Upload
tavita
View
72
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Priro dna bogatstva mog zavičaja. Vršačke planine. Ana Slamarski IV-3. Sadržaj. Vršačke planine Biljni svet Životinjski svet Retke ptice Nova vrsta leptira. Vršačke planine. Nalaze se u jugoistočnom delu Banata - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Prirodna bogatstva mog zavičaja
Vršačke planine
Ana Slamarski IV-3
Sadržaj
• Vršačke planine
• Biljni svet
• Životinjski svet
• Retke ptice
• Nova vrsta leptira
Vršačke planine
• Nalaze se u jugoistočnom delu Banata
• Najviši vrh je Gududrički vrh (641 m), što je i najviši vrh u Vojvodini, a od ostalih
vrhova poznati su i Đakov vrh (449 m), Lisičija glava (590 m) i Vršačka kula (399 m)
• Sa planina se pruža pogled na Vršac, Vojvodinu i Rumuniju
• Glavno su turističko odredište u neposrednoj blizini Vršca
• Lepoti Vršačkih planina doprinosi 48 izvora, mnogi od njih grade potoke koji se
spuštaju prema dolinama. Najpoznatiji izvori su Plavi izvor, Rafael, Ružinat i Vodice
• Vršačke planine su: Međunarodno značajno područje za ptice (Important Bird Areas) –
IBA značajno biljno područje Evrope (Important Plant Areas in Europe) – IPA, Emerald
područje
• Od 1982. godine veći deo šumskog područja ove planine zaštićeno je kao Park
prirode
Vršačke planine
Vidikovac
Vršačka kula (399 m)
Biljni svet
• Biljni svet je veoma raznolik.
• Na području predela izuzetnih odlika registrovano je 1017 vrsta viših biljaka, od kojih se 7
nalazi u Crvenoj knjizi flore (biljni svet) Srbije kao retke i ugrožene vrste.
• U ukupnom šumskom fondu ovih planina najviše su zastupljeni hrastovi,
zatim lipa, bagrem, ostali lišćari - bukva, javor i dr., zatim crni bor.
• Posebno je značajna velika zastupljenost lipovih i bagremovih šuma, koje u vreme
cvetanja daju planinskom prostoru specifična aromatična obeležja, čineći ga u to vreme
veoma prijatnim za boravak turista i sakupljanje lekovitih cvetova.
Bagrem Šuma
Životinjski svet
• Broji više od 130 vrsta
• Brdske šume predstavljaju značajnu odliku raznovrsnosti staništa ptica Vojvodine i u njima se gnezde šumske vrste poput šumske šljuke, crne žune, planinski šareni detlić i belovrate muharice.
• Preko 90 vrsta ptica koje se gnezde na Vršačkim planinama, budući retke i ugrožene, imaju zakonsku zaštitu na teritoriji repulbike Srbije.
• U životinjskom svetu Vršačkih planina ima srna, divljih svinja, zečeva, divljih mačaka, lisica, a u prolazu se zadržavaju i vukovi. Na području Vršca žive: veverica, šumski puh, šakal.
• Od zmija najzastupljenija je belouška, ređe šarka, a ima slepića i smuka. Jedna vrsta zelenog guštera smatra se da je retkost u Vojvodini.
•U rečnim tokovima i u kanalima ima raznih vrsta riba: štuke, šarana, soma, kečige, karaša i sitne bele ribe.
• Šakal
• Belouška
• Planinski šareni detlić
• Sa 122 gnezdeće vrste, Vršačke planine su na listi područja za ptice od međunarodnog značaja (Iba - Important Birds Areas). Neke od njih su:
• Orao krstaš je vrsta koja se poslednji put na Vršačkim planinama gnezdila pre tridesetak godina, a danas se može videti samo u preletu. U Srbiji je ostalo samo tri para ovih ptica na području Nacionalnog parka Fruška gora.
• Bela čiopa je vezana za stenovite planine u čijim se škriljcima i pećinama gnezdi. Vršačke planine su jedino mesto u Vojvodini gde se one mogu videti.
• Crna roda voli tiha i mirna mesta koja pronalazi u šumi. Na Vršačkim planinama je do sada registrovano dva para. Hranu pronalaze u Malom ritu i Karašu, a gnezde se u šumama Vršačkih planina.
• Osičar je od 2001. godine nova gnezdarica Vršačkih planina. Malobrojna je u Vojvodini i zahteva terene prekrivene šumom i ima vrlo specifičan način ishrane.
Retke ptice
Orao krstaš Bela čiopa
Crna roda Osičar
Nova vrsta leptira
•U akciji “Očistimo Srbiju”, juna 2012. godine grupa volontera je uspela da uslika i da identifikuje vrstu leptira koja do tada nije bila zabeležena u predelu Vršačkih planina.
• Nova vrsta leptira je mrki mnogobojac (Nymphalis vaualbum).
• Ovaj leptir pripada porodici šarenaca sa 81 vrstom u kojoj su češći dnevni paunovac, čkaljavac i admiral.
• Mrki mnogobojac je zaštićen kao prirodna retkost Srbije i kao prirodna retkost Evrope.
• Kada su mu sklopljena krila najsličniji je vrsti belo ocilo od kojeg se malo razlikuje i samo vešto oko poznavalaca može da uoči razliku.
Mrki mnogobojac Belo ocilo
Hvala na pažnji!