SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Hana Ivančić

RODNO OSJETLJIVI PRORAČUN

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RODNO OSJETLJIVI PRORAČUN

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: Dr.sc. Davor Vašiček

Student: Hana Ivančić

Studijski smjer: Poslovna ekonomija, Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081123847

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................................ 2

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 2

1.3. Znanstvene metode .......................................................................................................... 3

1.4. Struktura rada .................................................................................................................. 3

2. SUSTAV PRORAČUNA ................................................................................................... 5

2.1. Pojam proračuna .......................................................................................................... 5

2.2. Elementi proračuna ...................................................................................................... 6

2.3. Faze proračuna ............................................................................................................. 9

2.4. Priroda proračuna ...................................................................................................... 11

2.5. Proračunska načela .................................................................................................... 11

2.6. Svrha, uloga i funkcije proračuna .............................................................................. 13

3.1. Rod ili spol..................................................................................................................... 14

3.2. Nejednak učinak proračuna na muškarce i žene ............................................................ 15

3.3. Pojam rodno osjetljivog proračuna ................................................................................ 17

3.4. Povijesni razvoj ............................................................................................................. 17

3.5. Pozitivni učinci uvođenja rodno osjetljivog proračuna ................................................. 19

3.6. Sudionici procesa ........................................................................................................... 20

3.7. Faze procesa .................................................................................................................. 20

4. PRIMJERI DOBRE PRAKSE ............................................................................................. 22

4.1. Australija ....................................................................................................................... 22

4.2. Austrija .......................................................................................................................... 24

5. HRVATSKA ........................................................................................................................ 26

5.1. Analiza rodne jednakosti u obrazovanju ....................................................................... 26

5.2. Analiza rodne jednakosti na tržištu rada u RH .............................................................. 29

5.3. Žensko poduzetništvo .................................................................................................... 34

5.4. Usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života ......................................................... 35

5.5. Ravnopravnost o procesu odlučivanja u političkom i javnom životu ........................... 36

5.6. Rodno osjetljivi proračun u RH ..................................................................................... 40

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 43

LITERATURA ......................................................................................................................... 46

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 50

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 50

1

1. UVOD

Danas žene čine nešto više od polovice stanovništva, posjeduju 1% svjetskog bogatstva, a

ostvaruju 10% svjetskog dohotka, uz posao brinu i o djeci i kućanstvu pa stoga rade 20-30%

više od muškaraca dok su za svoj posao plaćene u prosjeku 30% manje od muškaraca. Sve to

su zapanjujući podaci s obzirom da su se žene prije više od sto godina izborile za pravo glasa,

a još se uvijek bore za ravnopravnost.

Mnoge zemlje u svijetu uvidjele su sve veću potrebu za postizanjem veće rodne

ravnopravnosti zbog čega uvode rodno osjetljivi proračun ili rodni proračun kako bi bolje

pratili i ispravljali neravnoteže između muškaraca i žena. Uvođenje i provedba rodnog

proračuna donosi brojne prednosti kako za žene tako i za muškarce odnosno za cijelu zemlju.

Samim pogledom ne može se uvidjeti da li neki proračun utječe pogodnije na muškarce ili

žene te se često percipira kao rodno neutralan jer iskazuje ukupne brojčane iznose bez rodnih

kategorija međutim mnogi proračuni nisu rodno neutralni. No zbog različitih uloga, obaveza i

potreba muškaraca i žena u društvu, odluke koje se donose u sklopu proračuna mogu imati

značajno nejednak utjecaj na muškarce i žene.

Hrvatska se potpisom Pekinške deklaracije obvezala na uvođenje rodnog proračuna, no

dosada nije bilo značajnijih pomaka. Međutim ulaskom u Europsku Uniju, Hrvatska ima

obvezu do 2015. godine započeti sa procesom rodno osjetljiva proračuna.

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja je prisutna nenamjerna rodna nejednakost te potreba za ravnopravnijim

zadovoljavanjem potreba između muškaraca i žena.

Definiranim problemom istraživanja dolazi se do predmeta istraživanja : analiza utjecaja

proračuna na položaj žena i muškaraca u društvu.

Objekt istraživanja je rodno osjetljivi proračun i njegov utjecaj na rodnu jednakost u društvu.

.

2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

S obzirom da su se problem, predmet i objekt istraživanja definirali moguće je postaviti

temeljnu hipotezu rada koja glasi: odluke koje se donose u sklopu proračuna mogu imati

nejednak učinak na muško i žensko stanovništvo, stoga je nužno započeti proces uvođenja

rodno osjetljiva proračuna koji ne samo da neće imati nejednak učinak na muško i žensko

stanovništvo, nego će doprinositi većoj rodnoj jednakosti u društvu.

Osim temeljne hipoteze postavljaju se i pomoćne hipoteze:

1) Rodno osjetljivi proračun omogućuje ravnopravnu raspodjelu javnog novca te jednako

zadovoljavanje potreba i žena, djevojčica kao i muškaraca, dječaka.

2) Rodna nejednakost uvelike je smanjena u obrazovanju međutim na tržištu rada još je

uvijek prisutna

3) Republika Hrvatska još uvijek mora mnogo raditi na uvođenju rodne jednakosti u

politici

4) Rodno osjetljivi proračun u Republici Hrvatskoj još uvijek nije razvijen

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi istraživanja ovoga rada su istražiti i analizirati najvažnija obilježja rodno

osjetljivog proračuna kao jednog od najvažnijih instrumenata za postizanje veće jednakosti

između ženskog i muškog stanovništva.

Da bi se odgovarajuće riješio problem istraživanja, ostvario predmet, dokazala radna hipoteza

i pomoćne hipoteze te postigli svrha i ciljevi istraživanja treba dati odgovore na mnoga važna

pitanja:

1) Što je proračun, koja je njegova svrha i uloga?

2) Što je rodni proračun i njegov razvoj?

3) Tko su sudionici procesa?

4) Što je spol i rod?

5) Kako Australija provodi rodni proračun?

3

6) Kako Austrija provodi rodni proračun?

7) Koliko je rodni proračun zastupljen u RH?

8) Kakvo je stanje žena u RH?

1.3. Znanstvene metode

Korištene su brojne metode kako bi se izradio ovaj rad:

1. INDUKTIVNA METODA

2. DEDUKTIVNA METODA

3. METODA KVALITETNE ANALIZE I SINTEZE

4. METODA GENERALIZACIJE

Metode su korištene pojedinačno ali i u kombinaciji kako bi kvaliteta rada bila što veća.

1.4. Struktura rada

Rad se sastoji od šest dijelova a to su:

Prvi dio, UVOD, sastoji se od definiranog problema istraživanja, predmeta istraživanja,

objekta istraživanja, formulirana je i temeljna radna hipoteza kao i pomoćne hipoteze te svrha

i ciljevi istraživanja, navedene su metode koje su korištene u radu te je oblikovana struktura

rada.

SUSTAV PRORAČUNA je naslov drugog dijela u kojem se obrazlaže pojam proračuna,

njegovi elementi, faze, priroda i načela te zatim svrha, uloga i funkcije proračuna.

U trećem dijelu, RODNO OSJETLJIVI PRORAČUN, objašnjena je razlika između pojmova

roda i spola, definiran pojam rodno osjetljivog proračuna, njegov povijesni razvoj, pozitivni

učinci uvođenja rodnog proračuna te su navedeni sudionici procesa i faze procesa kao i

nejednak učinak proračuna na muškarce i žene

4

Četvrti dio prikazuje PRIMJERE DOBRE PRAKSE za koje su odabrane dvije zemlje-

Autralija i Austrija te kako one provode rodno osjetljivi proračun.

U petom dijelu analizirana je HRVATSKA po pitanju rodne jednakosti. Analizirana je rodna

jednakost u obrazovanju, na tržištu rada, žensko poduzetništvo, usklađivanje profesionalnog i

obiteljskog života te ravnopravnost o procesu odlučivanja u političkom i javnom životu i na

kraju je prikazano kako Hrvatska primjenjuje rodno osjetljivi proračun.

U zadnjem dijelu, ZAKLJUČKU prikazana je cjelokupna tematika kao i rezultat istraživanja

čime se potvrđuje postavljena radna i njezine pomoćne hipoteze.

5

2. SUSTAV PRORAČUNA

U Republici Hrvatskoj razlikujemo 3 razine proračuna, a to su državni proračun, proračun

izvanproračunskih fondova i proračuni jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave i

uprave. Te tri razine čine cjelinu takozvanu opća država koja nam služi kao pokazatelj koliki

su državni prihodi, a koliki rashodi. U nastavku će se objasniti pojam proračuna, njegovi

elementi, faze i priroda te svrha, uloga i funkcije proračuna.

2.1.Pojam proračuna

Proračun predstavlja javni akt koji donosi državno predstavničko tijelo. Postoji niz različitih

definicija proračuna od kojih neke su:

„Hrvatska riječ proračun istoznačnica je ranije ustaljeno rabljenog internacionalnog termina

budžet. U kasnijim razdobljima riječ budžet sve više podrazumijeva dokument - izrađeni

prijedlog (plan) prihoda i rashoda državne ili druge gospodarske

jedinice.“(Vašiček,2010/2011:9)

"Državni je proračun potanki, strogo razdijeljeni pregled državnih prihoda i troškova, koji se

sastavlja unaprijed za svaku godinu, da bude vladi neprekoračiva granica u podmirivanju

državnih potreba." (Radić,1995:287)

"Budžet države je financijski plan koji objašnjava izdatke i primitke. Uobičajeni jasni izraz za

taj dokument je budžet, ali budžet je mnogo više od toga. Budžet je rezultat procesa koji

uključuje pripremu financijskog plana, (pre)ispitivanje plana od zakonskih predstavnika,

izvršenje plana, i (idealni) proces izvještavanja javnosti o rezultatima.” (Goode,2002:9)

Hrvatski Zakon o proračunu definira proračun kao "akt jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i

odlukom donesenom na temelju zakona, a donosi ga njezino predstavničko tijelo."(Zakon o

proračunu,NN136/12,čl.1)

6

2.2.Elementi proračuna

Država kao i svako kućanstvo ima nekakve priljeve takozvane javne prihode kojima želi

zadovoljiti potrebe svojih građana odnosno javne potrebe putem javnih rashoda. Dakle

proračun se sastoji od sljedećih elemenata:

· prihodi i primici proračuna

· rashodi i izdaci proračuna

· riznica

Proračunski primici su priljevi od financijske imovine i zaduživanja, dok se prihodi proračuna

dijele na (Institut za javne financije,2009:9):

· tekuće- porezne i neporezne prihode

· kapitalne prihode

· domaće i inozemne potpore

Zajedničke karakteristike javnih prihoda jesu da se ubiru u novcu, periodično, ubiru se iz

prihoda i dohotka te iznimno iz imovine te služe za podmirenje javnih potreba(Jelčić,

2001:27).

Tekući porezni prihodi su najvažniji proračunski prihodi, a mogu biti izravni ili neizravni.

Izravne poreze (porez na dohodak, dobit i slično) snose svi porezni obveznici koji dio svog

dohotka ili dobiti uplaćuju u državni proračun dok su neizravni porezi ( PDV, carine i slično)

porezi koje plaća svaki porezni obveznik kupnjom robe široke potrošnje. (Institut za javne

financije,2003:10)

Tekući neporezni prohodi sudjeluju u ukupnim prihodima znatno manje nego porezni prihodi.

Neporezni prihodi jesu sva nepovratna plaćanja državi kao što su dobit javnih i državnih

poduzeća te Hrvatske Narodne Banke. U obu vrstu prihoda ujedno spadaju i upravne

pristojbe, naknade za ceste te novčane kazne i slično.

Kapitalni prihodi su prihodi koji potječu od prodaje kapitalne imovine sa vijekom dužim od

jedne godine. Oni se dijele na prihode od (Institut za javne financije,2003:11):

· prodaje građevinskih objekata u državnom vlasništvu

· privatizacije

· prodaje državnih robnih zaliha

· prodaja zemlje

7

„Potpore su neotplativa, nepovratna plaćanja te plaćanja bez protuobveza primljena od drugih

država ili međunarodnih organizacija“( Institut za javne financije,2003:12). Kao potpore

računaju se ratne odštete ili nekakva davanja za projekte i programe raznih namjena te mogu

biti domaće ili inozemne.

Zbog postojanosti različitih vrsta financijskih instrumenata putem kojih se prikupljaju javni

prihodi nužna je njihova klasifikacija pa stoga razlikujemo (Jelčić,2001:27-29):

1) Prema vremenu pritjecanja prihodi se dijele na redovne i izvanredne – redovni prihodi

se stalno ubiru tijekom dužeg vremenskog razdoblja u redovitim vremenskim

razmacima te se njima podmiruju redovni rashodi, dok su izvanredni prihodi oni koji

se ubiru samo u slučajevima kada treba podmiriti neke izvanredne rashode

2) Prema načinu stjecanja prava (na prihode) prihodi se dijele na orginarne i derivativne-

orginarni ili izvorni javni prihodi su oni koji se ostvaruju gospodarskom aktivnošću

odnosno na osnovi prava vlasništva od državne imovine, dok su derivativni ili

izvedeni prihodi prisilni prihodi na osnovi suvereniteta države

3) Prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao jedan subjekt pojavljuje država, a

kao drugi subjekt fizička ili pravna osoba, prihodi se dijele na privatnopravne i

javnopravne- privatnopravni prihodi potječu iz javnih poduzeća i od državne imovine

dok su javnopravni prihodi oni koji se ubiru na temelju prava države da naređuje

odnosno nameće obvezu plaćanja tih prihoda kao što su porezi, doprinosi i pristojbe

4) Prema subjektu od kojega se ubiru, prihodi se dijele na prihode od fizičkih osoba i

prihode od pravnih osoba- prihodi od fizičkih osoba su prihodi koje država ubire iz

dohotka i/ili imovine fizičkih osoba dok su prihodi od pravnih osoba prihodi koja

država ubire od gospodarskih subjekata

5) Prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu prihodi se dijele na prihode

širih i prihode užih teritorijalnih jedinica

8

Kako bi se podmirile javne potrebe prikupljaju se javni prihodi, a novac koji se troši za

podmirenje tih potreba nazivamo javni rashodi. Dakle javni rashodi jesu svi izdaci države radi

namirenja javnih potreba.

Klasifikacija javnih izdataka dijeli se na (Institut za javne financije,2003:13)

· tekuće izdatke

· kapitalne izdatke

· posudbe umanjene za otplate, koje se mogu podijeliti na:

Ø dane državne zajmove i udio u glavnici

Ø otplatu (povrat) zajmova državi

Tekući izdaci su izdaci za nastanak roba i usluga sa vijekom kraćim od godine dana, a u njih

ubrajamo (Institut za javne financije,2003:14):

· izdatke poslovanja

· financijske i ostale vanjske izdatke

· tekuće prijenose i potpore proračunima i proračunskim korisnicima

· tekuće prijenose i potpore izvanproračunskim korisnicima

· tekuće prijenose sredstava u inozemstvo

· subvencije

· ostale tekuće prijenose

Kapitalni izdaci se odnose na robu i usluge koja ima vijek trajanja duži od godine dana te

može utjecati a buduće dohotke i povećanje sadašnje stanje imovine (na primjer pribavljanje

dugotrajne imovine). Kapitalni izdaci klasificiraju se na (Institut za javne financije,2003:15):

· izdaci za nabavu, izgradnju i investicijsko održavanje

· domaće, kapitalne transfere

· kapitalne transfere u inozemstvu

Proračunska stavka posudbe umanjene za otplate sastoji se od tri dijela. U prvom dijelu „dani

državni zajmovi i udio u glavnici“ prikazani su državni dani zajmovi u zemlji i u inozemstvu.

Drugi dio se odnosi na otplate odnosno povrat zajmova državi, dok se treći dio se odnosi na

udjele države u glavnici poduzeća bilo javnih ili privatnih, institucija i slično(Institut za javne

financije,2003:15).

Proračunski rashodi mogu se klasificirati organizacijski, funkcijski, ekonomski, lokacijski o

programski. Organizacijski se klasificiraju rashodi i izdaci prema ustroju države. Ekonomska

9

klasifikacija sadrži prihode i primitke prema prirodnoj vrsti te rashode i izdatke prema

ekonomskoj svrsi. Funkcijska klasifikacija je skup poslova, programa i funkcija države

organiziranih prema namjeni. Lokacijska klasifikacijska je prikaz rashoda i izdataka prema

teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske. Programska klasifikacija je prikaz programa i

njihovih dijelova (Institut za javne financije,2009:20).

Poveznica odnosno most između ove dvije kategorije proračuna, javnih prihoda i javnih

rashoda, je riznica. Riznica predstavlja jedinstveni račun na koji se uplaćuje većina prihoda.

Taj jedinstveni račun riznice nalazi se u Hrvatskoj Narodnoj Banci i on u stvari ne predstavlja

jedan jedinstveni račun već je to sustav računa preko kojih se isplaćuju sredstva proračunskim

korisnicima te na kraju svakog dana Ministarstvo Financija koje vodi brigu o tim računima

može vidjeti sa kojim iznosom raspolaže. (Ott,2009:24)

2.3. Faze proračuna

Proračun se donosi svake godine najčešće za narednih godinu dana. S obzirom da se radi o

prikupljanju javnih prihoda radi zadovoljavanja javnih potreba putem javnih rashoda on mora

biti pomno razrađen i kontroliran prilikom provedbe. „Promatrajući sustav proračuna, njegovo

funkcioniranje može se podijeliti, u pravilu, na jednogodišnje cikluse, pri čemu se jedan

proračunski ciklus sastoji od tri okvirne skupine aktivnosti, i to: (Vašiček,2010/2011:17)

1. Planiranje, izrada i donošenje proračuna;

2. Izvršavanje proračuna;

3. Nadzor sustava proračuna.“

Najvažniji sudionici proračunskog ciklusa su Hrvatski sabor, Vlada, Ministarstvo financija, te

naravno korisnici proračuna. Hrvatski sabor usvaja proračun, Vlada ga predlaže i izvršava,

Ministarstvo financija sudjeluje u svim fazama pripreme i izvršenja proračuna, dok korisnici

proračuna putem javnog izbora odlučuju o proračunskoj politici (Jurković,2002.).

U prvoj fazi proračunskog ciklusa, u postupku planiranja (pripreme) proračuna, razlikujemo

nekoliko faza kojima je zadatak da nadležni izvršni organi trebaju obaviti konkretne poslove

kako bi se ostvario cilj utvrđivanja plana prihoda i rashoda u sljedećoj proračunskoj godini.

10

Prva od tih faza je formuliranje ciljeva koji se žele ostvariti primjenom proračuna, u drugoj

fazi korisnici proračunskih prihoda (razna ministarstva) planiraju rashode. To planiranje mora

biti u skladu sa općim uputama i ciljevima vlade ali se također moraju temeljiti na realnim

zahtjevima. Treća faza je faza izrade proračuna gdje ministarstvo financija prikuplja

prijedloge ostalih ministarstava u kojima su zahtjevi za sredstvima za iduću godinu dok u

četvrtoj fazi izrade se usklađuju ti zahtjevi sa raspoloživim mogućnostima prema planiranim

prihodima. Nakon usklađenja zahtjeva sa mogućnostima ministarstvo financija dostavlja

prijedlog proračuna vladi. U petoj fazi izrade proračuna, koja je ujedno i zadnja faza prvog

ciklusa, raspravlja se o prijedlogu proračuna na sjednici vlade. Nakon što je prihvaćen

prijedlog proračuna on se (nepromijenjen ili uz manje izmjene) šalje na parlamentarnu

proceduru. (Jelčić,2001:523)

U drugoj fazi proračunskog ciklusa vrši se postupak donošenja (usvajanja) proračuna koji se

odvija ovisno o državi. Svrha ovog ciklusa je da se uključi predstavničko tijelo u proračunski

proces kako bi se ispitala opravdanost prijedloga vlade o proračunskim prihodima i rashodima

nakon čega će parlament usvojiti proračun i obvezati vladu na njegovo izvršenje. Nakon što

se proračun usvoji za sljedeću godinu tijekom cijele proračunske godine vlada mora

obavještavati parlament o prikupljanju javnih prihoda, njihovom trošenju te eventualno o

nekim poteškoćama i razlozima radi kojih je došlo do proračunske neravnoteže. Ukoliko se

dogodi neravnoteža dolazi do revizije proračuna te do ponovne uspostave proračuna taj proces

naziva se rebalansom proračuna. Izvršenje proračuna podrazumijeva ubiranje planiranih

prihoda te raspodjela onim korisnicima i u onim iznosima kako je proračunom određeno.

Treća faza proračunskog ciklusa je faza u kojoj se vrši kontrola proračuna odnosno vrši se

kontrola nad trošenjem javnih prihoda kako bi se spriječilo da izvršna vlast koja ubire javne

prihode da ih troši u iznosima i za namjenu koju zakonodavno tijelo nije odobrilo.

Proračunska kontrola vrši se na razne načine i od strane raznih tijela pa se tako

razlikuju(Jelčić,2001:528):

· politička, upravna i sudska kontrola

· kontrola zakonitosti i kontrola svrsishodnosti

· unutarnja i vanjska kontrola

· prethodna i naknadna kontrola

· kontrola ukupnog proračuna i kontrola njegovih dijelova

· kontrola izrade, donošenja i izvršenja

11

2.4. Priroda proračuna

„Složenost i mnogoznačnost pojma proračun zahtijeva da se istakne njegova financijska,

pravna, politička, ekonomska i socijalna priroda. Financijski aspekt proračuna očituje se u

činjenici da je proračun numerički iskaz očekivanih kretanja prihoda i rashoda u novčanom

obliku. Pravni aspekt proračuna proizlazi iz niza pravnih odnosa koji nastaju među raznim

subjektima angažiranim u svim fazama izrade, donošenja i izvršenja proračuna. Proračun je

pravni dokument kojim se osigurava legitimitet javne vlasti u kreiranju i reguliranju onih

aktivnosti koje su pod kontrolom javne vlasti. Politički aspekt proračuna argumentira se

činjenicom da je proračun snažno sredstvo za provođenje određenih političkih ciljeva.

Ekonomski aspekt proračuna je naglašen svugdje gdje postoji izražena državna intervencija

koja regulatorno djeluje na privredna kretanja. Socijalni aspekt proračuna sastoji se u

njegovoj ulozi instrumenta redistribucije nacionalnog dohotka čime se osiguravaju

podjednake mogućnosti zadovoljavanje javnih potreba svih pojedinaca bez obzira na njihovu

ekonomsku snagu.“(Vašiček,2010/2011:10)

2.5.Proračunska načela

Prilikom provođenja proračuna svaka zemlja mora se držati nekih određenih proračunskih

načela. Postoje takozvana „klasična“ načela čiji je primarni zadatak kontrola koju

zakonodavno tijelo želi i mora imati nad administrativnim tijelima nadležnim za predlaganje i

izvršenje proračuna. Osim tih klasičnih načela postoje još brojna druga koja ovise od zemlje

do zemlje koja će načela primjenjivati te u kojoj mjeri ali neka najvažnija su

(Jelčić,2001:511):

· načelo proračunske preglednosti (jasnoće)

· načelo proračunske potpunosti

· načelo proračunskog jedinstva

· načelo proračunske točnosti

· načelo proračunske specijalizacije

· načelo prethodnog odobrenja proračuna

· načelo periodičnosti proračuna

· načelo proračunske ravnoteže

12

· načelo proračunske javnosti

Načela koja se odnose na sadržaj i oblik proračuna svrstana su u takozvana formalno-statična

načela, a tu pripadaju(Jelčić,2001:511-513):

· Načelo preglednosti nalaže jasni prikaz proračunskih prihoda i rashoda kako bi se

omogućila jasna slika uvida u financijsku djelatnost države te olakšala kontrola

trošenja javnih prihoda

· Načelo potpunosti je jedan od najbitnijih načela proračuna koje nalaže da proračun

mora sadržavati sve javne prihode te javne rashode

· Načelo jedinstva nalaže da se svi proračunski prihodi i proračunski rashodi vode u

jednom jedinstvenom dokumentu odnosno proračunu

Načela koja se odnose na sastavljanje i izvršenje proračuna svrstana u takozvane dinamičko-

materijalna načela, a to su(Jelčić,2001:513-517):

· Načelo točnosti nalaže da između planiranih prihoda i rashoda te ostvarenih prihoda i

rashoda ne bude razlike odnosno da te razlike budu minimalne

· Načelo specijalizacije izražava zahtjev da proračunski prihodi budu klasificirani prema

izvoru i modalitetu njihova prikupljanja, a proračunski rashodi klasificirani prema

namjeni

· Načelo prethodnog odobrenja znači da predstavničko tijelo mora prvo odobriti

proračun, a tek onda se može započeti sa ubiranjem prihoda i njihovim trošenjem

· Načelo periodičnosti nalaže da se proračun mora donositi unaprijed za određeno

razdoblje

· Načelo ravnoteže zahtjeva da proračunski prihodi budu jednaki proračunskim

rashodima odnosno masa prihoda mora biti u ravnoteži sa masom proračunskih

rashoda

· Načelo javnosti nalaže da se javnost mora redovito informirati u svakoj fazi

proračunskog procesa

13

2.6.Svrha, uloga i funkcije proračuna

Svrha proračuna nije samo u pregledu prihoda i rashoda već je on odraz rada Vlade te bi

trebao doprinositi održavanju ukupne gospodarske ravnoteže uvažavanjem ciljeva alokacijske,

distribucijske i stabilizacijske politike. (Sikirić,2011:8)

Postoje 3 osnovne uloge proračuna (Institut za Javne financije, 2003:6):

1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini,

2. služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje, te

3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

Dakle uloga je proračuna da se kroz njega odrede prioritetni ciljevi odnosno da se od svih

zadani ciljeva odrede oni koji su najvažniji i najpotrebniji u toj godini. Kao instrument kojim

država utječe na ekonomsko stanje zemlje smatra se da se kroz proračun određuje koliko će

država trošiti, a koliko zarađivati odnosno proračun mora biti taj koji će voditi kroz cilj da se

za raspoloživim resursima zadovolje potrebe građana. Isto tako proračun je pisan dokument

kojeg se treba pridržavati te ujedno i kontrolirati njegova provedba.

Proračun služi i kao instrument ekonomske politike te se njime provode 3 cilja (Institut za

Javne financije, 2003:7):

1. Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima- sredstva se putem raznih instrumenata

sakupljaju za proizvodnju javnih dobara međutim zbog nesavršenosti tržišta neka se

javna dobra ne mogu osigurati tržištem zbog čega se određena količina novca iz

privatnog sektora preusmjerava državi

2. Preraspodjela bogatstva (dohotka)- preraspodjela sredstava od oni koji imaju prema

onima kojima su potrebna npr. bogati siromašnima, razvijeni nerazvijenima i slično

3. Stabilizacijski cilj- podrazumijeva održavanje stabilnosti u državi odnosno u

određenim područjima kao što je razina zaposlenosti.

14

3. RODNO OSJETLJIVI PRORAČUN

Jedna od osnovnih funkcija proračune je preraspodjela dohotka, te zadovoljenje javnih

potreba svih svojih građana pa tako i muškaraca i žena. Planiranjem svakog proračuna trebalo

bi imati na umu različite potrebe muškaraca i žena u društvu te javni novac alocirati na način

da se u jednakoj mjeri zadovolje potrebe i jednih i drugih. Takav proračun se u znanstvenoj

literaturi naziva rodno osjetljivi proračun.

U nastavku će se detaljnije pojasniti razlika između spola i roda, pojam rodno osjetljivog

proračuna, te povijest i razvoj rodno osjetljivog proračuna te prikazat nejednak utjecaj

proračuna na muškarce i žene.

3.1. Rod ili spol

Vrlo se često u današnje vrijeme još uvijek čuju izreke kao što su „Ženi je mjesto u kuhinji i

uz obitelj“ ili „Ti to ne možeš jer si žena,to je muški posao“. Da li takve izreke imaju veze sa

ženom kao spolom odnosno „nježnijim spolom“ ili se radi ipak o rodu? S toga će se u

nastavku objasniti razlika između spola i roda.

„Pojam spola povezan je s karakteristikama pojedinca/ke ukorijenjenim u biologiji,

anatomskim i fiziološkim razlikama koje uvjetuju razlike u fizičkoj pojavnosti i

reproduktivnim organima jer se nalaze u funkciji njihovih reproduktivnih uloga.“

(Galić,2009:10) Današnje društvo poznaje dva spola a to su muško i žensko te se često puta

razlika između ta dva spola pripisuje biološkim razlikama.

„Rod podrazumijeva društvene, kulturološke i povijesne razlike između žena i muškaraca te

obuhvaća različite društvene uloge, identitete i očekivanja za žene i muškarce u društvu.

Odnosi se na nebiološke, kulturalno i društveno proizvedene razlike žena i muškaraca,

muškosti i ženskosti. Tako kategorija roda ukazuje na preoblikovani i društveno-kulturno

uobličeni pojam spola u ljudskom društvu.“ (Galić,2009:11)

Još davnih godina žene su bile te koje su rađale i brinule o obitelji dok su muškarci zarađivali

kako bi tu obitelj prehranili. Međutim u današnje vrijeme sa napretkom društva, tehnologije i

medicine to više ne mora biti tako ali ipak nalazimo brojne rodne razlike ali i rodne

diskriminacije. „Postoje 3 oblika rodne diskriminacije, a to su: „neposredna, posredna i

15

sustavna. Prva podrazumijeva nepovoljan tretman osobe ili grupe, druga se odnosi na

primjenu tzv. „neutralnih“ propisa ili mjera s negativnim učinkom za diskriminirane grupe, a

treća obuhvaća društvene i kulturne vrijednosti i norme.“(Galić,2009:14)

3.2. Nejednak učinak proračuna na muškarce i žene

Proračun se često percipira kao rodno neutralan međutim vrlo su rijetki slučajevi u kojima

postoji zaista rodno neutralan proračun. Vlade koje ignoriraju ovakav problem često dovode

do stvaranja rodno pristranog proračuna čime produbljuju nejednakost između muškaraca i

žena. Žene danas još uvijek imaju slabiju ekonomsku, političku i društvenu moć zbog čega bi

Vlada trebala usmjeravati javne prihode i rashode na način kako bi se smanjio različit utjecaj

na žene i muškarce (Vašiček&Sikirić,2013:2).

Žene imaju u prosjeku niži dohodak od muškaraca odnosno najviše žena prima minimalnu

plaću zbog čega na njih vrlo negativno utječe niska razina minimalne plaće i neoporezivog

dijela dohotka dok na muškarce kao one sa višim dohotkom negativno utječe viša porezna

stopa na višu razinu dohotka. Povećanje stope PDV-a (Poreza na dodanu vrijednost) jače

opterećuje one sa nižim dohotkom jer izdvajaju veći postotak svog dohotka od onih sa višim

dohotkom.

Najveći problem proračuna je što nema mogućnost praćenja neplaćenog rada. To je rad u

kućanstvu i briga i skrb o drugima koji najčešće obavljaju žene. Žene nakon svog radnog

vremena posvećuju pažnju kući i porodici, najčešće one izostaju sa posla zbog brige o

drugima te u više žena radi na pola radnog vremena upravo zbog neplaćenog rada. Neplaćeni

rad čini najveću razliku između muškaraca i žena pa stoga i najviše produbljuje nejednakost.

Nedostatak vrtića, staračkih domova kao i uštede u zdravstvu, kao što je kraća bolnička njega,

uzrokuju povećanje neplaćenog rada. U sljedećem grafikonu prikazana je zaposlenost žena sa

djecom i onih bez djece.

16

GRAFIKON 1: Stopa zaposlenosti žene i muškaraca sa djecom i bez djece, 2010.

IZVOR: European Commission, 2013.

U zemljama Europske Unije vidi se veliki nesrazmjer između zaposlenih žena sa djecom i

onih bez njih zbog čega se te zemlje bore sa velikom količinom neplaćenog rada. Majčinstvo

često negativno utječe na zaposlenost žena što se vidi i iz priloženog grafikona. Postoje brojni

razlozi zašto je takvo stanje u EU kao što su visoke porezne olakšice i socijalne pomoći za

nezaposlene žene dok se u Hrvatskoj takva politika ne primjenjuje. Zbog toga broj zaposlenih

žena sa djecom nešto je viši od broja zaposlenih žena bez djece. Međutim Hrvatska se bori i

sa problemom velike nezaposlenosti mladih koji isto tako može biti razlog većeg zaposlenja

žena sa djecom.

Prema raznim studijama muškarci više koriste osobne automobile dok žene više sudjeluju u

javnom prijevozu. Zbog malih investicija vlade u taj sektor često su izložene gužvi i ne

adekvatnim prijevoznim sredstvima ali jednako tako zbog niskih financiranja često rastu

cijene prijevoza što osobito pogađa žensku populaciju zbog nižih dohodaka.

Ovi primjeri i brojni drugi pokazuju kako proračun može direktno ili indirektno smanjiti ili

još više produbiti nejednakosti između muškaraca i žena. Stoga, Vlada pri donošenju

proračuna treba biti rodno osviještena i uzeti u obzir potrebe i muškaraca i žena. „Na temelju

navedenih spoznaja Vlada treba alocirati javni novac i implementirati politike i programe na

način da doprinosi spolnoj jednakosti jer dobitci za društvo mogu biti kombinacija većeg

outputa, povećanja slobodnog vremena te povećane sposobnosti življenja zadovoljavajućeg i

17

zdravijeg života. Takav proračun, kojim se pokušava eliminirati postojeća spolna nejednakost,

u teoriji se zove rodni proračun.“ (Sikirić,2012:29)

3.3. Pojam rodno osjetljivog proračuna

Rodno osjetljiv proračun nije zaseban proračun za žene, nego proces kojim se analizira utjecaj

prihoda i rashoda proračuna na žene i muškarce te uvode promjene kojima će se ne samo

ukloniti eventualne postojeće nejednakosti, nego dodatno promicati rodna jednakost te

osigurati da potrebe muškaraca i žena budu u jednakoj mjeri zadovoljene.

„Rodno osjetljiv proračun je način povezivanja politike ravnopravnosti spolova sa

makroekonomskom politikom koji se temelji na premisi da proračuni nisu rodno neutralni.

Počinje analizom utjecaja proračuna na žene i muškarce te prelazi na uključivanje rodnih

pitanja u planiranje proračuna. Ne radi se o posebnom proračunu za žene već o načinu

ubrzavanja uvođenja rodno osviještene politike, dakle riječ je o proračunu usmjerenom na

ljude. Njegov je krajnji cilj primjena rodno osjetljiva pristupa u svakom obliku svih

proračunskih procesa kako bi se rodno osviještena politika doista i provodila.“(Quinn,2009:4)

„Proračun kojim se pokušava eliminirati postojeća nejednakost žena i muškaraca, u teoriji se

zove rodni proračun. Rodni proračun je zapravo proces kojim se utvrđuje da li proračuni

država smanjuje ili povećava nejednakosti žena i muškaraca te se njime uvode promjene koje

trebaju doprinositi rodnoj jednakosti.“ (Vašiček&Sikirić,2013:2)

3.4. Povijesni razvoj

Prvi korak u uvođenju rodno osjetljivog proračuna bio je uvođenje Konvencije o uklanjanju

svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od strane Ujedinjenih naroda koja je stupila na

snagu 3. rujna 1979. godine. Konvencija predstavlja pravno obvezujući instrument za zemlje

potpisnice.

Prva zemlja koja je uvela rodno osjetljivi proračun u svijetu je Australija koja je 1984. godine

napravila kompletnu reviziju svog proračuna kako bi ustanovila kakav utjecaj ima na žene i

djevojke. Tom revizijom uočene su nejednakosti zbog čega se pri sastavljanju proračuna

18

svaka odluka počela sagledavati iz motrišta rodne i spolne diskriminacije. (Libela, portal o

rodu, spolu i demokraciji)

Ovakav primjer počele su pratiti i ostale zemlje pa je tako 1995. godine preko 60 zemalja

počelo uvoditi rodno osjetljivi proračun. Međutim provedba rodno osjetljivog proračuna sve

se više intenzivira od 1995. godine, odnosno Pekinške deklaracije, kada je održana četvrta

Svjetska konferencija o ženama u Pekingu na kojoj je sudjelovalo 50 000 osoba predstavnika

UN-a, Vlada, medija i aktivistica organizacija civilnog društva, a održan je i poseban forum

nevladinih udruga. Cilj ove deklaracije je unaprijediti ciljeve jednakosti, razvoja i mira u

korist svih žena u svijetu i u interesu cijelog čovječanstva. Pekinška deklaracija definira 12

ključnih područja provedbe nacionalnih politika za uspostavu ravnopravnosti spolova. Države

članice UN-a obvezale su se da će provoditi dogovorene mjere kako bi se utjecalo na

neravnopravan položaj žena i muškaraca. Predstavnici Republike Hrvatske također su

sudjelovali na konferenciji u Pekingu, te je i Hrvatska potpisnica Pekinške deklaracije.

(Libela, portal o rodu, spolu i demokraciji)

Platforma za djelovanje predstavlja program osposobljavanja i davanja većih ovlasti ženama.

Ona ima za cilj ubrzanje implementacije Strategija okrenutih budućnosti u pogledu

unapređenja žena i uklanjanja svih prepreka za ravnopravno sudjelovanje žena u

ekonomskom, kulturnom i političkom odlučivanju, kao i za ostvarivanje jednakih prava žena i

muškaraca u privatnom i javnom životu. Strateški zadaci Platforme fokusirani su na:

smanjenje ženskog siromaštva, školovanje i stručno osposobljavanje žena, unapređivanje

zdravlja žena, eliminaciju nasilja nad ženama, zaštitu žena u području pod oružanim

sukobima, ekonomsku ravnopravnost u privrednim djelatnostima, podršku ženama da osvoje

položaje odlučivanja, kao i na razvijanje mehanizama za poboljšanje položaja žena, zaštitu

ženskih ljudskih prava, afirmaciju žena u medijima, uvažavanje uloge žena u zaštiti okoline.

Posebna pažnja posvećena je ženskoj djeci i zaštiti njihovih prava. (Libela, portal o rodu,

spolu i demokraciji)

„U rujnu 2000. godine državnici tadašnjih 189 zemalja članica Ujedinjenih naroda usvojili su

Milenijsku deklaraciju, politički dokument UN-a za 21. stoljeće, koji utvrđuje ciljeve na

pojedinim područjima od interesa za sve članice kao i međunarodnu zajednicu u cjelini, te

aktivnosti koje trebaju doprinijeti njenom ostvarenju. Jedan od Milenijskih ciljeva za 2015.

godinu je i promovirati ravnopravnost spolova i osnažiti žene. U Republici Hrvatskoj

određeno je osam nacionalnih ciljeva i 31 podcilj koji odgovaraju specifičnim okolnostima i

19

uvjetima razvitka zemlje, a isto tako jedan od tih ciljeva je ravnopravnost spolova i

osnaživanje žena (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova).

3.5. Pozitivni učinci uvođenja rodno osjetljivog proračuna

Rodno osjetljivi proračun kao takav prati neplaćen rad zbog čega Vlada dobiva kvalitetnije

informacije o potrebama stanovništva, njihovoj potrošnji i slično. Cilj rodnog proračuna je da

se zadovolje jednako potrebe muškaraca i žena što omogućuje bolju raspodjelu javnog novca.

Omogućujući ženama da zadovolje svoje potrebe jednako kao muškarci otvara im se niz

mogućnosti kao što su izlazak na tržište rada, osnivanje obitelji ranije jer imaju podršku

društva te osiguran rad, stvaranje ljudskog kapitala, mogućnost korištenja njihovog

intelektualnog kapitala. Dakle ostvaraje se ekonomska efikasnost kao prvi pozitivni učinak

uvođenja rodnog proračuna. Drugi pozitivni učinak je kvalitetno javno upravljanje koji je u

vezi sa prvim jer pravedno, pošteno, efektivno i odgovorno pružanje javnih dobara i usluga

svojim građanima omogućuje sudjelovanje građana u donošenju odluka na svim razinama

vlasti. Participacijom žena kao i muškaraca u donošenju odluka može biti vrlo pozitivno sa

prosperitet gospodarstva. Gospodarski razvoj i jednakost moraju biti usko povezani jer je

gospodarski razvoj neke zemlje uvjetovan ljudskim razvojem dok je ljudski razvoj nemoguć

bez gospodarskog razvoja. Jednako tako sve informacije o javnim prihodima i rashodima

moraju biti dostupne svima odnosno svakom građaninu bez obzira na spol ili status u zemlji

što dovodi do trećeg pozitivnog učinka – veće transparentnosti i sveobuhvatnosti informacija

o javnim prihodima i rashodima zbog rodne analiza unutar procesa rodnog proračuna koja

obuhvaća sve takve informacije, a koja mora biti transparentna. I na kraju implementacija

rodnog proračuna kao svojevoljna politika neke zemlje može biti vrlo pozitivna kod

pristupanja Europskoj Uniji jer se postepeno prihvaćaju i zadovoljavaju zakonitosti Unije što

omogućuje bržu prilagodbu europskoj pravnoj regulativi. (Vašićek&Sikirić,2013:11-13)

20

3.6. Sudionici procesa

Uvođenje rodnog proračuna je složen proces zbog čega da bi bio uspješno proveden traži

suradnju različitih sudionika kao što su vlada, zastupnici u Saboru, civilno društvo, nevladine

udruge za ženska prava, akademike i tako dalje (Sikirić & Vašiček,2013:2)

U današnje vrijeme vrlo važan sudionik je civilno društvo koje bi trebalo pritiskat vladu

izvana na bolji rad u području rodnog proračuna. Vlada je presudan sudionik procesa

uvođenja rodnog proračuna, a posebno ministarstvo financija zato što ima uvid u ulazak

sredstava u proračun te njihov izlazak kao i u sve faze proračuna. Potrebna je edukacija

ministara o rodnoj jednakosti kako bi se probudila ta svijest za provođenje rodnog proračuna.

„Akademici i znanstvenici u procesu uvođenja rodnog proračuna imaju jednako značajnu

ulogu kao i članovi civilnog društva. Uvođenje procesa rodnog proračuna zahtjeva složena

istraživanja i analize, stoga se akademici angažiraju kao stručni suradnici pri provođenju

analiza, tumačenju dobivenih rezultata, praćenju i evoluiranju tijeka procesa. Sudjelovanjem

na međunarodnim konferencijama istražuju tuđa iskustva i podižu svjesnost o posljedicama

rodne nejednakosti.“( Sikirić & Vašiček,2013:2)

Svi sudionici procesa vrlo su bitne karike kako bi se lakše provodio i razvijao s toga je

potrebna međusobna suradnja sudionika kako onih izvan tako i onih unutar vlade.

3.7. Faze procesa

Proces uvođenja rodnog proračuna kao i njegovog provođenja zahtjeva dobru organizaciju,

zalaganje vlade, ministara financija, civilnog društva i svih sudionika procesa, radionice,

tečajeve i prije svega razvijanje svijesti o rodnoj jednakosti. Za uspješnu provedbu potrebna je

revizija kompletnog proračuna, njegovog utjecaja na žene i muškarce, uvesti rodnu statistiku

koja bi ukazala na alarmantna područja u kojima je potreban veći angažman vlade, mnogo

financijskih sredstava, provođenje mnogo više programa rodne jednakosti u svim područjima,

ali jednako tako i vrlo bitno je i informiranje građana.

21

Proces rodnog proračuna obuhvaća tri faze(Sikirić &Vašiček,2013:3):

1. Faza: Analiza proračuna s rodne perspektive

2. Faza: Restrukturiranje proračuna na temelju rodne analize

3. Faza: Uvođenje rodno osviještene politike u proračunske procese kao kategorije za

analizu

U prvoj fazi analiza proračuna s rodne perspektive podrazumijeva se uvođenje rodne statistike

u javne sektore s obzirom da ova faza analizira utjecaj javnih prihoda i rashoda na žene i

muškarce. Trebala bi postojati takva statistika prema kojoj bi moglo biti vidljivo kako

proračun zadovoljava potrebe žena, a kako muškaraca, da li postoji rodna jednakost te da li

proračun tu jednakost pogoršava, umanjuje ili ima neutralan utjecaj. Isto tako podrazumijeva

se uzimanje u obzir i rad u kućanstvu koji zbog prevelikog obujma i teškog praćenja nije dio

analiza, a vrlo je bitan podatak jer od kućanstva kreće cijeli gospodarski ciklus jer je naime

kućanstvo kao cjelina potrošač ali i proizvođač. Ako u kućanstvo više novaca pritječe više se

troši, omogućuje se bolje obrazovanje djece, sa većim obrazovanjem stječe se mogućnost za

zapošljavanjem čime se stvaraju novi ljudski resursi ali i nova kućanstva sposobna za

potrošnju čime se u globalu razvija cjelokupno gospodarstvo. Jednako tako u ovoj fazi

prikupljaju se rodno raščlanjeni podaci na carine, poreze, obrazovanje, zaposlenost i

ekonomsku politiku te analizira kako utječu na žene, a kako na muškarce. U Hrvatskoj neke

djelatnosti javnog sektora kao što su obrazovanje, zdravstvo, mirovinsko osiguranje

prikupljaju i objavljuju podatke o broju žena i muškaraca koji primaju njihove usluge.

Međutim to je još daleko od prave analize zbog čega je potrebno prikupljati rodno raščlanjene

podatke za sva područja sa javnim prihodima ili rashodima te pratiti utjecaj proračuna na

rodnu jednakost (Sikirić & Vašiček,2013:2)

Druga faza restrukturiranje proračuna na temelju rodne analize podrazumijeva ispravljanje

nejednakosti koje se uoče u prvoj fazi odnosno prilikom analize. Dakle ako se ustanovi

neravnoteža u raspodjeli prihoda i rashoda između žena i muškaraca ta se neravnoteža

ispravlja restrukturiranjem proračuna. To može biti privremena dodatna pozicija ili pozitivna

akcijska mjera, međutim privremena rješenja ne rješavaju problem u slučaju kada proračun

nije rodno neutralan već je u tom slučaju potrebna promjena glavne pozicije financiranja.

(Sikirić & Vašiček,2013.,2)

Treća faza uvođenje rodno osviještene politike u proračunske procese kao kategorije za

analizu podrazumijeva proučavanje svake odluke vezane za proračun sa rodne perspektive

22

kako bi se vidio kakav učinak ima na muškarce i žene. Ona upotpunjuje prve dvije faze kako

proračun ne bi bio rodno pristran te kako te faze ne bi bile uzaludne. Dakle u ovoj fazi vodi se

briga o zadovoljavanju potreba muškaraca u jednakoj mjeri kao i potreba žena.

4. PRIMJERI DOBRE PRAKSE

Kao primjere dobre prakse prikazat će se Australija kao prva zemlja koja je uvela rodni

proračun i Austrija kao prva zemlja koja je 2009. godine rodni proračun ugradila u svoj Ustav

i učinila ga pravno obvezujućim za sva administrativna tijela javnog sektora (Klatzer,

2010:48).

4.1. Australija

Australija je prva zemlja koja je uvela rodni proračun još 1984. godine. Rodni proračun

provodi ne samo na državnoj razni već i na lokalnim odnosno teritorijalnim razinama.

Prvenstveni razlog uvođenja proračuna je bio ispraviti nedostatke međutim s obzirom da ga

svaka teritorijalna jedinica provodi bili su to vrlo opsežni izvještaju zbog čega su uvedeni

standardizirani formulari. Time su smanjili birokraciju i omogućili lakše uviđanje prednosti i

nedostataka.

Prednosti uvođenja rodno osjetljivog proračuna u Australiji su (Bureau of Gender

Equality,2006:4):

Ø Podizanje svijesti u vezi politike za žene među državnim birokratima imalo je utjecaja

osobito na preispitivanje rodno neutralne politike

Ø Veći napor i jačanje kapaciteta za uvođenje načela ravnopravnosti spolova

Ø Imaju utjecaj na politiku i proračun (primjerice povećala se godišnja potrošnja na skrb

za djecu)

Ø U Južnoj Australiji omogućio je jak sustav praćenja vladine politike na zastupljenost

žena u državnim tijelima

Ø U New South Walesu Ženska koordinacijska jedinica dobila je formalnu ulogu u

proračunskom procesu tijekom određenog broja mjeseci u godini.

23

Iako je Australija primjer dobre prakse, ima određene nedostatke u rodnom proračunu od

kojih su neki (Bureau of Gender Equality,2006:4):

Ø Nedostatak uključenosti civilnog društva

Ø Neučinkovite analize učinaka glavnih rashoda, jer nisu predviđene smjernice

Ø Nemogućnost analiziranja makroekonomskih parametara proračuna

Ø Ograničeni fokus na pojavu prihoda/poreza

Ø Ne prikazuju se mjerljivi podaci uspješnosti tokom vremena

Ø Duga proračunska izvješća od strane vlade teška su za čitanje i nedostupna ljudima

Ø Inicijativa je često kritizirana zbog ograničenog utjecaja na politiku te služi kao

sredstvo izvještavanja.

U Australiji više je obrazovanih žena od muškaraca no kod zaposlenja stvar se okreće te više

muškaraca radi od žena (Australian Bureau of Statistics,2013) sa čime se vlada bori već

godinama, a sada namjerava pokrenuti novu politiku za koju smatra da će promijeniti taj

trend. Naime u 2007. godini napravili su izmjene obiteljskih poreza tipa A i tipa B koji su

stupili na snagu u srpnju ove godine. Porezima tipa A vlada potpomaže zaposlenim

roditeljima sa određenom olakšicom koja se određuje kategorijalno prema starosti djeteta,

brojem djece te visinom primanja te on može vrijedit do navršenih djetetovih 19 godina, dok

je obiteljski porez tipa B olakšica za obitelji kod koje jedan od roditelja ostaje doma i brine za

dijete dok drugi radi. Isto kao u tipu A postoje kategorije prema kojoj se određuje visina

olakšice a prestaje kada dijete navrši 18 godina. Porezna olakšica je veća ukoliko su oba

roditelja zaposlena te kad su djeca mlađa. Time se želi potaknuti roditelja koji odluči ostat

kod kuće da se zaposli ali isto tako daje mu se pravo da do pete godine djetetova života bude

kod kuće sa njime. (Australian Government, Department of Human Services,2014.)

Stopa nasilja u Australiji bila je vrlo visoka u svim dijelovima zemlje zbog čega su se iz

proračuna izdvajala ogromna sredstva za podmirenje troškova liječenja, policije, sudstva i

slično zbog čega je uveden Plan ženske sigurnosti što je uvelike utjecalo na smanjenje nasilja

te brojne uštede u proračunu.

Uz brojne pozitivne promjene koje su se dogodile uvođenjem rodnog proračuna u Australiji

porastao je i broj ženskih poduzetnica te je Australija jedina zemlja od rastućih gospodarstava

kod koje je broj muških i ženski poduzetnika izjednačen što se vidi iz sljedećeg grafikona.

24

GRAFIKON 2: Postotak muških i ženskih poduzetnika po zemljama u razvoju

IZVOR: The Australian Centre for Entrepreneurship Research, 2010.

Sva rastuća gospodarstva u svijetu i dalje imaju veliku razliku u broju muških i ženskih

poduzetnika. Najveća razlika je u Norveškoj gdje je čak 8% više muških poduzetnika dok je

Australija jedina zemlja u kojoj je jednak broj poduzetnika bez obzira na spol.

4.2. Austrija

2000. godine Austrija je uvela rodni proračun, a 2009. uveden je i u Austrijski ustav prema

kojem:

o Federacija, država i općine moraju težiti ravnopravnom položaju žena i muškaraca u

upravljanju proračunom. (Austrian Federal Constitution ,art.13,paragraph 3)

Kasnije je uvedeno još točaka rodnog proračuna u ustav kao što je primjerice da svako

poglavlje u proračunu svakog ministarstva treba imat najmanje jedan cilj za ravnopravnost

spolova. (Fritz,2010:10)

Najviše koncentracije u početku bilo je podučiti sve sudionike procesa proračunu o rodnom

proračunu kako bi proradila sama svijest o potrebi za ravnopravnost muškaraca i žena.

Napravljen je detaljan plan oko podučavanja, daljnjih akcija, zadane su i same godine do

kojih određeni cilj mora biti izvršen. Dakle možemo reći da je Austrija zemlja koja uvelike

25

vodi brigu o rodnom proračunu i koja bezobzira na već sada zavidnu razinu ravnopravnosti u

toj zemlji i dalje ima velike planove i ciljeve koje nastoji postići u tom području.

Iako djeluje u svim područjima u planove je svrstano 5 kategorija unutar kojih se žele postići

određeni ciljevi, a te kategorije jesu (Jauk,2012:14-19):

o ekonomija – povećanje broja ženskih poduzetnica kojih je 2012. godine bilo 10,3%

dok je cilj do 2013. podići tu razinu na 25% odnosno 35% do 2018. godine. Međutim

Austrija je još uvijek ispod prosjeka EU 27 (15,8%) (European Commission,2013).

o obrazovanje – izjednačavanje ravnopravnost spolova po školama jer po vrstama škola

postoje razlike primjerice više žena upisuje ekonomske škole dok se muškarci

odlučuju za građevinske i tehničke škole. Te isto tako povećati broj muških učitelja

o sport – omogućiti sudjelovanje bez obzira na spol u svim vrstama sportskih aktivnosti

o zdravlje – podići svijest o potrebi redovnog preventivnog pregleda kod oba spola

o pokretljivost – žene su više mobilne od muškaraca međutim manje koriste osobne

automobile, a više javni prijevoz ili pješačenje dok se sve više novaca ulaže u

izgradnju cesta sa čime se stvara neravnopravnost

Austrija je slično kao i Australija uvela porezne olakšice za zaposlene majke sa djecom te

veće porezne olakšice za oba zaposlena roditelja sa djecom. (Fritz,2010:10)

Kao i mnoge zemlje svijeta Austriju je također pogodila kriza 2008. godine kada se povećala

nezaposlenost te smanjili dohoci međutim Austrija je napravila brojne analize te uvidjela da

bi mnoge uštede ili povećanje stope poreza negativno utjecalo na žene zbog čega pokušavaju

svoj proračun puniti na neki drugi način naime primjerice sa fiskalne strane zbog krize nisu

krenuli u povećanje stope i broja poreza ili smanjivanja socijalnih skrbi već su ih zadržali

onakvima kakve jesu, a neke poticaje su i povećali kako se potrošnja nebi smanjila, povećali

su izvoz te ujedno zaštitili svoje banke i investicije koje čine 60% austrijskog BDP-a

(OECD,2009.)

26

Može se zaključiti kako Austrija jako puno truda ulaže u rodni proračun te nije dopustila niti

da kriza poljulja to stanje iako nije uspjela zadržat postojeću nezaposlenost ali to joj je sada

jedan od glavnih ciljeva, dakle vratiti stopu zaposlenosti na razinu prije krize.

5. HRVATSKA

Republika Hrvatska se još potpisivanjem Pekinške deklaracije 1995. godine obvezala na

uvođenje rodnog proračun. Pod predsjedništvom Belgije Europska unija je 2001. odredila

2015. godinu kao krajnji rok zemljama članicama za implementaciju rodnog proračuna. Kako

je Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postala punopravna zemlja članica EU, vlada

Republike Hrvatske će morati intenzivirati proces implementacije rodno osjetljivog

proračuna.

U ovom poglavlju će se pokušati utvrditi položaj žena u RH te da li je Hrvatska na dobrom

putu u procesu uvođenja proračuna ili je tek na samom početku te da li su još potrebna mnoga

ulaganja i mnoge promjene

5.1. Analiza rodne jednakosti u obrazovanju

Ravnopravnost spolova temeljno je ljudsko pravo, zajednička vrednota zemalja članica

Europske unije, preduvjet europskog gospodarskog rasta, zapošljavanja i socijalne kohezije.

Glavni uvjet za pravedno društvo je jednako sudjelovanje žena i muškaraca u gospodarskom

životu neke zemlje.

Jedan od temeljnih preduvjeta postizanja jednakosti na tržištu rada je pružanje jednakih

prilika i mogućnosti na obrazovanje muškarcima i ženama. Budući da obrazovane žene

svojim radom potpomažu i jačaju gospodarske aktivnosti, zemlje teško mogu biti bogate ako

imaju visoku rodnu nejednakost u obrazovanju.

Prikazat će se tablice sa završenim srednjim školama i visokog školstva prema spolu kako bi

se utvrdilo da li postoji neravnoteža između određenih zanimanja.

27

GRAFIKON 3: Učenici koji su završili srednju školu prema vrsti srednje škole, školska

godina 2011./2012.

IZVOR: Izrada studentice prema Državnom zavodu za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj

2014. godine

Iz grafikona je vidljivo kako više žena upisuje gimnazije, tehničke i srodne te umjetničke

škole dok je više muškaraca u industrijskim i obrtničkim školama. Razlike između muškaraca

i žena koje su završile srednje škole prema vrstama škole nisu velike odnosno može se reći da

su minimalne osim kod dvije vrste srednje škole i to umjetničke gdje ima više žena te

industrijske i obrtničke škole gdje je više muškaraca.

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

Ukupno

Žene

Muškarci

28

TABLICA 1: Studenti diplomirali na visokim učilištima prema području studija u 2012.

godini (u %)

Žene (%) Muškarci (%) Razlike

ukupno 59,5 40,5 19

Obrazovanje odgajatelja i učitelja 95,4 4,6 90,8

Znanost u obrazovanju 87,8 12,2 75,6

Umjetnost 66,2 33,8 32,4

Humanističke znanosti 76,3 23,7 52,6

Društvene znanosti 74,6 25,4 49,2

Novinarstvo i informacije 68,5 31,5 37

Poslovanje i administracija 67,5 32,5 35

Pravo 73,1 26,9 46,2

Biološke znanosti 78,4 21,6 56,8

Fizikalne znanosti 54,7 45,3 9,4

Matematika i statistika 72,4 27,6 44,8

Računalstvo 15,3 84,7 -69,4

Inženjerstvo i inženjerski obrti 18,8 81,2 -62,4

Prerađivačka industrija i obrada 57,4 42,6 14,8

Arhitektura i građevinarstvo 39,1 60,9 -21,8

Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo 53,7 46,3 7,4

Veterina 53,2 46,8 6,4

Zdravstvo 77,0 23,0 54

Usluge socijalne skrbi 95,7 4,3 91,4

Osobne usluge 48,3 51,7 -3,4

Usluge prijevoza 25,2 74,5 -49,3

Zaštita okoliša 32,0 68,0 -36

Usluge zaštite 19,8 80,2 -60,4

IZVOR: Izrada studentice prema Državnom zavodu za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj

2014. godina

Od ukupno 23 područja studija koliko ih je bilo 2012. godine u samo njih sedam ima više

diplomiranih muškaraca od žena. Prema tim podacima može se zaključiti kako je više visoko

obrazovanih žena od muškaraca. S obzirom da prema prethodnim podacima je broj

29

muškaraca i broj žena sa završenom srednjom školom skoro izjednačen dok broj diplomiranih

muškaraca u odnosu na broj diplomiranih žena se razlikuje za 19 postotnih poena te s obzirom

na to da je na nekim visokim učilištima velika razlika između spolova potrebo je na visokim

učilištima provesti rodnu ravnotežu.

5.2. Analiza rodne jednakosti na tržištu rada u RH

Tržište rada je područje gdje je diskriminacija najintenzivnija. Naime vrlo je teško postići da

su sve dobne skupine ili oba spola jednako zaposleni ili da imaju jednake plaće. Nadnice

zaposlenih ovise o mnogim faktorima kao što su stupanj obrazovanja, položaj na radnom

mjestu, godine iskustva. Međutim ukoliko dvije osobe na istom radnom mjestu izvršavaju

jednak posao sa istom razinom nadnice a za to su različito plaćene tada govorimo o

diskriminaciji. Naravno diskriminacija se ne očituje samo kroz plaće odnosno nadnice već i

kroz razinu zaposlenja muškaraca u odnosu na žene. Kakvo je stanje na tržištu rada u

Republici Hrvatskoj prikazat će se u nastavku.

GRAFIKON 4: Zaposleni evidentirani u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (godišnji

prosjek)

IZVOR: Izrada studentice prema Državnom zavodu za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj

2007.-2014.godine

Iz grafikona je vidljivo kako je veći postotak zaposlenosti muškaraca od žena tokom cijelog

razdoblja odnosno od 2006. do 2012. godine. Od 2006. do 2008. godine razlike između

zaposlenosti muškaraca i žena se nije mijenjala, u prosjeku je iznosila 11 postotnih poena. Do

0

10

20

30

40

50

60

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Muškarci

Žene

30

promjene dolazi 2009. godine kada raste zaposlenost žena, dok se kod muškaraca smanjuje.

Takvo stanje nastupa zbog recesije te u tom razdoblju dolazi do sve manjeg posla za

proizvodne i industrijske djelatnosti gdje je najviše muške radne snage. U 2009. i 2010.

godini razlika između zaposlenih žena i muškaraca se smanjuje te je bilo za 7,4 odnosno 7,8

postotnih poena više zaposlenih muškaraca u odnosu na zaposlene žene. Nakon 2010. godine

produbljivanjem krize dolazi do raznoraznih reformi u proračunu zbog čega se smanjuju

rashodi za javni sektor zbog čega se ponovno smanjuje zaposlenost žena dok stopa

zaposlenosti muškaraca ponovno ima uzlaznu putanju. S obzirom na te činjenice povećava se

jaz na 9 postotnih poena.

31

TABLICA 2: Zaposleni u pravnim osobama prema djelatnosti, prosjek 2012.

IZVOR: Izrada studentice prema Državnom zavodu za statistiku

2012. godine sve djelatnosti klasificirane su u 19 kategorija. Od ukupno 19 kategorija

djelatnosti u samo njih sedam prevladava ženska radna snaga. Međutim prolazeći kroz tablicu

vidi se kako je u djelatnostima gdje prevladava muška radna snaga puno veća razlika između

muške i ženske radne snage od onih djelatnosti gdje prevladava ženska radna snaga. Ženska

Žene Muškarci Razlika

Ukupno 46,9 53,1 -6,2

Poljoprivreda,šumarstvo i ribarstvo 27,2 72,8 -45,6

Rudarstvo i vađenje 14,1 85,9 -71,8

Prerađivačka industrija 35,6 64,4 -28,8

Opskrba električnom energijom,

plinom,parom i klimatizacija 21,6 78,4

-56,8

Opskrba vodom 19,7 80,3 -60,6

Građevinarstvo 12,1 87,9 -75,8

Prijevoz i skladištenje 24,8 75,2 -50,4

Informacije i komunikacije 39 61 -22

Poslovanje nekretninama 44,4 55,6 -11,2

Stručne,znanstvene i tehničke djelatnosti 46,8 53,2 -6,4

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 42,1 57,9 -15,8

Javna uprava i obrana;obvezno socijalno

osiguranje 45,5 54,5

-9

Obrazovanje 76,8 23,2 53,6

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 79,2 20,8 58,4

Umjetnost,zabava i rekreacija 56,6 43,4 13,2

Ostale uslužne djelatnosti 57,9 42,1 15,8

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane 55,8 44,2

11,6

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih

vozila i motocikala 53,6 46,4

7,2

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 68,8 31,2 37,6

32

radna snaga prevladava pretežito u uslužnim djelatnostima dok muška u proizvodnim i

industrijskim djelatnostima.

U nastavku će se analizirati prosječne neto i bruto plaće prema spolu.

„Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljanje poslova

prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne

dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja,

zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke prema osnovi

naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.“(Državni

zavod za statistiku,2012)

„Prosječna bruto plaća obuhvaća sve vrste isplata prema osnovi radnog odnosa i zakonom

propisana obvezna izdvajanja: doprinose, poreze i prireze.“(Državni zavod za statistiku,2012)

TABLICA 3:Prosječna mjesečna bruto i neto plaća zaposlenih prema spolu u 2012. godini (u

kunama)

Prosječna mjesečna bruto

plaća

Prosječna mjesečna neto

plaća

Ukupno 7863 5469

Muškarci 8233 5719

Žene 7424 5172

IZVOR: Izrada studentice prema Državnom zavodu za statistiku

Iz tablice je vidljivo da je prosječna mjesečna bruto i neto plaća viša kod muškaraca nego

kod žena. Naime prosječna mjesečna bruto plaća od muškaraca veća je u odnosu na plaću kod

žena za 809 kuna odnosno 9,83%, dok je prosječna mjesečna neto plaća muškaraca veća za

547 kuna odnosno za 9,57%.

Prikazat će se i tablica sa prosječnim mjesečnim bruto i neto plaćama prema spolu i NKD-u

kako bi se moglo utvrditi u kojim djelatnostima je jaz između plaća najveći, a u kojim najveći.

33

TABLICA 4: Prosječne mjesečne bruto plaće i udio plaća žena u plaćama muškaraca (u %)

prema NKD-u u 2012. (u kunama)

IZVOR:Izrada studentice prema Državnom zavodu za statistiku

Roza osjenčana polja prikazuju djelatnosti gdje prevladava ženska radna snaga dok plavo

osjenčana prikazuju djelatnosti gdje prevladava muška radna snaga. Od navedenih 19

djelatnosti u čak njih 15 (78,9%) muškarci imaju veću prosječnu mjesečnu. Žene u prosjeku

zarađuju 90,2% muškarčeva dohotka. U većini djelatnosti žene imaju manje plaće od

Prosječna bruto

plaća po zaposlenom

Udio plaća žena u

plaćama muškaraca, %

Ukupno 7863 90,2

Poljoprivreda,šumarstvo i ribarstvo 6866 88,5

Rudarstvo i vađenje 9603 106,9

Prerađivačka industrija 6728 79,5

Opskrba električnom energijom,

plinom,parom i klimatizacija 9808 93,4

Opskrba vodom 7418 101,3

Građevinarstvo 6156 116,4

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih

vozila i motocikala 6823 80,6

Prijevoz i skladištenje 8229 95,6

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane 6749 83

Informacije i komunikacije 11490 88,7

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 11835 75,2

Poslovanje nekretninama 8248 92,5

Stručne,znanstvene i tehničke djelatnosti 9510 88,4

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5215 104,2

Javna uprava i obrana;obvezno socijalno

osiguranje 8969 83,5

Obrazovanje 8141 82

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 8951 74,1

Umjetnost,zabava i rekreacija 7757 86,6

Ostale uslužne djelatnosti 7422 85,7

34

muškaraca, tek u svega četiri djelatnosti žene imaju veće plaće od muškaraca. S obzirom da se

radi o građevinarstvu, rudarstvu, opskrbi vodom te administrativnim poslovima gdje je više

muške radne snage podrazumijeva se da žene rade na višim položajima te jednako tako da

imaju veći stupanj obrazovanja zbog čega su im i plaće više. Međutim u djelatnostima u

kojima prevladava ženska radna snaga plaće žena su daleko niže od onih od muškaraca.

Primjerice u obrazovanju gdje je zaposleno za 53,6 postotnih poena više žena od muškaraca

žene imaju svega 82% plaće od muškaraca koji rade u toj istoj djelatnosti. Obrazovanje je

dobar primjer diskriminacije jer u toj djelatnosti rade svi sa visokim obrazovanjem i na istim

pozicijama, a dakle vidi se razlika u plaći s obzirom na spol. Žene su najmanje plaćene u

djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa tek 74,1% plaće muškaraca u toj istoj

djelatnosti.

5.3. Žensko poduzetništvo

U Republici Hrvatskoj posebna pažnja pridala se ženskom poduzetništvu zbog brojnih

problema kao što su „dominacija muškaraca u poduzetničkoj aktivnosti,dominacija žena u

nezaposlenosti, nepostojanje dugoročne vizije i konzistentne politike za zatvaranje jaza

između uključenosti žena i muškaraca u poduzetničku aktivnost, nedostatna povezanost

između nositelja različitih aktivnosti za razvoj poduzetničkog kapaciteta na državnoj i

lokalnoj razini, porast stope rizika od siromaštva za žene, posebno starije dobi“.( Vlada

Republike Hrvatske,2009./2010:4). Zbog svih navedenih razloga Republika Hrvatska

odnosno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenulo je Strategiju razvoja

ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Glavni

cilj ove strategije je smanjenje nezaposlenosti žena te jačanje zaposlenosti u rastućim

poduzetničkim pothvatima žena. Žene u poduzetništvu u Hrvatskoj u 2013. godini imale su u

posjedu 25 posto trgovačkih društava te 33 posto obrta (Poslovni dnevnik,2014) . Iako je to

mnogo više od onoga što je bilo 2008. godine kada je bilo svega 18 posto(Croatia Osiguranje,

2014) i dalje je vrlo malo jer su žene kao poslodavci mnogo odgovornije, savjesnije, otpuštaju

manje djelatnika te svojim djelatnicima daju odgovornost donošenja odluka. Dakle

Nacionalna politika jako dobro napreduje u ženskom poduzetništvu.

35

Žensko poduzetništvo ima brojne poticaje kako domaće tako i strane. Primjerice u 2012.

godini omogućena su bespovratna sredstva od 50 000 do 150 000 kuna za:

· „ulaganje u projekte ženskog poduzetništva sa svrhom tehnološkog unaprjeđenja

poslovanja

· marketing

· edukacija/stručno osposobljavanje

· sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama“ (Eurokonzalting,

2012.)

U 2014. godini HBOR (Hrvatska Banka za Obnovu i Razvoj) je izdao program za kreditiranje

ženskog poduzetništva putem kojeg kreditira trgovačka društva ili obrte koji su u većinskom

vlasništvu žena putem raznoraznih pogodnosti, primjerice kamatna stopa iznosi 2% godišnje

dok se kamatna stopa za poduzetnike u bankama kreće oko 7% godišnje.

5.4. Usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života

„Ova mjera provodit će se potičući korištenje roditeljskog dopusta očeva, organizacije odgoja

i obrazovanja djece predškolske dobi u trgovačkim društvima i poslovnim organizacijama u

javnom i privatnom vlasništvu, provođenjem aktivnosti za podizanje svijesti uključenih u

kolektivno pregovaranje o važnosti načela jednakih plaća za rad jednake vrijednosti i

primjene Zakona o radu, unapređivanjem prikupljanja, obrade, analize i distribucije

statističkih pokazatelja o jazu u plaćama između muškaraca i žena.“(Nacionalna politika za

ravnopravnost spolova, NN88/11)

Rodiljni dopust je dopust koji ima pravo koristiti majka rođenog djeteta dok je roditeljski

dopust onaj koji ima pravo koristiti otac djeteta nakon navršenog drugog mjeseca života

djeteta ili nakon navršenih šest mjeseci.

Otac djeteta može koristiti roditeljski dopust oca ukoliko se majka djeteta vraća na svoje

radno mjesto, ukoliko je umrla, napustila ili nije u mogućnosti brinuti se o djetetu. Roditeljski

dopust traje osam mjeseci s time da četiri mjeseca ga može koristiti majka djeteta, a četiri otac

djeteta Međutim ova praksa u Hrvatskoj još uvijek nije u primjeni moguće zbog kulture

naroda da je žena ta koja se brine o djeci i kući. Naime najčešće žene ostaju na rodiljnom

36

dopustu dok muškarci privređuju. Moguć razlog su i niske potpore koje se daju za roditeljski

dopust koje su u Hrvatskoj fiksno određene, a iznose za „puno radno vrijeme 100% od

osnovice za naknadu plaće, koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80%

proračunske osnovice mjesečno, u trajanju od 180 dana, počevši od prvog dana korištenja

prava, a po isteku 180 dana u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno, uz ispunjeni

uvjet prethodnog staža osiguranja.“(Roditelji u akciji-RODA,2012). Dakle naknada za

korištenje roditeljskog dopusta kreće se od „1 663,00 kune što je minimum do najviše 80%

proračunske osnovice što iznosi 2 660,80 kuna“( Roditelji u akciji-RODA, 2011)

U lipnju ove godine portal MojPosao u suradnji sa Udrugom Roda i Centrom za edukaciju,

savjetovanje i istraživanje (CESI) proveo je istraživanje na 400 ispitanika prema kojem tek

2% očeva koristi roditeljski dopust, međutim mnogi ispitanici nisu dovoljno informirani o

roditeljskom dopustu te ih jednako tako uz to veže strah od gubitka radnog mjesta što bi

mogao bit i glavni razlog malog postotka korištenja roditeljskog dopusta.

5.5. Ravnopravnost o procesu odlučivanja u političkom i javnom životu

U Republici Hrvatskoj vrlo malo žena sudjeluje u političkom i javnom životu zbog čega je

ova mjera prijekopotrebna, a nastoji se ostvariti putem uvođenja rodne statistike kao i

praćenja ostvarivanja ovog cilja na svim razinama.

„Na parlamentarnim izborima za Ustavotvorni sabor Narodne Republike Hrvatske, u

studenom 1946. godine, u Parlament je prvi put u povijesti, uz 170 zastupnika, izabrano i 6

zastupnica.“ (Žene i politika,6)

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju dogodile su se veliki pomaci za ravnopravnost spolova.

Ustavom RH ravnopravnost spolova definirana je kao jedna od najvećih vrednota ustavnog

poretka. Republika Hrvatska morala je uvesti mnoge mjere za ravnopravnost spolova prilikom

pretpristupnih pregovora sa Europskom Unijom, međutim tek ulaskom u Europsku Uniju

uvođenje rodnog proračuna postala joj je obveza. „Institucionalno su inaugurirani i

mehanizmi praćenja, razvijanja i reguliranja pitanja rodnih ne/jednakosti, kao što su Ured za

ravnopravnost spolova vlade RH i pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova. Nadalje,

Hrvatska je potpisnica međunarodnih dokumenata koji je obvezuju na zaštitu i promicanje

ljudskih prava te rodne jednakosti, poput UN-ove Konvencije o uklanjanju svih oblika

37

diskriminacije žena (CedaW). U tom smislu doneseni su zakon o ravnopravnosti spolova,

antidiskriminacijski zakoni (zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, zakon o suzbijanju

diskriminacije i zakon o istospolnim zajednicama), a izmijenjen je i zakon o radu u smjeru

uvođenja mjera sprečavanja diskriminacije na temelju spola u području rada i zapošljavanja.“

(Galić,2009:9)

Hrvatski sabor donio je Zakon o ravnopravnosti spolova koji se sastoji od 39 članaka u

kojima osim raznoraznih odredbi stoje i kazne za nepoštivanje zakona, također imenovano je

povjerenstvo za ravnopravnost spolova prema kojem „Grad Zagreb osigurava uvjete i

sredstva za rad u županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova“(Zakon o

ravnopravnosti spolova, NN82/08). Vrlo bitan članak koji stoji u ovom zakonu, a odnosi se na

žene u politici je članak 15:“ Prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinje za izbor

zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave kao i za izbor članova u Europski parlament političke stranke i drugi

ovlašteni predlagatelji dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o

uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovog

zakona“(Zakon o ravnopravnosti spolova, NN82/08).

Svim ovim zakonskim odredbama pruža se prilika ženama da budu ravnopravne sa

muškarcima te da se i njihov glas čuje prilikom donošenja zakona i odluka u Saboru kao i

prilika za napredak na političkoj sceni. Zakonom su određene i kvote za broj ženskih i muških

kandidata. Predviđa se kako bi do 2017. godine u politici trebalo bit više od 40%. „Iako je

Zakon o ravnopravnosti spolova prihvaćen u Hrvatskoj još 2009. godine i iako je donio niz

poboljšanja vezanih uz sudjelovanje žena u politici nije se uspio probiti „stakleni strop“ od

oko 25 posto žena na najvišim razinama vlasti.“( Simonović,2011)

38

TABLICA 5: Zastupnici Hrvatskoj Sabora za razdoblje od 1990. do 2011. godine

IZVOR: Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2014.

Iz tablice je vidljivo da se broj žena u politici povećava kao da i dalje nije postignut cilj od

25% jer su žene u 2011. godini činile svega 19,9% zastupnika. U strankama nije ništa bolja

slika. Mnoge stranke i dalje ne čine ništa po pitanju uključivanja žena u politički svijet dok su

neke probile stakleni stop, a Hrvatska građanska stranka je postigla čak podjelu od 50% žena i

50% muškaraca. Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i Hrvatska stranka

umirovljenika(HSU) probile su stakleni strop sa čak 35% odnosno 33,3% žena u svojoj

stranci.

39

TABLICA 6: Zastupnici Hrvatskog Sabora po strankama, siječanj 2012.

IZVOR: Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2014.

Sve veći angažman žena vidi se u županijskim skupštinama, gradovima, upravama te nešto

lošiji kod ministara vlada. U županijskim skupštinama broj žena povećao se za 17,1 postotnih

poena od 1993. do 2009. godine odnosno broj žena povećao se sa 40 1993. godine na 201

2009. godine dok je ujedno broj muškaraca pao. U gradovima se broj ženskih članova

povećao za 7,4 postotnih poena odnosno za 219 članova dok se u upravama povećao za 8,5

postotnih poena odnosno za 672 žene (Državni zavod za statistiku,2014)

40

Još uvijek premali angažman žena na političkoj sceni mogao bi se pripisati premalom

vjerovanju u sposobnost žena. U mnogim raspravama glavni problem bio je što postoje kvote

za saborske zastupnike zbog čega se smatra da je nužno samo ispuniti te kvote, a ne na

pozicije stavljati kompetentne ljude. Jednako tako još uvijek je prisutan u društvu onaj

primitivizam koji smatra da su žene samo da vode brigu o obitelji dok ovi statistički podaci

pokazuju kako su žene željne radit na višim i odgovornijim pozicijama i bit one te koje će

zarađivati novac. U ovom području žene su još uvijek diskriminirane i kako bi se ostvario cilj

do 2017. godine potrebno je krenuti u njegovu realizaciju što je moguće samo uz poticanje

razvoja političke strukture kao i stranačke kako bi se mogle formirati kao rodno osjetljive

stranke te ih ako je potrebno i kažnjavati za ne pridržavanja zakona. Isto tako potrebno je

razvijati svijest samog društva o potrebitosti žena u javnom i političkom životu.

5.6. Rodno osjetljivi proračun u RH

Iako je republika Hrvatska potpisnica Pekinške deklaracije i kao punopravna članica

Europske Unije još uvijek nije započela sa procesom rodno osjetljiva proračuna. Pojam rodno

osjetljivog proračuna čak se niti ne spominje u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova

za razdoblje 2011.-2015., te niti u Strategiji za ravnopravnost između žena i muškaraca za

razdoblje 2010.-2015. godine.

Republika Hrvatska ima vrlo dobre predispozicije za provedbu rodno osjetljivog proračuna

međutim recesija koja ju je zahvatila i brojne reforme koje provodi Vlada zametnula ga je u

drugi plan. Provedbom rodnog proračuna ostvarila bi razvoj i mogućnost izlaska iz recesije.

Vlada Republike Hrvatske provela je reforme koje su imale različit utjecaj na rodnu

jednakost. U razdoblju od 2009. do 2014. godine stopa PDV-a povećala se sa 22 na 25% što

je vrlo negativno utjecalo na potrošnju građana, a posebno na žene s obzirom da većina ima

vrlo nisku razinu dohotka. Zbog te odluke ženama manje ostaje za potrošnju jer moraju

izdvojit veći postotak svog dohotka za PDV od muškaraca koji primaju višu razinu dohotka.

Krajem godine Vlada planira provesti povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 2200 kuna na

2600 kuna te povećati porezne razrede što bi vrlo povoljno utjecalo na oba spola. Za žene bi

to značilo dohodak bez poreznog opterećenja s obzirom da ih većina prima minimalne plaće

dok bi za muškarce kao one sa višim dohotkom značilo manja porezna stopa na dohodak.

41

Međutim ovom reformom pogoduje se više muškarcima jer će zbog većih poreznih razreda

ostvarivati veći dohodak.

Zbog velikog deficita u proračunu Vlada na svakakve načine pokušava smanjiti javne rashode

pa su tako neki od načina uštede u obrazovanju i zdravstvu. Obrazovanje je djelatnost gdje

najviše radne snage upravo čine žene. Uštedama kao što su određivanje maksimalnog broja

radnih sati tjedno (šest sati) te ukidanjem školskih aktivnosti dovelo je do gubitka radnih

mjesta za brojne žene. Štedi se i na financiranju knjiga za osnovnoškolce odnosno

financiranje je prepušteno županijama što stvara nejednake uvjete. U mjestima gdje je još

uvijek prisutan patrijarhizam, a županije ne financiraju dovoljan dio knjiga stvara se problem

manjeg broja obrazovanih žena. Zdravstvo je kao i obrazovanje pogođeno uštedama zbog

čega su zatvorena brojna radna mjesta, a zbog manje sredstava skraćeno je vrijeme bolničke

njege čime se otvara mogućnost povećanja neplaćenog rada zbog potrebe za kućnom njegom

koju najčešće obavljaju žene.

Hrvatska se godinama bori sa velikim nedostatkom vrtića ali i njihovim visokim cijenama.

Pretpostavlja se da će cijene vrtića i dalje rasti što će dovesti do povećanja skrbi o djeci od

strane roditelja odnosno do povećanja neplaćenog rada.

Moglo bi se prema svemu izloženom reći kako Vlada Republike Hrvatske ne radi za rodnu

jednakost odnosno da uopće nema implementiran rodni proračun već samo radi na smanjenu

deficita i povećanju potrošnje kako bi ostvarila rast BDP-a. Međutim kao što je ranije

navedeno rodno osjetljivi proračun omogućuje razvoj gospodarstva ali ukoliko se ne provodi

ne stvara se rodna jednakost pa tako ne dolazi niti do ljudskog razvoja koji je preduvjet

gospodarskog razvoja. Proračun Republike Hrvatske potrebno je podrediti rodnoj analizi kako

bi se ustanovile potrebe muškaraca i žena i osiguralo da jedna grupa ne bude u boljem

položaju ili jače pogođena od druge. Rodno osjetljivi proračun je alat za koji nisu potrebna

financijska sredstva, a Hrvatskoj se bliži rok Europske Unije za implementaciju rodnog

proračuna.

Sve reforme koje Vlada provodi imaju kratkoročni učinak na potrošnju čime će stvoriti veće

rashode u proračunu zbog čega bi se trebale provoditi politike koje kratkoročno povećavaju

rashode ali dugoročno su isplative i rješenje za izlazak iz recesije. Jedna od tih politika je i

rodna jednakost. Kada bi Vlada smanjila stopu PDV-a, povećala porezne razrede za niže

dohotke, a smanjila one za više te obrnuto smanjila porezne stope na niže razrede, a povećala

na više razrede omogućilo bi se veće oporezivanje onih sa višim dohotkom dok bi se smanjila

42

porezna presija onima sa nižim čime bi se uz smanjenje stope PDV-a omogućilo znatno

povećanje potrošnje, a većim oporezivanjem bogatijih ubirala bi veće prihode. S obzirom da

bi time povećala prihodovnu stranu proračuna trebala bi davati više javnog novca za izgradnju

i financiranje vrtića, staračkih domova i sanaciju bolnica kako bi smanjila kućnu njegu i skrb i

omogućila ženama dovoljno vremena za obrazovanje i posao. Sa više obrazovanog

stanovništva raste intelektualni kapital zemlje čime postaje konkurentna u svijetu i otvara

mogućnosti za investicije kako domaće tako i strane što će doprinijeti novim radnim mjestima

i prosperitetu gospodarstva.

Kao što je već rečeno gospodarskog razvoja nema bez ljudskog razvoja, a ljudskog razvoja

nema bez jednakosti. Stoga brojni problemi rješivi su uvođenjem rodnog proračuna u sustav

proračuna zbog čega bi Republika Hrvatska trebala krenuti u implementaciju rodno

osjetljivog proračuna međutim još uvijek se ne vide promjene i napori, ali možda strogo

zakonodavstvo Europske Unije uvede promjene.

43

6. ZAKLJUČAK

Državni proračun kao javni akt u kojem je jasno iskazani plan prihoda i primitaka te rashoda i

izdataka za određeno razdoblje često puta je rodno pristran zbog čega Vlada i ministarstva

trebaju provoditi rodno osjetljivi proračun. Rodno osjetljivi proračun nije zaseban proračun

već je dio središnjeg proračuna te se provodi radi ravnomjerne raspodjele javnog novca

između žena i muškaraca. Svaki proračun mora jednako zadovoljavati potrebe žena i

muškaraca.

Prvi korak u uvođenju rodno osjetljivog proračuna u svijetu bio je uvođenje Konvencije o

uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od strane Ujedinjenih naroda koja je

stupila na snagu 3. rujna 1979. godine. Prva zemlja koja je uvela rodno osjetljivi proračun u

svijetu je Australija koja je 1984. godine napravila kompletnu reviziju svog proračuna kako bi

ustanovila kakav utjecaj ima na žene i djevojke. Tom revizijom uočene su nejednakosti zbog

čega se pri sastavljanju proračuna svaka odluka počela sagledavati iz motrišta rodne i spolne

diskriminacije. Ovakav primjer počele su pratiti i ostale zemlje pa je tako 1995. godine preko

60 zemalja počelo uvoditi rodno osjetljivi proračun. Međutim provedba rodno osjetljivog

proračuna sve se više intenzivira od 1995. godine, odnosno Pekinške deklaracije, kada je

održana četvrta Svjetska konferencija o ženama u Pekingu na kojoj je sudjelovalo 50 000

osoba predstavnika UN-a, Vlada, medija i aktivistica organizacija civilnog društva, a održan

je i poseban forum nevladinih udruga. između kojih je bila i Republika Hrvatska. Cilj ove

deklaracije je unaprijediti ciljeve jednakosti, razvoja i mira u korist svih žena u svijetu i u

interesu cijelog čovječanstva.

Rodno osjetljivi proračun je vrlo koristan alat koji može provoditi bilo koja zemlja bez obzira

na razvijenost jer ne iziskuje novčana sredstva. Rodno osjetljivi proračun ima tri faze te se on

provodi unutar već razrađenog sustava proračuna, ali uz razvijenu svijest o potrebnoj

jednakosti između muškaraca i žena:

1. Faza: Analiza proračuna s rodne perspektive

2. Faza: Restrukturiranje proračuna na temelju rodne analize

3. Faza: Uvođenje rodno osviještene politike u proračunske procese kao kategorije za

analizu

44

U prvoj fazi analiza proračuna s rodne perspektive podrazumijeva se uvođenje rodne statistike

u javne sektore s obzirom da ova faza analizira utjecaj javnih prihoda i rashoda na žene i

muškarce. Trebala bi postojati takva statistika prema kojoj bi moglo biti vidljivo kako

proračun zadovoljava potrebe žena, a kako muškaraca, da li postoji rodna jednakost te da li

proračun tu jednakost pogoršava, umanjuje ili ima neutralan utjecaj. Druga faza

restrukturiranje proračuna na temelju rodne analize podrazumijeva ispravljanje nejednakosti

koje se uoče u prvoj fazi odnosno prilikom analize. Treća faza uvođenje rodno osviještene

politike u proračunske procese kao kategorije za analizu podrazumijeva proučavanje svake

odluke vezane za proračun sa rodne perspektive kako bi se vidio kakav učinak ima na

muškarce i žene. Ona upotpunjuje prve dvije faze kako proračun ne bi bio rodno pristran te

kako te faze ne bi bile uzaludne.

Provođenje rodnog proračuna donosi brojne prednosti. Prvenstvena prednost je uzimanje u

obzir neplaćeni rad. Neplaćeni rad najviše otpada na žene. Umjesto da se iskorištava njihov

intelektualni kapital na tržištu rada one besplatno vode brigu o kućanstvu, djeci i starijima.

Time se smanjuje ekonomska efikasnost zemlje jer osim propuštanja intelektualnog kapitala,

dolazi i do manje ljudskog kapitala, manje potencijalnih kućanstava, a sve to do znatno manje

potrošnje zbog čega se zemlja ne može razvijati i ostvarivati rast BDP-a. Drugi pozitivni

učinak je u tome da jednaka razina zadovoljenja potreba između muškaraca i žena dovodi do

ljudskog razvoja koji pak dovodi do gospodarskog razvoja. Međutim zemlje bez

gospodarskog razvoja ne pružaju niti mogućnost za ljudski razvoj zbog čega su gospodarski

razvoj i jednakost usko povezani. Rodni proračun donosi jednako zadovoljenje potreba zbog

čega prikazuje informacije transparentno što omogućuje građanima donošenje odluka na svim

razinama vlasti. I kao zadnji primjer pozitivnih učinaka treba spomenuti veliku prednost

prilikom usvajanja zakonodavstva Europske Unije ukoliko se implementira rodni proračun.

Dva primjera dobrog provođenja rodno osjetljivog proračuna u svijetu jesu Australija i

Austrija. Obje zemlje provode politike većeg zapošljavanja žena sa djecom putem poreznih

olakšica, a Australija se može izdvojiti kao jedina zemlja od rastućih gospodarstava koja ima

izjednačen broj muških i ženskih poduzetnika. Najviše se koncentriraju na obrazovanje,

zdravstvo i poduzetništvo.

Republika Hrvatska kao potpisnica Pekinške Deklaracije pristala na implementaciju rodnog

proračuna međutim tek se kao punopravna članica Europske Unije na to obvezala te mora

ispuniti rok do 2015. godine.

45

U srednjim školama kao i na visokim učilištima porastao je broj ženskih učenika odnosno

studenata međutim postoji rodna nejednakost po vrstama školstva pa tako najviše žena

obrazuje se za rad u obrazovnom sektoru i umjetničkoj industriji dok je najveći broj

muškaraca opredijeljen za građevinski i industrijski sektor.

Na tržištu rada u Republici Hrvatskoj uopće nije primjetna provedba rodne jednakosti.

Muškarci su i dalje u većem broju zaposleni od žena, čak za 9 postotnih poena u 2012. godini.

Uz brojniju zaposlenost oni ujedno i primaju veće nadnice. Udio plaće žene u plaćama

muškaraca kreće se u prosjeku 80% , a smanjuje se u djelatnostima u kojima prevladava

ženska radna snaga. 2012. godine sve djelatnosti klasificirane su u 19 kategorija. Od ukupno

19 kategorija djelatnosti u samo njih sedam prevladava ženska radna snaga. U djelatnostima

gdje prevladava muška radna snaga puno je veća razlika između muške i ženske radne snage

od onih djelatnosti gdje prevladava ženska radna snaga. Ženska radna snaga prevladava

pretežito u uslužnim djelatnostima dok muška u proizvodnim i industrijskim djelatnostima.

Žene u poduzetništvu u Hrvatskoj u 2013. godini imale su u posjedu 25 posto trgovačkih

društava te 33 posto. Iako je to mnogo više od onoga što je bilo 2008. godine kada je bilo

svega 18 posto i dalje je premalo i niže od europskog prosjeka, ali vidi se napredak.

Republika Hrvatska uvela je uz postojeći rodiljni dopust, roditeljski dopust kako bi se

rasteretila obveza majke da nakon djetetove prve godine mora izostajati sa posla. Tu brigu

može preuzeti i otac djeteta u trajanju od 8 mjeseci.

Žene na političkoj sceni postaju aktivnije i brojnije. Od 1990. godine do 2011. godine broj

ženskih zastupnica u Saboru povećao se za 15,3 postotna poena dok se broj muških

zastupnika smanjio. Međutim sa svega 19,9% ženskih zastupnica u Saboru Hrvatska ima vrlo

nisku razinu sudjelovanja žena u političkom svijetu.

Ovom analizom stanja u Republici Hrvatskoj uvidjelo se kako rodni proračun nije

implementiran u sustavu proračuna. Sadašnja Vlada ima brojne probleme i bori se sa teškom

situacijom u zemlji međutim to ne smije biti izgovor ne provođenja rodne jednakosti samim

time što se zanemarivanjem takvog problema sve više produbljuje nejednakost i dovodi do još

većih problema. Europska Unija dala je rok svim svojim članicama rok do 2015. godine za

implementaciju pa će se možda status žena u Hrvatskoj od sljedeće godine promijeniti.

46

LITERATURA

KNJIGE:

1. Goode,R. 2002., Governmental Finance in Developing Countries, The Brooking

Institution, Washington, D.C.

2. Jelčić,B. 2001., Javne financije, RRIF, Zagreb

3. Jurišić,L., Kobaš,V., Broz,T., 2008., Mlade i aktivne, Cesi-centar za edukaciju,

savjetovanje i istraživanje, Zagreb

4. Jurković,P. 2002., Javne Financije, Masmedia, Zagreb

5. Radić,S. 1995., Današnja financijalna znanost, HZRIF, Zagreb

ČLANCI:

1. Bureau for Gender Equality, 2006., Overwiev of Gender-responsive Budget Initiatives

2. Elfriede F., 2010., Experience with Gender Budgeting from Austria, Bonn

3. Galić, B. 2009., Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj, Biblioteka Ona,

Zagreb

4. Jauk,V., 2012., Gender Training In Austria, Beč

5. Mamula M. 2011., Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2000.-2010., Ženska soba, Zagreb

6. Sikirić,A.,Vašiček,D., 2013., Perspektive uvođenja rodnog proračuna u tranzicijskim

zemljama, Rijeka

7. Sikirić,A.,2012., Rodni proračun, Riznica, Vol.4, Zagreb

8. Vašiček,D. 2010/2011, Računovodstvo proračuna, predavanja, Rijeka

ZBORNICI RADOVA:

1. Sikirić,A.,Vašiček,D., 2013., Perspektive uvođenja rodnog proračuna u tranzicijskim

zemljama, 16. Međunarodni simpozij Udruge računovođa i revizora Federacije BiH,

Sarajevo

DIPLOMSKI RADOVI:

1. Sikirić,A.,2011, Uloga riznice u sustavu proračuna, Ekonomski fakultet, Rijeka

47

PUBLIKACIJE I DRUGI IZVORI:

1. European Commission, 2014., Use of childcare in the EU Member States and

progress towards the Barcelona targets, Europe

2. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 2009/2010., Strategija razvoja

ženskog poduzetništva, Zagreb

3. Quinn, S. 2009., Uvođenje rodno osjetljiva proračuna: provedba u praksi, Ured za

ravnopravnost spolova Vlade RH, Zagreb

PRAVNI IZVORI:

1. Austrian Federal Constitution B-VG, 2014, art.13, paragraph 3

2. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015.,

Narodne novine, Zagreb, 88

3. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2006. do 2010.,

Narodne novine, Zagreb, 114

4. Zakon o proračunu, 2012, Narodne novine, Zagreb, 136

5. Zakon o radu, 2013, Narodne novine, Zagreb, 73

6. Zakon o ravnopravnosti spolova, 2008, Narodne novine, Zagreb, 82

ELEKTRONIČKI IZOVRI:

1. Australian Bureau of Statistics, pristupljeno 16.07.2014., http://www.abs.gov.au/

2. Australian gouverment, 2014., Department of Human Services, pristupljeno

20.07.2014., http://www.humanservices.gov.au/customer/subjects/payments-for-

families

3. Croatia Osiguranje, Ženama u poduzetništvu potrebni su bolja logistika i fleksibilnije

financiranje, 24.03.2014., pristupljeno 23.06.2014., http://www.crosig.hr/hr/o-

nama/vijesti/zenama-u-poduzetnistvu-potrebni-su-bolja-logistika/

4. Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2014., Zagreb, 2014.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2014.pdf

48

5. Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013., Zagreb, 2013.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2013.pdf

6. Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2012., Zagreb, 2012.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2012.pdf

7. Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011., Zagreb, 2011.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2011.pdf

8. Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2010., Zagreb, 2010.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2010.pdf

9. Eurokonzalting, Bespovratna sredstva za žene poduzetnice do 150.000kuna,

pristupljeno 23.06.2014., http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/132-

bespovratna-sredstva-za-ene-poduzetnice-do-150000-kuna

10. European Commission,2013, pristupljeno 08.08.2014., http://ec.europa.eu/

11. Institut za Javne financije 2003., Proračunski vodič za građane,

pristupljeno21.07.2014., http://www.ijf.hr/proracunski/I-proracun.pdf

12. Klatzer, E., Schratzenstaller, M., Buchinger, B. & Schaffer, N. (2010.) Gender

Budgeting in the Constitution- A look at Formal and Real Conditions in Austria, IPG

2, pristupljeno 15.08.2014., http://library.fes.de/pdf-files/ipg/ipg-2010-

2/05_a_buchinger_us.pdf

13. Libela, portal o rodu, spolu i demokraciji, pristupljeno 23.06.2014.,

http://www.libela.org/page/un-i-rodna-ravnopravnost/

14. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Milenijski ciljevi razvoja, 24.06.2014.,

http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi/ujedinjeni-narodi-

(un)/13/

15. OECD,2009.,pristupljeno08.08.2014.,http://www.oecd.org/eco/surveys/economicsurv

eyofaustria2009facingthefinancialcrisis.htm OECD,2009

16. Ott, K., Bajo, A., Bronić, M., Bratić, V., Medak Fell, D. 2009., Proračunski vodič za

građane, drugo izmijenjeno izdanje, Institut za Javne financije i Zaklada Friedrich

Ebert, pristupljeno 25.07.2014., http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf

17. Poslovni dnevnik, U Hrvatskoj 50-ak tisuća žena poduzetnica, 18.03.2014.,

pristupljeno 23.06.2014.,http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-hrvatskoj-50-ak-tisuca-

zena-poduzetnica-266710

18. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, UN konvencija o uklanjanju svih oblika

diskriminacije žena (CEDW), 2012., pristupljeno 23.06.2014.,

49

http://www.prs.hr/index.php/medunarodni-dokumenti/un-dokumenti/192-dokumenti-

un-a

19. Roditelji u akciji (RODA), Rodiljna naknada i roditeljski dopust, 05.01.2012.,

pristupljeno 24.06.2014., http://www.roda.hr/article/read/rodiljna-naknada-i-

roditeljski-dopust

20. Roditelji u akciji (RODA), Naknada plaće za korištenje rodiljnog i roditeljskog

dopusta, 12.10.2011., pristupljeno 24.06.2014.,

http://www.roda.hr/article/read/naknada-place-za-koristenje-rodiljnog-i-roditeljskog-

dopusta

21. Simonović,G. 2012., Žene u politici-kvotom do utjecaja, pristupljeno 23.06.2014.,

http://www.dw.de/%C5%BEene-u-politici-kvotom-do-utjecaja/a-15140663

22. The Australian Centre for Entrepreneurship Research, 2010., pristupljeno 16.07.2014.,

https://www.qut.edu.au/

23. Žene i politika, pristupljeno 23.06.2014., www.sabor.hr/lgs.axd?t=16&id=23298

50

POPIS TABLICA

TABLICA 1: Studenti diplomirali na visokim učilištima prema području studija u 2012.

godini (u %)

TABLICA 2: Zaposleni u pravnim osobama prema djelatnosti, prosjek 2012.

TABLICA 3:Prosječna mjesečna bruto i neto plaća zaposlenih prema spolu u 2012. godini (u

kunama)

TABLICA 4: Prosječne mjesečne bruto plaće i udio plaća žena u plaćama muškaraca (u %)

prema NKD-u u 2012. (u kunama)

TABLICA 5: Zastupnici Hrvatskoj Sabora za razdoblje od 1990. do 2011. godine

TABLICA 6: Zastupnici Hrvatskog Sabora po strankama, siječanj 2012.

POPIS GRAFIKONA

GRAFIKON 1: Stopa zaposlenosti žene i muškaraca sa djecom i bez djece, 2010.

GRAFIKON 2: Postotak muških i ženskih poduzetnika po zemljama u razvoju

GRAFIKON 3: Učenici koji su završili srednju školu prema vrsti srednje škole, školska

godina 2011./2012.

GRAFIKON 4: Zaposleni evidentirani u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (godišnji

prosjek)

51