Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U OGLAŠAVANJU PUTEM FACEBOOKA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2012.
2
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
INFORMATIČKE TEHNOLOGIJEU OGLAŠAVANJU PUTEM FACEBOOKA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Organizacija i analiza podataka Mentor: Dr. Sc. Slavomir Vukmirović Student: Amela Žlibanović
Studijski smjer: Informatičko poslovanje JMBAG:0081103723
Rijeka, 18. Rujan 2012.
3
Sadržaj
1. UVOD................................................................................................................................. 5
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ...................................................................................... 5
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................................................................ 5
1.3. HIPOTEZA................................................................................................................................. 6
1.4. ZNANSTVENE METODE............................................................................................................ 6
1.5. STRUKTURA RADA ................................................................................................................... 6
2. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U MARKETINGU ............................................ 8
2.1. TEORIJSKE OSNOVE ................................................................................................................. 8
2.2. MARKETING AKTIVNOSTI ........................................................................................................ 8
2.3. PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI ................................................................................................... 10
2.3.1. OGLAŠAVANJE ............................................................................................................... 10
2.3.2. OSOBNA PRODAJA......................................................................................................... 10
2.3.3. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PUBLICITET ............................................................................... 11
3. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U IZRAVNOM MARKETINGU................... 12
3.1. TEORIJSKE OSNOVE ............................................................................................................... 12
3.1.1. IZRAVNA PRODAJA ........................................................................................................ 13
3.1.2. IZRAVNA POŠTA............................................................................................................. 13
3.1.3. KATALOŠKI MARKETING ................................................................................................ 14
3.1.4. TELEVIZIJSKI MARKETING .............................................................................................. 14
4. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U INTERNET MARKETINGU .................... 17
4.1. TEORIJSKE OSNOVE ............................................................................................................... 17
4.1.1. ELEKTRONIČKA POŠTA................................................................................................... 18
4.1.2. WORLD WIDE WEB ........................................................................................................ 19
4.1.3. GRUPE DISKUSIJA ILI FORUMI ....................................................................................... 19
4.1.4. ELEKTRONIČKO TRGOVANJE.......................................................................................... 20
5. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENIH MREŽA ................................................. 21
5.1. TEORIJSKI POJMOVI DRUŠTVENIH MREŽA ............................................................................ 21
5.2. VRSTE DRUŠTVENIH MREŽA .................................................................................................. 22
5.2.1. FACEBOOK ..................................................................................................................... 22
5.2.2. TWITTER ........................................................................................................................ 24
4
5.2.3. LINKEDIN........................................................................................................................ 24
5.2.4. MYSPACE ....................................................................................................................... 25
5.3. ANALIZA I USPOREDBA KORIŠTENJA DRUŠTVENIH MREZA U HRVATSKOJ ........................... 25
6. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENE MREŽE FACEBOOK ........................... 27
6.1. OTVARANJE FACEBOOK PROFILA .......................................................................................... 27
6.1.1. PROFIL............................................................................................................................ 28
6.1.2. GRUPA ........................................................................................................................... 28
6.1.3. STRANICA....................................................................................................................... 29
6.2. PRIMJENA FACEBOOKA ......................................................................................................... 30
7. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU......................................................... 31
7.1. ODABIR CILJANOG TRŽIŠTA ................................................................................................... 31
7.2. VRSTE OGLASA....................................................................................................................... 32
7.3. PLAĆANJE OGLASA ................................................................................................................ 33
7.5. UČINCI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU.................................................................................. 35
8. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU NA PRIMJERU TVRTKE KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA D. D................................................................................ 38
9. PRILOG: ANKETNI UPITNIK O UPORABI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU 48
10. ZAKLJUČAK.............................................................................................................. 71
11. TABLICE, GRAFIKONI I SLIKE............................................................................ 73
12. IZVORI ........................................................................................................................ 74
5
1. UVOD
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA
Danas je Internet jedan od najvažnijih medija putem kojeg možemo doći do svih potrebnih
informacija u vrlo kratkom vremenu. Internet je postao osnovni način komunikacije sa
svijetom i omogućuje da se vremenski skrate ponuda i potražnja za informacijama. Internet
tehnologija je dovela do promjena u načinu komuniciranja i omogućila da se u današnje
vrijeme „brzog života“ olakša kupnja i prodaja te da se može doći do potrebnih proizvoda,
usluga i informacija u bilo koje vrijeme.
Novi fenomen koji se odvija u Internet sferama su društvene mreže (social networking sites)
koje nude raznovrsne i besplatne oblike komuniciranja ili oglašavanja. Broj korisnika
društvenih mreža se povećava iz dana u dan te se sve više zapostavljaju tradicionalni načini
oglašavanja i počinju se koristiti društvene mreže i Internet kao sredstvo privlačenja
potencijalnih kupaca. Suvremeni načini oglašavanja donose preciznije i jasnije mjerenje
učinka, veću interakciju i bogatija multimedijalna iskustva. Tradicionalni načini oglašavanja
duboko su ukorijenjeni u društvu te je veće povjerenje u takve načine oglašavanja ipak za
dolazak do potrebne informacije u takvom načinu marketinga potrebno je više vremena i
daleko više truda osobe kojoj je potreban neki podatak.
Kod sveg uvijek postoje prednosti i nedostatci, tako da se kroz ovaj diplomski rad usporeñuju
tradicionalni i suvremeni načini oglašavanja te se utvrñuje što je bolje za prodavatelja ili
kupca odrañenog proizvoda, usluge ili informacije.
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Temeljem navedenog kroz ovaj diplomski rad pokušat će se dokazati koji način marketinga
odnosno oglašavanja donosi veću korist i sigurnost pri obavljanju radnji koji se odnose na
posjedovanje potrebnih informacija u svakodnevnom životu, poslovnom životu i u vrijeme
slobodnog vremena. Cilj je usporediti suvremeni i tradicionalni način marketinga te tom
usporedbom, uz različite alate i analize, doći do što racionalnijeg zaključka bez pristranosti
bilo kojem od ta dva načina. Istaknut će se sve relevantne informacije koje prikazuju dobre ili
6
loše strane oglašavanja bilo suvremenog ili tradicionalnog. Svaki od navedenih pojmova će
biti detaljno razrañen i objašnjen u nastavku diplomskog rada.
1.3. HIPOTEZA
Uporaba informatičkih tehnologija i društvenih mreža može značajno utjecati na kvalitetu
oglašavanja proizvoda i usluga, a time i na učinke komunikacije i promidžbe u poslovanju.
1.4. ZNANSTVENE METODE Za dobivanje potrebnih podataka koristit će se različiti izvori podataka od dostupne literature
dobivat će se potrebne informacije. Koristit će se različiti znanstveni časopisi i ponajviše
Internet vrela u pojašnjavanju termina vezanih za novije načine oglašavanja jer su to relativno
noviji pojmovi za koje je smanjena količina literature. Metoda komparacije je istaknuta kroz
cijeli diplomski rad jer se želi dokazati navedena hipoteza. Indukcijskom i dedukcijskim
metodom se koristi da bi se dokazala istina i odreñeni zaključak. Statističke metode su u
diplomskom radu da bi se dokazala pristranost korisnika odreñenom načinu i da bi se
znanstveno dokazali navedeni podatci. Korištene metode su još metoda analize, promatranja,
deskripcije, dokazivanja i komparacije sve kako bi se došlo do što realnijih podataka.
1.5. STRUKTURA RADA Teorijske osnove marketinga i opći termini marketinga objašnjeni su u prvom djelu rada jer se
želi postići uvid u segmente marketinga i sve alate kojim se marketing može koristiti.
Pojašnjene su teorijske osnove marketinga od strane različitih gledišta i autora kako bi se
postigao pregled mišljenja i zaključaka.
Poglavlje koje slijedi se odnosi na izravni marketing te sadrži teorijske osnove vezane za tu
temu i podjele koje spadaju pod izravni marketing što uključuje izravnu prodaju i poštu,
kataloški marketing i televizijski marketing.
Nakon toga se detaljnije pojašnjava Internet marketing i aktivnosti vezane za Internet
marketing.
7
U poglavlju pet se detaljnije razvija sama tema diplomskog rada i pojašnjava se raspodjela
društvenih mreža, vrste koje postoje trenutačno i usporeñuju se objašnjene društvene mreže.
Zatim u slijedećem poglavlju dolazi do detalja i funkcije koja prati izradu Facebook računa
točnije profila, stranice i grupe i koja je razlika izmeñu navedenih. Sama primjena je
spomenuta u ovom poglavlju i kako osigurati kontinuiranu primjenu poštujući pravila.
Zadnja dva poglavlja se odnose na Facebook oglašavanje i kako se ono danas provodi i
primjenjuje da bi se utjecalo na kupce. Navedeni su i konkretni primjeri sa statističkim
podatcima te je dodan i anketni upitnik u prilogu i analiza koja je bazirana na primjerima iz
prakse kako bi se došlo do cjelokupnih podataka.
Zaključkom se želi potvrditi hipoteza koja je postavljena u ovom poglavlju i dolazi se do
konkretnih usporedba i podataka koji se provlače kroz kompletan rad.
8
2. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U MARKETINGU
Termin marketing složenica je riječi market što je engleska riječ za tržište nastavka ing koji
predstavlja glagolsku imenicu i time predstavlja radnje na tržištu .
Prvi put termin marketing je spomenut 1561. godine prema kojoj je marketing smatran
„akcijom na tržištu“. 1910. godine marketing se spominje u američkoj literaturi, a pod tim
terminom podrazumijevale su se sve aktivnosti koje poduzima prodavač prije korištenja
reklame i prodajne sile (Grbac, 2007).
2.1. TEORIJSKE OSNOVE
Definicija marketinga počiva na koncepcijama: vrijednosti, cijena, zadovoljenja, razmjene,
transakcija, odnosa, tržišta marketinga i osobe koja obavlja marketing usluge. Dakle,
marketing je društveni i upravljački proces kojim se putem stvaranja, ponude i razmjene
proizvoda od vrijednosti s drugima, pojedinci i grupe dobivaju ono što im je potrebno ili što
žele. Marketing je skup tehnika kojima je cilj da odreñeni proizvod prilagode njegovom
tržištu, da s njim upoznaju potrošača, da istaknu razlike u odnosu na konkurenciju te da se, s
minimumom sredstava, optimizira profit od prodaje. Marketing je društveni i upravljački
proces, u kojem pojedinci i grupe dobivaju ono što trebaju i žele, putem stvaranja i razmjene
proizvoda i vrijednosti s drugima (Kotler, 1999).
Marketing je oblik voñenja poslovanja. To je poslovni sustav viñen očima potrošača, kupaca
(Druker, 2004).
2.2. MARKETING AKTIVNOSTI
Prema aktivnosti koje provodi marketing se može promatrati s mikro i makro aspekta, ako se
gleda s mikroaspekta, tada je marketing provoñenje aktivnosti kojima se nastoji ostvariti
ciljevi gospodarskih i drugih subjekata tako da se pronañu potrebe potrošača i usmjeravaju
proizvodi od proizvoñača do potrošača. Kada marketing promatramo s makroaspekta, tada je
9
marketing društveni proces koji maksimizira ograničene resurse u tijeku proizvodnje te se
time omogućava da traženi proizvod ide od smjera proizvoñača do krajnjeg potrošača i time
se zadovolji ponuda i potražnja za odreñenim proizvodom te da se ostvari blagostanje i
zadovoljstvo cjelokupne društvene zajednice. Prema ovom navedenom zadatak marketinga je
ostvariti zadovoljstvo potrošača i poticati iste na daljnju kupnju time da se shvati koje su
njihove želje i potrebe. Nakon utvrñivanja želja i potreba potrošača treba udovoljiti tim
željama i potrebama i ostvariti prednost nad konkurencijom. Postoje različiti načini, aspekti
ponašanja i strategije kojima se pokušava ostvariti konkurentska prednost, a najčešće se u
poduzećima koristi obrazac koji u sebi sadrži elemente marketinga koji se predstavljaju kao
varijable i time ih menadžeri mogu kontrolirati i utjecati na prodaju proizvoda. Najčešće se
ove varijable predstavljaju skraćenicom 4P, što predstavlja engleski prijevod za četiri riječi
proizvod, distribucija, cijena i promocija. Najvažniji element predstavlja proizvod pod kojim
se smatra sve ono sto je ponuñeno na tržištu, uz uvjet da zadovoljava potrebe ili želje
potrošača u procesu razmjene. U procesu razmjene ne govori se samo o proizvodu kao
opipljivom i materijalnom nego u proces razmjene ulaze usluge, kapital i ideje. Distribucija je
tijek kojim proizvod dolazi do krajnjih potrošača, to su poslovi koju se moraju obaviti da bi
proizvod bio dopremljen do krajnjeg potrošača. Potrebno je odrediti cijenu proizvoda uz uvjet
da se pazi na uložene inpute u proces proizvodnje i sve popratne troškove koji se uključuju u
cijenu, a ti troškovi nastaju iz razloga da bi se proizvod dostavio krajnjim potrošačima. Cijena
je bitan element jer kroz cijenu se skuplja prihod i iz tog razloga cijena ne smije biti preniska
tako da se ne bi ostvario gubitak niti previsoka da ne bi došlo do pada potražnje za
proizvodom. Uz sve navedene troškove postoji i trošak promocije koji ovisi o individualnoj
odluci menadžera. Proizvod mora biti kvalitetno promoviran da bi se ostvario jasno ciljano
tržište te se time mora povećati potražnja za proizvodom. Promocija osigurava informiranost
potrošača u danom trenutku o odreñenom proizvodu za koji je zainteresiran, iz tog razloga
mora se obratiti pažnja na ažuriranje svih podataka da ne bi došlo do razilaženja u shvaćanju.
Promocija se vrši pomoću oglašavanja, osobne prodaje, izravni marketing, odnosi s javnošću i
publiciteta. Promocija je tema ovog rada tako da će u slijedećem poglavlju biti detaljnije
objašnjene promocijske aktivnosti (Tellis, 2006).
10
2.3. PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI
Proizvod koji ja kvalitetan nije dovoljan sam po sebi, osim u rijetkim slučajevima, da osigura
potražnju nego je potrebno i informirati potrošače o proizvodu koji kupuju ili koji bi željeli
kupiti. Potrebno je konstantno održavanje komunikacije smjer prodaja kupnja i obrnuto,
tražiti povratne informacije o zadovoljstvu potrošača. Da bi se osigurala komunikacija postoji
niz komunikacijskih aktivnosti koje se koriste da bi se povezale sa tržištem, a te aktivnosti su
oglašavanje, osobna prodaja, izravni marketing, odnosi s javnošću i publicitet. Aktivnosti se
koriste zajedno, više njih, kako bi se ostvario maksimalan rezultat u promociji proizvoda.
Promocija je svaki oblik komunikacije čija je uloga informiranje i podsjećanje ljudi o
proizvodima, uslugama, imidžu, idejama ili društvenoj uključenosti. Marketinška
komunikacijaje skup svih elemenata organizacijskoga marketinškog miksa koji potiču
razmjenu (Grbac, 2007).
2.3.1. OGLAŠAVANJE
Promocijska aktivnost koja se plaća da bi se ostvarila kvalitetnija komunikacija sa tržištem
naziva se oglašavanje. Načini na koji se provodi oglašavanje raznoliki su, moraju biti
raznoliki i da nisu već viñeni jer se smatra da je oglašavanje kreativan proces iz kojeg mora
proizaći zadovoljstvo proizvoñača, kupaca i društva općenito. Aktivnost se provodi kroz
vizualne, akustične ili kombinirane poruke kojim se želi postići reakcija potrošača. Zbog već
viñenih načina oglašavanja, oglašavanje se želi modernizirati i žele se pronaći novi kanali
oglašavanja kojima se može doći do reakcije, primjerice Facebook, ali o tome kasnije u radu.
2.3.2. OSOBNA PRODAJA
To je takav način prodaje koji uključuje osobu koja komunicira s krajnjim potrošačima i kroz
tu komunikaciju pokušava uvjeriti mogućeg kupca da kupi odreñeni proizvod. Kontakt koji se
ostvaruje izmeñu prodaje i kupovine mora biti čvrst i konkretan, ali se mora osigurati
11
fleksibilnost u odnosu prema mogućem kupcu. Važna činjenica kod definiranja osobne
prodaje je taj dio da se takva prodaja odvija direktno bez posrednika. Osnovna prednost
osobne prodaje je ta da izaziva relativno visoku razinu potražnje potrošača budući je u
situaciji licem u lice potencijalnim kupcima relativno teško izbjeći prodavačevu poruku.
Osobna prodaja još omogućava prodavaču da prilagodi poruku specifičnim potrebama i
interesima kupca. Efikasnost osobne prodaje općenito je veća nego kod ostalih promocijskih
elemenata. Meñutim, uzmu li se u obzir ogromni troškovi osobne prodaje u odnosu na rezultat
ovaj oblik promocije postaje potpuno neefikasan i neupotrebljiv (Grbac, 2007).
2.3.3. ODNOSI S JAVNOŠĆU I PUBLICITET
U prodaji proizvoda ostvaruje se odreñeni odnos s potrošačima koji se želi održati pozitivnim.
Da bi se kontakti s tržišnim subjektima održali mora se voditi računa o odnosima s javnošću i
pozitivnim publicitetom. Takva vrsta odnosa koristi za informiranje šire javnosti o djelovanju,
ostvarenim rezultatima, što se čini da bi se osiguralo očuvanje okoliša, zaštita potrošača, te
kako se ulaže u poboljšanje kvalitete proizvoda. Za ovakav pristup koriste se različiti
instrumenti koji utječu na veliki broj potrošača, a mogu imati velik broj povratnih poruka i
informacija koji mogu koristit. Instrumenti kojima se obavlja ova aktivnost su konferencije za
tisak koje u većini slučajeva budu organizirani pristup medijima preko kojih se prezentiraju
primjerice novi proizvodi. Cijeli taj publicitet se koristi kako bi se stvorila pozitivna slika o
tržišnom subjektu, aktivnostima koje on provodi i proizvodima kako bi na taj način poboljšao
proizvodnju (Grbac, 2007).
Izravni marketing će bit pojašnjen u slijedećem poglavlju kako bi se pojasnili mogući mediji
preko kojih se može voditi izravni marketing i taj dio je relevantan u razumijevanju
oglašavanja putem Facebooka. Bitan dio u svim spomenutim aktivnostima je komunikacija
koja mora biti usmjerena prema potrošaču, te se od potrošača mora dobiti pozitivna povratna
poruka kako bi se znao način djelovanja i raspodjele ostalih aktivnosti koji bi poboljšali odnos
i osigurali povećanu prodaju i konkurentsku prednost odreñenog tržišnog subjekta.
12
3. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U IZRAVNOM MARKETINGU
Postoji niz definicija izravnog marketinga, pa su u nastavku napisane neke od definicija.
Jedna od definicija govorio tome da je marketing sustav u kojem dolazi do interakcije, a za tu
interakciju se koriste različiti mediji kako bi se dobila reakcija potrošača (Kotler, 1999).
Izravni marketing se može gledati i kao aktivnost koje provodi prodavač kako bi uspio
aktivirati ciljanog potrošača na kupnju njegovog proizvoda, dok pri tome koristi različite
medije kako bi lakše prenio poruku kojom želi utjecat na krajnjeg potrošača (Kosnichck,
1995). Novije shvaćanje izravnog ili direktnog marketinga objašnjava marketing kao
informacijski voñen proces u marketingu koji omogućuje da se kroz taj proces mjere i po
potrebi mijenjaju i preoblikuju svoje strategije i aktivnosti na tržištu (Shepard, 1995).
3.1. TEORIJSKE OSNOVE
U marketingu je najvažnija komunikacija s kupcima, tako da je moralo doći do promjena i
inovacija na tom području. Tržište potiče da se svakodnevno moraju donositi ideje na tom
području. Izravni marketing je odgovor na taj problem jer predstavlja novi način pristupa u
komunikaciji s tržištem. Klasične metode funkcioniraju na komunikaciji u dva smjera,
komunikacija se odvija izmeñu prodavača i kupca. Kod direktnog marketinga komunikacija
se takoñer odvija u dva smjera, komunicira prodavatelj i kupac, a postoji interakcija u toj
komunikaciji kako bi prodavatelj dobio mjerljiv odgovor koji može koristiti u poslovanju. Da
bi došlo do aktivnosti u direktnom marketingu moraju postojati baze podataka i mediji preko
koji će doći do komunikacije. Mediji koji se koriste u marketingu su katalozi, direktna pošta,
telefon, televizija, radio, Internet, mobitel i dr. (Dvorski, 2003). Ti mediji imaju kanale kojima
dolaze do krajnjeg potrošača. Kanali prodaje inoviraju se i pokušava se dostići što veća razina
komunikacije i povezanosti s krajnjim potrošačima. Prodaja licem u lice, marketing izravne
pošte, kataloški marketing, telemarketing, televizijski marketing, kiosk marketing, Internet
marketing. U nastavku ukratko o svakom kanalu, a u slijedećem poglavlju više o on-line ili
Internet marketingu.
13
3.1.1. IZRAVNA PRODAJA
Prodaja licem u lice još se naziva izravna prodaja i predstavlja prodaju odreñenog proizvoda
kupcima u njihovom domu. Proizvod se prezentira kupcu i u vrijeme prezentacije se utječe na
njega kako bi posljedica prezentacije bila kupovina proizvoda. Ovakav način prodaje je
najstariji način prodaje u izravnom marketingu. Postoji vise verzija ovakve prodaje, ponajprije
mrežni marketing kod kojeg se distributeri djeluju pod nekim poduzećem i pokušavaju prodati
proizvod da bi ostvarili proviziju. Postoji i piramidalna prodaja, takoñer se distributeri umreže
prema shemi, ali ovakav način prodaje je u svijetu zabranjen. Još se može spomenuti prodaja
„od vrata do vrata“, demonstracije po kućama, prodaja na ulici i dr. Već je navedeno da
ovakva vrsta prodaje ima visoke rezultate jer se ostvaruje bliski kontakt s budućim kupcima i
može se tijekom prezentiranja proizvoda utjecati na njihovu pozitivnu odluku. Ostvaruje se
povratna poruka i reakcija kupca te se naknadno mogu promijeniti načini pristupa kupcu.
Kupac može pravovremeno pitati stručnu osobu sve što ga zanima u vezi proizvoda i može
odmah dobiti odgovor i pojašnjenje. Ovakav način prodaje stvara vjerne kupce ili se barem
mogu prikupiti relevantni podatci koji su potrebni (Dvorski i suradnici, 2005).
3.1.2. IZRAVNA POŠTA
Izravna pošta je medij koji omogućuje da se šalje obavijest točno odreñenom segmentu
tržišta, čak i točno odreñenom potrošaču tj. kupcu. Poruka u izravnoj pošti se može
personalizirati jer potrošač kojem se šalju takve poruke je u bazi podataka, a baza sadrži sve
potrebne podatke vezane uz proizvod, poruka se tiska u više jednaki primjeraka, a šalje se na
najmanje 40 različitih adresa (Narodne novine, br. 172/03, 15/04 i 92/05). Postoje odreñeni
propisi kako pošiljka mora izgledati, mora biti težine do 2 kg i propisanih dimenzija utvrñenih
propisima. Prednosti ovakvog načina oglašavanju su da se može poslati točno odreñena
poruka o bilo čemu u poduzeću, o načinu poslovanja, promjeni u poslovanju, promocijama i
svi ostali marketinški podatci mogu biti opisani. Točno se zna kojem se segmentu tržišta šalju
takve poruke, zna se točno kojem se kupcu šalju obavijesti i u vezi čega. Putem pošte se mogu
postići različite marketinške akcije, i unutar pošiljke se može staviti bilo kakav marketinški
materijal. Lako se izmjeri postignuće ovakvim oglašavanjem jer se od kupca dobivaju
14
odgovori u kratkom roku. Utrošak novca je lako mjerljiv jer se zna točan broj poslanih
poruka. Ima mnoštvo prednosti, ali i nedostataka jer slanje odreñene pošiljke može trajati
dugo, čak može i doći do gubitka odreñene pošiljke (Aščić, 2008).
3.1.3. KATALOŠKI MARKETING
Kataloško oglašavanje i prodaja specijalizirana je grana direktnog marketinga. Komunikacija
je jedan na jedan, a interaktivnost i povratnu informaciju razgovora sa „živom” osobom u
kataloškoj ponudi zamjenjuju različite ankete koje bilježe razine zadovoljstva i preferencije
kupaca. Korak prvi, koji se smatra možda i najvažnijim glasi je taj da treba doznati koji su
ciljani kupci. Treba imati bazu podataka o kupcima i svaki detalj koji može vrijediti pri
prodaji proizvoda Što više podataka to se lakše odreñuju preferencije tih kupaca i lakše je
poslati odreñene ponude u katalogu. Tako stvorena baza sadržava popis proizvoda koje su
kupci naručili u prošlosti, datume kupnje pojedinih proizvoda te količinu kupljenih proizvoda.
Internet je katalošku prodaju dodatno razvio i utjecao na napredak ovakve vrste prodaje. Sa
smanjenim troškovima ispisivanja i slanja kataloga, na samo klik udaljenosti od kupaca, takva
prodaja predstavlja gotovo neograničenu bazu potrošača. Potrošačima proizvod mora biti
prezentiran na pravi način jer je katalog potrošačev jedini doticaj s tvrtkom, a time i
proizvodom. Takoñer, mora pratiti vašu ciljanu publiku i proizvoñač to želi, a ako se prodaje
roba na sniženju ili tehničku robu katalog se mora razlikovati na prvi pogled. Posebnu
pozornost se mora obratiti na kvalitetu papira, dizajn te raspored proizvoda u katalogu. Prva,
zadnja i srednja stranica moraju biti najupečatljivije od ostalih jer se češće otvaraju i prve
padaju u oči (Jozić, 2008). Prednosti ovakvog načina je ta da se kupcu omogući da u miru
svog doma bez ikakvih vanjskih utjecaja može sam odlučiti što želi kupiti, a što ne želi.
Najveći nedostatak u ovakvom načinu prodaje je ta što osoba mora dati svoje podatke, na što
ljudi nisu ponekad spremni i u zadnje vrijeme su sumnjičavi (Kataloška prodaja, 2011).
3.1.4. TELEVIZIJSKI MARKETING
15
Televizija danas predstavlja najmoćniji masovni medij suvremenog svijeta. Broj televizijskih
prijemnika u domaćinstvima u velikom je broju zapadnih zemalja davno prešaostopu od 90%,
s velikim brojem domaćinstava koja posjeduju 2-3 TV prijemnika. Pri donošenju odluke o
korištenju televizije u medijskom spletu potrebno je obraditi televizijsko vrijeme i područje
prikazivanja televizijske poruke. Izbor televizijskog vremena podrazumijeva troškove,
obilježja i prilagoñenost programa koji značajno varira, zavisno o kupljenom terminu i danu u
tjednu. S obzirom na ta tri faktora razlikujemo: udarno (primarno), dnevno i granično vrijeme.
Primarno vrijeme je vrijeme od 19-21 sat (iako postoje neznatna variranja). Ono je najskuplje
budući da program gleda najveći broj segmenta ciljne publike za koju je većina propagandista
zainteresirana. Jutarnje je vrijeme od 06-10 sati. U jutarnjim se terminima emitiraju jutarnje
emisije namijenjene raspoloživoj publici (penzioneri, učenici, domaćice). Dnevno vrijeme
obuhvaća termine od 10-16 sati. Tada se emitiraju studijske emisije relativno jeftine
proizvodnje. Kasno dnevno vrijeme na rasporedu je od 16-19 sati. Predvečer su na rasporedu
televizijski kvizovi, lokalne vijesti, obrazovne i emisije za domaćice. Popodnevni program u
najvećoj mjeri gledaju studenti, ñaci i žene. Granično vrijeme definirano u odnosu na
primarno. Locirano je neposredno prije i poslije primarnog vremena. Kasnovečernji termin su
na rasporeduod 23 sata. Dok se jedan proizvod propagira na televiziji, ne postoji mogućnost
preklapanja druge poruke kao što je to slučaj s novinama. Korištenje ljudskog glasa smatra se
puno efikasnijim od prenošenja poruke štampanom riječju. Televizija, takoñer, omogućuje
korištenje boja što uvećava efikasnost poruke i povećava prepoznatljivost pakiranja proizvoda
u prodavaonici. Prednost televizije ogleda se u njezinoj selektivnosti i fleksibilnosti.
Odabiranjem kanala i programa propagandist ujedno bira i publiku kojoj se obraća. Izbor
vremena tokom dana takoñer odreñuje publiku kojoj se obraćamo. Korištenjem privatnih TV
kanala možemo selektivno pokrivati samo jedno geografsko područje. Dužina poruke,
frekvencija i dužina propagande kampanje i isključivo ovisi o ciljevima propagande.
Mogućnost variranja sadržaja poruke za pojedina područja, odnosno segmente, takoñer čini
prednost tog medija. Televizija takoñer posjeduje „unutrašnju vrijednost“ koju ne posjeduje
nijedan drugi medij. To znači da televizijske propagandne poruke privlače pažnju čak i kad
gledatelj nema namjeru ili potrebu pratiti propagandni blok. Razlog tome je uključenost
propagandnih poruka u televizijski program i vrlo ih je teško izbjeći. Nedostatak ovakvog
oglašavanja je ta da ako kupac nije čuo ili vidio propagirani proizvod, poruka je izgubljena.
Troškovi propagiranja putem dobrih TV stanica izuzetno su visoki i stoga eliminiraju velik
broj malih poduzeća koja ih ne mogu platiti. Činjenica je da ti troškovi neprestano rastu, pa će
se samo velike multinacionalne kompanije moći priuštiti propagiranje putem nacionalne TV
16
mreže u primarnom vremenu. Grupiranje programa sljedeći je značajan problem, a odnosi se
na povećanje vremena posvećenog raznim neprogramskim aktivnostima propagandnim
porukama, javnim emisijama, emisijama o zaštiti okoline. Zbog sve intenzivnijeg oglašavanja
i istovremenog skraćenja trajanja TV spotova, zapamćenost poruke pet minuta nakon
emitiranja opada (Kesić, 1997).
Nakon teorijskog dijela o svakom od medija oglašavanja, u tablici je prikaz troškova
oglašavanja u milijunima kuna po medijima u Hrvatskoj. Najniži troškovi oglašavanja po
godinama su bili u 2010. godini, najviši troškovi prema podatcima Hrvatske udruge reklamnih
agencija su bili u 2008. godini. Najskuplje je oglašavati poduzeće putem televizije, kao što je
prije navedeno to je najskuplji način oglašavanja pogotovo u primarnim terminima. Outdoor
uključuje bilo kakvo oglašavanja koje se odnosi na vanjske panoe ili reklame na vanjskim
površinama, i takvo oglašavanje nosi nekakvu srednju vrijednost kojom se može oglašavat.
Najjeftiniji su ostali načini oglašavanja, koji uključuju neke kreativnije načine prenošenja
poruka, a malo skuplje od toga je oglašavanje na Internetu koje je sve popularnije iz dana u
dan i ne zahtjeva toliku inovativnost koliko sposobnost ljudi da provedu takvu vrstu
oglašavanja. Ukupni troškovi oglašavanja takoñer su smanjeni u 2010. godini na 0,52% BDP-
‐a, prema podacima Hrvatske udruge reklamnih agencija (HURA), s nešto iznad 1% u 2008.
godini
Tablica 1.: Troškovi oglašavanja po medijima u Hrvatskoj (u milijunima kuna)
GODINE 2008. 2009. 2010.
TV 950 790 770
RADIO 250 225 213
TISAK 785 615 545
OUTDOOR 220 165 151
DRUGO 20 20 20
INTERNET 30 35 36
UKUPNO 2255 1850 1735
Izvor: Hura, 2011. godina
Svaki medij ima svoju specifičnu snagu odnosno prednosti/ograničenja u okviru kojih djeluje.
Tako neke metode marketinga koriste uobičajene medije kao što su televizija, radio, časopisi,
novine, plakati, oglasi, brošure. Svaki od spomenutih medija ima svoje dobre i loše strane
17
koje treba uzeti u obzir promišljajući promidžbu u skladu s karakterom proizvoda odnosno
ciljne publike. Televizija najsnažniji medij jer pruža sliku u pokretu, aspekti njene uloge
odnosno utjecaja na publiku razrañeni su detaljnije nešto kasnije u tekstu. Internet, s druge
strane kao novi medi u kojem korisnik sam bira temu prema vlastitom interesu. To je često
dvosmjeran, interaktivan medij i po tome se razlikuje od prethodno spomenutih. Ostali su
mediji samo donekle slobodni u tom pogledu, uglavnom su ograničeni prostorom odnosno
vremenom na nekoliko tema, a Internet pruža ne samo puno veće mogućnosti odabira tema
već i kreiranja vlastitih u cilju komunikacije s ostalim istomišljenicima.
4. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U INTERNET MARKETINGU
Internet marketing je korištenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje
marketinških ciljeva kao i podrška suvremenom marketinškom konceptu. Internet marketing
predstavlja korištenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje marketinških
ciljeva kao podrška suvremenom marketinškom konceptu. Internet marketinška strategija
potrebna je jer daje smjernice za postavljanje održivih Internet marketinških aktivnosti
poduzeća koje se integriraju s ostalim marketinškim aktivnostima i koje podržavaju poslovne
ciljeve poduzeća.
4.1. TEORIJSKE OSNOVE
Internet marketing predstavlja važan dio marketinške teorije. Definira se kao uporaba
Interneta i drugih digitalnih tehnologija za postizanje marketinških ciljeva i kao podrška
suvremenom marketinškom konceptu. Predstavlja marketing u novom elektroničkom
okruženju, proces izgrañivanja i održavanja odnosa s korisnicima kroz on-line aktivnosti kako
bi se dogodila razmjena ideja, proizvoda i usluga te su de ispunili ciljevi uključenih strana.
Brojna istraživanja usmjerena su na ponašanje potrošača na Internetu, donoseći spoznaje o
njegovoj prihvaćenosti te percipiranim prednostima i nedostacima kako za potrošače, tako i za
poduzeća. Istraživanja o prihvaćenosti Interneta od strane potrošača uglavnom su usmjerena
na korisnike koji imaju platežnu moć i kreditne kartice kao sredstvo plaćanja. Zbog toga su u
18
brojnim istraživanjima izostavljeni korisnici Interneta iz redova mlade populacije (Scoble,
2007).
Najlakši način prikaza kako se razvija korištenje Interneta u svijetu je u tablici, takav prikaz je
u tablici 2., u kojoj je prikazan broj stanovnika po regijama svijeta te korisnici Interneta u
2000. godini i u 2011.godini te postoji usporedba rasta izmeñu tih dviju godina
Tablica 2.: Korisnici Interneta u svijetu
Regije svijeta
Populacija ( 2011)
Korisnici Interneta (2000)
Korisnici Interneta (2011)
Penetracija (%
Populacije)
Rast 2000-2011
Korisnici % prema Tablici
Afrika 1,037,524,058 4,514,400 139,875,242 13.5 % 2,988.4 % 6.2 %
Azija 3,879,740,877 114,304,000 1,016,799,076 26.2 % 789.6 % 44.8 %
Europa 816,426,346 105,096,093 500,723,686 61.3 % 376.4 % 22.1 %
Bliski istok
216,258,843 3,284,800 77,020,995 35.6 % 2,244.8 % 3.4 %
Sjeverna Amerika
347,394,870 108,096,800 273,067,546 78.6 % 152.6 % 12.0 %
Južna Amerika
597,283,165 18,068,919 235,819,740 39.5 % 1,205.1 % 10.4 %
Australia i Oceanija
35,426,995 7,620,480 23,927,457 67.5 % 214.0 % 1.1 %
SVIJET UKUPNO
6,930,055,154 360,985,492 2,267,233,742 32.7 % 528.1 % 100.0 %
Izvor: http://www.internetworldstats.com/stats.htm
Najvažnije Internet usluge za Internet marketing su predstavljena u podpoglavljima u
nastavcima.
4.1.1. ELEKTRONIČKA POŠTA
19
Elektronička je pošta (engl. electronic mail, e- mail) oblik dopisivanja putem računala i
sustava koji ta računala meñusobno povezuju i jedan je od osnovniji i najstarijih Internet
servisa. Zbog velike brzine prijenosa podataka, i to praktično bez obzira na udaljenost,
relativno niske cijene i mogućnosti izravnog prijenosa u najjednostavnijem obliku teksta s
računala u računalo. Na zahtjev korisnika elektroničke pošte bit će mu dodijeljena jedinstvena
elektronička adresa.
Uobičajen oblik internetske adrese jest: Korisničko [email protected]
domena. Najčešće se koristi oblik koji ne sadrži poddomenu radi lakšeg korištenja kasnije.
Korištenje ovog Internet servisa omogućuje i više od razmjene poruke, moguće je
razmjenjivati slike i dokumente te se time skraćuje putovanje informacija izmeñu osoba.
Elektronska pošta je najviše korišten Internet servis što u poslovanju tako i u privatnoj
komunikaciji ili marketinškim aktivnostima (Ružić i suradnici, 2009).
4.1.2. WORLD WIDE WEB
Postoji niz skraćenica za ovaj servis i to WWW, The Web ili W3, a definira se kao mrežni
servis za organiziranje informacija koje su dostupne korisnicima Interneta, a dijele se s
korisnicima u obliku hipermedijskih dokumenata tj. Web stranica.
Samo objašnjenje hipermedijskih dokumenata leži u tome da je to skup srodnih informacija
koje mogu biti iskazane u tekstualnom, grafičkom, video i zvučnom obliku. Ti dokumenti se
odnose na neki objekt i kreiraju se uz pomoć programskog jezika koji se naziva HTML
(HyperTextMarkupLanguage) koji odreñuje kako će informacije korisniku biti prikazane.
Korištenje World Wide Web-a je izrazito rasprostranjena i omogućuje ciljano traženje
informacija koje su potrebne (Panian , 2000).
4.1.3. GRUPE DISKUSIJA ILI FORUMI
Diskusijske su skupine (engl. newsgroups) servis koji omogućuje odvijanje rasprave skupine
ljudi o temama od zajedničkog interesa. Ovaj je servis izvanredno popularan, pa danas ima
preko deset tisuća diskusijskih skupina u svim zamislivim područjima ljudskog interesa.
20
Poruke članovima skupine šalju se elektroničnom poštom te se nalaze na nekoj vrsti
"elektronične ploče" (engl. blackboard) na kojoj ih svatko zainteresiran može pročitati. Te se
poruke distribuiraju svim davateljima Internet usluga koji se prijave za odgovarajuće
diskusijske skupine, a oni ih dalje prosljeñuju članovima skupine. Za čitanje poruka potreban
je poseban program (npr. News Agent) ili e-mail program (npr. Outlook Express), a možemo
koristiti i brojne newsgrupe na Webu. Koristimo li poseban program potrebno je upisati
adresu news servera (npr. news.iskon.hr). Dobar izvor informacija o diskusijskim skupinama
na Webu jest Google Groups servis (http://groups.google.com) na kojem su prikazane
najvažnije interesne skupine s kratkim opisom tema kojima se skupina bavi. Ovaj servis pruža
i mogućnost pretraživanja poruka po ključnim riječima. (Panian, 2007).
4.1.4. ELEKTRONIČKO TRGOVANJE
Elektroničko trgovanje (engl. screentrading) je trgovanje financijskim instrumentima pomoću
telekomunikacijske i računalne tehnologije. Takav način trgovanja omogućuje razmjenu
informacija, podnošenje platnih naloga, obavljanje plaćanja, prijenos vlasništva financijskog
instrumenta i primjenu različitih strategija pri trgovanju financijskim instrumentima.
Elektroničko trgovanje skraćuje proces trgovanja i štedi vrijeme te omogućuje lakši pristup
trgovanju. Centralni elektronički sustavi s nizom terminala omogućuju trgovinu bez fizičkog
kontakta, a smanjuju i troškove posrednika u trgovanju financijskim instrumentima. Sustav
Reuter je svjetski standard za elektroničko trgovanje, ali postoje i drugi sustavi, osobito za
trgovanje dionicama. Elektronički sustavi omogućuju trgovinu dok traje radno vrijeme.
Postoje i elektronički sustavi koji rade na načelu zaključivanja transakcija u kraćem vremenu.
Kod takvih se sustava prvo prikupljaju i grupiraju kotacije i izrañuju informacije, koje su
dostupne svim sudionicima tržišta (Leko,1998).
http://www.markopaliaga.com/userfiles/file/Microsoft PowerPoint - Social marketing network1 %5BCompatibility Mode%5D%281%29.pdf
21
5. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENIH MREŽA U ovom djelu će biti detaljnije pojašnjeni pojmovi društvenih mreža i principi njihovog rada i
sama struktura rada. Postoji niz društvenih mreža koje se odnose na različite domene interesa
ljudi, te je omogućeno da se informacije koje kolaju brze dobiju.
Društvene mreže su besplatne Internet usluge koje korisnicima pružaju razne vrste
komunikacije sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije. One predstavljaju pristupačne
Internet usluge koje kombiniraju tehnologiju i društvenu interakciju. Društvenim mrežama
danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih generalnih, postoje i servisi s odreñenom
namjenom glede sadržajnog fokusa i profila korisnika. Većina korisnika služi se društvenim
mrežama zbog jednostavnog društvenog kontakta, grupiranja po interesima, dijeljenja
fotografija te masovnog komuniciranja dok nekima predstavlja odličan poslovni potez.
Društvene mreže imaju svoju ulogu u marketingu te služe za Web promociju i oglašavanje
koje se smatra društveno odgovornim i izrazito ekološkim jer se ne troši papir i otpadom ne
zagañuje priroda. Zasnovane su na Internet i pokretnim tehnologijama te se za njih
svakodnevno razvijaju nove aplikacije i dodaci za zabavu.
U svijetu postoje brojne društvene mreže, ovisno od zemlje do zemlje, no najpoznatije su
Facebook i Twitter, Linkedin i Myspace, Youtube, Flickr. Istraživanja pokazuju da Hrvati
koriste i domaće društvene mreže poput Iskrice, Trosjeda, Tulumarke i sličnih.
5.1. TEORIJSKI POJMOVI DRUŠTVENIH MREŽA Komunikacija u svijetu se znatno promijenila jer su ljudima omogućeni različiti kanali
komunikacije, a ponajviše je za tu veliku promjenu zaslužan Internet kojim se olakšava
pristupanje drugim korisnicima s kojima želimo ostvariti kontakt. Društvene mreže se mogu
definirati na više načina, s obzirom na različita gledišta autora ili ako se izuzima digitalno
okruženje ili se i ono uključuje u teoriju. Ponajprije ako se izdvoji iz digitalnog okruženja
može biti promatrana kao sociološka struktura koja opisuje osobne odnose meñu pojedincima,
svaka osoba pripada velikoj društvenoj mreži ili se očituje pripadnost većem broju manjih,
kao što su obitelj, prijatelji, radno mjesto ili neki drugi interesi koji nas povezuju s istima
(Ružić i suradnici, 2009).
Online društvene mreže se mogu teorijski objasniti kao usluga koja se temelji na Webu i koja
daje mogućnost osobama da izgrade svoj profil, koji može biti javan ili polu javan. Ostavljena
22
je mogućnost ureñivanja liste korisnika koji posjeduju profil koje će podatke staviti vidljivim
te se omogućuje gledanje i korištenje vlastitih ili tuñih popisa veza unutar sustava (Boyd i
Ellison, 2008). Postoje dva pojma koji se koriste kao sinonimi i to su društvene mreže (eng.
„socialnetwork“) ili društveno umrežavanje (eng. „socialnetworking“) iako ta dva pojma nisu
jednaka. Umrežavanje se odnosi na kontakt s osobama koje su nam nepoznate dok je mreža
kontakt s ljudima koje znamo. Ipak na društvenim mrežama je omogućeno ostvarivanje
kontakta s osobama koje prethodno nismo znali. Sve društvene mreže su postale popularni
servisi koji privlače iz dana u dan sve veći broj korisnika ponajviše zbog svog koncepta koji
je utemeljen na Web 2.0 tehnologiji koja korisnike stavlja u središte zbivanja i omogućuje da
upravo oni kreiraju sadržaj i nude ga drugim korisnicima te se ostvaruje nova dimenzija
socijalne interakcije (Boyd i Ellison, 2008.).
5.2. VRSTE DRUŠTVENIH MREŽA
Danas u svijetu postoji više od 300 aktivnih online društvenih mreža točnije aktivnih Web
stranica društvenih mreža. Princip prijavljivanja i stvaranja profila na svakoj je vrlo sličan i
način rada je vrlo jednak razlikuju se tek u terminima osnivanja i ponekoj funkciji koja je na
nekima omogućena dok na drugima ona ne postoji ili je u manjem obujmu. (Ružić i suradnici,
2009)
Pošto postoji oko 300 različitih društvenih mreža spomenute će biti samo poneka, ipak će u
znatnoj mjeri najviše biti pojašnjen Facebook koji je dosta relevantan jer je dio teme ovog
diplomskog rada. Ukratko o četiri društvene mreže koje se najčešće spominju.
5.2.1. FACEBOOK Društvena mreža koju je osnovao Mark Zuckerberg za vrijeme studija na Sveučilištu Harvard.
Facebook je društvena mreža koja je besplatna za korištenje, a zaradu stvara od oglašavanja.
Korisničko sučelje je moguće postaviti na hrvatski, ali takoñer i velik broj drugih svjetskih
jezika. Nakon otvaranja profila, korisnik odabire da li želi da njegov profil bude privatan
(korisnici koji nisu na listi prijatelja nisu u mogućnosti pregledavati profil) ili javni profil
(svima je dopušteno pregledavanje profila). Korisnik bira želi li se pridružiti nekoj odreñenoj
23
mreži (zemlja, grad, lokalna zajednica, radno mjesto, itd.) te na taj način komunicirati s
poznanicima. Javni profili omogućuju strancima ili nepoželjnim osobama da kontaktiraju
korisnika što narušava njegovu privatnost. Stvaranjem profila korisniku je omogućeno
postavljanje osobnih fotografija na profil, liste osobnih interesa, izmjena javnih ili privatnih
poruka, te stvaranje grupa koje se temelje na zajedničkim interesima pojedinaca. Facebook je
u nekoliko navrata dobio novo korisničko sučelje. U nastavku je prikazano korisničko sučelje
koje je predstavljeno 2007. godine, te uključuje većinu mogućnosti koje Facebook i danas
nudi svojim korisnicima Uzrok velike popularnosti društvene mreže Facebook je svakako
velik broj mogućnosti koje su na raspolaganju korisnicima mreže. Svaki korisnik može
odabrati koje značajke želi koristiti. Neke od najpopularnijih značajki su:
- Vijesti (eng. News Feed) - korisnik dobiva obavijesti o promjenama u profilima
korisnika koji su na listi prijatelja, nadolazećim dogañajima, važnim datumima, itd.
- Zid (eng. Wall) - virtualna površina na profilu svakog korisnika na kojoj osobe s liste
prijatelja mogu napisati poruku korisniku, s prikazom datuma i vremena kada je
poruka poslana.
- Fotografije (eng. Photos) - svakako jedna od najpopularnijih značajki, omogućuje
korisnicima postavljanje fotografija na vlastiti korisnički profil, pri čemu je
omogućeno komentiranje fotografija, te označavanje osoba koje se nalaze na
fotografijama.
- Bilješke (eng. Notes) - značajka s kojom korisnici mogu stvarati vlastite bilješke o
željenim temama, funkcija slična blogu.
- Dogañaji (engEvents) - značajka koja omogućuje prijateljima ili poznanicima
organiziranje nekog društvenog dogañaja.
- Video zapisi (eng. Video) - korisnici mogu na svoje profile postaviti željene video
zapise i podijeliti ih s drugima.
Prethodno navedene značajke su samo neke koje Facebook mreža nudi. Takoñer je moguće na
svoj profil postaviti alate i programe koje su napravili drugi proizvoñači ili osobe. Tako je
npr. moguće na profil pohraniti igre, te se natjecati s prijateljima u testovima znanja, te razne
druge programe. Facebook je osim putem računala dostupan i putem mobilnih telefona, a
korisničko sučelje je potpuno prilagoñeno većini ureñaja
(http://www.facebook.com/facebook).
24
5.2.2. TWITTER Twitter je s radom započeo 2006. godine, te stekao velik broj korisnika i popularnost diljem
svijeta. Jednostavnost korištenja i komuniciranja s drugim korisnicima je svakako prednost,
korisničko sučelje je jednostavnije od onog na Facebook mreži, te je moguće sučelje
izmijeniti prema želji. Pri stvaranju korisničkog računa potrebno je unijeti valjanu adresu e-
pošte te vlastito ime. Twitter je moguće povezati sa Facebook mrežom, na način da se poruke
poslane u Twitter mreži prikazuju i na Facebook profilu. Društvena mreža Twitter je
besplatna društvena mreža koja korisnicima omogućuje slanje i primanje poruka, pisanje
bilješki u obliku bloga, te postavljanje fotografija na korisnički profil. Poruke koje mogu
sadržavati najviše 140 znakova prikazuju se na stranici autora, te se šalju korisnicima koji su
to odabrali. Svaki korisnik je u mogućnosti odabrati da li želi da se njegove poruke šalju samo
korisnicima koji su na listi prijatelja ili svima koji imaju pristup korisničkom profilu
pošiljatelja. Poruke je osim na vlastiti profil moguće primati i putem SMS-a
(engShortMessaging Service) na mobilni telefon besplatno, meñutim slanje poruka na Twitter
mrežu putem SMS poruka se naplaćuje po tarifama mobilnih operatera. Takoñer, Twitter
mreži je moguće pristupiti putem mobilnog telefona kroz modificiranu aplikaciju namijenjenu
mobilnim ureñajima (http://twitter.com/about).
5.2.3. LINKEDIN LinkedIn je besplatna poslovno usmjerena društvena mreža koja je prve korisnike počela
prikupljati 2003. godine. Namjena ove mreže jest ostvarivanje poslovnih kontakata, a
proširena je na gotovo 170 industrija. Svrha mreže je da registrirani korisnici zabilježe svoje
poslovne kontakte i ostanu u doticaju s njima. Kontakti na listi korisnika se nazivaju vezama
jer se stvaraju veze meñu korisnicima kao i na svakoj drugoj društvenoj mreži. Korisnici
mogu stvarati nove veze, bilo da se radi o postojećim ili novim korisnicima. Listu veza je
moguće koristiti na nekoliko način stvaranje mreže kontakata direktnim ili indirektnim
vezama. Na ovaj način moguće je ostvariti poslovni kontakt sa željenom osobom. Moguće je
pronaći posao ili poslovnu priliku, ljude ili tvrtke koje je preporučio korisnik mreže, te se
mogu postaviti životopisi, interesi, te stvari vezane uz poslovno okruženje. Poslodavci mogu
pronaći kandidata za zaposlenika, te otkriti koja ih postojeća veza može predstaviti jedno
drugom. Da bi korisnik ostvario vezu s nekim kontaktom, ta ga osoba mora najprije odobriti
25
kao svoju vezu. Ovakav pristup korisnicima ulijeva povjerenje u sigurnost njihovih podataka.
Za stvaranje korisničkog profila potrebno je navesti neke osobne informacije poput imena i
prezimena, poslovnog statusa, tvrtke u kojoj korisnik trenutno radi, obrazovanja, itd. Ovo je
odličan način za dolazak do informacija o ljudima i njihovom načinu poslovanja, prethodnim
poslovnim pothvatima i obrazovanju, može se lakše pronaći osoba koju se želi zaposliti jer se
ima uvid u detalje o svakoj osobi i njihovim preferencijama (http://press.linkedin.com/about).
5.2.4. MYSPACE
MySpace je besplatna društvena mreža, koja je počela gubiti na popularnosti nakon pojave
Facebook mreže. Omogućuje korisnicima razmjenu poruka, razmjenu multimedijalnih
sadržaja, uslugu trenutnog prijenosa poruka (eng. instant messaging), te mnoge druge slične
usluge. Korisnik, kao i na svakoj drugoj društvenoj mreži, stvaranjem korisničkog računa
odabire količinu osobnih podataka koje želi otkriti o sebi. Korisnički profili sadrže polja u
kojima korisnik iznosi svoje interese (npr. O meni, Koga bi volio upoznati). U korisnički
profil je moguće ugraditi razne multimedijalne dodatke poput video zapisa, glazbe ili pak
animacija. Korisnički profil na mreži MySpace moguće je potpuno izmijeniti, uz poznavanje
HTML (eng.HyperTextMarkupLanguage) koda. Na mreži MySpace glazbenim umjetnicima
je omogućeno postavljanje lista pjesama u MP3 (eng.MPEG Layer 3) formatu.
Neke od značajki koje MySpace mreža omogućuje korisnicima su sustav za razmjenu poruka,
pridruživanje grupama korisnika s istim interesima, MySpaceIM uslugu trenutnog prijenosa
poruka, MySpaceTV uslugu za dijeljenje video zapisa sa profila programima odreñene
namjene, itd. (http://www.myspace.com/Help/AboutUs?pm_cmp=ed_footer).
5.3. ANALIZA I USPOREDBA KORIŠTENJA DRUŠTVENIH MREZA U HRVATSKOJ
U razdoblju od lipnja 2010. do listopada 2010. godine provedeno je istraživanje o korištenju
društvenih mreža u svrhu oglašavanja. U istraživanju je sudjelovala većinom populacija koja
se bavi ili će se baviti oglašavanjem putem interneta. Anketirano je 300 ispitanika kroz 16
područja (pitanja), a obrañena će biti ona koja su relevantna za tematiku.
26
Tablica 3. : Društvene mreže u Hrvatskoj DRUŠTVENA MREŽA ZASTUPLJENOST u % Facebook 43 Youtube 28 Flickr 13 LinkedIn 9 Twitter 7 Izvor: www.socialbaker.com, 2011.
Najkorištenija društvena mreža u Hrvatskoj je Facebook (43%), što je činjenica koja prati
svjetski trend. Velika količina informacija dovela je do toga da korisnici po nekoliko puta
dnevno posjećuju društvene mreže, kako bi saznali nove dogañaje i pogledali što su objavili
njihovi prijatelji. Većina korisnika (52%) još uvijek društvenim mrežama pristupa od kuće, ali
zanimljiv je podatak da 20% korisnika pristupa putem mobilnih ureñaja. Mobilne aplikacije
svakako su olakšale komunikaciju putem društvenih mreža, jer se društvenim mrežama može
pristupiti iz gotovo svakog dijela Republike Hrvatske. Većina kampanja koje provode kako
operateri, tako i proizvoñači mobilnih ureñaja temelji se na tome da su ureñaji kompatibilni s
najpopularnijim društvenim mrežama.
Prema anketi koja je postavljena u prilogu rada u korist Facebooka ide i podatak da 82% žena
u Hrvatskoj i 78% muškaraca koriste društvenu mrežu Facebook, takoñer najveća
zastupljenost korisnika je na toj društvenoj mreži. Od ukupnog broja korisnika u Hrvatskoj
njih 96% ima otvoren profil ili stranicu na Facebooku, a najveći razlog otvaranja ovakve vrste
profila je kontakt s ljudima, zatim slijedi razlog koji je relevantan a to je poslovni kontakti. U
manjem omjeru ljudi otvaraju profile zbog informacija koje su iz njihovog područja interesa,
fotografija, upoznavanja novih ljudi. Najmanji postotak ljudi otvara profile točnije stranice
zbog izgradnje osobne marke što se mijenja u posljednje vrijeme jer tvrtke žele promovirati i
izgraditi svoj proizvod na ovaj način. Od ukupnog broja poslodavaca čak njih 54% izjavilo je
da ima korporativni profil/stranicu na društvenoj mreži, dok ih 95% taj korporativni profil ima
na Facebooku. 88% tvrtki ima osobu unutar tvrtke koja se brine za korporativnu stranicu i ne
unajmljuju se vanjske tvrtke ili ljudi koji bi održavali te iste stranice. Sposobni pojedinci
unutar tvrtke time znaju koja je želja i potreba tvrtke i koji se podatci trebaju prikazati na
društvenoj mreži koju održava. Bitno je svakodnevno održavat stranice i stalno postavljati
nove podatke. Tvrtke su vidjele da Facebook ima potencijala, zato i tako veliki broj korisnika
te društvene mreže u Hrvatskoj.
27
6. TEORIJSKE ZNAČAJKE DRUŠTVENE MREŽE FACEBOOK
U zadnjim godinama došlo je do razvoja društvenih mreža te su u svakom segmentu života
postale nezaobilazne, jer omogućuju kontakte s ljudima diljem svijeta i veliki broj ljudi ima
profil na društvenim mrežama, čak su postale iznimke osobe koje ne posjeduju profile na
društvenim mrežama. Ljudi se uključuju u društvene mreže iz mnogih razloga, kao što je
navedeno od kontakta s ljudima diljem svijeta, tako i radi poslovnih razloga, ili samo radi
zabave i druženja. Zbog visoke svakodnevne posječenosti društvenim mrežama, ponajviše
Facebooku začeta je ideja da bi se mogla ostvariti velika korist ako se provodi oglašavanje na
društvenim mrežama. Marketinška industrija je vidjela prednosti koje može iskoristiti
prilikom oglašavanja na taj način, te su se pretpostavljale velike uštede prilikom takvog
načina oglašavanja. Oglašavanje ovakve vrste ostavlja otvorene opcije za način oglašavanja,
to može biti prikaz u obliku slika, vidio prikaz ili neka druga inovativna rješenja. Facebook je
sebi osigurao popularnost jer je pojednostavio način oglašavanja te je na svojim stranicama
ostavio detaljne upute kako provesti takav način reklame i reakcije korisnika i potencijalnih
kupaca. Već pomalo razvijen način oglašavanja otvorio je radna mjesta kod ljudi koji su se
odlučili baviti takvim načinom oglašavanja jer pomažu tvrtkama koje su u nemogućnosti da
održavaju svoje profile, da to čini educirana osoba umjesto njih. Način otvaranja profila na
Facebooku i voñenje marketinške kampanje ili samo jednostavno oglašavanje na Facebooku
je pojašnjeno u ovom poglavlju. Bit će prikazane i tablice s podatcima koje podupiru
numerički ovu marketinšku strategiju (Alcorn, 2011).
6.1. OTVARANJE FACEBOOK PROFILA
Profil koji se otvara može biti individualan, svaku osobu koja želi imati takav profil ili za
tvrtku, organizaciju, dogañaj ili grupu. Registracija koja se napravi za osobno korištenje vrlo
je jednostavna, potreban je važeći e-mail račun i lozinka koju osoba sama odreñuje, dodaju se
neki osnovni podatci kao što su spol, datum i godina roñenja ostali podatci se upisuju prema
želji korisnika i dijeljenje podataka s ostalima je individualno i korisnik odreñuje sam što želi
prikazati prijateljima na profilu. Kada se pravi profil za tvrtku ili organizaciju treba paziti da
se otvara takav račun jer postoji mogućnost da administratori koji su zaduženi za održavanje
28
stranica i profila izbrišu profil ukoliko on ima nedozvoljene sadržaje (Alcorn, 2011).
Otvaranje profila počinje odlaskom na stranicu www.facebook.com te tamo postoje ponuñene
opcije za sto želim napravit profil. Opcije su lokalni posao ili mjesto, tvrtka organizacija ili
ustanova, trgovačka markaili proizvod, izvoñač, bend ili javna ličnost, zadruga ili zajednica ili
zabava. Odabire se opcija koju želi korisnik. Primjerice izborom opcije tvrtka otvara se
izbornik u kojem su ponuñene kategorije u koje spada tvrtka i ispod toga je mjesto za
upisivanje imena tvrtke i time je račun otvoren (www.facebook.com/pages/create.php).
6.1.1. PROFIL
Pravila nalažu da profil smiju imati osobe starije od 13 godina, te da podatci moraju biti
važeći i svaki profil s lažnim imenom mora biti obrisan od strane administratora. Broj
prijatelja ili kontakta na profilu je maksimalno 5000 (Gulin, 2010).
Nije dozvoljeno otvaranje više profila jer se ostavlja pravo da se isti takoñer obrišu. Svako
podatak se mora čuvati od strane vlasnika jer administratori ne odgovaraju za informacije koje
su dane drugima. Svaki sadržaj koji se smatra uvredljivim ili koji ometa druge osobe može
biti prijavljen od strane druge osobe te postoji opet mogućnost gašenja profila. Zabranjeni su
podatci s kojima se bilo tko može poistovjetiti, a smatra ih uvredljivima. Financijski podatci
su takoñer zabranjeni za objavljivanje ukoliko to administrator odredi. Ukratko postoji niz
zakona za zaštitu sigurnosti, jer je u početku rada bilo dosta propusta u tom segmentu
(www.facebook.com/legal/terms).
6.1.2. GRUPA
Spomenuta je stranica na Facebooku koje otvaraju tvrtke da bi se oglašavale, ali otvaranje
grupe je u većini slučajeva beskorisno jer je ograničavajuće u više pogleda. Grupe mogu biti
otvorene i zatvorene, ako je grupa otvorena svako se može pridružiti grupi bez odobrenja
administratora ili člana grupe. Zatvorene grupe su drukčije jer je ograničen pristup svakoj
osobi, a pridruživanje toj grupi mora odobriti administrator ili neki od postojećih članova
29
grupe. Dogañaje koji se odvijaju unutar te skupine ljudi se ne šire na druge članove
Facebooka, nego se sve odvija unutar zatvorenog kruga ljudi. Prijedlog ljudima da se učlane
u grupu oduzima puno vremena i zna biti zamorno jer postoji mogućnost da nema povratne
poruke. Grupe su zamišljene kao mjesto gdje će članovi komunicirati oko neke teme ili
dogañanja. Grupa koja dostigne 5000 članova gubi administratora i na taj način se gubi
mogućnost slanja poruka, pozivanje na dogañaje ili bilo kakvo ureñivanje na zidu grupe, a
time se gubi svaki smisao otvaranja grupe. Grupe su osnovane za diskusije i razmjenu
sadržaja meñu istomišljenicima okupljenima oko zajedničke teme ili inicijative. Ukoliko se
administrator odluči na brisanje gurpe mora brisat svakog člana pojedinačno i na kraju obrisat
sebe kao administratora (http://www.otvorena.hr/hr/facebook-profil--grupa-ili-
stranica/256/30).
6.1.3. STRANICA
Iako najpopularniji oblik promocije na Facebooku, mnogi ga, iz nepoznatog razloga,
izbjegavaju. Ovo je ujedno i jedini način da se na ovoj platformi objavi sadržaj uz potpunu
vidljivost neregistriranim korisnicima i pretraživačima. Uz to se još i čuva privatnost
administratora, ako ih ima više, te se ne postoje ograničenja u brojevima članova. Mogućnosti
su da se otvoriti neograničen broj Facebook stranica, kreiranje stranice za uslugu, tvrtku,
proizvod ili nešto drugo. Prednosti stranice su ti što može biti do najmanjeg detalja
personalizirana, svaka slika, video ili objava na zidu mreže biti ureñena do najmanjeg detalja
te se svaki podatak može objaviti u svakom trenutku dana. Postoji i opcija dodavanja
različitih aplikacija vezanih uz tvrtku koje mogu privući još dodatnih mogućih kupaca, te se
mogu dodati razni programi i funkcije i time doprinijeti na zainteresiranosti članova. Web
stranica tvrtke se može povezati s Facebook stranicom tako da se jedno preklapa s drugim
kroz klikove mišem se prikupljaju tzv. „lajkovi“ koji daju pozitivan odgovor korisnika te
druge osobe koje nisu bili na stranici time dobivaju informaciju da njihov prijatelj na
Facebooku gleda odreñenu stranicu. Google i Facebook su takoñer povezani jer se
upisivanjem u tražilicu dobiva odmah i podatak da tvrtka posjeduje stranicu, to nije slučaj
samo na Googlu nego i upisivanjem imena na drugim tražilicama dobiva se isti rezultat.
Stranica se smatra najisplativijom marketinškom investicijom, jer postoji mogućnost uvida u
statistike i posjećenost ljudi na profilu. Statistike se mogu izrañivati na dnevnoj bazi. Tvrtka
koja plaća ovakav način oglašavanja ima uvid u omjer uloženog i rezultate. Postoji nedostatak
ovakve vrste oglašavanja, a to je da ne može svaka osoba biti marketinški stručnjak i
30
svakodnevno održavati stranicu, tako da postoji niz educiranih osoba ili edukacija koje
olakšavaju izvoñenje ovakvog oglašavanja (Gulin, 2010).
Ukoliko osoba u tvrtci nije dovoljno educirana da bi osigurala održavanje marketing
promocije na profilu postoji niz ljudi, tvrtki ili edukacijskih centara koji će to napravit.
6.2. PRIMJENA FACEBOOKA
Tehnološki osviještene tvrtke vide Facebook kao odličan način komuniciranja s postojećim i
novim potrošačima, te za podizanje prepoznatljivosti tvrtke u krugovima, prema tehnološki
osviještenoj populaciji i prema poslovnim ljudima. Facebook ima preko 900 milijuna
korisnika na cijelom svijetu prema podatcima iz travnja, a u prethodnoj godini imao je 800
milijuna korisnika u rujnu. U poduzeću je zaposleno više od 2000 ljudi, a vrijednost mu se
procjenjuje na oko 100 milijardi američkih dolara i stalno raste. O vrijednosti Facebooka
najbolje govori podatak da je Microsoft 2007. kupio 1.6% udjela u dionicama za 240 milijuna
dolara. Facebook je najpopularnija društvena mreža na Internetu, te se nametnuo i kao medij
za oglašavanje raznih organizacija i pokreta. Razne tvrtke, političke stranke i drugi shvatili su
važnost i snagu Facebooka kao alata u borbi za kupcima ili glasačima. Prema zadnjim
podatcima u Hrvatskoj je 1.116.920 milijuna korisnika, dok 2 milijuna grañana Hrvatske
posjeduje Internet, sto znači da polovina stanovništva Hrvatske koja posjeduje Internet
posjeduje i Facebook. Dobna struktura korisnika Facebooka malo se teže može precizno
odrediti jer postoji neistinitost pri otvaranju profila jer ljudi ne stavljaju svoju pravu godinu
roñenja jer je prag pristupanja i otvaranja profila minimalna dob od 13 godina. Podatci koji su
se prikupljali u Americi na kojima su se provodile studije broj korisnika Facebooka u
pojedinim dobnim skupina s ukupnim brojem ljudi u tim dobnim skupinama, došlo se do
rezultata. Prema toj studiji više od 100% ljudi u dobnoj skupini od 15 do 25 godina koristi
Facebook. Razmatrajući odvojeno žene i muškarce te dobne skupine, zanimljivo je da 100%
žena u toj dobnoj skupini koristi Facebook. Za takve rezultate svakako postoji jednostavno i
racionalno objašnjenje. Ljudi skrivaju svoje godine, pogotovo djeca mlaña od 13 godina. Isto
tako, jedan od razloga može biti i smanjivanje godina ili kreiranje više korisničkih računa iste
osobe. Činjenica je da, čim neki proizvod ili usluga dospiju na tržište, to postaje javna stvar
podložna kritici, bez obzira na to je li tvrtka prisutna na Internetu. Internetski marketing
31
razvija se u smjeru sve izraženije personalizacije, a posljedica toga bolji su i inovativan načini
prikupljanja informacija o potrošačima. Nekada je za uočavanje i ispravljanje grešaka trebalo
i do godinu dana (Stanojević, 2011).
7. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU
Ponajprije treba razlikovati Facebook profil i stranicu, jer profil se posjeduje individualno i
svaka osoba koja je voljna, dok je stranica za tvrtke ili organizacije. Tvrtka može imati profil,
ali je prema zakonu to ne bi smjelo biti tako (http://www.facebook.com/page_guidelines.php).
Ova društvena mreža ima različite aplikacije i dijelove i najprije će bit pojašnjeni neki bitni
segmenti da bi se lakše razumjele neke od ključnih komponenti. Ljudi u većini slučajeva ni ne
znaju s čime se susreću, a tvrtke rade kardinalne greške koje ih dovode do gubitaka vremena
koje se moglo drukčije iskoristiti. U nastavku su pojašnjene bitne razlike izmeñu segmenata
koji su na ovoj društvenoj mreži (Li i Bernof, 2010).
7.1. ODABIR CILJANOG TRŽIŠTA
Postoje koraci pri izradi oglasa na stranici, a ti koraci su pojednostavljeni kako bi se olakšala
izrada istih. Najprije je potrebno otvoriti Facebook stranicu i upisati potrebne podatke koji se
traže u odreñenom djelu izrade. Odrediti primjerice da se otvara stranica za tvrtku te upisati
podatke koji se traže. Pri tom se može unijeti novi oglas na stranici, pojedina objava, slika,
dogañaj i podatci koji će privući ljude da odlaze na stranicu tvrtke. Slijedi drugi dio prijave, a
taj je povezivanje s ljudima koji imaju otvorene profile pri tom treba uzet u obzir ciljno
tržište. Facebook je kao baza podataka u kojoj su unijeti osnovni podatci svake osobe, od
imena i prezimena pa do grada u kojem živi pa sve do hobija i preferencija. Osoba koja
oglašava tvrtku pri tome mora paziti koje je ciljano tržište, a prema podatcima može vidjeti
lokaciju osobe, jezik, obrazovanje i trenutačni posao. Dob, spol, datum roñenja i bračni status
su neki osnovni podatci koje upisuje svaki korisnik. Odabir tržišta može ići toliko daleko da
se može vidjeti što osoba ima na svom profilu kao dio koji preferira, sportove kojima se bavi.
Može se pregledati i lista prijatelja na profilu osobe kako bi nadalje tražili potencijalne kupce.
Tako dolazi do viralnog širenja sadržaja stranice. Pojam viralnog marketinga se prvenstveno
32
veže za Internet i znači širenje informacija putem društvenih mreža (Facebook Marketing i
Facebook oglasi, 2011).
Nakon izbora ciljanog tržišta treba se povezati s korisnicima i širiti svoj oglas na što veći broj
korisnika, a to se može odraditi na više načina. Najprije postoji jedinstveno iskustvo
posjetitelja, a to znači da se treba osobi koja prvi put vidi stranicu, daje razlog da se poveže s
tom stranicom te time otvara stranicu i čita sve što je tvrtka odlučila staviti na stranicu i
možda to dijeli sa svojim prijateljima na profilu kako bi informacija stigla i do drugih
korisnika. Način kojim se stavlja zanimljiv sadržaj na stranicu i time se privlače ljudi koji
pregledavaju stranicu naziva se organski. Organskim putem tvrtke oglašavaju svoje proizvode
i usluge, a da im je to u ovom slučaju besplatno. Plaćeno oglašavanje je takvo oglašavanje
koje se plaća, a s tim djelom da je tu opcija pronalaska ciljanog korisnika.
7.2. VRSTE OGLASA Postoji niz načina i strategija za odabir oglasa, uz marketinške sposobnosti osobe koja ih
izrañuje, treba poznavati i niz mogućnosti koje su ponuñene. Oglasi ovakve vrste su danas
postali vrlo važni online marketinški alati. Broj korisnika se povećava konstantno i prema
zadnjim podatcima broj korisnika je dosegao 800 milijuna, a samo prihodi od oglasa u 2010.
godini bili su 1,86 mlrd. dolara. Kod Facebook oglasa postoji mogućnost višestrukog profita
ako korisnik koji je došao na vašu stranicu preko oglasa postao i fan stranice. Fan stranice
znači da je osoba kliknula da ikonu „sviña mi se“ i time je član stranice i dobiva sve
informacije koje tvrtka stavi na stranicu Početna stranica za kreiranje računa oglašavanja je
http://www.facebook.com/advertising/. Za početak se klikne na „Napravi oglas“. Nakon
odluke na kreiranje prvog oglasa otvoriti će se više parametara koje odreñuju u kojem će se
smjeru kretati oglas i kako će se tvrtka povezati s korisnikom Destinacija (eng. Destination)
kojom se odabire gdje se korisnik želi dalje voditi nakon klika na oglas. Mogućnosti odabira
su Facebook stranica, Facebook aplikacija ili vanjski link koji prema web stranici tvrtke. Tip
oglašavanja (eng. Type) daje odabir korisniku izmeñu sponzorirane priče ili klasičnih
Facebook oglasa. Sponzorirana priča je specifična po tome što se prikazuje korisnicima čiji
Facebook prijatelji su imali odreñenu interakciju sa stranicom. U sklopu klasičnog Facebook
oglasa se oglašava objava koja je već izazvala nekakve reakcije na zidu Facebook stranice
tvrtke, a to se vidi u oglasu prema reakciji na objavu ili se može napraviti novi oglas koji će
voditi na fan stranicu. Facebook Adverts for Pages predstavlja oglas u kojem se mogu
33
promijeniti gotovo sve elementi. Odabire se destinacija na koju želim odvesti korisnika, zatim
se upisuje tekst oglasa koji mora biti ciljan, sažet, jasan i kratak. Stavljanje slike koja
obilježava tvrtku ili želi privući korisnike, ali mora biti maksimalnih dimenzija 110×80
piksela. Nakon toga je potrebno odrediti ciljane korisnike i odlučiti kojim korisnicima
prikazati oglas. Campaigns Pricingand Scheduling nudi mogućnost kreiranja nove ili odabir
postojeće kampanje (ova opcija radi nakon što se kreira prvi oglas, odnosno ako se odluče
kreirati dodatni oglase u postojećoj kampanji). Budžet se može definirati na dnevnoj bazi ili
za cijelu kampanju. „Run my campaign continuously starting today“ omogućava tempiranje
kampanje. Ona može krenuti odmah i nastaviti se kontinuirano svaki dan ili se može odrediti
datum početka i kraja kampanje (Bogdan, 2012).
7.3. PLAĆANJE OGLASA
Cijene omogućavaju odabir plaćanja po prikazu (CPM) ili plaćanje po kliku (CPC). Pay for
Impressions (CPM) podrazumijeva plaćanje po tisuću prikazivanja oglasa dok Pay for Clicks
(CPC) podrazumijeva plaćanje po kliku korisnika na oglas. Opciju „Maxbid“ gdje korisnik
mora staviti cijenu koju je spreman platiti po kliku ili za 1000 prikazivanja. Facebook
predlože neku cijenu, ali korisnik može postaviti svoju. Prema navedenom postoji izbor
izmeñu „suggested bid“ ili preporučene cijene i „Set a different bid“ gdje korisnik odredi
cijenu. Odabirom male cijene, a sam oglas i nije toliko viralan teško će se početi prikazivati ili
će imati veoma mali doseg, ali ako je oglas viralan i ostvaruje dosta klikova njegova cijena
može biti i 0.01€ po kliku. Nakon cjelokupnog procesa odabira i odluka osoba koja ostavlja
treba plasirati narudžbu ili odabir. Potrebno je odabrati i način plaćanja (Add a Funding
Source). Facebook oglase naplaćuje nakon dostizanja odreñene potrošnje. Bitno da je novac
na računu onog trenutka kada oglasi stignu na naplatu. Ukoliko nema novaca na računu,
kampanja će biti obustavljena dok se ne naplati. Odabirom plaćanja, otvara se opcija
„Business Address Confirmation“. Nakon što se ispune podatci (kao fizička ili pravna osoba),
spremaju se promjene. Sljedeći korak je nadzorna ploča unutar koje su sve informacije o
oglasima: grafikone, sve kampanje i izvještaji koji se mogu pregledavati. Može se dodati
korisnika „general user“ koji će imati sve ovlasti kod prilagoñavanja oglasa. Meñutim,
„general user“ ne može mijenjati postavke već samo administrator. Osim toga postoji opcija
za kreiranje korisnika sa pravima „reportsonly“, znači taj korisnik može vidjeti samo izvješća
34
kampanja, ali ne može upravljati sa njima
(http://www.facebook.com/help/?page=162192450523183).
7.4. VRIJEDNOST OGLASA
Pojam „EdgeRank“ je važan u oglašavanju jer odreñuje razinu utjecaja svakog objavljenog
objekta. Korisnik može objaviti novi status, staviti link, dodati novu sliku ili video, a te se
objave rangiraju pomoću „EdgeRank“. Definicija ovog pojma je da je to algoritam koji
rangira važnost svakog objekta koji je objavljen na stranici. Navedeni objekti se nazivaju
rank. Važnosti nekog objekta se pregledava tri pokazatelja. Najprije se gleda povijesna
povezanost kreatora objave i korisnika, time se gleda kad je objava stavljena i kada ju je
korisnik komentirao ili odlučio da mu se sviña ta objava. Svaka objava ostaje neograničeno
dugo vremena na zidu stranice te ju je moguće pregledati i komentirati neograničeni broj puta.
Drugi pokazatelj važnosti neke objave je težina (eng. weight) objave kojom se pregledava
koliko objava ima „lajkova“ ili jednostavno klikova korisnika na opciju pristranosti toj objavi.
Pristranost, slaganje ili jednostavno preferencija objave se pokazuje klikom na opciju „sviña
mi se“. Postoji opcija dijeljenje objave sa drugim ljudima i korisnicima koji nisu na
stranicama, te i to ulazi u težinu važnosti objave. Bitna sastavnica svega je i kada je objava
stavljena na stranicu, koliko je vremena prošlo od prethodne objave i trenutačne objave, jer
korisnik ne smije biti zatrpan objavama, ali se istog ne smije ignorirati jer tada posjećenost
stranice opada. Algoritam „EdgeRank“ ima svoje dijelove, a formula algoritma izgleda
ovako:
RankEdge=∑UeWe De
On izračunava organski doseg, točnije zanimljivost odreñene objave i reakcija korisnika i
pregleda stranice na tu objavu. Sadrži po formuli tri elementa, i to koji označava
„affinityscor“ ili jednostavno povijesnu povezanost objave i korisnika. Drugi dio je težina
objave ili „weight“,a to predstavlja reakciju korisnika D je time „dealay“ i prema njemu se
vidi kada je objava plasirana. Objašnjenje je da je to algoritam koji izračunava ukupnu
važnost objekta na Facebook.
Ovo je važan dio jer se lako može dobiti informacija o željama kupaca, kako se može
odgovoriti na komentare i pitanja. Time se osigurava povezanost s kupcima. Ovaj način
oglašavanja je takav da se očekuje reakcija kupca, tradicionalni marketing funkcionira tako da
35
se utječe na kupca ometanjem njegove pažnje različitim porukama. Internet marketing
funkcionira tako da osoba koju zanimaju odreñene informacije u odreñenom trenutku dolazi
do njih i dostupne su joj u svakom trenutku u kojem ima pristup Internetu. Tko želi može se
povezati s ljudima i stranicama kada želi i ostvariti dobivanje podataka u onim količinama u
kojima želi (www.yabadooit.com).
7.5. UČINCI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU
Facebook danas ipak jest dio naše svakodnevice, kao i neki drugi društveni mediji. Pripada
žanru društvenih mreža i na tom području je izazvao odreñene pomake u njihovom
oblikovanju. Drušvene mreže nisu novi fenomen umreženog medija, ali su u posljednjih
nekoliko godina doživjele transformaciju. Sigurno je to da je danas Facebook prisutnost u
poslovnom smislu, prodaju proizvoda ili usluga, gotovo jednako važan alat kao i Web
stranica. Tvrtka koja nije na Facebooku, znači da ne traži novo tržište, ne širi proizvod.
Gledamo samo zadnje podatke o rastu broja aktivnih korisnika unazad 4 godine, i uzmemo
samo prosječan rast od samo 2% mjesečno, tada lako možemo zaključiti kako će sljedeće
godine biti oko 1.25 milijardi Facebook korisnika, ili oko 25% godišnje više.
Tablica 4.: Broj ukupnih korisnika Facebooka
DATUM KORISNICI
(U MILIJUNIMA)
MJESEČNI RAST
(u %) 26. kolovoz 2008. 100 178,38
8. travanj 2009. 200 13,33
15. rujan 2009. 300 9,38
5. veljače 2010. 400 6,99
21 srpanj 2010. 500 4,52
5. siječanj 2011. 600 3,57
30. svibanj 2011. 700 3,45
22. rujan 2011. 800 2073
24. travanj 2012. 900 1,74
36
4.listopad 2012 1.000 2,04
Izvor: http://www.checkfacebook.com/
Uz ovakav rast, čak i manji, u 2014. godini broj Facebook korisnika lako bi mogao biti
izmeñu 1.5 milijardi, čak i do 2 milijarde ljudi. Svaki četvrti, ili čak svaki treći čovjek na
svijetu ima Facebook u bliskoj budućnosti.
72% korisnika Facebooka mlañe je od 34 godine. Mnogi od njih još su premladi za
poslovanje, ili nisu toliko profitabilno tržište, i rijetko tko od njih je na vrhuncu svoje karijere.
No svakom godinom u budućnosti, ova dobna grupa ima sve više novca, postaje starija,
ozbiljnija. Pred Facebookom je profitabilna budućnost.
Grafikon 1..: Broj korisnika Facebooka prema godinama
Izvor: www.socialbakers.com
Na Facebook se postavi preko 250 milijuna slika i lajka se oko 2.7 milijardi sadržaja svakoga
dana. 600 milijuna korisnika pristupa preko mobitela. 2011. godine, prihod Facebooka je
gotovo duplo veći nego u 2010 (sa 600 milijuna $, na preko 1 milijarde $ godišnje). Od svih
aktivnih milijardu korisnika, čak 75% ih se logira svakoga dana. Najviše korisnika odlazi na
Facebook od 15:00 do 20:00 sati.
Prema procjeni o Internet oglašavanju je 132 milijuna kuna vrijedna marketinška grana u
hrvatskoj koja pokriva 7% ukupnog budžeta za oglašavanje. Prema anketi iz priloga ovog
37
rada 85% tvrtki otvara stranice na Facebooku kako bi jačali proizvod/brand tvrtke, zatim 79%
tvrtki otvara profile da bi jačali odnos s klijentima i korisnicima proizvoda ili usluga koje
pružaju tvrtke. Što je velik broj tvrtki koje žele ostvariti pozitivan učinak poslovanja na taj
način. 59% ispitanika odgovorilo je da je namjena otvaranja stranice bila briga za klijente i
korisnike, isti postotak poslodavaca odgovorilo je da je to radi povoljnije promidžbe tvrtke.
Za odgovor povećanje posjetitelja na stranicama odgovorilo je 56% ispitanika. Poslodavci
imaju različite razloge otvaranja profila na Facebooku, ali svejedno postoji poveznica meñu
svim odgovorima, a to je komunikacija s klijentima putem društvenim mreža i korištenje
ovakvog oblika oglašavanja kao pomoći u poslovanju tvrtke.
Unatoč pričama o iskorištavanju društvenih mreža kao kanala komunikacije vrlo malo
poslovnih subjekata te priče ozbiljno shvaća. Društvene mreže nude mnogo, npr. bolju
povezanost i otvorenost prema klijentima, reklamiranje ciljanim skupinama, pronalaženje
potencijalnih partnera, razvijanje novih ideja, bolje rangiranje na tražilicama… Ono što treba
uzeti u obzir je da otvaranje Facebook profila samo po sebi nije dovoljno ukoliko se ne
komunicira s korisnicima. Poslovanja su različita što znači da su ciljane skupine različite te je
potrebno odabrati pravu društvenu mrežu/mreže kako bi se doprlo do potencijalnih kupaca.
Poduzetniku je ostvariti prihode na Internetu jednostavnije nego bez istog. Razlozi tomu su
znatno manji troškovi oglašavanja, jer je Internet okruženje drugačiji naspram stvarnog
života, i reklame podrazumijevaju drugačije oblike, a time i troškove. Drastično se mijenjaju
pogledi na značenje i veličinu pojedinca (http://akcija.com.hr/drustveni-mediji/odabir-
drustvene-mreze/).
38
8. UPORABA FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU NA PRIMJERU TVRTKE KRAŠ
PREHRAMBENA INDUSTRIJA D. D.
Kraš, prehrambena industrija d.d. je najveća hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom
konditorskih proizvoda te ujedno jedna od najvećih u jugoistočnoj Europi. Od početaka
proizvodnje 1911. godine, do danas, Kraš sustavno razvija proizvodnju sve tri grupe
konditorskih proizvoda: kakao proizvoda, keksa i vafla i bombonskih proizvoda.
Dugogodišnja usmjerenost prema proizvodnji originalnih, visokokvalitetnih proizvoda i
ispunjavanju želja i potreba potrošača osigurala su Krašu vodeću poziciju konditorskog
proizvoñača u regiji. O Krašu najbolje govore njegovi brandovi poput Bajadere, Griotte
deserta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Domaćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi
bombona, te ostali proizvodi dobro poznati brojnim potrošačima. Cjelokupna proizvodnja
organizirana je u skladu sa svjetskim konditorskim standardima, pri čemu se ispunjavaju
najstroži zahtjevi za postizanje visoke kvalitete. Kraš danas posluje kao suvremena, tržišno
orijentirana kompanija. Godišnja proizvodnja Društva premašuje količinu od 33.000 tona
konditorskih proizvoda, od kojih se skoro polovina uspješno izvozi na sva svjetska tržišta.
Razvojni planovi usmjereni su prema snažnoj izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na jačanju
vodeće pozicije na tržištima regije, na kojima Kraš već posluje putem vlastitih komercijalnih
podružnica. Kraš je vlasnik i dviju tvornica, MIRE najveće tvornice keksa i vafla u Prijedoru
i KAROLINE, tvornice za proizvodnju keksa, vafla i slanica, u Osijeku. Visoka očekivanja
pri ostvarenju postavljenog cilja temelje se na bogatom iskustvu i visoko motiviranim
ljudskim potencijalima, kreativno usmjerenim na razvoj kompanije. Poslovanje razvijamo uz
primjenu etičkih načela i odgovornog odnosa prema sredinama u kojima posluju.
U Kraševom medija miksu još uvijek dominira televizija, ali sve se više koristi i oglašavanje
na Internetu koje do prije dvije-tri godine nije bilo u fokusu promidžbenih aktivnosti.
Televizijsko oglašavanje odnosi 82,4 posto budžeta iz 2009. godine jer se mnogo ulaze u
propagandne poruke u primarnim terminima. Zatim po postotku slijedi print, oglašavanje u
novinama ili tiskovno oglašavanje. Internet oglašavanje je na trećem mjestu po postotku
udjela u buñetu iz 2009. godine. Prikazano je na grafikonu usporedba i uspon Internet
oglašavanja, dok primarno televizija drzi vodeće mjesto iz razloga pristupačnosti različitim
dobnim skupinama, jer se pomoću oglašavanja Internetom može doprijeti samo do korisnika
Interneta što je većinom mlaña populacija.
39
Grafikon 1.: Raspodjela medijskog buñeta, Kraš, HR 2009.
Izvor: www.kras.hr
Dolazi do porasta oglašavanja na Internetu jer se ulaze u Web stranice na kojima se osigurava
i Internet prodaja proizvoda Kraša, te se pokušava kroz različite načine aplikacijama i
igricama postići veći broj korisnika. Redovito se vode Internet kapanje kroz Web bannere, a
najvažnije i kroz aplikacije na Facebooku.
8.1. KRAŠ D.D. APLIKACIJA
Veliki korak u kreativnom oglašavanju na Facebooku učinio je Kraš. Shvatili su da je rastući
medij efikasan alat za komunikaciju jer je u cijeloj regiji oko dva i pol milijuna korisnika.
Stoga posjeduje golem potencijal za jačanje poznatosti brendova i poticanje kupnje proizvoda.
Kreirali su interaktivnu društvenu igru u kojoj igrači skupljaju virtualne sličice “Životinjskog
carstva” i razmjenjuju ih s prijateljima i drugim igračima. Do svibnja ove godine stvorena je
baza oko 300.000 korisnika, a bilo je više od 11 milijuna posjeta aplikaciji. Životinjsko
carstvo je interaktivna društvena igra u kojoj igrači skupljaju virtualne sličice životinjskog
carstva i razmjenjuju ih s prijateljima i ostalim igračima. Razmjena sličica odvija se
jednostavno: listanjem igrača aplikacija prikazuje moguće razmjene ‟duplića‟‟. Odabirom
sličica šalje se ponuda drugom igraču po čijem prihvaćanju sličice koje su nedostajale odlaze
40
u album. 10 najbržih skupljača sličica dobilo je poklon paket Kraševih proizvoda. Praksa
nagrañivanja nastavljena je i dalje: svaki mjesec poklon paketima nagrañivalo se 5 korisnika
koji su u najkraćem vremenu od instaliranja aplikacije popunili.
Prednosti ovakve aplikacije na Facebooku je ta da je takav način jeftin, brz, pouzdan i mjerljiv
točnije takav način oglašavanja. Cijena oglašavanja pala je na ispod 4,5 kn/1000 prikazivanja
i 7 lp/sekna 1000 korisnika. Kraševi proizvodi postali su platforma za društvenu interakciju
stvorena je baza od preko 350.000 korisnika kojima se putem inovativnih alata mogu
upućivati Kraševe marketinške poruke.
Slika 1.: Prikaz aplikacije „Životinjsko carstvo“
Izvor: www.facebook.com
Na slici je prikazan izgled aplikacije na Facebooku i kako izgleda profil ljudi koji sudjeluju u
toj nagradnoj igri, time se osigurala i prednost jer se nije ograničavalo na odreñenu regiju ili
grad nego je svaka osoba s profilom na Facebooku mogla sudjelovati.
Drugi primjer Kraša i oglašavanja na Facebooku je malo detaljniji i većinski prikazuje
statistike prikazivanja i pristupanja stranici, a takoñer se radilo o kampanji Kraša pod nazivom
Dva tjedna prije Valentinova lansiran je novi Čokodars posebnom varijantom za Valentinovo
slanje slatkih ljubavnih poklona koje je moguće otvoriti tek 14.2.2010. U nastavku je
41
statistički prikaz posjeta gdje se u prvom prikazu vide posjete zatim slijedi jedinstveni broj
posjeta, zatim koliko je puta učitana ili otvorena stranica za tu aplikaciju i na kraju vrijeme
provedeno u korištenju aplikacije. Prikaza je bilo preko sto tisuća dok je stranica za aplikaciju
otvorena 365 530 puta, a prosječno vrijeme provedeno u korištenju aplikacije je oko 2 i pol
sata. Ukupno je poslano 212 492 poklona, a otvoreno ih je oko 60%. Prema statistikama
znatno veći broj poklona su poslale žene kada se gleda prema usporedbi spolova, dok su to
većinom osobe u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama.
Grafikon 2.: Posjećenost i broj prikaza aplikacije
I
zvor: Marketing u Krašu i korištenje društvenih mreža, 2010. godina
Ovi podatci su relevantni zbog izračuna troškova i prikaza reakcije potrošača na ovakvu vrstu
oglašavanja. Vidi se odnos uloženog i potrošenog i reakcije kupaca. Postoje problem kod
plaćanja jer ako se plaća po kliku ili prema dnevnom prikazivanju i ukoliko se pronañe
administratora ili tvrtku koja će održavat ovakvu stranicu mora se i to dodatno platiti. Ipak
ako u tvrtci postoje stručnjaci koji bi mogli voditi ovakav način oglašavanja ti se troškovi
mogu izbjeći. Facebook je alat kojim se može doprijeti do korisnika i kupaca u kratkom roku,
ali je relativno noviji način oglašavanja i očekuje se reakcija samih potrošača tako da se na
njih mora utjecati privlačenjem na različite načine. Svaki način oglašavanja ili medija kroz
42
koje se šalje poruka imat će za rezultat reakciju korisnika, moguće pozitivna ili negativna.
43
8.2. KRAŠ D.D. STRANICA
U nastavku je prikazana Facebook stranica „100 godina Kraša“ koja je otvorena u 2011.
godini kako bi pozvala ljude koje koriste Facebook na reakciju stoljetnog postojanja Kraša.
Stranica je napravljena na Facebooku uz poštivanje odreñenih koraka pri kreiranju stranice.
Pri otvaranju stranice najprije se pristupi Internet stranici:
www.facebook.com/pages/create.php
gdje se otvara izbornik koji je prikazan na slici 2. gdje se vidi izbor koji je moguć kako bi se
povezalo s kupcima.
Slika 2. : Izbornik za izradu Facebook stranice
Pri otvaranju stranice Kraša odabrala se opcija tvrtka, organizacija ili ustanova, nakon čega se
otvara izbornik s kategorijama u koju vrstu tvrtke, organizacije ili ustanove spada Kraš. Izabire
44
se kategorija, koja odreñuje gdje će stranica biti vidljiva u Facebook direktoriju. Treba pri tom
paziti da se pažljivo odabere kategorija koja u potpunosti odgovara sadržaju koji se planirate
postaviti na stranici. Jednom kada se odluči za kategoriju više je nije moguće promijeniti.
Izabrana kategorija je hrana i piće te se u prostor upisuje naziv stranice koja je „100 godina
Kraša“. Ime za Stranicu nepromjenjiva je stavka i biti će dio URL linka Facebook stranice te
prikaz na Facebooku URL-a Kraša izgleda ovako:
http://www.facebook.com/100.godina.Krasa Zato se i mora pripaziti kako će se dati naziv jer se on automatski pretvara u URL tj. Web
adresa odreñenog resursa na Internetu. Ime je bitno jer i naknadno kad se traži stranica ako je
nepravilno upisana neće biti pronañena meñu Facebook stranicama ili u tražilici Googla. Pri
tom se mora obavezno odabrati opcija slaganja s uvjetima Facebook stranica. Nakon toga se
unose svi potrebni podatci kojima se bira ciljana publika i daju se informacije koje su
potrebne na stranici Facebooka kako bi korisnicima bilo jasno čemu je posvećena stranica.
Bira se dob, spol, obrazovanje korisnika koji su ciljna skupina na koju se želi djelovati.
Slika 3. : Prikaz Facebook stranice „100 godina Kraša“
45
Facebook stranica „100 godina Kraša“ se zatim personalizira tako da se dodaju avatar i
profilna slika koja mora biti u skladu s osobnosti tvrtke jer odabirom pogrešne slike i avatara
može doći do krive interpretacije i mogućnosti pomišljanja da je stvoreni profil lažan. Na
prikazu slike vidimo da je odabran avatar na kojem su proizvodi iz asortimana i profilna
fotografija na kojem je logo Kraša koji je napravljen za obljetnicu. Takoñer tu je prikaz URL-
a, dodane fotografije koje je moguće pregledavat, broj osoba kojima se sviña ova stranica, a
brojka je 23.948, dok 473 ljudi posjećuje i komentira stranicu. Odabrana lokacija je Zagreb
gdje je smještena uprava i tvornica proizvoda. Unaprijed upisane informacije nalaze se u
rubrici „O meni“ u kojoj je navedeno da je cilj stvarati nove brandove visoke kvalitete koji
okusom povezuju generacije potrošača, i da je najveće bogatstvo tvrtke ljudi koji su zaposleni
kako bi se stvarala stoljetna tradicija. u tom polju još stoje osnovni podatci o tvrtci i link koji
povezuje s Web stranicom Kraša:
http://www.kras.hr/
Facebook stranicu se lako može povezati sa Web stranicom, te se mogu ubaciti razne
aplikacije na Web stranicu, od lajkanja članaka, dodavanja komentara na svaki od članaka ili
proizvoda i još raznih drugih mogućnosti.
Prikazano je da se može koristit kviz koji spada u aplikacije na Facebook stranici, npr.
nagradnu igru, pozivanje na akciju, kao i mnoštvo drugih aplikacija. Aplikacije dodatno
proširuju Facebook stranicu sa raznim programima i funkcijama.
Postoji i statistika unutar Facebooka a zove se "Insights", gdje se vidite kompletnu statistiku
posjećenosti.
Slika 4. : Prikaz stanja posječenosti stranice „100 godina Kraša“
46
Statistika posjećenosti govori da se 23.948 ljudi sviña ova stranica, i prema grafu može se
vidjet rast u razdoblju od godine dana, te se može vidjet dnevni tjedni i mjesečni rast izražen u
postotcima. Vidi se da je najveći rast ostvaren u razdoblju od ožujka do rujna ove godine.
Grafikon 3. : Razvoj stranice „100 godina Kraša“ u razdoblju do travnja 2013. godine
Izvor: http://nl.socialnumbers.com/prediction/100_godina_Kraa-158399220894011/
47
Prema podatcima iz grafa se vidi da će prema procjenama stranica ostvariti rastu razdoblju od
pola godine u broju ljudi te da će prijeći brojku od 23.200 ljudi.
Kako bi ispunili misiju pozitivnog utjecaja na fanove, potrebno je kreirati zabavan, koristan i
zanimljiv sadržaj. Što ova stranica uspijeva jer se redovito dodaju sadržaji koji mogu biti
komentirani ili se dodaju fotografije vezane za sadržaj koje se takoñer mogu komentirati. time
se ljudi pozivaju na interakciju i zarañuje se od broja komentara te se odreñuje već prije
spomenuta popularnost stranice ili „EdgeRank“. Facebook daje izvrsne mogućnosti da se
kombinacijom kvalitetnog sadržaja i načina oglašavanja, zainteresira i prijatelje fanova za
povezivanje sa stranicom.
Ovo je primjer interaktivnog marketinga gdje se tvrtka Krašo dlučio na nove marketinške
alate u službi povećanja prodaje i reakcije ljudi.
U poglavlju je objašnjeno lansiranje novog koncepta „Životinjskog carstvo“. Krenulo su od
redizajna omota, kviza znanja, web site-a, slikovnica, pa sve do potpuno novog marketinškog
alata Facebooka. Odlučili su istražiti nove i inovativne načine promoviranja proizvoda. I tako
su u Krašu kreirali interaktivnu društvenu igricu u kojoj igrači skupljaju virtualne sličice
Životinjskog carstva i razmjenjuju ih s prijateljima i ostalim igračima. Sve po uzoru na
klasičan papirnati album za koji su do tada skupljali sličice. Naravno, igrači su imali dodatnu
motivaciju, a ona je bila u obliku nagrada (najbrži skupljači su dobili poklon paket Kraševih
proizvoda). Facebook u ovom slučaju pruža veću izloženost samog branda i puno veći
emotivni učinak i interakciju s prijateljima, za razliku od monotonog klasičnog oglašavanja na
Internetu. Najbolja reklama je ona koja se prenosi s jednog zadovoljnog potrošača na drugog.
Aplikacija jeu prvih 50 dana već imala 80.000 korisnika i 7.000.000 prikazivanja.Kraš je
aktivirao je korisnike da posjete njihovu stranicu, korisnici su samoinicijativno sudjelovali u
aplikaciji, a samim time prodaja čokoladica Životinjskog carstva višestruko je porasla. Prema
podatcima portala Nacional.hr aplikacija Životinjskog carstva na Facebooku samostalno
povećala prodaju te čokoladice za 35% u samo mjesec dana. Stranice koje su otvorene na
Facebooku utjecale su pozitivno na prodaju i reakciju. a objašnjena je samo jedna od stranica
koja je otvorena na ovoj društvenoj mreži. Ljudi pozitivno reagiraju na ovakvu vrstu
oglašavanja i odreñeno vrijeme će isplativost ovakve vrste oglašavanja biti velika zato treba
iskoristiti trenutak i utjecati na ovaj način na korisnike.
48
9. PRILOG: ANKETNI UPITNIK O UPORABI FACEBOOKA U OGLAŠAVANJU
S povećanjem popularnosti društvenih mreža, sve su češća nagañanja o tome u kojoj ih mjeri
poslodavci koriste kako bi saznali informacije o svojim sadašnjim ili budućim zaposlenicima.1
Portal MojPosao i magazin Netokracija proveli su istraživanje kako bi utvrdili u kojoj se mjeri
koristi Facebook kao strategija u oglašavanju te u kojoj su mjeri nagañanja o neetičnom
korištenju društvenih mreža prilikom zapošljavanja i upravljanju zaposlenicima točna. Samo
istraživanje je provedeno putem Interneta na stranicama portala MojPosao i uz pomoć
magazina Netokracija. Uzorak u ovom anketnom upitniku bile su osobe starije od 18 godina
Pitanja iz upitnika su postavlja 1900 posloprimaca i 70 poslodavaca u razdoblju od mjesec
dana, provedeno je u travnju 2011. godine. Anketna pitanja su postavljena u jednom krugu i
nije bilo ponovljene ankete. Pitanja su postavljana preko Interneta, a strukturirana su tako ta
su to bila zatvorena pitanja kod kojih postoji izbor odgovora i ispitanik ne može dopisati svoj
odgovor. Kod pitanja kod kojih ispitanik nije imao odgovora ostavljena je opcija „Ne znam“.
Pitanja su složena i na odreñena pitanja su postavljana podpitanja s obzirom kakve su
odgovore dali ispitanici. Pitanja su jasna i nedvosmislena i postoji mogućnost više odgovora
kod nekih pitanja. U prvobitnom anketnom upitniku postavljeno je 66 pitanja što je ipak
prevelika anketa, te je za analizu u nastavku iskorišteno 27 relevantnih pitanja kako bi se
dobili zaključci o korištenju društvene mreže Facebook u svrhe oglašavanja na istoj. Najprije
se spominju i druge društvene mreže i općenito pitanje da li osoba uopće posjeduje profil na
bilo kojoj društvenoj mreži te da li se tvrtke oglašavaju na društvenoj mreži. Odgovori i
pojašnjenja su razdvajana u postotcima prema spolovima kod posloprimaca ili poslodavaca, a
pitanja koja se odnose na tvrtke govore o postotcima prema veličini tvrtke ili obzirom na tip
vlasništva. Najprije su iznesena sva pitanja te se u nastavku pojašnjavaju odgovori i grafički
se prikazuju postotci u kojem je neki odgovor prihvaćen ili s kojim su se ispitanici
poistovjetili.
1 Anketni upitnik MojPosao i magazin Netokracija-dostupno na: http://www.moj-posao.net/data/files/download/istrazivanja/IstrazivanjeODrustvenimMrezama_2011.pdf
49
Popis pitanja ankete
1. Imate li svoj profil na društvenim mrežama?
2. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)
3. Iz kojih razloga imate profil na društvenim mrežama? (moguće više odgovora)
4. Kakve su vaše postavke privatnosti na društvenim mrežama?
5. Imate li prijatelje, kontakte, followerna društvenim mrežama iz poslovnog okruženja?
6. Tko vam je iz poslovnog okruženja prijatelj, kontakt, follower na društvenim
mrežama? (moguće više odgovora)
7. Imate li na profilu navedenog poslodavca?
8. Pazite li što objavljujete / pišete na društvenim mrežama misleći pritom na to da Vaš
budući poslodavac može pregledati vaš profil i na temelju toga Vas zaposliti / ne
zaposliti?
9. Na vašem profilu imate: (moguće više odgovora)
10. Mislite li da poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika?
11. Mislite li da poslodavci imaju 'pravo' provjeravati vaše ponašanje na društvenim
mrežama?
12. Ima li vaša tvrtka definirano kakvo se ponašanje očekuje na društvenim mrežama?
13. Biste li pristali raditi za poslodavca koji bi Vam na radnom mjestu u potpunosti
zabranio pristup društvenim mrežama?
14. Na kojim društvenim mrežama ste u najvećoj mjeri tražili informacije o kandidatima
za posao/ zaposlenicima? (moguće više odgovora)
15. Na kakve sadržaje ste naišli/Imate li na svom profilu slijedeće sadržaje (moguće više
odgovora) – obzirom jesu li posloprimac ili poslodavac
16. Ukoliko ste naišli na nešto što ste smatrali neprikladnim sadržajem na profilu
zaposlenika, kako ste reagirali?
17. Je li neprikladan sadržaj na profilu kandidata za posao utjecao na negativnu odluku o
njegovom/njezinom zaposlenju?
18. Je li vam ikada profil potencijalnog kandidata imao pozitivni utjecaj na zaposlenje?
19. Smatrate li da je pravo svakog pojedinca da na profilima društvenih mreža ima što
želi?
50
20. Smatrate li da bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje
zaposlenika na društvenim mrežama?
21. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama?
22. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na veličinu
tvrtke
23. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na tip
vlasništva tvrtke
24. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)
25. Tko se brine za profile na društvenim mrežama?
26. Tko se brine za profile na društvenim mrežama? – obzirom na tip vlasništva tvrtke
27. Koja je bila namjera za pokretanje profila na društvenim mrežama (moguće više
odgovora)?
51
1. Imate li svoj profil na društvenim mrežama?
Žene u nešto većoj mjeri koriste društvene mreže 82% , dok ih koristi 78% muškaraca.
2. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)
Najviše ispitanika, njih 96% ima profil na Facebooku. Na drugom mjestu je LinkedIn na
kojem trećina ispitanika ima svoj profil (34%), slijedi Twitter s četvrtinom ispitanika (24%).
Na Facebooku podjednako muškaraca (94%) i žena (98%) ima svoj profil, dok na LinkedInu i
Twitteru profile ima više muškaraca (47% na LinkedInu i 33% na Twitteru) nego žena (25%
na LinkedInu i 18% na Twitteru).
52
3. Iz kojih razloga imate profil na društvenim mrežama? (moguće više odgovora)
Najviše ispitanika, njih 90%, profile na društvenim mrežama ima kako bi ostali u kontaktu s
prijateljima i obitelji. Gotovo polovica ispitanika (48%) profile ima kako bi ostvarili poslovne
kontakte, a 43% ispitanika preko društvenih mreža prati informacije iz područja interesa. Za
upoznavanje novih ljudi društvene mreže koristi četvrtina ispitanika (26%), a za igrice njih
17%. Najmanje ispitanika, njih 16% društvene mreže koristi za izgradnju osobnog branda.
Kao ostale razloge (5%) ispitanici su naveli znatiželju i zabavu.
Za uspostavu i održavanje poslovnih kontakata muškarci nešto više koriste društvene mreže
(56%) nego žene (42%) te muškarci općenito više koriste društvene mreže za upoznavanje
novih ljudi (33%) nego što to čine žene (21%). Čak 26% muškaraca naprema svega 9% žena
društvene mreže koristi za izgradnju osobnog branda, dok nešto više žena (21%) nego
muškaraca (12%) društvene mreže koristi kao platformu za igranje igrica.
53
4. Kakve su vaše postavke privatnosti na društvenim mrežama?
Velika većina ispitanika (81%) jako pazi na privatnost na društvenim mrežama te stoga ima
strogo postavljene postavke privatnosti. 15% ispitanika se ne zamara privatnošću i ima slabe
postavke privatnosti, dok ih 5% uopće nema postavljene već je sav sadržaj njihovog profila
javan. Žene više paze na privatnost i njih 85% ima strogo postavljene postavke privatnosti. Za
razliku od njih, stroge postavke ima 74% muškaraca. svega 3% žena ima u potpunosti javne
profile, dok isto ima 7% muškaraca. Mlañi ispitanici više paze na privatnost na društvenim
mrežama nego stariji ispitanici. 86% ispitanika mlañih od 25 godina ima stroge postavke
privatnosti, dok isto ima 63% ispitanika starijih od 63 godine. Njih čak 13% ima u potpunosti
javne profile; meñu mlañima od 25 takvih je svega 3%.
5. Imate li prijatelje, kontakte, followerna društvenim mrežama iz poslovnog okruženja?
Podjednako muškaraca (66%) i žena (62%) meñu prijateljima na društvenim mrežama ima
osobe iz poslovnog života. 38% žena i 34% muškaraca meñu prijateljima ima isključivo
osobe iz privatnog života. Od ispitanika koji imaju osobe iz poslovnog života meñu svojim
prijateljima, najviše (89%) ih ima kolege iz tvrtke u kojoj rade ili bi željeli raditi. 41%
ispitanika ima poslovne partnere, a 30% službene stranice tvrtke u kojoj rade ili bi željeli
raditi. Četvrtina ispitanika (23%) meñu prijateljima ima nadreñene, a svega 14% ih ima
direktora tvrtke u kojoj rade ili bi željeli raditi. Dvije trećine ispitanika (64%) meñu svojim
54
prijateljima, kontaktima i followerimaima ljude iz poslovnog okruženja. 36% ispitanika na
društvenim mrežama druže se isključivo sa osobama iz privatnog života. Ispitanici viših
obrazovnih stupnjeva u većoj mjeri imaju ljude iz poslovnog okruženja meñu svojim
kontaktima. 67% ispitanika sa visokom stručnom spremom meñu prijateljima na društvenim
mrežama ima osobe iz poslovnog života, dok isto ima 61% ispitanika s višom i 59%
ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
6. Tko vam je iz poslovnog okruženja prijatelj, kontakt, follower na društvenim
mrežama? (moguće više odgovora)
Manje od polovice ispitanika (46%), koji su zaposleni, na svom profilu ima navedenog
poslodavca. 54% ispitanika nema nigdje na profilu na društvenim mrežama navedeno gdje
rade prvenstveno zato jer društvene mreže smatraju isključivo privatnim životom koje ne žele
miješati sa poslovnim
55
7. Imate li na profilu navedenog poslodavca?
Više zaposlenih muškaraca (53%) nego žena (41%) na svojim profilima na društvenim
mrežama ima navedenog poslodavca. 59% žena i 47% muškaraca nema navedeno gdje
trenutno rade.
8. Pazite li što objavljujete / pišete na društvenim mrežama misleći pritom na to da Vaš
budući poslodavac može pregledati vaš profil i na temelju toga Vas zaposliti / ne
zaposliti?
Većina ispitanika, njih dvije trećine (65%), pazi što objavljuje na svojim profilima društvenih
mreža obraćajući pažnju na to da njihov budući poslodavac može pregledati njihov profil te
56
na temelju toga donijeti odluku o (ne)zapošljavanju. Trećina ispitanika (30%) ne pazi što
objavljuje, dok je 6% ispitanika odgovorila nešto drugo, najčešće to da su im profili na
društvenim mrežama 'zaključani' ili da na profilima nemaju ništa iza čega ne stoje ili čega se
srame. Žene (66%) nešto više nego muškarci (62%) paze što objavljuju na profilima
društvenih mreža, misleći pritom da bi budući poslodavac mogao pregledati njihov profil.
Grafikon 23. Pazite li što objavljujete / pišete na društvenim mrežama misleći pritom na to da
Vaš budući poslodavac može pregledati vaš profil i na temelju toga Vas zaposliti / ne
zaposliti? – obzirom na spol. Ispitanici s visokom stručnom spremom (69%) u većoj mjeri
paze što objavljuju na svojim profilima nego ispitanici s višom (66%) i srednjom stručnom
spremom (58%). Više od trećine ispitanika (36%) sa srednjom stručnom spremom ne pazi što
objavljuje, bez obzira na to što budući poslodavac svoju odluku o zapošljavanju može donijeti
na temelju profila potencijalnih zaposlenika.
9. Na vašem profilu imate: (moguće više odgovora)
57
Muškarci u nešto većoj mjeri nego žene na svojim profilima imaju kompromitirajuće sadržaje.
15% muškaraca i 9% žena na svojim profilima ima fotografije i/ili komentare o uživanju u
alkoholnim pićima ili drogama. Provokativne fotografije i komentare na svojim profilima ima
8% muškaraca i 2% žena. 1% muškaraca priznalo je kako na svojim profilima imaju
povjerljive informacije i bivšem poslodavcu, kolegama ili klijentima. Stariji ispitanici imaju
'pristojnije' profile i u manjoj mjeri imaju kompromitirajuće slike i/ili komentare. 76%
ispitanika do 25 godina priznalo je kako na profilu imaju razne kompromitirajuće sadržaje,
najčešće fotografije i komentare o uživanju u alkoholu i/ili drogama (21%). Ispitanici stariji
od 40 godina gotovo da i nemaju kompromitirajućih sadržaja na svojim profilima na
društvenim mrežama.
10. Mislite li da poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika?
Više od polovice ispitanika (59%) smatra kako poslodavci pregledavaju profile kako
potencijalnih tako i postojećih zaposlenika. Svega 8% ispitanika ne vjeruje u tako što dok ih
trećina (33%) ne zna. Muškarci su nešto uvjereniji da poslodavci pregledavaju profile
zaposlenika nego žene. 61% muškaraca i 57% žena smatraju kako poslodavci pregledavaju
profile postojećih ili potencijalnih zaposlenika. Mlañi ispitanici u većoj mjeri sumnjaju da im
poslodavci pregledavaju profile nego stariji ispitanici. 71% ispitanika mlañih od 25 godina
58
smatra kako poslodavci pregledavaju profile postojećih i/ili potencijalnih zaposlenika. 64%
ispitanika u dobi izmeñu 26 i 30 godina smatraju kako poslodavci pregledavaju profile, a isto
smatra i 60% ispitanika u dobi od 31 do 35 godina. Da poslodavci pregledavaju profile
zaposlenika u najmanjoj mjeri smatraju ispitanici stariji od 45 godina (40%). Ispitanici viših
stupnjeva obrazovanja u većoj mjeri smatraju kako poslodavci pregledavajuprofile postojećih
i/ili potencijalnih zaposlenika. 62% ispitanika visoke stručne spreme smatra kako poslodavci
pregledavaju profile, isto smatra 58% ispitanika s višom i 54% ispitanika sa srednjom
stručnom spremom. Ispitanici koji i sami imaju profil na društvenim mrežama u većoj mjeri
smatraju da poslodavci pregledavaju njihove ili profile potencijalnih zaposlenika. 53%
ispitanika koji nemaju profil na društvenim mrežama smatra da poslodavci pregledavaju
profile zaposlenika.
11. Mislite li da poslodavci imaju 'pravo' provjeravati vaše ponašanje na društvenim
mrežama?
59
Ispitanici koji nemaju profil u većoj mjeri smatraju da poslodavci imaju 'pravo' provjeravati
profile zaposlenika na društvenim mrežama (50%), nego što to smatraju ispitanici koji imaju
profile na društvenim mrežama (42%). Žene u manjoj mjeri smatraju da poslodavci imaju
'pravo' provjeravati profile zaposlenika na društvenim mrežama (46%) nego što to misle
muškarci (56%). Polovica žena (49%) smatra kako su društvene mreže privatna stvar
pojedinca i da ih poslodavci nemaju što pregledavati, dok isto smatra 39% muškaraca.
Ispitanici viših stupnjeva obrazovanja u većoj mjeri smatraju kako su društvene mreže javno
dostupne te stoga poslodavci imaju pravo pregledavati kako se zaposlenici na njima ponašaju.
To smatra 48% ispitanika visoke stručne spreme, 41% više te 38% ispitanika sa srednjom
stručnom spremom. Prosječno, svega 6% ispitanika na svojim profilima ima navedenog
trenutnog poslodavca. Čak 94% ispitanika nema navedenog poslodavca. Muškarci u nešto
većoj mjeri imaju navedenog trenutnog poslodavca (10%) nego žene (3%).
12. Ima li vaša tvrtka definirano kakvo se ponašanje očekuje na društvenim mrežama?
Većina ispitanika u tvrtki u kojoj rade nema definirano kakvo se ponašanje očekuje od njih na
društvenim mrežama (72%). Zanimljivo je da četvrtina ispitanika (24%) ne zna ima li
definirano kakvo se ponašanje od njih očekuje na društvenim mrežama.
60
Većina ispitanika, njih 83%, pristala bi raditi za poslodavca koji bi im na radnom mjestu
zabranio pristup društvenim mrežama. Svega 8% ispitanika ne bi pristalo raditi za takvog
poslodavca dok je 9% ispitanika odgovorilo nešto drugo, najčešće kako bi ipak pristao raditi
za takvog poslodavca, ali bi se na društvene mreže ipak spajali alternativnim metodama.
13. Biste li pristali raditi za poslodavca koji bi Vam na radnom mjestu u potpunosti
zabranio pristup društvenim mrežama?
Muškarci (11%) u većoj mjeri nego žene (6%) ne bi pristali raditi za poslodavca koji bi im na
radnom mjestu ograničavao pristup društvenim mrežama. 84% žena i 82% muškaraca pristalo
bi na takve uvjete i prilagodili se novom radnom mjestu.
61
14. Na kojim društvenim mrežama ste u najvećoj mjeri tražili informacije o kandidatima
za posao/ zaposlenicima? (moguće više odgovora)
Privatne tvrtke u pretežno stranom vlasništvu sklonije su kandidate i njihove profile
provjeravati na LinkedInu (94%) nego što su to privatne tvrtke u pretežno domaćem
vlasništvu (69%). Privatne tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu u većoj mjeri profile
kandidata provjeravaju na Facebooku (75%) nego što to čine privatne tvrtke u stranom
vlasništvu (50%). Takoñer, strane tvrtke više prate kandidate na Twitteru (19%) nego što to
čine domaće tvrtke (6%).
Iako je svega 14% ispitanika – posloprimaca priznalo kako na svojim profilima ima
nekorektne sadržaje, na takve nekorektne sadržaje kod kandidata za posao naišlo je čak 40%
poslodavaca. Iako je svega 4% posloprimaca navelo kako na svojim profilima na društvenim
mrežama ima provokativne informacije i fotografije, na takve sadržaje je kod kandidata za
posao naišlo čak 29% poslodavaca. Negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama
ili klijentima priznalo je da ima svega 2% posloprimaca, dok je čak 14% poslodavaca izjavilo
kako su naišli na takve sadržaje kod kandidata za posao. Iako je 11% posloprimaca navelo da
na svojim profilima na društvenim mrežama ima fotografije o uživanju u alkoholnim pićima
i/ili drogama, čak 17% poslodavaca naišlo je na takve sadržaje kod kandidata za posao.
62
15. Na kakve sadržaje ste naišli/Imate li na svom profilu slijedeće sadržaje (moguće više
odgovora) – obzirom jesu li posloprimac ili poslodavac
Od poslodavaca koji su na profilima svojih zaposlenika naišli na nekorektne sadržaje, njih
najviše (43%) nije ništa napravilo jer smatraju kako je to privatni profil zaposlenika i na kao
takvom na njemu mogu imati što žele. Gotovo trećina poslodavaca (29%) odlučila je
porazgovarati sa zaposlenikom zbog sadržaja koji su vidjeli na njihovom profilu, dok je 7%
poslodavaca čak dalo i opomenu pred otkaz ili neku drugu službenu sankciju.
16. Ukoliko ste naišli na nešto što ste smatrali neprikladnim sadržajem na profilu
zaposlenika, kako ste reagirali?
63
Na gotovo polovicu poslodavaca (40%) neprikladan sadržaj na profilima društvenih mreža
kandidata za posao ostavio je negativan dojam i utjecao je na njihovu odluku o
(ne)zapošljavanju tog kandidata.
17. Je li neprikladan sadržaj na profilu kandidata za posao utjecao na negativnu odluku o
njegovom/njezinom zaposlenju?
Nekorektni sadržaj na profilu kandidata za posao imao je veći utjecaj na (ne)zapošljavanje u
malim tvrtkama ili institucijama nego u velikim. Polovica poslodavaca (50%) iz malih tvrtki
izjavila je kako je neprikladan sadržaj na profilu kandidata za posao negativno utjecao na
njihovu odluku da ga zaposle. Isto je izjavilo 47% poslodavaca srednje velikih tvrtki i
institucija te svega 29% poslodavaca iz velikih tvrtki ili institucija. Neprikladan sadržaj na
profilu kandidata za posao više utječe na privatne tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu, njih
44% izjavilo je kako takav sadržaj negativno utječe na odluku o zapošljavanju, dok je isto
izjavilo 38% poslodavaca iz privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu. Sukladno tome da
nekorektni sadržaji na profilima kandidata za posao negativno utječu na odluku o
zapošljavanju, tako profili kandidata mogu i pozitivno utjecati na zapošljavanje. Polovica
64
poslodavaca (51%) izjavila je kako profili kandidata mogu pozitivno utjecati na odluku o
zapošljavanju.
18. Je li vam ikada profil potencijalnog kandidata imao pozitivni utjecaj na zaposlenje?
Poslodavci iz malih tvrtki ili institucija skloniji su donijeti pozitivnu odluku o zapošljavanju
na temelju profila kandidata na društvenim mrežama. Čak 67% poslodavaca iz malih tvrtki
izjavilo je kako im profil kandidata može pozitivno utjecati na odluku. Isto je izjavilo 53%
poslodavaca iz srednje velikih tvrtki ili institucija te 43% poslodavaca iz velikih tvrtki.
Poslodavci iz privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu skloniji su pozitivnu odluku o
zaposlenju donijeti na temelju profila kandidata na društvenim mrežama (56%), nego što su to
poslodavci iz privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu (50%).
19. Smatrate li da je pravo svakog pojedinca da na profilima društvenih mreža ima što
želi?
Poslodavci iz velikih tvrtki ili institucija u većoj mjeri smatraju da su društvene mreže
privatna stvar svakog pojedinca i da njima on ima pravo objavljivati što želi (82%). Isto
smatra 60% poslodavaca srednjih tvrtki ili institucija te 42% malih tvrtki. Poslodavci malih
65
tvrtki u najvećoj mjeri smatraju kako su društvene mreže privatna stvar, ali samo donekle te bi
stoga pojedinac ipak trebao paziti što na njima objavljuje.
Bez obzira na važnost lijepog ponašanja na društvenim mrežama, većina poslodavaca (61%)
smatra kako se ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama ne bi trebalo definirati
pravilnikom ili ugovorom o radu. Svega petina poslodavaca (21%) smatra da bi bilo korisno
pravilnikom ili ugovorom o radu definirati ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama i to
prvenstveno zbog dijeljenja povjerljivih informacija te očuvanja ugledatvrtke. Bez obzira na
sve, većina poslodavaca (64%) smatra kako svaki pojedinac u potpunosti ima pravo stavljati
na svoj profil što želi jer je to njegova privatna stvar. Trećina poslodavaca (31%) donekle
smatra da pojedinac na svojem profilu može imati što želi, ali iako je to osobna stvar
pojedinca ujedno je i javni servis i neke stvari ipak nisu poželjne, kao što je iznošenje
poslovnih informacija. Svega 6% poslodavaca smatra kako su društvene mreže prvenstveno
javni servisi i istupanjem na njima pojedinci zastupaju i tvrtku u kojoj rade te stoga moraju
jako paziti na svoje ponašanje.
20. Smatrate li da bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje
zaposlenika na društvenim mrežama?
66
Poslodavci iz velikih tvrtki u najmanjoj mjeri (11%) smatraju kako bi ponašanje zaposlenika
na društvenim mrežama trebalo definirati pravilnikom ili ugovorom o radu. 28% srednje
velikih poslodavaca te 26% malih smatraju kako bi ponašanje zaposlenika na društvenim
mrežama trebalo formalno definirati. Poslodavci iz privatnih tvrtki u pretežno stranom
vlasništvu (29%) u većoj mjeri smatraju kako bi ponašanje zaposlenika na društvenim
mrežama trebalo definirati pravilnikom ili ugovorom o radu nego što to smatraju privatne
tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu (18%).
21. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama?
Nešto više od polovice poslodavaca (54%) izjavilo je kako njihova tvrtka ima korporativni
profil na društvenim mrežama.
67
22. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na veličinu
tvrtke
U najmanjoj mjeri profile na društvenim mrežama imaju male tvrtke ili institucije, njih 42%
ima profil na društvenim mrežama. Na društvenim mrežama najviše su prisutne srednje velike
tvrtke ili institucije, njih 64% ima profile, dok 54% velikih tvrtki ima profile na društvenim
mrežama.
23. Ima li vaša tvrtka korporativni profil na društvenim mrežama? – obzirom na tip
vlasništva tvrtke?
Privatne tvrtke u pretežno stranom vlasništvu u većoj mjeri imaju profile na društvenim
mrežama nego privatne tvrtke u pretežno domaćem vlasništvu. 64% stranih privatnih tvrtki
ima profil, dok je na društvenim mrežama prisutno 55% domaćih privatnih tvrtki.
68
24. Na kojim društvenim mrežama imate profil? (moguće više odgovora)
Od tvrtki koje imaju profile na društvenim mrežama, njih najviše (95%) ima profil na
Facebooku (95%). Na Twitteru ima profil 36% tvrtki, a na LinkedInu njih 33%.
25. Tko se brine za profile na društvenim mrežama?
Od tvrtki koje imaju profile na društvenim mrežama, o njih najviše (88%) se brine osoba iz
tvrtke. 2% tvrtki ima vanjsku osobu koja se brine o profilima.
69
26. Tko se brine za profile na društvenim mrežama? – obzirom na tip vlasništva tvrtke
U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu o profilima na društvenim mrežama najčešće se
brinu osobe iz same tvrtke (95%). U privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu o
profilima se najčešće, takoñer, brine osoba iz tvrtke (88%), ali za 6% tvrtki, o profilima se
brine vanjska osoba.
27. Koja je bila namjera za pokretanje profila na društvenim mrežama (moguće više
odgovora)?
Većina tvrtki profile na društvenim mrežama pokrenula je kako bi ojačali brand(85%) te
ojačali odnose s klijentima i/ili korisnicima (79%). 62% tvrtki profile na društvenim mrežama
70
pokrenulo je kako bi povećali prodaju proizvoda i usluga, a 59% zbog brige za klijente i
korisnike.
Prema provedenoj anketi vidi se da postoji u znatnoj mjeri visok broj korisnika društvenih
mreža i postoji niz tvrtki koje jačaju svoj utjecaj na korisnike društvenih mreža. Poslodavci su
počeli i pregledavati svoje buduće i stale zaposlenike na ovaj način tako da dobiju uvid u sve
detalje o osobi. Kako poslodavci i tvrtke dobivaju informacije o ljudima koji su u mogućnosti
da se zaposle ili već jesu zaposleni tako svaki klijent ili korisnik može dobiti informaciju o
tvrtci i njenom asortimanu, ponudama i pogodnostima.
71
10. ZAKLJUČAK Prema navedenoj teoretskoj analizi i prema praktičnom primjeru Facebook oglašavanje je
noviji termin u oglašavanju i sami način je podložan konstantnim izmjenama i novim
pravilima. Usporedbom tradicionalnog marketinga i Internet marketinga mogu se vidjet
razlike u načinu pristupa korisnika jer se inače kroz marketing pokušalo utjecati na kupce ili
potrošače ometanjem pažnje i utjecanjem na perspektivu o proizvodu ili usluzi. Kod Internet
marketinga osoba u odreñenom trenutku želi informacije i tada ih dobiva bilo da se radi o
proizvodu ili usluzi. Postoji i segment uštede i utjecaj na povezanost s potrošačima. Kroz
Facebook oglašavanje se mogu vidjeti točni podatci o svakom korisniku ukoliko se to želi i
segmentirati tržište. Lakši i jednostavniji pristup koji nam omogućava tehnologija u vrijeme
stalnih promjena, a svaka tvrtka mora biti orijentirana na taj dio da prati promjene i trendove
te zelje potrošača na tržištu. Prema statističkim analizama koje su prikazane i utjecaj koji
ostvaruje Facebook na cjelokupnu svjetsku populaciju mora se uzet u obzir koliki je to broj
mogućih korisnika proizvoda i usluga. Mogućnosti su mu iz dana u dan sve veće jer se
redovito ulaze u nove inovacije i promjene na toj društvenoj mreži. Tvrtka koja se oglašava ne
bi trebala ni u potpunosti zanemariti tradicionalne načine oglašavanja jer ne posjeduje svaka
osoba profil na Facebooku, tako da bi se trebalo ulagati i u takve načine oglašavanja. Ipak u
znatnoj mjeri marketinške ideje koje su inovativne utjecat će na potrošača bile one plasirane
tradicionalnim načinima marketinga ili Internet marketingom. Anketa koja je provedena u
sklopu ovog rada ide u prilog ovakvom načinu oglašavanja, jer se popularnost oglašavanja
putem društvenim mreža iz godine u godinu povećava i stvara se pozitivan učinak u
poslovanju prilikom oglašavanja na Facebooku. Ljudi žele znati sve informacije i time se i
poslodavci većinom okreću prema takvom načinu oglašavanja što se može vidjeti u anketi.
Više od polovice ispitanih poslodavaca posjeduje korporativni profil na društvenoj mreži.
Zaključkom se pokušava potvrditi hipoteza i dokazati koji je način u usporedbi tradicionalnog
i suvremenog načina oglašavanja jednostavniji, jeftiniji i prihvatljiviji od strane potrošača i
prema navedenom u zadnje vrijeme suvremeni načini oglašavanja su u znatnoj mjeri porasli i
jednostavniji su za korištenje ukoliko se ima Internet pristup. Klasično društvo i ljudi koji se
odupiru promjenama ipak će ostati na tradicionalnom načinu oglašavanja jer je smatraju
efikasnijom i jeftinijom. Iz navedenog se primjera moglo vidjet da se u znatnoj mjeri još
uvijek koristi televizijsko oglašavanje i printani oglasi, a tek naknadno Internet oglašavanje.
Vrijeme je promjena i novih dostignuća koja se plasiraju korisnicima i potrošačima iz dana u
dana, sada da li će te promjene potrajati odreñeno vrijeme ili će se njihova popularnost ugasiti
72
nakon nekoliko godina to ovisi o krajnjim potrošačima jer su ipak oni onaj važni segment u
marketingu zbog kojeg se on i provodi. Konkurencija je takoñer važna jer se želi
maksimizirati prodaja proizvoda u usporedbi s konkurentnim proizvodom. Rezultat svega je
da je potrebno osmisliti dobru marketinšku strategiju kakva god ona bila, utjecati na kupovinu
i sudjelovati na tržištu i reakcija neće izostati. Prednost ne postoji izmeñu načina oglašavanja
samo postoji popularnost i reakcija potrošača na poruku, tako da se ostavlja svakoj tvrtci da
bira ono što u tom trenutku smatra pozitivnim za svoje poslovanje.
73
11. TABLICE, GRAFIKONI I SLIKE
TABLICA 1.: TROŠKOVI OGLAŠAVANJA PO MEDIJIMA U HRVATSKOJ
TABLICA 2.: KORISNICI INTERNETA U SVIJETU
TABLICA 3.: DRUŠTVENE MREŽE U HRVATSKOJ
TABLICA 4.: BROJ UKUPNIH KORISNIKA FACEBOOKA
GRAFIKON 1..: BROJ KORISNIKA FACEBOOKA PREMA GODINAMA
GRAFIKON 2.: RASPODJELA MEDIJSKOG BUðETA, KRAŠ, HR 2009.
GRAFIKON 3.: POSJEĆENOST I BROJ PRIKAZA APLIKACIJE
GRAFIKON 4. : RAZVOJ STRANICE „100 GODINA KRAŠA“ U RAZDOBLJU DO
TRAVNJA 2013. GODINE
SLIKA 1.: PRIKAZ APLIKACIJE „ZIVOTINJSKO CARSTVO“
SLIKA 2. : IZBORNIK ZA IZRADU FACEBOOK STRANICE
SLIKA 3. : PRIKAZ FACEBOOK STRANICE „100 GODINA KRAŠA“
SLIKA 4. : PRIKAZ STANJA POSJEČENOSTI STRANICE „100 GODINA KRAŠA“
74
12. IZVORIKnjige:
1. Drucker Ferdinand P. 2004., Theeffectiveexecutive, Collins, New York
2. Dvorski S. 2005., Izravni marketing, Tiva tiskara Varaždin, Varaždin
3. Grbac, B. 2007., Načela marketinga, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
4. Kesić T. 1997., Marketinška komunikacija, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb
5. Koschnick W. J. 1995., Dictionaryof marketing, Gowerpublishing, Aldershot
6. Kotler P. 1999., Marketing managment: 4. izdanje, PrenifceHall, New Jersey
7. Leko V. 1995., Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb
8. Li C. i Bernoff J. 2008., Veliki val: kako pobijediti u svijetu novih društvenih
tehnologija, Mate d.o.o., Zagreb
9. Meerman-Scoot, D. 2007., Nova pravila marketinga &pr-a, JohnWiley&Sons, Inc.,
Hobolen, New Jersey
10. Panian Ž. 2000, Elektroničko trgovanje, Sinergija, Zagreb
11. Ružić, D i suradnici 2009., E-Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
12. Shepard D. i suradnici 1995., Thenewdirect marketing: 2. izdanje, Mc-GrawHill, Irvin,
New York
13. Tellis J. 2006., Modeling marketing mixUniversityof Southern California
Članci:
Stanojević M. 2011., Marketing na društvenim mrežama, Medianali, Vol. 5 (2011), No. 10, UDK 004.738.5:658.8 (165-180) Boyd D. M. i Ellison N. B. 2007., Socialnetworksites: Definition, history, andscholarship. JournalofComputer-MediatedCommunication, 13(1), članak 11. Dvorski S. i suradnici 2003., Suvremene tendencije u razvitku marketinga-osvrt na direktni marketing, Ekonomski pregled, 55 (7-8) 619-640 (2004)UDK 658.841
Internet vrela:
http://akcija.com.hr/drustveni-mediji/odabir-drustvene-mreze/
75
http://akcija.com.hr/facebook/vodic-kroz-facebook-oglase-1/
http://www.facebook.com/help/?page=162192450523183
http://www.mojposao.net/data/files/download/istrazivanja/IstrazivanjeODrustvenimMrezama_2011.pdf
http://www.otvorena.hr/hr/facebook-profil--grupa-ili-stranica/256/30
http://www.profitiraj.hr/marketing-i-prodaja/kataloska-prodaja-jeftin-i-ucinkovit-nacin-plasiranja-proizvoda/
http://www.svijetljepote.com/kataloska-prodaja/
https://marketingturizma.info/drustvene-mreze/facebook-marketing-i-facebook-oglasi/
www.facebook.com
www.linkedin.com
www.Makeuseof.com
www.myspace.com
www.twitter.com
www.yabadooIt.com