, nije bilo moguće mijenjati u kratkom roku te Društvo

u prosincu nije izvozilo robu u Rusiju. Navedeno je uzrokovalo promjenu vrijednosti zaliha

u računu dobiti i gubitka.

4.2.3. Potraživanja od kupaca i obveze prema dobavljačima

U nastavku rada prikazana su potraživanja od kupaca za 2013. i 2014. godinu, kao i obveze

prema dobavljačima na temelju podataka iz bilance Društva.

Tablica 13: Potraživanja od kupaca JGL d.d. u 2013. i 2014. godini

r.br. KUPCI UKUPNA POTRAŽIVANJA

2013. godina (u kunama)

UKUPNA POTRAŽIVANJA

2014. godina (u kunama)

1. Kupci u zemlji 48.242.521 38.424.088

2. Kupci u inozemstvu 289.346.401 225.576.438

3. Stanje na 31. prosinca 337.588.922 264.000.536

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

59

U 2013. godini ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca u zemlji iznosio je 39.203 kune,

a u 2014. godini nije bilo ispravaka vrijednosti potraživanja od kupaca u zemlji.

U 2013. godini potraživanje od kupaca u inozemstvu umanjeno je za ispravak vrijednosti od

22.805.444 kuna, a u 2014. godini za iznos od 35.351 kunu. Razlog tome je što je u 2013.

godini zbog političke situacije u Ukrajini izvršen cjelokupan ispravak vrijednosti

potraživanja od ukrajinskih kupaca.

Na sljedećoj tablici prikazane su obveze prema dobavljačima za 2013. i 2014. godinu na

temelju podataka iz bilance Društva.

Tablica 14: Obveze prema dobavljačima JGL d.d. u 2013. i 2014. godini

r.br. DOBAVLJAČI UKUPNE OBVEZE

2013. godina (u kunama)

UKUPNE OBVEZE

2014. godina (u kunama)

1. Dobavljači u zemlji 42.378.990 48.407.723

2. Dobavljači u inozemstvu 47.625.208 57.536.179

3. Stanje na 31. prosinca 90.004.198 105.943.902

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Obveze prema dobavljačima na dan 31.12.2014. godine iznose 105.943.902 kuna, što je manje nego potraživanja od kupaca koja u istom razdoblju iznose 264.000.536 kuna.

60

4.2.4. Kratkoročne i dugoročne obveze prema bankama i ostalim financijskim institucijama

U idućim tablicama biti će prikazane dugoročne i kratkoročne obveze društva JGL d.d.

prema bankama i leasing kućama na dan 31.12.2014. u usporedbi sa stanjem istoga dana

2013. godine.

Tablica 15: Dugoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca društva JGL d.d. za 2013.

i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE 37.949.511 18.661.688

2.

Splitska banka -

SocieteGenerale 21.587.032 12.432.308

3. HBOR 75.517.595 149.189.474

4. Privredna banka Zagreb 36.146.165 3.153.294

5. Stanje na 31. prosinca 171.200.303 183.436.764

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Dugoročne obveze Društva prema bankama dana 31.12.2015. godine uznosile su

183.436.764 kuna, dok su istoga dana 2013. godine iznosile 171.200.303 kuna, što je

povećanje dugoročnih obveza prema bankama na dan 31.12.2014. za 12.236.461 kuna u

odnosu na isti datum prethodne godine. Dugoročne obveze uglavnom se odnose na kredite

Programa kreditiranja gospodarstva HBOR-a i Programa kreditiranja izvoznika te nabavku

postrojenja i opreme projekta „Svilno 2“. Nakon datuma bilance Društvo je potpisalo

Ugovor o kreditu na 20.000.000 eura s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), ali

kredit ne uvećava ukupne obveze Društva prema bankama, jer će biti korišten u svrhu

zatvaranj kredita u poslovnim bankama.

Na sljedećoj su tablici prikazane kratkoročne obveze prema bankama Društva JGL d.d.

61

Tablica 16: Kratkoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca društva JGL d.d. za

2013. i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE 13.431.586 34.991.645

2. HBOR 0 1.162.472

3.

Hypo Alpe-Adria Bank

d.d. 10.118.355 7.669.101

4. Privredna banka d.d. 33.049.920 44.541.517

5. Raiffeisen Bank d.d. 7.640.552 15.375.129

6. Sberbank 0 22.984.413

7. Spliska banka 12.123.730 9.172.056

8.

Obveze prema kartičnim kućama

103.618 45.596

9. Obveze za naknade 878.442 401.570

10. Stanje na 31. prosinca 77.346.203 136.343.499

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Povećanje kratkoročnih obveza na dan 31.12.2014. za otprilike 59 milijuna kuna usporedno

s 31.12.2013. uzrokovano je povećanjem zaduženja putem kratkoročnih kredita, zbog

poteškoća u poslovanju i održavanja likvidnosti.

62

Tablica 17: Dugoročne obveze prema leasing kućama na dan 31. prosinca društva JGL d.d.

za 2013. i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE S-leasing 1.929.367 3.858.653

2. Hypo leasing 0 8.019.922

3. OTP leasing 0 640.526

4. PBZ leasing d.o.o. 6.762.286 3.622.078

5. Raiffeisen leasing 0 6.711.189

6. SG leasing 0 2.022.636

7.

Unicreditleasing Croatia

d.o.o. 1.161.320 1.182.193

8. Stanje na 31. prosinca 9.852.973 26.057.197

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Predmeti ugovora o dugoročnom financijskom leasingu su strojevi za pakiranje i izradu

lijekova, teretna vozila, laserski čitači kodova, analitička oprema itd.

63

Tablica 18: Kratkoročne obveze prema leasing kućama na dan 31. prosinca društva JGL d.d.

za 2013. i 2014. godinu

r.br. BANKA 2013. godina (u kunama) 2014. godina (u kunama)

1. ERSTE S-leasing 2.304.346 1.967.344

2. Hypo leasing 0 2.053.748

3. OTP leasing 0 144.233

4. PBZ leasing d.o.o. 2.994.685 3.161.306

5. Raiffeisen leasing 0 1.329.233

6. SG leasing 0 374.897

7. Unicreditleasing Croatia d.o.o. 411.957 450.620

8. Stanje na 31. prosinca 5.710.988 9.481.381

Izvor: Godišnji izvještaj o stanju i rezultatima poslovanja za 2014. godinu, www.jgl.hr

Navedene kratkoročne obveze prema leasing kućama odnose se na tekuće dospijeće

dugoročnih obveza prema leasing kućama za 2015. godinu.

4.2.5. Osnovni financijski pokazatelji tvrtke

U nastavku rada biti će izračunani i prokomentirani osnovni financijski pokazatelji

likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja, na primjeru

Jadran Galenskog laboratorija d.d. za 2013. i 2014. godinu.

Tablica 19: Pokazatelji likvidnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance društva JGL d.d.

POKAZATELJI

LIKVIDNOSTI FORMULA 2013. 2014. INDEKS

koeficijent trenutne

likvidnosti novac/kratkoročne obveze 0,038 0,053 139,47

koeficijent ubrzane

likvidnosti novac+potraživanja/kratkoročne obveze 1,945 1,290 66,32

koeficijent tekuće likvidnosti

kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze 2,651 2,051 77,37

koeficijent financijske

stabilnosti

dugotrajna imovina/kapital+dugoročne obveze

0,516 0,642 124,42

64

Pokazatelji likvidnosti JGL d.d. izračunati su pomoću podataka iz bilance poduzeća.

Koeficijent trenutne likvidnosti ima tendenciju rasta u odnosu na prethodnu godinu, što

ukazuje na povećanje likvidnosti u 2014. godini za 39,47% u odnosu na 2013. godinu.

Koeficijent ubrzane likvidnosti i koeficijent tekuće likvidnosti upućuju na tendenciju

smanjenja likvidnosti u 2014. godini. Koeficijent ubrzane likvidnosti ne bi smio biti manji

od 1, a koeficijent tekuće likvidnosti ne bi smio biti manji od 2. Iako je u Tablici 19 vidljivo

da se koeficijent ubrzane likvidnosti u 2014. godini smanjio za 33,68% u odnosu na

prethodnu 2013. godinu, on je još uvijek veći od 1 te iznosi 1,290. Dakle, JGL d.d. održava

normalnu stopu likvidnosti (iako s tendencijom pada) i posjeduje nešto više brzo unovčive

imovine od kratkoročnih obveza.

Isto tako se u Tablici 19 može vidjeti da je koeficijent tekuće likvidnosti u 2014. godini

smanjen za 22,63% u odnosu na 2013. godinu, ali još je uvijek veći od 2 i iznosi 2,051.

Dakle, JGL d.d. održava tekuću likvidnost (iako s tendencijom pada) na normalnoj razini te

posjeduje dvostruko više kratkotrajne imovine od kratkoročnih obveza, što znači da se dio

kratkotrajne imovine financira iz kvalitetnih dugoročnih izvora.

Koeficijent financijske stabilnosti se u 2014. godini povećao za 24,42% i iznosi 0,642. Ovaj

bi pokazatelj prema definiciji trebao biti manji od jedan, što je slučaj kod društva JGL d.d.

Dakle, poduzeće dio svoje kratkotrajne imovine financira iz radnog kapitala, ali se

financijska stabilnost poduzeća smanjila u odnosu na prethodnu godinu, jer bi pokazatelj

trebao biti što manji.

Može se zaključiti da društvo JGL d.d. još uvijek održava likvidnost na normalnoj razini, ali

je ona u 2014. godini smanjena u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 20: Pokazatelji zaduženosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

POKAZATELJI

ZADUŽENOSTI FORMULA 2013. 2014. INDEKS

koeficijent zaduženosti ukupne obveze/ukupna imovina 0,587 0,620 105,62

koeficijent vlastitog

financiranja kapital/ukupna imovina 0,413 0,380 92,01

koeficijent financiranja ukupne obveze/kapital 1,424 1,632 114,61

pokriće troškova kamata dobit prije poreza i kamata/kamate 2,726 1,196 43,87

faktor zaduženosti ukupne obveze/zadržana dobit+amortizacija

2,074 2,451 118,18

stupanj pokrića I. kapital/dugotrajna imovina 1,061 0,825 77,76

stupanj pokrića II. kapital+dugoročne obveze/dugotrajna imovina

1,939 1,558 80,35

Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance društva JGL d.d.

Pokazatelji zaduženosti također su izračunati na temelju podataka iz bilance društva.

65

Koeficijent zaduženosti u 2013. godini je iznosio 0,587, a u 2014. godini 0,620. Dakle, udio

ukupnih obveza u ukupnoj imovini u 2013. godini iznosio je 58,7%, a u 2014. godini 62%,

što upućuje na povećanje zaduženosti za 5,62%.

Koeficijent vlastitog financiranja u 2013. godini iznosio je 0,413, a u 2014. godini 0,380.

Poželjno je da ovaj pokazatelj bude što veći, a on se u 2014. godini smanjio za 7,99% o

odnosu na prethodnu godinu te se može zaključiti da se udio vlastitog financiranja smanjio.

Koeficijent financiranja trebao bi biti što niži ili maksimalno 1 (100%). U 2013. godini

koeficijent financiranja društva JGL d.d. iznosio je 1,424, a u 2014. godini 1,632 te

povećanje iznosi 14,61%. Dakle, poduzeće svoje ukupne obveze ne može podmiriti iz

vlastitih izvora financiranja.

Pokriće troškova kamata u 2013. godini iznosilo je 2,726, a u 2014. godini 1,196, što znači

da su se raspoloživa sredstva iz bruto dobiti za pokriće kamata smanjila za 56,13%. U 2013.

godini iznos raspoloživih sredstava iz bruto dobiti za pokriće kamata bio je 2,726 puta više,

a u 2014. godini samo 1,196 puta više.

Faktor zaduženosti u 2013. godini iznosio je 2,074, a u 2014. godini 2,451, što je povećanje

od 18,18%. Dakle, u 2013. godini je bilo potrebno 2,074 godine da se iz zadržane dobiti

uvećane za amortizaciju podmire ukupne obveze, a u 2014. godini je bilo potrebno 2,451

godina.

Stupanj pokrića I i II također pokazuju tendenciju smanjnja, odnosno povećanja stupnja

zaduženosti. Dakle, pokriće dugotrajne imovine glavnicom je za 22,24% manje u 2014.

godini u odnosu na prethodnu godinu, a pokriće dugotrajne imovina uvećane za dugoročne

obveze, za 19,65% manje.

Tablica 21: Pokazatelji aktivnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka društva JGL

d.d.

POKAZATELJI

AKTIVNOSTI FORMULA 2013. 2014. INDEKS

koeficijent obrtaja

ukupne imovine ukupni prihod/ukupna imovina 0,729 0,613 84,09

koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine

ukupni prihod/kratkotrajna

imovina 1,209 1,148 94,95

koeficijent obrtaja

potraživanja prihodi od prodaje/potraživanja 1,606 1,576 98,13

trajanje naplate

potraživanja u danima

broj dana u godini

(365)/koeficijent obrtaja

potraživanja 227,273 231,599 101,90

66

Pokazatelji aktivnosti društva izračunati su na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i

gubitka. Poželjno je da pokazatelji budu što veći.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine u 2013. godini je iznosio 0,729, a u 2014. godini 0,613

te se smanjio za 15,91%. To ukazuje na slabu učinkovitost ukupne imovine u ostvarivanju

prihoda.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine veći je od 1 i u 2013. i u 2014. godini, ali s

tendencijom smanjenja. U 2014. godini koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine smanjio se

za 5,05% u odnosu na 2013. godinu. Dakle, učinkovitost kratkotrajne imovine u ostvarivanju

prihoda je dobra, iako se u navedenom razdoblju povećalo trajanje obrtaja kratkotrajne

imovine.

Koeficijent obrtaja potraživanja, također je u 2013. i 2014. godini veći od 1, ali se smanjio

za 1,87%, što znači da se trajanje obrtaja potraživanja povećalo u 2014. godini, ali je još

uvijek na zadovoljavajućoj razini.

Trajanje naplate potraživanja u 2013. godini je iznosilo 227,273 dana, a u 2014. godini

231,599 dana. Poželjno bi bilo da je trajanje naplate potraživanja što manje, ali se za društvo

JGL d.d. u 2014. godini trajanje naplate potraživanja povećalo za 4,326 dana, tj, za 1,90% u

odnodu na 2013. godinu.

Pokazatelji aktivnosti ukazuju na to da je cirkulacija imovine društva JGL d.d. u poslovnom

procesu sve manja.

Tablica 22: Pokazatelji ekonomičnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka društva JGL d.d.

Ekonomičnost poslovanja je skupina pokazatelja koja prikazuje koliko je jedinica prihoda

ostvareno po jedinici rashoda te bi poželjno bilo da je pokazatelj što veći. Podatke za ocjenu

svih pokazatelja ekonomičnosti nalaze se u računu dobiti i gubitka.

Prema pokazatelju ekonomičnosti ukupnog poslovanja u Tablici 22 je vidljivo da je u 2013.

godini društvo JGL d.d. ostvarilo 1,109 jedinica prihoda po jedinici rashoda, a u 2014. godini

1,036 jedinica prihoda po jedinici rashoda, što je uzrokovalo smanjenje ostvarenja jedinice

POKAZATELJI

EKONOMIČNOSTI FORMULA 2013. 2014. INDEKS

ekonomičnost ukupnog poslovanja

ukupni prihodi/ukupni rashodi 1,109 1,036 93,42

ekonomičnost poslovanja (prodaje)

prihodi od prodaje/rashodi prodaje 1,146 1,124 98,08

ekonomičnost financiranja financijski prihodi/financijski rashodi 0,550 0,641 116,55

67

prihoda po jedinici rashoda za 6,58%. Dakle, u 2014. godini ekonomičnost poslovanja je

slabija u odnosu na 2013. godinu.

Ekonomičnost poslovanja (prodaje) u 2013. godini iznosila ja 1,146 jedinica prihoda od

prodaje po jedinici rashoda od prodaje, a u 2014. godini 1,124 jedinice prihoda od prodaje

po jedinici rashoda od prodaje, što je uzrokovalo smanjenje ekomomičnsti poslovanja

(prodaje) za 1,92% u 2014. godini.

Ekonomičnost financiranja u 2013. godini iznosila je 0,550 jedinica financijskih prihoda po

financijskim rashodima, a u 2014. godini 0,641 jedinica financijskih prihoda po financijskim

rashodima, što je povećanje od 16,55% jedinica financijskih prihoda po financijskim

rashodima u 2014. godini.

Pokazatelji ekonomičnosti ukupnog poslovanja i prodaje imaju tendenciju pada, ali su još

uvijek veći od 1, što govori da su ukupni prihodi i prihodi od prodaje po jedinici veći od

ukupnih rashoda i rashoda od prodaje po jedinci. Za razliku od ekonomičnosti ukupnog

poslovanja i ekonomičnosti prodaje, ekonomičnost financiranja imala je tendenciju rasta u

2014. godini, ali je još uvijek manja od 1, što znači da su financijski prihodi po jedinici manji

od financijskih rashoda po jedinici.

Tablica 23: Pokazatelji profitabilnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka društva JGL

d.d.

Pokazatelji profitabilnosti izračunavaju se pomoću podataka iz bilance i računa dobiti i

gubitka, a prikazuju se u postotku. Koriste se za prikazivanje uspješnosti odlučivanja i

ulaganja u poduzeća te mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu dobiti u odnsu

na priode, imovinu i vlastiti kapital.

U 2013. godini neto marža profita je veća od bruto marže profita jer poduzeće imalo pravo

na povrat poreza, pa je neto dobit veća od bruto dobiti. Neto marža profita u 2013. godini

POKAZATELJI

PROFITABILNOSTI FORMULA 2013. 2014. INDEKS

neto marža profita neto dobit+kamate/ukupni prihod 16,2% 20,5% 126,54

bruto marža profita dobit prije

poreza+kamate/ukupni prihod 15,6% 21,1% 135,26

neto rentabilnost imovine neto dobit+kamate/ukupna

imovina 11,8% 12,5% 105,93

bruto rentabilnost imovine dobit prije

poreza+kamate/ukupna imovina 11,3% 12,9% 114,16

rentabilnost vlastitog

kapitala neto dobit/vlastiti kapital 18,5% 4,6% 24,70

68

iznosila je 16,2%, a u 2014. godini 20,5%, što iznosi 26,54% povećanja neto marže profita

u odnosu na 2013. godinu. Razlog tome nije povečanje neto dobiti, nego povećanje iznosa

kamata. Bruto marža profita u 2013. godini iznosila je 15,6%, a u 2014. godini 21,1%, što

iznosi 35,26% povećanja bruto marže profita u 2014. godini. Razlog tome je povećanje

kamata u 2014. godini i nepostojanja poreznog opterećenja u 2013. godini. Razlike između

neto i bruto marže profita u 2014. godini iskaz je poreznog opterećenja koje je iznosilo 0,6%.

Neto rentabilnost imovine ili koeficijent ROA prikazuje koliko određeno poduzeće uspješno

zarađuje novac. Neto rentabilnost imovine u 2013. godini iznosila je 11,8%, a u 2014. godini

12,5%, što je povećanje ROA-e za 5,93% u 2014. godini prema prethodnoj godini. Dakle,

12,5% aktive se vraća iz neto dobiti uvećanoj za kamate u 2014. godini.

Bruto rentabilnost imovine u 2013. godini iznosila je 11,3%, a u 2014. godini 12,9%, što je

iznos povećanja od 14,16% u 2014. godini.

Najbolji pokazatelj rentabilnosti je rentabilnost vlastitog kapitala ili ROE, koji prikazuje

kolika je dobit po novčanoj jedinici uloženog kapitala. Poželjno bi bilo da je koeficijent ROE

oko 15%. ROE koeficijent za društvo JGL d.d. u 2013. godini je iznosio je 18,4%, a u 2014.

godini zabilježen je veliki pad rentabilnosti vlastitog kapitala na 4,6%, tj. pad je iznosio

75,3%. Uzrok tome je veliki pad neto dobiti u 2014. godini.

Tablica 24: Pokazatelji investiranja društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu

Izvor: Izrada autorice na temelju podataka računa dobiti i gubitka društva i godišnjeg

izvješća JGL d.d.

Društvo JGL d.d. je u 2013. godini zaradilo 123,195 kuna po dionici, a u 2014. godini 15,230

kune po dionici, odnosno dobit po dionici se u 2014. godini smanjila za 87,64% u odnosu na

2013. godinu.

U 2013. godini društvo JGL d.d. isplatilo je 9,961 kunu dividendi po dionici, a u 2014. godini

8,922 kune dividendi po dionici, odnosno isplaćena dividenda po dionici smanjila se za

10,43%.

POKAZATELJI

INVESTIRANJA FORMULA 2013. 2014. INDEKS

dobit po dionici (EPS) neto dobit/broj dionica 123,195 15,230 12,36

dividenda po dionici (DPS) dio neto dobiti za dividende/broj

dionica 9,961 8,922 89,57

odnos isplate dividendi

(DPR)

dividenda po dionici (DPS)/dobit

po dionici (EPS) 0,081 0,586 723,46

69

U 2013. godini ostvareno je 0,081 jedinica dividende po dionici u odnosu na dobit po dionici,

a u 2014. godini 0,586 jedinica dividende po dionici u odnosu na dobit po dionici, što je

povećanje za 623,46% u odnosu na 2013. godinu.

Može se zaključiti da društvo JGL d.d. u 2014. godini nije uspješno poslovalo, kao i u

dosadašnjim godinama te da su uglavnom svi financijski pokazatelji lošiji u odnosu na

prethodnu godinu. U odnosu na 2013. godinu društvo JGL d.d. manje je likvidno,

profitabilno, ekonomično i aktivno, a zaduženost je sve veća i sukladno tome udio

financiranja iz vlastitih sredstava sve manji.

70

4.3. Ocjena boniteta i rejtinga društva Jadran Galenski Laboratorij d.d.

Nakon prethodnih koraka provjere klijenta i definiranja istih, prelazi se na sljedeći korak,

izradu financijskog rejtinga.

BKS banka raspolaže standardiziranim programom za analizu financijskih varijabli. Bitne

komponente su usporedbe računa dobiti i gubitka i bilance. Osim toga, na taj se način može

točno pratiti razvoj svake pojedine stavke bilance kroz vremenski period.

Na idućoj tablici prikazane su skupine interne rejting ocjene BKS Bank d.d. i minimalni

zahtjevi pokrivenosti.

Tablica 25: Stupnjevi ratinga i minimalni zahtjevi pokrivenosti BKS Bank d.d.

Rating Rating stupnjevi

Kratki opis Stupanj pokrivenosti

1 a Prvoklasni bonitet Trenutno nije relevantno

1 b Vrlo dobar bonitet 15%

2 a Dobar bonitet 25%

2 b Bonitet još dobar 60%

3 a Prihvatljiv bonitet 80%

3 b Još nekako prihvatljiv bonitet 100%

4 a Nedostatan bonitet 100%

4 b Loš bonitet

100%

odnosno

vrijedi za nove korisnike plasmana:

100% u obliku garantnog depozita koje

je otporno na osporavanje

Izvor: www.bks.hr

Na temelju provedene financijske analize društva, ocjena boniteta Jadran Galenskog

Laboratorija d.d. u 2013. i 2014. godini iznosi 3 a, odnosno prihvatljiv bonitet. Iako je većina

pokazatelja u 2014. godini zabrinjavajuća u odnosu na prethodnu 2013. godinu, prilikom

71

ocjene ratinga poduzeća najviše se važnosti pridodaje koeficijentu vlastitog financiranja

(equity ratio5) koji je u 2013. godini iznosio 41,3%, a u 2014. godini 38%.

Vrijednost pokazatelja (equityratio) ovisi od djelatnosti, ali uglavnom sve ispod 20% bi se

moglo nazvati slabim pokazateljem.

4.3.1. Instrumenti osiguranja

Konačna odluka o kreditnom prijedlogu ovisii najviše o procjeni vjerojatnosti hoće li klijent

biti u mogućnosti redovito podmirivati vlastite obveze. Prilikom odobravanja dugoročnih

financijskih aranžmana nužno je kao sredstvo osiguranja osigurati materijalno pokriće.

Vrijednost materijalnog pokrića u direktnoj je proporcionalnoj vezi s visinom rizika.

Procjenu tržišne vrijednosti ponuđenih instrumenata osiguranja izrađuju ovlašteni

procjenitelji i sudski vještaci prihvatljivi za Banku.

Kolateral je određena materijalna ili nematerijalna imovina koja za Banku predstavlja zaštitu

u slučaju da klijent više nije u stanju podmirivati svoje obveze te bi vrijednost kolaterala

trebala biti neovisna o uspješnosti poslovanja dužnika.Traženi kolateral trebao biti obrnuto

proporcionalan bonitetu klijenta.

Kolateral je potreban i situacijama kada je teško procijeniti budućnost zajmoprimca usprkos

njegovoj u osnovi dobroj trenutnoj situaciji. Ta nesigurnost može biti posljedica raznih

faktora od onih unutar tvrtke do onih na koje tvrtka ne može utjecati (npr. nesigurnosti

budućih izgleda za čitavu granu djelatnosti u kojoj radi zajmoprimac).

S obzirom da se tržišne vrijednosti kolaterala mijenjaju tijekom vremena potrebno je

minimalno jednom godišnje ispitati je došlo do značajnije promjene vrijednosti te ukoliko

postoje naznake da je došlo do značajnijeg rasta vrijednosti, potrebno je napraviti novu

procjenu vrijednosti kolaterala. U slučaju da ima naznaka da je vrijednost smanjenja, bez

odlaganja treba napraviti novu procjenu kolaterala.

Najčešći instrumenti osiguranja (vrste kolaterala) su: nekretnine i pokretnine, dionice i

obveznice, bankovne garancije, novčani depoziti, mjenica (bianco mjenica bez protesta),

5Equity ratio = ukupni kapital / ukupna pasiva

72

zadužnica ili javnobilježnička izjava o zapljeni računa, sudužnici, garancija druge tvrtke,

pismo potpore (strong / weak)te cesija ( tiha cesija / potvrđena cesija)

Instrumenti osiguranja koji su operativni (mjenice, zadužnice) uvijek imaju prednost pred

ostalim instrumentima kod kojih se više oslanja na nečiju reputaciju.

Izvor:www.bks.hr

Društvo JGL d.d. je kao instrument osiguranja ponudilo bianco mjenicu i zadužnicu te hipoteku nad zemljištem u vrijednosti od 3.500.000,00 kuna.

4.3.2. Donošenje odluke o plasmanu

Dana 15.08.2015. društvo Jadran Galenski Laboratorij d.d. zatražilo je kredit u iznosu od 3

milijuna eura od BKS Bank d.d. Kao svrha traženja kredita ističe se proširenje proizvodnih

kapaciteta proizvodnje u Srbiji.

Analizirajući opisane pokazatelje, može se reći kako je društvo Jadran Galenski Laboratorij

d.d. privatna tvrtka u farmaceutskoj industriji, specijalizirana za proizvodnju generičkih

liijekova, posebno u domeni korištenja blagodati morske vode u zdravstvene svrhe. Tvrtku

karakterizira bogat proizvodni asortiman, ali je prekretnica razvitak proizvoda Aqua Maris,

koji je prvi proizvod na bazi morske vode u svijetu, prodan u sto milijuna primjeraka.

Nekolicina proizvoda prodaje se pod drugim imenom što nije dobro u kontekstu jačanja

brenda tvrtke.

Vlasničku strukturu tvrtke čine deset velikih i dvjesto malih dioničara, a po udjelu dionica

ističe se glavni osnivač i predsjednik Upravnog odbora dr. Ivo Usmiani. Tvrtka je

struktuirana na temeljima učeće organizacije, a konstantno ulaganje u perspektivu i razvoj

kadrova okosnica je strategije poslovanja.

Poslovanje tvrtke je izvozno orjentirano te je preko 70% ukupne prodaje plasirano na

inozemnom tržišu, od kojih su strateški najvažnija rusko i ukrajinsko tržište. Ta dva vođeća

tržišta za JGL d.d. u 2013. i 2014. godini doživjela su krah zbog teške ratne situacije te je

Društvo moralo obustaviti veliku količinu plasmana proizvoda što je uzrokovalo veliko

povećanje zaliha gotovih proizvoda. Tvrtka je na izvoznom tržištu suočena s izrazito

konkurentskom okolinom i velikim legislativnim barijerama, koje su prepreka za brzi rast i

osvajanje novih tržišta. Osim izazova na inozemnom tržištu, loša politička situacija na

73

domaćem farmaceutskom tržištu uzrokovala je veliki pad cijena generičkih lijekova za

domaće proizvođače i sukladno tome pad prihoda.

Analiza financijske situacija JGL d.d. pokazala je da je 2014. godina prva godina u kojoj je

evidentiran veliki pad poslovnih prihoda i na inozemnom i na domaćem tržištu, što je uz

velika ulaganja u projekt „Svilno 2“ pridonijelo padu neto dobiti u 2014. godini za čak 75%

u odnosu na 2013. godinu. Osnovni financijski pokazatelji lošiji su u 2014. godini u odnosnu

na prethodnu, posebno u vidu povećanja zaduženosti i smanjenja udjela financiranja iz

vlastitih sredstava, ali su i dalje na relativno prihvatljivoj razini. Uprkos očigledno

pogoršanoj situaciji u 2014. godini, interni rejting tvrtke ocijenjen je ocjenom prihvatljiv

bonitet (3a), kao i u prethodnoj godini. Razlog tome je visok udio vlastitog kapitala u pasivi

u obje godine, što je od presudnog značaja za ocjenu boniteta. Društvu ne ide u prilog

povećanje obveza prema bankama i leasing kućama, ali ono sve svoje obveze vraća uredno

i nije akter nijednog ozbiljnog sudskog spora vezano uz povrat financijskih sredstava.

Iako je poslovna situacija u 2014. godini za Jadran Galenski Laboratorij d.d. znatno lošija u

odnosu na prethodnu godinu, odlučeno je da će se zatraženi kredit odobriti pod navedenim

uvjetima, jer se, uz dobro ponuđene instrumente osiguranja i obećavajuću poslovnu

strategiju u budućnosti, očekuje da će Društvo moći uredno vraćati zatražena financijska

sredstva.

74

5. ZAKLJUČAK

Ocjena boniteta i kreditne sposobnosti od velikog je značaja za ocjenu uspješnosti i

potencijala poslovanja određenog poslovnog subjekta. Temeljna funkcija banke je

preuzimanje rizika, kojim se najčešće suočava u kreditnom poslovanju.Tijekom odobravanja

kredita banka procjenjuje sposobnost potencijalnog klijenta da vrati posuđena financijska

sredstva u ugovorenim uvjetima te donosi odluku o odobravanju i neodobravanju kreditnog

rizika.

Poslovanje svakog poduzeća obilježeno je rizikom i neizvjesnošću koji pristižu iz njegove

okoline, a banka može ostvariti profit jedino ako kreditni rizik svede na minimum. Iz tog

razloga potrebno je koristiti analizu financijske situacije, kroz analizu financijskih izvještaja

poduzeća i financijskih pokazatelja, kao i analizu onih informacija koje su nefinancijske

naravi. Na taj način moguće je utvrditi trendove kretanja poslovanja u odnosu na prošlost,

ali i očekivanja trenda poslovanja u bliskoj budućnosti.

Temeljem provedenog istraživanja glavna istraživačka hipoteza je potvrđena:

Znanstvena istraživačka hipoteza glasi da je analizom financijskih i opisnih pokazatelja

poduzeća na temelju ocjene kreditne sposobnosti i boniteta, putem analize financijskih

izvještaja, osnovnih financijskih pokazatelja i procjenom kvalitete instrumenata osiguranja,

moguće je donijeti povoljnu poslovnu odluku u smislu ublažavanja izloženosti kreditnom

riziku banke. Istraživanje se odnosilo na ocjenu boniteta poslovanja Jadran Galenskog

Laboratorija d.d. te je utvrđeno da BKS Bank d.d. ima uspostavljen kvalitetan sustav ocjene

rejtinga i kreditne sposobnosti. Prilikom provođenja ocjene boniteta i kreditne sposobnosti,

banka korisi analizu „Hard facts“ pokazatelja, koji su bazirani na financijskim podacima o

poslovanju poduzeća te uspoređujući podatke iz prošlosti uviđa trend poslovanja u

sadašnjosti i analizu „Soft facts“ pokazateljima, kojima je kroz analizu informacija

nefinancijske naravi moguće odrediti trend poslovanja određenog poslovnog subjekta u

budućnosti. Nadalje je utvrđeno da je provedenom kvantitativnom i kvalitativnom analizom,

na primjeru društva Jadran Galenski Laboratorij d.d. minimiziran kreditni rizik za banku, što

će zasigurno uzrokovati minimalan broj loših kredita i poboljšanu sliku bankovnog kreditnog

portfelja.

Može se zaključiti da su glavni preduvjeti za uspješno kreditno poslovanje jedne banka

pravovremeno i pravodobno prepoznavanje potencijalnog kreditnog rizika za banku,

75

kontinuirani kontakt s klijentom i konstantno aktualiziranje podataka o klijentu te ,ukoliko

je potrebno, poduzimanje mjera za smanjenje potencijalnih opasnosti i rizika za banku.

76

LITERATURA

KNJIGE:

Jakovčević, D., 2000, Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu, TEB

Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb

Jakovčević, D., Jolić I., 2013, Kreditni rizik, RRiF plus d.o.o., Zagreb

Leko, V., 1998, Rječnik bankarstva, Masmedia d.o.o., Zagreb

Popović, Ž., Vitezić, N., 2009, Revizija i analiza: instrument uspješnog donošenja poslovnih

odluka, Udžbenici sveučilišta u Rijeci, Rijeka

Zelenika, R., 2000, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stučnog djela, 5.

izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

Žager i suradnici, 2008, Analiza financijskih izvještaja, drugo prošireno izdanje, Masmedia

d.o.o., Zagreb

ČLANCI:

Bešvir, B., (2010), Bonitest – brza provjera boniteta poduzetnika, Računovodstvo, revizija i

financije, br. 11/2010, str.96-100

Dečman, N., (2012), Financijski izvještaji kao podloga za ocjenu sigurnosti i uspješnosti

poslovanja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj, Ekonomski pregled, str.446-

467

Jakovčević, D., (2006), Novi pristup mjerenju i vrednovanju kreditnog rizika banaka,

Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/2006, str.141-147

Ljubić, D., (2004), Modeli za ocjenu boniteta poslovnih partnera, Računovodstvo, revizija i

financije, br. 6/2004, str.52-60

Pervan, I., (2008), Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za procjenu boniteta

trgovačkih društava, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2008, str.35-42

INTERNET:

Dostupni članci JGL d.d. <dostupno na http://www.poslovnidnevnik.hr/>, [pristupljeno

03.srpnja 2015.]

Financijski izvještaji JGL d.d. <dostupno na http://www.jgl.hr/>, [pristupljeno 12. srpnja

2015.]

77

HNB, (2010.) Smjernice u postupku priznavanja i praćenja vanjske institucije u procjeni

kreditnog rizika <dostupno na http://www.hnb.hr/>, [pristupljeno 08. srpnja 2015.]

Izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća za 2013.

godinudostupno na http://www.jgl.hr/>, [ pristupljeno 13.srpnja 2015.]

Izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća za 2014.

godinudostupno na http://www.jgl.hr/>, [ pristupljeno 13.srpnja 2015.]

Narodne novine (2013),Zakon o kreditnim institucijama br. 71-05-03/1-13-2 <dostupno na

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3328.html>, [pristupljeno

08.srpnja 2015.]

Ocjena boniteta i kreditne sposobnosti klijenata banke <dostupno na

http://oliver.efri.hr/~banke/doc/Ocjena_boniteta.pdf >, [pristupljeno 15.srpnja 2015.]

The 6 C of Credit Analysis: http://www.mbda.gov/blogger/financial-education/5-c-s-credit-

analysis [pristupljeno 12. srpnja 2015.]

OSTALI IZVORI.

HNB (Direkcija za bonitetnu regulativu i analizu bankarskih sustava, (2004.), Rezultati

upitnika o novombazelskom sporazumu o kapitalu (Basel II)

Marčeta, G., (2008.), Upravljanje kreditnim rizikom u bankama, specijalistički rad, Fakultet

poslovne ekonomije Banja Luka

Šarlija (2008.), Rizici u bankama, materijali s predavanja, Ekonomski fakultet Zagreb

78

Popis tablica

Redni broj Naslov Str.

1 Ponderi rizika prema standardiziranom pristupu 11

2 Osnovni financijski pokazatelji analize financijskih

izvještaja 24

3 Primje kreditnog zahtjeva BKS Bankd.d. 28

4 Vlasnička struktura JGL d.d. na dan 31.12.2014 30

5 Članovi Upravnog odbora JGL d.d. od 30. prosinca

2014. godine 30

6 Izvršni direktori JGL d.d. od 31.12.2014 31

7 SWOT analiza JGL d.d. 35

8 Bilanca JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu- horizontalna

analiza 37

9 Bilanca JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu - vertikalna

analiza 41

10 Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu - horizontalna analiza 50

11 Poslovni prihodi JGL d.d. 2013. i 2014. godine 53

12 Račun dobiti i gubitka društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu - vertikalna analiza 54

13 Potraživanja od kupaca JGL d.d. u 2013. i 2014. godini 61

14 Obveze prema dobavljačima JGL d.d. u 2013. i 2014.

godini 62

15 Dugoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca

društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 63

79

16 Kratkoročne obveze prema bankama na dan 31. prosinca

društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 64

17 Dugoročne obveze prema leasing kućama na dan 31.

prosinca društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 65

18 Kratkoročne obveze prema leasing kućama na dan 31.

prosinca društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 66

19 Pokazatelji likvidnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu 66

20 Pokazatelji zaduženosti društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 67

21 Pokazatelji aktivnosti društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu 68

22 Pokazatelji ekonomičnosti društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 69

23 Pokazatelji profitabilnosti društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 70

24 Pokazatelji investiranja društva JGL d.d. za 2013. i 2014.

godinu 71

25 Stupnjevi ratinga i minimalni zahtjevi pokrivenosti BKS

Bank d.d. 73

Popis grafikona

Redni broj Naslov Str.

1 Struktura aktive društva JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 44

2 Struktura dugotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 45

3 Struktura kratkotrajne imovine društva JGL d.d. za 2013.

i 2014. godinu 47

4 Struktura pasive društvs JGL d.d. za 2013. i 2014. godinu 48

80

5 Struktura ukupnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 57

6 Struktura ukupnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 58

7 Struktura poslovnih prihoda društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 59

8 Struktura poslovnih rashoda društva JGL d.d. za 2013. i

2014. godinu 60

Popis slika

Redni broj Naslov Str.

1 Čimbenici kreditnog rizika

8

2 Razlike između FIRB i AIRB pristupa u određivanju

komponenti rizika 14

81