SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... - 2014 - PDS - LJS - POV.pdf · Slom Rimskog Carstva i njegove posljedice. Napomena : nastava se održava kumulativno u dogovoru

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Povijest

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2013./2014.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u starome vijeku Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 8,15-10 (uč. 106); kumulativno tijekom veljače i ožujka petkom popodne i subotom (uč. 106)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Kolegij se izvodi na hrvatskom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije petkom 10-12; e-mailom

Telefon 051 265 793 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pregled prapovijesti i razumijevanje arheološke terminologije i kulturnih grupa željeznog doba. Etnije Ilirika, povijesni pregled problematike, doprinosi različitih disciplina, problemi interpretacije i nove znanstvene spoznaje. Upoznavanje s antičkim književnim i epigrafičkim izvorima i načinom njihova korištenja u povijesnoj znanosti. Grčka kolonizacija na Jadranu i njezini problemi. Djelovanje Dionizija Sirakuškog i njegovih nasljednika. Kolonizacija Visa i Hvara. Ilirska država i uloga grčkih kolonija Apolonije i Dirahija na području Jadrana. Demetrije Hvarski. Helenistička ekonomija, pomorstvo i uloga grčkih obalnih svetišta. Diomedov kult na Jadranu. Odnos Grka prema autohtonom stanovništvu i stupanj integriranosti domaćih zajednica u helenističku sredozemnu civilizaciju. Odnos Grka i autohtonih zajednica istočnog Jadrana prema Rimljanima. Rimska osvajanja: ratovi s Delmatima, Ardijejcima, Japodima. Odnos Rimljana i Liburna. Rimski građanski rat na Jadranu 49.-45. g. pr. Kr. Veliki Oktavijnovi pohodi 35.-33. g. pr. Kr. Borbe s Delmatima, Desidijatima i panonskim narodima između 12. i 9. g. pr. Kr. Veliki Batonov ustanak 6.-9. i konačna pacifikacija Ilirika. Organizacija rimske državne uprave: podjela na provincije i upravno-sudske okruge (conventus). Izgradnja cestovne mreže; u Dalmaciji je ishodište Salona, u Panoniji je glavna prometnica duž Save koja spaja sjevernu Italiju sa Siscijom i Sirmijem, te uz Dravu cesta koja se u Mursi uključuje u mrežu koja prati dunavski limes. Proces romanizacije. Rimljani se već u 2. i 1. st. pr. Kr. naseljavaju u obalnom području, a novi veliki val doseljavanja događa se nakon Oktavijanove pacifikacije i tada nastaju kolonije Salona, Jader, Narona i Epidaur. Naseljavaju se i veterani, posebno oko legijskih logora Burnuma i Tilurija. Ovaj proces prati intenzivan nastanak rimskih gradova i urbanizacija pod snažnim rimskim utjecajem. Autohtono stanovništvo proživljava duboke promjene, ali one se događaju tijekom jednog do dva stoljeća. U obalnom pojasu gdje već ranije postoje gradske općine u carsko vrijeme dobivaju municipalni status. U unutrašnjosti od 2. st. razvijaju se municipiji s velikim teritorijem i skromnim gradskim središtem. U gospodarstvu znatnije promjene dolaze s krupnijim posjedima uređenima kao villae, na kojima se javlja robovska radna snaga. Religija. Domoroci su prihvatili službene kultove Carstva: kapitolinsku trijadu i kult carske osobe, no dio svojih kultova su povezali s rimskim božanstvima pa su česti slučajevi sinkretizma kao npr. japodski Bindus koji je povezan s Neptunom. Od 2. st. počinje jači prodor orijentalnih kultova: kult Velike Majke, Mitre, Serapisa, Izide i nastaju po prvi put vjerske zajednice. Kasnoantičko razdoblje karakteriziraju građanski ratovi i provale barbara, pa se obnavljaju utvrde i počinje proces tzv. kastrizacije. Ovome je posebno izložena Panonija. Sada u ovim provincijama dolazi do uspona vojničkog staleža iz kojeg dolaze i carevi tzv. Illyriciani. Kristijanizacija Ilirika i nastanak biskupija od 4. st. Slom Rimskog carstva: gubitak prvo Panonije oko 400. g., zatim privremeno i Dalmacije, koja je vraćena carstvu 535. g. kada počinje intenzivna izgradnja utvrda, stražarnica ali i posljednja velika gradnja crkava. Prodori slavenskih, pa avaro-slavenskih skupina dovode do konačnog sloma Dalmacije oko 640. g.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: poznavanje antičke geografije, napose topografije prostora današnje Hrvatske, specifičnosti kulturnog, političkog, društvenog i ekonomskog razvoja ovog prostora na osnovu podataka iz grčkih i rimskih vrela, epigrafike i arheologije; razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja starovjekovne povijesti hrvatskog prostora; razumijevanje različitih metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih izvora, primjena kritičkog razmišljanja, intelektualna otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X MudRI; multimedija i internet

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivnost na nastavi 0,5 - Mentorski rad 1 70 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 2 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Kirigin, B., The Greeks in Central Dalmatia: Some New Evidence, Greek Colonists and Native Populations, Canberra – Oxford, 1990, 291-321.

2. Matijašić, R., Hrvatske zemlje u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 2009. 3. Matijašić, R., Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana, Zagreb,

2012. 4. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb, 2006. 5. Wilkes, J.J., Dalmatia, London, 1969.

IZBORNA LITERATURA

1. Cabanes, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) 2. Dyggve, E., History of Salonitan Christianity, Oslo 1951. 3. Katičić, R., 1995., Illyricum mythologicum, Zagreb. (odabrani članci) 4. Keltoi. Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana, 1984. 5. Rendić-Miočević, D., Iliri i antički svijet, Split, 1998. (odabrani članci.) 6. Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2003. 7. Šašel Kos, M. Appian and Illyricum, Ljubljana, 2005.

Napomena: Studenti će tijekom nastave dobiti upute o korištenju literature, te će za slabije obrađene probleme u literaturi dobiti dodatne materijale od nastavnika. Nastavnik se obvezuje priskrbiti svu potrebnu literaturu, a koja nije dostupna u fakultetskoj knjižnici.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja, te pohađati seminare.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci; MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

- Usmene konzultacije, e-mail, MudRiNAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni izvanredni

/

Ljetni 23.06.2013. 07.07.2013.

Jesenski izvanredni

1.09.2013. 8.09.2013.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

Etnije Ilirika: književni izvori, lingvistika i arheologija. Historijat istraživanja. Problemi i interpretacije. Grčka kolonizacija i njezini problemi. Issa i Pharos. Pomorstvo i helenistička svetišta. Diomedov kult. Helenizacija domorodačkih zajednica. Panonci i Kelti Ilirska država i dolazak Rimljana. Rimsko osvajanje: sukobi s Delmatima, Ardijejcima, Japodima I. Rimsko osvajanje: sukobi s Delmatima, Ardijejcima, Japodima II. Rimski građanski ratovi i borbe na Jadranu. Političko i društveno uređenje Ilirika. Romanizacija. Rimski gradovi i domordačke zajednice. Kasnoantički razvoj. Dioklecijanova palača. Kristijanizacija Ilirika. Slom Rimskog Carstva i njegove posljedice.

Napomena: nastava se održava kumulativno u dogovoru sa studentima, a po odobrenju Odsjeka za povijest prema dogovorenom rasporedu zbog odlaska nastavnika u inozemstvo zbog korištenja istraživačke stipendije. Uz to sva predavanja, prezentacije i dodatni materijali bit će stavljeni na korištenje studentima u sklopu e-kolegija na portalu MudRi. Seminare i konzultacije nastavnik se obavezuje održavati preko e- maila te portala MudRi.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Stara povijest Sredozemlja – Grčka i Rim Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 17,15-20,00 (uč. 138); petkom i subotom kumulativno tijekom veljače i ožujka (uč. 106)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Kolegij se izvodi na hrvatskom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije petkom 10-12; e-mailom


Suradnik na kolegiju Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Prikazavši prijelazno vrijeme do početka punog povijesnog doba, grčka povijest se izlaže u sklopu tradicionalne periodizacije: arhaika, klasično doba i helenizam. U žarištu pozornosti je polis kao temeljna po-litička i društvena zajednica. Počeci prve civilizacije na europskom tlu (3. tisućljeće pr. Kr.). Izvori za grčku povijest, posebno Ilijada. Geografski pregled. Najvažnija arheološka istraživanja. Minojska kultura. Mikenska kultura i mikensko društvo. Trojanski rat. Dolazak Dorana. Tamni period i nastanak polisa. Arhajsko doba. Kolonizacija sredozemlja. Atena i razvoj demokracije. Atenski zakonodavci. Sparta. Drugi putovi političke evolucije u Grčkoj. Klasično doba. Perzijska opasnost. Uspon atenske demokracije i pomorskog saveza. Peloponeski rat i slom Atene. Kultura i svakodnevni život klasičnog doba. Važnija imena u umjetnosti. Stvaranje kanona antičke umjetnosti. Aleksandrova osvajanja. Raspad Aleksandrovog imperija i nastanak niza novih država. Obilježja helenističkog monarha. Država Seleukida. Ptolomeidska monarhija. Pergam pod Atalidima. Makedonija pod Antigonidima. Grčki savezi: Ahejski i Etolski. Uspon Rođana. Novi duhovni pokreti i filozofije. Umjetnost i znanost helenističkog vremena. Počeci Rima u sklopu italskog razvoja, s doprinosom grčke kolonizacije i Etruščana. U okviru prikaza rimske republike, središnja tematika je društvena povijest te razvitak institucija, napose prava, pri čemu se naglasak stavlja na uređenje i funkcioniranje republike. Nakon analitičkog prikaza postanka carstva, podrobnije se prikazuju novi aspekti društvenog razvoja, ponajprije u provincijama. Fenomen romanizacije pokazuje se kao skup procesa koji mijenjaju lik velikog dijela Europe, pri čemu se osobit naglasak stavlja na municipalizaciju, ulogu vojske te probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi, uloga tržišta i jačanja "naturalne ekonomije", uloga robova, oslobođenika i kolonata). Zaključni dio obuhvaća razdoblje kasne antike, u okviru kojega se obrađuju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urbaniteta, te civili-zacijski i državni rascjep na istočni i zapadni dio Carstva koji je u podlozi različitih smjerova razvoja u daljnjoj povijesti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: usvajanje činjenica iz antičke povijesti, poznavanje povijesne geografije ovog prostora, specifičnosti političkog, društvenog i ekonomskog razvoja, razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod proučavanja grčke i rimske povijesti; razumijevanje metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih izvora, primjena kritičkog razmišljanja, intelektualna otvorenost, znatiželja i kreativnost u rješavanju problema; empatija i poštovanje vrijednosti ljudske i kulturne različitosti. Studenti bi kroz rad na povijesnim izvorima trebali naučiti pronalaziti dokaze o prošlosti i moći procijenjivati njihovo značenje, značaj i važnost unutar antičke povijesti, te pronalaziti uzročno-posljedične veze i obrasce koji omogućuju objašnjenja kako i zašto se nešto dogodilo.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

MudRI; multimedija i

internet III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 - Seminar 1 35 Kolokvij 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100












1. Lisičar, Petar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971. 2. Zamarovsky V., Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb, 1978. 3. Ranovič A.B., Helenizam i njegova istorijska uloga, Veselin Masleša, Sarajevo, 1962. 4. Maškin N.A., Historija starog Rima, Naučna knjiga, Beograd (više izdanja) 5. The Times atlas svjetske povijesti, Cankarjeva založba, Ljubljana – Zagreb, 1986.

IZBORNA LITERATURA

1. *** Povijest 2, Egipat i antička Grčka (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007., pogl.1.-9. i 11.-18.

2. *** Povijest 3, (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007., pogl.1.-4. 3. *** Povijest 4, (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007., pogl.1.-16. 4. Struve – Kalistov (ur.), Stara Grčka, Sarajevo 1962. 5. Chamoux A., Grčka Civilizacija, Beograd, 1967. 6. Flaceliere R., Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979. 7. Grimal P., Rimska civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1968. 8. Carcopino J., Rim u razdoblju najvišeg uspona carstva, Naprijed, Zagreb, 1981. 9. Pallottino M., Etruščani, Zagreb, 2008.


Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja, te pohađati seminare. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci; MudRi


- Usmene konzultacije, e-mail, MudRi NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 23.06.2013. 07.07.2013.

Jesenski izvanredni

1.09.2013. 8.09.2013.


Uvod u antičku povijest. Terminologija. Periodizacija. Kronologija. Minojska civilizacija. Mikenska civilizacija. Mračno doba i početak grčke povijesti. Problemi i teorije. Nastanak i razvoj polisa. Razvoj političkog i društvenog uređenja Atene. Razvoj političkog i društvenog uređenja Sparte. Tebanska hegemonija Aleksandar Veliki Predrimska Italija. Etruščani. Ustavno uređenje republike. Grakhijanske reforme. Pompeji – život u doba principata. Kriza carstva i Dioklecijanove reforme.

Napomena: nastava se održava kumulativno u dogovoru sa studentima, a po odobrenju Odsjeka za povijest prema dogovorenom rasporedu zbog odlaska nastavnika u inozemstvo zbog korištenja istraživačke stipendije. Uz to sva predavanja, prezentacije i dodatni materijali bit će stavljeni na korištenje studentima u sklopu e-kolegija na portalu MudRi. Seminare i konzultacije nastavnik se obavezuje održavati preko e- maila te portala MudRi.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Starovjekovna kineska civilizacija i kultura Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2013./2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 16.15-18.00.(uč. 106) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Lucijana Šešelj.

Kabinet F-437 Vrijeme za konzultacije Petkom 10-12, e-mailom

Telefon 265793 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Ozren Kosanović Kabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 14.00 do 15.30., četvrtkom od 8.00. do 9.30. Telefon 265732

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Upoznati studente s povijesnim i kulturnim razvitkom stare Kine od oko II. tisućljeća pr. n. e., do pada Istočne Han dinastije i raspada jedinstvene kineske države 220. godine naše ere. U sklopu kolegija naglasak se daje vremenu Qin i Han dinastija (od 221. g. pr. n. e. do 220. g. naše ere). Obrađuju se osnovne činjenice o političkoj povijesti, utjecaju kineskih filozofskih škola na politički život i metode upravljanja državom. Upoznaju se neki problemi iz gospodarske povijesti (raspodjela zemlje stanovništvu, razmjeri trgovine kineskim proizvodima, porezna politika i sl.). Usvajaju se osnovne informacije o životnim uvjetima kineskoga seljaštva te o najvećim seljačkim ustancima u staroj Kini. Kroz literaturu se dobivaju podaci o gospodarskom, političkom i kulturnom utjecaju Kine na rane državne formacije u jugoistočnoj Aziji, korejskom poluotoku i japanskom otočju.


Očekuje se da studenti steknu osnovna saznanja o povijesti i razvitku stare kineske civilizacije do početka tzv. kineskog srednjeg vijeka. Poznavanje razdoblja i razumijevanje starokineske povijesne tradicije i duhovne baštine. Studenti se upoznaju sa društvenom ulogom kineskoga seljaštva.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX / x /

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo / / / /


Pohađanje nastave / 0 Aktivnost u raspravama / 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100












1. DRAGIČEVIĆ, Ivo. Kina. Od nebeskoga carstva do naših dana. Zagreb: Prometej, 2002., str. 35-86., 212-251., 283-298., 303-309., 311-336. 2. GERNET, Jacques. Drevna Kina. Zagreb: Jesenski i Turk, 2008. 3. Velika ilustrirana povijest svijeta. Rijeka: Otokar Keršovani, 1974., sv. 2. (od 859. do 874. stupca);

I s t o, 1974., sv. 3. (od 1351. do 1360. stupca); I s t o, 1975., sv. 4. (od 1811. do 1822. stupca); I s t o, 1975., sv. 5. (od 2271. do 2290. stupca);

I s t o, 1975., sv. 6. (od 2715. do 2730. stupca); /za sve sveske kronologiju preuzeti prema I. Dragičević/

IZBORNA LITERATURA

1. ALLAN, Sarah. The Shape of the Turtle: Myth, Art and Cosmos in Early China. Albany: State University of New York Press, 1991.

2. CHANG, Kwang-chih. Art, Myth, and Ritual. The Path to Political Authority in Ancient China. Cambridge i London: Harvard University Press, 1983.

3. Isti. The Archeology of Ancient China. New Haven and London: Yale University Press, 1979. 4. CH’Ü T’ung-tsu. Han Social Structure. Seattle i London: University of Washington Press, 1972. 5. DI COSMO, Nicola. Ancient China and Its Enemies. The Rise of Nomadic Power in East Asian History. Cambridge:

Cambridge University Press, 2002. 6. LEWIS, Mark Edward. The Early Chinese Empires. Qin and Han. Cambridge i London: The Belknap Press of Harvard

University Press, 2007. 7. LOEWE, Michael. The Government of the Qin and Han Empires 221 BCE - 220 CE. Indianapolis: Hackett Publishing

Company, 2006. 8. LOEWE, Michael, SHAUGHNESSY, Edward L. (ur.). The Cambridge History of Ancient China. From the Origins of

Civilization to 221 B. C. Cambridge: Cambridge University Press, 1999. 9. TWITCHETT, Denis, LOEWE, Michael (ur.). The Cambridge History of China. Volume I. The Ch’in and Han Empires,

221 B. C. – A. D. 220. Cambridge: Cambridge University Press, 1986., str. 20- 807.


Studenti su dužni biti nazočni na 70% nastave.


Usmeno. Pismeno: a) Oglasna ploča Odsjeka za povijest. b) web stranice Filozofskoga fakulteta u Rijeci.


Usmene konzultacije i e-mail.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže pismeno.



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 27. 6. 2014., 11. 7. 2014.

Jesenski izvanredni

5. 9. 2014.; 12. 9. 2014.


25. 2. 2014. Periodizacija kineske povijesti.

4. 3. 2014. Dinastije u staroj Kini.

11. 3. 2014. Dinastije Shang (1765.-1122. g. pr. n. e.) i Zhou (1122.-256. g. pr. n. e.).

18. 3. 2014. Vrijeme „proljeća i jeseni“ (722.-482. g. pr. n. e.).

25. 3. 2014. Stari filozofi – Konfucije i Laozi.

1. 4. 2014. Vrijeme „zaraćenih država“ (453.-221. g. n. e.).

8. 4. 2014. Prvo ujedinjenje kineskih država pod dinastijom Qin (221.-206. g. pr. n. e.) i obilježja nove države.

15. 4. 2014. Zapadna Han dinastija.

29. 4. 2014. Zapadna Han dinastija.

6. 5. 2014. Prvi kolokvij: Kina od povijesnih početaka do kraja dinastije Qin.

13. 5. 2014. Istočna Han dinastija.

20. 5. 2014. Istočna Han dinastija.

27. 5. 2014. Drugi kolokvij: Kina u vrijeme Zapadne Han dinastije.

3. 6. 2014. Kineski zid: izgradnja, mitovi i stvarnost

10. 6. 2014. Položaj Kine u starome svijetu – kontakti sa drugim kulturama.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novovjeka povijest Europe 16. - 18. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijest Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 13.15-16.00, 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vjekoslav Perica

Kabinet 439 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 14.30-16.00


Suradnik na kolegiju Dr.sc. Maja Ćutić Gorup Kabinet 447

Vrijeme za konzultacije Srijedom 10-11.30; četvrtkom 11.30-13.00 Telefon 265730


SADRŽAJ KOLEGIJA

- Zemljopisna otkrića i počeci kolonijalizma - Najznačajnije ličnosti novoga vijeka: Karlo V., Henrik VIII., Filip II., Elizabeta I., Henrik IV., Albrecht Wallenstein, Luj XIV., Oliver Cromwell, Luj XV., Friedrich Wilhelm Hohenzollern, Filip V., Marija Terezija, Josip II., Pio VI., Karlo XII., Petar Veliki, Katarina Velika, Fridrik II., Thomas Jefferson, Napoleon Bonaparte, Eugène Beauharnais i dr. - Ratni sukobi i prijepori: pohod Karla VIII., Rat Cambraiske lige, carsko-francuski sukobi, Ciparski rat, Kandijski rat, ratovi za španjolsku, poljsku i austrijsku baštinu i dr. - Revolucije: nizozemska, engleska, francuska, američka. - Mirovni ugovori: Cateau-Cambresis, Westfalijski mir, Nijmegen, Srijemski Karlovci, Rijswijk, Beč i dr. - Crkvena povijest: reformacija i protureformacija (luteranstvo, kalvinizam, cvinglijanstvo), Tridentinski koncil, crkveni redovi, Papinska Država i dr. - Kolonije i kolonijalna carstva: Španjolske, Portugala, Engleske, Francuske, Nizozemske - Posebni osvrt na Italiju: obitelj Borgia, Monferrato, Vojvodstvo Castro, pobune narodnih masa, habsburški i burbonski apsolutizam, tajna društva te mnoge druge teme.


Nakon položenog ispita studenti će biti kompetentni:

1) razviti sposobnost definiranja, opisa i usporedbe najznačajnijih povijesnih pitanja navedenog razdoblja.

2) primijeniti stečeno znanje u praksi. Očekuje se da nakon položenog ispita studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju

prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz europske novovjekovne povijesti, kako bi mogli usporediti postojeće raznovrsnosti između pojedinih područja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x X


Pohađanje nastave 0,5 / Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 40 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Slaven Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004. The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.) Hrvatska. Europa. Svijet. Kronologija (uredio Ivo Goldstein), Zagreb 2002.

IZBORNA LITERATURA

Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990., 2. izdanje. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11.-14., Rijeka 1977.-78. August Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1970. Lovorka Čoralić, Venecija - Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletačke Republike, Samobor 2004. Jean-François Noel, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998. Dirlmeier – Gestrich – Herrmann – Hinrichs – Klessmann - Reulecke, Povijest Njemačke, Zagreb 1999. Erich Zöllner - Therese Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb 1997. A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809.-1918., Zagreb 1990. Jean Carpentier - François Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999. Josef Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992. Peter Hanak, Povijest Mađarske, Zagreb 1995. Giuliano Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996. Sellers - May - Mc Millen, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Zagreb 1996. G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, Zagreb 1956. Asa Briggs, Socijalna povijest Engleske, Zagreb 2003. Marjorie Barnard, A History of Australia, Sydney 1980. Fernand Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, vol. 1.-3., Zagreb 1992. Fernand Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., sv. 1.-2., Zagreb 1997.-1998. Maurice Dobb, Studije o razvoju kapitalizma, Zagreb 1961. Louis Gottschalk – Loren C. MacKinney – Earl H. Pritchard, Historija čovječanstva: svezak četiri: Temelji modernog svijeta; knjiga prva: Uvod; Politička, ekonomska i društvena pozadina – važniji vjerski događaji 1300-1500; knjiga druga: Važniji vjerski događaji 1500-1775; Politička i društvena misao 1300-1775; knjiga treća: Pismeno priopćavanje i lijepa književnost, likovna umjetnost i glazba; Znanost i tehnologija između 1300. i 1530. (otprilike); knjiga četvrta: Znanost i tehnologija; Tehnologija i društvo; Školstvo, Zagreb 1974. Drago Roksandić, Triplex Confinium: ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500.-1800., Zagreb 2003. Albert Soboul, Francuska revolucija, Zagreb 1989. Alexis de Tocqueville, Stari režim i revolucija, Zagreb 1994. Bartolomé Bennassar, Storia dell’Inquisizione spagnola dal XV al XIX secolo, Milano 1980. Romano Canosa, Lepanto: Storia della “Lega Santa” contro i Turchi, Roma 2000. Mario Caravale – Alberto Caracciolo, Lo Stato pontificio nell’età moderna, Torino 1978. Furio Diaz, Granducato di Toscana, Torino 1986. John H. Elliott, Richelieu e Olivares, Torino 1992. Robert J. W. Evans, Felix Austria: L’ascesa della Monarchia Asburgica, Bologna 1981. Angelo Geatti, Napoleone Bonaparte e il Trattato di Campoformido del 1797: La verità sul luogo della firma e sul monumento della pace, Udine 1989.


Pohađanje nastave je obvezatno. U slučaju preklapanja smije se izostati maksimalno 50 %. Student koji iz bilo kojih razloga izostane više, ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Uvjet pristupanja završnom ispitu je također ispunjenje seminarskih obveza i položen kolokvij. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Studenti mogu dobiti informacije na konzultacijama, mailom, na oglasnoj ploči Odsjeka i na web stranicama fakulteta.


Kontaktiranje s profesorom moguće je na konzultacijama i mailom. Preporučuje se redovito pratiti službene obavijesti na web stranicama fakulteta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 18. 6. u 14h, 2.7. u 14h

Jesenski izvanredni

3.9. u 14h, 10.9. u 14h


27. 2. Uvodno predavanje

6. 3. Zemljopisna otkrića i njihove posljedice

13. 3. Stvaranje carstva Karla V.

20. 3. Reformacija

27. 3. Protureformacija

3. 4. Katolička obnova

10. 4. Tridesetogodišnji rat kao općeeuropski sukob

17. 4. Kolokvij

8.5. Jačanje monarhijske vlasti u Francuskoj

15.5. Francuska revolucija

22.5. Engleska u novom vijeku

29. 5. Mletačka Republika u novom vijeku

5.6. Posjet Državnom arhivu u Rijeci

12.6. Osmansko Carstvo u novom vijeku

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novovjeka povijest Hrvatske 16.-18.st. Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 16.30-18.00, uč. 402 i srijedom 14,15-15,45, uč. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tea Perinčić

Kabinet 442 Vrijeme za konzultacije Nakon nastave

Telefon 051 265727 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Maja Ćutić Gorup Kabinet 4447

Vrijeme za konzultacije Srijedom 10-11.30; četvrtkom 11.30-13.00 Telefon 051 265730


SADRŽAJ KOLEGIJA

- Upoznavanje s načinom rada, temama i koncepcijama - Upoznavanje s izvorima i relevantnom historiografijom - Određenje prostora (hrvatske zemlje), eko-historijska osnova i osnovni kronološki pregled u širem

regionalnom kontekstu - Sukob triju imperija na hrvatskom prostoru (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko

Carstvo) - Ustroj krajeva pod Habsburgovcima - Ustroj krajeva pod Mletačkom Republikom - Ustroj krajeva pod osmanskom vlašću - Ustroj vojnih krajina (habsburška, mletačka i osmanska) - Različiti oblici gospodarstva hrvatskih zemalja (feudalizmi) - Trgovina i komunikacije - Vertikalna i horizontalna strukturiranost društava (plemići, građani, seljaci, vojnici) - Demografska kretanja, migracije i pokretljivost stanovništva (vertikalna i horizontalna) - Kulturni identiteti, utjecaji i razmjene - Vjerska podijeljenost (katolici, pravoslavci, protestanti), reformacija i protureformacija - Svakodnevni život i materijalna kultura

Zaključna razmatranja


Očekuje se da će studenti znati: - prepoznati društvene i političke, kao i kulturne procese u ranom novom vijeku na prostoru današnje Hrvatske - sistematizirati rezultate istraživanja i spoznaja iz povijesti gospodarstva, politike, društvenih struktura i kulture hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku - poznavanje kronologije, temeljnih socijalnih i političkih smjerova kretanja hrvatskih društava u ranom novom vijeku

- komparativno povezivanje na mikro i makro historijskoj razini


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 5 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 2,5 45 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100












1. Predavanja (skripta) 2. Gross, Mirjana (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., 15-173. 3. Budak, Neven, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. 4. Holjevac, Željko – Moačanin, Nenad, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskog

Carstva u ranome novom vijeuku, Zagreb, 2007. 5. Vrandečić, Josip – Bertoša, Miroslav, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. Adamček, Josip, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980. 2. Adamček, Josip, Bune i otpori, Zagreb, 1987. 3. Bertoša, Miroslav, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Pula, 1995. 4. Bertoša, Miroslav, Istra. Jadran. Sredozemlje: identiteti i imaginarij, Zagreb, 2003. 5. Bertoša, Slaven, Život i smrt u Puli. Starosjeditelji i doseljenici od XVII. do početka XIX. stoljeća, Pazin, 2002. 6. Bertoša, Slaven, Rašpor i Rašprski kapetanat: povijesni pregled, Pazin, 2005. 7. Bracewell, Wendy, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Zagreb, 1997. 8. Bogović, Mile, Katolička Crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za mletačke vladavine, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1993. 9. Fortis, Alberto, Putovanje po Dalmaciji, Slobodna Dalmacija _ Marijan tisak, Split, 2004. 10. Kaser, Karl, Slobodan seljak i vojnik. I – Rana krajiška društva, 1545.-1754., II – Povojačeno društvo, 1754.-1881., sv. I-II, Zagreb, 1997. 11. Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvatske, sv. 5, Zagreb, 1982. 12. Kruhek, Milan, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb, 1995. 13. Mažuran, Ive, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998. 14. Mayhew, Tea, Dalmatia between the Venetian and Ottoman Rule, Rim, 2008. 15. Mayhew, Tea, Krčka komuna u doba Lepantske bitke 1571. godine, Krk, 2008. 16. Moačanin, Nenad, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001. 17. Pavličević, Dragutin (ur.), Vojna krajina. Povijesni pregled – historiografija – rasprave, Zagreb, 1984. 18. Pederin, Ivan, Svakidašnjica u Rabu od mistike do renesanse i baroka, Matica Hrvatska – Ogranak Rab, 2011. 19. Perinčić, Tea, Prilog istraživanju apostolskih vizita Agostina Valiera u dalmatinskim i istarskim

biskupijama, u Povijesni prilozi, 17 / 1998. 20. Perinčić, Tea, Mletački katastar Pirovca (Zlosela) iz 1752. godine, Državni arhiv Rijeka, 2013. 21. Povijest Rijeke, Rijeka, 1988. 22. Petrić, Hrvoje, Koprivnica u 17. stoljeću, Meridijani, Samobor, 2005. 23. Raukar, Tomislav – Petricioli, Ivo – Švelec, Franjo – Peričić, Šime, Prošlost Zadra, sv. III: Zadar pod mletačkom upravom, Zadar, 1987. 24. Roksandić, Drago – Štefanec, Nataša (ur.), Constructing Border Societies on the Triplex Confinium, Budapest, 2000. 25. Roksandić, Drago – Mimica, Ivan - Štefanec, Nataša – Bužančić, Vinka (ur.), Triplex Confinium, 1500-1800: ekohistorija, Split - Zagreb, 2003. 26. Roksandić, Drago, Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti, Zagreb, 2003. 27. Spomenica Josipa Adamčeka, ur. Roksandić, Drago – Agičić, Damir, Zagreb, 2009., članci vezani za razdoblje ranog novog vijeka 28. Stulli, Bernard, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001. 29. Šanjek, Franjo, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, pregled religiozne povijesti Hrvata, Zagreb, 1996. 30. Štefanec, Nataša, Heretik Njegova Veličanstva. Povijest o Jurju IV. Zrinskom i njegovom rodu, Zagreb, 2001. 31. Zbornik Mire Kolra Dimitrijević, ur. Agičić, Damir, Zagreb, 2003., članci vezani za povijest ranog novog vijeka


Studenti imaju pravo na tri izostanka s predavanja, Pohađanje nastave je uvjet za potpis i završni ispit. Kao uvjet za završni ispit postavlja se ispunjenje seminarskih obaveza. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta


Usmeno Pismeno E-pošta Telefonom


Pismeno i usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 16. 6., 30. 6.

Jesenski izvanredni

1. 9., 8. 9.


27. 2. Uvodno predavanje

6. 3. Zemljopisna otkrića i njihove posljedice

13. 3. Stvaranje carstva Karla V.

20. 3. Reformacija

27. 3. Protureformacija i katolička obnova

3. 4. Tridesetogodišnji rat kao općeeuropski sukob

10. 4. Jačanje monarhijske vlasti u Francuskoj i Francuska revolucija

17. 4. Kolokvij

8.5. Engleska u novom vijeku

15.5. Mletačka Republika u novom vijeku

22.5. Osmansko Carstvo u novom vijeku

29. 5. Posjet Državnom arhivu u Rijeci

5.6. Prosvijećeni apsolutizam

12.6. Nastanak i razvoj SAD-a

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska 1918.-1990. Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar VI. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave uč. 107, (postoji mogućnost zamjene za uč. 402), petak 8.15-11.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet 440/IV Vrijeme za konzultacije četvrtak 12.30-14.00

Telefon 251/265727 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet 448/IV

Vrijeme za konzultacije srijeda 12.00-13.30 i četvrtak 12.00-13.30 Telefon 051/ 265730


SADRŽAJ KOLEGIJA

Politički preduvjeti nastanka države, a potom Kraljevne SHS. Ulazak Hrvatske u Kraljevinu SHS. Socijalna struktura hrvatskog društva i etnička rasprostranjenost. Politički život u Hrvatskoj 1918-1929. Proganjanja političke oporbe. Stjepan Radić. Gospodarsko nazadovanje Hrvatske. Posljedice diktature. Nova uprava i teritorijalna podjela Jugoslavije. Političke pripreme nastanka Banovine Hrvatske. Banovina Hrvatska. Početak II sv. rata. Nastanak NDH i njen ustroj. Politika NDH i njeno vezivanje za sile osovine. Pobuna i ustanak hrvatskih antifašista. Razvoj antifašističke i demokratske Hrvatske. Slom NDH. Poraz građanskih snaga u Hrvatskoj. Politička represija nad poraženim. Bleiburg.

Razvoj Hrvatske kao federalne jedinice u novoj Jugoslaviji. Hrvatska u komunističkom režimu. Hrvatska politička emigracija. Glavni gospodarski i socijalni problemi Hrvatske. Studentski nemiri 1968. Pobuna protiv velikosrpskog kulturnog, gospodarskog, političkog ekspanzionizma. Masovni pokret 1971. Razvoj samoupravljanja, posljedice i dvojbe. Razvoj i problemi razvoja hrvatske kulture. Subkulturalni pokreti u Hrvatskoj. Hrvatska u osamdesetim godinama. Jačanje velikosrpskih tenzija i slabljenje komunističkog režima. Put ka demokraciji. Izbori 1990. Hrvatska politička scena. Početci razdruživanja.


Očekuje se da studenti preko ovoga kolegija spoznaju i shvate dinamiku i razlike društvenih, gospodarskih, kulturnih i političkih procesa kroz koje je Hrvatska prolazila od 1918. do 1990. godine. Očekuje se njihovo znanje i prepoznavanje značajnih ličnosti iz hrvatskog političkog i društveno-kulturnog života. Značajni događaji i povijesne prijelomnice. Isto tako se očekuje analitički pristup objašnjavanju događaja i procesa.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,25 5

Međuispit (kolokvij) 1 40 Samostalni rad 0,75 25 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 4 100


Pristup popravku međuispita: Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Predavanja 2. Goldstein, Ivo Hrvatska 1918-2008., Zagreb, 2008. (do 406. str.) 3. Radelić, Zdenko, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Od zajedništva do razlaza. Zagreb, 2006. 4. Boban, Ljubo, Hrvatske granice 1918-1992., Zagreb 1991. (i novije izdanje).

IZBORNA LITERATURA

1. Goldstein, Ivo, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, Zagreb, 2010. 2. Darko Dukovski, Istra i Rijeka u Prvoj polovici 20. stoljeća 1918.-1947., Zagreb, 2010. 3. Katarina Spehnjak, Britanski pogled na Hrvatsku 1945.-1948., Zagreb, 2006. 4. Bilandžić, Dušan, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999. (od 68. str.) 5. Jelić-Butić, Fikreta, Četnici u Hrvatskoj, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja) 6. Akmadža, Miroslav, Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.-1966., Rijeka, 1996.

(odabrana poglavlja) 7. Matković, Hrvoje, Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Zagreb, 1994. 8. Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskome proljeću, Zagreb, 2007. 9. Boban, Ljubo, Maček i politika HSS, 1928-1941, I i II Zagreb, 1974. 10. Boban, Ljubo, Svetozar Pribičević u opoziciji 1928-1936, Zagreb, 1973. 11. Jareb, Jere, Pola stoljeća hrvatske politike, Zagreb, 1995.


Studenti su dužni biti redovoti na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Od studenata se očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza (aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema seminara, pismeni ispit).


konzultacije web stranice Filozofskog fakulteta tj. Odsjeka za povijest oglasna ploča odsjeka za povijest


Konzultacije; e-pošta; telefon


Završni ispit je usmeni i sadrži više oblika pitanja u kojima se provjeravaju različite kompetencije studenata. Kao uvjeti za završni ispit postavljaju se izrada samostalnog rada i 50% pozitivno riješenog međuispita (kolokvija).


Studenti su dužni pridržavati se rokova za izradu, pisanje seminarskog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan kašnjenja od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda.

Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija i pisemenog ispita. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati iste, pa automatski pada kolegij.


ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 26.6. i 10.7. u 9.00

Jesenski izvanredni

3.9. i 10.9. u 9.00


28.2. Uvodno predavanje; historiografski pregled; ključni pojmovi

7.3. Hrvatska i Hrvati u Kraljevini SHS 1918.-1929.

14.3. Hrvatska i Hrvati u Kraljevini SHS 1929.-1941.

21.3. Hrvatska u II. svjetskom ratu 1941.-1945.

28.3. Kolokvij

4.4. Hrvatska od 1945. -1950. Sukob s Informbiroom i Hrvatska

11.4. Hrvatska od 1950. do 1965. i Hrvatski nacionalni pokret

9.5. Hrvatska od 1974. do 1980-ih i proces raspada Jugoslavije 1980.-1987.

16.5. Procesi demokratizacije Hrvatske pred agresiju 1987.-1990. i Domovinski rat; Hrvatska postaje suverena i samostalna

23.5. Seminarska nastava (prezentacija samostalnog rada studenata na izvornoj građi)




IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena povijest Europe Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar VI. Akademska godina 2013./2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 10,15-12,00 (uč. 402); seminari srijedom 8,15-10,00 (uč.402)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet F-440 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 12,30-14,00; e-mailom


Suradnik na kolegiju Dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Telefon 265730


SADRŽAJ KOLEGIJA

Svjetska i europska historiografija na temu 20. stoljeća Gospodarske premise svjetskoga tržišta tijekom 20. stoljeća i posljedice u drugim domenama života; gospodarske krize u svijetu (1921-1923;1929-1933): uzroci, širina i posljedice krize. Traženje izlaza iz krize. Kultura, znanost i umjetnost 20. st., filozofski pravci, književnost, izumi, umjetnički pravci Pobjednici, poraženi i geopolitičke promjene u Europi. Mirovni pregovori i ugovori; Liga naroda - Organizacija ujedinjenih naroda. Oblikovanje režima tzv. zapadne demokracije i totalitarnih država (komunizam, fašizam, nacizam), totalitarni režimi u fašistički pokreti u Europi između dva rata. Ruska revolucija i revolucionarna zbivanja u Europi. Prve ekspanzije fašističkih država - uvod u širi ratni sukob. Držanje ostalih velikih europskih zemalja. Razdoblje Drugog svjetskog rata (1939-1945). Uzroci, tijek i posljedice. Teheranska konferencija. Konferencija u Jalti. Okupatorski zločini. Slom Njemačke. Konferencija u Potsdamu, Slom Japana. Žrtve Drugog svjetskog rata. Stanje i odnosi u svijetu nakon uspostavljanja mira. Kažnjavanje ratnih zločinaca. Mirovni ugovori s pobijeđenim zemljama 1946-1947. Počeci poratne blokovske politike. Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih država. Hladnoratovsko razdoblje. Sukob Zapada i Istoka. Međunarodne političke krize. Proces europskih integracija Problem europskog terorizma potkraj 1960-ih do potkraj 1980-ih. Uloga katoličke crkve u očuvanju mira u svijetu. Procesi ekumene. Ujedinjenje Njemačkih država. Raspad SSSR-a i nastanak Zajednice Nezavisnih Država. Slom socijalističkih državnih sustava i u ostalim socijalističkim zemljama Europe. Posebno će biti riječi o zemljama Sredozemlja i Srednje i Jugoistočne Europe koje se pojavljuju kao zasebni areali europske i svjetske političke i društvene povijesti.


Kolegij proučavanja suvremene europske povijesti je razdoblje iznimno bogate događajnice od kraja I. svjetskoga rata do 1990. Kolegij treba rasvijetliti opća kretanja u europskom i vaneuropskm društvu u vremenskom rasponu 20. stoljeća, otkriti i razjasniti točke mijena starog u novo, te njihov utjecaj na stvaranje ovih mentalnih i socijalnih struktura. Nastava mora obuhvatiti društvene, gospodarske, političke i kulturne fenomene vezane za razvoj prije svega Europe, a onda i onih područja koji su bili vezani zajedničkom poviješću s Europom ali tek kao osnovne napomene (SAD-a i ostala svjetska područja). Cilj je shvatiti politička, socijalna, gospodarska a onda i kulturna kretanja u Europi. Očekuje se da će studenti znati: -prepoznati društvene i političke ali i kulturne procese 20. stoljeća. -Koristiti informacije o novim tehnološkim i znanstvenim dostignućima, kulturnim procesima i razvitku društva u samostalnom definiranju povijesnoga razdoblja. -Prepoznavati ličnosti i društvene skupine koje su donijele prijelomne događaje u 20. stoljeće. -analizirati društvene i političke događaje i procese 20. stoljeća.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX x x /



Pohađanje nastave 0,45 0 Seminar 0,95 20 Kontinuirana provjera znanja 1 0,70 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0,70 30 ZAVRŠNI ISPIT 2,20 30 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar: seminar se piše na zadanu temu uz korištenje dostupne recentne literature, tiska i periodike. Seminar

mora imati znanstveni aparat i biti strukturiran u prepoznatljivom klasičnom obliku u kojemu će biti zastupljena obvezno tri dijela: Uvod, razrada teme, zaključak. Mora sadržavati popis literature i periodike te pisanih izvora. Seminar se ocjenjuje na temelju dva bitna kriterija: 1. naslov teme mora odgovarati sadržaju seminara koji mora biti uravnotežen, cjelovit i logičan (10); 2. točnost faktografije, komentari autora uz postavljena istraživačka pitanja, otvorenost istraživanja i zaključak (10). Seminar je uvjet za završni ispit.

Kontinuirana provjera znanja – kolokviji- Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz pisane kolokvije (2) iz dijela gradiva. Prvi kolokvij odnosi se na temu: "Totalitarizmi u Europi između dva svjetska rata (boljševizam, fašizam, nacizam)"

Za vrijeme testa nije dozvoljeno koristiti zabilješke i literaturu.. Sadrži 10 pitanja i moguće je ostvariti 20 bodova. Ocjenjuju se točni i netočni odgovori, odnosno uvode se minus bodovi za netočne odgovore u zadanoj vrijednosti pitanja (označen u zagradama na kraju pitanja).

Drugi kolokvij piše se na temu "Diplomatska povijest Europe, Drugi svjetski rat, hladnoratovsko razdoblje i ideja ujedinjene Europe" Za vrijeme testa nije dozvoljeno koristiti zabilješke i literaturu.. Sadrži 10. pitanja, a moguće je ostvariti maksimalno 30 bodova. Također se uvode minus bodovi za netočne odgovore.

Odgovori moraju biti u cijelosti točni i potpuni. Kolokviji se ne ponavljaju. Opravdani izostanak s kolokvija (uz predočenje dokaza o izostanku) daje pravo studentu za naknadno pisanje

kolokvija određenim prema dogovoru sa studentima Pristup popravku međuispita - nije predviđen Završni ispit je usmeni ispit kojemu je cilj provjeriti povezivanje činjenica u cjelinu. Postavljaju se tri pitanja iz

cijeloga gradiva. Svako pitanje maksimalno nosi 10 bodova a ocjenjuje se: 1. poznavanje faktografije (2); 2.Količina informacija 3 (3) i povezivanje informacija u cjelinu i razumijevanje problema (5). Kandidat mora ostvariti najmanje 50% mogućih bodova da bi zadovoljio.











1. Darko Dukovski (2012) Ozrcaljena povijest: Uvod u suvremnenu povijest Europe i Europljana, Zagreb: Leykam International

IZBORNA LITERATURA

10. Peter Calvocoressi (2003). Svjetska politika nakon 1945., Zagreb. (215-362) 11. M.Mazower (2004) Mračni kontinent: Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb


Studenti su dužni pohađati 70% predavanja što im donosi 0,45 ECTS. Pohađanje nastave je uvjet za potpis i završni ispit, ali ne donosi ocjenske bodove..


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta


Usmeno Pismeno E-pošta Telefonom


Ispit se polaže usmeno.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ovo naročito vrijedi za seminarski rad. Prepisivanje i korištenje zabilješki ili knjiga za vrijeme pismenih kolokvija također je intelektualna krađa i sankcionirat će se poništavanjem kolokvija studenta i prijavom etičkom povjerenstvu.

Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja seminara i pripremanja materijala za diskusiju u nastavi, konzultacijama i pojedinačnim razgovorima Kašnjenje u obvezama sankcionira se oduzimanjem 1 boda po danu kašnjenja. Obveza pisanja seminarskog rada uvjet je za izlazak na završni ispit.

Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.

Odjava ispita se mora izvršiti prema terminima ISVU-a

ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 16. 6. 2014., 1. 7. 2014.

Jesenski izvanredni

1. 9. 2014.; 8. 9. 2014.


24 2. 2014. Uvodno predavanje: Pandorina kutija Europska: Europa 20. st: Naslijeđe i vizije

3. 3. 2014. Europa između nada i razočaranja: Načela uređenje poratnog svijeta: Posljedice rata i Pariška mirovna konferencija

10. 3. 2014. Građanska demokracija i uzroci političke depresije

17. 3. 2014.

Totalitarni režimi: Odnos zapadnih demokracija prema totalitarnim režimima i geneza antifašizma u Europi: Španjolski građanski rat 1936-1939. fašizam-komunizam

24. 3. 2014. Fašizam u Italiji

31. 3. 2014. Nacizam u Njemačkoj

7. 4. 2014. Fašistički i nacistički režimi i pokreti u Europi

14. 4. 2014. Staljinizam u Rusiji

28. 4. 2014. Potraga za mirom uz diplomatske priprema za rat

5. 5. 2014. Drugi svjetski rat

14. 5. 2014. Europa u Hladnom ratu (1945-1991)

19. 5. 2014. Rastroj Europe i globalistički procesi Ujedinjene Europe

26. 5. 2014. Politika i kultura nasilja i mržnje nakon Drugog svjetskog rata do kraja stoljeća

2. 6. 2014. Duhovno vjerska vertikala Europe: Put prema ekumeni ili svako svojim putom

9. 6. 2014. Neka nova ujedinjena Europa u razjedinjenu Svijetu

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem vijeku Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar IV., VI. Akademska godina 2013.-2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 16:15 – 18:00, uč. 402. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tea Perinčić

Kabinet 442 Vrijeme za konzultacije Nakon nastave

Telefon 051 265727 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kosana Jovanović, asistent Kabinet 447

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 14:30 – 16:00 Telefon 265 - 728


SADRŽAJ KOLEGIJA

Razdoblje srednjega vijeka jedno je do najkompleksnijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Previranja koja su dovela do stvaranja srednjovjekovnog doba bitno su utjecala na formiranje društva i kulture europskoga zapada te su postali temelji današnjeg društva uopće. Cilj ovog kolegija bit će prevazići okvire političke povijesti srednjeg vijeka te pokušati dati uvid u to kako su pojedini društveni i kulturni aspekti imali utjecaj na daljnji razvoj srednjovjekovnog svijeta. Kolegij će analizirati kako je srednjovjekovno društvo uz upotrebu ceremonijala i rituala pokušalo, na neverbalan način, predstaviti određene norme i smjernice ponašanja koje su bila važeće u tom periodu. Također će se predstaviti uloga i značaj utjecaja pojedinih mitova i legendi na razvoj srednjovjekovnog društva. Kolegij će tematski biti podijeljen u tri dijela. Prvi dio obrađuje političke ceremonijale i rituale u srednjem vijeku. Drugi dio će analizirati porijeklo, važnost i utjecaj mitova u srednjovjekovnom društvu. Treći dio obrađuje ulogu i značaj svetačkih legendi u razdoblju srednjeg vijeka. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Od studenata se očekuje da usvoje temeljna znanja o društvenoj i kulturnoj sferi srednjovjekovnog razdoblja, utjecaju i upotrebi ceremonijala, rituala, mitova i legendi u srednjovjekovnom društvu. Kolegij je po svom sastavu i načinu izvođenja tematski blizak kolegiju Srednjovjekovna povijest Europe (5-16 st.) te se s toga od studenata očekuje da kombinacijom obaju predmeta steknu jedinstveni uvid u cjelokupnu povijest srednjovjekovnog razdoblja.





Pohađanje nastave 0,25 0 Aktivnost na nastavi 0,25 20 Kontinuirana provjera znanja 1 0,75 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,75 25 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: Školska knjiga, 1995. 2. Coronations: medieval and early modern monarchic ritual, ur. Janos M. Bak, Berkeley: University of California Press, 1990. 3. Huizinga, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb: Naprijed, 1991. 4. Le Goff, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb: Golden marketing, 1998. 5. Walter, Philippe, Kršćanska mitologija: svetkovine, obredi i mitovi srednjega vijeka, Zagreb: Scarabeus-naklada, 2006.

IZBORNA LITERATURA

1. Bloch, Marc, I re taumaturghi, Torino: Einaudi, 1989. 2. Bayer, Vladimir, Ugovor s đavlom: procesi protiv čarobnjaka u Evropi, a napose u Hrvatskoj, Zagreb: Informator, 1982. 3. Curtius, Ernst R., Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb: Naklada Naprijed, 1998. 4. Di Carpegna Falconieri, Tommaso, The man who believed he was king of France: a true medieval tale, Chicago: University of Chicago Press, 2008. 5. Geary, Patrick J., Furta sacra: thefts of relics in central Middle Ages, Princeton: Princeton University Press, 1990. 6. Hagiologija : kultovi u kontekstu, ur. T. Vedriš i A. Marinković, Zagreb: Leykam international, 2008. 7. Kantorowicz, Ernst H., The King’s Two Bodies: a study in medieval theology, Princeton: Princeton University Press, 1997. 8. Le Goff, Jacques, The Birth of Purgatory, Chicago: University of Chicago Press, 1986. 9. Oldridge, Darren, Strange histories: the trial of the pig, the walking dead, and other matters of fact from the medieval and Renaissance worlds, London: Routledge, 2005. 10. Odabrani članci.


Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu.


- Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča b) web stranice Odsjeka za povijest c) e-poštom


- Konzultacije - E-poštom


Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Studenti su dužni položiti dva međuispita (kolokvija) koji će biti uvjet za pristup završnom ispitu. Po ostvarenju uvjeta za pristupanje završnom ispitu studenti ispit polažu pismenim putem.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17.06.2014.; 09.07.2014.

Jesenski izvanredni 01.09.2014.; 10.09.2014.


03.03. Uvod; istraživanja o ritualima i ceremonijalima te njihovom značaju za srednjovjekovno društvo.

10.03. Politički rituali: krunidbeni ceremonijali i popratni rituali u srednjem vijeku.

17.03. Politički rituali: kraljevski pogrebni ceremonijali i popratni rituali u srednjem vijeku.

24.03 Teorija o dva kraljeva tijela i evolucija ideje o kristocentričkom konceptu kraljevske vlasti u srednjem vijeku.

31.03. Politički rituali: simbolički načini predstavljanja prijenosa vlasti u srednjem vijeku; ceremonijal i popratni rituali stupanja u vazalni odnos.

07.04. Sveti i profani rituali i ceremonijali: religija, magija i srednjovjekovno društvo. Prvi kolokvij.

14.04. Važnost i utjecaj mitova i legendi u srednjem vijeku.

28.04. Mitovi vezani uz vlast u srednjem vijeku: kraljevi – iscjelitelji.

05.05. Mitovi vezani uz vlast u srednjem vijeku: „usnuli“ kraljevi; „imitatori“ kraljeva.

12.05. Beata stirps.

19.05. Pučki mitovi i legende u srednjem vijeku: mitovi o lutajućem Židovu, božanskom koplju, nastanku Čistilišta.

26.05. Pučki mitovi i legende u srednjem vijeku: mitovi o Antikristu, čovjeku na mjesecu, legende o križu.

02.06. Uloga hagiografije i kulta svetaca u srednjem vijeku: Legenda Aurea. Drugi kolokvij.

09.06. Zaključna razmatranja.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Diplomatika Studij Preddiplomski studij povijest Semestar II., IV., VI. Akademska godina 2013./2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 18.15-20.00. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet F-440 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 12,30-14,00


Suradnik na kolegiju dr. sc. Ozren Kosanović Kabinet F-448

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 14.00 do 15.30., četvrtkom od 8.00. do 9.30. Telefon 265732


SADRŽAJ KOLEGIJA

Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća prikaz strukture dokumenta, javnog i privatnog, s posebnim osvrtom na diplomatičku kritiku (krivotvorine), ustroj i funkciju kancelarija. Poznavanje diplomatike studentima će omogućiti snalaženje u srednjovjekovnim povijesno-pravnim spisima i njihovu značenju za europsku i hrvatsku povijest. Nastava se provodi teorijskim izlaganjem diplomatičke problematike: ‘ars dictandi’, vanjske i unutarnje značajke dokumenta, diplomatičke i povijesne krivotvorine i dr. Kolegij će studentima pružiti priliku upoznati se s strukturom isprava te će na izvornim tekstovima i autentičnim prijepisima naučiti potrebna znanja za korektno čitanje i kritički ispit pojedinog dokumenta iz minulih stoljeća i na najbolji način iskoristiti saznanja koja su tijekom studija stekli.


Očekuje se da će studenti znati raspoznati strukturu isprave, gdje i od koga su nastale. Očekuje sa da će poznavati činjenice vezane uz razvitak diplomatike i njezine važnosti za znanstveno istraživanje prošlosti.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X /



Pohađanje nastave / 0 Aktivnost tijekom rada na tekstovima / 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100












1. Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991., str. 141-180.

IZBORNA LITERATURA

1.Mirjana Matijević-Sokol, Branimirova Hrvatska u pismima pape Ivana VIII., Split, 1990. 2.Franjo Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika,Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2005.


Studenti su dužni biti nazočni na 70% nastave.


Usmeno. Pismeno: a) Oglasna ploča Odsjeka za povijest. b) web stranice Filozofskoga fakulteta u Rijeci.


Usmene konzultacije i e-mail.


Ispit se polaže pismeno.



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 27. 6. 2014., 11. 7. 2014.

Jesenski izvanredni

5. 9. 2014.;12. 9. 2014.


25. 2. 2014. Diplomatika kao pomoćna povijesna znanost

4. 3. 2014. Opća diplomatika. Struktura javne i privatne isprave.

11. 3. 2014. Opća diplomatika. Struktura javne i privatne isprave.

18. 3. 2014. Javni i privatni dokumenti. Značajke dokumenta.




15. 4. 2014. 1 kolokvij.

29. 4. 2014. Kancelarija hrvatskih vladara.

6. 5. 2014. Loca credibilia.

13. 5. 2014. Sfragistika.

20. 5. 2014. Kronologija.

27. 5. 2014. Čitanje tekstova – seminar.



IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Nacionalizmi na istočnoj obali Jadrana 19. i 20. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar IV., VI. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 12.15-14.00, uč. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet 420 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 12,30-14,00

Telefon (051) 265-727 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Maja Polić Kabinet Za vanjske suradnike pri Odsjeku za povijest

Vrijeme za konzultacije 14.00-14.45 Telefon (051) 265-638


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u povijest nacionalizma; Pristup nacionalizmu – Nikša Stančić, Petar Korunić, Anthony D. Smith, Eric Hobsbawm; Istočna obala Jadrana, posebice hrvatski prostori u XIX. i XX. stoljeću; Regije i upravne jedinice na hrvatskoj obali – Istra, Rijeka, Kvarnersko primorje, Dalmacija; Ilirski pokret/Hrvatski narodni preporod i buđenje nacionalne svijesti; Južnoslavenska/jugoslavenska, hrvatska pravaška i srpska ideologija; Talijanski iredentizam; Mađarsko-mađaronske, talijansko-talijanaške i autonomaške vladajuće strukture; Protofašizam i “Talijanska regenza Kvarnera”; Riječka Država; U Kr. Italiji i Kr. SHS/Jugoslaviji; Demografske promjene; Značajne i znamenite ličnosti: Juraj Dobrila, Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić, Matko Mandić, Erazmo Barčić, Frano Supilo, Francesco Vidulich, Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Šime Ljubić, Juraj Biankini, Anton Mahnič/Antun Mahnić, Gabriele D’Annunzio, Riccardo Zanella, Ante Ciliga i dr.


Studenti će biti osposobljeni za samostalno promišljanje i objašnjavanje sadržaja ne samo političkih, nego i društvenih, kulturnih i drugih povijesnih kretanja na prostoru istočne, napose hrvatske obale Jadrana u vrijeme kapitalnih, brzih povijesnih mijena – u „vijeku nacija” i „vijeku ratova”. Sa stečenim vještinama studenti će moći dalje razvijati i primjenjivati dosadašnje znanje, komparirati i analizirati procese i događaje, samostalno razmišljati i promišljati povijesne procese, te oblikovati, prilagoditi i prenositi stečeno znanje.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X

III. SUSTAV OCJENJIVANJAAKTIVNOST KOJA SE

OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,50 / Kontinuirana provjera znanja 1 0,50 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0,50 20 Kontinuirana provjera znanja 3 0,50 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100











IV. LITERATURAOBVEZNA LITERATURA

1. Nikša STANČIĆ, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002. 2. Petar KORUNIĆ, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: nacija i nacionalni identitet, Slavonski brod, 2006. IZBORNA LITERATURA

1. Benedict ANDERSON, Nacija. Zamišljena zajednica. Razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Zagreb, 1990. 2. Angelo VIVANTE, Jadranski iredentizam, Zagreb, 2002. 3. Petar STRČIĆ, Nacija i nacionalizam: hrvatstvo, mađarstvo, talijanstvo, srpstvo, slovenstvo, crnogorstvo i bošnjaštvo na hrvatskoj obali Jadrana u XIX. i XX. stoljeću, Kolo, X, 2, Zagreb, 2000, str. 74-80. 4. Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji (zbornik radova), Zagreb, 2007.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJUPOHAĐANJE NASTAVE

Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i dužni su biti nazočni na 70% seminara. Izostanak studenata nije moguće opravdati. Kašnjenje na nastavu tolerira se do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za povijest. Oglasne ploče Odsjeka za povijest. Elektronička pošta. Tajništvo Odsjeka za povijest.


U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Studenti polažu dva kolokvija koji su uvijeti za izlazak na završni ispit. Oba kolokvija i završni ispit su pismeni.



ISPITNI ROKOVI

Zimski /

Proljetni izvanredni /

Ljetni 18. 6. u 10, 9. 7. u 10

Jesenski izvanredni 3. 9. u 10, 10. 9. u 10

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)DATUM NAZIV TEME

5. 3. Uvodni sat – predstavljanje sadržaja kolegija; uvod u povijest nacionalizma;

12. 3. Pristup nacionalizmu – Nikša Stančić, Petar Korunić, Anthony D. Smith, Eric Hobsbawm;

19. 3. Istočna obala Jadrana, posebice hrvatski prostori u XIX. i XX. stoljeću; Regije i upravne jedinice na hrvatskoj obali – Istra, Rijeka, Kvarnersko primorje, Dalmacija;

26. 3. Ilirski pokret/Hrvatski narodni preporod i buđenje nacionalne svijesti;

2. 4. Južnoslavenska/jugoslavenska, hrvatska pravaška i srpska ideologija;

9. 4. Talijanski iredentizam;

16. 4. Mađarsko-mađaronske, talijansko-talijanaške i autonomaške vladajuće strukture;

30. 4. Kolokvij 1

7. 5. Protofašizam i “Talijanska regenza Kvarnera”; Riječka Država;

14. 5. U Kr. Italiji i Kr. SHS/Jugoslaviji;

21. 5. Demografske promjene;

28. 5. Značajne i znamenite ličnosti (1): Juraj Dobrila, Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić, Matko Mandić, Erazmo Barčić, Frano Supilo;

4. 6. Značajne i znamenite ličnosti (2): Francesco Vidulich, Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Šime Ljubić, Juraj Biankini, Anton Mahnič/Antun Mahnić, Gabriele D’Annunzio, Riccardo Zanella, Ante Ciliga i dr.

11. 6. Kolokvij 2

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest filozofije II (Rim) Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II., IV., VI. Akademska godina 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 11.15-12.45,uč. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr. sc. Ana Gavran Miloš Kabinet 426

Vrijeme za konzultacije Srijedom: 10-11.30; četvrtkom: 13-14.30 Telefon 265640

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

1) Epikurovci (Epikur, Lukrecije): etika (hedonizam, strah od smrti), psihologija (o prirodi duše), fizika (atomizam) 2) Stoička škola (Seneka, Epiktet, Marko Aurelije): etika, život u skladu s prirodom, mirno podnošenje sudbine, ideal mudraca, determinizam 4) Skeptici: pironovci, akademičari, modusi suzdržavanja od suda. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Osnovni cilj ovog kolegija jest pružanje uvoda u helenističku filozofiju i to kroz prikaz osnovnih pozicija razvijenih od kada su se filozofska učenja pojavila u Rimu, pa do zatvaranja svih antičkih filozofskih škola. Ali želja nije tek upoznati studente sa starim majstorima misli, već im i ukazati na to da rad tih autora ponekad pruža inspiraciju i suvremenim filozofima koji probleme koji su ih mučili izlažu i rješavaju uz pomoć novih analitičkih oruđa. Tako se, ovisno o interesu polaznika, ostavlja prostor i za ambiciozniji rad jer je moguće ući i dublje u te moderne komentare. Tekstovi su odabrani s namjerom da na što sažetiji, jasniji i informativniji način prezentiraju ključna stajališta koja se obrađuju. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 0,75 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,75 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1) Gregorić, P., Grgić, F. i Hudoletnjak Grgić, M. Helenistička filozofija, KruZak, Zagreb 2005, str.91-140, 283-306 2) Epiktet, Priručnik, KruZak, Zagreb, 2006, str. 43-85 3) Seneka, L.A. Dijalozi, Nova Akropola, Zagreb, 2007, str. 31-121 4) Sekst Empirik, Obrisi pironizma, KruZak, Zagreb, 2008, str. 83-159 5) Jednu od slijedećih povijesti filozofije: Copleston, F. Historija filozofije I, BIGZ, Beograd, 1988. Bazala, A. Povijest filozofije II, Globus, Zagreb, 1988. Bošnjak, B. Filozofija od Aristotela do renesanse, Matica hrvatska, Zagreb, 1978. Đurić, M.N. Historija helenske etike, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1961. IZBORNA LITERATURA

1. Aurelije, M. Samom sebi, Matica srpska, Novi sad, 1961. 2. Ciceron, M.T. Rasprave u Tuskulu, Srpska književna zadruga, Beograd, 1974. 3. Ciceron, M.T. Filozofski spisi, Matica srpska, Novi sad, 1987. 4. Ciceron, M.T. Libri politici I-II, Demetra, Zagreb, 1995-6. 5. Ciceron, M.T. Libri Theologici, Demetra, Zagreb, 1999. 6. Ciceron, M.T. Lelije ili o prijateljstvu, CID-NOVA, Zagreb, 2006. 7. Ciceron, M.T. O dužnostima, Nova akropola, Zagreb, 2006. 8. Epiktet, Knjižica o moralu – Razgovori, CID-NOVA, Zagreb, 2002. 9. Plotin, Eneade I, Književne novine, Beograd, 1984. 10. Seneka, L.A. O gnjevu, Rad, Beograd, 1959. 11. Seneka, L.A. Rasprava o blaženom životu i odabrana pisma Luciliju, Grafos, Beograd, 1978. 12. Seneka, L.A. Pisma prijatelju, Matica srpska, Novi sad, 1987.


Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje na nastavi. Maksimalan broj izostanaka je tri puta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Web stranice fakulteta Elektoroničkom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nakon nastave i u vrijeme konzultacija Elektroničkom poštom NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 27.6. i 11. 7. u 12h

Jesenski izvanredni

5.9. i 12.9. u 12h


6.3. Uvod u helenističku filozofiju 13.3. Epikurovci: hedonistička etika 20.3. Epikurovci: priroda duše i argumenti protiv straha od smrti 27.3. Epikurovci: atomizam i sloboda volje 3.4. Epikurovci: zajednica i pravednost

10.4. Kolokvij 17.4. Stoička etika: Epiktet 8.5. Stoici i emocije 15.5 Stoici i determinizam 22.5 Skepticizam: uvod i razvoj skepticizma 29.5. Skepticizam: problem znanja

5.6. Skepticizam i praktični život

12.6. Kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest filozofije III (Skolastika) Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar II., IV. i VI. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljkom 14.15–16-00h (402)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne

Nositelj kolegija Dr. sc. Matej Sušnik Kabinet 424

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom (10–12h) Utorkom (8–10h)


Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

U kolegiju će se analizirati tekstovi i stajališta ključnih mislitelja razdoblja patristike i skolastike (Aurelije Augustin, Boetije, Toma Akvinski, Albert Veliki, Bonaventura, Scot). Teme koje će se obrađivati uključuju: odnos filozofije i teologije (odnos uma i vjere), spoznaja (teorija iluminacije, intuitivna i apstraktna spoznaja), dokazi za Božju egzistenciju (ontološki, kozmološki), problem Božjeg predznanja i slobode volje, srednjovjekovni nauk o duši, problem univerzalija te kršćanska etika.


Po završetku kolegija očekuje se da studenti raspolažu osnovnim pojmovima srednjovjekovne filozofije. Studenti će se upoznati s najvažnijim autorima srednjovjekovne filozofije i njihovim najutjecajnijim djelima. Također će biti u mogućnosti prepoznati važnost filozofskih rasprava tog razdoblja unutar povijesnog konteksta te će biti osposobljeni samostalno tumačiti klasične filozofske tekstove patristike i skolastike.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Seminarski rad 0.75 25 Aktivnost na nastavi 0.25 15 Prvi kolokvij 1 30 Drugi kolokvij 1 30 UKUPNO 3 100










1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Abelard, P. Povijest nevolja; Etika, Naprijed, Zagreb, 1970, str. 57-120. 2. Akvinski, T. Izbor iz djela I, Naprijed, Zagreb, 1990, str. 268–276, 356–66. 3. Anselmo Canterburijski, Proslogion, u Anselmo Canterburijski, Quod vere sit deus I,

Demetra, Zagreb, 1997, str. 243-289. 4. Augustin, A. Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994, knjige XI-XII, str. 253-

310. 5. Augustin, A. O državi božjoj I, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995, knjiga V, str.

323–355. 6. Koplston, F. Historija filozofije 2, BIGZ, Beograd, 1989 (odabrani dijelovi). 7. Russell, B., Povijest zapadne filozofije, Ibis Grafika, Zagreb 2010 (odabrani dijelovi).

IZBORNA LITERATURA

1. Akvinski, T. Dvije filozofske rasprave, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976. 2. Akvinski, T. Izabrano djelo, Globus, Zagreb, 1981. 3. Akvinski, T. Država, Globus, Zagreb, 1990. 4. Akvinski, T. Razgovor s pravoslavnima i muslimanima, Školska knjiga, Zagreb,

1992. 5. Albert Veliki, Philosophia realis, Demetra, Zagreb, 1994. 6. Averroes, Nesuvislost nesuvislosti, Naprijed, Zagreb, 1988. 7. Augustin, A. O slobodi volje, Demetra, Zagreb, 1998. 8. Ockham, W. Opera politica, Demetra, Zagreb, 2001. 9. Bazala, A. Povijest filozofije II, Globus, Zagreb, 1988. 10. Kušar, S. Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 11. Russell, B. Mudrost Zapada, Marjan tisak, Split, 2005.


Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza.


Web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče Odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo Odsjeka za filozofiju.


U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.


Zaključna ocjena izračunat će se na temelju uspjeha na kolokvijima, seminarskog rada te aktivnosti na nastavi.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 17.6. u 10h 1.7. u 10h

Jesenski izvanredni

2.9. u 10h 9.9. u 10h


03.03. Dogovor o radu

10.03. Uvod u srednjovjekovnu filozofiju

17.03. Psihologija (učenje o duši)

24.03. Spoznaja (Augustin, Akvinski i Scot)

31.03. Augustin o vremenu

07.04. Abelardova etika

14.04. Etika Tome Akvinskoga

28.04. Drugi kolokvij

05.05. Politička misao (Augustin i Akvinski)

12.05. Božje predznanje i sloboda volje

19.05. Dokazi za Božju egzistenciju (Anselmo)

26.05. Dokazi za Božju egzistenciju (Akvinski)

02.06. Problem univerzalija

09.06. Drugi kolokvij

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Politički i pravni aspekti moderne povijesti Zapadne Hrvatske u 20. st.

Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar VI. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave uč. 402, srijeda od 10.15-12.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Budislav Vukas, ml.

Kabinet 448 Vrijeme za konzultacije nakon nastave

Telefon 051-359-526 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Kabinet 448

Vrijeme za konzultacije srijeda 12.00-13.30 i četvrtak 12.00-13.30 Telefon 051/ 265-730


SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: Državnopravne promjene nakon Prvog svjetskog rata (1918.-1924.) – talijanski politički pluralizam

nakon ujedinjenja Italije – diplomatski kontekst – međunarodnopravna rješenja; 2. Zapadna Hrvatska u zbivanjima nakon Drugog svjetskog rata (1945. – 1954.) – diplomatski odnosi i međunarodnopravna rješenja – politička konfiguracija Rijeke nakon Drugog svjetskog rata i sjedinjenje sa Sušakom (1945.-1948.) – tendencije razvitka Rijeke u socijalističkoj Jugoslaviji – problematika razgraničenja s Italijom – pravni kontekst – Slobodni Teritorij Trsta – 3. Zapadna Hrvatska nakon dogovora o granici 1954. – pravna rješenja (pravna regulacija položaja nacionalnih manjina) – politička arhitektura u Rijeci i Istri u vremenu nacionalnog pokreta (1960-te -1971.) – gospodarska konsolidacija Zapadne Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji; 4. Nova diplomatska kriza u talijansko-jugoslavenskim odnosima 1970- tih – Osimski sporazumi – osobitosti političkih kretanja u osamdesetim godinama XX. stoljeća; 5. Državnopravni aspekti konstituiranja hrvatske i slovenske samostalnosti i suvremeni trendovi hrvatsko-slovensko-talijanskih odnosa nakon 1990. – državnopravni procesi konstituiranja hrvatske i slovenske samostalnosti – međunarodno pravo i sukcesija državne granice – utvrđivanje državne granice na moru – sukcesija u pitanjima pravnog položaja nacionalnih manjina – utjecaj povijesnih mijena na suvremena kretanja - oblikovanje jadranskih odnosa u europskom integracijskom kontekstu.


Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano definirati, opisati i kritično protumačiti najvažnija pitanja iz moderne povijesti Zapadne Hrvatske u 20. st. Očekuje se poznavanje događaja i procesa, osoba kronologije, kao i nekih specifičnosti državnopravne problematike. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0.25 0

Međuispit – kolokvij (pismeni test) 0.75 40

Seminarski rad 0.75 30 ZAVRŠNI ISPIT (pismeni) 1.25 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Pristup popravku međuispita: Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918.-1947.), Leykam international, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)

2. Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeću, Alinea d.o.o., Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

3. Pravni leksikon, Hrvatski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2007. 4. Povijest Rijeke, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja) 5. Rijeka, geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura. Zbornik, Matica hrvatska,

Zagreb, 1953. (odabrana poglavlja) 6. Vukas Budislav, Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi – pravnopovijesni kontekst – Pravni

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

1. Bartulović, Željko, Sušak 1919. – 1947. – državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Državni arhiv Rijeka, Adamić, Rijeka, 2004. (odabrana poglavlja)

2. Čepulo Dalibor, Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu – od srednjeg vijeka do suvremenog doba, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012. (odabrana poglavlja)

3. Engelsfeld Neda, Povijest hrvatske države i prava – razdoblje od 18. do 20 stoljeća, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, bilo koje od tri izdanja (odabrana poglavlja)

4. Giron, Antun, Zaobići Ingridstellung. Riječko područje u završnici Drugog svjetskog rata, Povijesno društvo Rijeka, Rijeka, 1995.

5. Giron, Antun, Zapadna Hrvatska u Drugom svjetskom ratu, Adamić, Rijeka, 2004.

6. Vukas, B., Državnopravni položaj Grada Rijeke od 1945. do Osimskih sporazuma 1975. godine- stručni doprinos u Spomen knjizi Prve Riječke Hrvatske Gimnazije 1627. do 2007., izdavač: Prva Riječka Hrvatska Gimnazija, Rijeka, 2007., str. 76 – 87.

7. Vukas, B., Tršćanska kriza u prijelomnim vremenima prve polovice 50-tih godina XX. stoljeća – diplomatsko-političko i državnopravno razmatranje, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 28, Br. 2, 2007., str. 1017 – 1065.

8. Vukas, B., Glavne odrednice državnopravnog položaja Istre i Vološćanskog područja od 1943. do 1947. – uz 60. obljetnicu stupanja na snagu Mirovnog ugovora s Italijom (15. rujan 1947. – 15. rujan 2007.) – Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, God. II. III., Svezak 2-3, Rijeka, 2007.,2008. str. 105-124.

9. Vukas, B., Neka pitanja kršenja međunarodnog prava talijanskih okupacijskih vlasti na području Zapadne Hrvatske i Kastavštine u razdoblju od 1941. do 1943., (u koautorstvu s Anom Anić, dipl theol.), Zbornik Kastavštine, XVI., Kastav, 2008., str. 29-49.

10. Vukas, B., „Pax Adriatica“ – New Features of the Croatitan (Slovenian) Italian Relations Aimed to Shaping the Coexsistence Identity ( Legal and Historical Context)“ Poglavlje u knjizi: Die Identität Europas – Was ist „europäisch“?, Konfad Scorl und Gerald G. Sander (Hrsg.), Schriften zu Mittel – und Osteuropa in der Europäischen Integration, Verlag Dr. Kovač, Hambrug, 2011. str. 275 – 292.

11. Vukas, B., Talijanska okupacijska politika u Istri i Kastavštini u drugoj polovici 1918. godine – pravni aspekti, Zbornik Kastavštine, XIX., Kastav, 2011., str. 71- 89.

12. Andrea Roknić Bežanić, Uloga i djelovanje katoličke zajednice mladih Synaxis u riječkome Hrvatskom proljeću, Croatica Christiana periodica, br.71., Zagreb, 2013., str. 155-170.

13. Andrea Roknić Bežanić, Uspostava i organizacija civilnih i vojnih vlasti u poslijeratnoj Rijeci, Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, god. VI. i VII., sv. 6. i 7., Rijeka, 2011.-2012., str. 163-177.

14. Andrea Roknić, Gospodarska situacija u Općini Rijeka 1970.-1972. godine, Rijeka, god. XII., sv. I, Rijeka, 2007., str. 25-39.


Studenti su dužni biti redovoti na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Od studenata se očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza (aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema seminara, pismeni ispit). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

konzultacije Web stranice Filozofskog fakulteta tj. Odsjeka za povijest Oglasna ploča odsjeka za povijest


konzultacije e-pošta telefon


Završni ispit je pisani i sadrži više oblika pitanja, u kojima se provjeravaju različite kompetencije studenata. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Studenti su dužni pridržavati se rokova za izradu, pisanje seminarskog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan kašnjenja od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda.

Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija i pisemenog ispita. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati iste, pa automatski pada kolegij.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 26.6. i 10.7. u 9.00

Jesenski izvanredni

3.9. i 10.9. u 9.00


5.3. Uvod; historiografski pregled; ključni pojmovi 12.3. Razdoblje talijanske vladavine (1918.-1943.) u Istri i Rijeci 19.3. Državnopravni aspekti talijanske vladavine u Rijeci i Istri (1918. – 1943.) 26.3. Prijelazno razdoblje sjedinjenja Istre i Rijeke s Hrvatskom u Jugoslaviji (1945.-1947.) 2.4. Prijelazno razdoblje (1947. – 1954.) u svjetlu međunarodnog prava i opće pravne doktrine

9.4. Politička arhitektura u Rijeci i Istri u vremenu nacionalnog pokreta (1960-te -1971.) – gospodarska konsolidacija Zapadne Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji

16.4. Pravni procesi izgradnje i oblikovanja „jadranskog mira“ – od Osimskih sporazuma 1975. do suvremenih izazova stabilnosti i dobrosusjedstva u svjetlu europskih integracija

30.4. Kolokvij (međuispit) 7.5. Seminarska nastava

14.5. Seminarska nastava 21.5. Seminarska nastava 28.5. Seminarska nastava 4.6. Seminarska nastava

11.6. Pismeni ispit

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... - 2014 - PDS - LJS - POV.pdf · Slom Rimskog Carstva i njegove posljedice. Napomena : nastava se održava kumulativno u dogovoru