SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI · 2014. 1. 22. · SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI dvopredmetni preddiplomski

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi Zimski semestar akademske godine 2013./2014.

Rijeka, rujan 2013.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove vizualnih umjetnosti Studij Povijest umjetnosti Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 11.15 do 14.00, dvorana 207 Nositelj kolegija prof. dr.sc. Nina Kudiš Suradnik Iva Jazbec Vrijeme za konzultacije utorkom i četvrtkom od 14.00 do 15.00 Kabinet F-462 Telefon 265-738 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Različite definicije pojma i djelokruga discipline, različite metode pristupa umjetničkom djelu, temeljni pojmovi u povijesti umjetnosti: povijest umjetnosti kao intelektualno umijeće; umjetnost kao povijesni zapis; kako slika prikazuje; vizualni znak; odnos slike i riječi; zašto umjetnost ima povijest, odnosno što je stil u povijesti umjetnosti; umjetnost i društvo; vrijednost i ukus; kontekst, značenje i interpretacija; materijali i tehnike. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Poznavanje definicije i djelokruga discipline, njezine metodologije, odnosno metoda pristupa djelu, temeljnih pojmova i termina.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Seminarski rad: izlaganje, pp prezentacija, pisani rad

1 30

Kontinuirana provjera znanja 1 20 Kontinuirana provjera znanja 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminarski rad: 1. izlaganje, do 15 bodova 2. pp prezentacija, do 5 bodova 3. pisani seminarski radovi, do 10 bodova Kontinuirana provjera znanja (kolokvij 1), do 20 bodova: dovoljan (2) = 5 bodova, dobar (3) = 10 bodova, vrlo dobar (4) = 15 bodova, izvrstan (5) = 20 bodova Kontinuirana provjera znanja (kolokvij 2), do 20 bodova: dovoljan (2) = 5 bodova, dobar (3) = 10 bodova, vrlo dobar (4) = 15 bodova, izvrstan (5) = 20 bodova Završni ispit, do 30 bodova: dovoljan (2) = 7,5 bodova, dobar (3) = 15 bodova, vrlo dobar (4) = 22,5 bodova, izvrstan (5) = 30 bodova Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Popravak međuispita se održava 15 dana nakon njegova održavanja, izvan termina nastave Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:.

Ernst H. Gombrich, Art and Illusion, Princeton University Press, princeton i Oxford, 2000. Heinrich Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti (odabrana poglavlja), Institut za povijest umjetnosti, Kontura,

Zagreb,1998. Reader: definicije povijesti umjetnosti prema različitim izvorima, povijest umjetnosti kao povijesna znanost, povijest

umjetnosti i povijest, stil, riječ i slika, slikarstvo (elementi i načela kompozicije, tehnike i metode, mediji, oblici slikarstva, sadržaj, simbolizam), crtež i grafika (tehnike, vrste, povijest, itd.), skulptura (elementi i načela kompozicije, materijali, tehnike i metode), primijenjene umjetnosti, pojmovnik

Izborna literatura:

Ernst H. Gombrich, Povijest umjetnosti, Golden Marketing, Zagreb, 1999. Susan Woodford, Looking at Pictures, University Press, Cambridge, 1999. Edward Lucie-Smith, Dictionary of Art Terms, Thames & Hudson Ltd, London, 1984.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Obavezno. Minimalno prisustvovanje nastavi za pristup završnom ispitu, kako predavanjima tako seminarima, iznosi 70%. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi, putem konzultacija, elektronskom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi, putem konzultacija, elektronskom poštom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenivažećim aktima! Redovito pohađanje nastave je obavezno, kao i izrada seminarskih radova te pristupanje kolokviju.

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvodno predavanje, definicije povijesti umjetnosti, povijest umjetnosti kao povijesna znanost, povijest umjetnosti i povijest

2. slikarstvo (elementi i načela kompozicije, tehnike i metode, mediji, oblici slikarstva, sadržaj, simbolizam) Formalna analiza

3. crtež i grafika (tehnike, vrste, povijest, itd.) Formalna analiza

4. skulptura (elementi i načela kompozicije, materijali, tehnike i metode) Formalna analiza

5. primijenjene umjetnosti Formalna analiza

6. Stil, definicije, zagonetka stila

Pročitati poglavlje Psychology and the Riddle of Style iz EH Gombrich, Art and Illusion

7. Prikaz i njegova ograničenja Pročitati poglavlje From Light to Paint iz EH Gombrich, Art and Illusion

8. Svrha i oblik Pročitati poglavlje Pygmalion’s Power iz EH Gombrich, Art and Illusion

9. Udio promatrača Pročitati poglavlje The Image in the Clouds iz EH Gombrich, Art and Illusion

10. Izum i otkriće Pročitati poglavlje The Analysis of Vision in Art iz EH Gombrich, Art and Illusion

11. O Gombrichovoj teoriji stila i prikazivanja, riječ i slika 12. Wölfflinovo viđenje stila: Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, historicistički kontekst, uvođenje sustava u

mnoštvo podataka Pročitati poglavlje Linearnost i slikovitost iz Wölfflinove knjige

13. Wölfflinova metodologija pristupa: pet pojmovnih parova, metoda dvostrukog zaslona Pročitati poglavlje Ploha i dubina iz Wölfflinove knjige

14. Pojmovnik povijesti umjetnosti I Pročitati odabrana poglavlja iz Readera

15. Pojmovnik povijesti umjetnosti II Pročitati odabrana poglavlja iz Readera

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost starog vijeka Studij Povijest umjetnosti Semestar zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 30+0+45 Vrijeme i mjesto održavanja nastave predavanja četvrtkom od 09:15 – 11h, dvorana 207; seminari petkom od 9:15-12h,

dvorana 206 Nositelj kolegija dr. sc. Damir Tulić Suradnik Palma Karković Takalić, konzultacije petkom od 12:15-13h, kabinet 466 Vrijeme za konzultacije četvrtkom od 11:15-12h Kabinet 462 Telefon 051/265/744 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA 1. umjetnost staroga vijeka; -definicija staroga vijeka, kronološki okvir, kratki pregled umjetnosti staroga vijeka, problematike pristupa. 2. umjetnost prvih ljudskih skupina; -kratki uvod u prapovijest. -staro kameno doba; prve manifestacije umjetnosti, definicija i interpretacija -srednje kameno doba- mezolitik/protoneolitik; prva veća naselja, protourbanizam -mlađe kameno doba; kratak osvrt na promjene, razvoj, dataciju i problematika procesa neolitizacije u Europi s naglaskom na područje Hrvatske -bakreno doba-eneolitik; obilježja, datacija, kulturne i umjetničke manifestacije „prijelaznog razdoblja“ u Europi i Hrvatskoj; prve tehnike obrade metala. 3. brončano doba-razvoj prvih civilizacija; -kratki uvod u brončano doba, u povijest-protopovijest: definicija, kronologija, razvoj, problematika; definicija civilizacije. Mezopotamija -kratki povijesni uvod: prostor, kronologija, stanovništvo, religija, pismo; Sumer, Akad, Babilon, Asirija, Perzija. Egipat -kratki povijesni uvod: prostor - razvoj egipatske umjetnosti po razdobljima s posebnim naglaskom na razvoj i obilježja sepulkralne i sakralne arhitekture, formalna, stilska i ikonografska obilježja skulpture, reljefa i slikarstva; usporedba s Mezopotamijom. Egejske civilizacije -Minojska, Mikenska i Cikladska kultura - kratki povijesni uvod -minojska: urbanizam, arhitektura palača, zidno slikarstvo -mikenska: urbanizam, akropola- „donji grad“, sepulkralna arhitektura, predmeti u metalu; -cikladska: sitna plastika. Brončano doba u Europi i Hrvatskoj, kratki povijesni pregled, pregled najznačajnijih kulturnih grupa i njihovih umjetničkih ostvarenja; tehnike, datacija, najvažniji lokaliteti. 4. Umjetnost antičke Grčke -definicija, kronologija, prostorno i povijesno određenje i značenje; podjela na: protogeometrijsko/geometrijsko, orijentalizirajuće, arhajsko, klasično i helenističko razdoblje; -grčka umjetnost po razdobljima: urbanizam, arhitektura, skulptura, slikarstvo (vaze), umjetnički obrt; na primjeru atenskog polisa naglasak na klasično razdoblje grčke umjetnosti, posebice na arhitekturu i skulpturu; - antička grčka umjetnost u Hrvatskoj 5. Umjetnost antičkoga Rima (grada i carstva) -definicija, kronologija, prostorno i povijesno određenje i značenje; problematika nastanka, samog naziva i definiranja rimske umjetnosti u odnosu na utjecaje i prostorno širenje Rimskoga carstva; -Etrurija, kratki pregled povijesti i umjetnosti, sepulkralna i sakralna arhitektura, formalna i ikonografska obilježja skulpture,

slikarstvo; umjetnički obrt. - razdoblje republike i razdoblje triumvirata; kratki pregled povijesnih zbivanja; umjetnost: urbanizam, arhitektura- javna, privatna, skulptura- portretna plastika, reljef- sepulkralni reljef (sarkofazi i sepulkralna portretistika), povijesni reljef, zidno slikarstvo (stilovi), mozaik, novac; umjetnički obrt. - razdoblje carstva: vladavina Augusta, julijevsko-klaudijevski period, flavijevski period, period adoptivnih careva, period vojničkih careva; umjetnost, promjene u umjetničkom vokabularu, ikonografiji u službi promidžbe carstva i carske osobe: urbanizam, arhitektura (imperijalni forum, slavoluk, mauzolej, opera publica-kazalište, amfiteatar, cirkus, vodoopskrba, terme), skulptura- carski portreti, reljef, zidno slikarstvo, novac; umjetnički obrt. -rimske provincije, definicija i interpretacija „provincijalne umjetnosti“. 6. Rimska umjetnost u Hrvatskoj -željezno doba na području Hrvatske prije Rima, Iliri, Histri, Liburni, Japodi; obilježja umjetnosti željeznodobnih grupa; najznačajniji lokaliteti, interpretacija, datacija. -osvrt na događaje za vrijeme i nakon uspostave rimske vlasti; osnivanje prvih kolonija, osnivanje provincija; -rimska umjetnost na području Dalmacije i na području sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske; urbanizam, arhitektura, skulptura, slikarstvo; umjetnički obrt. -autohtoni element i neka obilježja autohtone umjetnosti u vrijeme rimske vladavine na primjeru kultne skulpture. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


I kolokvij 1 25 II kolokvij 1 25 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 2,5 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: - Frankfort, H., The Art and Architecture of the Ancient Orient, Yale/Pelican, New Haven, London 1996.

Poglavlja 1-8 i 12. - Lange, K., Hirmer, M., Egipat, Prosveta, Beograd 1973. Opisni dio, str. 45-175 - Boardman J., Greek Art, Thames and Hudson, London 1985. - Ramage, N. H., Ramage, A., Roman art, Romulus to Constantine, Pearson Prentice Hall, Upper Saddle

River New Jersey 2009. - Cambi, N., Antika. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Knjiga II, Zagreb 2002., Grčka civilizacija, Rimska

civilizacija

Izborna literatura:

- Gavela, B., Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga, Beograd 1978. (odabrana poglavlja) - Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Golden marketing, Zagreb 1999. - Müller, W., Vogel, G., Egeja i Grčka, u: Atlas arhitekture 1, Opći dio, Povijest graditeljstva od Mezopotamije

do Bizanta, Golden marketing, Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 1997, str. 127-202. - Ward-Perkins, J. B., Roman Imperial Architecture, Yale/Pelican, New Haven, London 1994. - Beard, M., Henderson, J., Oxford History of Art, Classical art, From Greece to Rome, Oxford University

Press, Oxford 2001. - Kleiner, D. E. E., Roman Sculpture, Yale University Press, New Haven, London 1992. - Beard, M., Henderson, J., Oxford History of Art, Classical art, From Greece to Rome, Oxford University

Press, Oxford 2001. - Smith, R. R. R., Hellenistic Sculpture, Thames and Hudson, London, 1995. - Sandars, N. K., Prehistoric Art in Europe. Yale/Pelican, London 1992. (odabrana poglavlja) - grupa autora, Hrvatska umjetnost Povijest i spomenici, Školska knjiga, Zagreb 2010. (odabrana poglavlja)


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno. Student je dužan pohađati nastavu (predavanja i seminare) 70% odnosno 50% ako mu se kolegij preklas obaveznim kolegijem drugog smjera. Ne ispunjavanje ovog uvijeta onemogućuje pristupanje završnom ispitu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem zajedničkog e-maila, preko demonstratora KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Uvod u stari vijek – drevne civilizacije te antička Grčka i Rim kao temelji europske umjetnosti

2. Prapovijest – povijesni kontekst, počeci umjetnosti i najznačajniji spomenici 3. Mezopotamija - Sumer, Akad, Babilon, Asirija, Perzija 4. Egipat 5. Egejske civilizacije brončanog doba – minojska, mikenska i cikladska 6. Grčka: povijesni uvod i arhajsko razdoblje 7. Grčka: klasično razdoblje 8. Grčka: helenističko razdoblje 9. Umjetnost antičke Grčke na području Hrvatske 10. Etrušćani i uvod u rimsku umjetnost 11. Rim: umjetnost u doba Republike 12. Rim: umjetnost u doba ranog Carstva 13. Rim: umjetnost u doba kasnog Carstva 14. Umjetnost u rimskim provincijama

15. Umjetnost antičkog Rima na području Hrvatske

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Antička ikonografija Studij Povijest umjetnosti Semestar I. (PDS) - zimski Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30 (15+0+15) Vrijeme i mjesto održavanja nastave Pon. 8.15- 10.00 (10.15-11.00), 207 Nositelj kolegija Izvr. prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić Suradnik Palma Karković Takalić, mag. archeol. Vrijeme za konzultacije pon. nakon sata; ut. 9.00-11.00 Kabinet 466 Telefon 265-747 E-mail [email protected]; [email protected];

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Uvod u ikonografiju - definicija ikonografije; kratka povijest discipline; - osnovni pojmovi u ikonografiji (tema, personifikacija, alegorija, znak, simbol, atribut i dr.);

2. Uvod u ikonografsku metodu istraživanja - E. Panofsky, R. van Straten; - ikonografija- ikonologija; 3. Uvod u antičku ikonografiju - kronologija; - antička ikonografija u grčkoj umjetnosti, materijalni i pisani izvori, uvod u grčku religiju; - antička ikonografija u rimskoj umjetnosti, materijalni i pisani izvori, uvod u rimsku religiju; 4. Ikonografija službenih božanstava grčkog i rimskog pantheona i ikonografija njima bliskih božanstava

nižeg ranga; ikonografija izabranih „importiranih“ božanstava. Ikonografija junaka grčke i rimske mitologije. Personifikacije. Ikonografija povijesnih ličnosti antike. Alegorije (kompozicije) Ponavljanje i utvrđivanje.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Usvajanje osnovnih pojmova ikonografije i metodologije rada s posebnim naglaskom na područje antičke ikonografije; razumijevanje antičkog ikonografskog djela unutar povijesnog konteksta te razvitak vještina samostalnog prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja odgovarajućih spomenika i njihovih slikovnih elemenata. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 10 Kontinuirana provjera znanja (kolokvij 1+2) 1 40 (20+20) Seminar 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 Pismeni 40

Usmeni 20 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja- Test 1 i 2, provodi se tijekom nastave, dva puta u semestru. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. A. Rendić- Miočević, Antička ikonografija, skripta (pdf)

2. R. van Straten, Uvod u ikonografiju, teoretske i praktične upute,Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja).

3. Slikovni materijal- Power point prezentacije s predavanja.

4. Vojtech Zamarovský, Bogovi i junaci antičkih mitova – Leksikon grčke i rimske mitologije, ArTresor naklada, Zagreb 2004.

5. Lucia Impelluso, Eroi e Dei dell`ąntichità, Electa 2005.

Izborna literatura: 1. Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae (LIMC) I-VIII, Zürich 1981.-1997.; LIMC – Indices

1-2, Düsseldorf 1999.

2. Kultovi i vjerovanja kroz povijesna razdoblja (zbornik s priopćenjima održanim na istoimenom znastvenom skupu), Histria antiqua 13, Pula 2005.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti koji nemaju preklapanja u terminu održavanja kolegija obavezni su prisustvovati minimalno 70% sati. Studenti koji u terminu nastave imaju preklapanja obavezni su na vrijeme obavijestiti nastavnika o preklapanju i dolaziti na 50% sati. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na nastavi, putem zajedničke e-mail adrese i putem stranice kolegija na “Mudrom” (https://mudri.uniri.hr/ ), sustavu za e-učenje Sveučilišta u Rijeci. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, putem e-mail adrese i u vrijeme konzultacija.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Radi boljeg praćenja nastave kroz semestar studenti su pozvani “logirati” se na stranicu kolegija Antička ikonografija na portalu “Mudri”. O terminu i temama seminara dogovoriti će se na prvome satu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Uvod u ikonografiju. Definicija ikonografije, osnovni pojmovi u ikonografiji (personifikacija, simbol, atribut i dr.). Uvod u ikonografsku metodu istraživanja. Ikonografija-ikonologija. Uvod u antičku ikonografiju.

2. Antička ikonografija u grčkoj umjetnosti, materijalni i pisani izvori; uvod u grčku religiju. Antička ikonografija u rimskoj umjetnosti, materijalni i pisani izvori; uvod u grčku religiju.

3. Grčki i rimski pantheon. Ikonografija bogova i njima bliskih božanstava, mitoloških likova nižeg ranga: Zeus/Jupiter Gigantomahija Hera/Junona

4. Atena/Minerva Gorgona, Meduza Kapitolijska trijada

5. Artemida/Dijana Apolon/Feb Orfej, Asklepije, Muze

6. Afrodita/Venera Eros, Adonis, Amor, Prijap Ares/Mars Amazonke, Amazonomahija Romul i Rem

7. Helije/Sol Hermes/Merkur Hemafrodit, Pan

8. Demetra/Cerera Perzefona/Kora/Prozerpina Had/Pluton

9. Posejdon/Neptun Amfitrita, Triton

Dioniz/Bakho Silen, nimfe, menade

10. Hefest/Vulkan “Importirana” božanstva, kratki pregled.

11. KOLOKVIJ I. Ikonografija junaka grčke i rimske mitologije.

12. Personifikacije.

13. Ikonografija povijesnih ličnosti antike. Aleksandar Veliki, grčki filozofi, helenistički vladari. Cezar, August, rimski carevi općenito.

14. Alegorije (kompozicije). Ponavljanje i utvrđivanje.

15. KOLOKVIJ II.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija KRŠĆANSKA IKONOGRAFIJA Studij POVIJEST UMJETNOSTI Semestar III. (PDS) ZIMSKI Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30 (1+1+0) Vrijeme i mjesto održavanja nastave UTORAK, 9:15-11:00, 207 Nositelj kolegija MARINA VICELJA MATIJAŠIĆ Suradnik Vrijeme za konzultacije UTORAK 14-16 Kabinet 461 Telefon 265603 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uvodna razmatranja Određivanje vremenskog i prostornog okvira – kršćanska umjetnost srednjovjekovne Europe Usvajanje terminologije, prvenstveno definicije «slike» u ikonografskom značenju, odnosa pojmova znak-simbol kroz povijesna razdoblja, te osnovnih elemenata ikonografske analize. Ikonografske metode – grafički simboli, simbolične scene, reduktivna i narativna metoda, metoda simulacije Ikonografska topografija Ishodišta i utjecaji određenog ikonografskog sadržaja Različiti faktori koji sudjeluju u formiranju «slike» u kršćanskoj umjetnosti srednjeg vijeka (liturgija, propovijedi, svakodnevni život, srednjovjekovni teatar, misticizam, relikvije, zakon forme, zakon kadra) Nastanak ranokršćanske ikonografije Simbolika u srednjem vijeku Kristološki ciklus a. Krist – od ikone do devocionalnih prikaza b. ciklus djetinjstva, javnog života, muke c. eshatološke teme Mariološki ciklus a. razni tipovi u prikazu Bogorodice b. promjene u kultu, devociji i slici OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Usvajanje terminologije i osnovnih pojmova vezanih uz ikonografiju kršćanske umjetnosti, kao i mogućnost ikonografske analize i prepoznavanja sadržaja kršćanske mitologije u umjetničkim djelima srednjeg vijeka u Europi. Razumijevanja nastanka i razvoja određenih ikonografskih sadržaja i normi u od kasne antike do kasnog srednjeg vijeka. Sposobnost povezivanja tekstualnih predložaka i vizualne reprezentacije. Mogućnost donošenja vrijednosnih sudova i sudjelovanje u diskusijama te komparativnoj analizi spomenika. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 40 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Zagreb, 1996. Van Straten, R. Uvod u ikonografiju. Zagreb, 2001. Panofsky, E. Ikonološke studije. (uvodno poglavlje), Beograd, 1975. Odabrani članci

Izborna literatura: Biblija. (Novi Zavjet) Biblijski leksikon. Zagreb 1988. Hall, J. Rječnik tema i simbola u umjetnosti. Zagreb 1991. Reau, L. Iconographie de l'art chretien. Paris 1955-1964. Grillmeier, A. Christ in Christian Tradition. From the Apostolic Age to Chalcedon. New York, 1965. Drewer, L. Recent Approaches to Early Christian and Byzantine Iconography. Studies in Iconography 17, Princeton 1996. Camille, M. The Gothic Idol. Ideology and Image Making in medieval Art. New York, 1989. Male, E. The Gothic Image. Religious art in France in the XIII century. New York, 1958. Grabar, A. Christian Iconography: A Study of Its Origins. Princeton, 1968. Van Straten R. Iconography, Indexing, Iconoclass. Leiden, 1994. Legenda aurea (The Golden Legend). New York, 2000. Andaloro, M. Arte e iconografia a Roma. Milano, 2001. Diebold, W,J. Wor and Image in Early Medieval Art. Philadelphia, 2001. Toubert, H. Riforma gregoriana e iconografia. Milano, 2001. Spineto, N. I simboli nella storia dell'uomo. Milano, 2002. Warburg, A. Ritual zmije. Zagreb, 1996. Friedman, J – Wegmann, J. Medieval Iconography. A Research Guide. New York, 1998.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obvezno. Na nastavi studenti aktivno sudjeluju iznoseći svoje stavove i postavljajući pitanja te raspravljajućaktualnoj temi. U tijeku semestra održati će se nekoliko sati terenske nastave (u sklopu seminara) u Rijeci (Franjevački samostan na Trsatu, Crksv. Vida, Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije). Kod pisanja seminarskih radova ili eseja svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti su redovito informirani o programu rada putem programa kolegija i plana rada dostupnih na web stranici predmetnog nastavnika te u direktnoj komunikaciji s predmetnim nastavnikom I asistentom mailom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno

sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Predstavljanje programa Podjela zadataka Uvodno predavanje; Određivanje prostornog i vremenskog okvira – europska umjetnost srednjeg vijeka od kasne antike do 17. stoljeća Ikonografske analize – povijesni razvoj; razvoj ikonografije kao discipline, najznačajnije škole i predstavnici; Usvajanje osnovnih pojmova i terminologije; Definicije «slike» u ikonografskom značenju, Ikonografska deskripcija i analiza prema Panofskom

2. Nastanak i razvoj ranokršćanske ikonografije; Različiti faktori koji su utjecali na formiranje slike u srednjovjekovnoj umjetnosti

3. Ikonografske metode; Ikonografska topografija 4. Simbolika u srednjem vijeku I 5. Simbolika u srednjem vijeku II 6. Krist – od ikone do devocionalnih prikaza.

7. Kristološki ciklus – uvod i I. dio Prema zadanoj literaturi - Leksikon 8. Kristološki ciklus – II. dio Prema zadanoj literaturi - Leksikon 9. Marija – promjene u kultu, devociji i slici; Mariološki ciklus – uvod Prema zadanoj literaturi - Leksikon 10. Mariološki ciklus

Prema zadanoj literaturi - Leksikon

11. Franjevački samostan - Trsat Seminari – prema zadanoj temi 12. Eshatološke teme Prema zadanoj literaturi -

Leksikon 13. Terenska – Rijeka

Seminari – prema zadanoj temi

14. Terenska - Istra Seminari – prema zadanoj temi

15. Završno predavanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost romanike Studij Preddiplomski studij Povijesti umjetnosti Semestar III. (PDS) zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 1+3 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 11.15-15.00, dvorana 207 Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Marina Vicelja Matijašić Suradnik Danko Dujmović Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 10-11.15 Kabinet 464 Telefon 265-740 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod - kratki povijesni pregled; pregled terminologije; kronologija Pregled povijesti umjetnosti u Europi i Hrvatskoj u razdoblju romanike (11-13.st.). Usvajanje osnovnih stilskih i ikonografskih karakteristika perioda te isticanje ishodišta i utjecaja formiranja stilskih i regionalnih grupa u određenom povijesnom okviru. Prepoznavanje spomenika i spomeničkih cjelina te analiza istih i razumijevanje nastanka, kontinuiteta i promjena u likovnom jeziku. Pregled u svim likovnim medijima. Romanika u Hrvatskoj. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Usvajanje i vladanje povijesnim uvjetima na tlu Europe i Hrvatske u periodu od 11. do 13. stoljeća koji su izravnoj vezi s nastankom i razvojem umjetnosti tog razdoblja. Prepoznavanje i vrednovanje najznačajnijih spomenika toga razdoblja. Prepoznavanje osnovnih stilskih karakteristika i mogućnost formalne analize Prepoznavanje temeljnih sadržaja i ikonografskih tema te normi i načina prikazivanja u svim medijima Mogućnost donošenja vrijednosnih sudova i sudjelovanje u diskusijama te komparativnoj analizi pojedinih spomenika. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Kontinuirana provjera znanja 2 40 Seminarski rad 1 20 Aktivnost studenta 1 10 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. V. Goss, Predromanička arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 2006. (str.153.-180.) 2. V. Goss, Četiri stoljeća zapadne umjetnosti – pogled s jugoistoka, Zagreb, 2008. (str.159.-221.) 3. Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting. Koln, 1997. 4. X. Barral I Altet: Protiv romanike? Esej o pronađenoj prošlosti, Zagreb, 2009. (str.7.-86.) 5. 1000 godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997. (poglavlje o romaničkoj skulpturi) 6. I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj. Zagreb 1987. 7. M. Jurković, Pojava romaničke arhitekture u Hrvatskoj (u: Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža),

Zagreb, 1996. (str.325.-338.)

Izborna literatura:

1. Radovan i njegovo doba. Zbornik znanstvenog skupa. Zagreb 1994. 2. Fučić, B. Istarske freske. Zagreb, 1963. 5 Istra i sjevernojadranski prostor u ranom srednjem vijeku. Pula, 1995. 6 Belošević, J. Materijalna kultura Hrvata od 7. do 9. stoljeća. Zagreb, 1980. 7. Deanović, A – Čorak, Ž. Zagrebačka katedrala. Zagreb, 1988. 8 Šonje, A. Crkvena arhitektura Istre. Zagreb, 1982. 9 Hrvatska i Europa: Kultura, znanost i umjetnost. Sv.1 – Rano doba hrvatske kulture. Zagreb 1997. 10 V. Jukić, Otkrivena ravnica, Zagreb, 2011.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Moguće je izostati tri puta bez opravdanja. Na predavanjima se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, raspravama i radionicama.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti sve informacije dobivaju na predavanjima ili konzultacijama s nastavnikom na fakultetu ili e-mailom. Rokovi i zadaci studenata određeni su na uvodnom predavanju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnike u vrijeme konzultacija na fakultetu ili e-mailom u svakom trenutku.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Uvodno predavanje, povijesni kontekst 2. Počeci romanike – Burgundija, Lombardija 3. Romanika u Italiji 4. Romanika u Dalmaciji 5. Terenska nastava u Zadar 6. Romanika u Njemačkoj 7. Romanika u srednjoj Europi i kontinentalnoj Hrvatskoj 8. Kolokvij 1 9. Romanika u francuskim regijama 10. Romanika u „perifernim“ zemljama 11. Umjetnost u Bizantu i Srbiji

12. Kolokvij 2 13. Prezentacija seminarskih radova 14. Prezentacija seminarskih radova 15. Prezentacija seminarskih radova

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost gotike Studij Povijest umjetnosti Semestar III. (PDS) zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 30+0+45 (2+0+3) Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda, 10.15-12.00; Seminar: četvrtak, 12.15-15.00; prostorija 206 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić Suradnik Petra Predoević Zadković Vrijeme za konzultacije srijeda od 9.15 do 10.15 sati Kabinet IV/466 Telefon 265-741 E-mail [email protected]; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Povijesni okvir razvoja umjetnosti gotike u Europi. Definicija stila i osnovnih razvojnih smjernica. Regionalna obilježja i posebnosti na europskom prostoru. Arhitektura gotike u Francuskoj – nastanak, definicija osnovnih graditeljskih značajki, terminologija, razvojne faze (rana, zrela i kasna gotika). Gotička arhitektura u Njemačkoj. Gotička arhitektura u Engleskoj. Gotička arhitektura u Italiji (regionalne varijante). Skulptura gotičkog razdoblja u Francuskoj i Italiji (glavna stilska obilježja, radionice, majstori). Slikarstvo gotike u Italiji. Gotička umjetnost u Hrvatskoj. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da student nakon položenog ispita može:

- posjeduje znanje o povijesnim uvjetima u Europi i Hrvatskoj u razdoblju kasnog srednjeg vijeka - razumije osnovna obilježja umjetnosti nastale u razdoblju kasnog srednjeg vijeka u Europi i Hrvatskoj - koristi temeljne metodologije i terminologije povijesti umjetnosti kako bi mogao prepoznati osnovne

stilske karakteristike umjetnosti gotike - koristi pojmove, vrijednosti i suprotstavljena gledišta te razumije ograničenja i pristranosti povijesnih

podataka i izvora - donosi vlastiti sud o pojedinom problemu - analizira (opisuje ii interpretira) umjetnička djela - može samostalno pripremiti i usmeno izložiti prezentaciju na zadanu temu - može samostalno napisati esej ili seminarski rad na zadanu temu

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 0.5 10 Seminarski rad 1 30 Terenska nastava 0.5 Kolokvij (2) 0.5 30 ZAVRŠNI ISPIT - pismeni 1 20 ZAVRŠNI ISPIT - usmeni 0.5 10 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Konačna ocjena za usvojena znanja formira se na osnovi zbroja postotka: usvojenog znanja, vještina i kompetencija ostvarenih tijekom nastave = 70 BODOVA (70%OCJENE) završnog ispita = 30 BODOVA (30%OCJENE) Aktivnost u nastavi (10 ocjenskih bodova) ocijeniti će se kroz dva zadatka (maksimalno 5+5 bodova) koji pretpostavljaju prethodnu pripremu za nastavnu temu (čitanje odabrane literature). Provjera će se izvršiti u prethodnom dogovoru sa studentima na nastavi. Seminarski rad (30 ocjenskih bodova) ocijeniti će se na sljedeći način: usmeno izlaganje (maksimalno 10 bodova), pismena obrada teme (maksimalno 10 bodova), prezentacija ilustrativnog materijala (maksimalno 5 bodova), sposobnost prenošenja spoznaja drugima (maksimalno 5 bodova).

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Tijekom semestra biti će održana 2 kolokvija (obvezna za sve studente). 1. kolokvij ispitat će znanje iz područja gotičke arhitekture u Francuskoj, Engleskoj, arhitekture srednjoeuropskih zemalja, te arhitekture Italije i Hrvatske. (21. 11. 2013.) 2. kolokvij ispitat će znanje gotičke umjetnosti skuplture u Francuskoj, Italiji i Hrvatskoj te gotičko slikarstvo u Italiji i Hrvatskoj. (16. 01. 2014.)

Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno riješenih zadataka.

Svaki kolokvij nosi maksimalno 30 bodova, koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

Rezultati (bodovi) s kolokvija dijele se sa 2 i dobije se broj ocjenskih bodova. To znači: ako je netko ostvario 30 bodova na kolokviju dobiva maksimalnih 15 ocjenskih bodova. Za "prolaz" na kolokviju potrebno je skupiti 12 bodova odnosno 6 ocjenskih bodova (40%).

Bodovi Ocjenski bodovi


29-30 15 15-16 8

27-28 14 13-14 7

25-26 13 12 6

23-24 12

21-22 11

19-20 10

17-18 9 Pristup popravku međuispita Mogućnost ponavljanja ili naknadnog pristupanja kolokviju (u slučaju opravdane spriječenosti) definirati će se u dogovoru s predmetnim nastavnikom. Završni ispit

Završni ispit je pismeni i usmeni. U završnom ispitu procjenjuje se realizacija ishoda učenja koja je procijenjena u ranijim aktivnostima koja su se bodovala. U završnom ispitu student može sakupiti 30 ocjenskih bodova. 20 bodova na pismenom ispitu i 10 bodova na usmenom.

Završni pismeni ispit obvezan je za sve studente, osim za one koji su tijekom semestra skupili 70 bodova jer se na taj način nagrađuje njihov rad i zalaganje i oni pristupaju samo usmenom ispitu.

Ispitni prag na završnom pismenom ispitu ne može biti manji od 50% uspješno riješenih zadataka, što znači da na završnom ispitu student mora minimalno ostvariti 10 ocjenskih bodova.

Pismeni ispit nosi maksimalno 40 bodova što se u ocjenske bodove pretvara na sljedeći način:



39-40 20 25-26 13

37-38 19 23-24 12

35-35 18 21-22 11

33-34 17 20 10

31-32 16

29-30 15

27-28 14

Završni usmeni ispit nosi 10 ocjenskih bodova. Student odgovara na 5 postavljenih pitanja, a za svako pitanje može dobiti maksimalno 2 ocjenska boda.

Student može polagati završni ispit iz istog predmeta najviše tri puta u jednoj akademskoj godini i to dva puta u redovitom ispitnom roku i jedanput u izvanrednom.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Martindale, A. Gothic Art, Thames and Hudson, London, 1985. (str. 7-265) The Art of Gothic, Koenemann, Köln, 2004. (odabrana poglavlja o skulpturi i slikarstvu - str. 300 - 371; 386 - 393, 460 - 467). White, J. Art and Architecture in Italy 1250-1400, Yale University Press, 1993. (odabrana poglavlja o slikarstvu: Part 3. (Slikarstvo 1250-1300 – str. 162-224); Part 5. (Slikarstvo 1300-1350 – str. 287-397, 433-436) Fisković I. Gotika u: Enciklopedija Hrvatske Umjetnosti 1, Leksikografski zavod Hrvatske, Zagreb, 1995, str. 291-307. .

Izborna literatura: Brandenburg, E. Katedrala, Zagreb, 1998. Branner, R. Gothic Architecture, New York, 1992. Camille, M. Gothic Art. Glorious Visions, Prentice Hall College Press, 2003. Coldstream N. Medieval Architecture, Oxford University Press, 2002. Early Italian Painting and Works of Art 1300 – 1450. London, 1983. Fitchen, J. The Construction of Gothic Cathedrals: A Study of Medieval Vault Erection, 1997. Germ, T. Evropska umetnost poznega srednjega veka I-II, Ljubljana, 2009. Jansen H. High Gothic, Princeton, 1984. Katedrala. Mjera i svjetlost (ur. Pelc, M) Zagreb, 2003. Le Goff, J. Civilizacija srednjovjekovnog zapada, Zagreb, 1998. Grodecki, A. Architettura gotica, Milano, 1988. Minne-Seve, V. Romanesque and Gothic France: architecture and sculpture, New York, 2000.

Müller, W. – Vogel, G. Atlas arhitekture I-II, Zagreb, 2000. Mumford, L. Grad u historiji, Beograd, 1986. La pittura in Italia. Il Duecento e il Trecento, Milano, 1986. Pope-Hennessy, J. Italian Gothic Sculpture, London, 1996. Sekules V. Medieval art, Oxford University Press, 2001. Il Trecento Adriatico: Paolo Veneziano e la pittura tra Oriente e Occidente, Milano 2002. Williamson, P. Gothic Sculpture 1140-1300, Yale, 1995. Wilson, C. The Gothic Cathedral: The Architecture of the Great Church, New York, 1990. Zeri, F – Gardner, E. Italian Painting. North Italian Schools, New York, 1986.

Deanović, A. Kapela Sv. Stjepana u Zagrebu, Zagreb, 1995. Deanović, A. – Čorak, Ž. Zagrebačka katedrala, Zagreb, 1988. Ekl, V. Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb, 1982. Fisković, C. Zadarski sredovječni majstori, Split, 1959. Fučić, B. Istarske freske, Zagreb, 1963. Fučić, B. Vincent iz Kastva, Zagreb, 1992. Fučić, B. Majstor iz Konstanca, Brseč-Zagreb, 2000. Hilje, E. Gotičko slikarstvo u Zadru, Zagreb, 1999. Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, Sv. II.-Srednji vijek i renesansa (XIII.-XVI. st.), Zagreb, 2000. Paolo Veneziano, stoljeće gotike na Jadranu, Zagreb, 2004. Petricioli, I. Obrada drveta u Zadru u doba gotike, Zagreb, 1972. Petricioli, I. Škrinja sv. Šimuna u Zadru, 1983. Prijatelj, K. Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. st., Zagreb, 1983. Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti su redovito informirani o programu rada putem programa kolegija i plana rada dostupnih na portalu Mudri predmetnog nastavnika te u direktnoj komunikaciji s predmetnim nastavnikom i suradnikom elektroničkom poštom ili konzultacijama koje se održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s predmetnim nastavnikom i suradnikom omogućen je elektroničkom poštom i osobno putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Uvod – ciljevi i zadaci kolegija Gotika kao stil. Uvjeti razvoja: društvene promjene, uloga gradova, propovjedničkih redova, sveučilišta i skolastike.

2. Gotička arhitektura u Francuskoj (I): St. Denis i opat Suger (1140.-1150.) - rana gotika Ile-de-France. Osnovna obilježja, glavni spomenici. Klasična i rayonnant gotika (1200.-1250.) – katedrale sjevera i širenje gotike u Francuskoj. Dominacija Pariza – Luj IX. i formiranje umjetnosti dvora.

3. Gotička arhitektura u Engleskoj: periodizacija, osnovna obilježja i glavni spomenici. 4. Gotička arhitektura srednje Europe (Njemačka, Austrija, Češka). 5. Gotička arhitektura u Italiji: otpori prihvaćanja francuske gotike i nova tipološka

rješenja; Siena, Orvieto, Milano. Arhitektura cistercita i propovjedničkih redova. Novi liturgijski zahtjevi – utjecaji i odrazi propovjedničkih redova.

6. Hrvatska. Povijesni kontekst. Arhitektura gotike Dalmacije, Istre i sjeverne Hrvatske. 6. Terenska nastava-Zadar 7. Gotičko kiparstvo u Francuskoj: 1140.-1250. od kipova „stupova“ do idealiziranih

portreta. Novi zadaci i nove vrste kiparskog oblikovanja.

8. Gotičko kiparstvo u Italiji: od 1250.-1300.: Nicola Pisano, Arnolfo di Cambio, Giovanni Pisano, te od 1300.-1350.: Tino da Camaiano, Lorenzo Maitani, Andrea Pisano, Nino Pisano

9. Hrvatska. Kiparstvo. 10. Gotičko slikarstvo u Italiji: slikarske škole Siene (Duccio, Simone Martini, Ambrogio i

Pietro Lorenzetti), Firence (Cimabue) i Venecije (Paolo Veneziano, Lorenzo Veneziano).

11. Giotto di Bondone 12. Hrvatska. Slikarstvo

13. Terenska nastava - Istra

14. Završna riječ, dogovor za ispit

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost baroka Studij Povijest umjetnosti Semestar zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 45+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave predavanja srijedom od 10:15 – 13h, dvorana 207; seminari srijedom od 17:15-19,

dvorana 206 Nositelj kolegija dr. sc. Damir Tulić Suradnik Iva Jazbec, konzultacije srijedom od 16:15 do 17h, kabinet 467 Vrijeme za konzultacije srijedom od 13-14h Kabinet 462 Telefon 051/265/744 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij se bavi strukturalnim razvojem povijesti umjetnosti na području Europe i hrvatskih zemalja u 17. i 18. stoljeću te će ponuditi pregled razvoja barokne arhitekture, kiparstva i slikarstva u navedenom vremenskom periodu. U 17. stoljeću, Rim postaje kulturni i likovni centar Europe koji privlači umjetnike iz svih dijelova starog kontinenta. Kroz ostvarenja Gian Lorenza Berninija, Francesca Borominija, Pietra Da Cortone te Caravaggia i Carracijevih kao i drugih velikih majstora, pratit će se stilski razvoj i transformacija umjetnosti od ranog baroka preko rokoka i klasicizma u osvit 19. stoljeća. Pažnja će biti usmjerena i na manifestaciji te specifičnostima ovog stila na području Francuske, Engleske, Španjolske, Njemačke i Austrije. Posebna pažnja usmjerena je proučavanju i analizi umjetnina te konteksta u kojem su one nastale kao i naručiteljima što su uvjetovali promjenu ideja i umjetničkih stremljenja. Na području hrvatskih zemalja u 17. i 18 . stoljeću, u obalnom pojasu dominirala je likovna i kulturna klima iz Venecije, kao apsolutnog umjetničkog središta jadranskog bazena. Izrazita pažnja biti će usmjerena prema majstorima koji su djelovali u gradu na lagunama, budući da je najveća i najkvalitetnija umjetnička produkcija u priobalju mahom mletačke provenijencije. Povijesne okolnosti, kraj Velikog bečkog rata i obnova i izgradnja oslobođene Slavonije, gospodarski procvat Istre i Primorja u 18. st., te Mletačka rekonkvista dalmatinske unutrašnjosti od Turaka dale su sveobuhvatni polet i razvoj ovim područjima, a golema materijalna baština cilj je proučavanja ovog kolegija kao osnovni preduvjet za shvaćanje buduće moderne Hrvatske koja se postupno formira kroz naredno, 19. stoljeće.OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Upoznavanje studenata s djelima, autorima, umjetničkim školama, te stilskim mijenama i njihovim uzrocima što su se manifestirali u Europi i na području hrvatskih zemalja u 17. i 18 . stoljeću. Upoznavanje s poviješću znanstvenog istraživanja te najnovijim rezultatima istraživanja navedenih područja i specifičnostima metodologije rada. Osposobljavanje studenta za prepoznavanje, kompariranje i razumijevanje pojedinih djela, autora i umjetničkih škola kao i njihova utjecaja na suvremenike i kasnije generacije. Omogućiti shvaćanje i povezivanje baštine koja je prethodila baroku s onom koja se manifestirala u 19. stoljeću te tako stvorila jedinstvo kulturne materije kako u Europi tako i na ovim prostorima.NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


I kolokvij 2 40 Seminarski rad 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 40 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Toman, R. (ur), Baroque, Architecture, Sculpture, Painting, Königswinter 2004.

Wittkower, R. Art and Architecture in Italy 1600 to 1750, Harmondsworth (Pelican) 1972.

Tomić, R. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji, Zagreb, 1995.

Hrvatska umjetnost, povijest i spomenici, Zagreb, 2010., (odabrana poglavlja str. 249-393.)

Izborna literatura: Norberg Schulz, C. Baroque Architecture, New York 1971.

Blunt, A. Art and Architecture in France 1500-1700, Yale 1999., samo poglavlja koja se tiču 17. stoljeća

Wittkower, R. i Jaffe, I.B. Baroque Art: The Jesuit Contribution, Fordham University 1972.

Pope-Henessy, J. Italian High Renaissance and Baroqe Sculpture, London-New York 1970.

Wittkower, R. Studies in Italian Baroque, London 1978.

La pittura in Italia, Il Seicento, Milano 1988.

Rosenberg, J. Rembrandt, Life and Work, Oxford 1948.

Male, L'Art religieux apres le Concile de Trente, Paris 1932.

Zeri, F. Pittura e Controriforma, Torino 1957.

Rosenberg, Slive, Ter Kuile, Dutch Art and Architecture 1600 to 1800, Harmondsworth, 1972. Repanić Braun, M, Sakralno slikarstvo u hrvatskoj provinciji svetog Ćirila i Metoda. Zagreb 2004.

Prijatelj Pavičić, I, Kroz Marijin ružičnjak, Zapadna marijanska ikonografija u dalmatinskom slikarstvu od

14. do 18. stoljeća, Split, 1998.

Tomić, R, Slike talijanskih slikara 17. i 18 st. u Istri i Dalmaciji, PPUD 28., Split, 1990.

Tomić, R, Trogirska slikarska baština, Zagreb, 1997.

Kudiš Burić, N, A tabernacle by Alvise Tagliapietra in the cathedral of Osor, Zbornik za umetnostno

zgodovino 41. Ljubljana, 2005.

Marković,V, Crkve 17. i 18. stoljeća u Istri – tipologija i stil, Zagreb, 2004.

Horvat A., Matejčić R., Prijatelj K., Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982

Tisuću godina hrvatska skulpture, Zagreb, 1997. (Baričević/Tomić)

Relevantni članci o baroku u hrvatskim zemljama u periodici: Peristil, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Radovi instituta za Povijest Umjetnost


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno. Student je dužan pohađati nastavu (predavanja i seminare) 70% odnosno 50% ako mu se kolegij preklapa s obaveznim kolegijem drugog smjera. Ne ispunjavanje ovog uvijeta onemogućuje pristupanje

završnom ispitu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem zajedničkog e-maila, preko demonstratora KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Uvod: fenomen baroka, povijesni aspekti i kontekst protureformacije

Povijesna zbivanja u hrvatskim zemljama u 17. i 18. st. – uvod u barok

2. Rim od 2/2 16. do početka 17. stoljeća: urbanizam, arhitektura (Carlo Maderno),

naručioci i mecene, arhitektura i skulptura do visokog baroka

Arhitekti i ostvarenja 17. stoljeća na području Hrvatske

3. Gianlorenzo Bernini arhitekt

Arhitekti i ostvarenja 17. stoljeća na području Hrvatske

4. Gianlorenzo Bernini kipar

Kiparstvo i altaristika prve polovice 17. stoljeća na području Hrvatske

5. Pietro da Cortona

Kiparstvo i altaristika druge polovice 17. na području Hrvatske

6. Caravaggio i sljedbenici

Kiparstvo i altaristika prve polovice 18 stoljeća na području Hrvatske

7. Anibale, Agostino i Lodovico Carracci i sljedbenici

Kiparstvo i altaristika druge polovice 18 stoljeća na području Hrvatske

8. Baldassare Longhena i Giorgio Massari - protagonisti mletačke arhitekture 17. i 18.

stoljeća

Slikarstvo prve polovice 17. stoljeća na području Hrvatske

9. Skulptura u Veneciji u 17. i 18. stoljeću

Slikarstvo druge polovice 17. stoljeća na području Hrvatske

10. Slikarstvo 18. st. u Veneciji

Slikarstvo prve polovice 18. stoljeća na području Hrvatske

11. Francuska arhitektura 17. i 18. stoljeća

Slikarstvo druge polovice 18. stoljeća na području Hrvatske

12. Francusko slikarstvo 17. i 18. stoljeća

Umjetnički obrt u vremenu od 1600. do 1800. na području Hrvatske

13. Barokna umjetnost u Engleskoj

14. Barokno kiparstvo u Njemačkoj i Austriji

15. Umjetnički obrt u vremenu od 1600. do 1800. u Europi

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija UMJETNOST 19. STOLJEĆA Studij POVIJEST UMJETNOSTI Semestar ZIMSKI Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ Suradnik LIDIJA BUTKOVIĆ Vrijeme za konzultacije Četvrtak 11-12

Petak 9 -10 sati Kabinet 463 Telefon 265-739

mob. 091-51-91-043 E-mail [email protected]

[email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij uključuje pregled umjetnosti 19. stoljeća promatrane u povijesnom i društvenom kontekstu. Nakon uvodnog predavanja u kojem se daje kratki prikaz društveno-povijesne situacije i likovnih događanja tijekom tretiranoga razdoblja na europskom i nacionalnom planu, upoznaje se s urbanizmom i arhitekturom toga razdoblja. Sadržaj kolegija koncentrira se potom na najznačajnije umjetničke pravce 19. stoljeća s posebnim osvrtom na slikarstvo i kiparstvo te primijenjene umjetnosti i fotografiju. Teme iz europske povijesti umjetnosti obrađuju se na predavanjima, a iz hrvatske povijesti umjetnosti na seminarima.Studenti su obavezni usmeno izložiti svoju seminarsku temu te izraditi pismeni seminarski rad. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon odslušanog kolegija moći: - analizirati i interpretirati najznačajnija slikarska, kiparska i arhitektonska ostvarenja 19. stoljeća - vrednovati umjetnička djela 19. stoljeća u kontekstu vremena njihovog nastanka - prepoznati, usporediti i razumijeti djela i njihove autore te uočiti njihov utjecaj na druge umjetnike - koristiti se stručnom terminologijom vezanom uz sadržaj kolegija - poznavati i vrednovati hrvatsku likovnu umjetnost 19. stoljeća u europskom kontekstu - samostalno pisanim i usmenim putem obraditi i protumačiti određene teme iz sadržaja kolegija - primijeniti stečeno znanje u budućem razumijevanju moderne umjetnosti 20. stoljeća. - biti upućeni u novija znanstvena istraživanja i njihove rezultate s područja umjetnosti 19. stoljeća NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 2 40 ZAVRŠNI ISPIT 2,5 50 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bod va 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: H. W.Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2003., poglavlja koja se odnose na umjetnost 19. stoljeća R. Rosenblum, H.W. Janson, Art of the Nineteenth Century, Painting and Sulpture, Abrams, London 1984. S. F. Eisenman, T. Croe, Nineteenth Century Art, A Critical History, Thames and Hudson, London, 2002. N. Pevsner, The Sources of Modern Architecture and Design, Thames and Hudson, London 1995. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1995. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, Naprijed, Zagreb, 1995. G. Gamulin, Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Zagreb, Naprijed, 1999. Bidermajer u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 1997. Historicizam u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2000. Secesija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb 2004.

Izborna literatura: H. W. Janson, Nineteenth Century Sculpture, London, 1985. J. Schulze, Devetnaesto stoljeće, Otokar Keršovani, Rijeka, 1970. S. Giedion, Prostor, vreme, arhitektura, Građevinska knjiga, Beograd, 1969. C. Clarc, Priroda u umjetnosti, Zagreb, 1961. G. Bazin, Impresionizam, Jugoslavija, Beograd, 1978. Postimpresionizam, Ljubljana, 1979. Simbolizam, Zagreb, 1978. Vjekoslav Karas, Umjetnički paviljon, Zagreb 2001. D. Kečkemet, Ivan Rendić, Supetar 1969. A. Bulat Simić, Mihael Stroy u Hrvatskoj, Zagreb 1967. V. Kružić Uchytil, Vlaho Bukovac, život i djelo, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1968. Frangeš Mihanović Robert, 1872.-1940., Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007., Hrvatski salon, Zagreb 1898. : 100 godina Umjetničkog paviljona : 15.12.1998 - 28.02.1999, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1999. V. Zlamalik, Bela Csikos Sesia, začetnik simbolizma u Hrvatskoj, DPU, Zagreb, 1984. B. Vizintin, Umjetnička Rijeka 19. stoljeća, ICR, Rijeka 1993. Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2002. Arhitektura secesije u Rijeci, MMSU, Rijeka, 1997.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugihstudijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA E-MAIL NASTAVNIKA

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

KONZULTACIJE U KABINETU E-MAIL NASTAVNIKA TELEFON MOBITEL

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Seminar (seminari i predavanja izmjenjuju se svaki drugi tjedan): uvod: plan rada, definiranje studentskih obaveza tijekom semestra, uvodno predavanje o društveno-političkim prilikama u Hrvatskoj u 19. stoljeću

poznavanje umjetnosti prethodnih razdoblja

2. Predavanja: Uvodno izlaganje o umjetnosti 19. stoljeća u kontekstu društveno-političkih i gospodarskih prilika u to doba. - arhitektura 19. stoljeća neoklasicizam pluralizam neostilova u europskoj arhitekturi druge polovice 19. stoljeća

poznavanje umjetnosti prethodnih razdoblja

3. Seminar: predavanje: Portretno slikarstvo u Hrvatskoj od 1800.-1870. godine

Izbor tekstova iz ispitne literature

4. Predavanja: Pregled umjetničkih pravaca Klasicizam J. L. David i Kraljevska akademija likovnih umjetnosti u Parizu

5. Seminar: predavanje: Povijesno slikarstvo nacionalne tematike u 19. stoljeću

6. Predavanja: Romantizam - Slikarstvo romantzma u Francuskoj i ostalim zapadnoeuropskim zemljama - pejzažno slikarstvo u francuskom i engleskom slikarstvu - međusobni utjecaji - orijentalizmi u umjetnosti 19. stoljeća

7. Seminar: - prvi kolokvij - predavanje: Javna skulptura u Hrvatskoj u 19. st.: Zagreb (javni gradski spomenici i

grobljanska plastika Mirogoja), posjet groblju Trsat nakon nastave

izbor iz ispitne literature vezan uz portretno i povijesno slikarstvo

8. Predavanja: Realizam - u francuskom i njemačkom slikarstvu - komparacija - saloni (službeni i neslužbeni) - realizam kao izraz i kao pokret

9. Seminar: - ispravak prvog kolokvija (po potrebi) - predavanje: Iso Kršnjavi kao mecena i organizator kulturnog života

izbor iz ispitne literature vezan uz portretno i povijesno slikarstvo

10. Predavanja: Impresionizam - impresionisti kao likovni problematičari

poznavanje umjetnosti prve polovice19. stoljeća (europske I nacionalne)

11. Seminar: Predavanje: Hrvatski salon 1898. godine/sukob Bukovac-Kršnjavi

12. Predavanja: Postimpresionizam - usvajanje impresionističkih likovnih spoznaja i dostignuća te njihovo nadilaženje na planu

pojedinačnih problemskih istraživanja najznačajnijih predstavnika - utjecaji na umjetnost 20. Stoljeća Simbolizam - kao izraz u europskom slikarstvu 19. Stoljeća - art nouveau internacionalni stil i nacionalne varijante

Cjelodnevna terenska nastava održat će se u Zagrebu u prosincu (jedna subota po dogovoru): programi iz sadržaja kolegija i aktualne izložbe vezane uz sadržaj kolegija.

13. Seminar: - drugi kolokvij - konzultacije za seminarske radove/eseje

izbor iz ispitne literature vezan uz hrvatsko slikarstvo i kiparstvo prijelaza 19. i 20.st.

14. Predavanja: - Konstrukcijske inovacije u graditeljstvu (europske i američke arhitektonske škole, pioniri

moderne arhitekture) - Svjetske izložbe kao fenomen međunarodnog društvenog, gospodarskog i umjetničkog

djelovanja u 19. stoljeću

15. Predavanja: - Zaključna razmatranja, dogovor oko literature i pripreme ispita Seminar: - ispravak drugog kolokvija (po potrebi) - kratko ponavljanje/pregled najvažnijih tema iz hrvatske umjetnosti 19. stoljeća koje će biti

zastupljene na ispitu + upute za čitanje ispitne literature

UVJETI ZA POTPIS

Redovito pohađanje nastave (70%)

Položena oba kolokvija (za svaki će biti organiziran jedan ispravak)

Predan i prihvaćen seminarski rad/esej na odabranu temu iz hrvatske umjetnosti 19.st.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Muzeologija Studij Povijest umjetnosti, PDS Semestar VI. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave PON 12:15-14:00, dv. 206 Nositelj kolegija Dr. sc. Julija Lozzi Barković, izv. prof. Suradnik Maja Cepetić, prof. Vrijeme za konzultacije PON 14-16h Kabinet F 464 Telefon 051 265 740 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij će ponuditi uvid u način razvoja muzeološke djelatnosti kroz povijest te stjecanje osnovnih znanja i kompetencija potrebnih za rad u baštinskim institucijama. Posebna pažnja posvetit će se razvoju muzeologije kao znanosti, tipologiji muzeja i baštinskih ustanova, načinu upravljanja muzejima, pojmu mreže muzeja i matičnosti, profesionalnom kodeksu muzeološke struke, muzejskim profesijama, načinu istraživanja, prikupljanja, zaštite, organizacije i dokumentiranja muzejske građe, muzejskoj komunikaciji, načinima prezentiranja baštine kao i mogućnostima marketinga unutar baštinskih institucija. Određena pažnja posvetit će se muzejskom i baštinskom zakonodavstvu RH kako bi se muzeološka struka smjestila u trenutno važeće zakonske okvire. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Osposobiti studente za samostalan rad unutar baštinske institucije. Upoznati ih s oznovnim procesima istraživanja, sabiranja, zaštite, čuvanja i prezentacije muzejskog predmeta u okviru struke, ali i trenutno važećih zakona RH. Spoznati i razumjeti odnose unutar suvremenog društva te ulogu baštine u njemu; spoznati izvore, ulogu, i mogućnosti upotrebe baštine, te postojeće i moguće načine njene praktične primjene u funkcioniranju društva i razvojnoj strategij. Upoznati studenate s teorijskim diskursom o muzejskim izložbama, ali i s izložbenom praksom; pripremiti ih za samostalno izvođenje izložbenih projekata, te na osnovnoj razini za vrednovanje stalnih postava muzeja i izložbi.NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Aktivno sudjelovanje u nastavi 0,30 20 Seminarski rad 0,60 30 Referat 0,25 15 ZAVRŠNI ISPIT 0,85 35 UKUPNO 2,00 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Aktivno sudjelovanje u nastavi boduje se prema količini aktivnosti koju svaki pojedini student ostvaruje unutar nastavnog procesa (odgovaranje na postavljena pitanja, pitanja kao rezultat praćenja gradiva, iznošenje argumentiranih komentara tijekom studentskih izlaganja (referata), sudjelovanje u raspravi). Aktivnost može biti minimalna, osrednja ili visoka prema čemu se dobiva određeni broj bodova predviđen ovim segmentom. Minimalan broj bodova u ovom segmentu je 6, a broj bodova raste proporcionalno aktivnosti. Seminarski rad vrlo je važan segment cjelokupnog nastavnog procesa jer pokazuje u kojoj mjeri su usvojena znanja, prezentirana na predavanjima i dostupna u literaturi. Na početku semestra studenti odabiru teme svojih radova, što im daje slobodu izbora teme, no zadane muzeološke tematske cjeline koje radom moraju obuhvatiti neosporno osvješćuju znanja usvojena kroz sadržaj ovog kolegija, čime ih se posredno želi pripremiti na muzejsku praksu koju mogu očekivati unutar muzejskih institucija. Kroz seminarski rad ocjenjuje se: kvaliteta obrade teme, omjer količine preuzetog teksta i vlastitih zaključaka te kvaliteta donesenih zaključaka. Minimalni broj bodova u ovom segmentu je 12, što odgovara ocjeni dovoljan (2), dok maksimalan broj bodova, 30, odgovara ocjeni odličan (5). Referat podrazumijeva referiranje seminarskog rada pred kolegama studentima, pri čemu se ocijenjuje kvaliteta i način sumiranja najbitnijih podataka seminarskog rada u prezentaciju i predstavljanje istog, odnosno pridržavanje zadanog roka pri predstavljanju. Minimalan broj bodova u ovom segmentu je 5. Završni ispit je pismeni, čime se primjenjuje metoda sa seminarskih radova. Minimalan broj bodova je 14, što odgovara ocjeni dovoljan (2), odnosno, maksimalni broj bodova, 35, odgovara ocjeni odličan (5).

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenski bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Maroević, I. Uvod u muzeologiju, Radovi zavoda za informacijske studije, Zagreb, 2003. (određena poglavlja)

Šola, T. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003. (određena poglavlja)

Etički kodeks za muzeje, ICOM, Sarajevo – Zagreb, 2007. Zakon o muzejima, NN 142/98, 65/09 - http://www.zakon.hr/z/302/Zakon-o-muzejima Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi, NN 108, Zagreb,

1992, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309509.html

O.

Izborna literatura: Šola, T. Marketing u muzejima, ili o vrlini i kako je obznaniti. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo,

2001. Časopisi Informatica Museologica (ovisno o temi i konkretnim seminarskim radovima studenata)

http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/informatica-museologica/stari-brojevi/


POHAĐANJE NASTAVE Kolegij zahtijeva redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, jer predviđena znanja koja se trebaju usvojiti ovuglavnom o ovom segmentu. Stoga se očekuje apsolutna redovitost pohađanja. Semestrom se predviđa 15 sastanaka kolegija, i minimum za dobivanje potpisa je 10 dolazaka. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju putem web portala MudRi, putem pismenih i web obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Svaki student osim konzultacija za sva pitanja i probleme može svakodnevno nastavnika kontaktirati na e-mail.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja se studentu daje za svaki rad, a zbir socjena utječe na konačnu ocjenu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivaroka dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 1. Uvodno predavanje, podijela seminarskih radova 2. Muzeologija kao znanost 3. Povijesni pregled muzeja 4. Tipologija baštinskih institucija, tiplogija muzeja 5. Muzej kao ustanova 6. Upravljanje u muzejima 7. Muzejske zbirke I – prikupljanje i dokumentiranje 8. Muzejske zbirke II - čuvanje i prezentiranje 9. Muzejska komunikacija 10. Terenska nastava - muzej 11. Muzejske izložbe, izlaganje seminara 12. Marketing u muzejima, izlaganje seminara 13. Arhitektura muzeja, izlaganje seminara 14. Baština danas i uloga baštinskih institucija u postmodernom društvu, izlaganje

seminara

15. Zaključno predavanje, izlaganje seminara

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Spomenička baština Rijeke Studij Povijest umjetnosti Semestar 1 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 15.15 - 18.00h u predavaoni 207 Nositelj kolegija dr.sc. Nina Kudiš, red. prof. Suradnik Iva Jazbec Vrijeme za konzultacije Srijedom od 14.00 – 15.00h Kabinet 467, 462 Telefon 051/265-748, 051/265-738 E-mail [email protected]

[email protected] [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij će nastojati dati ključne informacije o spomeničkoj baštini Rijeke od antike do druge polovice 20. stoljeća. Biti će obuhvaćena pokretna i nepokretna kulturna baština s kojom će se studenti upoznati putem predavanja, seminara i terenske nastave. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći razumjeti i interpretirati vrijednost spomeničke baštine sačuvane u gradu Rijeci te prepoznati stilske karakteristike specifične za pojedino razdoblje. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Seminarski rad 1 30 Usmeni ispit 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 40 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Seminarski rad: 1. izlaganje, do 15 bodova 2. pp prezentacija, do 5 bodova 3. pisani seminarski rad, do 10 bodova Usmeni ispit, do 30 bodova: dovoljan (2) = 7,5 bodova, dobar (3) = 15 bodova, vrlo dobar (4) = 22,5 bodova, izvrstan (5) = 30 bodova Završni ispit, do 40 bodova: dovoljan (2) = 10 bodova, dobar (3) = 20 bodova, vrlo dobar (4) = 30 bodova, izvrstan (5) = 40 bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:


Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: M. Bradanović, E. Hoško, Marijin Trsat - Svetište Blažene Djevice Marije, Gospe Trsatske i Franjevački samostan na Trsatu, Rijeka 2002. D. Tulić, Katedrala Svetog Vida, Zagreb 2011. Reader: Spomenička baština Rijeke i okolice .

Izborna literatura: Enciklopedija hrvatske umjetnosti Časopisi: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Peristil i drugo


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno na nastavi, elektronskom poštom na mail demostratora, oglasnom pločom Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno na nastavi i konzultacijama ili elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra. Ukoliko nisu u mogućnosti to učiniti, moraju naći zamjenu, odnosno dogovoriti se s kolegama tko će uskočiti u njihov termin. Semonarski rad uključuje usmeno izlaganje, izradu pp prezentacije i pismeni dio (izrada skede jednog ili više umjetničkih djela). Pisani seminarski rad valja predati na dan izlaganja. Nastavnik je dužan pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve seminarske radove u roku od 5 dana. Studenti su, nakon toga, dužni u roku od 5 dana vratiti korigirani rad, kako bi isti bio prihvaćen te kako bi studenti mogli na koncu prijaviti ispit. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uvjeti za potpis: izrada i prezentacija seminarskog rada (izlaganje, pp prezentacija i izrada pisanog dijela seminara). Studenti su dužni položiti pismeni i usmeni ispit.

VI. POPIS TEMA


1. Antička Rijeka:urbanizam i spomenici 2. Augustinski samostan sv. Jeronima 3. Zborna crkva Uznesenja Marijina

4. Franjevački samostan na Trsatu 5. Isusovačka crkva sv. Vida 6. Spomenička baština 17. stoljeća: barokizacija sakralne baštine 7. Skulptura i altaristika 18. stoljeća 8. Slikarska baština 18. stoljeća 9. Predmeti umjetničkog obrta 17. i 18. stoljeća 10. Spomenička baština 18. stoljeća: palača Rafinerije šećera 11. Sakralna baština 18. stoljeća 12. Spomenička baština 19. stoljeća I. 13. Spomenička baština 19. stoljeća II. 14. Spomenička baština prve polovice 20. stoljeća 15. Spomenička baština druge polovice 20. stoljeća

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Muzejska pedagogija – teorija, praksa i metode Studij Preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar Zimski / I., III., V. semestar preddiplomskog studija Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 1+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 15.15-18.00, dv. 207. Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Julija Barković Lozzi Suradnik Danko Dujmović Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom, 10.00-11.15 Kabinet F-464 Telefon 051/265-740 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kroz predavanja, radionice i praktične primjere, student će direktno iskusiti sva tri aspekta djelovanja muzejskog pedagoga – komunikacija, interpretacija i edukacija. Upoznat će razine i načine komuniciranja unutar muzeja, te muzeja prema korisniku/posjetitelju; kako stvoriti/privući/odgojiti korisnika/posjetitelja, odnosno od slučajnog prolaznika stvoriti redovitog posjetitelja, osluškivati potrebe i interes publike, prilagoditi sadržaj određenim grupacijama i ciljanim skupinama Upoznati metode i tehnike interpretacije informacije/poruke; kako uobličiti vodstvo kao metodičku jedinicu, kako prenijeti poruku određenoj skupini posjetitelja (obzirom na dob ili stručnost); različite tehnike vodstava. Upoznat će kako jače integrirati muzej u obrazovni sustav, iskoristiti korelaciju sa školskim programima, ostvariti nadopunu i suradnju sa školom; probleme (ne)prikladnosti i interpretiranja sadržaja određenoj dobnoj skupini; pitanje jaza između popularizacije i edukativnosti muzejskog sadržaja; uloga muzeja u lokalnoj zajednici, odnosu prema kulturnoj baštini, pitanje društvene angažiranosti, uloge u cjeloživotnom učenju; formulacija didaktičkih listića i zadataka OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će steći uvid u konkretno zanimanje kojim bi se mogli baviti nakon studija, a koje još uvijek nije dovoljno poznato široj, niti stručnoj javnosti. Naučit će koja je uloga muzejskog pedagoga unutar muzeja, te ovladati metodama i tehnikama rada, komuniciranja, poučavanja i prenošenja informacija korisniku muzeja (posjetitelju). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastave 1 30 Kontinuirana provjera znanja 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 40 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:


Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .

- Zbornici Skupa muzejskih pedagoga Hrvatske - Milutinović J.: Savremene teorije i modeli učenja u muzeju i njihova implementacija, u

Rad muzeja Vojvodine, br. 47-48, str. 261-267, 2005-2006 - Milutinović, J.: Učenje u muzeju, u Pedagoška stvarnost, vol. 48, br. 5-6, str. 354-365,

2002

Izborna literatura: Tanja Štignjedec Sulić, Osmišljavanje pristupa i sadržaja vodstva kroz muzej za djecu

predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, Etnografski muzej Zagreb, Zagreb, 2010. - Danko Dujmović, Razlike u pristupima vodstvu kroz stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt,

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obvezno. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, radionicama i vježbama, te ispunjavanje zadataka tijekom semestra.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti su redovito informirani o programu rada putem programa kolegija I plana rada dostupnihna web stranici predmetnog nastavnika te u direktnoj komunikaciji s predmetnim nastavnikom I asistentom mailom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Aktivnosti tijekom nastave podrazumijevaju redovite domaće zadaće, obaveznu pripremu za svakpredavanje kroz čitanje zadanih tekstova, aktivno sudjelovanje u radionicama i vježbama, rad na terenu. Za sudjelovanje u nastavi nisu potrebni posebni talenti, ali dobra volja je obavezna!

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Uvod – muzejski pedagog: teorija, misija, ciljevi, sadržaji, načini i metode 2. Komunikacija – smjerovi, razine i načini komuniciranja; ciljane skupine,

potrebe, prilagodba i zadovoljstvo posjetitelja; muzejska pedagogija i interdisciplinarnost

3. Komunikacija – otvoreni muzej; stvaranje i odgoj posjetitelja; muzejski pedagog izvan muzeja

4. Interpretacija – vodstvo kao metodička jedinica, formulacija i artikulacija; tehnike i metode vođenja – pričanje i pripovijedanje, razgovor, igra, igranje uloga, igrokaz, ples i pokret, interaktivnost

5. Interpretacija – pristupi različitim ciljanim skupinama 6. Interpretacija – radionice u muzeju – vrste, oblici, primjeri iz prakse, ciljevi 7. Interpretacija – edukativna izložba; tekstovi u izložbi 8. Edukacija – muzej kao dio obrazovnog sustava, korelacija i nadopuna školskog

programa, terenska nastava u muzeju; učenje i istraživanje u muzeju; muzej i cjeloživotno učenje

9. Edukacija – popularizacija i edukativnost muzejskog sadržaja; problem (ne)prikladnosti prezentacije i interpretacije sadržaja određenoj ciljanoj skupini; oblikovanje didaktčkih listića, zadataka, akcija i programa

10. Edukacija – muzej i kulturna raznolikost, društvena angažiranost, tolerancija, korektnost; muzej i lokalna zajednica – odnos prema kulturnoj baštini i uloga u formiranju kulturnog identiteta; kulturni turizam

11. Edukacija i etičnost u odnosu prema muzejskim sadržajima 12. Posjetitelji s invaliditetom u muzeju 13. Odlazak na teren 14. Prezentacija seminarskih radova 15. Prezentacija seminarskih radova

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Liturgika i povijest umjetnosti Studij Povijest umjetnosti Semestar zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave predavanja utorkom od 16:15 – 19h, dvorana 207 Nositelj kolegija dr. sc. Damir Tulić Suradnik Danijel Ciković, konzultacije utorkom od 19 do 20h, kabinet 465 Vrijeme za konzultacije utorkom od 19 do 20h Kabinet 462 Telefon 051/265/744 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij će ponuditi pregled razvoja katoličke liturgije gledan kroz prizmu povijesti umjetnosti. Teme: U

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI · 2014. 1. 22. · SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI dvopredmetni preddiplomski