IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG … - PDS - ZS - 1P - PED.pdf · Odgoj i obrazovanje u 21. stoljeću O ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta da studenti upoznaju

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2014./2015.

I. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Opća pedagogija Filozofija odgoja

Povijest odgoja i obrazovanja Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja

Razvojna psihologija Tjelesna i zdravstvena kultura

III. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Obiteljska pedagogija Didaktika

Školska pedagogija s teorijama škole Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju

Tjelesna i zdravstvena kultura

V. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Andragogija Komparativna pedagogija

Razvojna pedagoška djelatnost Seminar završnog rada

Interni izborni predmeti

Odgoj i obrazovanje za civilno društvo

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 1 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0 (30+30+0)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: Utorkom, 10:15 – 12:00 h Prostorija: 141 Seminari: Četvrtkom: 10:15 – 12:00 h Prostorija: 301

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323

Vrijeme za konzultacije Srijedom 14:00 – 15:30 Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-721 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pedagogija kao znanost (predmet, zadaci, metodologija, položaj pedagogije u sustavu znanosti, sustav pedagogijskih disciplina, pedagogijski kategorijalni sustav)

Velikani pedagogijske misli Institucionalizacija odgoja Razvoj prakse i modeli odgoja Odgoj i reprodukcija čovjekova života Odgoj kao humanističko-društveni fenomen Bitna obilježja čovjekova bića - antropologijske osnove odgoja Odgoj - konstanta društvenosti i kulture (socijalizacija, inkulturacija, enkulturacija, asimilacija, individuacija) Bitne odrednice odgoja Odgoj kao životna potreba zajednice (funkcionalnost, intencionalnost, institucionalizacija, formalizacija odgojne

prakse) Odgoj: utjecaji naslijeđa i društvene sredine Odgoj kao društvena funkcija Odgoj kao upravljanje Odgoj kao razvoj (priprema za život, razvoj iznutra, oblikovanje sposobnosti i formiranje, rekonstrukcija iskustva,

emancipacija) Odgojni ciljevi, ideali i zadaće Odgojne sredine: velike društvene skupine, odgojno-obrazovni potencijali obitelji, vršnjaci, školska sredina,

mass-mediji, sredine u slobodnom vremenu, radno -profesionalne sredine, sredine za djecu s posebnom potrebama

Odgojne metode i stilovi Odgoj kao komunikacijski proces Odgoj i obrazovanje u 21. stoljeću

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove, klasifikacije pedagogije i oblikuju kritički stav prema stvarnosti odgoja u suvremenom svijetu. Predmet korespondira s predmetima koji tematiziraju povijest pedagogije i pedagogiju kao znanstveni sustav. Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:

- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…) - analiziranje složenosti fenomena odgoja; - sposobnost planiranja i organiziranja; - sposobnost upravljanja vremenom; - sposobnost primjene ideja u analizi prakse; - sposobnost upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu:

1. opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; 2. analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; 3. oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima; 4. izraditi i prezentirati rad na odabranu temu koja obrađuje fenomen odgoja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na

daljinu Mudri x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivnost u nastavi i doprinos nastavi 0,5 5 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 2,5 35 Kontinuirana provjera znanja 3 1,5 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Napomena: Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: HPKZ 2. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. 2. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo 3. Vukasović, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor MI 4. Mrnjaus, K.(12008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet

IZBORNA LITERATURA

Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet

Gudjons, H. (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa Lenzen, D. (2002). Vodič za studij o odgoju. Zagreb: Educa Marsh, C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa Rosenberg, M. B. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Neill, A.S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea

Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb:

Znamen Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Priručnik za nastavnike: pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja (2014). Preuzeto 7. srpnja 2014.

na http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdf

Adžić, D. (2011). Darovitost i rad s darovitim učenicima. Život i škola, 25, 57, str. 171. – 184.

Preuzeto 24. veljače 2012. s http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=106725

Ćudina-Obradović M.; Obradović L. (2003). Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti. Revija za

socijalnu politiku., 10, 1, str. 54-59. Preuzeto 23. travnja 2012. s

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=47569

Jurin, M.; Sekušak-Galešev, S. (2008). Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)-multimodalni

pristup. Paediatria Croatica, 52, 3, str. 195-201. Preuzeto 23. travnja 2012. s

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=46561

Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex., str. 13-16., 56-77., 80-82.

Miljković, D.; Rijevec, M. (2004). Bolje biti vjetar, nego list. Zagreb. IEP. , str. 28-29; 34-37; 47-49.

Runkel, E. H. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: V. B. Z. , str. 115-119.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kompas – kratki vodič za

praktičare, str. 17-22. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj: Kako spasiti našu zemlju? (2010), str. 15-18. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf

Makarenko, A. S. (1965). Pedagoška poema. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

Ilič, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ

Dewey, J. 1970. Vaspitanje i demokratija. Cetinje: Obod

Descartes, R. (1951). Rasprava o metodi. Zagreb: Matica hrvatska

Vrcelj, S., Mušanović, M. (2001). Pedagoška futurologija (Škola budućnosti). Rijeka: HPKZ, Graftrade

Vrcelj, S., Mušanović, M. (2012). Kome još (ne)treba feministička pedagogija?! Rijeka: HFD

Žužić, S. (2009). Zašto učenici izostaju s nastave. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Dopunska literatura: Dopunska literatura daje pregled udžbenika, studija, monografija, priručnika i dokumenata korisnih za izradu seminarskih i diplomskih radova i studijski rad. Agnew, M. i dr. (1997). Kako do boljih ocjena. Zagreb: Mozaik knjiga Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Antić, S. (1995). Europska orijentacija hrvatskog školstva. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (1996). Hrvatska škola u trendu razvoja. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (2000). Rječnik suvremenog obrazovanja. Zagreb: HPKZ. Ayalon, O. (1995). Spasimo djecu. Zagreb: Školska knjiga Bastašić, Z. (1995). Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga Bašić, J. i dr. (1994). Integralna metoda. Zagreb: Alinea Berne, E. (1984). Koju igru igraš? Beograd: Nolit Berne, E.(1989). Što kažeš nakon "zdravo"? Beograd: Nolit Bezić, K., i Strugar, V. (1998). Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ Bićanić, J. (2001). Vježbanje životnih vještina – priručnik za razrednike. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Europska komisija (1995). Bijeli dokument o obrazovanju: Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa Birkenbihl, E. V. (1998). Uključite svoj mozak - iskoristite svoje mentalne sposobnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Boffey, D. B. (1995). Nanovo se roditi : postanite osoba kakva želite biti koristeći postavke teorije kontrole. Zagreb: Alinea Bognar L., Matijević M. (1993). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Bognar, L., Štumfol, B. (1998). Model osnovne škole. Zagreb: Udruga roditelja “Korak po korak” Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine Brajša, P. (1995). Sedam tajni uspješne škole. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoja. II izdanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Brdar, I., Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb: IEP Brezinka, W. (1992). Philosophy of Educational Knowledge. Kluwer Academic Publishers Buljan-Flander, G. (2003). Što je to školsko nasilje. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i sporta Bunčić, K. i dr. (1994). Igrom do sebe. Zagreb: Alinea Cian, L. (1997). Kako do zrelosti. Zagreb: Katehetski Salezijanski centar Cindrić, Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Cvetković-Lay, J. (1996). Ja hoću i mogu više : Priručnik za odgoj darovite djece od 3-8 godina. Zagreb: Alinea.

Cvetković-Lay, J. i Sekulic-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea. Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb: Znamen De Zan, D., i De Zan, M. (n.d.). Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Desforges, Ch. (ur.) (2001). Uspješno učenje i poučavanje : psihologijski pristupi. Zagreb: Educa Dieter, L. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Nepušenje: Puniji doživljaj života. Zagreb: Klinika za djecje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). AIDS : Nemojte umrijeti zbog neznanja. Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Alkohol: život je previše dragocjen da biste ga utopili. Zagreb: Klinika za dječje bolesti, Služba za reproduktivno zdravlje. Dryden, G., Voss, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa Dyregrov, A. (2001). Tugovanje u djece. Zagreb: Educa Edgar, M. (2002). Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa Ellis, A., Dryden, W. (2001). REBT - Racionalno- emocionalna bihevioralna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap Filipović, I. (1994). Kako biti bolji roditelj. Zagreb: Alinea Frankl, V.(1986). Zašto se niste ubili? Uvod u logoterapiju. Zagreb Frankl, V.(1987). Nečujan vapaj za smislom. Zagreb: Naprijed Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija: različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija : različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Glasser, W. (1997). Teorija kontrole. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2002). Nesretni tinejdžeri - način na koji roditelji i učitelji mogu doprijeti do njih. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Alinea Glassser, W. (2001). Teorija izbora. Zagreb: Alinea Goleman, D. (1997.). Emocionalna inteligencija. Zagreb: Mozaik knjiga Gossen, D. (1994). Restitucija- preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea Gossen, D. Ch., i Anderson, J. (1996.). Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. Zagreb: Alinea Green, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb: Alinea Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap Hansen, A., Kirsten i dr. (1996). Odgoj za demokratsko društvo. Zagreb: «Mladi profesor» Harris A.B., Harris T.A. (1998). Ostati OK. Zagreb: V.B.Z. Harris T. A.(1998). Ja sam OK, ti si OK. Zagreb: V.B.Z. Hentig, H. (1997). Humana škola : škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa. Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga Hudek, J., i De Zan, I. (1995.). Kako zaštiti svoje dijete od ovisnosti. Đakovo: Temposhop Ilich, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ Jampolski, G. G. (1993). Ljubav umjesto straha. Zagreb: Znanje Janković, J. (1996). Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea Janković, J. (1998). Savjetovanje – nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (2000). Pristupanje obitelji: sistemski pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea Jelavić, F. (1996). Kako (pravilno) izabrati zanimanje. Đakovo: Temposhop Jull, J. (1995). Razgovor s obiteljima. Zagreb: Alinea Jull, J. (1995). Vaše kompetentno dijete: Za nove temeljne vrijednosti obitelji. Zagreb: Educa Jull, J. (1995). Razgovori s obiteljima: Perspektive i procesi. Zagreb: Alinea Katz, L. G., i Mc Clellan, E. (1999). Poticanje razvoja djecje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa Kempler, W. (1994). Načela obiteljske geštalt terapije. Zagreb: Alinea Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa Kocijan-Hercigonja, D. (1996). Moje dijete se mijenja - u čemu je problem. Zagreb: Školska knjiga. Kocijan-Hercigonja, D. (1997). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (1994). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap Lalić, D., i Nazor, M. (1997). Narkomani: smrtopisi. Zagreb: Alinea Lavrnja, I. (1985). Učenik kao subjekt obrazovanja. Rijeka: Izdavački centar Rijeka Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa Legrand, L. (1995). Moralna izobrazba danas. Zagreb: Educa Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine. Zagreb: Educa Madelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa Malenica, B. (1994). Ovisnosti. Zagreb: “August Šenoa Maleš, D. (1995.). Izmedu djetinjstva i mladosti. Đakovo: Temposhop Maleš, D., i Stričević, I. (1991). Druženje djece i odraslih. Zagreb: Školska knjiga Malić, J., Mužić, B. (1981). Pedagogija. Zagreb: Školska knjiga Marsh, C. J. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Matijević, M. i dr. (1994). Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar Matulović, M. (1992). Ljudska prava. Zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih prava. Rijeka: Izdavački centar Medelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa

Metodički obzori Meyer, H. (2002). Didaktika - razredne kvake. Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa Mialaret, G. (1989). Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (1994). Osnove ustroja školskog sustava. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja). Zagreb: HPKZ Miličić, V. (1994). Smisleno učenje. Zagreb: Alinea Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: Educa Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Modrić, N. (1999). Lutka, vodić za razumijevanje ljudskih potreba i za rješavanje sukoba. Zagreb: vlastita naklada Mougniotte, A. (1995). Odgajati za demokraciju. Zagreb: Educa Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Zagreb: Vlada RH Neill, A. S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Neill, A. S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa Ogbu, J. G. (1989). Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine Olweus, D. (1998). Nasilništvo u školi - što znamo o nasilništvu i što možemo poduzeti. Zagreb: Educa Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Pastuović, N. (1987). Edukološka istraživanja. Zagreb: Biblioteka suvremena istraživanja, Školske novine Pavlović, P. V. (1996). Filozofija odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Perls, F. (1983). Geštaltistički pristup psihoterapiji. Beograd: Zodijak Good, P. (n.d.). U potrazi za srećom. Kako pomoći klincima da si sami pomognu. Opći smjer. Zagreb: Alinea Perry, N., i Zark Z. (1999). Razmisli o budućnosti : školski program profesionalnog razvoja za osnovne škole. Zagreb: Razbor Philipps, S. (1999). Montessori priprema za život - odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pivac, J. (1989). Škola na prekretnici. Zagreb: Školske novine Polić, M. (1993). Odgoj i svije(s)t. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo Rijeka Povjerenstvo EU (1996). Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa Pregrad, J. (ur.) (1996). Stres, trauma oporavak - udžbenik programa Osnove psihosocijalne traume i oporavka. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Prekop, J. (1997). Mali tiranin : kakav oslonac djeca traže? Zagreb: Educa. Previšić, V. (ur.) (2007). Kurikulum. Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma - čuvstveni i socijalni aspekti prosocijalnog ponašanja. Zagreb: Alinea Rafajac, B. (1991). Odgoj kao razvoj autonomne vrijednosne svijesti. Rijeka Rečić, M. (1996). Odgoj u obitelji. Đakovo: Temposhop Rogers, C. R. (1985). Kako postati ličnost. Beograd: Nolit Rosić, V., Zloković, J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade Sagadin, J. (1991). Rasprave iz pedagoške metodologije. Ljubljana: Filozofska fakulteta Sakoman, S. (1995). Doktore, je li istina da trava čisti pluća. Zagreb: Sysprint Salovev, P., Sluvter, D. 1999. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija-pedagoške implikacije. Educa, Zagreb. Salovey, P., i Sluyter J. D. (ur.) (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija - pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. Savater, F. (1998). Etika za Amadora. Zagreb: Educa Schachl, H. (1999). Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb: Educa Cuidon, S., Cuidon, J. (2001). Izgrađivati dijete -ljubavlju i povjerenjem. Čakovec: Zrinski d.d. Shapiro, L. E. (1998). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik knjiga Silov, M. (2003). Pedagogija. Zagreb: Persona Sodobna pedagogika Srića V. (1992). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga Staničić, S. (2003). Školski menadžment. Zagreb: Napredak, 144 (3): 286-3001 Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Šimunovic, M. (1997). Zašto ne pušiti? Zagreb: Vlastita naklada. Školstvo u svijetu; komparativna analiza hrvatskog i europskog (svjetskog) školstva. (1993). Zagreb: HPKZ Švajcer, V. (1964). Grupa kao subjekt obrazovanja. Zagreb: Matica hrvatska UN (1989). Konvencija o pravima djeteta UNESCO (1997). Međunarodna klasifikacija obrazovanja Uzelac, M. i dr. (1994). Budimo prijatelji. Priručnik odgoja za nenanasilje i suradnju. Zagreb: Biblioteka Slon Vrcelj S., i Mušanović M. (2001). Pedagoška futurologija. Rijek: Graftrade Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci Vrcelj, S., Mušanović, M. (2003). Reforma školstva - Je su li moguće promjene škole? Zbornik, Sabora pedagoga hrvatske, Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zagreb: HPKZ Vujević, E. (1998). Droga-opća opasnost. Spli : Lukana Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Wubbolding, R. E. (1998). Kako razumjeti realitetnu terapiju. Zagreb: Alinea Wubbolding, R.E. (1998). Primjena realitetne terapije. Zagreb: Alinea Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa Bošnjak, B., Vrgoč, H. (ur.) (1997). Školsko i razredno-nastavno ozračje - put prema kvalitetnoj hrvatskoj školi i nastavi. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1998). Kvaliteta u uodgoju i obrazovanju. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci

x x x (1999). Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka x x x (1988). Odgoj i obrazovanje na pragu 21. stoljeća. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1995). Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: HPKZ x x x (1999). Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci x x x (2000). Prvi koraci. Priručnik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava. Zagreb: Amnesty International Hrvatske x x x (2002). Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Zbornik radova. Međunarodni znanstveni kolokvij. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet x x x (2003). Odgoj, obrazovanje i pedagogija. Mužić, V. (1977). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svjetlost Zaninović, M. (1985). Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Zbornici radova znanstvenih skupova: Zibar-Komarica, V. (1993). Neuspjeh u školi. Zagreb: Školska knjiga. Zloković, J. (1998). Školski neuspjeh-problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja) Žanko, N. (1999). Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea Časopisi: Pedagogijska istraživanja, Napredak, Theleme, Zrno, Život i škola, Croatian Journal of Education

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student može ostvariti 5 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom. Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Sunko_Esmeralda_PDJ) U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Na ovom predmetu studenti svih 100 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Studij_Vrsta rada_Godina (npr. Sunko_Esmeralda_PDJ_Seminarski rad_2014). Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6.2.2015. u 9:30h 23.2.2015. u 9:30h

Proljetni izvanredni

10.4.2015. u 9:30h

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9.2015. u 9:30h 7.9.2015. u 9:30h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

7.10.2014. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija

14.10.2014. Što je pedagogija?

21.10.2014. Odgoj i odgojni proces

28.10.2014. Odgoj kroz povijest

4.11.2014. Odgoj za vrijednosti – moralni odgoj

11.11.2014. Odgojna uloga priča

18.11.2014. Odgojno-obrazovna komunikacija

25.11.2014. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava

2.12.2014. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo

9.12.2014. Zdravstveni odgoj

16.12.2014. Alternativne pedagogije; Alternativne škole

23.12.2014. Pisana provjera znanja

13.1.2015. Tajna sretne djece i sigurno dijete

20.1.2015. Promjena paradigmi u obrazovanju

27.1.2015. Evaluacija

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja. VII. POPIS TEMA, zimski semestar 2014 / 2015. – SEMINARI

Tjedan/ datum

Tema Priprema studenata

9.10.2014.

Uvodni dio: upoznavanje, odabir tema seminarskih radova

16.10.2014 Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad?

. Prezentacijske vještine Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje

prezentacija

23.10.2014. Predavanje: Kako prezentirati seminarski rad? Prezentacijske vještine

Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje prezentacija

30.10.2014. Samostalni rad: istraživanje zadane teme, pripremanje

prezentacija

6.11.2014. Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja


Čitanje obavezne literature na zadanu temu,

pripremanje pitanja za raspravu













18.12.2014.

Prezentacija seminarskih radova Rasprava i zaključna razmatranja









29.1.2014. Zaključna razmatranja, evaluacija (moguće nadoknade, ...) PRILOG Aktivnost u nastavi Student-ica iz aktivnog sudjelovanja na nastavi može ostvariti do 5 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 1 – Pisana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja (pisana provjera znanja) održat će se jedanput u semestru i obuhvaćat će teme obrađene na predavanjima. S datumom održavanja pisane provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Iz pisane provjere znanja student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova (minimalno 15 bodova). Pristupanje provjeri znanja je obavezno.

Student-ica koji/koja ne ostvari minimalan broj bodova, može pisati ispravak pismene provjere znanja. Vrijeme i mjesto pisanja ispravka bit će naknadno dogovoreni. Broj bodova ostvarenih na ispravku se umanjuje za 10%. Student-ica koji/koja niti na ispravku ne ostvari minimalan broj bodova mora pristupiti ispitu. Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad Studenti individualno obrađuju zadanu temu iz područja odgoja i obrazovanja, izrađuju seminarski rad, pripremaju prezentaciju i prezentiraju temu kolegama na nastavi, sudjeluju u raspravama. Studenti će dobiti sve potrebne informacije i upute za izradu i prezentaciju seminarskog rada te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom obrade teme, izrade seminarskog rada i pripreme prezentacije studenti će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza informacija iz relevantne i recentne literature iz područja odgoja i obrazovanja. Iz prezentacije seminarskog rada student/ica može ukupno dobiti 35 ocjenskih bodova. Student/ica iz seminarskog rada mora ostvariti minimalno 20 ocjenskih bodova (10 bodova za prezentaciju, 7 bodova za seminarski rad). S načinom bodovanja seminarskog rada studenti će biti upoznati na seminarima.

Kriterij Ocjenski bodovi Izrada seminarskog rada Zadovoljeni formalni uvjeti (prate se upute, strukturiranost...)

3

Izvori informacija (relevantnost, raznovrsnost, …) 3 Obrada teme teme (uspješna interpretacija, izdvajanje bitnog sadržaja, korištenje i referiranje na literaturu, relevantnost informacija…)

5

Kvaliteta i primjerenost zaključka te samostalna interpretacija o problemu (argumentirano i jasno prikazano kritičko promišljanje)

4

Ukupno portfelj: 15Prezentacija seminarskog rada Zadovoljeni formalni uvjeti (prezentacija prati zadane upute, rad se prezentira, ne čita, poštivanje zadanog vremena, ...)

2

Jasno i strukturirano prezentiran seminarski rad 3 Uspješna interpretacija sadržaja s pedagoškog aspekta 5 Uspješna primjena nastavnih metoda i socijalnih oblika rada

3

Poželjna verbalna i neverbalna komunikacija 2 Motiviranje i uključivanje kolega u nastavu 3 Prilagodba nastavnoj situaciji 1 Originalan i kreativan način prezentacije 1

Ukupno prezentacija: 20

Ukupno: 35 Seminarski rad student-ica koji-a izlaže seminarski rad do 27.11.2014. treba predati putem sustava Mudri najkasnije tjedan dana prije izlaganja seminarskog rada. Svi ostali studenti seminarski rad trebaju predati putem sustava Mudri najkasnije do 1.12.2014. u 18h. *Napomena: Studenti će dobiti detaljnu uputu što se od njih očekuje u okviru prezentacije. Održat će se i predavanje na temu Kako prezentirati seminarski rad. Kontinuirana provjera znanja 3 – Prikaz knjige i rada Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz dvije knjige i dva znanstvena ili stručna rada iz područja pedagogije (prijedlog literature bit će stavljen na Mudri). Iz prikaza knjige i rada student-ica može ukupno dobiti 30 bodova (minimalno mora ostvariti 15 bodova). Detaljna uputa za izradu prikaza bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaz knjige i rada student-ica treba predati putem sustava Mudri do najkasnije 15.12.2014. u 18h.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija FILOZOFIJA ODGOJA Studij Pedagogija, jednopredmetni preddiplomski studij Semestar 1. semestar Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 14.15 do 16.00, učionica 301 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Aleksandra Golubović

Kabinet 423 Vrijeme za konzultacije Srijedom i četvrtkom

Telefon 265-643 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

- Uvod u kolegij filozofija odgoja – utemeljenost filozofije odgoja kao filozofske discipline, odnos pedagogije i filozofije odgoja.

- odabir i obrada najznačajnijih filozofa odgoja u povijesti filozofije. - Filozofija odgoja u antičko doba, u srednjem vijeku, u moderno i suvremeno doba (izazovi,

poteškoće, perspektive). - Platon, Aristotel, J. J. Rousseau, Immanuel Kant, John Dewey. - analiza temeljnih filozofskih stavova (analiza izvornih tekstova) reprezentativnih filozofa odgoja. - Epistemologija (spoznajna teorija) u službi filozofije odgoja. - Etika u službi filozofije odgoja. - Intelektualna i moralna dimenzija u izgradnji čovječnosti. - pregled odgojnih koncepcija kroz povijest filozofije. - suvremena koncepcija filozofije odgoja.


- da studenti budu sposobni opisati, definirati, objasniti, analizirati i vrednovati temeljne odgojne stavove filozofa odgoja polazeći od antičkih filozofa (Platon) pa sve do danas (J. J. Rousseau, John Dewey).

- da mogu opisati, objasniti i usporediti temeljne spoznajne i etičke teorije filozofa odgoja (kao i ovisnost etike o znanju).

- da mogu opisati i objasniti temeljne epistemološke stavove filozofa odgoja. - da studenti mogu primijeniti odgojne principe najznačajnijih filozofa odgoja (s ciljem unapređenja nastave).


Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad xTerenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100












1) Boran Berčić, Filozofija (sv. 1 – odabrana poglavlja), Ibis grafika, Zagreb 2012. 2) Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996. 3) Nigel Warburton, Filozofija (odabrani dijelovi), KruZak, Zagreb 1999. 4) Milan Polić, K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja, Zagreb

1993. 5) Milan Polić, Činjenice i vrijednosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2006.

6) William K. Frankena, Philosophy of Education, Macmillan, New York 1965.

IZBORNA LITERATURA

1. Steven M. Cahn, Classic and Contemporary Readings in the Philosophy of Education, New York, 1997.

2. Filozofija odgoja, ur. I. Čehok, Školska knjiga Zagreb 1997.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg izostanka pisat će dodatni pismeni rad koji trebaju predati zajedno s obveznim pismenim radovima. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave. Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova. Neizvršavanje obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Studenti će napisati esej na zadanu temu. Krajnji rok za predaju eseja je 10. siječnja 2014. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima”. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni ili usmeni ispit OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


9.10.2014. Uvodni dio – predstavljanje kolegija, tj. izvedbenog plana (na seminarima će se čitati i analizirati tekstovi svjetskih i hrvatskih filozofa)

16.10. Definicija, ciljevi, metode, principi – filozofija odgoja vs. pedagogija

23.10. Sokrat – epistemologija i etika u službi odgoja

30.10. Platon – spoznaja i etika u službi odgoja (rad na tekstu)

6.11. Platon filozofija politike i odgoj (rad na tekstu)

13.11. Aristotel – etika vrlina (rad na tekstu)

20.11. Kolokvij 1

27.11. Intelektualni i moralni odgoj (poteškoće, izazovi i perspektive)

4.12. R. Descartes i J. Locke (spoznajni problem, problem metode; rad na tekstu)

11.12. J. Locke (promišljanja o odgoju)

18.12. J. J. Rousseau – Emil ili o odgoju - uvodno

15.01.2015. J. J. Rousseau – Emil ili o odgoju – analiza ključnih teza

22.01. I. Kant – moralni odgoj; John Dewey – temeljni stavovi

29.01. Kolokvij 2




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest odgoja i obrazovanja Studij Pedagogija, Jednopredmetni preddiplomski studij Semestar 1. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 + 0 + 2

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: utorak, 8.15 - 10.00, predavaonica 301 Seminari: četvrtak, 16.15 - 18.00, predavaonica 301

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

DA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Ledić Kabinet 311

Vrijeme za konzultacije srijedom od 13.00 do 14.30 sati Telefon 051/ 26 57 18

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Marko Turk, prof.

Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije utorkom i četvrtkom od 18.00 do 18.45 sati

Telefon 051/ 26 57 13 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

I. Uvod u kolegij. Opći pregled razvoja odgoja i obrazovanja (pismenost u prvim civilizacijama; odgoj i obrazovanje u grčkim polisima; odgoj i obrazovanje u Rimu; obrazovna ideja i praksa srednjega vijeka; humanističko obrazovanje; reformacija, protureformacija i obrazovanje; razvoj obrazovanja i ideja o obrazovanju u novom vijeku). Odgoj i obrazovanje u 19. stoljeću. Odgoj i obrazovanje u 20. stoljeću. II. Povijesni okviri nacionalne povijesti odgoja i obrazovanja: međuzavisnost pedagogijske teorije i društveno-političke konstelacije. Počeci pedagogijske misli u Hrvatskoj (1850-1918). Pedagogijska strujanja između ratova (1918-1941). «Socijalistička» pedagogija nakon Drugog svjetskog rata. Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u recentnom periodu: analiza i projekcije razvoja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja, s posebnim naglaskom na analizu i kritički pristup tekstu;

- sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- prikazati temeljna obilježlja odgoja i obrazovanja i ideje o odgoju i obrazovanju u različitim vremenskim epohama i prostorima;

- opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj odgoja i obrazovanja;

- prikazati razvoj teorije i prakse odgoja i obrazovanja u nacionalnim okvirima; - vrednovati dosege recentnih pristupa odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim okvirima

imajući u vidu njihova izvorišta.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X – E-učenje III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi 1 / Izrada i prezentacija prikaza knjige 1 30 Aktivno sudjelovanje na satu seminara 1 / Seminarske aktivnosti (dnevnik + pisana provjera znanja) 2 15 + 15 Međuispit 1 (opća povijest) 0,5 20 Međuispit 2 (nacionalna povijest) 0,5 20 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se temeljem zbroja postignutih bodova iz aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti koji na kraju semestra imaju zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9, polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postići isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom ispitu postići 50 ili veći postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti između 40 i 49,9. Tijekom semestra studenti moraju sudjelovati u izvršavanju svih aktivnosti na kolegiju. Ako student ne preda aktivnost u zadanom roku ostvareni broj ocjenskih bodova bit će mu umanjen za 25%. Izostanak s pisanih provjera znanja opravdan je uz odgovarajuću liječničku ili pisanu ispriku prije održavanja provjere znanja. Studenti koji u zakazanom terminu na pristupe provjeri znanja, provjeru polažu u terminima redovitih ispitnih rokova. Ako student ne preda aktivnost na kolegiju, neovisno o broju bodova iz ostalih aktivnosti, dužan je kolegij upisati u idućoj akademskoj godini.










IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Gombrich, E. (2000). Kratka povijest svijeta za mlade. Zagreb: Sysprint 2. Ledić, J. (Ur.) (2009). Misli i ideje o odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, (interni

materijal za kolegij Povijest odgoja i obrazovanja) 3. UNESCO-va mrežna stranica http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/

(tekstovi koje će koristiti studenti bit će dostupni studentima na sustavu za udaljeno učenje MudRi) 4. Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnici će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati putem sustava za udaljeno učenje MudRi tijekom semestra. Studentima je dostupan i materijal za učenje u elektronskoj formi.

IZBORNA LITERATURA

1. Aristotel (1988). Nikomahova etika. Zagreb: Globus 2. Cicero, M., T. (2006). O dužnostima. Zagreb: Nova Akropola 3. Dewey, J. (1970). Vaspitanje i demokratija. Cetinje: OBOD 4. Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Zavod za sociologiju 5. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed 6. Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod 7. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa 8. Komensky, J. A. (1967). Velika didaktika: koja obuhvata opštu veštinu o tome kako valja

poučavati svakoga u svemu. Beograd: Zavod za izdavanje užbenika Socijalističke Republike Srbije

9. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing 10. Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli (1.

dio). Rijeka: Sveučilište u Rijeci 11. Locke, J. (1967). Misli o vaspitanju. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije 12. Makarenko, A., S. (1948). Predavanja o odgoju djece. Zagreb: Pedagoško-književni zbor 13. Matičević, S. (1934). K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj. Zagreb: Tisak

nadbiskupske tiskare 14. Matijević, M. (2001). Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex 15. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap 16. Neill, A., S. (1999). Škola Summerhill: novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93 17. Platon (2005). Država. Zagreb: Naklada Jurčić 18. Rabelais, F. (1996). Gargantua. Zagreb: Matica Hrvatska 19. Trstenjak. D. (1951). O odgoju djece, nagradama i kaznama. Zagreb: Pedagoško-književni zbor

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka reguliran je Statutom. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje MudRi. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno učenje MudRi.


Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi.


Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA: Kašnjenje s predajom zadaća (seminara, eseja i sl.) rezultira smanjenjem ocjenskih bodova za 25%. Valja napomenuti da sustav za udaljeno učenje MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Izvedbenim planom predviđa se da sve predmetom određene obveze izvrše do zadnjeg dana trajanja nastave u semestru u kojemu se predmet predaje. OSTALE UPUTE: Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektroničkom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati i baratati dokumentima u *.doc i *.pdf formatu te napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint. Ukoliko nije precizirano svi materijali koje studenti predaju za ocjenjivanje putem sustava za udaljeno učenje MudRi predaju se u *.doc formatu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5.2. i 19.2.2015.


7.4.2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

10.9.2015.


1./7.10. Uvod u kolegij 2./14.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 1/4 3./21.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 2/4 4./28.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 3/4

5./4.11. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 4/4 6./11.11. Prezentacije prikaza knjige (stari/srednji vijek) 7./18.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek) 8./25.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek)

9./2.12. Međuispit 1 10./9.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 1/2

11./16.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 2/2 12./23.12. Prezentacije prikaza knjige (nacionalna povijest) 13./13.1. Priprema za provjeru znanja 14./20.1. Međuispit 2 15./29.1. Zaključak rada u kolegiju

VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA SEMINARA (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema

studenata

1./9.10.

Uvod – upute za rad na seminarskom dijelu nastave, upoznavanje sa sustavom za udaljeno učenje MudRi, ciljevi i zadaci seminara, ishodi

učenja.

/

2./16.10. Homer: Ilijada i Odiseja

Iz navedenih je djela potrebno pročitati sljedeća pjevanja, Ilijada - 6, 9, 11 i 22 i Odiseja - 1, 2, 3, 4, 16 i 17, te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

3./23.10. Individualni rad izvan učionice

Studenti se pripremaju za nastavu seminara u 4. tjednu nastave te rade na dnevniku čitanja.

4./30.10. Platon: Teetet Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.



6./13.11. Tommaso Campanella: Grad sunca Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.



8./27.11. J. A. Komensky: Informatorij za školu materinsku Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

9./4.12. C. M. Talleyrand: Referat o narodnom obrazovanju

L-M. Lepeletier: Plan nacionalnog odgoja

Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.



11./18.12. F. Higy-Mandić: Uzgojni domovi i nastava u prirodi Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

12./25.12. Nema nastave /

13./15.1. Pisana provjera znanja (gradivo seminarske

nastave) /

14./22.1. Individualni rad izvan učionice Priprema za pisanu provjeru znanja

15./27.1. Predavanje stručnjaka iz prakse – Branka Manin,

ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja,

Napomena: Sva djela koja će studenti čitati u okviru nastave seminara bit će dostupna studentima u digitaliziranom obliku na sustavu za udaljeno učenje MudRi.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka Hrvatska


IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja

Studij Preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije

Semestar 1.

Akademska godina: 2014/2015

Broj ECTS‐a 7

Nastavno opterećenje 2P + 2S

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom: predavanja od 12:15 do 14:00 (301) seminari od 10:15 do 12:00 (205)

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00

Kabinet 310/III

Telefon 051 265714

E‐mail [email protected],

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja; Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja; Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam); Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup; Određivanje svrhe i ciljeva; Odnos teorije i empirijskog istraživanja; Analiza procesa istraživanja – faze; Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova; Definiranje cilja i zadataka istraživanja; Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka; Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli; Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja; Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja; Dizajniranje korelacijskog, kauzalno‐komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja; Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje); Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja; Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka).


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i paradigme u istraživanju odgojnih i obrazovnih fenomena; Razlikovati svrhe istraživanja i vrste nacrta; Formulirati i obrazložiti istraživački problem, odrediti ciljeve, hipoteze i definirati varijable; izvršiti pretraživanje baza podataka i biti osposobljeni za analizu znanstvene literature. Kolegij Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja sam za sebe, a posebno u kombinaciji s kolegijima Metodologija pedagoških istraživanja, Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju i Evaluacijska istraživanja predstavlja sadržajnu i logičku cjelinu koja na dodiplomskom studiju ostvaruje dvojaku funkciju: a) omogućuje izgradnju konkretnih radnih kompetencija i b) predispozicija za daljnje stručno i napose znanstveno usavršavanje.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Prisustvo na predavanjima i seminarima 1 0

Pretraživanje baza podataka i kataloga 1 20

Nacrt istraživanja 1,5 25

Kritički osvrt 1,5 25

Međuispiti (kolokvij) 2* 30*

ZAVRŠNI ISPIT 2** 30**

UKUPNO 7 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Varijanta 1* (bez završnog ispita): Ispit se može položiti kroz dva kolokvija (sredinom i na kraju semestra), pri čemu svaki kolokvij obuhvaća dio gradiva i nosi 15 ocjenskih bodova. Prvi međuispit će se održati 25.11.2013., a drugi 20.01.2014. Drugom međuispitu mogu pristupiti samo studenti koji su položili prvi međuispit. Završni ispit Varijanta 2** (završni ispit): Studenti koji ne pristupe kolokvijima, ili ne polože oba kolokvija, pristupaju ispitu u ispitnim rokovima, koji se sastoji od pismenog dijela. Završni ispit nosi 30 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap. (do 92 str.) Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Vujević, M. (2002). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Školska knjiga (osim poglavlja 9., 10. i 11.)

Izborna literatura: Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003). Educational Research, An Introduction. Boston [etc.]: Allyn and Bacon, Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor. Rafajac, B (1995). Methodological and strategic condition for research improvement in education. Research in the field of education, Univerza v Mariboru, str. 394‐398. Rafajac, B. (2001). Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku: Teorijsko‐metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theoretical and Methodological foundation of Educational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 51‐58.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na nastavi). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e‐učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e‐učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e‐učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e‐mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e‐maila ili na konzultacijama. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e‐maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e‐mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e‐učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2. i 17.2. u 09:00.


8.4. u 09:00

Jesenski izvanredni

1.9. i 8.9. u 09:00

VI. POPIS TEMA ‐ Predavanja

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

06.10.

Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja;

13.10.

Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja

20.10.

Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam)

27.10.

Određivanje svrhe i ciljeva, odnos teorije i empirijskog istraživanja

03.11.

Analiza procesa istraživanja ‐ faze Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova Rad na literaturi Definiranje cilja i zadataka istraživanja;

10.11.

Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli

17.11.

Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja

24.11.

1. kolokvij

01.12.

Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka).

08.12.

Dizajniranje korelacijskog, kauzalno‐komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja

15.12.

Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja

22.12.

Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup

12.01.

Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje)

19.01.

Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja.

26.01.

2. kolokvij

VI. POPIS TEMA ‐ Seminari


06.10. Uvod (obaveze, bodovanje, plan rada)

13.10. Odabir tema nacrta istraživanja

20.10. Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka

27.10. Pretraživanje literature (samostalni rad)

03.11. Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova

10.11. Definiranje cilja i zadataka istraživanja;

17.11. Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli

24.11. Određivanje istraživačke strategije;

01.12. Izrada nacrta istraživanja

08.12. Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka)

15.12. Rad na nacrtu istraživanja (samostalni rad)

22.12. Rad na nacrtu istraživanja (samostalni rad)

12.01. Izlaganje nacrta istraživanja

19.01. Izlaganje nacrta istraživanja

26.01. Završni osvrt zadatke i prikupljene bodove, evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Studij Pedagogija - jednopredmetni Semestar 1. (PD) Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+15


Predavanja: srijeda, 10-11,30; Vježbe: srijeda 12,15-13,00; Seminari: srijeda13,15-14,00 Učionica: 302

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić Kabinet 367

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 14,00-15,30 Telefon 265-764

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Razvojne teorije; Fizički rast i razvoj: norme psihomotoričkog razvoja; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i postignuće; Razvoj govora; Emocionalni razvoj; Moralni razvoj; Slika o sebi; Razvoj spolnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga škole; Odnosi s vršnjacima; Uloga medija u razvoju; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji; Razvoj u odrasloj dobi.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo- vježbex x


Pohađanje nastave 1,8 Kontinuirana provjera znanja 1 0,2 7 Kontinuirana provjera znanja 2 0,2 7 Kontinuirana provjera znanja 3 0,8 16 Kontinuirana provjera znanja 4 0,75 20 Kontinuirana provjera znanja 5 0,75 20 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 6 100

Kontinuirana provjera znanja 1 – samostalni rad (primjena Piagetovih zadataka) Kontinuirana provjera znanja 2 - izvještaj ( osvrt na intervju) Kontinuirana provjera znanja 3 - seminar Kontinuirana provjera znanja 4 - kolokvij

Kontinuirana provjera znanja 5 - kolokvij Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644) ili

2. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409)

IZBORNA LITERATURA

1. Bujšić, G. (2005). Dijete i kriza. Zagreb: Golden Marketing. Tehnička knjiga 2. Čudina-Obradović, M i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golding Market-

Tehnička knjiga 3. Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. 4. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap 5. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko, Slap 6. Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. 7. Lebedina Manzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Naklada Slap 8. Salovey, P. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Zagreb: Educa. 9. Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti

razvoja djeteta predškolske dobi. Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve one koji odgajaju djecu predškolske dobi. Zagreb: Golding market. (str.11-61)

10. Wood (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb:Educa 11. http://hrcak.srce.hr/index.php 12. mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu


Očekuje se redovito prisustvovanje u skladu s Pravilnikom o studiju i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studenti/ce su obavezni/e pisati međuispite, predati izvještaj i esej.


Nastavni materijali, dodatne upute za rad i opis aktivnosti biti će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva dva tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.


Studenti/ce se mogu obratiti nastavnicama u terminima konzultacija i putem e-maila.


Završni ispit je pismeni.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2015. u 9,00; 18.2.2015. u 9,00


8.4.2015. u 9,00

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9.2015. u 9,00; ili 9.9.2015. u 9,00


8.10. Praznik

15.10. Uvod u razvojnu psihologiju, osnovni pojmovi

22.10. Razvojne teorije

29.10. Tjelesni rast i razvoj

5.11. Kognitivni razvoj

12.11. Kognitivni razvoj

19.11. Emocionalni razvoj

26.11. Moralni razvoj

3.12. Razvoj slike o sebi

10. 12. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike

17. 12. Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima

14.1. Odnosi s vršnjacima

21.1. Razvojni zadaci u adolescenciji

28.1. Rizični i zaštitni faktori razvoja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obiteljska pedagogija Studij Preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 10.15 do 14.00 (prostorija 301) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Moguće je održavati konzultativnu nastavu na engleskom jeziku.

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković Kabinet 317

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 707

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja)

Kabinet 321 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

Telefon 051 265 782 e-mail [email protected]


Osnovni pojmovi. Obitelj prva odgojna i obrazovna sredina. Odgoj kao proces. Temeljne teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Tradicionalne, moderne i postmoderne obitelji. Taksonomija obitelji. Funkcioniranje obitelji i međusobni odnosi. Obiteljske vrijednosti. (Ne)univerzalnost obitelji i globalizacijski trendovi. Socijalni, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta. Međuodnos roditeljskih uloga. Odgoj i komunikacija. Stilovi odgoja. Uspostavljanja discipline. Učenje spolnih uloga. Socijalizacija. Metode i tehnike u ispitivanju obitelji. Sustav predškolske brige o djeci. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja. Odgoj i socijalizacija kroz predškolske institucije. Moralni razvoj. Odgojne strategije. Dječja igra i stvaralaštvo. Razvijanje socijalne kompetencija u ranom djetinjstvu. Uobičajeni problemi socijalizacije. Prosocijalno ponašanje. Uloga vršnjaka. Prijateljstvo među djecom. Uloga socijalnog konteksta u razvoju djece.


- usvojiti znanja o različitim pogledima i suvremenim teorijama o obitelji - usvojiti znanja o važnosti obiteljske kohezije, fleksibilnosti, komunikacije i kompetencije - osposobiti studente za usvajanje novih stavova, znanja i umijeća te za samostalno, otvoreno i

kritičko razmišljanje na području obiteljske i predškolske pedagogije; - usvojiti znanja i osposobiti studente za učinkovito djelovanje u promjeni odgojne prakse u obitelji i

predškolskom odgoju; - osposobiti i usvojiti osnovne vještine za uspostavljanje bolje interakcije s obitelji; - shvatiti ulogu prosvjetnog djelatnika kao odnos suradnje obitelji i škole; - osposobiti za primjenu osnovne metodologije istraživanja obitelji i obiteljskih odnosa; - usvojiti znanja i osposobiti za opažanje, praćenje, preveniranje i interveniranje u nekim aktualnim

odgojno-obrazovnim problemima na području obiteljske i predškolske pedagogije


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X X


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 20

Kontinuirana provjera znanja 1 – ocjenska vježba

2 20

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad / učenje zalaganjem u zajednici

2 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100












Knjige – odabrana poglavlja: 1. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju,

Graftrade, str.11-52. 2. Janković, J. (2000), Pristupanje obitelji:sistemski pristup. Zagreb: Alinea, str. 15-55. 3. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa, str.15-98. 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor. (odabrana poglavlja) 5. Maleš, D. (ur.) (2011) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zavod za pedagogiju. (odabrana poglavlja) 6. XXX, Obiteljski zakon (NN. god.2014).

IZBORNA LITERATURA

1. Bašić, J. i sur. (1994), Integralna metoda u radu s djecom i njihovim roditeljima. Zagreb: Alinea. 2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, II izdanje. 3. Coloroso, B. (2007). Disciplina sa srcem! Buševec: Ostvarenje. 4. Gordon, T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: D-graf. 5. Fromm, E. (1981), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed. 6. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Educa, Zagreb. 7. Kušević, B. (2009). Licencija za roditeljstvo-buduća realnost ili utopijska projekcija. Pedagogijska istraživanja,

6, br. 1-2, str.191-202. 8. Maleš, D. (1999). Uloga majke i oca u odgoju djeteta. Obitelj u suvremenom društvu (Čikeš, J.ur). Zagreb:

Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladih., str.105-111- 9. Sims, M. (2002). Designing Family Support Programs: Building Children, Family and Community Resilience.

Altona: Common Ground Publishing. 10. Sheridan, M. D. (1998). Dječji razvoj od rođenja do pete godine: kako se djeca razvijaju i napreduju. Zagreb:

Educa, str. 15-50. 11. Zloković, J., (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije. Partnership of Parents and

Teachers in Creating the Education Function. U: Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools, Modeli vzgoje v globalni družbi, The models of education in global society. Ljubljana: Zavod za šolstvo RS, Ministarstvo šolstva, Društvo vzgojiteljev dijaških domov Slovenije, (1) str. 23-31.

12. Zloković, J. (2007).Suvremene obitelji između tradicionalnih i virtualnih odnosa. U: Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. (ur.) Previšić, V., Zagreb: HPD, 761-770.

13. XXX, Mrežni izvori V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.


Pismeni i usmeni ispit.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 24.2.2015.


7.4.2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

7.9. i 9.9. 2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA

DATUM NAZIV TEME

7.10.2014. Perspektive i problemi odgoja djece u obitelji

14.10.2014. Suvremene obitelji

21.10.2014. Obiteljska kohezija i fleksibilnost

28.10.2014. Teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Teorija ekološke perspektive

4.11.2014. Međuodnos roditeljskih uloga

11.11.2014. Roditeljske kompetencije – 'Jesu li pećinski ljudi bili bolji roditelji?'

18.11.2014. Licencirano roditeljstvo

25.11.2014. Međugeneracijski odnosi u obitelji

2.12.2014. Tradicionalni i suvremeni pogledi na roditeljske uloge

9.12.2014. Komunikacijski odnosi u obitelji

16.12.2014. 'Alternativne' obitelji i roditeljstvo – tradicionalni i suvremeni pogledi

23.12.2014. Oblici (ne)primjerene skrbi o djeci

13.1.2015. Pogledi na budućnost odgoja djece u obitelji

20.1.2015. Odnos obiteljskog i institucijskog odgoja


VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) SEMINAR DATUM NAZIV TEME

7.10.2014. Uvod u seminar

14.10.2014. Roditeljstvo: određenja, determinante, dimenzije i temeljna obilježja

21.10.2014. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (uvod)

28.10.2014. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (vježba)

4.11.2014. Postavljanje pravila (granica ponašanja) u odgoju djeteta (vježba)

11.11.2014. Ocjenska vježba

18.11.2014. Pedagoško obrazovanje roditelja: razvoj, podjele, programi (uvod)

25.11.2014. Pedagoško obrazovanje roditelja: izrada radionice (vježba)

2.12.2014. Posjet Obiteljskom centru PGŽ-a

9.12.2014. Odnosi u obitelji djece s teškoćama u razvoju. Izlaganja seminarskih radova

16.12.2014. Izlaganja seminarskih radova

23.12.2014. Izlaganja seminarskih radova

13.1.2015. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima

20.1.2015. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija DIDAKTIKA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar III Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje (P+S+V) 5 (2+1+2) – tjedno; 60 (30+15+30) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan

Kabinet po dogovoru e-mailom Vrijeme za konzultacije F-327

Telefon 051/ 265 716 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Kabinet utorak 10:00 – 12:00; četvrtak 14:15 – 15:15

Vrijeme za konzultacije F-324 Telefon 051/ 265 709

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. Tipovi nastavnika Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite

tendencije). Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Nastavni plan, program i curriculum. Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Artikulacija situacije učenja i nastave. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. Didaktičke metode nastave i učenja. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave. Komunikacijski procesi u nastavi. Odgojno-obrazovna ekologija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa didaktičkim sustavima obrazovanja i nastave s kritičkim i stvaralačkim odnosom prema didaktičkoj teoriji i praksi; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju s teorijom curriculuma; da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine nastavne situacije; da se upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za pripremu nastavne situacije; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; da se

upoznaju sa komunikacijskim procesima u nastavi; da se upoznaju s elementima koji utječu na odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa; da se motiviraju za istraživački rad na području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim

disciplinama 2. identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika 3. definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove 4. identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena 5. objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave 6. razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces 7. nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa 8. pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja 9. objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave 10. opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja 11. izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet 12. nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa 13. opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave 14. nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja 15. klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja 16. razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju 17. klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije 18. izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada 19. izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada 20. realizirati jedan nastavni sat i primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke 21. izraditi materijal za samostalno učenje 22. nabrojati i opisati modele komuniciranja 23. identificirati probleme u komunikacijskom procesu 24. definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije 25. identificirati i opisati faktore koji utječu na stvaranje odgojno-obrazovne klime. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Vježbe E-učenje Ostalo X X X


Pohađanje nastave 2.0 0 Set vježbi 2.0 35 Seminarski rad 1.0 15 Kolokvij 1 1.0 20 Završni ispit 1.0 30 UKUPNO 7.0 100 PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova


1. Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Poglavalja:

Teorijski pristup i terminološka pitanja (str. 13-36) Povijesni i suvremeni didaktički sustavi (str. 37-70) Odgojno-obrazovne strategije (str. 267-298)

2. Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet.

Poglavlja: Pojam, predmet i zadaci didaktike (str. 7-11) Temeljni pojmovi didaktike (str. 12-17) Cilj i zadaci nastave (str. 18-22) Planiranje i programiranje nastave (str. 23-33) Artikulacija i etape nastavnog procesa (osim evaluacije u procesu nastave i

učenja)(str.34-45) Principi u procesu nastave i učenja (str. 54-68) Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja (str. 69-88) Oblici (forme) rada u nastavi i učenju (str. 89-101) Artikulacija (strukturiranje) situacije učenja i nastave (str. 102-113)

3. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod

za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. Poglavlja:

Pedagogija i metodologija kurikuluma (str. 15-34) Obrazovni standardi – didaktički pristup metodologiji izrade kurikuluma (str. 117-150) Hrvatski nacionalni kurikulum (str. 157-204) Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju

kurikuluma Uloga i zadaci sudionika u školskom kurikulumu: učenika, nastavnika, stručno-razvojnih

službi, ravnatelja i roditelja (str. 365-379) Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja, vježbi i seminara. Crveno označena poglavlja su dio literature koja će biti uključena u Kolokvij1. IZBORNA LITERATURA

1. Bezić, K., Strugar, V. (1998), Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ. 2. Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske

novine. 3. Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap. 4. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa. 5. Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto,

Nova Gorica: Educa. 6. Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. 7. Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz didaktike.

Novo mesto: Pedagoška obzorja. 8. Marsh, J.C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 9. Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole.

Zagreb: Educa. 10. Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen. 11. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.


Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja, vježbe i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 2.0 ECTS boda. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je

izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja, vježbi i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o predavanjima, vježbama i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni). KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti će osim na predavanjima, vježbama i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PJP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).


Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje.


Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju vježbi, seminarskog rada i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima u prvom tjednu nastave. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_GiMIP; Kušić_NP; Kušić_NPGR; Kušić_seminar). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2015. i 18.2.2015. u 16:00 sati

Proljetni izvanredni 9.4.2015. u 16:00 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni 3.9. i 9.9. 2015. u 14:00 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - PREDAVANJA)

DATUM NAZIV TEME

1 Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata

2 Teorijsko-metodološko utemeljenje didaktike

3 Temeljni pojmovi didaktike( odgoj,obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)

4 Ciljevi i zadaci nastave; Perspektive poučavanja

5 Nacionalni okvirni kurikulum

6 Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

7 Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

8 Proces planiranja i programiranja

9 Artikulacija nastavnog procesa Artikulacija situacije nastave i učenja

10 Oblici i metode rada u nastavi.

11 Nastavni principi

12 Tehnologija i mediji

13 E-učenje

14 Pedagoška klima

15 Evaluacija rada na kolegiju

VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA – VJEŽBE I SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA NAPOMENA

1

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Temeljni pojmovi didaktike Osvještavanje osobnog iskustva o obrazovanju – radionica „Osobine nastavnika“ - anketa

Osvještavanje osobnog iskustva o obrazovanju

2

Diskusija o filmu Osobine ličnosti studenata (budućih pedagoga i nastavnika) „Osobine nastavnika“ – rezultati ankete Tipovi učitelja

Osmijeh „Mona Lise“ – gledanje filma

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

3

Analiza upitnika „Teaching Perspectives Inventory“ (TPI) Daniel D. Pratt: Dobro poučavanje: Jedno rješenje za sve Perspektive poučavanja

ZADATAK 1

Ispuniti upitnik „Teaching Perspectives Inventory“ (TPI) i rezultate upitnika donijeti na sat vježbi

Pročitati i proučiti članak Daniela D. Pratt

Promišljanje o vlastitim perspektivama poučavanja

4

Nacionalni okvirni kurikulum Analiza dokumenta Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

ZADATAK 2

Pročitati i proučiti poglavlje Hrvatski nacionalni kurikulum (autori: Dijana Vican, Ladislav Bognar, Vlatko Previšić) iz knjige Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj –

Odabir didaktičkog problema (tema seminarskog rada) i podjela studenata za grupni rad

struktura (urednik: Vlatko Previšić).

Pročitati i proučiti Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi

5

Proces planiranja i programiranja Izrada konceptualne mape – WinCmapTools (računalni program) Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

ZADATAK 3

Pročitati i proučiti prezentaciju „Proces planiranja i programiranja“

Pročitati i proučiti materijale o svrsi nastavnog sata i očekivanim ishodima učenja

6

Predzadatak za Vježbu1 – očekivani ishodi za odabrani nastavni predmet Vježba1 – Predmetni kurikulum (izvedbeni program)

ZADATAK 4

Prikupljanje i upoznavanje svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe1

7 Samostalan rad studenata Izrada Vježbe1

Priprema za Kolokvij1

8 Kolokvij1 Artikulacija nastavnog procesa

Pismena provjera znanja u učionici na nastavnom satu

9 Artikulacija situacije nastave i učenja Vježba2 – Priprema za izvođenje nastavne situacije

ZADATAK 5

Pročitati i proučiti prezentaciju „Artikulacija situacije nastave i učenja“


Rok za predaju Vježbe1 Podjela studenata za grupni rad

10 Samostalan rad studenata

Izrada Vježbe2

Rad na grupnim prezentacijama o didaktičkim načelima, metodama rada i socijalnim oblicima rada

11

Nastavna načela, metode i oblici rada (prezentacije studenata u trajanju od cca. 15 minuta) Vježba3 – Priprema nastavne situacije za izvođenje grupnog oblika rada

ZADATAK 6

Priprema prezentacije o didaktičkim načelima, metodama rada i socijalnim oblicima rada (po grupama)


Rok za predaju Vježbe2

12 Diskusija o tehnologiji i medijima u obrazovanju (koncept e-učenja)

ZADATAK 7

Pročitajte i proučite poglevlje „Uloga medija i tehnologije u obrazovanju“

Pročitajte i proučite članak „E-learning i obrazovanje na daljinu - novi pristup obrazovanju odraslih i cjeloživotnom učenje“

Pripremite bilješke kako biste lakše sudjelovali u diskusiji o pročitanim tekstovima

13

Didaktički problemi (slobodan izbor studenata) – (prezentacije grupnih seminarskih radova u trajanju od cca. 15 minuta)

Priprema seminarskog rada i prezentacije o didaktičkim problemima (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

Rok za predaju Vježbe3 Rok za predaju seminarskih radova

14

Didaktički problemi (slobodan izbor studenata) – (prezentacije grupnih seminarskih radova u trajanju od cca. 15 minuta)

Priprema seminarskog rada i prezentacije o didaktičkim problemima (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

15 Priprema za završni ispit Evaluacija rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Promišljanje o načinima rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Evaluacija u pismenoj formi (anonimno)

Predaja ispunjenih evaluacijskih upitnika (anonimno)

ZAVRŠNI ISPIT

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno ostvariti

Pohađanje nastave

2.0 1-25

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

0

Set vježbi 2.0 8,11,

18,19

Set vježbi sastoji se od 3 vježbe koje student samostalno izrađuje: Vježba1: Izvedbeni program (predmetni kurikulum) Vježba2: Priprema za izvođenje nastavne situacije Vježba3: Priprema nastavne situacije za izvođenje grupnog oblika rada

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

35 Vježba1=15 Vježba2=10 Vježba3=10

14 Vježba1=6 Vježba2=4 Vježba3=4

Seminarski rad

1.0 1-25

Studenti će se podijeliti u grupe. Formirana grupa studenata odabire temu i izrađuje seminarski rad te ga usmeno prezentira na nastavi. Svaki član grupe (student) mora aktivno sudjelovati u izradi i prezentaciji seminarskog rada.


15 (pismeni dio 10 +

usmeni dio 5)

6 (pismeni dio 4

+ usmeni dio 2)

Kolokvij1 1.0 1-12 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


20 8

Završni ispit

1.0 1-25

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je ujedno Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student odgovara na 3 postavljena pitanja)


30 (pismeni dio 15 + usmeni dio 15)


UKUPNO 7.0 100 40* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školska pedagogija s teorijama škole Studij Jednopredmetni preddiplomski studij pedagogije Semestar Treći Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje (P+S+V) 3+1+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda 8,15.-11.00 / Seminari i vježbe: srijeda 11.15-13.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Ne

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Sofija Vrcelj Kabinet 316

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12.00-12.45 i prema dogovoru Telefon 051 265 710

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag. paed et phil.

Kabinet 322 Vrijeme za konzultacije Srijeda 9.30-11.00 i po dogovoru



Školska pedagogija u sustavu pedagoška disciplina; historijska i futuristička dimenzija škole; kritika škole i njena transformacija; različita određenja i funkcije škole; škola kao sustav i organizacija (teorijsko-metodološki problemi proučavanja sustava i organizacije: pojmovno šarenilo, različiti pristupi, različiti modeli, zakonska regulativa rada škole); škola i okruženje; školska kultura.


Očekuje se da će studenti moći: - nabrojati, usporediti, klasificirati, sintetizirati sadržaj školske pedagogije; - izraditi plan i program rada školskog pedagoga; - izraditi plan kulturne i javne djelatnosti škole; - izraditi protokol praćenja nastave; - analizirati organizacijska pitanja škole, suradnju škole i drugih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa; - prezentirati i argumentirano diskutirati o fenomenima iz školske pedagogije.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastave 1 Aktivnost na nastavi 1 10 Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij 1)

1 15

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij 2)

1 15

Kontinuirana provjera znanja 3 (3 vježbe)

1 20

Kontinuirana provjera znanja 4 (dnevnik čitanja)

1 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 20 UKUPNO 7 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova












- Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. - Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex. - Walford, G. (1992). Privatne škole – iskustva u deset zemalja. Educa: Zagreb. - Tillman, K. J. (1994). (ur.). Teorije škole. Zagreb: Educa. - Dewey, J. Moj pedagoški kredo Preuzeto s http://dewey.pragmatism.org/creed.htm 21. rujna 2012. - Freire, P. (2002). Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz. - Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod. - Sartre, J. P. Egzistencijalizam je humanizam Preuzeto s http://ponude.biz/knjige/j/Jean-Paul%20Sartre%20-

%20Egzistencijalizam%20je%20humanizam.pdf 21. rujna 2012. , do str. 44. - Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola: Škola bez prisile. Zagreb: Educa.

IZBORNA LITERATURA

- http://anarhija-blok45.net1zen.com/ - http://www.schoolofeducators.com/wp-content/uploads/2011/12/EXPERIENCE-EDUCATION-JOHN-

DEWEY.pdf


Student je obvezan prisustvovati svim oblicima nastave iz ovog kolegija i izvršavati sve obveze propisane programom kolegija.


Studenti će relevantne informacije dobivati na nastavi navedenog kolegija, e-mail; individualnim konzultacijama u navedeno vrijeme i preko Mudrog.


U terminima nastave, na konzultacijama i putem e-maila.



Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti u realizaciji obveza ovoga kolegija mogu dolaziti na konzultacije koje će se pismeno evidentirati. Studenti koji svoje neizvršavanje obveza budu pravdali neznanjem, a nisu dolazili na konzultacije, neće stjecati bodove predviđene za određenu aktivnost.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2. i 25.2. 2015;


10.4.2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9. i 7.9. 2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME (Predavanja)

1. tjedan Uvod u kolegij Školska pedagogija s teorijama škole

2. tjedan Škola kao društveno povijesni fenomen

3. tjedan Kritika škole i njena transformacija

4. tjedan Reformska pedagogija i reorganizacija škole

5. tjedan Suvremene teorije škole

6. tjedan Odgojno-obrazovni potencijali škole

7.tjedan Kolokvij

8. tjedan Škola i okruženje (čimbenici škole);

9. tjedan Školska kultura

10. tjedan Alternativne škole

11. tjedan Školsko obrazovanje i razvojnost učenika

12. tjedan Upravljanje školom

13. tjedan Školska dokumentacija

14. tjedan Kolokvij

15. tjedan Evaluacija kolegija

DATUM NAZIV TEME (Seminari i vježbe)

15.10 Upoznavanje s aktivnostima na kolegiju Upute za rad

22.10. Samostalni rad studenata Konzultativna nastava



12.11. Stara škola Prezentacija studenata Analiza elemenata stare škole u školskoj praksi

19.11 Nova škola Prezentacija studenata Analiza elemenata nove škole u školskoj praksi / Usporedba stare i nove škole

26.11. Glasser: Kvalitetna škola Prezentacija studenata

26.11. Predati dnevnik čitanja

10.12. Izrada protokola praćenja nastave

17.12. Analiza škola

17.12. Predati Plan kulturne djelatnosti škole Predati Protokol praćenja nastave

7.1. Analiza škole prema izrađenom obrascu Samostalni rad

14.1. Dewey: Moj pedagoški kredo / Sartre: Egzistencijalizam je humanizam Prezentacija studenata

14.1. Predati Analizu škole prema izrađenom obrascu

21.1. Freire: Pedagogija obespravljenih / Illich: Dolje škole Prezentacija studenata

28.1. Zaključna razmatranja, moguće nadoknade

Napomena: Moguća su manja odstupanja u navedenim terminima i temama predavanja, ukoliko studenti pokažu interes za teme koje nisu predviđene te kada je riječ o terenskoj nastavi čija realizacija ovisi od institucije u kojoj se planira realizirati terenska nastava.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM


Naziv kolegija Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju


Semestar III

Akademska godina: 2014/2015

Broj ECTS‐a 6

Nastavno opterećenje 2P+2V


‐ predavanja: ponedjeljkom od 10:15 do 12:00 (301) ‐ vježbe: ponedjeljkom od 12:15 do 14:00 (201)

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00

Kabinet F‐310

Telefon 051 265714

E‐mail [email protected]

Suradnik Doc.dr.sc.Nena Rončević

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Kabinet F‐314

Telefon 051 265720

E‐mail [email protected]

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 10:00 do 12:00

Kabinet F‐310


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice; Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija; Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.); Mjere disperzije (RV, Q, sd) Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z‐vrijednost); Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije; T‐test (veliki nezavisni uzorci); Metoda diferencije za male zavisne uzorke; Testiranje značajnosti razlike između parametara; Smisao i princip korelacije; r‐koeficijent, Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije;Hi‐kvadrat‐test; Neparametrijski testovi


Očekuje se da će studenti znati prepoznati prirodu praktičnog ili istraživačkog problema koji se može riješiti statističkim metodama i postupcima; razumjeti, planirati i primijeniti odgovarajuće statističke postupke i metode te interpretirati dobivene rezultate; bit će osposobljeni služiti se SPSS‐om (Statistical Package for the Social Sciences) u stručne i znanstvene svrhe.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe

x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 0

Definiranje varijabli i unos podataka u SPPS‐u

0,5 5

Obrada podataka i interpretacija rezultata

1,5 15

Provjere znanja na računalu 1,5 50

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova

4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec D. (2012). Petzova statistika Osnove statističke metode za ne matematičare Jastrebarsko: Naklada Slap. NAPOMENA: (mogu i ranija izdanja gdje je autor samo Petz B.). 2. Kolesarić V., Petz B. (2003), Statistički rječnik tumač statističkih pojmova Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izborna literatura: 1. Šošić, I., i Serdar, V. (2000). Uvod u statistiku (bilo koje izdanje). Zagreb: Školska knjiga. 2. Mužić, V. (1997). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svijetlost (drugi dio: pedagoška statistika).

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i vježbama). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e‐učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e‐učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e‐učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e‐učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e‐mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e‐maila ili na konzultacijama.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e‐maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e‐mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente (dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Zimski 3.2. i 17.2. u 09:00.


8.4. u 09:00

Ljetni

Jesenski izvanredni

1.9. i 8.9. u 09:00

VI. POPIS TEMA


06.10. Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice;

13.10.

Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija;

20.10. Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.);

27.10. Mjere disperzije ( RV, Q, sd)

03.11. Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z‐vrijednost)

10.11. Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije

17.11. T‐test (veliki nezavisni uzorci)

24.11. Mali zavisni uzorci Metoda diferencije za male zavisne uzorke;

01.12. Smisao i princip korelacije; r‐koeficijent,

08.12. Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije

15.12. Hi‐kvadrat test

22.12. Neparametrijski testovi

12.01. Neparametrijski testovi

19.01. Priprema za ispit

26.01. Predrok (za studente koji su položili oba kolokvija)

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

06.10. Upoznavanje s programom IBM SPSS (Statistical Package for Social Sciences)

13.10. Upoznavanje s programom IBM SPSS, definiranje varijabli, unos podataka

20.10. Tablice frekvencija, Deskriptivna statistika

27.10. Grafičko prikazivanje podataka, Z‐vrijednosti i normalnost distribucije

03.11. Ponavljanje i vježbanje

10.11. 1. kolokvij, unos podataka u SPPS (za 2. zadaću)

17.11. T – test, za jedan uzorak, za nezavisne uzorke, za zavisne uzorke


01.12. Bivarijatna korelacija

08.12. Kontingencijske tablice i hi‐kvadrat test

15.12. Neparametrijska zamjena za t‐test za nezavisne i zavisne uzorke


12.01. Statistička obrada podataka i interpretacija rezultata (za 2. zadaću)


26.01. 2. kolokvij Evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Inkluzivna pedagogija Studij Jednopredmetni studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30P+0V+30S Vrijeme i mjesto održavanja nastave P: ponedjeljkom 14,15-16,00 (301); S: utorkom 8,15-10,00 (325) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

ne

Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Nataša Vlah Kabinet 479

Vrijeme za konzultacije Četvrtak 9,30-11,00 Telefon 051-265835

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet - Vrijeme za konzultacije -

Telefon - e-mail -


SADRŽAJ KOLEGIJA

Tijekom kolegija student će realizirati sljedeće sadržaje: -Čimbenici teškoća socijalne integracije (Usporeni kognitivni razvoj, Poremećaji govorno glasovno-jezične

komunikacije, Teškoće čitanja i pisanja, Teškoće u senzoričkoj reaktivnosti, Pervazivni razvojni poremećaj, Autizam, Motorički poremećaji i kronične bolesti, Darovitost, ADHD/ADD; Teškoće senzorne integracije; Poremećaji u ponašanju; Socijalno-kulturološke prepreke i druga obilježja različitosti koja otežavaju socijalnu integraciju)

- Didaktičko-metodički aspekti odgoja i obrazovanja osoba s teškoćama socijalne integracije; - Uloga multidisciplinarnog tima u organizaciji i realizaciji procesa identifikacije i procjene elemenata socijalnog

uključivanja osoba s teškoćama socijalne integracije. - Socijalni i Medicinski model društvene brige o osobama s teškoćama socijalne integracije; - Model specijalne edukacije i Model inkluzivne edukacije u suvremenim teorijskim pristupima. - Posjet ustanovama odgoja i obrazovanja osoba s teškoćama socijalne integracije.


Očekuje se da će student nakon položenog predmeta: - Definirati temeljne pojmove vezane uz teškoće socijalne integracije i suvremena načela inkluzivnog odgoja i

obrazovanja. - Uočavati elemente teškoća i elemente postizanja uspješnosti kod osoba s teškoćama socijalne integracije. - Analizirati primjenu suvremenih didaktičko-metodičkih pristupa uključivanja osoba s teškoćama socijalne

integracije u svakodnevni život i postizanje socijalnih i profesionalnih kompetencija takvih osoba. - Kritički analizirati suvremena istraživanja koja se bave pitanjima unapređivanja socijalne kompetentnosti

osoba s teškoćama socijalne integracije.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 10 Kolokvij 0,30 20 Dnevnik terenske nastave 0,10 0 Seminar 0,30 20 Istraživanje 0,30 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova


Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Bouillet D.(2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb, Školska knjiga (odabrana poglavlja) 2. Ivančić, Đ. (2010). Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi. Zagreb: Alka script (prvo izdanje). 3. Florian, L. (2010), The concept of inclusive pedagogy. U: Hallet, G i Hallet, F. (ur.), Transforming the role of

the SENCO. Buckingham: Open University Press, str. 61-72. 4. Florian, L., Linklater, H., (2010), Preparing Teachers for Inclusive Education: Using Inclusive Pedagogy to

Enhance Teaching and Learning for All. Cambridge Journal of Education, 40 (4), 369 - 386.

IZBORNA LITERATURA

1. Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju: Rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja, emocijama i motivaciji. Lekenik: Ostvarenje

2. Kiš-Glavaš, L., Fulgosi-Masnjak, R., ur. (2002): Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama:, Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama „IDEM“

3. Baron-Cohen, S., Bolton, P. (2000): Autizam: činjenice. Split: Centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ 4. Dulčić, A. (2001): Neki aspekti života s djetetom sa smetnjama u razvoju. Dijete i društvo, 3, 3, 251-260 5. Buljan–Flander, G. (2004): Nasilje među djecom. Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. 6. Cvetković-Lay, J. (2006): Darovita djeca s posebnim potrebama. Zagreb: Bistrić – Centar za poticanje darovitosti

djeteta 7. Jensen, E. (2004): Različiti mozgovi, različiti učenici: Kako doprijeti do onih do kojih se teško dopire. Zagreb:

Educa 8. Koller-Trbović, N. (2003): Poremećaji u ponašanju djece i mladeži. Dijete i društvo, 5, 2-3, 291-305. 9. Kostelnik, M.J., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004): Djeca s posebnim potrebama: Priručnik za odgajatelje,

učitelje i roditelje. Zagreb: Educa 10. Nenadić, K. (ur.): Učenik s oštećenjem vida u redovitoj školi: Upute za odgojitelje, nastavnike i roditelje djece s

oštećenjima vida koja su integrirana u redovite škole, Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Hrvatski savez slijepih

11. Posokhova, I. (2000): Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Lekenik: Ostvarenje. 12. Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo, 7, 1, 40-59. 13. Ujedinjeni narodi (2006): Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju.

Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

14. Vlahović-Štetić V. (ur.)(2005): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

15. Ferić, M., Kranželić Tavra, V. (2005). Trening socijalnih vještina – izazovi implementacije. Dijete i društvo : časopis za promicanje prava djeteta. 7 , 1; 138-149 .

* Dodatna literatura koju će nastavnik prema interesima I potrebama ciljeva kolegija preporučiti studentima tijekom nastave


POHAĐANJE NASTAVE

Svaki dolazak na nastavu se evidentira i boduje. Za maksimalni predviđeni broj 10 postotnih bodova student može biti odsutan tri puta sa nastave (kumulativno predavanja i seminari).


Mudri


Mudri; e-mail; konzultacije u predviđenom terminu; telefonom u terminu konzultacija


Pismeni ispit koji ima tri pitanja esejskog tipa. Zadaci na ispitu se odnose na utvrđivanje i vrednovanje: - razinu analiziranja i sintetiziranja teorijskih znanja iz područja inkluzivne pedagogije kao i - razinu preuzimanja odgovornosti za izvršenje složenih zadataka u poznatim uvjetima iz istog područja.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno

je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uvjeti za izlazak na ispit su predaja seminarskog rada i dnevnika terenske nastave. Seminarski rad je potrebno

predati najkasnije do 20.1.2015., a svaki dan kašnjenja smanjuje po jedan bod na seminaru. Precizne upute o kriterijima pisanja seminarskog rada i istraživanja će biti prezentirane na uvodnom predavanju. Studenti koji imaju opravdane potrebe prilagodbe nastave se mogu javiti nastavniku radi dogovora o prilagodbi programa. Isto pri tome treba biti evidentirano i usuglašeno na Odsjeku za pedagogiju. Terenska nastava će se odvijati tijekom satova seminara prema unaprijed određenom rasporedu i protokolu ponašanja u ustanovama posjeta. Zadaci na kolokviju se odnose na utvrđivanje i vrednovanje razine pamćenja i razumijevanja činjeničnih i teorijskih znanja. Dio satova seminara (utorkom) se planira posjet ustanovama.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 11.2. i 26.2. 2015.


9.4.2015.

Ljetni

Jesenski izvanredni

3.9. i 8.9.2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1.tjedan Uvodno predavanje, predstavljanje Syllabusa i iskazivanje interesa studenata za specifične sadržaje

2. tjedan Teškoće socijalne integracije kao odgojno-obrazovni hendikep

3. tjedan Usporeni kognitivni razvoj

4.tjedan Poremećaji govorno glasovno-jezične komunikacije i teškoće čitanja i pisanja

5. tjedan Teškoće u senzoričkoj reaktivnosti

6. tjedan Razvojne teškoće iz autističnog spektra i senzorna dezintegracija

7.tjedan Motorički poremećaji i kronične bolesti

8. tjedan Darovitost i ADHD/ADD

9. tjedan Fenomenološke i etiološke klasifikacije poremećaja u ponašanju

10.tjedan Multidisciplinarnost procjene elemenata socijalnog uključivanja osoba s teškoćama socijalne integracije

11. tjedan Socijalni i Medicinski model društvene brige o osobama s teškoćama socijalne integracije

12. tjedan Model specijalne i Model inkluzivne edukacije u suvremenim teorijskim pristupima

13.tjedan Načela i principi u inkluzivnoj edukaciji osoba s teškoćama socijalne integracije

14. tjedan Kolokvij

15. tjedan Evaluacija i završne refleksije




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija ANDRAGOGIJA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 4 (2+2+0) – tjedno; 60 (30+30+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan

Kabinet po dogovoru e-mailom Vrijeme za konzultacije F-327


Suradnik na kolegiju dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Kabinet utorak 10:00 – 12:00; četvrtak 14:15 – 15:15


e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Andragogija kao znanost i temeljni andragoški pojmovi. Povijesni razvoj i različita shvaćanja andragogije. Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih. Suvremeni faktori obrazovanja odraslih (demografske, socijalne i tehnološke promjene). Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava. Obrazovanje odraslih u društvu koje uči; Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja. Pregled nekih teorija i suvremenih andragoških pravaca. Suvremene koncepcije andragogije (Njemačka, Francuska, Nizozemska, Finska, Britanska, Američka,

Hrvatska koncepcija andragogije). Pojam odraslosti; Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja. Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba. Različita gledišta o potrebama; Potrebe u relaciji sa motivima, interesima i stavovima. Suvremena shvaćanja obrazovnih potreba; Različite klasifikacije obrazovnih potreba. Utvrđivanje obrazovnih potreba. Priroda participacije odraslih u obrazovanju i učenju. Koncepcije motivacijske orijentacije. Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih. Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih. Andragoški ciklus. Organizacija nastave za odrasle (organizacijski oblici i modeli nastave za odrasle). Strategije, metode i načela u obrazovanju odraslih; Tehnologija i mediji u obrazovanju odraslih. Edukatori u obrazovanju odraslih. Obrazovanje odraslih i tržišna usmjerenost. Perspektive obrazovanja odraslih. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti upoznaju teorijsko-metodološke osnove obrazovanja odraslih; da se upoznaju

s osnovama andragoških teorija, pravaca i koncepcija; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja; da se upoznaju s pojmom odraslosti; da se upoznaju s prirodom participacije odraslih u procesu obrazovanja i učenja; da se upoznaju s područjima i sadržajima obrazovanja odraslih; da se upoznaju sa fazama andragoškog ciklusa; da se osposobe za analizu i interpretaciju različitih fenomena u konceptualnim okvirima i modelskim oblicima obrazovanja odraslih; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz ovog predmeta na ostale predmete i situacije; da se upoznaju s perspektivama obrazovanja odraslih i da se motiviraju za istraživački rad na području obrazovanja odraslih. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati andragogiju kao znanstvenu disciplinu te njen odnos prema drugim znanostima 2. definirati i objasniti temeljne andragoške pojmove 3. kritički promišljati o fazama razvoja andragogije 4. nabrojati i objasniti funkcije obrazovanja odraslih 5. identificirati i analizirati suvremene faktore obrazovanja odraslih 6. objasniti fenomen obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja 7. identificirati i objasniti andragoške teorije, pravce i koncepcije 8. usporediti andragoške teorije, pravce i koncepcije 9. definirati i objasniti različita shvaćanja pojma odraslosti 10. identificirati i objasniti posebnosti odgojno-obrazovnog rada s odraslima 11. identificirati i analizirati obrazovne potrebe, motive i razloge sudjelovanja odraslih u obrazovanju 12. nabrojati i vrednovati područja i sadržaje obrazovanja odraslih 13. nabrojati i objasniti faze andragoškog ciklusa 14. identificirati i objasniti osnovne elemente koji utječu na organizaciju nastave za odrasle 15. nabrojati i objasniti organizacijske oblike i modele nastave za odrasle 16. usporediti i vrednovati organizacijske oblike i modele nastave za odrasle 17. nabrojati i objasniti strategije, metode i načela u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle 18. nabrojati i objasniti upotrebu raznih tehnologija i medija u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle 19. primijeniti specifične vještine za rad s odraslima npr. komunikacija, socijalne vještine, prepoznavanje

mehanizama u obrazovnoj grupi odraslih, vođenje grupa i sl. 20. identificirati važnost obrazovanja edukatora za rad s odraslima 21. identificirati i objasniti povezanost obrazovanja odraslih i tržišta rada 22. identificirati i vrednovati perspektive obrazovanja odraslih 23. uspješno koristiti različite izvore u istraživanju fenomena obrazovanja odraslih.



Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo X X


Pohađanje nastave 1.6 0 Seminarski rad 1.1 20 Portfolio 0.9 20 Kolokvij 1 1.2 30 Kolokvij 2 1.2 30 UKUPNO 6.0 100 NAPOMENA: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Andrilović, V., Matijević, M. i sur. (1985), Andragogija. Zagreb: Školska knjiga. Poglavlja:

Predmet andragogije i njegove odrednice (str. 1-18) Humanistički ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih (str. 57-69) Ekonomski ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih (str. 71-89) Socijalni ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih (str. 91-101) Andragoški ciklus (str. 103-115) Karakteristike učenja odraslih (str. 117-141) Obrazovna grupa (str. 301-316)

2. Klapan, A. (2004), Teme iz Andragogije. Rijeka: vlastita naklada.

Poglavlja: Andragogija između teorije i prakse (str. 65-72) Komparativna analiza institucionalne mreže obrazovanja odraslih u Hrvatskoj i Sloveniji

(str. 73-89) Obrazovanje edukatora – pretpostavka za kvalitetniji rad s odraslima (str. 103-113) Obrazovne potrebe odraslih – ključno pitanje andragogije (str. 115-124) Obrazovanje odraslih i stvaralaštvo (str. 125-138) Teorijsko-metodološka pitanja obrazovanja odraslih (str. 159-168) Opće i stručno obrazovanje u konceptu cjeloživotnog učenja (str. 169-179) Obrazovanje odraslih i tržišna usmjerenost (str. 227-238)

3. Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001), Andragoške teme. Rijeka: vlastita naklada.

Poglavlja: Glavne značajke obrazovanja odraslih u Hrvatskoj do danas (str. 11-31) Čimbenici ostvarivanja obrazovanja odraslih (str. 71-94) Organizacijski oblici i modeli obrazovanja odraslih (str. 95-122)

4. Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru – uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb:

Birotehnika. Poglavlja:

Didaktičke strategije (str. 40-60) Didaktički modeli nastave za odrasle (str. 61-73) Ispitivanje i ocjenjivanje (str. 87-95) Nastavno ozračje (str. 96-99) Nastavnik instruktor i voditelj obrazovanja (str. 100-103)

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara. Crveno označena poglavlja su dio literature koja će biti uključena u Kolokvij1. IZBORNA LITERATURA

1. Delors, J. (2000), Učenje - blago u nama. Zagreb: Educa. 2. Jarvis, P. (1993), Rekonceptualizacija obrazovanja odraslih za razvoj: zapadnoeuropska

perspektiva. Theleme, vol. 39 (br. 1-4). 3. Jarvis, P. (1995), Adult and Continuing Education, Theory and Practice. London: Roudledge. 4. Jelenc, Z. (1991), Terminologija izobraževanja odraslih. Ljubljana: Pedagoški institut pri Univerzi v

Ljubljani. 5. Klapan, A., Matijević, M. (ur.) (2002), Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje: Zbornik radova

međunarodne konferencije Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj u kontekstu cjeloživotnog učenja. Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo.

6. Knowles, M. (1980), The Modern Practice of Adult Educataion from Pedagogy to Andragogy. Revised and Updated. Cambridge Adult Education: Englewood Clifs.

7. Lavrnja, I., Klapan, A. (1996), Adult Education Based on Social and Professional Neede, European Intagration and Active Citizenship, p.82-86. Tallinn: Publishing House Kulim in Tallinn.

8. Lavrnja, I., Klapan, A. (1998), Training Adult Educators for Working with Adults in Croatia: The Proceedings of the 3 rd International Conference on Training Adult Educators, p.106-111. Exeter:

University of Exeter, Centre for Research in Continuing Education. 9. Pastuović, N. (1999), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i

odgoja. Zagreb: Znamen. 10. Pongrac, S. (ed.) (1999), Adult Education in Croatian Society. Rijeka: Faculty of Philosophy in

Rijeka. 11. Titmus, C.J. (ed.) (1989), Lifelong Education for Adults: An International Handbook. Pergamon

Press. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 1.6 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PJP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji). NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminarskog rada i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima u prvom tjednu nastave. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_seminar; Kušić_portfolio). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija.

Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2015. i 18.2.2015. u 16:00 sati


Ljetni



DATUM NAZIV TEME

1 Andragogija kao znanost Osnovni pojmovi andragogije Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih

2 Pojam odraslosti Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja

3 Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava (demografske, socijalne i tehnološke promjene i obrazovanje odraslih)

4 Andragoški ciklus

5 Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba

6 Različite klasifikacije obrazovnih potreba

7 Utvrđivanje obrazovnih potreba

8 Razlozi participacije odraslih u obrazovanju i učenju

9 Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih

10 Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih

11 Organizacija nastave za odrasle (organizacijeski oblici, modeli nastave, metode, tehnologija i mediji)

12 Edukatori u obrazovanju odraslih

13 Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja

14 Perspektive obrazovanja odraslih


VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA NAPOMENA

1 Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

2

Gledanje dokumentarnog filma: Tjedan cjeloživotnog učenja – Vrijeme je za učenje Odabir tema za seminarske radove

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

3 Andragogija kao znanost Razlikovanje temeljnih andragoških pojmova

4 Diskusija: Predmet i značaj andragogije; Suvremeni faktori obrazovanja odraslih

Ponoviti gradivo s predavanja i seminara te proučiti pripremljeni materijal

5

Obrazovne potrebe i motivi odraslih Ciljevi i zadaci obrazovanja odraslih Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih

6 Diskusija: Tko je odrasla osoba?; Kako i zašto odrastao čovjek uči?

Ponoviti gradivo s predavanja i seminara te proučiti pripremljeni materijal

7

Opće i strukovno obrazovanje u kontekstu cjeloživotnog učenja Diskusija: „Profesionalizacija“ općeg obrazovanja i „deprofesionalizacija“ strukovnog obrazovanja Faze andragoškog ciklusa

8 Kolokvij 1 Pismena provjera znanja u učionici

9 Stručna posjeta (Narodno sveučilište) Terenska nastava

10 Andragoška didaktika 1/2 (oblici i modeli obrazovanja odraslih)

11 Andragoška didaktika 2/2 (didaktičke strategije i netradicionalne metode u obrazovanju odraslih; e-učenje)

12 Prezentacija studentskih portfolia 1/3 Predaja seminarskih radova

13 Prezentacija studentskih portfolia 2/3

14 Prezentacija studentskih portfolia 3/3

15 Kolkovij 2 Evaluacija rada na seminarima

Pismena provjera znanja u učionici Osvrt asistenta i studenata - diskusija

VIII. PRILOG



procjenjivanja

Maksimalni broj ocjenskih

bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

Pohađanje nastave

1.6 1-23

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.


0

Seminarski rad

1.1 1-23

Student odabire temu i izrađuje seminarski rad prema uputama koje će dobiti na početku nastave.


20 (pismeni dio 20)

8 (pismeni dio

8)

Portfolio 0.9 1-23

Student izrađuje portfolio u okviru kojega prikuplja relevantne članke o andragoškim fenomenima i pitanjima te u pismenom obliku kritički promišlja o istima. Seminarski rad ujedno je i jedan od dijelova portfolia. Svaki student prezentira svoj portfolio kao rezultat rada na kolegiju.



8 (pismeni dio 6 + usmeni

dio 2)

Kolokvij1 1.2 1-13 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


30 12

Kolokvij 2 1.2 14-23 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


30 12





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija KOMPARATIVNA PEDAGOGIJA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 4 (2+2+0) – tjedno; 60 (30+30+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE

Nositelj kolegija prof. dr.sc. Sofija Vrcelj Kabinet nakon predavanja


e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent

Kabinet F-324 Vrijeme za konzultacije utorak 10:00 – 12:00; četvrtak 14:15 – 15:15



Trendovi komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma Tipologije u komparativnim istraživanjima Strukturni elementi obrazovnih i školskih sustava Razvijeni školski sustavi Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj kolegija je da studenti upoznaju različite školske sustave i različite pristupe u njihovu proučavanju; da studenti upoznaju globalne probleme odgoja i obrazovanja i tendencije razvoja pojedinih segmenata obrazovanja; da se studenti osposobe za primjenu spoznaja u različitim situacijama institucionalnog obrazovanja temeljem iskustva u vlastitoj i u drugim zemljama; da se kod studenata razvije kritički i stvaralački odnos prema specifičnim problemima odgojno-obrazovne prakse u različitim okruženjima. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. sistematizirati i kritički koristiti znanja o drugim kulturama i obrazovnim sustavima; 2. poznavati strukturu i značaj obrazovnih sustava; 3. prepoznati promjenu školskih sustava u društvu te analizirati utjecaj društvenih procesa na razvoj

školskih sustava; 4. komparirati pojedine segmente školskog sustava. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 1.6 0 Seminarski rad 1.0 20 Istraživački rad 1.0 20 Kolokvij 1 1.2 30 Završni ispit 1.2 30 UKUPNO 6.0 100 PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Vrcelj, S. (2005), U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije. Rijeka: Graftrade, Hrvatsko futurološko društvo.

2. Savićević, D. (1984), Komparativno proučavanje vaspitanja i obrazovanja. Beograd: Prosveta. 3. Vrgoč, H. (ur). (1993), Školstvo u svijetu. Zagreb: HPKZ. 4. Walford, G. (1992), Privatne škole – iskustvo u deset zemalja. Zagreb: Educa.

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara.

IZBORNA LITERATURA

1. Školske novine 2. Napredak 3. Internet izvori (Eurydice i ostali)


Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 1.6 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Nositeljica kolegija i asistent će redovito voditi evidenciju o pohađanju svih oblika nastave na kolegiju. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu

potrebni za nastavu kolegija). Studenti su obvezni pridržavati se početka nastave uz pravo na pauze. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se nositeljici kolegija ili asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta.


Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje.


Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminarskog i istraživačkog rada te ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima na početku nastave iz kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Ukoliko student/ica više puta kasni s predajom zadaće, uskratiti će im se potpis iz kolegija. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_seminar; Kušić_istraživački rad). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2.2015. i 25.2.2015. u 9:30 sati


Ljetni



DATUM NAZIV TEME

1. tjedan

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Komparativna pedagogija u sustavu pedagogijskih disciplina

2. tjedan Različiti pristupi u komparativnoj pedagogiji (povijesni, antropološki, geografski, sociološki, filozofski) Traganje za znanstvenim identitetom komparativne pedagogija?

3. «Stari» i novi problemi komparativnih istraživanja; odnos tradicije i suvremenosti

4 Kvalitativne i kvantitativne metode u komparativnom istraživanju

5 Trendovi komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja

6 Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma?

7 Tipologije u komparativnoj pedagogiji (školskih sustava, strukturnih elemenata obrazovnih sustava, teorija…)

8 Strukturni elementi školskih sustava Razvijeni školski sustavi – europski kontekst

9 Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst)

10 Evaluacija

11 Obrazovanje marginaliziranih skupina

12 Privatno školstvo u svijetu

13 Trendovi razvoja školskih sustava i obrazovanja

14 Srednje strukovno obrazovanje


VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA

NAPOMENA

1 Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

Studenti će dobiti sve upute i obrasce za rad na kolegiju Studenti trebaju poslati svoju e-mail adresu

2

Uvod u komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja – mogućnosti i metode komparacije. Tri tematska bloka u okviru seminara kolegija: 1. Komparativna analiza nacionalnih

obrazovnih sustava – odabrani primjeri pojedinih zemalja;

2. Komparativna analiza pojedinih

strukturnih elemenata i aspekata različitih nacionalnih obrazovnih sustava – osnovno, srednjoškolsko, visokoškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih; kurikulum; integracija i diferencijacija u srednjoškolskom obrazovanju; legislativa; upravljanje kvalitetom; strategije obrazovanja nastavnika; privatno i državno školstvo.

3. Tematske komparativne analize na

primjeru odabranih zemalja – rezultati i implikacije PISA programa; Program za cjeloživotno učenje (Comenius, Erasmus,

Osvještavanje o mogućnostima i metodama komparacije obrazovnih sustava i različitih odgojno-obrazovnih fenomena.

Leonardo da Vinci, Grundtvig, Transverzalni program, Jean Monnet); Bolonjski proces; obrazovanje manjina; upisi u školu; završni ispiti; školske uniforme; slobodno vrijeme učenika i studenata; interkulturalne kompetencije...

Rasprava o temama seminarskih radova Rasprava o istraživačkom zadatku (definiranje istraživačkog pitanja, cilja i zadataka istraživanja).

3

Diskusija: Prevladavajuće orijentacije i kulture u europskom (i svijetskom) prostoru obrazovanja – neoliberalizam, neokonzervatizam, PISA projekt; kultura globalizacije, internacionalizacije, standardizacije, rangiranja, privatizacije.. Rasprava o odabranim temama seminarskih radova i radnim verzijama nacrta istraživanja – povratne informacije asistenta.

Proučiti literaturu i pripremljene materijale Pregledati literaturu i odabrati temu za seminarski rad Radna verzija nacrta istraživanja

Rok za odabir tema seminarskog i istraživačkog rada Obvezne konzultacije

4 Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i nacrta istraživanja

Proučena literatura Individualne konzultacije po potrebi

5

Povratne informacije asistenta o konačnim verzijama nacrta istraživanja. Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i istraživačkog zadatka

Proučena literatura

Rok za predaju nacrta istraživanja Individualne konzultacije po potrebi

6 Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i istraživačkog zadatka

Individualne konzultacije po potrebi


Individualne konzultacije po potrebi

8 Kolokvij 1 Pismena provjera znanja u učionici



Rok za predaju seminarskih i istraživačkih radova

11 Prezentacije seminarskih i istraživačkih radova studenata




15

Prezentacije seminarskih i istraživačkih radova studenata Evaluacija rada na seminarima (osvrt asistenta i studenata - diskusija)

VIII. PRILOG



procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

Pohađanje nastave

1.6 1-4

Student je dužan prisustvovati na svim

oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda

sati.


0

Seminarski rad

1.0 1, 2

Student odabire temu i izrađuju seminarski rad te ga usmeno prezentira na

nastavi.

Pismeni dio seminarskog rada boduje asistent, a usmeni dio ostali studenti te sam

student. Dobiveni bodovi se

pretvaraju u ocjenske bodove.


dio 5)

8 (pismeni dio 6 + usmeni dio

2)

Istraživački rad

1.0 1, 3, 4

Student izrađuje nacrt istraživanja za jedan od

fenomena/ pitanja u okviru komparativne pedagogije i

provodi istraživanje. Istraživački rad nadopuna je

seminarskom radu te se usmeno prezentira u sklopu

seminarskog rada.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje.

Dobiveni bodovi se pretvaraju u

ocjenske bodove.

20 8

Kolokvij1 1.2 1-4 Pismeni oblik provjere

znanja na nastavnom satu u učionici.



ocjenske bodove.

30 12

Završni ispit

1.2 1-4

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je ujedno

Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student

odgovara na 2 postavljena pitanja)



ocjenske bodove.


dio 10)

12 (pismeni dio 8

+ usmeni dio 4)


S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN


Naziv kolegija Razvojna pedagoška djelatnost


Semestar V (peti)

Akademska godina 2014./15.

Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30, 30, 0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 14:15 do 18:00 sati, učionica 205

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija Dr.sc. Slavica Žužić

Kabinet 315

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 13:30 – 14,15 i 18:00 – 18:45 sati

telefon, e‐mail, po dogovoru Telefon 091/ 9567599

e-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom školstvu. Aktualna koncepcija razvojne pedagoške

djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti

pedagoga. Temeljna područja i nositelji razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama – njihove uloge

i potrebne kompetencije. Profesija i metodika rada školskog pedagoga. Funkcije pedagoga. Informativna funkcija.

Instruktivna funkcija. Operativno‐koordinacijska funkcija. Studijsko‐analitička funkcija. Istraživačka funkcija.

Savjetodavna funkcija. Normativna funkcija. Funkcija vođenja.


Nakon uspješno položenog ispita iz ovog kolegija student će moći:

‐ Prepoznati ulogu i važnost razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama.

‐ Pravilno interpretirati profesije stručnih suradnika i njihovu ulogu u internom razvoju odgojno‐obrazovne ustanove.

‐ Projektirati ostvarivanje razvojnih ciljeva odgojno‐obrazovne ustanove.

‐ Prepoznati važnost i razlikovati elemente koncepcije razvojne djelatnosti.

‐ Opisati osnovna područja razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama.

‐ Definirati funkcije razvojne pedagoške djelatnosti.

‐ Razlikovati uloge nosilaca razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama.



X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Aktivno sudjelovanje na predavanjima 0,8 10

Izrada seminarskog rada 0,9 15

Izlaganje sadržaja seminarskog rada 0,9 15

Pismeni ispit

1,7 30

Usmeni ispit

1,7 30

UKUPNO 6,0 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se

moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom i 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu

određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodijeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Mušanović, Marko (2000) Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti. U: Pedagozi stručni suradnici u

inovacijskom vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor, 19‐28.

Mušanović, Marko; Staničić, Stjepan; Jurić, Vladimir; Vrgoč, Hrvoje (2002) Razvojna pedagoška djelatnost. U:

Koncepcija promjena odgojno‐obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i

športa RH i Prosvjetno vijeće.

Resman, Metod (2000) Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor.

Staničić, Stjepan (1989) Razvojno‐pedagoška djelatnost u školi. Zagreb: Zavod za prosvjetno‐pedagošku službu

SR Hrvatske.

Staničić, Stjepan (1997) Prema novoj koncepciji razvojno‐pedagoške djelatnosti škole. Zagreb: Hrvatski

pedagoško‐književni zbor.

Stoll, Louise i Fink, Dean (2000) Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.

IZBORNA LITERATURA

*** (1996.) Profesionalizacija šolskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Portorož: ZDPDS ‐ Sekcija šolskih

svetovalnih delavcev.

Mušanović, Marko (2002) Metodika rada pedagoga: Odabrana poglavlja. Rijeka: Vlastita naklada.

Rozmarić, Antun (1989.) Unapređivanje razvojno‐pedagoške službe u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

Silov, Milan (1987) Stručno‐pedagoška služba i razvojna djelatnost. Život i škola (Osijek), 36:19‐29, br. 1.

Staničić, Stjepan (2000.) Ravnatelj – pedagoški rukovoditelj i školski pedagog. U: Pedagozi – stručni suradnici u

inovacijskom vrtiću i školi (zbornik 24. škole pedagoga). Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor. 53‐62.

Staničić, Stjepan (2001) Kompetencijski profil školskog pedagoga. Napredak (Zagreb). 142 (3): 279‐295.

Vrcelj, Sofija i Mušanović, Marko (2001) Pedagoška futurologija. Rijeka: Graftrade.

Zloković, Jasminka (1998) Školski neuspjeh ‐ problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u

Rijeci. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave obvezno je u skladu s propisima Fakulteta. Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u

nastavi.


Studenti će informacije dobivati usmeno na predavanjima, tekstualno i e‐poštom.


Ostvaruju se u dane predavanja, u vrijeme konzultacija i e‐poštom.


Pismeni i usmeni ispit.


-

ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. i 26. 2.2014. P/U u 16:00 sati


8. 4.2014. P/U u 16:00 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni

4.9. i 8.9. 2014. P/U – 16:00 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

6.10.2014. Upoznavanje studenata s programom rada, obvezama, načinom rada i očekivanjima u sklopu kolegija.

13.10.2014. Pojmovno određenje razvojne pedagoške djelatnosti u odgoju i obrazovanju.

20.10.2014. Škola kao organizacija – pojam i vrste organizacija, koncepcija škole kao organizacije, odrednice škole

kao organizacije. 27.10.2014. Škola kao sustav – odrednice učinkovitosti škole, kvalitetna škola, područja razvojnog djelovanja,

planiranje u funkciji razvoja, tipologija škola. 3.11.2014. Cilj, zadaće i područja rada škole kao odgojno‐obrazovne ustanove.

10.11.2014. Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom školstvu.

17.11.2014. Konceptualna i zakonodavna utemeljenost razvojne pedagoške djelatnosti.

24.11.2014. Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti.

1.12.2014. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti.

8.12.2014. Temeljna područja razvojne pedagoške djelatnosti.

15.12.2014. Nositelji razvojne‐pedagoške djelatnosti, njihove uloge i potrebne kompetencije.

22.12.2014. Materijalne i stručne pretpostavke za djelovanje stručnih suradnika.

5.01.2015. ICT u funkciji razvojne pedagoške djelatnosti.

12.01.2015. Timski rad stručnih suradnika pretpostavka efikasnog ostvarenja razvojne pedagoške djelatnosti u

odgojno‐obrazovnim ustanovama.

19.01.2015. Evaluacija rada

*Priprema i participacija studenata u sadržajima kolegija planirat će se nakon njihova izbora seminarskih radova.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Seminar završnog rada Studij jednopredmetni preddiplomski studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0P+2S+0V

Vrijeme i mjesto održavanja nastave učionica 325 srijeda, 12.15-14.00

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA, konzultativna nastava

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac Doc.dr.sc. Bojana Ćulum (kontakt osoba)

Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije Po dogovoru putem e-maila



1. Odabir i operacionalizacija problema istraživanja kroz prizmu recentnih znanstvenih izvora i analize stanja prakse (Analiza i evaluacija relevantnosti problema)

2. Rad na literaturi (pregled relevantnih baza podataka i drugih izvora, pretraživanja literature, kritička analiza literature, originalnost i plagijat pri korištenju literature).

3. Izrada idejnog i izvedbenog prijedloga projekta istraživanja (plana završnog rada) (važnost projekta, dijelovi projekta, planiranje vlastitoga tempa rada na izradi završnog rada.

4. Sadržaj i organizacija rukopisa završnog rada (dijelovi rukopisa, stil pisanja, načini navođenja literature - APA standardi, organizacija i izgled teksta).


Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: - sposobnost analiziranja i sintetiziranja; - sposobnost kritičkog vrednovanja literature/znanstvenih i stručnih radova - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost samostalnog i timskog rada.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu planirati, vrednovati i primijeniti različite metodološke pristupe u istraživanjima konkretnih društvenih problema što uključuje operacionalizaciju problema, izbor nacrta, izradu projekta, vrednovanje projekta, realizirati projekt. Očekuje se da studenti pokažu sposobnost detaljnog korištenja teorijskog i praktičnog znanja iz odabranog područja struke, osobito ključnih spoznaja iz odabrane struke za koje se očekuje kritičko razumijevanje relevantnih teorija i načela. Student mora pokazati sposobnost samostalnog prikupljanja i interpretiranja informacija i sposobnost korištenja informacija u cilju rješavanja problema i davanja kritičke procjene. Očekuje se da student, uz potporu mentora, napravi detaljno pretraživanje literature, odabere i dubinski obradi minimalno 30 relevantnih izvora i napravi adekvatan teorijski prikaz teme kroz 30 do 50 stranica. Teorijski prikaz mora sadržavati stručnu interpretaciju informacija, sposobnost povezivanja informacija s aktualnim pitanjima i problemima i sposobnost davanja kritičke procjene.

Ako student za izradu završnog rada odabere provedbu empirijskog istraživanja, očekuje se adekvatna primjena metodologije istraživanja i stručna interpretacija podataka. Očekuje se pozivanje na minimalno 20 izvora literature odabrane tijekom pretraživanja baza podataka.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x



sudjelovanje u nastavi i izvršavanje tekućih nastavnih obveza

1 /

Izrada projekta završnog rada 4 /

UKUPNO 5 /

Projekt završnog rada studenti izrađuju samostalno i u suradnji s izabranim mentorom/icom. Projekt završnog rada se ne ocjenjuje i pojedine aktivnosti koje se odvijaju tijekom semestra nemaju zasebnu bodovnu vrijednost i kolegij se NE OCJENJUJE. Projekt završnog rada treba biti usvojen na sjednici Odsjeka za pedagogiju. Opća napomena / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Nastavnica procjenjuje pojedinačne aktivnosti prema izrađenim obrascima za vrednovanje i studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Pristup popravku međuispita Završni ispit / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada UKUPNA OCJENA USPJEHA: / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada


1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema s obzirom na odabir istraživačkog pristupa (kvantitativno/kvalitativno istraživanje) nastavnici će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati tijekom semestra.

IZBORNA LITERATURA

Dodatne izvore za učenje u elektronskom formatu studenti će dobiti u elektronskoj formi.


Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.


Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se preko e-mail grupe, Facebook grupe i/ili MudRi sustava za udaljeno učenje.


Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnici za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnice u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da studenti

tijekom prvog tjedna nastave dostave nastavnici svoje e-mail adrese.


Nema završnog ispita. Kolegij se ne ocjenjuje.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (npr. Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju, primjerice u programu Microsoft PowerPoint ili Prezi, ili bilo kojem drugom programu za oblikovanje prezetacija. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnicu. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nositeljici kolegija, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem od strane nastavnice da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu). Vrednovanje rada studenata na ovom predmetu provode mentori s kojima studenti surađuju u procesu izrade završnog rada. Za provjeru kvalitete izrade pojedinih aktivnosti na predmetu potrebnih za stjecanje ECTS bodova predmetni nastavnik i asistetnica dostupni su studentima kontinuirano tijekom cijelog semestra (konzultacije, e-pošta). Kvalitetu rada nastavnika studenti procjenjuju pomoću ISVU sustava i/ili putem obrazaca za vrednovanje pripremljenih od strane predmetnih nastavnika i/ili Fakulteta. Kontinuiranom provjerom kvalitete svoga rada nastavnici, mentori i student osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija.

ISPITNI ROKOVI / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada

Zimski 02.02.2015. (11h) i 27.02.2015. (11h)


07.04.2015 (11h)

Ljetni

Jesenski izvanredni

02.09.2015. (11h), 10.09.2015. (11h)


1. Upute o izradi završnog rada

2. Odabir i preliminarna analiza tema završnog rada

3. Rad na literaturi

4.

5. Izrada elemenata i analiza nacrta istraživanja

6.

Samostalan rad i konzultacije s mentorom

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odgoj i obrazovanje za civilno društvo Studij jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2P+1S+0V

Vrijeme i mjesto održavanja nastave učionica 205/325 - integrirano nastava i seminar: srijeda, 14.15-17.00

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA, konzultativna nastava Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Bojana Ćulum

Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije Po dogovoru putem e-maila



Civilno društvo: temeljni pojmovi Organizacije civilnog društva i njihova uloga u jačanju demokracije Društveni kapital: temeljni pojmovi, mjerenje društvenog kapitala u zajednici Civilno društvo i filantropija Volonterstvo kao društvena vrijednost Mladi i civilno društvo / politike prema mladima – međunarodna i domaća iskustva Aktivizam i aktivističke kampanje – međunarodna i domaća iskustva (primjeri dobre i loše prakse) Globalno civilno društvo: snage i ograničenja Nasljeđe, sadašnje stanje i perspektive razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Pristupni fondovi Europske unije i ulaganje u organizacije civilnog društva u Hrvatskoj. Organizacije civilnog društva u unapređivanju odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Međunarodne i nacionalne inicijative i programi odgoja i obrazovanja organizacija civilnog društva. Prosvjetna politika u Republici Hrvatskoj u svjetlu odgoja i obrazovanja za civilno društvo Socijalno/Društveno poduzetništvo Aktualne teme hrvatske svakodnevne javnosti – rasprave i analize aktualnih događanja u RH koje se tiču kolegija (osobito

njihova praćenje u medijima)


Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije: - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposebnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja rješavanjem problema, timskog i individualnog rada; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja. Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna: - defninirati pojam civilnog društva, njegova korijena, razvoja i stanja u Republici Hrvatskoj i u svijetu; - vrednovati utjecaj i potencijalni doprinos civilnog društva općenito i u posebnim područjima, posebice u odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim razmjerima; - razviti projektne prijedloge (manjeg opsega) koji se odnose na osnaživanje uloge organizacija civilnog društva s posebnim naglaskom na one koje djeluju u području odgoja i obrazovanja. - provesti medijsko istražuvanje (manjeg opsega) koje se odnosi na promatranje i analizu pojavnosti određenog fenomena iz dijela tema civilnog društva, izrada izvještaja i prikaz rezultata


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x Rad u on-line sustavu


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

sudjelovanje u nastavi i izvršavanje tekućih nastavnih obveza (priprema za nastavu i seminar; aktivno sudjelovanje u diskusijama, panelima i ostalim aktivnostima, samostalni rad na tekstu INSERT metodom)

0,5 5

Panel rasprava (priprema materijala i prezentacija/predavanje) (30 materijali +10 prezentacija)

2 40

Izrada projektnog prijedloga za prijavu potencijalim donatorima (timski rad) i prezentacija projekta (30+10) ILI Analiza (konteksta) pojavnosti CDa (određenog fenomena od interesa) u tiskanim medijima u RH – istraživački rad manjeg opsega i prezentacija (30+10)

2

40 Volontiranje/ posjeta organizaciji/posjeta predavanjima i/ili tribinama 0,25 5 ZAVRŠNI ISPIT 0,25 10

UKUPNO 5 100 Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50% ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Nastavnica procjenjuje pojedinačne aktivnosti prema izrađenim obrascima za vrednovanje i studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) 0 do 29,9 ocjenskih bodova


Obvezna literatura: Civilnodruštvo.hr - http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/107/subcategory/147 (Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga

društva, časopis) Bežovan, G. (2004). Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bežovan, G., Zrinščak, S. (2007). Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada Jesenski iTurk; Hrvatsko sociološko društvo Spajić-Vrkaš, V. (2002). Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj –izvješće. Zagreb, Centar za istraživanje,

izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Napomena:

Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnice će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati tijekom semestra.

IZBORNA LITERATURA

Dodatne izvore za učenje u elektronskom formatu studenti će dobiti u elektronskoj formi.


POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili.

Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.


Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se preko e-mail grupe, Facebook grupe i/ili MudRi sustava za udaljeno učenje.


Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnici za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnice u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da studenti tijekom prvog tjedna nastave dostave nastavnici svoje e-mail adrese.


Bodovanje: 3 dnevnika praktičnog rada (studenti mogu dobiti maksimalno 20 bodova za svaki dnevnik), kritički osvrt (maksimalno 10 bodova), zadaci tijekom praktičnog rada u instituciji (maksimalno 30 bodova – vrednuje mentor)


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (npr. Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju, primjerice u programu Microsoft PowerPoint ili Prezi, ili bilo kojem drugom programu za oblikovanje prezetacija. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnicu. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nositeljici kolegija, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem od strane nastavnice da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 2.2.i 27.2.


07.04. (11h)

Ljetni

Jesenski izvanredni

2.9. (11h) i 10.9. (11h)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) POPIS TEMA, zimski semestar 2014/ 2015. – nastava i seminar

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

01.10.2014. Uvod u kolegij Predstavljanje izvedbenog plana

Posjete organizacijama, predavanjima, okruglim stolovima, projekcijama

– u ovisnosti od aktualnih zbivanja u

Rijeci tijekom cijelog semestra

08.10.2014.

Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva – diskusija: što je za mene civilno društvo? Što mislim da (ne)znam o civilnom društvu?

15.10.2014. Organizacije civilnog društva i njihova uloga u jačanju demokracije

Dogovor oko tema za panel rasprave – samostalni rad i/ili rad u parovima; (prikaz nacionalnih

Pisanje prijedloga projekta – radionica (1/2) Medijsko istraživanje – radionica

politika, OCDa i iksustva prakse u raznovrsnim područjima, aspektima civilnoga društva u Hrvatskoj – npr. manjine, homoseksualizam, siromaštvo, beskućnici, osobe s invaliditetom i sl.) Studenti samostalno rade na literaturi (Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva); rade na pojmovniku civilnog društva i na prikupljanju bibliografije za pripremu panela. Studenti u timu razvijaju prijedlog projekta ili medijskog istraživanja (podjela u timove, prijedlog tema); važno je u projektu/medijskom istraživanju naglasiti ulogu studenata

22.10.2014. Pisanje prijedloga projekta – radionica (2/2)

individualni rad studenata izvan učionice

29.10.2014. Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva: studenti prezentiraju pojmovnik civilnog društva

Tekstovi/sažeci o temeljnim pojmovima i konceptima civilnog društva; radne materijale podijeliti s ostalim polaznicima kolegija;

05.11.2014.

12.11.2014. Mladi i civilno društvo – primjeri aktivizma u (lokalnoj) zajednici - gostovanje na nastavi ili gostovanje u organizaciji

Opcionalno – studenti mogu imati na raspolaganju ovo vrijeme za samostalni rad i pripremu tema za panele i projektnih prijedloga/medijsko istraživanje ukoliko bude potrebno

19.11.2014. Volonterstvo kao društvena vrijednost – predavanje + gostovanje na nastavi ili gostovanje u organizaciji

26.11.2014. Panel rasprave + prezentacija i procjena projektnih prijedloga/medijskog istraživanja

prezentacije zadanih/odabranih tema, rad u parovima

03.12.2014.

10.12.2014.

17.12.2014.

07.01.2015. Prezentacija/obrana projektnih prijedloga / medijskih istraživanja i njihovo vrednovanje

Priprema za prezentaciju projektnih prijedloga/medijskog istraživanja

14.01.2015.

21.01.2015.

Završni ispit Zaključak kolegija Razgovor o postignutim rezultatima i ishodima učenja, evaluacija.

Dio seminarskih obveza studenti mogu realizirati putem slijedećih aktivnosti: volontiranje, posjeta organizaciji, posjeta predavanjima i/ili tribinama/okruglim stolovima/filmskim projekcijama; studenti su nakon posjete dužni napraviti kratki (novinarski) izvještaj i prenijeti/prezentirati svoja iskustva ostalim studentima i nastavnici, a izvještaje postaviti na MudRi sustav/facebook grupu, u za to predviđeno mjesto.

Documents

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG … - PDS - ZS - 1P - PED.pdf · Odgoj i obrazovanje u 21. stoljeću O ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta da studenti upoznaju