SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ......Rimski gradovi i domordačke zajednice. Kasnoantički razvoj. Dioklecijanova palača. Kristijanizacija Ilirika. Slom Rimskog

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Povijest

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi

Zimski semestar akademske godine 2014./2015.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u starome vijeku Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 14,15-17 (uč. 106) i subotom tijekom siječnja Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Kolegij se izvodi na hrvatskom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije petkom 13-14; subotom iza nastave; e-mailom

Telefon 051 265 793 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju / Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pregled prapovijesti i razumijevanje arheološke terminologije i kulturnih grupa željeznog doba. Etnije Ilirika, povijesni pregled problematike, doprinosi različitih disciplina, problemi interpretacije i nove znanstvene spoznaje. Upoznavanje s antičkim književnim i epigrafičkim izvorima i načinom njihova korištenja u povijesnoj znanosti. Grčka kolonizacija na Jadranu i njezini problemi. Djelovanje Dionizija Sirakuškog i njegovih nasljednika. Kolonizacija Visa i Hvara. Ilirska država i uloga grčkih kolonija Apolonije i Dirahija na području Jadrana. Demetrije Hvarski. Helenistička ekonomija, pomorstvo i uloga grčkih obalnih svetišta. Diomedov kult na Jadranu. Odnos Grka prema autohtonom stanovništvu i stupanj integriranosti domaćih zajednica u helenističku sredozemnu civilizaciju. Odnos Grka i autohtonih zajednica istočnog Jadrana prema Rimljanima. Rimska osvajanja: ratovi s Delmatima, Ardijejcima, Japodima. Odnos Rimljana i Liburna. Rimski građanski rat na Jadranu 49.-45. g. pr. Kr. Veliki Oktavijnovi pohodi 35.-33. g. pr. Kr. Borbe s Delmatima, Desidijatima i panonskim narodima između 12. i 9. g. pr. Kr. Veliki Batonov ustanak 6.-9. i konačna pacifikacija Ilirika. Organizacija rimske državne uprave: podjela na provincije i upravno-sudske okruge (conventus). Izgradnja cestovne mreže; u Dalmaciji je ishodište Salona, u Panoniji je glavna prometnica duž Save koja spaja sjevernu Italiju sa Siscijom i Sirmijem, te uz Dravu cesta koja se u Mursi uključuje u mrežu koja prati dunavski limes. Proces romanizacije. Nastanak kolonija na obali: Salona, Jader, Narona i Epidaur. Naseljavaju se i veterani, posebno oko legijskih logora Burnuma i Tilurija. Ovaj proces prati intenzivan nastanak rimskih gradova i urbanizacija pod snažnim rimskim utjecajem. Autohtono stanovništvo proživljava duboke promjene, ali one se događaju tijekom jednog do dva stoljeća. Gradske općine u carsko vrijeme dobivaju municipalni status. U gospodarstvu znatnije promjene dolaze s krupnijim posjedima uređenima kao villae, na kojima se javlja robovska radna snaga. Religija. Domoroci su prihvatili službene kultove Carstva: kapitolinsku trijadu i kult carske osobe, no dio svojih kultova su povezali s rimskim božanstvima pa su česti slučajevi sinkretizma. Od 2. st. počinje jači prodor orijentalnih kultova: kult Velike Majke, Mitre, Serapisa, Izide i nastaju po prvi put vjerske zajednice. Kasnoantičko razdoblje karakteriziraju građanski ratovi i provale barbara, pa se obnavljaju utvrde i počinje proces tzv. kastrizacije. Ovome je posebno izložena Panonija. Sada u ovim provincijama dolazi do uspona vojničkog staleža iz kojeg dolaze i carevi tzv. Illyriciani. Kristijanizacija Ilirika i nastanak biskupija od 4. st. Slom Rimskog carstva: gubitak Panonije,a zatim privremeno i Dalmacije, koja je vraćena carstvu 535. g. kada počinje intenzivna izgradnja utvrda i posljednja velika gradnja crkava. Konačni slom 640. g. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: poznavanje antičke geografije, napose topografije prostora današnje Hrvatske, specifičnosti kulturnog, političkog, društvenog i ekonomskog razvoja ovog prostora na osnovu podataka iz grčkih i rimskih vrela, epigrafike, numizmatike i arheologije; razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja starovjekovne povijesti hrvatskog prostora; razumijevanje različitih metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih izvora, primjena kritičkog razmišljanja, intelektualna otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,45 - Zadaci na nastavi 1 1,05 40 Zadaci na nastavi 2 (sem) 0,75 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,75 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Kirigin, B., The Greeks in Central Dalmatia: Some New Evidence, Greek Colonists and Native Populations, Canberra – Oxford, 1990, 291-321.

2. Matijašić, R., Hrvatske zemlje u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 2009. 3. Matijašić, R., Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana, Zagreb,

2012. 4. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb, 2006. 5. Wilkes, J.J., Dalmatia, London, 1969.

IZBORNA LITERATURA

1. Cabanes, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) 2. Dyggve, E., History of Salonitan Christianity, Oslo 1951. 3. Katičić, R., 1995., Illyricum mythologicum, Zagreb. (odabrani članci) 4. Keltoi. Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana, 1984. 5. Rendić-Miočević, D., Iliri i antički svijet, Split, 1998. (odabrani članci.) 6. Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2003. 7. Šašel Kos, M. Appian and Illyricum, Ljubljana, 2005.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci; MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmene konzultacije, e-mail, MudRi

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno, usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.02. 2014. i 24.02. 2014.

Proljetni izvanredni

09.04. 2014.

Ljetni /

Jesenski izvanredni

04.09.2014. 11.09.2014.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

Etnije Ilirika: književni izvori, lingvistika i arheologija.

Historijat istraživanja. Problemi i interpretacije.

Grčka kolonizacija i njezini problemi. Issa i Pharos.

Pomorstvo i helenistička svetišta. Diomedov kult.

Helenizacija domorodačkih zajednica.

Ilirska država i dolazak Rimljana.

Političko i društveno uređenje Ilirika.

Rimsko osvajanje I.

Rimsko osvajanje II.

Rimski građanski ratovi i borbe na Jadranu.

Panonci i Kelti

Romanizacija. Rimski gradovi i domordačke zajednice.

Kasnoantički razvoj. Dioklecijanova palača.

Kristijanizacija Ilirika.

Slom Rimskog Carstva i njegove posljedice.

Napomena: nastava se održava kumulativno u dogovoru sa studentima, a po odobrenju Odsjeka za povijest prema dogovorenom rasporedu zbog odlaska nastavnika u inozemstvo zbog korištenja istraživačke stipendije. Uz to sva predavanja, prezentacije i dodatni materijali bit će stavljeni na korištenje studentima u sklopu e-kolegija na portalu MudRi. Seminare i konzultacije nastavnik se obavezuje održavati preko e- maila te portala MudRi.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest starog Bliskog istoka i Egipta Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 17,15 - 20 sati (uč. 106) i subotom kumulativno tijekom siječnja

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Kolegij se izvodi na hrvatskom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj



Suradnik na kolegiju / Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1.) Pregled razvitka azijskih bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Osobiti naglasak će biti stavljen na Mezopotamiju i genezu stratificiranog društva, grada i države. Fenomen Uruka, ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija (Hetiti) i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. Bliski istok između 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Egipat, Babilonija, Asirija) i promjene na prijelazu iz 2. u 1. tisućljeće (željezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi značaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na istoku (razvoj Perzije), Aramejci, Feničani, Hebrejci na zapadu. 2.) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. Društvena organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija.OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: usvajanje činjenica iz povijesti ovog razdoblja, poznavanje povijesne geografije ovog prostora, razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja bliskoistočne povijesti i egiptologije; razumijevanje metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih i arheoloških izvora, kritičko razmišljanje, intelektualnu otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 0,2 - Aktivnost u nastavi 0,8 30 Samostalni rad 1 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. Povijest, sv. 1, Europapress holding, Piotello, 2007. (Drevni Bliski istok I.-XIV.) 2. Povijest, sv. 2, Europapress holding, Piotello, 2007. (Drevni Egipat I.-V.) 3. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. I-IV, Otokar Keršovani, Opatija, 1974-79. 4. Contenau G., Babilon i Asirija, Zagreb, 1979. 5. The Times Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986. (ili bilo koje drugo izdanje) 6. Uranić I., Stari Egipat, Zagreb, 2004.

IZBORNA LITERATURA

1. Biblija – Stari zavjet (bilo koje izdanje). 2. Hawkes J., Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 1, Zagreb, 1966. 3. Keller W., Povijest Židova – od biblijskih vremena do stvaranja Izraela, Zagreb, 1997. 4. Heršak E., Drevne seobe, Zagreb, 2005. 5. Kramer S. N., Historija počinje u Sumeru, Zagreb, 1966. 6. Lisičar P., Stari Istok, Zagreb, 1975. 7. Matasović R., Kultura i književnost Hetita, Zagreb, 2000. 8. Montet P., Egipat u doba Ramzesa, Zagreb, 1979. 9. Woolley L., Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 2, Zagreb, 1966. 10. Biblijski atlas the Times, Cankarjeva založba, Ljubljana, 1990.




- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci; MudRi


Usmene konzultacije, e-mail, MudRi


Pismeno, usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 09.02. 2014. i 23.02. 2014.


09.04. 2014.

Ljetni /

Jesenski izvanredni

03.09.2014. 10.09.2014.


Uvod u povijest Bliskog istoka i Egipta: izvori, kronologija, geografija

Nastanak naseobinskog sustava: studija slučaja

Pojava pisma

Sumerska renesansa

Babilonsko carstvo

Mitani

Hetiti

Asirija

Sirija i Palestina

Feničani

Osnove egiptologije

Rana povijest Egipta

Dolina kraljeva

Period Amarna

Doba Ramzesida

Napomena: nastava se održava kumulativno u dogovoru sa studentima, a po odobrenju Odsjeka za povijest prema dogovorenom rasporedu zbog odlaska nastavnika u inozemstvo zbog korištenja istraživačke stipendije. Uz to sva predavanja, prezentacije i dodatni materijali bit će stavljeni na korištenje studentima u sklopu e-kolegija na portalu MudRi. Seminare i konzultacije nastavnik se obavezuje održavati preko e- maila te portala MudRi.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Prapovijest Studij Preddiplomski studij povijest Semestar I.. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 10,15-14,00 (prema danim terminima) uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj



Suradnik na kolegiju Doc. dr. sc. Boris Kavur Kabinet

Vrijeme za konzultacije Po dogovoru mailom Telefon Kod tajnice 265-638

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Program obuhvaća materijalnu i kulturnu povijest po vremenskim razdobljima od pojave čovjeka kroz paleolitičko i neolitičko razdoblje, preko eneolitika, brončanodobnog do željeznodobnog razdoblja. Zemljopisno, program težište stavlja na euro-azijsko-afričkom kompleksu za starija razdoblja prapovijesti, te europsko-sredozemno-bliskoistočno područje za mlađa razdoblja prapovijesti. I. Pojam prapovijesti - Pojmovi i kategorije kao preduvjet za stjecanje spoznaja o tom dugotrajnom razdoblju. Vremensko određenje, periodizacija. II. Paleolitik - Pojava čovjeka i najstarija materijalna kultura. Prvi ostaci oruđa. Pećinske nastambe. Paleolitičke kulture i njihov međusobni odnos i razvitak. III. Neolitik - Pojava keramike kao znak mijene društvenih i gospodarskih odnosa. Neolitizacija i tzv. neolitička revolucija: poljoprivreda i stočarstvo. Keramografija kao specijalizacija. Neolitsko oružje i oruđe. Društveni odnosi. IV. Eneolitik – Vrijeme sudbonosnih događaja koji su imali veliki utjecaj na sva kasnija društvena kretanja. Velike seobe poremetile ritam života starosjedilaca. Indoeuropljani. Vučedolska kultura. Društveni odnosi, gospodarstvo. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se prihvaćanje znanja i činjenica o prvim ljudskim pretpovijesnim civilizacijama kao nukleusima kasnijega povijesnoga razvitka. Studenti će steći osnovno znanje razlikovanja i razumijevanja razvitka ljudskih pretpovijesnih civilizacija te njihove materijalne i duhovne kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastave 1 - Aktivnost u nastavi 0 10 Samostalni rad 0 - ZAVRŠNI ISPIT 2 90 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










7. S. DIMITRIJEVIĆ, T. TEŽAK-GREGL, N. MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, Prapovijest, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 1998.

8. J. HAWKES, Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, Zagreb 1966. 9. L. WOOLLEY, Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. II., Zagreb 1966. 10. W. TORBRÜGGE, Pradavna Evropa, Umjetnost u slici, Rijeka 1969. 11. Povijest 1: Prapovijest i prve civilizacije, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

11. POVIJEST SVIJETA od početka do danas, Zagreb 1997. (1-84) 12. I. KARAVANIĆ, Život neandertalca, Školska knjiga, Zagreb 2004. 13. A. LEROI-GURHAN, Religije prethistorije, Zagreb 1968. 14. G. V. NATZMER, Prethistorijske kulture, Zagreb 1966.




- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci;


Putem e-maila [email protected] NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno, usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. 2014. i 28.02. 2014. 10h


08.04. 2014. 10h

Ljetni /

Jesenski izvanredni

02.09.2014. 09.09.2014. 10h





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Uvod u znanost o povijesti Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 12.00 – 13.30, P 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Mila Orlić

Kabinet 445 Vrijeme za konzultacije Četvrtak 10.00 (odnosno po dogovoru mejlom)

Telefon 265735 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvodno objašnjenje što je povijest te razlike između povijesti, historije i historiografije. Različite grane historijske znanosti, analiza povijesnih izvora te upute kako koristiti izvore, literaturu, baze podataka i internet. Na predavanjima će biti prikazan razvoj historiografije kroz stoljeća, s posebnim osvrtom na suvremenu europsku i svjetsku historiografiju te na njezine smjerove, diskurse i inovacijske škole. Posebna pažnja biti će posvećena analizi francuske škole Annales (raskid s tradicionalnom, događajnom historiografijom), njemačkoj historiografiji (s posebnim osvrtom na Historikerstreit), britanskoj (marksističkoj) historiografiji, te skorijoj američkoj historiografiji. Biti će govora o postmodernističkom pristupu i o drugim novim granama povijesne znanosti. Jedan dio kolegija biti će posvećen metodama historijske analize, složenom konceptu povijesne interpretacije te historijskoj periodizaciji. Tijekom predavanja će biti riječi i o kritičkom pristupu udžbenicima povijesti, kao i o drugim oblicima kulture pamćenja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj kolegija je upoznati studente sa „zanatom povjesničara“ (M. Bloch) i sa gore navedenim elementima. Od studenata se očekuje da savladaju osnovne koncepte vezane za povijesnu znanost te da se znaju kritički postaviti prema raznim povijesnim izvorima i literaturi.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1.Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja) 2.Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja) 3.Zrinka Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

1.Maja Brkljačić, Sandra Prlanda (ur.), Kultura pamćenja i historija, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) 2.Stefano Petrungaro, Pisati povijest iznova, Zagreb 2009. (odabrana poglavlja)


Studenti nisu obavezni pohađati nastavu, iako se savjetuje nazočnost na nastavi.


Mail, oglasna ploča


Mail, konzultacije


Pismeni



ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2. / 27.2.


10.4.

Ljetni

Jesenski izvanredni

4.9. / 11.9.


9.10. Uvodno predavanje: povijest, historija, historiografija

16.10. Grane historijske znanosti; Vrste povijesnih izvora; Korištenje literature, baze podataka i inter.

23.10. Historiografija kroz stoljeća

30.10. Suvremena europska historiografija: francuska škola Annales

6.11. Njemačka, engleska i američka suvremena historiografija

13.11. Historijska analiza, interpretacija i periodizacija

20.11. Kolokvij I

27.11. Popravni kolokvij

4.12. Kultura pamćenja i historija

11.12. Pisati povijest iznova: funkcija udžbenika povijesti

18.12. Povijesni revizionizam

15.1. „Public use of history“

22.1. Kolokvij II

29.1. Popravni kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska od sklavinija do kraljevstva Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 3. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 10:15-12:00, uč. 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Dr. sc. Tea Perinčić, docent

Kabinet 421/IV Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu na oglasnoj ploči

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Mr. sc. Kosana Jovanović, asistent Kabinet 447/IV

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 15:30-17:00, petkom 08:30-10:00 Telefon 265-728

e-mail [email protected], [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj ovog kolegija jest upoznati studente sa periodom rane srednjovjekovne hrvatske povijesti. Kolegij obuhvaća razdoblje od doseljenja Hrvata pa do perioda ulaska u Ugarsko kraljevstvo. Teme kojih će se ovaj kolegij dotaći jesu slijedeće: periodizacija hrvatske povijesti u ranom srednjem vijeku; dosezi dosadašnje historiografije o najranijoj povijesti Hrvata; ranosrednjovjekovne migracije; posljedice velike seobe naroda; političke prilike u tadašnjoj Europi i Balkanu; pokrštavanje Hrvata; stvaranje prvih hrvatskih paradržavnih zajednica-sklavinija i kneževina; vazalstvo i autonomnost; kulturni, vjerski i gospodarski život u kneževinama; društveni razvitak (od rodovskog društva k feudalizmu); odnosi seljaštva, plemstva i vladara; gradovi i gradsko društvo; crkveni ustroj na hrvatskom prostoru; Ćirilometodska baština; reformski pokret; politički i vojni sukobi te očuvanje hrvatske države; dinastičke borbe za prijestolje i nestanak dinastije narodnih vladara; Pacta conventa te značenje ranog srednjovjekovlja u hrvatskoj povijesti.

Ovaj kolegij je u izravnoj vezi sa strukturom studija, te sa svim ostalim programom predviđenim kolegijima.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Od studenata se očekuje da usvoje odgovarajuća znanja o rano srednjovjekovnim događajima i procesima što će ih osposobiti za razumijevanje povijesnog razvoja hrvatskog naroda uopće. Nadalje, očekuje se stjecanje znanja o povijesnim činjenicama te procesu razvitka hrvatske države i društva u ranom srednjem vijeku. Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:

- pravilno definiranje temeljnih pojmova ranog srednjovjekovnog perioda hrvatske povijesti; - razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, vojne, gospodarske,

društvene, vjerske, intelektualne i druge problematike ranog srednjeg vijeka hrvatske povijesti


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 1 0 Aktivnost u nastavi 0 5 Kontinuirana provjera znanja 1 0,4 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,4 25 Seminar 0,2 15 ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100












1. BUDAK, Neven, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994. 2. GOLDSTEIN, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995. 3. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1975. 4. KLAIĆ, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526., Zagreb: Školska knjiga, 1972. (odabrana poglavlja) 5. RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: ŠK – Zavod za hrvatsku povijest FF-a, 1997. 6. Bilješke s predavanja

IZBORNA LITERATURA

1.Etnogeneza Hrvata, ur. Budak, Neven, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1996. (odabrana poglavlja) 2.GOLDSTEIN, Ivo. Bizant na Jadranu. Zagreb: Latina&Graeca, 1992. 3. Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, Zagreb: Dom i svijet, 2003. (odabrana poglavlja) 4. LEVAK, Maurizio. Slaveni vojvode Ivana. Zagreb: Leykam international, 2007. 5. MARGETIĆ, Lujo, Hrvatska i Crkva u srednjem vijeku, Rijeka, 2000. (odabrana poglavlja) 6. MATIJEVIĆ SOKOL, Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002. 7. Povijest Hrvata, ur. Šanjek, Franjo, Zagreb: Školska knjiga, 2003. (odabrana poglavlja) 8. ŠIŠIĆ, Ferdo, Povijest Hrvata za vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990. 9. Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Split: Književni krug, 2003. (odabrana poglavlja)


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu.


- Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča b) web stranice Odsjeka za povijest c) e-poštom


- usmene konzultacije - e-pošta


Usmeno.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena

spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka za povijest te na web stranicama fakulteta.

Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 06.02.2015., 27.02.2015. u 8h, kabinet 447/IV


10.4.2015. u 8h, kabinet 447/IV

Jesenski izvanredni

04.09.2015. u 8h, kabinet 447/IV


10.10.2014. Literatura i izvori o hrvatskom ranom srednjem vijeku

17.10.2014. Etnogeneza i identiteti

24.10.2014. Pokrštavanje i kristijanizacija

31.10.2014. Društveni odnosi i oblikovanje prostora

07.11.2014. Bizant i Hrvati u 7.i 8. Stoljeću. Prvi kolokvij

14.11.2014. Hrvati i Franačko Carstvo

21.11.2014. Bizant i Hrvati u 9. i 10. stoljeću

28.11.2014. Razvoj hrvatskog društva u 9. stoljeću

05.12.2014. Slavonija u ranom srednjem vijeku. Drugi kolokvij

12.12.2014. Istra u ranom srednjem vijeku

19.12.2014. Od Trpimira do Branimira; položaj i titule hrvatskih narodnih vladara

16.01.2015. Hrvatska u vrijeme i nakon Tomislava

23.01.2015. Ustroj i uloga Crkve na hrvatskom prostoru i pitanje glagoljaštva

30.01.2015. Vladavina Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira; kraj dinastije narodnih vladara; Ponavljanje gradiva

Način ocjenjivanja AKTIVNOST ECTS

DODIJELJEN AKTIVNOSTI

ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA

METODA PROCJENJIVANJA

BODOVI

Pohađanje nastave

1 1-10 1. Nazočnost na predavanju 2. Konzultacije

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja.

0

Aktivnost u nastavi

0 1-10 1. Pročitati zadanu literaturu kao pripremu za predavanje 2. Izdvojiti važne probleme 3. Prisustvovanje izlaganjima na Drugoj medievističkoj znanstvenoj radionici u Rijeci 10./11. listopada, 2014.

Sudjelovanje u diskusiji. Student predaje kratak pismeni esej (do jedne stranice) s najvažnijim zaključcima radionice kojoj je prisustvovao/la.

5

Kolokvij 1 0,4 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim

25

kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

Kolokvij 2 0,4 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

25

Seminarski rad

0,2 1-10 1. Usmeno izlaganje jednog seminarskog rada na odabranu temu. Pismena predaja sažetaka. Diskusija.

Student bira jednu od ponuđenih tema te predaje seminarski rad u pisanom i usmenom obliku. Uz to student je obvezan na svakom satu seminara predati jednu stranicu sažetka onog teksta, s vlastitim komentarima, koji se obrađuje na tom satu. Od studenta se očekuje da sudjeluje u diskusiji za vrijeme seminara. Ukoliko se utvrdi da je rad prepisan student gubi mogućnost ostvarivanja bodova kao i pravo pristupa završnom ispitu. Usmeno izloženi seminarski rad donosi maksimalno 5 bodova. Da bi rad bio pozitivno ocijenjen mora sadržavati: -primjerenu formu -strukturirano izložene

15

probleme -samostalnu interpretaciju problema -valjani zaključak. Svaki predani i pozitivno ocijenjen sažetak sadrži 1 bod. Da bi sažetak bio pozitivno ocijenjen on mora sadržavati: -samostalnu interpretaciju problema.

Usmeni ispit

1 1-10 Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 2 boda prema slijedećim kriterijima: 1 bod – polovičan odgovor 2 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 8-10 = 80-100% = 40-50 o. b. = A 7-7,9 = 70-79,9% = 35-39,5 o. b. = B 6-6,9 = 60-69,9% = 30-34,5 o. b. = C 5-5,9 = 50-59,9% = 25-29,5 o. b. = D 4-4,5 = 40-49,9% = 20-24,5 o. b. = E Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali, a konačna ocjena se donosi prema kriterijima određenim Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci.

30

UKUPNO 3 100 100 POPIS TEMA i KNJIGA za seminare Studentima će za seminarski rad na odabir biti ponuđene teme koje su usko vezane uz gore navedene smjernice kolegija. Studenti su dužni usmeno održati kratki seminarski rad na jednu od zadanih tema. Također, studenti su obavezni predati pismeno jednu stranicu sažetka, sa vlastitim komentarima, onog teksta koji se obrađuje na svakom satu seminara. Bodovi za seminare se stječu ukoliko su predani svi sažeci te ukoliko je održan jedan rad kao i ako je student aktivno sudjelovao u diskusiji na satu seminara. Ponuđene teme odnose se na kraće tekstove (izvorni tekstovi i članci). Naslovi seminara, literatura i vizualni materijal biti će preporučeni na uvodnom satu seminara.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u srednjem vijeku od 12. do 16. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijestiSemestar III.Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 15.00. do 16.30. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju dr. sc. Ozren KosanovićKabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Petkom od 13.30. do 15.00. Telefon 265-732

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Politička povijest: povijest Hrvata u vrijeme dinastija Arpadovića, Anžuvinaca te kraljeva Žigmunda Luksemburškog, Alberta Austrijskog (Habsb.), Vladislava I. Jagelovića, Ladislava V. Habsburgovca, Matijaša Korvina, te Vladislava II. i Ludovika II. Jagelovića. Hrvati i Venecija. Hrvati i Osmanlije. Regionalna povijest: povijest Istre, Kvarnera i Dalmacije. Struktura vlasti u istočnojadranskim komunama. Društveni odnosi u hrvatskim zemljama. Hrvatski velikaški rodovi: bribirski knezovi Šubići (Zrinski), krčki knezovi (Frankopani), blagajski knezovi (Babonići), knezovi Nelipčići. Staleški ustroj plemstva u Slavoniji. „Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja.“


Nakon odslušanog predmeta i položenog ispita očekuje se da studenti: - poznaju konture povijesti Hrvata i hrvatskih zemalja u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, - budu osposobljeni za uspoređivanje povijesnih kretanja i društvenih procesa u hrvatskim zemljama s

onima u bližem okruženju (Venecija, Ugarska, Bosna, Srbija), ali i uopće u Europi, - budu osposobljeni razumjeti probleme u historiografiji vezane uz povijest hrvatskih zemalja, - budu osposobljeni suočiti se kritički s povijesnim izvorima o povijesti Hrvata, - budu upoznati s osnovnim crtama hrvatske srednjovjekovne historiografije.





Pohađanje nastave 0,25 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30 Seminar-sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu

0,25 10

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 5 100












(čitati po redu, od 1. dalje):ŠIŠIĆ, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb: Matica hrvatska, 1962., str. 162-262. ili suvremeni pretisak Povijest Hrvata, Split: Marjan tisak, 2004., str. 167-271 2. RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb: Školska knjiga, 1997., str. 61-115., 121-129., 133-290., 300-523. 3. RAUKAR, Tomislav, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: FF press, 2002. 4. RAUKAR, Tomislav, Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva, Zagreb: FF press, 2003., str. 8-60. 5. RAUKAR, Tomislav, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split: Književni krug, 2007., str. 11- 212. 6. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1976. Izvori (za seminar): 1. Toma Arhiđakon, Historia Salonitana. Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga PERIĆ, Povijesni komentar Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL, studija „Toma Arhiđakon i njegovo djelo“ Radoslav KATIČIĆ, Split: Književni krug, 2003. (Opterećenje je dvostruko manje budući da je riječ o usporednom latinsko-hrvatskom tekstu, pročitati popratnu studiju.) 2. Obsidio Iadrensis. Opsada Zadra, ur. Veljko GORTAN, Branimir GLAVIČIĆ, Vladimir VRATOVIĆ, Damir KARBIĆ, Miroslav KURELAC, Zoran LADIĆ, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2007., str. 3-20.,109-316. (Opterećenje je dvostruko manje budući da je riječ o usporednom latinsko-hrvatskom tekstu.) 3. MARGETIĆ, Lujo, (ur.), Vinodolski zakon, Rijeka: Adamić, 2000., str. 10-43.

IZBORNA LITERATURA

Povijest Hrvata: 1. ANTOLJAK, Stjepan, Hrvatska historiografija, Zagreb: Matica hrvatska, 22006., str. 17-41., 115-132., 274-278. 2. KLAIĆ, Vjekoslav, Krčki knezovi Frankopani. Od najstarijih vremena do gubitka otoka Krka. Od god. 1118. do god. 1480., Zagreb: Matica hrvatska, 1901. (pretisak Rijeka, 1991.) 3. KLAIĆ, Vjekoslav, Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347, Zagreb: Matica hrvatska, 1897. 4. KLAIĆ, Vjekoslav, Povijest Hrvata, sv. 4. i 5., Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1988. 5. KURELAC, Miroslav, Ivan Lučić Lucius. Otac hrvatske historiografije, Zagreb : Školska knjiga, 1994. 6. MATIJEVIĆ Sokol, Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Slap, 2002. 7. ŠANJEK, Franjo, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 21996., str. 165-288. Priručno za povijest susjednih naroda i zemalja: 1. GRAFENAUER, Bogo, Dušan PEROVIĆ, Jaroslav ŠIDAK (ur.), Historija naroda Jugoslavije, sv. I., Zagreb: Školska knjiga, 1953., str. 353-620. (tekst o povijesti Bosne, Huma i Srbije) 2. HANÁK, Péter, Povijest Mađarske, Zagreb: Barbat, 1995., str. 35-57. 3. LANE, Frederick Chapin, Povijest Mletačke Republike, Zagreb: Golden marketing, 2007. 4. ORTHALI, Gherardo, Giorgio, CRACCO, Gaetano COZZI, Michael KNAPTON, Povijest Venecije, sv. I., Zagreb: Antibarbarus, 2007., str. 137-625. 5. OSTROGORSKI, Georgije, Povijest Bizanta: 324.-1453., Zagreb: Golden marketing, 22006. (koristiti samo drugo izdanje knjige, prvo izdanje je manjkav prijevod) 6. ŠTIH, Peter, Vasko SIMONITI, Slovenska povijest do prosvjetiteljstva, Zagreb: Matica hrvatska, 2004., str. 98-146. 7. ZÖLLNER, Erich, Therese SCHÜSSEL, Povijest Austrije, Zagreb: Barbat, 1997., str. 37-120.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu i da odrade sve prethodno zadane obaveze i zadatke (npr. čitanje tekstova). Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno. Korištenje mobitela svake vrste za vrijeme nastave ili ispitivanja nije dozvoljeno.


Oglasna ploča, web stranice, elektronička pošta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati nastavnika - osobno u vrijeme konzultacija

- elektronička pošta


Pismeno.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili. Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la bilješke ili literaturu isti se poništava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno korištenje literature predstavlja kršenje Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci (točka 6.1.) te studenti mogu, u tom slučaju, očekivati prijavu Etičkom povjerenstvu. Svaki pokušaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti će sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 13. i 27. veljače 2015.


10. travnja 2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

4. rujna 2015.


10. 10. 2014. Uvodni sat; upute u izvedbeni plan kolegija i upoznavanje s temeljnom literaturom. Izvori i historiografija za studij povijesti Hrvata u razdoblju od 12 do 16 st.

17. 10. 2014. Teritorijalni opseg i regionalne posebnosti. Prostorni kontinuitet. Upravne podjele. Specifičnosti „feudalnog sustava“ u hrvatskim zemljama.

24. 10. 2014. Unija s Ugarskom (1102); Pacta conventa ili Qualiter u historiografiji. Hrvatske zemlje za vrijeme Arpadovića.

31. 10. 2014. Hrvatske zemlje za vrijeme Arpadovića.

7. 11. 2014. Hrvatske zemlje za vrijeme Anžuvinaca.

14. 11. 2014. Hrvatske zemlje za vrijeme Anžuvinaca.

21. 11. 2014. Izdvojenost Istre i Kvarnera od 12. do 16. stoljeća. Kolokvij 1 – Hrvatske zemlje od 12. do 14. st.

28. 11. 2014. Institucije u kraljevstvu. Mlađi kralj, herceg, palatin, ban. Institucije u dalmatinskim, kvarnerskim i istarskim komunama. Gradski statuti i zakoni.

5. 12. 2014. Kraljevska vlast i hrvatske velikaške obitelji.

12. 12. 2014. Žigmund Luksemburški, Matija Korvin i Jagelovići na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

19. 12. 2014. Značenje osmanlijskog prodora na Balkan za hrvatske prostore. Krbavska bitka (1493.) i Mohač (1526.). Cetinski izbor (1527.). Legitimni vladar Ferdinand Habsburški ili Ivan Zapolja?

16. 1. 2015. Dugo trajanje, hrvatski srednji vijek i regionalne specifičnosti hrvatskog srednjovjekovlja.

23. 1. 2015. Tropismenost i trojezičnost hrvatskog srednjovjekovlja. Hrvatski doprinos znanosti i kulturi europskog srednjovjekovlja.

30. 1. 2015. Kolokvij 2 – Hrvatske zemlje od 14. do 15. stoljeća

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Srednjovjekovna povijest Europe od V. do XVI. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 3. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 17:15-20:00, uč. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Dr. sc. Tea Perinčić, docent

Kabinet 421/IV Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu na oglasnoj ploči

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Mr. sc. Kosana Jovanović, asistent Kabinet 447/IV

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 15:30-17:00, petkom 08:30-10:00 Telefon 265-728

e-mail [email protected], [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj ovog kolegija jest upoznati studente sa bitnim problemima razvoja zapadnoeuropskih, srednjoistočnih i mediteranskih društava u razdoblju srednjeg vijeka. Kolegij obuhvaća razdoblje od seobe naroda i stvaranja novih država na području nekadašnjeg Rimskog Carstva, te ostatka europskog kontinenta i Sredozemlja s Bliskim istokom, do konca XV. stoljeća. Kolegij opisuje i kraj srednjega vijeka kojim će se pripremiti put velikim zemljopisnim otkrićima čime će se izazvati političke, gospodarske i društvene promjene u tadašnjem svijetu.

Ovaj kolegij je u izravnoj vezi sa strukturom studija, te sa svim ostalim programom predviđenim kolegijima.


Od studenata se očekuje da usvoje odgovarajuća znanja o srednjovjekovnim događajima te procesima što će ih osposobiti za razumijevanje povijesnog razvoja uopće. Nadalje, usvajanjem znanja o velikoj seobi naroda kao složenom događaju miješanja kultura korelacijski se predočava stvaranje preduvjeta za nastanak prvih državnih zajednica u Europi. Također, naglasak će se staviti na shvaćanje društvenog napretka civilizacije na razini razvijenih carstava kao i njihovih sukoba. Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:

- pravilno definiranje temeljnih pojmova srednjovjekovnog doba povijesnog razvitka; - razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, vojne, gospodarske,

društvene, vjerske, intelektualne i druge problematike srednjovjekovnog doba.





Pohađanje nastave 1 0 Aktivnost u nastavi 0 5 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 Seminari 0,25 15 ZAVRŠNI ISPIT 0,75 30 UKUPNO 4 100













1. BRANDT, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: Školska knjiga, 1995., (odabrana poglavlja). 2. GOLDSTEIN, Ivo – GRGIN, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb: Novi Liber, 2006. (odabrana poglavlja). 3. Bilješke s predavanja

IZBORNA LITERATURA

1. BLOCH, Marc, Feudalno društvo, Zagreb: Golden marketing, 2001. 2. BROWN, Peter R. L., The rise of Western Christendom : triumph and diversity, A. D. 200-1000, drugo dopunjeno izdanje, Oxford: Blackwell, 2004. 3. GREKOV, Boris Dmitrijevič – BRANDT, Miroslav, Povijest Rusije u srednjem vijeku, Zagreb: Naprijed, 1962. 4. Historija čovječanstva: kulturni i naučni razvoj, ur. Jelisejev, Vadim – Naudou, Jean – Wiet, Gaston – Wolff, Philippe, “Velike civilizacije srednjeg vijeka” (I-III), Zagreb: Naprijed, 1972. 5. HUIZINGA, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb: Matica hrvatska, 1964.; Naprijed, 1991. 6. LE GOFF, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb: Golden marketing, 1998. 7. NOËL, Jean-François, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb: Barbat, 1998. 8. OSTROGORSKI, Georgije, Povijest Bizanta, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2006. 9. PIRENNE, Henri, Povijest Europe od seobe naroda do XVI. stoljeća, Zagreb: Kultura, 1956. 10. Povijest 5. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, ur. Goldstein, Ivo, Zagreb: Europapress holding, 2007. (odabrana poglavlja). 11. Povijest 6. Rani i razvijeni srednji vijek, ur. Goldstein, Ivo, Zagreb: Europapress holding, 2007. (odabrana poglavlja). 12. Povijest 7. Razvijeni srednji vijek, ur. Goldstein, Ivo, Zagreb: Europapress holding, 2007, (odabrana poglavlja). 13. TYERMAN, Christopher, Božji rat: nova povijest križarskih ratova, sv. 1, 2, Zagreb : TIM press, 2010. 14. Velika ilustrirana povijest svijeta, ur. Gérard Du Ry van Beest Holle i suradnici, sv. 9 (stupci 3972-3981) i sv. 10 (stupci 4499-4538), Rijeka: Otokar Keršovani, 1977.


Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu.


- Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča b) web stranice Odsjeka za povijest c) e-poštom


- usmene konzultacije - e-pošta


Usmeno.


Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka za povijest te na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 02.02.2015., 23.02.2015. u 8h, kabinet 447/IV


10.04.2015. u 8h, kabinet 447/IV

Jesenski izvanredni

07.09.2015. u 8h, kabinet 447/IV


06.10.2014.

Uvodni sat: nestanak starog i postavljanje novog kulturnog okruženja te njegovo uključenje i pretvorba u sklopu ranosrednjovjekovnog poretka u ozračju velike seobe naroda. Propast Zapadnog Rimskog Carstva - uzroci i posljedice. Pojam i značajke kronološke i zemljopisne granice srednjeg vijeka.

13.10.2014. Velika seoba barbarskih plemena te nastanak i razvoj franačkog kraljevstva. Gospodarske, političke, kulturne i demografske prilike u Europi nakon velike seobe. Kršćanska učenja kasne antike i ranog srednjeg vijeka.

20.10.2014. Razvoj Istočnorimskog Carstva u V. i VI. stoljeću te slavensko naseljavanje bizantskih provincija (Drava, Dunav, Jadransko more). Bizant za vrijeme i nakon Justinjana I.

27.10.2014. Pojava i širenje Islama; doba Omejada i Abasida te pojava Seldžuka. Bizant od VII. do X. stoljeća. Djelatnost Ćirila i Metoda; nastanak, razvoj i utjecaj glagoljice i slavenske knjige, bogoslužja te slavenske kulture i graditeljstva. Uzroci i posljedice crkvenog raskola.

03.11.2014. Franačko kraljevstvo od VII. do IX. stoljeća te nastanak karolinškog carstva. Langobardi i prilike u Italiji u VIII. i IX. stoljeću. Razvoj, uloga i značaj crkvenih redova.

10.11.2014. Feudalizam – definicija pojma, objašnjenje uzroka nastanka feudalnog društvenog poretka. Utjecaj feudalizma na društveni, gospodarski i kulturni razvoj srednjovjekovnog doba.

17.11.2014. Uzroci krize u zapadnoj Europi u X. stoljeću te njezine posljedice u XI. stoljeću. Križarski ratovi – pregled. Razvoj Venecije i Genove u pomorske i trgovačke velesile. Prvi kolokvij.

24.11.2014. Uspon zapadnih protonacionalnih monarhija: Engleska, Francuska i Njemačka. Sukobi s papinstvom. Prilike u Skandinaviji u vrijeme prve i druge seobe Normana, te njezine posljedice.

01.12.2014. Sukobi sekularne i sakralne vlasti; stvaranje i širenje heretičkih pokreta. Nastanak inkvizicije i obnova duhovnosti na zapadu (reformatorski crkveni redovi – franjevci i dominikanci).

08.12.2014. Privredni oporavak Europe – oživljavanje i razvoj trgovine i komunikacija, jačanje gradova u razvijenom srednjem vijeku; demografska eksplozija, stvaranje novih obradivih površina (unutarnja kolonizacija).

15.12.2014. Migracije; nastanak komunalne uprave i razvoj komunalne svijesti. Nastanak i razvoj sveučilišta te utjecaj nove intelektualne elite na srednjovjekovno društvo. Španjolska rekonkvista; hodočašća i njihova odredišta.

22.12.2014. Političke krize zapadnih monarhija u XIV. i XV. stoljeću. Veliki zapadni raskol i koncilijarni pokret. Italija u XIV. i XV. stoljeću. Nemiri u Europi (ustanci seljaka, borbe staleža, stvaranje novih društvenih poretka - osnivanje parlamenata; pojava kuge – uzroci i posljedice).

12.01.2015. Uspon države Osmanskih Turaka te posljedično propadanje Bizantskog Carstva. Pad Carigrada i njegov odjek u kršćanskom svijetu. Drugi kolokvij.

19.01.2015. Uspon Moskve, obnova ruske države i razvitak ideje trećeg Rima. Društveni napredak i novi

pogledi: Gutenbergov izum, Henrik Pomorac i portugalska otkrića do 1498.

26.01.2015. Doba velikih zemljopisnih otkrića te društvene i gospodarske posljedice. Nastanak i razvoj gradskih republika; trgovina, obrt i patricijat. Ponavljanje gradiva.

Način ocjenjivanja AKTIVNOST ECTS

DODIJELJEN AKTIVNOSTI

ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA

METODA PROCJENJIVANJA

BODOVI

Pohađanje nastave

1 1-10 1.Nazočnost na predavanju 2. Konzultacije

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% predavanja.

0

Aktivnost u nastavi

0 1-10 1. Pročitati zadanu literaturu kao pripremu za predavanje 2. Izdvojiti važne probleme 3. Prisustvovanje izlaganjima na Drugoj medievističkoj znanstvenoj radionici u Rijeci 10./11. listopada, 2014.

Sudjelovanje u diskusiji. Student predaje kratak pismeni esej (do jedne stranice teksta) s najvažnijim zaključcima radionice kojoj je prisustvovao/la.

5

Kolokvij 1 1 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

25

Kolokij 2

1 1-10 1. Polaganje kolokvija Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% =

25

12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

Seminarski rad

0,25 1-10 1. Pismeno i usmeno izlaganje jednog seminarskog rada na odabranu temu.

Student bira jednu od ponuđenih tema koja se odnosi na dio teksta iz primarnog izvora. Očekuje se od studenta da u pismenom dijelu rada izloži kratke biografske podatke o autoru izvora te predstavi svojim riječima odabrani dio teksta. Pismeni rad sastoji se od pet (5) stranica teksta. Očekuje se od studenta da predstavi usmeno rad na unaprijed utvrđeni datum izlaganja. Ukoliko se utvrdi da je rad prepisan student gubi mogućnost ostvarivanja bodova kao i pravo pristupa završnom ispitu. Pisani i usmeno izloženi seminarski rad donosi maksimalno 15 bodova. Da bi rad bio pozitivno ocijenjen mora sadržavati: -primjerenu formu -strukturirano izložene probleme -samostalnu interpretaciju problema -valjani zaključak.

15

Usmeni ispit

0,75 1-10 Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 8-10 = 80-100% = 24-30 o. b. = A 7-7,9 = 70-79,9% = 21-23,5 o. b. = B 6-6,9 = 60-69,9% = 18-20,5 o. b. = C 5-5,9 = 50-59,9% = 15-17,5 o. b. = D 4-4,5 = 40-49,9% = 12-14,5 o. b. = E Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali, a konačna ocjena se donosi prema

30

kriterijima određenim Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci.

UKUPNO 4 100 100 POPIS TEMA i KNJIGA za seminare Studentima će za seminarski rad na odabir biti ponuđene teme koje su usko vezane uz gore navedene smjernice kolegija. Studenti su dužni napisati i održati kratki seminarski rad (do pet stranica teksta) na jednu od zadanih tema u nastavku. Ponuđene teme odnose se na kraće tekstove kasno antičkih i srednjovjekovnih pisaca a naći će se na stranici Medieval Sourcebook (http://www.fordham.edu/halsall/sbook2.html). Studenti su dužni pročitati jedan od ponuđenih tekstova te u svom usmenom izlaganju isti i predstaviti te uz to ponuditi kraću biografiju autora kao i opis razdoblja u kojem autor stvara svoj tekst. Naslovi seminara, literatura i vizualni materijal biti će preporučeni na uvodnom satu seminara.

Teme: 1. Kraj Zapadnog Rimskog Carstva 2. Počeci barbarskih provala 3. Rane germanske države i svijet Kelta 4. Karolinško carstvo 5. Kriza X. stoljeća 6. Križarski ratovi 7. Sukobi Crkve i zapadnih kraljeva 8. Bizant 9. Rusija u srednjem vijeku 10. Francuska, Engleska, Italija, Njemačka

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska od Napoleona do 1918. godine Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar V. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu – srijeda od 9.15 do 12.00; uč. 450. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Prof. dr.sc. Darko Dukovski

Kabinet 440/IV Vrijeme za konzultacije pon. nakon nastave

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet 448/IV

Vrijeme za konzultacije srijeda 12.00-13.30 i četvrtak 12.00-13.30 Telefon 051/ 265-730

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij Hrvatska od Napoleona do 1918. godine nudi polaznicima opći uvid u povijest 19. stoljeća s naglaskom na položaj Hrvatske pod vladavinom habsburške dinastije. U uvodnim predavanjima studenti upoznavaju historiografske rezultate, sagledavaju baštinu 18. stoljeća (državne strukture, prosvijećeni apsolutizam i staleško društvo), uočavaju geografske promjene i stječu uvid u ključne pojmove poput hrvatskih zemalja, hrvatskog državnog prava, preporoda, građanskog društva, modernizacije, nacije i nacionalizma. Kronološki prate promjene u širim europskim razmjerima koje se odražavaju i na položaj Hrvatske: protunapoleonski ratovi, slom Mletačke Republike, uspostava prve austrijske uprave, uvođenje francuske uprave, pad Dubrovačke Republike, osnivanje Ilirskih Provincija, intervencije stranih vojski na istočnojadranskoj obali i otocima te ponovno okupljanje pod habsburškom vladavinom u skladu s rezultatima Bečkog kongresa. Slijedi poučavanje o počecima preporodnog razdoblja, utjecaju romantizma, nicanju ilirskog pokreta, jezičnom nacionalizmu, ideji slavenske solidarnosti i otporu mađarizaciji/talijanizaciji/germanizaciji. Analiziraju se ključni dokumenti za razumijevanje Hrvatskog narodnog preporoda i njihovi glavni protagonisti (Gaj, Drašković, Vukotinović, Mihanović, Demetar, Derkos). Usporedo s analizom glavnih političkih i kulturoloških kretanja, studenti prate i promjene na gospodarskom području i to u razvoju prometnica, počecima industrijalizacije/primjene tekovina industrijske revolucije i održavanju prvenstva agrarne privrede na feudalnim načelima. Zatim studenti razumijevaju uzroke revolucionarnih gibanja 1848. u Habsburškoj Monarhiji koja imaju svoje posljedice i u Hrvatskoj jer dolazi do uvođenja osnovnih sastavnica građanskog društva, prve šire potvrde liberalnih ideja i isticanja nacionalnih zahtijevanja. Prepoznaju se uzroci hrvatsko-mađarskog sukoba, savezništvo sa Srpskom Vojvodinom, pristajanje bana Jelačića uz konzervativne snage Monarhije i nezadovoljstvo s ishodom rata koji uvodi hrvatsko društvo u razdoblje neoapsolutizma. Sljedeće teme fokusiraju se na provođenje opsežnim promjena u upravi, privredi, školstvu i položaju religijskih zajednica. Predavanja koja se odnose na razdoblje 1860-ih godina poučavaju studente o procesu obnove parlamentarnog života, definiranju odnosa Hrvatske prema središtima moći u Beču i Budimu, zamahu stranačkog života kroz djelovanje unionista, narodnjaka, pravaša i autonomaša te uspostavi ustanova koje obilježavaju početke nove građanske kulture. Posebna pozornost posvećuje se shvaćanju pojave ideje jugoslavizma u hrvatskim zemljama pod utjecajima širih kretanja u okruženju. Analizom austro-ugarske (1867.) i hrvatsko-ugarske (1868.) nagodbe tumače se osnove dualističkog sustava koji obilježava glavne tokove života u Austro-Ugarskoj do njena raspada. Razdoblje 1870-ih godina promatra se kroz reformsko djelovanje bana Ivana Mažuranića koje je obilježeno intenzivnim naporima u modernizaciji odnosa u društvu. Usporedo se prati slom turske uprave u Bosni i Hercegovini koja dospijeva pod austro-ugarski nadzor, što dovodi do preispitivanja nacionalnih ideologija u pogledu njenog statusa, kao i ukidanja Vojne granice koja se integrira u hrvatski županijski sustav. Kolegij prati i odnose u Istri i Dalmaciji, gdje problem nacionalnog pitanja ima svoje specifičnosti zbog utjecaja talijanskog čimbenika i njegova odrazu u politici autonomaštva, regionalizma i iredentizma. Izdvaja se primjer uspješnog gospodarskog razvitka Rijeke koja je postala glavna luka ugarskog dijela Monarhije. Kolegij prati i zbivanja među različitim etničkim i vjerskim zajednicama (Srbi, Talijani, Nijemci, Židovi, Muslimani, Srbokatolici, Grkokatolici) i unutar iseljeništva u prekomorskim zemljama južne i sjeverne Amerike. Predavanja o razdoblju banovanja Khuena Hedervaryja usredotočena su na pokazatelje autokratskog načina uprave koja vodi prema vidljivim rezultatima u gospodarskoj i kulturnoj sferi života, ali prateći pravac dualističke politike dovodi u pitanje samosvojniji razvojni put Hrvatske. Teme iz kolegija posvećene prijelazu stoljeća ukazuju na nicanje novih ideja i uvođenje brojnih dostignuća vezanih uz epohu moderne. Kolegij završava upoznavanjem s uzrocima i posljedicama Prvoga svjetskog rata u kojemu

sudjeluje i Hrvatska.


Studenti će upoznati bogatstvo povijesnih tema iz 19. stoljeća, napose onih koji se odnose na slom feudalnog društva i stvaranje modernog nacionalnog identiteta. Kolegij će na temlju obuhvata širokog kronološkog niza i ključnih događaja ponuditi polaznicima stjecanje pregledne slike zbivanja na hrvatskim područjima 19. stoljeća, omogućiti pouzdan uvid u kretanja na nacionalnoj razini u kontekstu šireg srednjoeuropskog, sredozemnog i jugoistočnog ambijenta. Takav pristup priprema studenta za uočavanje europske dimenzije prošlosti i potiče razmišljanja u komparativnoj perspektivni. Studenti će se poticati na kritičko promatranje različitih povijesnih iskustava koja su izazvana politikama velesila, sukobima različitih ideologija, kašnjenjem nacionalnih procesa, usporenom modernizacijom i pefirernim položajem.Svladavanje povijesnih lekcija iz 19. stoljeća pripremaju studenta za upoznavanje zbivanja i procesa u 20. stoljeću. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x X


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,25 0

Međuispit (kolokvij) - pismeni test 1, 25 25 Samostalni rad 1, 5 25 Pismeni ispit 1 20 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 2 30 UKUPNO 6 100


Pristup popravku međuispita: Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome











1. Povijest Hrvata, druga knjiga, Školska knjiga, Zagreb 2005., str. 343-651.

2. Jaroslav Šidak et al., Hrvatski narodni preporod ilirski pokret, Zagreb 1988.

3. Povijest Rijeke, gl. ur. Danilo Klen, Rijeka 1988, str. 161-284

4. Tihomir Cipek – Stjepan Matković, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. – 1914., Zagreb 2006.

IZBORNA LITERATURA

1. Ivo Perić, Hrvatski državni sabor 1848.-2000., sv. 1 i 2, Zagreb 2000.

2. Igor Karaman, Industrijalizacija građanske Hrvatske: 1800-1941, Zagreb 1991.

3. Arnold Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj : (1835. - 1918.), Zagreb 1999.

4. Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb 1992.

5. Josip Vrandečić, Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Zagreb 2002.

6. Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti redovoti na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Od studenata se očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza (aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema seminara, pismeni ispit).


konzultacije,web stranice Filozofskog fakulteta tj. Odsjeka za povijest oglasna ploča odsjeka za povijest,e-pošta,tajništvo Odsjeka za povijest.


Konzultacije,e-pošta,telefon


Završni ispit je usmeni i sadrži više oblika pitanja u kojima se provjeravaju različite kompetencije studenata.


Studenti su dužni pridržavati se rokova za izradu, pisanje seminarskog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan kašnjenja od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda.

Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija i pisemenog ispita. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati iste, pa automatski pada kolegij.


ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2. i 18.2. u 9.00.


8.4. u 9.00.

Ljetni /

Jesenski izvanredni

2.9. i 9.9. u 9.00.


15.10. Uvodno predavanje; historiografski pregled; ključni pojmovi

22.10. Uspostava francuske uprave i Ilirskih provincija

29.10. Preporodno razdoblje

5.11. Proljeće naroda 1848.

12.11. Kolokvij

19.11. Neoapsolutizam; modernizacija hrvatskog društva i agrarna kriza

26.11. Parlamentarizam: primjeri Banske Hrvatske, Dalmacije i Istre; uvođenje dualizma

3.12. Istočno pitanje, politika jugoslavenstva

10.12. Banovanje Khuena: primjer autokratske vladavine

17.12. Političko-stranačka scena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

14.1. Novi kurs; aneksija Bosne i Hercegovine, veleizdajnički procesi 21.1. Prvi svjetski rat: udio Hrvatska 28.1. Pismeni ispit

Seminarska nastava (prezentacija samostalnog rada studenata na izvornoj građi) Samostalni istraživački rad:

1.Samostalni rad na izvornoj građi

2.Izraditi pisane zabilješke

3.Prezentacija rezultata samostalnoga rada

Studentima će na odabir biti ponuđeno nekoliko naslova periodične građe iz Sveučilišne knjižnice u Rijeci.

Sami će morati odabrati jedan od ponuđenih izvora, nakon čega je potrebno definirati temu koju će pratiti u

periodičnoj građi te dati kritički osvrt. Sve ostale potrebne pojedinosti u radu na izvornoj građi dogovaraju sa

asistentom. Obaveza studenata je izložiti rezultate samostalnoga rada prema dogovorenome rasporedu te

predati 5 do 10 str. pisanih zabilješki o istome. Student za ovaj uradak može dobiti maksimum 15 bodova.

Ocjenjuje se sustavnost, preciznost, urednost te jasnoća misli iznesenog sadržaja.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Europe 19. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 5. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 10.15 -12.00 dvorana 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet 440/IV Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 14-16.00

Telefon 051 265727 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij treba rasvijetliti opća kretanja u europskom društvu na prijelazu dvaju sustava (od Ancienne Régime do moderne i suvremene epohe), otkriti točke mijena starog u novo, njihov utjecaj na stvaranje ovih političkih, socijalnih i ekonomskih struktura. Predmet obuhvaća društvene, gospodarske, političke i kulturne fenomene vezane uz Zapadu, Srednju i Istočnu Europu. Kolegij će pratiti posebnom pažnjom sljedeća politička pitanja: Europska ravnoteža između rata, revolucija i mira i nastavak nacionalna država i nacionalizacija (nation‐building).


Očekivati treba da će studenti moći prepoznati i razumjeti događaje, procese i ličnosti koje su sudjelovale u povijesti 19. stoljeća. Očekujemo da će student baratati činjenicama te ih moći analizirati u okvirima općih društvenih, političkih i kulturnih kretanja Europe i Svijeta 19. stoljeća. Student će moći analizirati i definirati probleme političkog i društvenog razvoja Europe 19. Stoljeća. Najvažne teme i fenomeni: Revolucije u Francuskoj, Napoleonski ratovi. Industrijska revolucija. Restauracija. Sveta alijansa i revolucije, pobune i pokreti 1820., 1830. i 1848. godine. Politički pokreti u Engleskoj (Ludizam, radnički pokret, čartizam, Anti‐corn law movement). Demokracija, Liberalizam, Klerikalizam, Socijalizam, Nacionalizam, Širenje nacionalne ideologije i kulture. Razvitak modernog društva. Nacionalni pokreti za ujedinjene Italije i Njemačke. Nacionalizam u Srednjoj i istočnoj Europi. Nacionalizam u Turskom Carstvu. Grčka, Rumunija, Crna Gora, Bugarska, Srbija i Makedonija u 19. St. Sredozemlje i narodi u vrijeme najžešćih nacionalnih sukoba. Rađanje svjetskog gospodarstva. Francusko‐pruski rat i Pariška komuna. II. industrijska revolucija i njene posljedice. Gradovi i porast gradskog stanovništva u drugoj polovini 19. stoljeća. Novi društveni slojevi i socijalna pitanja. Kriza Otomanskog Carstva. Sanstefanski mir i i Berlinski kongres. Okupacija BiH. Mladoturski pokreti reforme u turskim zemljama. Istočno pitanje i Makedosnko pitanje. Balkanski ratovi. II Berlinski Kongres. Imperijalizam, Kolonijalizam i kolonijalistički sustavi. Žensko pitanje i spolni odnosi. Značajni tehnološki izumi i razvoj znanosti. Umjetnost i kultura 19.

stoljeća. Modernizacija u Zapadnoj i Istočnoj Europi. Europa na prijelazu 20. st. Europske alijanse, uzroci i tijek Prvoga svjetskog rata. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X



Pohađanje nastave 0,10 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 0,9 30 UKUPNO 3 100












Predavanja 1.Eric J. Hobsbawm: Doba kapitala (Zagreb : Školska knjiga) 2.J. M. Roberts, Povijest Europe, AGM, Zagreb (IV Knjiga: Europsko doba, str 345-472; V Knjiga Europa u 20.stoljeću: prvo poglavlje, str. 473-496) 3. Eric J. Hobsbawm, Doba revolucije : Europa 1789-1848., Zagreb: Školska knjiga, 1987. 4. Darko Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe sv.I, 1800.-1914. Zagreb, Alinea, 2005.

IZBORNA LITERATURA

1. Norman Davies, Europe. A History, Oxford University Press, Oxford 1996 (Dynamo, 1815-1915: str. 759-896).

2. Čedomir Popov, Građanska Evropa 1770-1871.: politička istorija Evrope, Novi Sad, 1989. 3. Eric J. Hobsbawm: The Age of Empires (London: Weidenfeld & Nicolson) (Odabrana poglavlja)


Studenti su dužni pohađati nastavu (70%). Pohađanje nastave je uvjet za potpis i završni ispit ali ne donosi ocjenske bodove.


Konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web fakulteta


e-pošta. konzultacije


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave pisanjem kolokvija (2) iz jednoga dijela gradiva. Za vrijeme pisanja kolokvija nije dopušteno koristiti zabilješke i literaturu. Kolokviji sadrže 15 pitanja i moguće je ostvariti 35 bodova. Ocjenjuju se točni i netočni odgovori, odnosno uvode se minus bodovi za netočne odgovore u zadanoj vrijednosti pitanja (označen u zagradama na kraju pitanja). Odgovori moraju biti u cijelosti točni i potpuni. Kolokviji se ne ponavljaju. Opravdani izostanak s kolokvija (uz predočenje dokaza o izostanku) daje pravo studentu za naknadno pisanje kolokvija određenim prema dogovoru sa studentima

Završni ispit je pismeni ispit kojemu je cilj provjeriti povezivanje činjenica u cjelinu. Sadrži 10 pitanja iz cijeloga gradiva. Kandidat mora ostvariti najmanje 50% mogućih bodova (15) da bi zadovoljio. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. 2. 2014.; 16.2. 2014. u 11. sati Proljetni

izvanredni 7.4. 2014. u 11 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni


1. 6.10.

Uvod. Prezentacija kolegija, kronologija događaja. Koncept i početak modernog doba.

2. 13.10.

Francuska građanska revolucija, Napoleonski ratovi (posljedice). Rekonstrukcija Europe (Bečki kongres, Sveta alijansa. Jugoistočna Europa i Osmansko Carstvo 1920‐ih. Zapadna Europa u vrijeme resaturacije, Srednja i Jugoistočna Europa u vrijeme restauracije

3. 20.10.

Europske države i narodi u vrijeme nacionalnih pokreta i revolucija 1830‐ih. do 1848. Belgija, Poljska, Italija, Španjolska, Portugal, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske, Švicarska, Nizozemska, Skandinavske zemlje

4. 27.10.

Srednja i Jugoistočna Europa i Rusija 1815‐1848

5. 3.11.

Europska diplomacija 1815‐1848. Problem intervencije Svete alijanse, Istočno i Balkansko pitanje, Kolonijalna ekspanzija

6. 10.11.

1848 u Europi.

7. 17.11.

Rađanje svjetskog gospodarstva. II. industrijska revolucija i njene posljedice.Gradovi i porast gradskog stanovništva u drugoj polovini 19. stoljeća. Novi društveni slojevi i socijalna pitanja.

8. 24.11.

Zapadna Europa 1850‐ih i 1860‐ih: Viktorijanska Engleska, Drugo Francusko Carstvo, Španjolski revolucionarni pokreti. Ostale zemlje.

9. 1.12.

Nacionalni pokreti 1850‐ih i 1860‐ih: Ujedinjenje Italije, Ujedinjenje Njemačke (Francusko‐pruski rat i Pariška komuna). Socijalizam. Nacionalizam u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi . Velika istočna kriza i Sanstefanski mir. Berlinski kongres. Nacionalna država na Balkanu.

10. 8.12.

II Berlinski Kongres. Kolonijalizam i Imperijalizam

11. 15.12.

Ukidanje Feudalizma u Rusiji (Carsje reforme, Poljski ustanak, Rusija nakon reformi)

12. 22.12

Prva internacionala, socijalizam, radnički pokret, Europska književnost i umjetnost od klasicizma do realizma. (Romantizam, Realizam.)

13. 12.1.

Europa na prijelazu 20. st. Mladoturski pokret. Balkanska kriza, Balkanski savez i Balkanski ratovi 1912. i 1913. Europske alijanse uzroci I Svjetskog rata. Istočno pitanje.

14. 19.1.

Povijest Prvoga svjetskog rata

15. 26.1.

diskusija o 19. Stoljeću

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Društvena povijest Istre 19. i 20. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 10.30 – 12.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Mila Orlić

Kabinet 445 Vrijeme za konzultacije Četvrtak 10.00 (po dogovoru putem mejla)





SADRŽAJ KOLEGIJA

Analiza istarskih događaja u europskom kontekstu 19. i 20. stoljeća. Stvaranje nacionalnih identiteta. Nacionalni sukobi. Kraj austrougarske monarhije i uspostavljanje talijanske vlasti. Fašistička politika u Istri. Migracije stanovništva nakon I. i II. svjetskog rata. Antifašistički pokret. Mirovni ugovori nakon II. svjetskog rata, uspostavljanje jugoslavenske vlasti. Hrvatska i talijanska historiografija o istarskoj povijesti 20.stoljeća: različite interpretacije i politizacija povijesti. Kultura sjećanja u Hrvatskoj i Italiji vezana za povijesne događaje u Istri.


Cilj kolegija je upoznati studente s ključnim povijesnim događanjima na prostoru Istre krajem 19. i tijekom 20. stoljeća. Očekuje se da će studenti biti u stanju povezivati gore navedene događaje, postavljajući ih u korelativnu vezu. Isto tako se očekuje kritički pristup historiografiji o istarskoj povijesti 19. i 20. stoljeća, kao i kritička analiza kulture sjećanja na sjevernojadranskom prostoru. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x



Pohađanje nastave 0,25 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 0.75 30 UKUPNO 3 100












1. Odabrani članci ili poglavlja raznih autora (D. Dukovski, V. D'Alessio, R. Pupo, G. Scotti) 2. Franko Dota, Zaraćeno poraće. Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana

Istre, Zagreb, 2010.

IZBORNA LITERATURA

Odabrani članci iz hrvatske i talijanske historiografije


Studenti nisu obavezni pohađati nastavu


Mail ili oglasna ploča


Mail i konzultacije


Pismeni i usmeni


Poželjno je poznavanje talijanskog jezika. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2. / 27.2.


10.4.

Ljetni 15.6. / 30.6.

Jesenski izvanredni

4.9. / 11.9.


9.10. Uvodno predavanje o Istri kroz stoljeća

16.10. Stvaranje nacionalnih identiteta nakon 1848.

23.10. Kraj austrougarske monarhije i uklapanje u talijanski teritorij; Fašizam u Istri

30.10. Migracije slavenskog stanovništva nakon I. svjetskog rata

6.11. Antifašistički pokret; rujan 1943: događaji i promjene

13.11. Kraj II. svjetskog rata, Mirovni ugovori, opcije i odlazak talijanskog stanovništva

20.11. Kontinuirana provjera znanja I

27.11. Hrvatska historiografija

4.12. Talijanska historiografija

11.12. Problem interpretacija i politizacije

18.12. Kultura sjećanja

15.1. Suživot različitih kultura na istarskom poluotoku

22.1. Kontinuirana provjera znanja II

29.1. Završna razmatranja

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Društvena povijest Istre 19. i 20. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar V. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 10.30 – 12.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Mila Orlić

Kabinet 445 Vrijeme za konzultacije Četvrtak 10.00 (po dogovoru putem mejla)





SADRŽAJ KOLEGIJA

Analiza istarskih događaja u europskom kontekstu 19. i 20. stoljeća. Stvaranje nacionalnih identiteta. Nacionalni sukobi. Kraj austrougarske monarhije i uspostavljanje talijanske vlasti. Fašistička politika u Istri. Migracije stanovništva nakon I. i II. svjetskog rata. Antifašistički pokret. Mirovni ugovori nakon II. svjetskog rata, uspostavljanje jugoslavenske vlasti. Hrvatska i talijanska historiografija o istarskoj povijesti 20.stoljeća: različite interpretacije i politizacija povijesti. Kultura sjećanja u Hrvatskoj i Italiji vezana za povijesne događaje u Istri.


Cilj kolegija je upoznati studente s ključnim povijesnim događanjima na prostoru Istre krajem 19. i tijekom 20. stoljeća. Očekuje se da će studenti biti u stanju povezivati gore navedene događaje, postavljajući ih u korelativnu vezu. Isto tako se očekuje kritički pristup historiografiji o istarskoj povijesti 19. i 20. stoljeća, kao i kritička analiza kulture sjećanja na sjevernojadranskom prostoru. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 0,25 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 0.75 30 UKUPNO 3 100












1. Odabrani članci ili poglavlja raznih autora (D. Dukovski, V. D'Alessio, R. Pupo, G. Scotti) 2. Franko Dota, Zaraćeno poraće. Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana

Istre, Zagreb, 2010.

IZBORNA LITERATURA

Odabrani članci iz hrvatske i talijanske historiografije


Studenti nisu obavezni pohađati nastavu


Mail ili oglasna ploča


Mail i konzultacije


Pismeni i usmeni


Poželjno je poznavanje talijanskog jezika. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i


ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2. / 27.2.


10.4.

Ljetni 15.6. / 30.6.

Jesenski izvanredni

4.9. / 11.9.


9.10. Uvodno predavanje o Istri kroz stoljeća

16.10. Stvaranje nacionalnih identiteta nakon 1848.

23.10. Kraj austrougarske monarhije i uklapanje u talijanski teritorij; Fašizam u Istri

30.10. Migracije slavenskog stanovništva nakon I. svjetskog rata

6.11. Antifašistički pokret; rujan 1943: događaji i promjene

13.11. Kraj II. svjetskog rata, Mirovni ugovori, opcije i odlazak talijanskog stanovništva

20.11. Kontinuirana provjera znanja I

27.11. Hrvatska historiografija

4.12. Talijanska historiografija

11.12. Problem interpretacija i politizacije

18.12. Kultura sjećanja

15.1. Suživot različitih kultura na istarskom poluotoku

22.1. Kontinuirana provjera znanja II

29.1. Završna razmatranja

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Paleografija, diplomatika, sfragistika i kronologija Studij Preddiplomski studij povijestiSemestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 16. 45. do 20.30. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju dr. sc.Ozren Kosanović Kabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Petkom od 13.30. do 15.00. Telefon 265-732


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Paleografija. Uvod u znanost, pregled razvitka paleografije u svijetu i u Hrvatskoj. Postanak i razvoj pisama. Vrste pisama i zakonitosti. Latinska paleografija - materijal i oblik rukopisa. Filigranologija. Kasnoantička i srednjovjekovna pisma - pojava i razvitak. Kratice. Beneventana, Gotica, Humanistika. Osvrt na nastanak glagoljice i ćirilice. Diplomatika. Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća prikaz strukture dokumenta, javnog i privatnog, s posebnim osvrtom na diplomatičku kritiku (krivotvorine), ustroj i funkciju kancelarija. Poznavanje diplomatike studentima će omogućiti snalaženje u srednjovjekovnim povijesno-pravnim spisima i njihovu značenju za europsku i hrvatsku povijest. Nastava se provodi teorijskim izlaganjem diplomatičke problematike: ‘ars dictandi’, vanjske i unutarnje značajke dokumenta, diplomatičke i povijesne krivotvorine i dr. Kolegij će studentima pružiti priliku upoznati se s strukturom isprava te će na izvornim tekstovima i autentičnim prijepisima naučiti potrebna znanja za korektno čitanje i kritički ispit pojedinog dokumenta iz minulih stoljeća i na najbolji način iskoristiti saznanja koja su tijekom studija stekli. Razvoj sfragistike. Primjeri i razvoj pečata u Hrvatskoj. Kronologija. Načini i zakonitosti mjerenje vremena i njegovoga bilježenja. Korištenje uskrsnih tablica.


Očekuje se da će studenti poznavati činjenice, metode i temelje pomoćnih povijesnih znanosti, razumijevati ih i primijeniti u praksi. Prepoznati i definirati različita pisama i unutarnju strukturu ispirava. Očekuje se da će studenti znati raspoznati strukturu isprave, gdje i od koga su nastale. Očekuje sa da će poznavati činjenice vezane uz razvitak diplomatike i njezine važnosti za znanstveno istraživanje prošlosti. Znati računati vrijeme i koristiti uskršnje tablice.





Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 Aktivnost na nastavi 0 10 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome











1. Ante GULIN, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb, 1998. 2. Jakov STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1990..

IZBORNA LITERATURA

1. Ante GULIN, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre, Zagreb, 2008. 2. Vicko KAPITANOVIĆ, Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split, 2012. 3. Franjo ŠANJEK, Paleografija, diplomatika, sfragistika, heraldika i kronologija, Zagreb, 2005. 4. Bartol ZMAJIĆ, Heraldika, sfragisitka, genealogija, veksikologija, rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, 1996.


Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu. Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno. Korištenje mobitela svake vrste za vrijeme nastave ili ispitivanja nije dozvoljeno.


Oglasna ploča, web stranice, elektronička pošta.


Studenti mogu kontaktirati nastavnika - osobno u vrijeme konzultacija

- elektronička pošta


Pismeno. Usmeno čitanje zadanog teksta.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili. Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la bilješke ili literaturu isti se poništava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno korištenje literature predstavlja kršenje Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci (točka 6.1.) te studenti mogu, u tom slučaju, očekivati prijavu Etičkom povjerenstvu. Svaki pokušaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti će sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 13. i 27. veljače 2015.


10. travnja 2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

4. rujna 2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

10. 10. 2014. Uvod u pomoćne povijesne znanosti (osnovni pojmovi). Povijest i razvoj pisma, pisaćih materijala i sl. Paleografija – temeljne osobitosti

17. 10. 2014. Latinična pisma u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

24. 10. 2014. Latinična pisma u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku

31. 10. 2014. Latinična pisma u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

7. 11. 2014. Diplomatika kao pomoćna povijesna znanost

14. 11. 2014. Opća diplomatika. Struktura javne i privatne isprave.

21. 11. 2014. Opća diplomatika. Struktura javne i privatne isprave.

28. 11. 2014. Javni i privatni dokumenti. Značajke dokumenta.

5. 12. 2014. Javni i privatni dokumenti. Značajke dokumenta.

12. 12. 2014. Sfragistika - temeljne osobitosti. Kronologija - temeljne osobitosti

19. 12. 2014. Kolokvij

16. 1. 2015. Čitanje teksta isprava za ocjenu.



IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest filozofije I (Grčka)

Studij Preddiplomski studij povijesti

Semestar I., III., V.

Akademska godina 2014./2015.

Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljkom 12,15-14,00, uč. 205

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne

Nositelj kolegija Dr. sc. Matej Sušnik

Kabinet 424

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 14,00-15,30 sati

Telefon 051 265 646





SADRŽAJ KOLEGIJA

Predfilozofsko mišljenje (Homer, Hesiod), mitološki način mišljenja. Kozmološko razdoblje u filozofiji. Miletska škola. Pitagora. Logos. Politika i društvo. Elejska škola. Antropološki period u filozofiji – sofisti, Sokrat. Platon i Aristotel.


Očekuje se poznavanje osnovnih informacija o grčkoj filozofiji kroz različita razdoblja. Poznavanje grčkih filozofskih škola i njihovih najvažnijih predstavnika. Osnovno poznavanje grčke misli i duhovne baštine u okruženju starogrčkog svijeta mitova. Shvaćanje potrebe za misaonim objašnjenjima postanka i tvorbe svijeta.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.25 0 Aktivnost u nastavi 0 25 Seminarski rad 0.75 15 Prvi kolokvij 1 30 Drugi kolokvij 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti

odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)



5 (A) od 80 do 100 ocjenskih

bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih

bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih


2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih


2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih


1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih


1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih



Aristotel, Nikomahova etika Platon, Eutifron Platon, Fedon Platon, Država Barnes, J. 2003. «Uvod u Aristotelovu metafiziku» u Pavel Gregorić i Filip Grgić (ur.), Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava (Zagreb: KruZak), str. 33-70. Bertrand Russell, Povijest zapadne filozofije, Ibis Grafika, Zagreb 2010 (15-198).

IZBORNA LITERATURA

Frederick Copleston, Istorija filozofije, BIGZ, Beograd, 1998. Branko Bošnjak, Povijest filozofije, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1963. Terence Irwin, Classical Thought, OUP, 1989. Christopher Shields, Classical Philosophy, Routledge, 2003. Herman Diels, Predsokratovci I i II Naprijed, Zagreb, 1983. Jonathan Barnes, Aristotel, KruZak, Zagreb, 1996.


Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza, a u slučaju većeg izostanka studenti će pisati dodatni seminarski rad koji trebaju predati zajedno s obveznim.


Web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče Odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo Odsjeka za filozofiju.


U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.


Nema završnog ispita. Završna ocjena na kolegiju zaključit će se na osnovi uspjeha na kolokvijima, ocjene seminarskog rada te aktivnosti na nastavi.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 03.02., 17.02. u 10 sati


7.4. u 10 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

1. i 8.9. u 10 sati


1. Dogovor o radu i uvodno predavanje

2. Miletska škola i Heraklit

3. Elejska škola

4. Atomisti

5. Sofistički pokret

6. Sokrat

7. Prvi kolokvij

8. Platon (metafizika)

9. Platon (etika i politika)

10. Platon (etika i politika)

11. Aristotel (metafizika)

12. Aristotel (etika)

13. Drugi kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – politika, gospodarstvo i društvo

Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar I. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 14,15-15,45, uč. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš

Kabinet srijedom 16-17,30 Vrijeme za konzultacije 444

Telefon 098-9766337 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Njemačka po završetku Drugog svjetskog rata, nastanak SRNj I NjDR, “njemačko gospodarsko čudo” 1950-ih, društvene promjene 1960-ih, ekonomska I unutarnjo-politička kriza (1970-ih) i “društvo blagostanja” I “socijalna država” (1970-ih I 1980-ih), pad Berlinskog zida I ponovno ujedinjenje Njemačke, položaj Njemačke nakon ujedinjenja (1990-ih), ekonomska I društvena kriza u Njemačkoj (1990-ih I 2000-ih) I njeno prevladavanje. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon apsolviranog kolegija studenti će: - poznavati činjenice o SRNj i NjDR, o njihovim institucijama, najvažnijim političkim i društvenim događajima i osobama, - shvaćati uvjetovanost između političkih događanja i procesa u SRNj i NjDR, te njihovu uvjetovanost unutar vojnih blokova, Europskih integracija i razvitka na globalnoj razini, - shvaćati ujvetovanost između političkih, ekonomskih i društvenih procesa i promjena, - poznavati razvitak političkog sustava SRNj kao jednog od najstabilnijih u Europi i svijetu, - imati strukturalno znaje o državi, gospodarstvu i društvu u Njemačkoj, - Imati procesualno znanje o promjenama u Njemačkoj kao sustavu državnih, ekonomskih i društvenih institucija. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1 0 Međuispit / Kolokvij 0,75 50 Referat 0,25 10 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 20 Ukupno 3 100



Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti

završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 40 ocjenskih bodova. Pristup popravku međuispita NEMA MOGUĆNOSTI ZA POPRAVAK MEĐUISPITA !!! Referat Studenti će na seminarima održati referate o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10 ocjenskih

bodova. Seminarski rad O referiranoj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 18.000 znakova = ca. 9 stranica teksta), čime

mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. Završni ispit U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem

mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna

ocjena:










12. .Beyme, Klaus von: Politički sustav Savezne Republike Njemačke; Osijek/Zagreb: Pan liber, 1999. 13. Calvocoressi, P.: Svjetska politika nakon 1945.; Zagreb: Globus 14. Dirlmeier, Ulf: Povijest Njemačke; Zagreb: Barbat 2009. 15. Painter, D. S.: Hladni rat: povijest međunarodnih odnosa; Zagreb: Srednja Europa 2002. 16. Perić, B.: Politički vodič Njemačka; Zagreb: Azur Journal 1992

IZBORNA LITERATURA

15. U skladu s temom referata/seminarskog rada. 16. Ash, Timothy Garton Ash: In Europe’s Name. Germany and the Divided Continent, New York:

Vintage 1994. 17. Bark, Dennis L./ Gress, David R.: A History of West Germany, Vol. 1: From Shadow to Substance

1945–1963, Oxford: Basil Blackkwell 1989. 18. Dirlmajer, Ulf: Kratka istorija Nemačke; Beograd: Albatros plus 2009., ISBN: 978-86-6081-029-0 19. Fulbrook, Mary: A Concise History of Germany, New York: Cambridge University Press 2004. 20. Fulbrook, Mary: Krakta istorija Nemačke; Beograd: Zavod za udžbenike Beograd 2013., ISBN:

9788617179500 21. Grünbacher, Armin: The making of German Democracy: West Germany during the Adenauer era,

1945–65, New York: Manchester University Press 2010. 22. Nicholls, A. J.: The Bonn Republic: West Germany Democracy, 1945–1990, London: Longman

1997. 23. Omejec, Jasna: Vijeće Europe i Europska unija, institucionalni i pravni okvir, Zagreb: Novi informator

d.o.o. 2008. 24. Radke, D.: Uzori u tržišnom gospodarstvu: Socijalno tržišno gospodarstvo Savezne Republike

Njemačke; Zagreb: Fondacija Friedrich Ebert 1998. 25. Velički, D.: Stranka demokratskog socijalizma (PDS) u političkom sustavu Njemačke; Politička

misao, 2002/1, str. 139-158

26. Vukadinović, R.: NATO – euroatlantska integracija; Zagreb: Topical 2007. 27. Weidenfeld, W. / Wessels, W.: Europa od A do Ž: Priručnik za europske integracije, Zagreb: Zaklada

Konrad Adenauer/MVPEI 2002. 28. Živković, Nikola: Konrad Adenauer: karijera jednog državnika. Istorija Nemačke i Evrope; Beograd:

Konrad-Adenauer-Stiftung 2012., ISBN 978-86-86661-56-2, http://www.kas.de/wf/doc/kas_34781-1522-14-30.pdf?130620120434


Pohađanje nastave je obavezno. Studenti moraju prisustvovati najmanje 70% nastave (9 od 13 predavanja)

Studenti moraju polagati kolokvij u unaprijed određenom terminu. Termina za “popravni kolokvij” neće biti.

Studenti moraju održati referat na odabranu temu, u dogovorenom terminu. Odgađanje držanja referata nije moguće.

Studenti moraju napisati seminarski rad na odabranu temu i predati ga do 31. siječnja 2015.(u papirnatom ili digitalnom obliku).

Studenti moraju položiti završni pismeni ispit (min. 50%) za koji će biti dva termina u veljači. Termin za popravni ispit biće u travnju.


- Putem elektroničke pošte.


Putem e-maila NAČIN POLAGANJA ISPITA


Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 50 ocjenskih bodova. Zatim će studenti na seminarima održati referate o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10

ocjenskih bodova. O toj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 18.000 znakova = ca. 9 stranica teksta), čime

mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. Konačni termin za predaju pisanog seminarskog rada je 31. siječnja

2015. Ako student/studentica ne preda do tada seminarski rad već kasnije, može izaći samo na ispitni popravni rok u travnju i ostvariti maksimalno ocjenu dovoljan (2) – E.

U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova.

Studenti koji su skupili 30-39 ocjenskih bodova mogu izaći na POPRAVNI ispit u travnju 2014. Studenti koji su skupili manje od 30 ocjenskih bodova tijekom semestra ne mogu polagati završni ispit,

već moraju ponavljati kolegij. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i


ISPITNI ROKOVI

Zimski 02.02. 2014. i 9.02. 2014. 14h


08.04. 2014. 14h

Ljetni /

Jesenski izvanredni

31.08.2014. 08.09.2014. 14h


13.10. Uvodni sat – upoznavanje studenata s profesorom, kolegijem i očekivanjima 20.10. Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – „nulti sat“ i „hladni rat“ 27.10. Njemačka 1950-ih godina – „gospodarsko čudo“ i Europske integracije

03.11. Njemačka 1960-ih godina – društvene promjene i 1968. 10.11. Njemačka 1970-ih godina – ekonomska kriza i terorizam (RAF) 17.11 Njemačka 1980-ih godina – društvo blagostanja i socijalna država 24.11. Pad Berlinskog zida, ujedinjenje Njemačke i položaj Njemačke u svijetu i

Europi nakon ujedinjenja 08.12. Ekonomska i društvena kriza u Njemačkoj 15.12. KOLOKVIJ 12.01. Referati 17.01. Referati 19.01. Referati 24.01. Referati 26.01. Referati

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Njemačke nakon Drugog svjetskog rata Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar III., V. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 14,15-15,45, uč. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš

Kabinet srijedom 16-17,30 Vrijeme za konzultacije 444

Telefon 098-9766337 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Njemačka po završetku Drugog svjetskog rata, nastanak SRNj I NjDR, “njemačko gospodarsko čudo” 1950-ih, društvene promjene 1960-ih, ekonomska I unutarnjo-politička kriza (1970-ih) i “društvo blagostanja” I “socijalna država” (1970-ih I 1980-ih), pad Berlinskog zida I ponovno ujedinjenje Njemačke, položaj Njemačke nakon ujedinjenja (1990-ih), ekonomska I društvena kriza u Njemačkoj (1990-ih I 2000-ih) I njeno prevladavanje. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon apsolviranog kolegija studenti će: - poznavati činjenice o SRNj i NjDR, o njihovim institucijama, najvažnijim političkim i društvenim događajima i osobama, - shvaćati uvjetovanost između političkih događanja i procesa u SRNj i NjDR, te njihovu uvjetovanost unutar vojnih blokova, Europskih integracija i razvitka na globalnoj razini, - shvaćati ujvetovanost između političkih, ekonomskih i društvenih procesa i promjena, - poznavati razvitak političkog sustava SRNj kao jednog od najstabilnijih u Europi i svijetu, - imati strukturalno znaje o državi, gospodarstvu i društvu u Njemačkoj, - Imati procesualno znanje o promjenama u Njemačkoj kao sustavu državnih, ekonomskih i društvenih institucija. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1 0 Međuispit / Kolokvij 0,75 50 Referat 0,25 10 Seminarski rad 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 20 Ukupno 3 100




Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti

završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 40 ocjenskih bodova. Pristup popravku međuispita NEMA MOGUĆNOSTI ZA POPRAVAK MEĐUISPITA !!! Referat Studenti će na seminarima održati referate o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10 ocjenskih

bodova. Seminarski rad O referiranoj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 18.000 znakova = ca. 9 stranica teksta), čime

mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. Završni ispit U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem

mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna

ocjena:










17. .Beyme, Klaus von: Politički sustav Savezne Republike Njemačke; Osijek/Zagreb: Pan liber, 1999. 18. Calvocoressi, P.: Svjetska politika nakon 1945.; Zagreb: Globus 19. Dirlmeier, Ulf: Povijest Njemačke; Zagreb: Barbat 2009. 20. Painter, D. S.: Hladni rat: povijest međunarodnih odnosa; Zagreb: Srednja Europa 2002. 21. Perić, B.: Politički vodič Njemačka; Zagreb: Azur Journal 1992

IZBORNA LITERATURA

29. U skladu s temom referata/seminarskog rada. 30. Ash, Timothy Garton Ash: In Europe’s Name. Germany and the Divided Continent, New York:

Vintage 1994. 31. Bark, Dennis L./ Gress, David R.: A History of West Germany, Vol. 1: From Shadow to Substance

1945–1963, Oxford: Basil Blackkwell 1989. 32. Dirlmajer, Ulf: Kratka istorija Nemačke; Beograd: Albatros plus 2009., ISBN: 978-86-6081-029-0 33. Fulbrook, Mary: A Concise History of Germany, New York: Cambridge University Press 2004. 34. Fulbrook, Mary: Krakta istorija Nemačke; Beograd: Zavod za udžbenike Beograd 2013., ISBN:

9788617179500 35. Grünbacher, Armin: The making of German Democracy: West Germany during the Adenauer era,

1945–65, New York: Manchester University Press 2010. 36. Nicholls, A. J.: The Bonn Republic: West Germany Democracy, 1945–1990, London: Longman

1997. 37. Omejec, Jasna: Vijeće Europe i Europska unija, institucionalni i pravni okvir, Zagreb: Novi informator

d.o.o. 2008. 38. Radke, D.: Uzori u tržišnom gospodarstvu: Socijalno tržišno gospodarstvo Savezne Republike

Njemačke; Zagreb: Fondacija Friedrich Ebert 1998. 39. Velički, D.: Stranka demokratskog socijalizma (PDS) u političkom sustavu Njemačke; Politička

misao, 2002/1, str. 139-158 40. Vukadinović, R.: NATO – euroatlantska integracija; Zagreb: Topical 2007.

41. Weidenfeld, W. / Wessels, W.: Europa od A do Ž: Priručnik za europske integracije, Zagreb: Zaklada Konrad Adenauer/MVPEI 2002.

42. Živković, Nikola: Konrad Adenauer: karijera jednog državnika. Istorija Nemačke i Evrope; Beograd: Konrad-Adenauer-Stiftung 2012., ISBN 978-86-86661-56-2, http://www.kas.de/wf/doc/kas_34781-1522-14-30.pdf?130620120434


Pohađanje nastave je obavezno. Studenti moraju prisustvovati najmanje 70% nastave (9 od 13 predavanja)

Studenti moraju polagati kolokvij u unaprijed određenom terminu. Termina za “popravni kolokvij” neće biti.

Studenti moraju održati referat na odabranu temu, u dogovorenom terminu. Odgađanje držanja referata nije moguće.

Studenti moraju napisati seminarski rad na odabranu temu i predati ga do 31. siječnja 2015.(u papirnatom ili digitalnom obliku).

Studenti moraju položiti završni pismeni ispit (min. 50%) za koji će biti dva termina u veljači. Termin za popravni ispit biće u travnju.


- Putem elektroničke pošte.


Putem e-maila NAČIN POLAGANJA ISPITA


Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 50 ocjenskih bodova. Zatim će studenti na seminarima održati referate o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10

ocjenskih bodova. O toj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 18.000 znakova = ca. 9 stranica teksta), čime

mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova. Konačni termin za predaju pisanog seminarskog rada je 31. siječnja

2015. Ako student/studentica ne preda do tada seminarski rad već kasnije, može izaći samo na ispitni popravni rok u travnju i ostvariti maksimalno ocjenu dovoljan (2) – E.

U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova.

Studenti koji su skupili 30-39 ocjenskih bodova mogu izaći na POPRAVNI ispit u travnju 2014. Studenti koji su skupili manje od 30 ocjenskih bodova tijekom semestra ne mogu polagati završni ispit,

već moraju ponavljati kolegij. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i


ISPITNI ROKOVI

Zimski 02.02. 2014. i 9.02. 2014. 14h


08.04. 2014. 14h

Ljetni /

Jesenski izvanredni

31.08.2014. 08.09.2014. 14h


13.10. Uvodni sat – upoznavanje studenata s profesorom, kolegijem i očekivanjima 20.10. Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – „nulti sat“ i „hladni rat“ 27.10. Njemačka 1950-ih godina – „gospodarsko čudo“ i Europske integracije

03.11. Njemačka 1960-ih godina – društvene promjene i 1968. 10.11. Njemačka 1970-ih godina – ekonomska kriza i terorizam (RAF) 17.11 Njemačka 1980-ih godina – društvo blagostanja i socijalna država 24.11. Pad Berlinskog zida, ujedinjenje Njemačke i položaj Njemačke u svijetu i

Europi nakon ujedinjenja 08.12. Ekonomska i društvena kriza u Njemačkoj 15.12. KOLOKVIJ 12.01. Referati 17.01. Referati 19.01. Referati 24.01. Referati 26.01. Referati

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ......Rimski gradovi i domordačke zajednice. Kasnoantički razvoj. Dioklecijanova palača. Kristijanizacija Ilirika. Slom Rimskog