SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI program: … · 2014. 1. 22. · tekstovi o kojima će se raspravljati na seminarima. Boduje se sudjelovanje u raspravi. 25 Kontinuirana

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2013./2014.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Film i kultura 1 Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 11:15 – 14, učionica 204 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Suradnik Boris Ružić, mag. cult. Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 17-18, četvrtak 13-14

Kabinet F-814 Telefon E-mail [email protected]; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj kolegija je razmotriti film kao kulturalni spektakl dvadesetog stoljeća, te ponuditi načine upoznavanja i/ili proširivanja kritičkog razumijevanja upoznajući studente s ključnim teorijskim konceptima, intelektualnim tradicijama raznih kultura i etniciteta, kao i s poviješću rasprava i polemika unutar same discipline filma i kulturalnih studija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: Obrazložiti razliku između pojmova kao što su - Filmski pravac (kao i specifičnosti

pojedinog pravca – holivudski film prije nego što je usvojen klasični sustav, Ruski avangardni film, Francuski avangardni film, Njemački ekspresionizam, Talijanski neorealizam, Francuski novi val, Novi njemački film, novoholivudski film).

Navesti ključne filmsko-teorijske koncepte i debate posebno one koji se odnose na semiotičku i psihoanalitičku teoriju filma (Metz) kao i rasprave o stvarnosti (Bazin) i impresiji stvarnosti (Metz).

Objasniti među-utjecaj europske i holivudske kinematografije i referirati se na ključne debate.

Kategorizirati ključne filmove najutjecajnijih filmskih pravaca, nacionalnih kinematografija i/ili autora te obrazložiti sličnosti i razlike koristeći konkretne parametre.

Objasniti razvoj filmskog stila u odnosu na kulturološke aspekte – na koji način nacionalna kultura utječe na film.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.5 Kontinuirana provjera znanja, zadaće 2 30 Seminar 2 40 ZAVRŠNI ISPIT 1.5 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja: sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i 3 zadaće. Od studenta se očekuje pisanje tri zadaće tijekom semestra koje korespondiraju s tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od dvije do tri kartice po zadaći). Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Svaka zadaća nosi 10 bodova.

Seminar: očekuje se da student 7 dana prije izlaska na završi ispit preda seminarski rad u opsegu od minimalno 8 kartica teksta (jedna stranica – 1800 slova s razmacima). Tema se mora unaprijed dogovoriti s predavačem. Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkog rada. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Završni ispit: pismeni ispit od 10 pitanja. (3 boda po pitanju). Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova-preddiplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bazin, André, 1971, ''Bicycle Thief'' i ''De Sica: Metteur en Scène'', u: 'An Aesthetic of Reality: Neorealism', What is Cinema? Vol.2, Berkley: University of Cal. Press. Bordwell, David, Steiger, Janet & Thompson, Kristin, ''Story Causality and Motivation'' i ''Classical Narration'' The Classical Hollywood Cinema: Film Style and Mode of Production to 1960, London: Routledge, 1991. Crofts, Stephen, ''Concepts of National Cinema'', World Cinema: Critical Approaches, urednici Hill, John i Church Gibson, Pamela, Oxford: Oxford University Press, 2000. Deleuze, Gilles, ''Beyond the Movement-Image'' i ''The Crystals of Time'' Cinema 2: The Time-Image, London: The Athlone Press, 1983. Eisenstein, Sergei, ''Montaža atrakcija'', Eisenstein, Izbor materijala: Filip Aćimović, Vladimir Pogačić, Basa Slijepčević, Dušan Stojanović, Jugoslavenska kinoteka: Beograd, 1957. Elsaesser, Thomas, ''National or International Cinema'', New German Cinema: A History, London: MacMillan Press, 1989. _______________, ''Tales of Sound and Fury: Observations on the Family Melodrama'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Kracauer, Siegfried, ''Introduction'', ''Caligari'' i dio ''Procession of Tyrants'', From Kaligari to Hitler: Psychological History of the German Film, Prunceton: Princeton University Press, 1974. Lev, Peter, ‘‘Paris, Texas an American Dream’’ i ‘‘Art and Commerce in Contempt’’ The Euro American Cinema. Austin: University of Texas Press, 1993. Monaco, James, ''The Introduction: Camera Writes'' i ''Godard:Modes of Discourse'' The New Wave: Truffaut, Godard, Chabrol, Rohmer, Rivette, New York: Oxford University Press, 1976. Mulvey, Laura, ''Afterthoughts on 'Visual Pleasure and Narrative Cinema' inspired by King Vidor's Duel in the Sun (1946)'', Visual and Other pleasures, Bloomington: Indiana University Press, 1989.

Nowell-Smith, Geoffrey, ''Art Cinema'' The Oxford History of World Cinema, New York: Oxford University Press, 1989. Sanford, John, ''Wim Wenders'' i dio poglavlja ''Rainer Werner Fassbinder'' The New German Cinema, London: Oswald Wolff, 1980. Schwartz, Thomas, ''The New Hollywood'', Film Theory Goes to the Movies, ur. Jim Collins et al., New York: Routledge, 1993. Škrabalo, Ivo, ''Producentska kinematografija (rezultati)'', 101 Godina filma u Hrvatskoj 1896-1997, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1998. Thompson, Kristin, ''Realism in the Cinema: Bicycle Thieves'', Breaking the glass Armour: Neoformalist Film analysis, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1988. Turković, Hrvoje, ''Paradigma modernizma: Jean Luc Godard'', Film: Zabava, žanr, stil, Rasprave, Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2005. Williams, Linda, ''Something Else Besides a mother: Stella Dallas and the Maternal Melodrama'', Cinema Journal 24, No. 1, Fall 1984. Zavattini, Cesare, ''A Thesis on Neorealism'' David Overbey, ured., Springtime in Italy: A Reader in Neo-Realism, London: Talisman, 1978.

Izborna literatura: Orr, John, ''Film and the Paradox of the Modern'' Cinema and Modernity, Cambridge Mas.: Polity Press, 1993. Sobchack, Vivian, ''Cities on the Edge of Time: The Urban Science Fiction Film'' Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader, London & NY: Wallflower Press, 2004 Shrader, Paul, ''Notes on Film Noir'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Wood, Robin, ''Ideology, Genre, Auteur'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Kolker, Robert, ''Validity of the Image'' Altering Eye: Contemporary International Cinema, Oxford, NY, Toronto & Melbourne: Oxford University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Povijesna perspektiva: rani, klasični i post-klasični Hollywood 2. Povijesna perspektiva Hollywood II Čitanje tekstova i

gledanje filmova 3. Rani europski film Čitanje tekstova i

gledanje filmova 4. Moderni europski film 1 neorealizam Čitanje tekstova i

gledanje filmova 5. Moderni europski film 2

Francuski novi val Čitanje tekstova i gledanje filmova

6. Moderni europski film 3 Hrvatski film u europskom kontekstu

7. Fenomen ‘art filma’ u europskom filmu Čitanje tekstova i gledanje filmova

8. Novi njemački film Čitanje tekstova i gledanje filmova

9. Ruska avangarda Čitanje tekstova i gledanje filmova

10. Francuska avangarda 11. Impresionizam 12. Suvremeni europski film Čitanje tekstova i

gledanje filmova 13. Novi Hollywood i suvremeni američki film Čitanje tekstova i

gledanje filmova 14. Pojam nacionalne kinematografije Čitanje tekstova i

gledanje filmova 15. Rekapitulacija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija i praksa novih medija

Studij Diplomski studij kulturologije; modul Mediologija i popularna kultura

Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014

Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom u 16,15 h, prostorija 104

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Suradnik - Vrijeme za konzultacije Srijedom 14-16, četvrtkom 8,15-10,15

Kabinet F-814

Telefon 051/265-700

E-mail kpvukovic @ffri.hr

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij će osposobiti studente/ice za samostalno kretanje složenim poljem suvremenih medijskih praksi. Studenti/ce će primiti teorijsku osnovu i praktično (analitičko) iskustvo za suočavanjem s fenomenima koji obilježavaju i preoblikuju suvremenost. Kolegij će se posvetiti epistemologiji novih medija, ali s naglaskom na kulturalne implikacije ontologije novih medija.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti/ice bi nakon položenog ispita trebali/le biti sposobni/ne:

1. Definirati osnovne konture medijskih studija i specifičnosti novomedijskih studija. 2. Usporediti nove i stare medije. Analizirati prednosti i mane termina “novi medij”, kao i drugih termina koji su u

upotrebi (digitali mediji, interaktivni mediji itd.). 3. Definirati specifičnosti Mreže (Interneta) kao komunikacijskog medija i masmedija. Definirati Mrežu u odnosu na

tradicionalne medije. 4. Definirati promjenu analogno/digitalno prema teoriji Leva Manovicha. Definirati Manovicheva načela novih

medija i razlikovati ih na primjerima. 5. Interpretirati frazu “smrt starih medija”. Definirati pojmove imedijacija, hipermedijacija i remedijacija,

interpretirati na primjerima. 6. Razlikovati faze u proučavanju novih medija. Objasniti na čemu se temelji optimizam dekonstruktivističkih

teorija? 7. Razlikovati decentralizirane i centralizirane medije. Objasniti strukturu Mreže, kao temelje kulture otpora. 8. Argumentirati probleme suvremene kritike masmedija. Definirati pojmove M. Castellsa “diverzifikacija masovne

publike" i "samo-maskomunikacije". 9. Interpretirati ideju slobodne slobodne informacije. Definirati pojmove “slobodni softver” i “otvoreni kod”.

Razlikovati oblike kulture otpora na Mreži. Definirati pojmove taktički mediji, elektronički građanski neposluh i culture jamming. Opisati ulogu društvenih mreža u revolucijama.

10. Argumentirati teorijske pretpostavke za ideologiju u promijenjenim uvjetima medijske reprodukcije. Već usvojene termine hegemonija i aproprijacija kulture otpora primijeniti na primjerima novih medija.

11. Definirati pojam pojam “virtualna realnosta” u filozofijskim znanostima. 12. Opisati poziciju subjekta na Mreži. Definirati virtualnost u konturama osnovnih, prethodno usvojenih, termina iz

psihoanalize.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Aktivnost na satu 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 1,5 25 Seminarski rad 1,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Aktivnost Udio u ECTS bodovima kolegija dodijeljen pojedinoj aktivnosti

Ishodi učenja Aktivnost studenata

Metoda procjenjivanja

Maksimalni broj bodova

Aktivnost u nastavi 1,5 1-12 U izvedbenom planu naznačeni su tekstovi o kojima će se raspravljati na seminarima. Boduje se sudjelovanje u raspravi.

25

Kontinuirana provjera znanja

1,5 1-12 2 međuispita. Bodovi na međuispitu pretvaraju se u ocjenske bodove.

25

Seminarski rad 1,5 1-12 Ciljevi i način pisanja seminarskog rada pojašnjeni su na stranicama kolegija.

20

Završni ispit 1,5 1-12 Usmeni ispit. Ispit se temelji na obaveznoj literaturi i predavanjima.

Odgovori se boduju

30

Ukupno 6 100

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova-preddiplomski studijda bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje sekonačna ocjena: Diplomski studij:

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Bolter, David i Richard Grusin (2000) „Immediacy, Hypermediacy, and Remediation", prvo poglavlje studije Remediation: Understanding New Media. The MIT Press

Deleuze, Gilles (1990): «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.)

Derrida, Jacques (1998) “The End of the Book and the Beginning of Writing“, u Of Grammatology, Baltimore: Johns Hopkins UP, 6-27 str., (ili HR prijevod str. 1-59)

Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija


Manovich, Lev (2006): “Novi mediji: upute za uporabu”; Književna smotra, godište XXXVIII, broj 140 (2), str. 43-53.

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Williams, Raymond. "Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory." Problems in Materialism and Culture. London: Verso, 1980. Rpt. as Culture and Materialism. London: Verso, 2005. 31-49.

Žižek, Slavoj (1997) «Cyberspace, Or The Unbearable Closure of Being", u The plague of phantasies, Verso, London/New York, 127-167

Izborna literatura:

Barbrook, Richard «Cyber-komunizam: kako Amerikanci izguravaju kapitalizam iz cyberspacea»; Libra Libera #11

Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54., 54-71 str.) , Oxford University Press, New York

Deleuze, Gilles (2004) «Postskriptum uz društva kontrole» Habermas, Jürgen (1986) Tehnika i znanost kao 'ideologija'. Školska knjiga, Zagreb, str. 53-88. Hardt, Michael i Antonio Negri (2000) Empire, Harvard University Press, London, England

Himanen, Pekka (2002) Hakerska etika i duh informacijskog doba, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Lister, Martin, Jon Dovey, Seth Giddings, Iain Grant, Kieran Kelly (2003/2009) New Media. A Critical Introduction, Rutledge, London i New York, str. 9-12; 13-20, 21-44, https://tpnm.jottit.com

Peović Vuković, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Söderberg, Johan (ožujak, 2002) “Copyleft vs. Copyright. A Marxist Critique”, First Monday, 7, br. 3-4

Stiegler, Bernard (1998 [1994]) Technics and Time. The Fault of Epimetheus, 1, uvodno poglavlje, Stanford University Press

Wark, McKenzie (2007) Gamer Theory, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, and London, England

Žižek, Slavoj (2006 [1999]) “Od potčinjavanja do subjektivne destitucije” u Škakljivi subjekt. Odsutni centar političke ontologije, Šahinpašić, Sarajevo, str. 215-274.

Žižek, Slavoj (1989) The Sublime Object of Ideology, Verso, London – New York (Žižek, Slavoj (2002), uvodno poglavlje


POHAĐANJE NASTAVE Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E-mail, oglasna ploča, Stranice kolegija: https://tpnm.jottit.com KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-mail.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata 1. Ogledno predavanje – izlaganje izvedbenog plana, obrazloženje literature, obrazloženje

zadataka, termina kolokvija. Tumačenje zadaće seminarskog rada. Uvodno predavanje. Epistemologija novih medija

2. * Mediji i ideologija. 3. Definicija medija, definicija novih medija. Novi i stari mediji. L. Manovich i jezik novih

medija. Manovich, Lev (2006): “Novi mediji: upute za uporabu”; Književna smotra, godište XXXVIII, broj 140 (2),

str. 43-53 4. Gramatologija.Tehnika i vrijeme. Teorije pismenosti. Izborno: Derrida,

Jacques (1998) “The End of the Book and the Beginning of Writing“, u Of Grammatology, Baltimore: Johns Hopkins UP, 6-27 str., (ili HR prijevod str. 1-59)

5. Smrt starih medija? Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija. Ulomak iz studije Davida Boltera i Richarda Gusina, „Remedijacija”.

6. Novi mediji i ideologija. Medij kao simptom. McLuhan i R. Williams. Tko je subjekt ideologije? Tehnodeterminizam i postideologija. Simptomatska čitanja medija.

7. Internet: povijest i predrasude. Mreža kao distribuirani dijagram (A. Galloway). Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija, Izborna literatura: G. Deleuze: «Postskriptum uz društva kontrole»

8. Kolokvij (27.11.)

9. Hegemonija otvorenih medija: Baza i nadgradnja u marksističkoj kulturalnoj teoriji (R. Williams). Revolucije i novi mediji. Emergentne i alternativne kulture. Aproprijacija autentičnih kultura.

Izborno: Raymond Williams „Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory“.

10. Internet i javna sfera (M. Poster). Zajednička dobra, slobodni softver, hakerska etika i digitalni komunizam. Slobodni softver i Marxov "opći intelekt".

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb Izborno: Söderberg, Johan (ožujak, 2002) “Copyleft vs. Copyright. A Marxist Critique”, First Monday, 7, br. 3-4

Subverzija i novi mediji* (Predavanje će se iznimno održati u obliku Okruglog stola 16.10.)

11. Psihoanaliza i novi mediji: Teorije subjekta i medijske teorije, od Freudovih i Lacanovih teorija do hegelijansko-lacanovske izvedenice Slavoja Žižeka. Trijada subjekt, medij i ideologija. Društvene mreže i ekonomija osobnog i općeg - cinični subjekt u potrazi za identitetom. Slacktivizam – Che vuoi?

Žižek, Slavoj (1997) «Cyberspace, Or The Unbearable Closure of Being", u The plague of phantasies, Verso, London/New York, 127-167.

12. Identifikacija i novi mediji. Kompjutorske igre. Virtualo realno i pasivna interaktivnost. Predaja seminarskih radova (8.siječnja 2014.)

13. Kolokvij

14. Identifikacija i novi mediji. Kompjutorske igre. Virtualo realno i pasivna interaktivnost.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Vizualna antropologija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak 11.15 - 13.00 Nositelj kolegija Sanja Puljar D'Alessio Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda i petak 13.00 – 14.00

Kabinet F 807 Telefon E-mail [email protected]


Kolegij „Vizualna antropologija” daje povijesni pregled uporabe filma u antropološke svrhe: transformaciju etnografskih slika iz hladnih „objektivnih” dokumenata u reprezentacije susreta zapadnih promatrača sa subjektima istraživanja – pripadnicima drugih kultura. Povijesni pregled kreće od početka etnovizualnih istraživanja (empatijska etno-kinematografija Roberta Flahertyja i vizualno-antropološki projekt Gregoryja Batesona i Margaret Mead). Slijedi tema filmskoga snimanja nevidljivoga u okviru koje se izlaže rad Maye Deren Jeana Roucha. Dalje se obrađuje opservacijski film (Timothy Ash, John Marshall, Robert Gardner), rodna antropologija na filmu („N!Ai“ Johna Marshalla), i stilistička evolucija opservacijskog filma („Forrest of Bliss“). Transkulturalnom kinematografijom Davida MacDougalla kolegij opisuje svoj puni krug. Posebna cjelina unutar kolegija posvećena je regionalnoj antropološkoj kinematografiji.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu, opisati što predstavlja etnografski film; opisati razvojnu nit vizualne antropologije, razlikovati i usporediti pravce u vizualnoj antropologiji (opservacijski film, participacijski film, transkulturalni film).






Seminar 2 35 Kontinuirana provjera znanja - kolokvij 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Kontinuirana provjera znanja – kolokvij. Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Kolokvij se sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 7 bodova. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova-preddiplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Grimshaw, A. 2001. The Ethnographer's Eye. Cambridge: Cambridge University Press. Brigard, Emilie de. 2003. „The History of Ethnographic Film“. U Principles of Visual Anthropology. Paul Hockings, ur. New York: Mouton de Gruyter, 13-44. Rouch, Jean. 2003. „The Camera and Man“. U Principles of Visual Anthropology. Paul Hockings, ur. New York: Mouton de Gruyter, 79-98. MacDougall, David. 1992. „Whose Story is it?“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 25-41. Morphy, Howard and Marcus Banks. 1997. „Introduction: rethinking visual anthropology“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 1-35. MacDougall, David. 1997. „The visual in anthropology“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 276-295.

Izborna literatura: Barthes, Roland. 1979. Image, music, text. New York: Hill and Wang. (poglavlje The Third Meaning) MacDougall, David. 1998. Transcultural Cinema. Princeton: Princeton University Press. (poglavlje Visual Anthropology and the Ways of Knowing) Loizos, Peter. 1997. „First exits from observational realism: narrative experiments in recent ethnographic films“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 81-104. Nichols, Bill. 1992. „The Ethnographer's Tale“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 43-74. Hastrup, Kirsten. 1992. „Anthropological visions: some notes on visual and textual authority“. U Film as Ethnography. Peter Crawford, ur. Manchester: Manchester University Press, 8-25.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi i novostima Odsjeka.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Definiranje osnovnih vizualnoantropoloških pojmova: etnografija, etnografski film, predmet i metoda vizualnoantropološkog istraživanja

2. Rođenje etnografskog filma (ekspedicija u Tjesnacu Torres, Baldwin Spencer)

3. Robert Flaherty: Nanook oft he North

4. Jean Rouch: cinema verité, etnofiction i rođenje reportaže. Chronique d'un été.

5. Dokumentiranje nevidljivog: Les Mâtres fous

6. Dokumentiranje nevidljivog II: Divine Horsemen Maye Deren

7. Opservacijski film: The Feast i The Ax Fight T. Asha

8. Lirska vizija opservacijskog filma: Forrest of Bliss Roberta Flaherty

9. Rodna antropologija i N!Ai Jonha Marshalla

10. Regionalni etnografski film

11. Suvremeni etnografski film

12. Suvremeni etnografski film Predaja seminara 13. Kolokvij

14. Zaključak

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Glazba i kulturni kontekst Studij Diplomski studij kulturologije Semestar I Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija doc. dr. sc. Diana Grgurić Suradnik Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i po dogovoru

Kabinet F-812 Telefon +385/ 51/ 265706 E-mail [email protected]


Istraživanje odnosa između glazbe I društva kroz Attalijeve političke ekonomije glazbe; razmatranje složene interaktivne mreže između glazbenog čina i socijalnih okolnosti u kojima on nastaje. Pitanje identiteta kroz glazbu – glazbeni identitet i glazba kao nositeljica određenog sistema vrijednosti; Glazba kao mjerilo tradicionalnosti; Adornova tipologija slušatelja kao socijaliziranih bića; Adorno i Horkheimer o glazbi kao industriji zabave; World Music unificiranje ili diferenciracija ?; Pokušaj definiranja glazbenih sudova ukusa; Politika i glazba na primjeru Hrvatske glazbene scene.


Očekuje se interpretiranje temeljnih glazbenih pojmova, teorijskih ključeva, te razlučivanje i definiranje glazbe kroz različite prizme: umjetnička, društvena; izrada seminara u kojemu je potrebno izvršiti primjenu teorijskog aparata na recentna glazbena ostvarenja ili glazbeno-društvena zbivanja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X x X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Aktivnost na nastavi 0,5 0 Seminar 1,5 30 Pismeni ispit 2 40 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Kontinuirana provjera znanja – pismeni ispit Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pismeni se ispit sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 8 bodova. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom.

Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena pismenog ispita može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Gligo, N. Zvuk-znak-glazba, Zagreb MIC, 1999. (izabrani tekstovi) Horkheimer, M. i Adorno Th. Dijalektika prosvjetiteljstva Sarajevo, Svjetlost, 1989. (izabrani tekstovi) Ober, Loran, Muzika drugih, Beograd, 2007. Attali, Jacques. Ogledi o političkoj ekonomiji glazbe, Beograd, 2007. Razni tekstovi: Philosophical and Cultural Theories of Music, (2010) ur. E. Fuente and P. Murphy

Izborna literatura: http://www.wbm.be/dbfiles/doc263_3-Worldmusic.pdf Dahlhaus, C. Eggebrecht H.H., Što je glazba?, Zagreb, HDGT, 2009. Frith, S. Performing Rites, Harvard University Press, 1998. (odabrani tesktovi)


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene.

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje suizostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Glazba kao tekst ne 2. Politička ekonomija glazbe ne 3. Politička ekonomija glazbe ne 4. Glazba i tradicija ne 5. Glazbene tradicije i povijesni procesi internet 6. World Music ne

7. Glazba i ideologija internet 8. Glazbeni sudovi internet 9. Horkheimer i Adorno: glazba i društvo internet 10. Kultura sjećanja i glazba/ zadaća ne 11. Kultura sjećanja i glazba Zadaća 12. Glazba i religija – samostalni rad, članak zadaća 13. Diskusija Pročitati određene članke 14. Pismeni ispit

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT 3: Konzumerizam Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 15 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak (9.15 h – 11.00 h); predavaonica 801 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda; 14.00 – 16.00 h

Kabinet 810 Telefon 051/265 697 E-mail [email protected]


Kolegij pristupa proučavanju konzumerizma kao općedruštvenog i sveobuhvatnog fenomena današnjice koji našu epohu određuje i kao eru potrošačkog kapitalizma. U na taj način koncipiranom kontekstu, kolegij ukazuje na niz tematika ključnih za razumijevanje suvremenog potrošačkog društva (Povijesni konteksti razvoja konzumerističkog društva, Teorijsko-istraživačke tradicije izučavanja fenomena, Ekonomski i politički aspekti konzumerizma, Specifičnosti potrošačke kulture u tzv. tranzicijskim društvima, Antipotrošačke taktike otpora konzumerizmu...), te otvara paletu problemskih pitanja vezanih uz kulturu konzumerizma (Kako potrošačke prakse reprezentiraju identitete potrošača, njihove životne stilove, interese, svjetonazore; Pomaže li konzumerizam izražavanju vlastite osobnosti ili tek pruža privid istoga; Jesu li današnje prakse potrošnje nametnuta ideologija suvremenog kapitalizma ili tek slobodan izbor pojedinaca; Kako izgradnja šoping centara utječe na mijenjanje vizure gradova i javnog prostora općenito; Možemo li govoriti o svojevrsnoj transformaciji iz potrošača u protrošača (prosumer)...).


Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz teorijska i praktična istraživanja konzumerizma u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesno-komparativno vrednovanje fenomena potrošačkog društva iz šire interdisciplinarne perspektive humanističkih i društvenih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja uloge i značaja produkata potrošačke industrije. Polaznici kolegija će, putem analiza niza fenomena konzumerizma, dobiti priliku provjeriti (prihvatiti ili odbaciti) ishodišne teze u kolegiju: (1) suvremeno potrošačko društvo u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije životnih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše svakodnevice; (2) premda se konzumerizam može činiti kao potreba i predstavljati se kao lifestyle, u osnovi je to ipak ideologija koja upravlja modernim globalnim društvom u eri neoliberalnog kapitalizma.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja (dva kolokvija) 3 50 (2X25) Usmeni ispit 0,5 10 ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminar, što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta. Iskazana aktivnost na svakom pojedinačnom seminarskom terminu bodovat će se (1 ili 2 boda). Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu

2

ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Svaki pojedinačni odgovor na postavljeno pitanje na kolokvijima (5 pitanja iz 3 teksta) boduje se skalom od 0 do 5, te se kolokviji ocjenjuju od 1 do 5. Bodovna skala ocjena na kolokviju: 0-9 (1); 10-13 (2); 14-17 (3); 18-21 (4); 22-25 (5). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba kolokvija dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni ispit sastoji se od seminarskog rada. Seminarski rad mora biti temeljen na praktičnom terenskom istraživanju (zadatak će biti podrobnije pojašnjen na uvodnom predavanju). Uz to, održat će se i usmeni dio ispita koji je koncipiran kao obrana seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjen seminarski rad i položen usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju. Na završnom ispitu (seminarski rad) ocjenjivat (bodovat) će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Bodovna skala ocjena na završnom ispitu (seminarskom radu): 0-14 (1); 15-18 (2); 19-22 (3); 23-26 (4); 27-30 (5). Usmena obrana seminarskog rada i odgovori na dva pitanja iz obavezne literature bodovat će se sa po 4 (obrana seminara), odnosno 3 boda (odgovori na ispitna pitanja). Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova-diplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova ocjena stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


3

IV. LITERATURA Obavezna literatura: Hromadžić, Hajrudin, Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. Lipovetsky, Gilles, Paradoksalna sreća. Ogled o hiperpotrošačkom društvu, Antibarbarus, Zagreb, 2008 (prvi dio knjige). Slater, Don, Consumer Culture and Modernity, Polity Press, 1997 (odabrana poglavlja). Izborna literatura:

Appadurai, Arjun (ed.), The Social Life of Things: Commodities in Cultural Perspective, Cambridge University Press, UK, 1986.

Bauman, Zygmunt, Consuming Life, Polity Press, Cambridge, UK, 2007.

Campbell, Colin, The Romantic Ethic and the Spirit of Modern Consumerism, Basil Blackwell, Oxford, New York, 1987.

Douglas, Mary and Isherwood, Baron, The World of Goods. Towards an Anthropology of Consumption, Routledge, London and New York, 1979 / 1996.

Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem, O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2005.

Duda, Igor. Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2010.

Erdei, Ildiko. Antropologija potrošnje, XX. Vek, Beograd, 2008.

Featherstone, Mike, Consumer Culture and Postmodernism, Sage, London, 1991.

Klein, Naomi, No Logo, V. B. Z., Zagreb, 2002.

Kowinski, William, The Malling of America: an Inside Look at the Great Consumer Paradise, William Morrow, New York, 1985. Drugo, prošireno izdanje, 2002.

Miles, Steven, Consumerism As a Way of Life, SAGE Publications, London, 1998.

Storey, John, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999.

Peterson, Mark, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006.

Underhill, Paco, Zašto kupujemo – znanost kupnje, Olimpic International d.o.o., Zagreb, 2006.

Urry, John, Consuming places, Routledge, London i New York, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

4

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz interdisciplinarno proučavanje potrošačke kulture.

2. Seminarska obrada zadanog teksta. Pročitan seminarski tekst. Schor, Juliet B. “In Defense of Consumer Critique”. ANNALS, AAPSS 611.

3. Povijesni kontekst razvoja suvremenog potrošačkog društva (1920-te, 1950-te, 1980-te, komparativna analiza). Teorijsko-istraživačke studije fenomena konzumerizma.

4. Seminarska obrada zadanog teksta. Pročitan seminarski tekst. Čolić, Snježana. “Sociokulturni aspekti potrošnje, potrošačke kulture i društva”. Društvena istraživanja 98.

5. Ekonomski aspekti konzumerizma. Neoliberalizam. Postfordistička organizacija ekonomije i konzumerizam.

6. Seminarska obrada zadanog teksta. Pročitan seminarski tekst: Peračković, Krešimir. “Društvo i (ili) tržište sociološka konceptualizacija procesa marketizacije društva”, Društvena istraživanja 98.

7. Kolokvij I.

8. Seminarska obrada zadanog teksta. Pročitan seminarski tekst. Slater, Don. Consumer Culture and Modernity (uvodno poglavlje), Polity Press, 1997.

9. Potrošačka kultura u tzv. tranzicijskim postsocijalističkim društvima.

10. Seminarska obrada zadanog teksta. Pročitan seminarski tekst. Appadurai, Arjun, Modernity at Large (4. poglavlje), University of Minnesota Press, 1996.

11. Potrebe vs. želje. Maslowljeva teorija hijerarhije potreba. Psihoanalitička interpretacija koncepta želje.

12. Seminarska obrada zadanog teksta. Pročitan seminarski tekst. Morris, Meaghan, “Što da se radi s trgovačkim centrima” u Duda, Dean (ur.). Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb, 2006.

13. Kolokvij II.

14. Ultimativni potrošački teritoriji: šoping centri.

15. Antipotrošačke taktike i oblici otpora potrošačkom društvu. Koncept “protrošača“.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Human-animal studiesStudiji odnosa ljudi i životinja Studij DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE Semestar 1. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak 13.15; 104 Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 10.00 - 11.00

Ponedjeljak 10.00 - 11.00 Kabinet F-807 Telefon 051-265697 E-mail [email protected]


The aim of this course is to introduce students to issues surrounding interspecies research. It takes an historical perspective on the study of animals [or non‐humans] in the social sciences and humanities. It considers how these different disciplines approach research on human and animals, and how they draw vg‐lines of difference between humans and animals [if at all]. It also considers how different technologies influence the conceptualization of human‐ animal relations.


By the end of this course students will be able to: outline the different ways scholars in the social sciences have approached human animal relations; describe the different terminology used to describe this relation in the social sciences [human‐animal; non‐human‐human; non/human]; depict the different rules used to classify animals; differentiate between the concepts of anthropomorphism and anthropocentrism; outline the influence of different technologies on human‐animal research.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Seminar 4 80 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: The course [lectures and literature] will be held in the English language. Seminar essays and the Continual Knowledge Assessment can be written either in English or in Croatian.

Essays must be based on field research into one human-animal relation of the student's choice. Essays have 80 points. The points are divided as follows:

Research - 20 points Use of literature - 20 points Analysis - 20 points Overall impression (organisation, style) - 20 points

The deadline for the seminar essay is 24.01.2014

The continued knowledge assessment consists of 4 questions worth 5 points each. Students failing to hand the essay in on time or not attending the Continual Knowledge Assessment will automatically get an FX mark. Exceptions are made if students have a valid reason, but they must supply the appropriate documentation. Valid reasons are illness or family illness. Invalid reasons are transportation problems, work obligations and/or oversleeping.

korisnik

Typewritten Text

korisnik

Typewritten Text

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova- diplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Candea, Matei. 2010 “I Fell in Love with Carlos the Meerkat”: Engagement and Detachment in Human-Animal Relations”. American Ethnologist 37(2): 241-258. Kohn, E. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1), 3–24. Crist, Eileen. 1999 Images of Animals. Anthropomorphism and Animal Mind. Philadelphia: Temple University Press. Darwin, Charles 2009 [1890] The Expression of the Emotions in Man and Animals. Cambridge: Cambridge University Press. Viveiros de Castro, Eduardo. 1998 Cosmological Deixis and Amerindian Perspectivism. Journal of the Royal Anthropological Institute 4(3):469–488. Viveiros de Castro, Eduardo. 2004. Exchanging Perspectives. The Transformation of Objects into Subjects in Amerindian Ontologies. Common Knowledge, 10(3):463-484. Shanklin, Eugenia. 1985 Sustenance and Symbol: Anthropological Studies of Domesticated Animals. Annual Review of Anthropology. 14:375-403. Mullin, Molly H. 1999 Mirrors and Windows: Sociocultural Studies of Human-Animal Relationships. Annual Review of Anthropology 28:201-224. Mullin, Molly H. 2002 Animals in Anthropology. Society and Animals 10(4):378–393. Haraway, Donna. 2003 A Companion Species Manifesto: Dogs, People, and Significant Otherness. Chicago: Prickly Paradigm. Nadadsy, Paul. 2007 The Gift in the Animal: The Ontology of Hunting and Human-Animal Sociality. American Ethnologist 34(1):25-43. Noske, Barbara. 1993 The Animal Question in Anthropology: A Commentary. Society and Animals 1(2):185-190. Kirksey, Edward, and Steven Helmreich. 2010 The Emergence of Multispecies Ethnography. Cultural Anthropology 25(4): 545–576. Ingold, Timothy. 1988. What Is an Animal? London: Routledge. Kohn, Eduardo. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1): 3–24. Hird, M. 2009. The Origins of Sociable Life: Evolution after Science Studies. New York: Palgrave Macmillan

Izborna literatura: Kuzniar, Alice A. 2006 Melancholia’s Dog. Reflections on our Animal Kinship. Chicago: Chicago University Press. Morgan, Louis H. 1868 The American Beaver and His Works. Philadelphia: J. B. Lippincott. Noreen Giffney and Myra Hird. 2008. Queering the Non/Human. Aldershot: Ashgate Publishing

Limited. Roof, Judith. 2003 From Protista to DNA (and Back Again): Freud's Psychoanalysis of the Single-Celled Organism. Haraway, Donna. 2008. When Species Meet. Minneapolis: University of Minnesota Press. Ingold, Timothy. 1990 An Anthropologist looks at Biology. Man: Journal of the Royal Anthropological Institute. 25(2):208 - 229. Daston, Lorraine and Gregg Mitman .2005. Thinking with Animals. New Perspectives on Anthropomorphism. New York: Columbia University Press. Cassidy, Rebecca. 2004 The Sport of Kings Kinship, Class and Thoroughbred Breeding in Newmarket. Cambridge University Press: Cambridge. Lowenhaupt Tsing, Anna. 1995 Empowering Nature, or: Some Gleanings in Bee Culture. In Naturalizing Culture. Essays in Feminist Cultural Analysis. Sylvia Yanagisako and Carol Delaney, eds. Pp. 113 - 144. New York: Routledge. Papagaroufali, Eleni. 1996 Xenotransplantaton and Transgenesis. Im-moral Stories about Human-Animal Relations in the West. In Nature and Society: Anthropological Perspectives. Philippe Descola and Gisli Palsson, eds. Pp. 240-255. London: Routledge


POHAĐANJE NASTAVE Students are expected to regularly attend lectures NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Consulations Department notice board Email Faculty website KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Email In Person

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Any unauthorised use of texts where their sources are not provided will be considered to be a breach of intellectuaproperty rights and will be sanctioned according to the appropriate acts.


1. Uvod

2. Early approaches to animals;

3. Darwin and animal emotions

4. Language and animals;

5. Animal human terminology

6. Animal rights and ownership;

7. Microscopic critters;

8. Ethology, sociobiology, and ethnology;

9. Anthropomorphism;

10. Human animal transgressions

11. South American perspectivism on Animals

12. Kolokvij

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT4: Nova glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija doc. dr. sc. Diana Grgurić Suradnik Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i po dogovoru

Kabinet F-812 Telefon +385/ 51/ 265706 E-mail [email protected]


Pristup glazbenoj umjetnosti 20. stoljeća s aspekta Novoga zvuka i filozofske misli Adorna (Glazba u stavu negativiteta). Antinomije same glazbe kao refleksije suvremenog društva; pitanje istinite i lažne glazbe: glazba kao spoznaja i glazba kao kritika stvarnosti; skladateljska ishodišta: ideja i materijal kao “diktat same stvari” kao materijal ponikao iz stanja tehnike postmodernog vremena; sagledavanje novonastalih relacija recepcijskoga lanca; pitanje determinacije djela u eksperimentalnoj glazbi; povijesni momenti u djelima Novoga zvuka; Umjetnost buke u presjeku perspektiva od Attalia preko futurista do Varesa i Cagea. Upoznavanje s cyber glazbenom praksom I DIY produktima.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija (6 ECTS) mogu: –– interpretirati temeljne glazbene pojmove –– opisivati glazbene fenomene i definirati realcije, uzroke i posljedice –– objasniti relacije društvenoga konteksta i glazbenoga teksta


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi/zadaće 0,5 15 PISMENI ISPIT 2 30 USMENI ISPIT 2 30 Seminarski rad 1 25 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%)

Kontinuirana provjera znanja – pismeni ispit Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pismeni se ispit sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 6 bodova. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom. Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena pismenog ispita može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući

razmake.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Adorno, T.W. Essays on Music: Theodor W. Adorno (Uvod, Komentar i Bilješke – Leppert. R.D, ur.)

University of California Press, 2002. (izbor tekstova) Atali, Žak, Buka, Beograd, Biblioteka XX vek, 2007. pr.E. Prohić Clayton, Martin; Sager, Rebecca and Will, Udo (2005).In time with the music: the concept of entrainment and its significance for ethnomusicology, ESEM CounterPoint, Vol.1, 2004. 2009 Tham David, Generative audiences and social media, Edith Cowan University Research Online, 2009. Razni članci - online

Izborna literatura: Cage, John, 1973. Silence: Lectures and Writings, Wesleyan University Press, 1961. Gligo, Nikša, 1987. Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: Teorijske osnove i kriteriji vrednovanja, Zagreb: MIC KDZ. Manning, Peter, 2004. Electronic and Computer Music, Oxford and New York: Oxford University Press

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene.

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje suizostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Glazba u stavu negativiteta ne 2. Nazočnost povijesnog u suvremenoj glazbi ne 3. Nova glazba u ogledalu recepcije: slušni događaji internet 4. Buka i futuristi ne 5. Varse i organizirani zvuk internet 6. Cage i buka ne 7. Buka u popularnom žanru ne 8. Elektronička glazba internet 9. Elektronička glazba internet

10. Cyber glazbene prakse ne 11. Soundscape – glazba okoliša, ambijentalna glazba internet 12. Teorija entrainment internet 13. Teorija entrainment internet 14. Analize primjera 15. Pismeni ispit internet

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tiskani mediji Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Suradnik Branko Mijić Vrijeme za konzultacije prema dogovoru

Kabinet 817 Telefon E-mail [email protected]


Upoznavanje studenata s poviješću, tradicijom i aktualnim trenutkom hrvatskog novinarstva. Pokušati naći odgovor na pitanje kakva je uloga novinara u društvu, koje su temeljne odrednice i vrijednosti na kojima se temelji suvremeno novinarstvo. Na primjeru tekstova nekih od autora vidjeti da li oni funkcioniraju i danas iako su izgubili poveznicu sa stvarnošću u kojoj su nastajali. Također, na primjeru aktualnih tekstova iz tiskanih medija pokušati naći odgovor na pitanje što se u hrvatskom novinarstvu u međuvremenu promijenilo, nabolje ili nagore.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju odgovoriti na pitanje jesu li tiskani mediji u nas i kako vezani za politički okvir koji ih je u pojedinim razdobljima određivao i jesu li unatoč tome uspostavljeni kontinuitet i tradicija djelovanja, te na čemu se temelje. Postoji li poveznica i univerzalne vrijednosti u novinarstvu.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Seminar 2,5 50 Samostalni zadatak 1,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Samostalni zadatak Studenti trebaju, mjesec dana kontinuirano pratiti jedan od hrvatskih tiskanih medija, te se pripremiti za izlaganje, razgovor i raspravu na temelju deset postavljenih pitanja o njihovom pisanju i uređivanju. Seminar Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad, od 3-5 kartica. Radove koji ne pristignu dana navedenog na rasporedu predavanja (do 17 sati) instruktor kasnije neće prihvatiti. Pristupanje završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij. Završni ispit Završni ispit sastoji se od seminarskog rada. Seminarski rad mora biti temeljen na samostalnom istraživanju i praćenju hrvatske medijske scene i usporednoj analizi tiskanih i ostalih medija (zadatak će biti podrobnije pojašnjen na uvodnom predavanju). Usmeni dio ispita obrana je seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjen seminarski rad i položen usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59,9%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Božo Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. Stjepan Malović: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. Veselko Tenžera: Sadašnjost za vječnost, Ljevak, Zagreb, 2005. Aleksandar Vojinović: Ive Mihovilović – Spectator, Profil, Zagreb, 2005. .

Izborna literatura: Frane Barbieri: Lijeva i desna skretanja, Stvarnost, Zagreb, 1989. Zvonimir Berković: Pisma iz Diletantije, Hena com, Zagreb, 2004. Miljenko Smoje: Dnevnik jednog penzionera, Feral, Split, 1981. Igor Mandić: Hitna služba, Zagreb, 2005. Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K., Feral, Split 1994. Guenther Wallraff: Na samom dnu, Liber, Zagreb, 1986.


POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodno predavanje i dogovor oko načina i ritma rada

2. Upoznavanje s problematikom i pojedinačnim djelima

3. Hrvatsko novinarstvo jučer, danas

4. Od Gaja do Supila

5. Osnove novinarstva Praćenje tiskanih medija po grupama: Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Globus

6. Novinarska hrabrost

7. Novinar – svjedok vremena

8. Satira i humor u novinama

9. Istraživačko novinarstvo

10. Estradizacija i žutilo, proizvodnja vijesti

11. Zašto nestaju kulturni prilozi u dnevnim novinama

12. Cenzura i autocenzura

13. Novinarstvo na filmu: Orson Welles: Građanin Kane

14. Analiza dnevnog i tjednog tiska u Hrvatskoj Studenti predaju seminar

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane kulturološke teme 1: Antopologija prostora Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 9.15-11.00 Nositelj kolegija Sanja Puljar D'Alessio Suradnik Vrijeme za konzultacije Petak i srijeda: 13.00-14.00

Kabinet F 807 Telefon E-mail [email protected]


- Spacijalni obrat u humanističkim i društvenim znanostima: analiza koncepata „krajolika”, „mjesta” i „prostora”. - Razmatranje odnosa između „prostora” i „vremena” u zapadnoj kulturi. - Odnos između spacijalne konfiguracije i društvene strukture u antropološkoj teoriji. Društveni prostori u sociološkoj teoriji. - Odnos između kulture i prostora: kritika ideje spacijalno ograničenih kultura, kritika metafore „korijena”, deteritorijalizacija. - Ambivalentna spacijalnost Michela Foucaulta. - Proizvodnja društvenog prostora Henrija Lefebvrea. - Koncept „trećeg prostora” kod Soje, Bhabhe i Anzaldue, te na primjerima antropoloških istraživanja (De Boeck i Lovell).


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: objasniti upotrebu koncepata „prostora”, „mjesta” i „krajolika” u antropološkoj teoriji, objasniti povijest ovih koncepata u zapadnoj misli, razlikovati fizičke, ekološke i strukturalne tipove prostora, objasniti odnos između kulture i prostora, navesti elemente društvenog prostora prema Lefebvreu te prikazati razvoj ideje trećeg prostora u antropološkoj teoriji i postkolonijalnoj kritici.






Seminar 2 35 Kontinuirana provjera znanja - kolokvij 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Kontinuirana provjera znanja – kolokvij. Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Kolokvij se sastoji od 5 pitanja od kojih svako nosi 7 bodova. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom. Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova-preddiplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Lefebvre, H. 1991. The Production of Space. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. Low, Setha i Lawrece-Zuniga, Denise. 2003. The Anthropology of Space and Place. Oxford: Blackwell Publishing (Uvod). Strathern, Marilyn. 2004. Partial connections. Oxford: Altamira Press. (Odabrana poglavlja) Gupta, Akhil i Ferguson, James. 1992. “Beyond “Culture”: Space, Identity and Politics of Difference”. Cultural Anthropology 7/11, 6-23. Soja, Edward. 1996. Thirdspace. Cambridge: Blackwell Publishing.

Izborna literatura: Coleman, Simon i Collins, Peter. 2006. Locating the Field. Space, Place and Context in Anthropology. Oxford: Berg (Odabrana poglavlja) Warf, Barney i Arias, Santa. 2009. The Spatial Turn. London i New York: Routledge. Rutherford, Jonathan. 1990. The Third Space. Interview with Homi Bhabha. U: “Identity, Community, Culture, Difference”. London: Lawrence and Wishart, 207-222. Agnew, John. 2005. Space: Place. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Crang, Mike. 2005. Time Space. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Derek, Gregory. 1994. Geographical Imaginations. Oxford i Cambridge: Blackwell Publishing. (Odabrana poglavlja). Boyarin, Jonathan. 1994. Remapping Memory. The Politics of TimeSpace. Minneapolis: University of Minnesota Press. (Odabrana poglavlja)


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi i novostima Odsjeka.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije, e-pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Margaret Rodman: multivokalnost i multilokalnost

2. Doreen Massey: prostor i mjesto

3. O partikularnosti prostora i univerzalnosti mjesta

4. Društveni prostori (Mauss, Durkheim, Radcliffe-Brown, Levi-Strauss)

5. Antropološki pristupi kulturi i prostoru (dekonstruktivistički pristupi i studiji globalizacije)

6. Heterotopije

7. H. Lefebvre: uvod

8. H. Lefebvre: proizvodnja prostora

9. H. Lefebvre: prostori reprezentacije

10. Vrijeme kao prostor

11. Mjesto kao kulturalna i prirodna tekstura

12. Umještanje i prijelazna stanja u društvu Watchi Predaja seminara.

13. Kolokvij

14. Zaključak

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Antropologija svakodnevice Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda (16.15 h – 19.00 h); predavaonica 801 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić Suradnik Vrijeme za konzultacije Srijeda; 14.00 – 16.00 h

Kabinet 810 Telefon 051/265 697 E-mail [email protected]


Kolegij “Antropologija svakodnevice“ istraživački će i teorijski usporediti široku paletu praksi, institucija, odnosa, životnih uvjeta, rituala i ideologija svakodnevnog života, poput: ljudskih navika, običaja, svakodnevnih rutina, dokolice, životnih stilova, kultura i supkultura, osjećanja, vjerovanja, socijalnih interakcija, imaginarija... Sadržaj predmeta zapravo je otvorenog karaktera kao što su i otvoreni životni uvjeti proizvođenja novih praksi svakodnevice. Ishodišna teza na kolegiju jest da svakodnevica suvremenih društava u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije životnih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše epohe. Ciljevi su predmeta definirati i analizirati mikrorazinsku strukturu svakodnevnog života u suvremenom globalnom društvu i objasniti važnost njezina proučavanja u kontekstu životnih uvjeta društvenih aktera. Kolegij pristupa znanstvenom proučavanju fenomena svakidašnjice iz interdisciplinarne perspektive, povezujući u svoj epistemološki opus antropološke, sociološke, filozofske, povijesne, lingvističke i ostale srodne humanističke i društveno znanstvene discipline, s ciljem uspoređivanja i kritičkog promišljanja mjesta, uloge i značaja karakterističnih pojavnosti svakodnevnog života u socijalnoj konstrukciji realnosti. Namjera je predmeta objasniti neke od glavnih teorijskih i analitičkih pristupa proučavanju fenomena svakodnevnog života, osposobiti studente/studentice za definiranje i kritičku analizu socijalnih pojavnosti, zakonitosti, rituala i rutina koje konstruiraju realnost društvene svakodnevice i problemski ih približiti ključnom analitičkom pitanju u tom kontekstu: kako se znanstveno relevantno suočiti s najširom paletom naših svakidašnjih aktivnosti? OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Kolegij “Antroplogija svakodnevice“ doprinijet će daljnjem razvoju analitičkih kompetencija studenata u istraživanjima konvergencija svakodnevnih mikrosvjetova, društvenih i kulturnih habitusa osobnog svijeta, pogleda na različite stilizacije svakodnevice, na modele oblikovanja urbanih stilskih plemena, svakodnevne mitove i pop vjerovanja, ideologije prehrane i identitetske performativne igre. Predmet se sadržajem i pristupima uklapa u postojeći kurikulum studijskog programa Kulturalnih studija i na taj način tematski pridonosi njegovom daljnjem razvijanju i nadgradnji.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja (dva kolokvija)

3 50 (2X25)

Usmeni ispit 0,5 10 ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 2 30 UKUPNO 6 100

2

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminar, što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta. Iskazana aktivnost na svakom pojedinačnom seminarskom terminu bodovat će se (1 ili 2 boda). Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Svaki pojedinačni odgovor na postavljeno pitanje na kolokvijima (5 pitanja iz 5 tekstova) boduje se skalom od 0 do 5, te se kolokviji ocjenjuju od 1 do 5. Bodovna skala ocjena na kolokviju: 0-9 (1); 10-13 (2); 14-17 (3); 18-21 (4); 22-25 (5). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba kolokvija dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni ispit sastoji se od seminarskog rada. Seminarski rad mora biti temeljen na praktičnom terenskom istraživanju, tzv. „dnevniku svakodnevice“ (zadatak će biti podrobnije pojašnjen na uvodnom predavanju). Uz to, održat će se i usmeni dio ispita koji je koncipiran kao obrana seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjen seminarski rad i položen usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju. Na završnom ispitu (seminarski rad) ocjenjivat (bodovat) će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Bodovna skala ocjena na završnom ispitu (seminarskom radu): 0-14 (1); 15-18 (2); 19-22 (3); 23-26 (4); 27-30 (5). Usmena obrana seminarskog rada i odgovori na dva pitanja iz obavezne literature bodovat će se sa po 4 (obrana seminara), odnosno 3 boda (odgovori na ispitna pitanja). Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova-diplomski studij da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova i ocjena stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

3

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova

4 B

70 do 79,9 ocjenskibodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 D

50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 E

40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 FX

0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA Obavezna literatura: Michael E. Gardiner, Critiques of Everyday Life, Routledge, London & New York, 2000. Ben Highmore, Everyday Life and Cultural Theory, Routledge, London & New York, 2002. Izborna literatura: Mark Ože (Mark Augé), Prilog antropologiji savremenih svetova, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Peter L. Berger i Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja, Naprijed, Zagreb, 1992. Pier Bourdieu, Distinction. A Social Critique of the Judgement of Taste, Routledge and Kegan Paul, London, 1984. Michel de Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003. Guy Debord, Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999. Johan Fornäs, Karin Becker, Erling Bjurström, Hillevi Ganetz, Consuming Media: Communication, Shopping and Everyday Life, Berg, Oxford & New York, 2007. Harold Garfinkel, Studies in Ethnometodology, Politiy Press, Cambridge, 1967. Jukka Gronow, Sociologija ukusa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000. Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, 1988. Mark Peterson, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006. George Ritzer, McDonaldizacija društva, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999. Georg Simmel, Kontrapukti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Ivana Spasić, Značenje susreta: Gofmanova sociologija interakcije, IFDT/Filip Višnjić, Beograd, 1996. Ivana Spasić, Sociologije svakodnevnog života, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. John Storey, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999. Roch Sulima, Antropologija svakodnevice, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Aleksandar Štulhofer (ur.), Sociologija svakidašnjice, Treći program hrvatskog radija, 42, 1993.

4

Inga Tomić-Koludrović, Anči Leburić, Sociologija životnog stila, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.


POHAĐANJE NASTAVE Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


1. Uvod u kolegij i njegovo predstavljanje. Uvod u seminar, predstavljanje tema, literature i studentskih obaveza vezanih uz kolegij.

2. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz analizu fenomena svakodnevnog života. Disciplinarni pristupi proučavanjima svakodnevnog života (sociologija, antropologija, filozofija, povijest…). Seminarski tekst.

Pročitan seminarski tekst. P. A. Adler, P. Adler i A. Fontana, „Everyday Life Sociology“, Annual Review of Sociology, Vol. 13 (1987), str. 217-235.

3. Metodološki pristupi proučavanju fenomena svakodnevnog života. Etnometodologija Harolda Garfinkela i sociološki interakcionizam Ervinga Gofmana. Seminarski tekst.

Pročitan seminarski tekst. P. L. Berger i T. Luckmann, poglavlja „Zbilja svakodnevnog života“ i „Jezik i znanje u svakodnevnom životu“, u Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja, Naprijed, Zagreb, 1992, str. 37-64.

4. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice I. Fragmenti svakodnevnog života Georga Simmela. Seminarski tekst.

Pročitan seminarski tekst. H. Garfinkel, „Zdravorazumsko znanje o socijalnim strukturama: Dokumentarna metoda interpretacije u laičkom i profesionalnom iznalaženju činjenica“, Diskrepancija, svezak VII, broj 11, lipanj 2006, str. 61-78.

5. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice II. Dijalektika svakodnevnog života Henrija Lefebvrea. Seminarski tekst.

Pročitan seminarski tekst. G. Simmel, 2. poglavlje „Konkurencija i suradnja. Velegradovi i duhovni život“, u Kontrapukti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001, str. 137-151.

6. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice III. Situacionistička internacionala i spektakularizacija svakodnevnog života. Seminarski tekst.

H. Lefebvre, poglavlje „Kritika svakidašnjeg života III. Od modernosti do modernizma. Uvod“, u Kritika svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, 1988, str. 497-528.

5

7. Kolokvij I.

8. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice IV. Poetika svakodnevnog života Michela de Certeaua.

Pročitan seminarski tekst. G. Debord, 8. poglavlje „Negacija i potrošnja u kulturi“, u Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999.

9. Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice V. „Prisluškivanje“ svakodnevice Michela Maffesolija.

Pročitan seminarski tekst. M. Certeau, 2. poglavlje „Teorije umijeća djelovanja“, u Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003, str. 99-136.

10. Klasni ukusi, životni stilovi i koncept habitusa Pierra Bourdieua. Pročitan seminarski tekst. S. Lash, 4. poglavlje „Banalnost pseudosvjesnosti: Teatralnost politike i svakodnevnog postojanja“, u Narcistička kultura. Američki život u doba smanjenih očekivanja, Naprijed, Zagreb, 1986, str. 81-112.

11. Racionalnost, etika i svakodnevni život u radu Agnes Heller. Pročitan seminarski tekst. P. Bourdieu, 2. dio „Ekonomija praksi“, u Distinkcija. Društvena kritika suđenja, Antibarbarus, Zagreb, 2011, str. 91-107.

12. Uvod u tematiku utopija. Pročitan seminarski tekst. F. Perlman, Reprodukcija svakodnevnog života, Što čitaš?, Zagreb, 2004.

13. Kolokvij II.

14. Socijalne utopije 19. stoljeća; Engleska, Francuska, Njemačka. Nadoknada kolokvija.

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI program: … · 2014. 1. 22. · tekstovi o kojima će se raspravljati na seminarima. Boduje se sudjelovanje u raspravi. 25 Kontinuirana