PROCJENE UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, · PDF file1.2.1.1.1 Popis pravnih i fizičkih osoba koje posjeduju ugrožavajuće količine opasnih tvari. 63 1.2.1.1.2

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

PROCJENE UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA,

MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA

ZA PODRUČJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, studenoga 2014.

Materijal pripremljen u:

- Službi za zajedničke poslove Osječko-baranjske županije - Zavodu za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek

1

PROCJENA UGROŽENOSTI

STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA

ZA PODRUČJE OSJEČKO- BARANJSKE ŽUPANIJE

Sukladno tada važećem propisima, Skupština Osječko-baranjske županije donijela je 2. srpnja 2010. godine Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) kao polazni dokument za izradu Planova, Operativnih planova, Planova civilne zaštite i Vanjskih planova koji se izrađuju za područje Osječko-baranjske županije.

Stupanjem na snagu Pravilniku o metodologiji za izradu procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ("Narodne novine" broj 30/14. i 67/14), prestao je važiti Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ("Narodne novine" broj 38/08) temeljem kojega je donesena gore navedena Procjena ugroženosti. Budući da je novi Pravilnik donio niz novina vezanih kako uz sadržaj Procjene ugroženosti tako i uz metodologiju njene izrade, nositelji izrade Procjene ugroženosti dužni su istu uskladiti s odredbama Pravilnika, u roku od 6 mjeseci od njegova stupanja na snagu (članak 51. stavak 2. Pravilnika). Sukladno tome stručne službe Osječko-baranjske županije u suradnji sa Zavodom za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek pristupile su usklađivanju i ažuriranju Procjene ugroženosti kako bi ista bila potpuno u skladu s važećim propisima.

Izrada Procjene ugroženosti osobito je značajna ako se zna da je ista i nadalje, sukladno članku 2. stavak 1. Pravilnika, polazni dokument za izradu Planova, Operativnih planova, Planova civilne zaštite i Vanjskih planova koji se izrađuju za područje Osječko-baranjske županije.

Obzirom da je novi Pravilnik donio niz suštinskih promjena u normativnom području (prije svega u dijelu Procjene u kojem se analiziraju eventualne tehničko-tehnološke nesreće te povećan rizik i opasnost od poplava i ekstremnih vremenskih prilika, prouzročen klimatskim promjenama) ažuriranje Procjene ugroženosti potrebno je provesti u postupku koji je identičan postupku njenog usvajanja (članak 50. stavak 2. Pravilnika).

U procesu usklađivanja i ažuriranje Procjene ugroženosti učinjena je analiza ugrožavanja za područje Županije i razrađene su sve opasnosti navedene u Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ("Narodne novine" broj 30/14. i 67/14.).

Na temelju navedene analize možemo reći da su na području Osječko-baranjske županije najprisutniji sljedeći uzročnici velikih nesreća i katastrofa:

- poplava, - potres, - suša i led (grad), - poledica i vjetar, - tehničko-tehnološke nesreće (kontaminacija prostora opasnim tvarima, posebice ako se

incident dogodi u gusto naseljenim područjima), - prolomi brana, - ugrožavanje epidemijama i epizootijama

Po završetku procesa usklađivanja i ažuriranja Procjene ugroženosti, ista je dostavljena na suglasnost Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.

21. studenoga 2014. godine Državna uprava za zaštitu i spašavanje dala je, sukladno važećim propisima, suglasnost na novu Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko-baranjske županije, čime su ispunjene pretpostavke za njeno donošenje.

Slijedom navedenog Župan Osječko-baranjske županije predlaže Skupštini Osječko-baranjske županije da donese Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko-baranjske županije u predloženom tekstu.

2

Temeljem članka 28. stavak 1. podstavak 3.. Zakona o zaštiti i spašavanju ("Narodne novine" broj 174/04., 79/07., 38/09. i 127/10), članka 14. stavak 2. i članka 30. točka 24. Statuta Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 2/95., 2/97., 3/99., 3/01., 8/01., 9/03., 13/05. 2/06., 5/09., 16/09. i 2/13.), Skupština Osječko-baranjske županije donijela je na _____ sjednici _______________ 2014. godine

Z A K L J U Č A K

o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje

Osječko-baranjske županije

I.

Skupština donosi Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko-baranjske županije, koju je pripremila Služba za zajedničke poslove Osječko-baranjske županije i Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek.

II.

Donošenjem ove Procjene prestaje važiti Procjena ugroženosti, stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Osječko-baranjske županije donesena zaključkom ("Županijski glasnik" broj 8/10.).

III.

Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Županijskom glasniku". Klasa: Urbroj: Predsjednik Antun Kapraljević

S A D R Ž A J UVOD .............................................................................................................................................1 1 VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ ..............................3

1.1 PRIRODNI UZROČNICI.................................................................................................3 1.1.1 UGROŽAVANJE POPLAVAMA............................................................................3 1.1.1.1 Ugrožavanje poplavama voda I. i II. reda ......................................................................... 7

1.1.1.1.1 Opis ugrožavanja poplavama vodotokova I. i II. reda ................................................ 7

1.1.1.1.1.1 Ugrožavanje malih slivova u Osječko‐baranjskoj županiji................................... 7

1.1.1.1.2 Zaštitna infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama, dimenzijama i sl. ............................................................................................ 12

1.1.1.1.3 Procjena veličine ugroženog područja, ugroženih naselja, prometnica i kritične infrastrukture od vitalnog značaja na području Osječko‐baranjske županije ............................ 19

1.1.1.1.4 Pregled ugroženih naselja s brojem stanovništva.................................................... 23

1.1.1.1.5 Procjena potrebe primjene mjera zaštite od poplava od strane operativnih snaga Osječko‐baranjske županije........................................................................................................ 25

1.1.1.2 Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju...................................................... 28

1.1.1.3 Hidrometeorološki uvjeti (vodostaj, led prosječna godišnja količina padalina) ............ 28

1.1.1.4 Ugrožavanje poplavama malih slivova s područja županije ........................................... 30

1.1.1.5 Ugrožavanje ledostajem................................................................................................. 30

1.1.1.6 Statistički podatci o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama, nastalim štetama i sl. .............................................................................................. 31

1.1.1.7 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja u slučaju poplava ...................... 31

1.1.1.7.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko‐baranjske županije ................. 31

1.1.1.7.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja na području županije........................................................................ 32

1.1.1.7.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja na području županije.............................................................................................. 33

1.1.1.7.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko‐baranjske županije ........................................................................................... 33

1.1.1.7.5 Prikaz potrebe angažiranja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite državne uprave za zaštitu i spašavanje ...................................................................................... 34

1.1.1.7.6 Prikaz potrebe angažiranja drugih organiziranih državnih snaga ............................ 34

1.1.2 UGROŽAVANJE POTRESOM .............................................................................36 1.1.2.1 Opis ugrožavanja ............................................................................................................ 36

1.1.2.1.1 Seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po život ljudi i materijalnih dobara 36

1.1.2.2 Mjere zaštite od potresa u urbanističkim planovima i građenju ................................... 41

1.1.2.3 Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i korišteni građevinski materijal i gustoću naseljenosti...................................................................................................... 42

1.1.2.4 Ukupni pregled mogućih oštećenih zgrada i broja ozlijeđenih ...................................... 44

1.1.2.5 Podatci o potresima u zadnjih 100 godina u Slavoniji.................................................... 44

1.1.2.6 Seizmološka karta za povratno razdoblje od 50, 100, 200 i 500 godina ....................... 45

1.1.2.7 Posljedice koje potresi mogu izazvati na stambenim, javnim, industrijskim i drugim objektima korištenjem MCS skale .................................................................................................. 45

1.1.2.8 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja................................................... 47

1.1.2.8.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga zaštite i spašavanja ............................... 47

1.1.2.8.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko‐baranjske županije.............................................................. 48

1.1.2.8.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za ojačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko‐baranjske županije........................................................................ 48

1.1.2.8.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko‐baranjske županije ............................................................................................ 48

1.1.2.8.5 Prikaz potrebe angažiranja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite državne uprave za zaštitu i spašavanje ...................................................................................... 48

1.1.2.8.6 Prikaz potrebe uključivanja drugih organiziranih državnih snaga............................ 49

1.1.2.8.7 Obrazloženje prosudbi iz tablica ............................................................................. 49

1.1.3 OSTALI PRIRODNI UZROČNICI KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA......50 1.1.3.1 Ugrožavanje sušom ........................................................................................................ 50

1.1.3.1.1 Opis ugrožavanja ...................................................................................................... 50

1.1.3.2 Ugrožavanje orkanskim ili olujnim nevremenom te jakim vjetrom ............................... 51


1.1.3.2.2 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja............................................. 54

1.1.3.2.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije........... 54

1.1.3.2.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije......................................................... 55

1.1.3.2.2.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije ................................................................... 55

1.1.3.2.2.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko–baranjske županije ............................................................................ 55

1.1.3.2.2.5 Obrazloženje prosudbi iz tablica ...................................................................... 56

1.1.3.3 Ugrožavanje tučom ........................................................................................................ 56


1.1.3.4 Ugrožavanje snježnim oborinama ................................................................................. 57


1.1.3.5 Ugrožavanje poledicom.................................................................................................. 58



1.1.3.5.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga zaštite i spašavanja Osječko – baranjske županije.................................................................................................................. 60

1.1.3.5.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa privrednih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije......................................................... 60


1.1.3.5.2.4 Obrazloženje prosudbi iz tablica ....................................................................... 61

1.1.3.6 Ugrožavanje klizištem..................................................................................................... 61


1.2 TEHNIČKO–TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE........................63 1.2.1 NESREĆE U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA...................................................63 1.2.1.1 Opis ugrožavanja ............................................................................................................ 63

1.2.1.1.1 Popis pravnih i fizičkih osoba koje posjeduju ugrožavajuće količine opasnih tvari . 63

1.2.1.1.2 Podatci iz Procjena ugroženosti pravnih i fizičkih osoba.......................................... 70

1.2.1.1.3 Procjena po APELL ‐ procesu .................................................................................... 74

1.2.1.1.3.1 Opis i uporaba APELL – procesa ........................................................................ 74

1.2.1.1.3.2 Mjerila za određivanje ranga značaja................................................................ 74

1.2.1.1.3.3 Tablični prikaz ugrožavanja od opasnih tvari po APELL ‐ procesu..................... 76

1.2.1.1.4 Mjere u urbanističkim planovima i građenju ........................................................... 87


1.2.1.1.5.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije........... 88

1.2.1.1.5.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa privrednih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije......................................................... 91


1.2.1.1.5.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko–baranjske županije ............................................................................ 92

1.2.1.1.5.5 Prikaz potrebe angažiranja drugih organiziranih državnih snaga ..................... 94

1.2.1.1.5.6 Obrazloženje prosudbi iz tablica ...................................................................... 95

1.2.2 KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU 96 1.2.2.1 Opis ugrožavanja ............................................................................................................ 96

1.2.2.1.1 Podatci o vrstama i količinama opasnih tvari u prometu te dosegu ugrožavanja ispuštenim opasnim tvarima u prometnoj nesreći ili incidentu na željezničkim postajama, odnosno, kamionskim parkiralištima ......................................................................................... 98

1.2.2.1.2 Podatci o ugroženim naseljima, vodocrpilištima, gospodarske potencijale izazivanja tehničko‐tehnoloških katastrofa ili velikih nesreća i druge ugrožene vrijednosti izazvane prometnom nesrećom................................................................................................................ 99

1.2.2.1.3 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije................ 100

1.2.2.1.4 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa privrednih subjekata za ojačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije ..................................................................... 101

1.2.2.1.5 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za ojačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije ..................................................................... 101

1.2.2.1.6 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko–baranjske županije ......................................................................................... 102

1.2.2.1.7 Obrazloženje prosudbi iz tablica ........................................................................... 102

1.2.3 VELIKE NESREĆE I KATASTROFE IZAZVANE PROLOMOM HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA...............................................................................103 1.2.3.1 Podatci o ugrožavanju prolomom brana hidroakumulacije ......................................... 104

1.2.3.2 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja................................................. 105

1.2.3.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije................ 105

1.2.3.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije........................................................... 106

1.2.3.2.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije................................................................................. 106

1.2.3.2.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi civilne zaštite na razini županije pri pojavi proloma brana hidroakumulacija ............................................................................. 106

1.2.3.2.5 Obrazloženje prosudbi iz tablica ............................................................................ 107

1.2.4 VELIKE NESREĆE I KATASTROFE IZAZVANE NUKLEARNOM ILI RADIOLOŠKOM NESREĆOM .........................................................................................107 1.2.4.1 Opis ugrožavanja .......................................................................................................... 107

1.2.5 VELIKE NESREĆE I KATASTROFE IZAZVANE EPIDEMIJAMA I SANITARNOM OPASNOŠĆU ..........................................................................................109 1.2.5.1 Epidemije...................................................................................................................... 109

1.2.5.1.1 Opis ugrožavanja .................................................................................................... 109

1.2.5.1.2 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja........................................... 112

1.2.5.1.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba............... 112

1.2.5.1.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba....................................................................... 113

1.2.5.1.2.2. Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba....................................................................... 113

1.2.5.1.2.3 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi civilne zaštite na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba 113

1.2.5.1.2.4 Prikaz potrebe angažiranja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite državne uprave za zaštitu i spašavanje na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba................................................... 114

1.2.5.1.2.4. Prikaz potrebe angažiranja drugih organiziranih snaga države......................... 114

1.2.5.1.2.5 Obrazloženje prosudbi iz tablica .................................................................... 114

1.2.5.2 Ugrožavanje katastrofom ili velikom nesrećom pojavom epizootija ........................... 115


1.2.5.3 Katastrofe ili velike nesreće uzrokovane pojavom bolesti i štetnika na biljkama....... 115


1.2.6 NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA...................................................116 1.3 RATNO DJELOVANJE I TERORIZAM....................................................................116

2 SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE............................................................................117 2.1 POSTOJEĆI KAPACITETI SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE................................................................................117

2.1.1 REDOVNE SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVITE DJELATNOSTI (GOTOVE SNAGE) NA PODRUČJU OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE................................................118 2.1.1.1 Pregled ocjene sposobnosti provedbe postavljenih zadaća postojećih gotovih snaga koje se mogu upotrijebiti prilikom akcija zaštite i spašavanja na području Osječko – baranjske županije 118

2.1.1.2 Podatci postojećih gotovih snaga koje se mogu upotrijebiti prilikom akcija zaštite i spašavanja na području Osječko – baranjske županije ................................................................ 120

2.1.2 DRUGE SNAGE KOJE SE MOGU UPORABITI U SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA..............................................................................................123 2.1.2.1 Pregled ocjene sposobnosti provedbe postavljenih zadaća drugih operativnih snaga (najčešće pravnih osoba) koje se mogu uporabiti u slučaju zaštite i spašavanja na području Osječko‐baranjske županije.......................................................................................................... 123

2.1.2.2 Podatci o snagama gospodarskih subjekata koje se mogu uporabiti na području Osječko–baranjske županije ......................................................................................................... 125

2.1.3 DRUŠTVA I UDRUGE GRAĐANA KOJE SE MOGU UPORABITI U SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA..........................................................129 2.1.3.1 Pregled ocjene sposobnosti provedbe postavljenih zadaća društava i udruga građana koje se mogu uporabiti u slučaju zaštite i spašavanja na području Osječko–baranjske županije 129

2.1.3.2 Podatci o društvima i udrugama koje se mogu uporabiti na području Osječko–baranjske županije........................................................................................................................ 130

2.1.4 PREGLED POSTOJEĆIH SNAGA CIVILNE ZAŠTITE KOJE SE MOGU UPORABITI U SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA................................133

2.1.4.1 Pregled postojećih snaga civilne zaštite koje se mogu uporabiti u slučaju zaštite i spašavanja na području Osječko – baranjske županije ................................................................ 133

2.2 PREGLED POTREBNIH SNAGA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE NA PODRUČJU OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE SA STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH OPERATIVNIH SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I ORGANIZACIJSKIH RESURSA TE MATERIJALNIH RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ............................................134

2.2.1 PREGLED POTREBNIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE JE JOŠ POTREBNO STRUKTUIRATI I OPREMITI ZA UČINKOVITO PROVOĐENJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ................................................................................................134

3 ZAKLJUČNE OCJENE.......................................................................................................135 3.1 UZROČNICI NASTANKA VELIKIH NESREĆE I KATASTROFE ........................135 3.2 PRIRODNI UZROČNICI.............................................................................................135

3.2.1 POPLAVE.............................................................................................................135 3.2.2 POTRESI...............................................................................................................136 3.2.3 SUŠA I TUČA ......................................................................................................136 3.2.4 ORKANSKO I OLUJNO NEVRIJEME TE JAK VJETAR ...............................136 3.2.5 SNJEŽNE OBORINE ...........................................................................................137 3.2.6 POLEDICA ...........................................................................................................137 3.2.7 KLIZIŠTA.............................................................................................................137

3.3 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA UGROŽAVANJA.......................................................137 3.3.1 NESREĆE U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA................................................137 3.3.2 NESREĆE U PROMETU ....................................................................................137 3.3.3 PROLOM BRANA ...............................................................................................137 3.3.4 NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE.......................................................138 3.3.5 EPIDEMIJE I SANITARNE OPASNOSTI.........................................................138 3.3.6 UGROŽAVANJE OKOLIŠA...............................................................................138

3.4 SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA (razrađeno točkom 2.) ......................................138 3.4.1 ORGANIZACIJA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U ŽUPANIJI..........139

4 ZEMLJOVIDI......................................................................................................................139 5 POLOŽAJ I KARATERISTIKE PODRUČJA OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE ..140

5.1 PODRUČJE ODGOVORNOSTI NOSITELJA PLANIRANJA .................................140 5.1.1 R E L J E F ............................................................................................................140 5.1.2 HIDROLOŠKA OBILJEŽJA................................................................................142 5.1.3 GEOLOŠKA I SEIZMOTEKTONSKA OBILJEŽJA..........................................145 5.1.4 PEDOLOŠKA OBILJEŽJA..................................................................................145 5.1.5 KLIMA..................................................................................................................147

5.2 STANOVNIŠTVO .......................................................................................................149 5.3 MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ ............................................149

OPĆINE UKUPNO: ..................................................................................................................... 160

5.4 PROMETNO TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA ...............................................164

6 P R I L O Z I ........................................................................................................................178 6.1 SEIZMOLOŠKE KARTE ZA POVRATNA RAZDOBLJA OD 50, 100, 200 i 500 GODINA .................................................................................................................................178 6.2 ZEMLJOVIDI ..............................................................................................................178 6.3 ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJU ....................................................................................................178

TABLICE

Tablica 1- Popis vodotokova, jezera, akumulacija, retencija i ribnjaka u Osječko-baranjskoj županiji ............................................................................................................................................6 Tablica 2- Prikaz ugrožavanja vodotocima I. reda na području Osječko-baranjske županije s opisom zaštitne..............................................................................................................................19 Tablica 3- Prikaz opsega ugrožavanja vodotocima I. reda na području OBŽ..............................23 Tablica 4 - Broj i struktura stanovništva u naseljima ugroženih poplavom.................................24 Tablica 5 - Pregled potrebe angažmana operativnih snaga zaštite i spašavanja u zaštiti branjenih područja od....................................................................................................................................26 Tablica 6 - Prikaz vodostaja na rijeci Dravi.................................................................................28 Tablica 7- Prikaz oborina po mjesecima na području meteorološke postaje Osijek....................29 Tablica 8 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga OBŽ.........................................................32 Tablica 9 - Prikaz potrebe angažmana gospodarskih subjekata za jačanje gotovih snaga pri ugrožavanju ...................................................................................................................................33 Tablica 10 - Prikaz potrebe angažmana društava i udruga građana sa područja OBŽ za jačanje gotovih...........................................................................................................................................33 Tablica 11 - Prikaz potrebe angažiranja civilne zaštite s područja OBŽ pri pojavi ugrožavanja poplavom.......................................................................................................................................33 Tablica 12 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite na državnoj razini pri ugrožavanju katastrofalnim................................................................................................................................34 Tablica 13 - Prikaz potrebe angažiranja drugih gotovih snaga države ........................................34 Tablica 14 - Ljestvica intenziteta potresa prema EMS ljestvici...................................................39 Tablica 15 - Razredba šteta u potresu za zidane i armirano-betonske zgrade..............................40 Tablica 16 - Razredba zgrada prema oštetljivosti ........................................................................40 Tablica 17 - Pregled zgrada i njihovih stanovnika prema načinu izgradnje na području Dilj planine ...........................................................................................................................................42 Tablica 18 - Pregled zgrada i njihovih stanovnika prema načinu izgradnje na području Banskog brda................................................................................................................................................43 Tablica 19 - Pregled stupnja oštećivanja kućanstava i broja ozlijeđenih u slučaju potresa 8º EMS.......................................................................................................................................................44 Tablica 20 - Ukupni pregled oštećivanja zgrada i broja ozlijeđenih u slučaju potresa 8º EMS ..44 Tablica 21 - Podatci o učestalosti potresa u zadnjih 100 godina .................................................44 Tablica 22 - Prikaz potrebe angažmana gotovih snaga za slučaj pojave potresa 8º EMS ...........47 Tablica 23 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih subjekata za ojačavanje gotovih snaga ZIS-a..48 Tablica 24 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana za jačanje gotovih snaga ZIS-a...........48 Tablica 25 - Prikaz potrebe uključivanja snaga civilne zaštite za ojačavanje gotovih snaga ZIS-a.......................................................................................................................................................48 Tablica 26 - Prikaz potrebe uključivanja snaga civilne zaštite na državnoj razini ......................48 Tablica 27 - Prikaz potrebe uključivanja drugih organiziranih snaga države ..............................49 Tablica 28 - Pregled dana bez oborina na području OBŽ ............................................................50 Tablica 29 - Pregled dana s jakim i olujnim vjetrom na području OBŽ ......................................52

Tablica 30 - Pregled ugrožavanja najugroženijih naselja pogođenih olujnim vjetrom na području OBŽ...............................................................................................................................................53 Tablica 31 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga OBŽ u sanaciji posljedica ekstremnog vjetra..............................................................................................................................................54 Tablica 32 - Prikaz potrebe angažiranja snaga pravnih osoba s područja OBŽ u sanaciji posljedica.......................................................................................................................................55 Tablica 33 - Prikaz potrebe angažiranja snaga udruga građana s područja OBŽ u sanaciji posljedica.......................................................................................................................................55 Tablica 34 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ ...........................55 Tablica 35 - Prikaz broja dana s tučom na području Osječko-baranjske županije.......................57 Tablica 36 - Prikaz broja dana s poledicom na području OBŽ ....................................................59 Tablica 37 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ kod pojave ekstremne primarne ........................................................................................................................................60 Tablica 38 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih osoba s područja OBŽ kod pojave ekstremne primarne ........................................................................................................................................60 Tablica 39 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana s područja OBŽ...................................60 Tablica 40 - Pregled obveznika izrade procjene ugroženosti.......................................................69 Tablica 41- Prikaz ugrožavanja prema procjenama ugroženosti pravnih i fizičkih osoba...........73 Tablica 42 - Kriteriji za određivanje štetnih posljedica po APELL-procesu ...............................75 Tablica 43 - Kriteriji za određivanje brzine razvoja ugrožavanja ................................................75 Tablica 44 - Kriteriji za određivanje vjerojatnosti ugrožavanja...................................................75 Tablica 45 - Prikaz analize ugrožavanja po APELL procesu.......................................................87 Tablica 46 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ u slučaju velike nesreće s opasnim tvarima ............................................................................................................................90 Tablica 47 - Prikaz potrebe angažiranja snaga pravnih osoba s područja OBŽ u.......................92 Tablica 48 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ u ........................94 Tablica 49 - Prikaz potrebe uključivanja gotovih državnih snaga u slučaju velike nesreće s opasnim tvarima ............................................................................................................................95 Tablica 50 - Prikaz ugrožavanja oko havariranog vozila u slučaju prometne nesreće ................98 Tablica 51- Pregled ugroženih mjesta, većih industrijskih potencijala, a posebno tvrtki koje posjeduju .......................................................................................................................................99 Tablica 52 - Prikaz potrebe angažmana gotovih snaga s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće kod prijevoza opasnih tvari .........................................................................................................100 Tablica 53 - Prikaz potrebe angažmana pravnih osoba s područja Osječko-baranjske županije pri pojavi velike nesreće kod prijevoza opasnih tvari.....................................................................................................................................................101 Tablica 54 - Prikaz potrebe angažmana udruga građana s područja OBŽ pri pojavi.................102 Tablica 55 - Prikaz potrebe angažmana snaga civilne zaštite s područja OBŽ..........................102 Tablica 56 - Prikaz ugrožavanja prolomom brana hidroakumulacija ........................................104 Tablica 57 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ pri prolomu brane hidroakumulacije.........................................................................................................................105 Tablica 58 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih osoba s područja OBŽ pri prolomu...............106 Tablica 59 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana s područja OBŽ pri prolomu.............106 Tablica 60 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ pri....................106 Tablica 61 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijama .................................................................................................................112 Tablica 62 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih subjekata s područja OBŽ .............................113 Tablica 63 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana s područja OBŽ.................................113 Tablica 64 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ pri....................113 Tablica 65 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite na razini države pri pojavi velike.....................................................................................................................................................114

Tablica 66 - Prikaz potrebe uključivanja snaga države pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijom..................................................................................................................................114 Tablica 67 - Prikaz gotovih snaga zaštite i spašavanja s područja OBŽ....................................119 Tablica 68 - Podatci o gotovim snagama na području OBŽ ......................................................122 Tablica 69 - Pregled sposobnosti obavljanja zadaća zaštite i spašavanja snaga za jačanje gotovih snaga OBŽ u slučaju velike nesreće............................................................................................124 Tablica 70 - Podatci o snagama pravnih osoba koje se mogu uporabiti pri pojavi velikih nesreća na .................................................................................................................................................128 Tablica 71 - Pregled sposobnosti udruga građana za provedbu potrebnih mjera zaštite i spašavanja....................................................................................................................................129 Tablica 72 - Podatci za udruge građana koje se može angažirati u provedbi mjera zaštite i .....133 Tablica 73 - Pregled postojećih snaga civilne zaštite na području OBŽ....................................133 Tablica 74 - Pregled potrebnih snaga civilne zaštite OBŽ koje je potrebno..............................135 Tablica 75 - Podatci o vodotocima, jezerima, akumulacijama, retencijama i ribnjacima..........144 Tablica 76 - Popis sistematskih tala u OBŽ ...............................................................................145 Tablica 77 - Pedološka obilježja tla u OBŽ ...............................................................................146 Tablica 78 - Stanovništvo u OBŽ...............................................................................................149 Tablica 79 - Vrste nepokretnih kulturnih dobara u OBŽ ...........................................................149 Tablica 80 - Popis zaštićenih dijelova prirode na području OBŽ ..............................................150 Tablica 81- Podatci o šumskim površinama na području OBŽ .................................................151 Tablica 82 - Prikaz šuma po namjeni .........................................................................................151 Tablica 83 - Prikaz poljoprivrenih površina na području OBŽ..................................................158 Tablica 84 - Poljoprivredne površine po namjeni na području OBŽ .........................................158 Tablica 85 - Gospodarske zone na području OBŽ .....................................................................159 Tablica 86 - Prikaz broja i površine stanova na području OBŽ.................................................160 Tablica 87 - Prikaz športskih objekata na području OBŽ ..........................................................163 Tablica 88 - Prikaz državnih cesta na području OBŽ ................................................................165 Tablica 89 - Prikaz županijskih cesta na području OBŽ............................................................167 Tablica 90 - Prikaz lokalnih cesta na području OBŽ .................................................................170 Tablica 91 - Željeznička mreža na području OBŽ .....................................................................170 Tablica 92 - Zračne luke na području OBŽ................................................................................172 Tablica 93 - Veledistribucijski plinovodi na području OBŽ......................................................173 Tablica 94 - Mjerno redukcijske stanice na području OBŽ .......................................................174 Tablica 95 - Vrelovodna i parovodna mreža toplinskog sustava Osijeka ..................................177

SLIKE U TEKSTU

Slika 1 - Srednja godišnja količina oborina za područje OBŽ......................................................29 Slika 2 - Mjerodavna karta za projektiranje zgrada u Republici Hrvatskoj ..................................38 Slika 3 - Pregledna karta 500-godišnjeg povratnog razdoblja ......................................................38 Slika 4 - Matrica ugrožavanja po APELL procesu .......................................................................76 Slika 5 - Sektori i zone ugrožavanja od NE Pakš........................................................................108

1/178

UVOD Obveza izrade revizije Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu Procjena) proizlazi iz Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) i Pravilnika o metodologiji za izradu procjena i planova zaštite i spašavanja (Narodne novine broj 30/14 i 67/14). Člankom 2 Pravilnika o metodologiji za izradu procjena i planova zaštite i spašavanja ( u daljem tekstu Pravilnik) određeno je da je Procjena ugroženosti polazni dokument za izradu svakog plana zaštite i spašavanje, kao i za dopunu Plana zaštite i spašavanja Osječko – baranjske županije Člankom 50. Pravilnika uređen je način usklađivanja, odnosno, ažuriranja Procjene ugroženosti i planskih dokumenata i to:

• redovno tekuće ažuriranje podloga i podataka, pri čemu se vodi službena zabilješka • bitna promjena u njihovom sadržaju radi promjena u normativnom području, stanja u

prostoru i povećane urbane ranjivosti, koje zahtijevaju intervencije u drugim planskim dokumentima iste ili niže hijerarhijske razine i koje obuhvaćaju postupanje u postupku identičnom kao u prethodnom postupku prilikom njihovog usvajanja.

Kako je u međuvremenu došlo do korjenite promjene Pravilnika, morat će se primijeniti postupak opisan u prethodnoj točki. Kod prirodnih uzročnika velikih nesreća nisu nastale velike promjene prema ranije donesenoj Procjeni. Najveće promjene nastale su uslijed klimatskih promjena koje se reflektiraju na povećanom riziku i opasnostima od poplava, ekstremnih vremenskih prilika i pojavi novih klizišta. Bitnije promjene prema sada važećem Pravilniku očituju se u dijelovima Procjene koje obrađuju tehničko-tehnološke nesreće. Člankom 4 Pravilnika nalaže se primjena APELL1 procesa u planskim dokumentima zaštite i spašavanja jedinica područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave i to sukladno Procjeni stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima u slučaju ugrožavanja tehničko-tehnološkim nesrećama s opasnim tvarima. To znači da se u razradi rizika i opasnosti od tehničko-tehnoloških ugrožavanja s opasnim tvarima mora primijeniti i UNEP – ovo Tehničko izvješće broj 12 – Utvrđivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici. Pri utvrđivanju opasnosti i rizika od opasnih tvari treba uzeti u obzir i Procjene pravnih osoba koje proizvode, skladište, prerađuju, rukuju, prevoze , skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima iz kojih proizlazi stvarna ili potencijalna opasnost izazivanja izvanlokacijske velike nesreće ili katastrofe, odnosno koje na svojim lokacijama posjeduju količine opasnih tvari iznad graničnih danih u članku 22 Pravilnika te:

• u procesu proizvodnje koriste opasne tvari • posjeduju i/ili upravljaju skladištima opasnih tvari • posjeduju ili upravljaju dokovima, pristaništima i ranžirnim kolodvorima ili drugom

lokacijom za pretovar opasnih tvari

1 Skraćenica sa značenjem „Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini“ program UNEP/IEO Pariz

1988. 2 Iznad 1% od graničnih vrijednosti propisanih u P I. A: dijelovima 1. I 2. Stupcima 2. I Prilogu I.B.stupcu 2.Uredbe o

sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14)

2/178

• iskorištavaju, odnosno, eksploatiraju (istražuju, vade i obrađuju) mineralne sirovine u rudnicima, kamenolomima i bušotinama

• istražuju i vade mineralne sirovine na platformama, uključujući i ugljikovodike • upravljaju odlagalištima otpada.

Pri tom se računa i s postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom. Također, došlo je do promjena u planovima obrane od poplava Hrvatskih voda pa je u veljači 2014. donesen Glavni provedbeni plan obrane od poplava, a u ožujku 2014. doneseni su Provedbeni planovi obrane od poplava za male slivove na području Osječko-baranjske županije. Kako su zabilježene bitne promjene vezane uz promjene Pravilnika izradit će se Revizija Procjene kao cjelovit dokument koji podliježe postupku usvajanja prvotne Procjene.

3/178

1 VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE

DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1 PRIRODNI UZROČNICI

1.1.1 UGROŽAVANJE POPLAVAMA Opasnost od poplava na području Osječko-baranjske županije proizlazi iz sljedećih izvora:

– vodotokova I. reda, a najveće poplave mogu izazvati velike rijeke Dunava i Drave koje se napajaju vodom uglavnom izvan područja ove županije u svom gornjem toku

– malih slivova s područja županije ( lokalnih voda koje ne mogu odvesti vode pri obilnim padalinama u svoje matične vodotokove)

– procjednih i zaobalnih voda koje prvenstveno ugrožavaju depresije iz kojih se ne može učinkovito odvesti voda u slučaju obilnih padalina i velikog porasta razine voda u vodotocima više razine

– bujičnih voda koje plave svoje poplavne ravnice pri iznimno jakim oborinama – vodnim valom kod proloma brana.

Hidrološki pokazatelji – vodotoci, jezera i akumulacije koje mogu biti uzrok poplavama Hidrografski se u Osječko-baranjskoj županiji ističu Drava s južnim i Dunav sa zapadnim pritocima od kojih je, dakako, najznačajnija Drava. Osnovno hidrografsko obilježje površja jest ekscentričnost tekućica. Najveće i najvažnije rijeke teku rubno. To se odražava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovana je geotektonskim značajkama širega prostora. Inače, na vodene prilike u cjelini utjecali su još diferencirani klimamorfološki procesi u prošlosti, pri čemu su u detaljima pored hidrogeoloških osobina stijena imali značajnu ulogu i noviji društveno-gospodarski zahvati. Vodotoci na području županije značajni za Republiku Hrvatsku (vode I. reda) međudržavne su vode Dunav, Drava, p. Karašica (Baranja), odvodni kanal Karašica, p. Borza, k. Hatvan, k. Travnik, r. Vuka – do ceste Đakovo-Osijek, r. Vučica i r. Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale površinske vode lokalne su vode. Dužina je rijeke Dunava u Osječko-baranjskoj županiji 86,06 km (od rkm 1433+060 do rkm 1347+000), što čini 62,6% dužine ukupnog toka Dunava kroz Hrvatsku. Na dionici kroz Osječko-baranjsku županiju Dunav ima karakteristike nizinske rijeke s prosječnim padom vodnog lica pri srednjoj vodi od 0,047%o do 0,056%o. Širina korita kreće se u rasponu 500-800 m, prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godišnji protoci kreću od 2.442 do 3.144 m3/s. Dubina mu se kreće od 5 do 15 m. Režim voda Dunava pokazuje nivalno-pluvijalne karakteristike. Na kretanje njegovih voda najviše utječu alpski pritoci, pa se u skladu s tim u godišnjem hodu vodostaja javljaju dvije visoke vode i to u proljeće i rano ljeto. Proljetni maksimum uzrokovan je otapanjem snijega u nižim dijelovima gornjeg toka, a ranoljetni otapanjem snijega i leda u najvišim dijelovima Alpa i ciklonalnim kišama karakterističnim za taj dio godine. Prosječni su godišnji protoci Dunava kod Bezdana oko 2200 m3/s; najveći do 7000 m3/s, a najmanji oko 1000 m3/s. Dunav je plovan tijekom čitave godine, osim u vrlo hladnim zimama kada se zamrzne u prosjeku na nekoliko tjedana i za izuzetno niskih vodostaja u sušnim razdobljima.

4/178

Rijeka Drava najveći je pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj, odnosno, Osječko-baranjskoj županiji na rkm 1382+300 Dunava, kod mjesta Aljmaš. Drava je drugi po značaju vodotok u županiji i čini južnu i jugozapadnu među Baranje. Na području županije Drava protječe u dužini od 104 km (od rkm 0+000 do rkm 104+000), što iznosi 32,7% ukupne dužine toka Drave kroz Hrvatsku. Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfološke promjene u koritu, a kvartarne šljunčane-pjeskovite naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemnih voda. Dionica Drave kroz Osječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke. Do Osijeka meandrira, a nizvodno od grada je mirnijeg toka i s prevladavajućim akumulacijskim procesima. Drava ima veći pad od Dunava (13,1 cm/km) pa je i brža. Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m. Godišnja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1530 mm/god. s tim da je količina oborina veća u gornjem dijelu sliva. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim i karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju zbog otapanja snijega i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 315 m3/s na granici sa Slovenijom do 555 m3/s na ušću u Dunav. Pritoke Dunava koje su od interesa za Osječko-baranjsku županiju su: – Bosut s Biđem, što se županije tiče, utoliko što prikuplja vodu s južnih padina Đakovačko-vinkovačke

praporne grede vodotocima od kojih su najznačajniji Kašnica i Jošava; režim otjecanja je pretežno kišni – r. Karašica koja izvire u Mađarskoj, a utječe u Dunav kod Batine je vodotok čiji su vodostaji u izravnoj

zavisnosti od padalinskih osobina Baranje; visoke vode najčešće su pri otapanju snijega u proljeće i u jesen za jakih kiša; sličnih su osobina i ostale tekućice na prostoru Baranje

– r. Vuka na svom toku kroz Osječko-baranjsku županiju uglavnom prikuplja vode s istočnih ogranaka Dilja i sjeverne strane Đakovačko-vinkovačke praporne grede; režim voda je također pluvijalni, a uveliko ovisi i o režimu voda Dunava, u koji utječe kod Vukovara.

Pritoci rijeke Drave na području Osječko-baranjske županije su: – r. Karašica koja Gatskim kanalom utječe u Dravu kod Gata, a rasterećenje se može obaviti i uzvodno, kod

Donjeg Viljeva putem spojnog kanala Karašica – Drava, dok preostali dio voda r. Karašice protječući kroz Belišće i Valpovo kod Ladimirevaca utječe u r. Vučicu; rijeka Vučica s ušćem kod mjesta Josipovca i Poganovačko-kravički kanal koji se putem Stare Drave u Višnjevcu ulijeva u Dravu

– potok Toplica i kanal Barbara-glavni kanal na melioracijskom području Dravski rit koji se jednim dijelom odvodnjava u biljsku Staru Dravu te dalje u Kopački rit.

Iako ne postoje relevantni hidrološki pokazatelji za navedene pritoke, karakterizira ih mala vodnost te stoga nemaju značajniji utjecaj na vodni režim Drave.

U Baranji, na ušću Drave u Dunav, nalazi se inundacijsko i močvarno područje Parka prirode Kopački rit ukupne površine 17.700 ha.

Popis vodotokova, jezera, akumulacije, retencije i ribnjaci

Vodotok Akumulacija ili retencija Ribnjak Teritorijalna podjela

grad/općina Naziv

Dužina vodotoka

(km)

Dužina nasipa (km)

Naziv Površ. sliva km2

Visina (m)

Norm. vol.

(m3x106) Naziv Površina

(ha)

Normalni volumen (m3x106)

MALI SLIV «BARANJA»

Travmk 4,45 3,70 Šećeransko jazero

Potok Karašica 6,90 13,80 1. Grad Beli

Manastir Odv.kanal Karašice 7,20

Dunav 24,76 10,67 Stara Drava-Bilje 83,00

m.n.m. 3,70 Beljski- Podunavlje 600

2. Općina Bilje Drava 15,53 9,55

5/178


grad/općina Naziv

Dužina vodotoka

(km)

Dužina nasipa (km)


Visina (m)

Norm. vol.


(ha)


3. Općina Čeminac Čeminac Grabovačko

jezero

4. Općina Darda Drava 7,45 10,10 ⎣ola

Potok Karašica 12,76 6,22 Topoljski

Dunavac 84,00 m.n.m. 7,10

Odv.kanal Karašice 7,20

Dunav 15,05 9,13 5. Općina Draž

Bujice 13,22

6. Općina Jagodnjak Drava 11,55 0,67

Dunav 10,95 20,50 7.

Općina Kneževi Vinogradi Bujice 31,42

Potok Karašica 3,00 6,00


Drava 7,33 11,20 8. Općina

Petlovac

Toplica 8,22 12,50

Borza 10,58 21,16

Hatvan 4,75 4,37

Potok Karašica 7,80 10,10


9. Općina Popovac

Bujice 4,24 Popovac 18

UKUPNO: 231,62 158,67 10,80 619

MALI SLIV «KARAŠICA-VUČICA»

1. Grad Belišće

2. Grad Doni Miholjac Karašica 16,00 Ribnjak

D.Miholjac 1068 (972) 9,72

3. Grad Našice Lapovac II. 10,50 13,50 2,408 Ribnjak 1905.

1504 (1348) 13,40

4. Grad Valpovo Vučica 17,00

5. Općina Bizovac

6. Općina D. Motičina

7. Općina Đurđenovac

8. Općina Feričanci

9. Općina Korška

10. Općina Magadenovac Vučica 21,00

11. Općina Marijanci

Karašica, Vučica 12,00

12. Općina Podravska Moslavina

Karašica 7,08

13. Općina Petrijevci Vučica 11,15

14. Općina Podgorač

15. Općina Viljevo Karašica-Kor. 18,45

6/178


grad/općina Naziv

Dužina vodotoka

(km)

Dužina nasipa (km)


Visina (m)

Norm. vol.


(ha)


Drava

UKUPNO: 102,68 10,50 2,408 2572 (2320) 23,12

MALI SLIV «VUKA»

1. Grad Đakovo

2. Grad Osijek

3. Općina Antunovac

4. Općina Bizovac

5. Općina Čepin Vuka 4,00

6. Općina Drenje Vuka 10,00 4,00 Aku. Borovik 23,00 19,00

m.n.m. 7,90

7. Općina Erdut

8. Općina Ernestinovo Vuka 9,00 6,90

9. Općina Gorjani

10. Općina Koška

11. Općina Lev. Varoš

12. Općina Petrijevci

13. Općina Podgorač Vuka 12,50 22,00

14. Općina Punitovci Vuka 4,50

15. Općina Semeljci

16. Općina Šodolovci Vuka 3,00 6,00 Koprivna 30,00 450,00

17. Općina Viškovci

18. Općina Vladislavci Vuka 7,00 5,00

19. Općina Vuka Vuka 11,00 0,90

UKUPNO: 61,00 44,80 23,00 7,90 30,00 450,00

MALI SLIV «BIĐ-BOSUT»

1. Grad Đakovo Z. Lat. Kanal 6,50 6,50 Mlinac 4,580 7,00 0,960 Rakova

pustara 2,060 54,789

Jošava 44,990 5,00 0,946 Gajgerova pustara 1,800 31,319

2. Općina Drenje

3. Općina Lev. Varoš

4. Općina Satnica

5. Općina Semeljci

6. Općina Strizivojna

7. Općina Trnava

8. Općina Viškovci

UKUPNO: 13,35 6,50 49,570 1,906 3,860 86,108

Tablica 1- Popis vodotokova, jezera, akumulacija, retencija i ribnjaka u Osječko-baranjskoj županiji (izvor – Prostorni plan Osječko-baranjske županije)

7/178

1.1.1.1 Ugrožavanje poplavama voda I. i II. reda

1.1.1.1.1 Opis ugrožavanja poplavama vodotokova I. i II. reda Poplave velikog razmjera, odnosno, katastrofe na području Osječko-baranjske županije najčešće dolaze kada alpsko područje zahvate velike i dugotrajne kiše u doba otapanja snijega, a istovremeno takve kiše zahvate i područje županije. Takve su pojave najčešće u proljeće tijekom svibnja i lipnja kada su moguće mjesečne padaline i preko3 130 l/m2, s neprekinutim tijekom preko4 43 l/m2, ali i u drugim mjesecima pa je u srpnju 1972. godine5 palo na sliv rijeke Drave do 300 l/m2 kiše u nekoliko dana, a u kolovozu iste godine, u nekoliko dana, palo kiše više od 200 l/m2. Velike poplave rijeka Drave i Dunava 1965. i 1972. godine inicirale su izgradnju sustava obrane od poplava od kada nije više zabilježena ni jedna katastrofalna poplava na području županije. Ugroza katastrofalnim poplavama uspješno se kontrolira nasipima glavnih rijeka koji nadvisuju apsolutno maksimalne vodostaje, odnosno stogodišnju računsku veliku vodu za 1,2 m. Poplave mogu uzrokovati i raskvašeni nasipi rijeka Drave i Dunava u situacijama dugotrajnog izlijevanja tih rijeka iz korita u riječnu indundaciju. Navedene su poplave nizinskog karaktera, s polaganim rastom ugroze pa se mjere zaštite kritičnih dijelova zaštitne infrastrukture mogu na vrijeme organizirati i provesti. U novije vrijeme zabilježena je ozbiljna prijetnja 2002. godine radi naglog porasta vodostaja Dunava izazvanih velikim količinama oborina u gornjem toku rijeke. Obavljene su mjere obrane od poplava na nasipu u dužini većoj od 80 km. Izgrađeno je i novih 1,5 km privremenih („zečjih”) nasipa za obranu dijela naselja Batina te pojačanje postojećih za što je upotrijebljeno više od 40.000 vreća, što je omogućilo uspješnu zaštitu od poplava na oko 30.000 ha obradivih i šumskih površina te 30-ak naselja. Danas je umjesto privremenog izgrađen pravi nasip, odnosno, II. faza nasipa za zaštitu Batine u duljini od 0,405 km. Također se 2006. godine ponovio nagli porast rijeke Dunav s još opasnijim stanjem pa je na području Osječko – baranjske županije, na dionici nasipa Drava –Dunav, proglašeno izvanredno stanje i u branjenom području jer je prijetila erozija nasipa radi procijednih voda. Uz izuzetne napore stručnih službi Hrvatskih voda, licenciranih tvrtki i operativnih snaga zaštite i spašavanja, po vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima stalne kiše i uz raskvašen nasip, uspjelo se izgraditi na mjestima najvećeg procjeđivanja protutlačne bunare i spasiti nasip od proloma, odnosno, spasiti dijelove naselja Bilje i Kopačevo od velike nesreće. Izvanredne mjere obrane s mjerama pojačavanja postojećih nasipa obuhvaćeno je pri tom samo u području Baranje oko 83 km, a izvanrednim stanjem i 26,8 km6, a zbog uspora pritoka Drave izvanredna obrana od poplava na oko 4,7 km i na njenoj desnoj obali.

1.1.1.1.1.1 Ugrožavanje malih slivova u Osječko-baranjskoj županiji Mali slivovi prikupljaju vode u zaobalju velikih slivova odnosno za slučaj Osječko-baranjske županije rijeka Dunava, Drave i Save, te ih odvode u svoje matične rijeke. Područje Osječko-baranjske podijeljeno je u četiri mala sliva i to:

• mali sliv Vuka u branjenom području broj B.15 • mali sliv Baranja u branjenom području broj B.16 • mali sliv Karašica – Vučica u branjenom području broj B.17 • mali sliv Biđ-Bosut u branjenom području broj D.1

U nastavku će se opisati karakteristika tih malih slivova.

3 Županija u brojkama; od 2007. 4 Studija o rušenju brane Lapovac II - Elektroprojekt Zagreb iz 1993. godine 5 Operativni plan zaštite od poplava Osječko – baranjske županije (radni materijal – 2009.) 6 Operativni plan obrane od poplava Osječko baranjske županije – radni materijali 2009.

8/178

Mali sliv Vuka (branjeno područje B 15)7 Sabirni vodotok ovog sliva je rijeka Vuka koja pripada vodotocima I. reda. Glavne karakteristike sabirnog vodotoka i njihovih glavnih pritoka u malom slivu Vuka su:

• Rijeka Vuka od akumulacije Borovik do mosta u naselju Vuka ( Dionica B.15.4.), ukupne je dužine 33,888 km. Dionica pripada gornjem toku r. Vuke od rkm 98+510 ( brana Borovik), gdje su kote terena oko 133,00 m.n.m., do rkm 64+622, kod sela Vuka, gdje su kote terena oko 90,00 m.n.m., prolazi kroz teren većeg nagiba. Uzvodne poteze karakteriziraju umjereniji ili znatni uzdužni padovi (na reguliranoj dionici od st. 71+167 km (utok kanala Gorjan-Punitovci) do 89+194 km (cesta Podgorač-Bračevci) izvedene su vodne stepenice (7 stepenica i jedna ustava), a na reguliranome uzvodnome potezu od 89+194 km do 98+510 km (temeljni ispust brane "Borovik") završene su 4 betonske stepenice. Najviše dionice rijeke Vuke imaju bujični karakter, a zaštitu od bujica rijeke osigurava akumulacija Borovik. Rijeka Vuka ima na ovoj dionici nekoliko značajnih pritoka (vodotoke i kanale I. i II. reda):, kanal Velika Osatina, kanal Gorjan - Punitovci, kanal Maksim i potok Koritnjak. Na rijeci Vuki najčešće su proljetne poplave u mjesecima ožujku i travnju, uzrokovane uglavnom proljetnim kišama i topljenjem snijega. Pri blagim zimama moguće su poplave i u mjesecima siječnju i veljači. Manipulacijom ustave Krndija moguće je rasteretiti srednji tok rijeke Vuke upuštanjem vode u Poganovačko-kravički kanal. Prilikom provedbe mjera obrane od poplava na rijeci Vuki veliku opasnost predstavljaju automatski poklopci na pritokama koje je nužno redovito pregledavati i održavati kako ne bi došlo do plavljenja zaobalja. Nadalje, redovito se javljaju potrebe za intervencijama prilikom začepljenja radi plivajućeg nanosa (granje, trava, trska) na uskim grlima vodotoka (ustava Krndija, stupišta mostova). Pojedini dijelovi dionice branjeni su nasipima:

o Nasip uz desnu obalu rijeke Vuke ukupne je duljine 0,150 km i trasa nasipa leži između rkm 64+850 i rkm 65+000 rijeke Vuke kod sela Vuka. Ovaj nasip brani 50 ha područja općine Vuka, odnosno, selo Vuka. Potencijalno kritično mjesto na ovoj dionici predstavlja automatski čep na ušću k. Veliko Plandište u r. Vuku (rkm 64+850). Karakteristike poprečnog profila nasipa su sljedeće:

širina krune nasipa 3,0 m pokos 1 : 1,5 (obostrano!) kota krune nasipa oko 89,00 m n.v.

o Nasip uz desnu obalu rijeke Vuke ukupne je duljine 14,000 km i trasa nasipa leži između rkm 76+000 i rkm 89+194 rijeke Vuke (od sela Punitovci do cestovnog mosta Đakovo – Našice kod Bračevaca/Razbojišta). Ovaj nasip brani 300 ha na području općine Punitovci, odnosno, sela Jurjevac, Punitovci i Josipovac Punitovački te općine Drenje, odnosno, selo Bračevci. Potencijalno kritično mjesto na ovoj dionici predstavljaju automatski čep na ušću k. Berek (rkm 83+434), zatim mostovi Punitovci-Krndija-Poganovci (rkm 77+251) i Đakovo-Našice (rkm 89+194. Karakteristike poprečnog profila nasipa su sljedeće:

širina krune nasipa 2,0 m pokos 1 : 1,5 (obostrano!) kota krune nasipa oko 95,50 m.n.m.

o Nasip uz lijevu obalu rijeke Vuke ukupne je duljine 13,000 km i trasa nasipa leži između rkm 72+000 i rkm 85+000 rijeke Vuke. Ovaj nasip brani 500 ha na području općine Podgorač, odnosno, sela Poganovci i Budimci s pripadajućim poljoprivrednim površinama. Potencijalno kritično mjesto na ovoj dionici predstavljaju automatski čep na ušću k. Gradina (rkm 79+157), zatim mostovi Punitovci-Krndija-Poganovci (rkm 77+251) i Đakovo-Našice (rkm 89+194), ustava Krndija (rkm 77+264), bočna ustava Hana 1 (rkm 77+300), bočna ustava Hana 2 na ušću k. Oranica (rkm 77+558) te ustava Note (rkm 78+711). Karakteristike poprečnog profila nasipa su kao kod pethodnog desnog nasipa.

7 Izvor za opis je Provedbeni plan obrane od poplava na Malom slivu Vuka (Zagreb 16.03.2014.)

9/178

• Bobotski kanal prolazi najnižim terenima bivše bare Palače i iskopan je s ciljem njenog isušivanja. Na stacionaži rkm 45+100 rijeke Vuke dovodnim je kanalom spojen s CS Dvor kapaciteta 20 m3/s, gdje se mehaničkim putem prebacuju vode Bobotskog kanala u rijeku Vuku. Na području Osječko-baranjske županije su dionice B-15.8 (granica Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije na stacionaži km 24+000 – Čep. Martinci– 50+730 dužina 26,730 km). Pri provedbi mjera obrane od poplava jedna od najkritičnijih slabih mjesta u sustavu su automatski poklopci na pritokama koji se moraju redovito pregledavati kako ne bi došlo do plavljenja zaobalja, kao i uska grla na kojima se javljaju potrebe za intervencijama prilikom začepljenja zbog plivajućeg nanosa (granje, trava, trska), posebno na ulaznoj rešetki CS Dvor gdje se radi o znatnoj količini. Veći problem predstavlja zaobalje, odakle se voda mora prebacivati mehanički, putem mobilnih crpnih agregata, jer je gravitacijska odvodnja nemoguća pri višim vodostajima Bobotskog kanala koji uzrokuju zatvaranje automatskih čepova. Zbog različitih kota niveleta pritoka Bobotskog kanala do zatvaranja automatskih poklopaca dolazi u različitim trenucima te se ne može se razmatrati jedinstveni vodostaj koji bi bio mjerodavan za aktiviranje mobilnih crpki. Crpljenje iz zaobalja mora započeti u trenutku kada se zatvori automatski čep s nizvodne strane i kada je vodostaj u samom kanalu toliki da prijeti izlijevanju, a prognoza ukazuje na dugotrajne visoke vodostaje u Bobotskom kanalu i/ili nove oborine značajnijeg intenziteta. Vodotok je od rkm 24+000 do rkm 40+000 izveden s obostranim nasipima i uglavnom nema većih opasnosti od izlijevanja i to:

o Nasip uz lijevu obalu Bobotskog ukupne je duljine 16,00 km i trasa nasipa leži između rkm 24+000 i rkm 40+000 Bobotskog kanala; ovaj nasip brani oko. 7.000 ha – područje grada Osijeka (Tenja) te općina Antunovac (Antunovac, Ivanovac) i Ernestinovo (Ernestinovo-Divoš). Karakteristike poprečnog profila nasipa su sljedeće:

širina krune nasipa 3,00 m pokos 1 : 1,5(obostrano!) kota krune nasipa oko 85,50 m.n.m.

o Nasip uz desnu obalu Bobotskog kanala ukupne je duljine 16,00 km i trasa nasipa leži

između rkm 24+000 i rkm 40+000 Bobotskog kanala. Ovaj nasip brani oko. 3.000 ha – područje općine Šodolovci (Silaš, Paulin Dvor), Vladislavci (Vladislavci, Dopsin), Ernestinovo (Ernestinovo). Karakteristike poprečnog profila nasipa su iste.

Mali sliv Baranja (branjeno područje B.16) Sabirni vodotoci i njihovi glavni pritoci u malom slivu Baranja8 su:

• Potok Karašica sa svojim pritokama Borza, Hatvan i Travnik. Potok ima izvor u Republici Mađarskoj, gdje ima karakteristike bujične vode, a na području Baranje ima karakteristike nizinskog vodotoka pa je to područje njegove poplavne doline. Utječe u Dunav kod Batine. Od sifona u Popovcu do svog ušća pripada vodama malog sliva Baranja (Dionica B.16.2). Posjeduje lijevi i desni nasip za zaštitu od poplava naselja općine Draž (naselja Gajić i Draž), općine Popovac (naselja Branjina i Popovac). Potok Karašica na Dionici B.16.3 (uzvodno od sifona Popovac) obuhvaćena je zaštitom voda I. reda (tablica 2. Procjene ugroženosti) te obuhvaća zaštitu od poplava grada Belog Manastira (naselja Branjin Vrh, Beli Manastir, Šećerana i Šumarina) i općine Petlovac (naselje Luč).

• Dionica B.16.1. obuhvaća kanale Travnik, Hatvan i Borzu od granice s Republikom Mađarskom do ušća u potok Karašicu. Duljina Travnika je 2,971 km, Hatvana 4,75 km, a Borze 10,578 km. Ima nasipe prije ušća u potok Karašicu, glede zaštite od poplava pri usporu protoka zbog visokog vodostaja potoka Karašica.

• Odvodni kanal Karašica (Dionica B.16.4.) je s mogućnošću mješovite odvodnje – kombinacija gravitacijske i mehaničke preko CS Draž (1,5 m3/s.) koja prebacuje vodu u potok Karašicu. Služi za odvodnju voda s područja Belog Manastira i obronaka Banskog brda. Dijelom prolazi i kroz

8 Sukladno Provedbenom planu obrane od poplava na Malom slivu Baranja (Zagreb 16.3.2014.)

10/178

Republiku Mađarsku. Branjen je nasipima od ušća u potok Karašicu u dužini od 1.95 km i u cijelosti pripada vodotokovima I. reda (tablica 2. Procjene ugroženosti). Detaljnija zaštita od poplava provodi se na slabim mjestima prikazanim u tablici B.16.4.

• Dionicu B.16.5. predstavlja stari rukavac rijeke Dunav, retencija Topoljski Dunavac koja se nalazi na prostoru između obrambenog nasipa Draž –granice s Republikom Mađarskom. Duljina mu je 8,2 km, a s inundacijom rijeke Dunava je spojen putem ustave Draž. Na stacionaži 6+500 nalazi se CS Puškaš. Branjena je sekundarnim nasipom Puškaš duljine 3,37 km, a nalazi se na lokaciji između ušća stare Borze u Topoljski Dunavac i granice s Republikom Mađarskom. Ovaj nasip brani nizinski obradivi dio od visokih voda Dunava, odnosno, visokih voda retencije Topoljski Dunavac izazvanih visokim vodama rijeke Dunava.

• Kanal Bojana i Glavni dovodni kanal do C.S. Podunavlje koji se nastavlja na kanal Bojanu ulaze u Dionicu B.16.6. Ukupna duljina kanala je 40,976 km, a na stacionaži 0+000 se nalazi C.S. Podunavlje putem koje se višak vode iz kanala prebacuje u inundaciju rijeke Dunav. Brani područja naselja Kozarac Grabovac, Lug i Vardarac od zaobalnih voda. Ima nasip na lijevoj obali na nižim dijelovima područja koji polazi od stacionaže 1+600 do stacionaže 4+600 kanala Bojana, ukupne duljine 3,0 km.

• Kanal Kopačevo i stari rukavac rijeke Drave retencija Stara Drava – Bilje (Dionica B.16.7. ) koji su međusobno povezani i predstavljaju glavni recipijent za odvodnju viška voda iz Dravskog sektora i njegovo gravitacijsko ispuštanje u inundaciju Drave i Dunava (Kopački rit) putem ustave Kopačevo koja se nalazi u tijelu nasipa Drava-Dunav (na stacionaži nasipa 18+445). Duljina kanala Kopačevo je 3,7 km, a Stare Drave – Bilje 7,93 km. Kanal ima lijevi i desni sekundarni nasip. Duljina lijevog sekundarnog nasipa Sece je 1,1 km, a nasip štiti naselje Bilje od velikih voda Stare Drave. Duljina desnog sekundarnog nasipa Kovačke livade je 2,3 km, a nalazi se između ceste Osijek-Bilje i željezničke pruge Osijek-Beli Manastir.

• Dionicu B.16.8. predstavlja kanal Barbara koji je glavni recipijent za odvod viška vode iz Dravskog rita. Ukupna duljina kanala je 25,945 km, a na stacionaži 0+000 se nalazi C.S. Velika putem koje se višak vode iz kanala prebacuje u inundaciju rijeke Drave.

• Dionica B.16.9. obuhvaća potok Toplica i kanal Beremend. Potok Toplica dotječe iz Republike Mađarske, duljina mu je 8,235 km, a vode iz potoka se prebacuju u inundaciju rijeke Drave putem C.S. Bakanka. Kanal Beremend također dotječe iz Republike Mađarske i ulijeva se u potok Toplicu na njenoj stacionaži 3+010.

Mali sliv Karašica – Vučica ( branjeno područje B-17)9 Slivno područje malog sliva Karašice i Vučice nalazi se u slavonskoj Podravini, a prostire se od vododjelnice Papuka i Krndije na jugu do rijeke Drave na sjeveru te od Petrijevaca na istoku do Slatine i Voćina na zapadu. S juga je područje ovog sliva brdsko – planinsko, a sa sjevera je nizinsko i gusto je obrasle šumom. Najviši vrh Papuka je istoimen apsolutne visine 953 m, a Krndije Kapovac 792 m. Nizinsko područje sliva proteže se uz Dravu s prosječnom širinom od oko 25 km, a u visinskom smislu s kotama na dijelu Osječko-baranjske županije od 85 do 125 m.n.m a u dijelu Virovitičko-podravske županije s kotama od 99-125 m.n.m. Najniže kote nizinskog dijela sliva su uz ušće Vučice i Drave i kod ušća kanala Profesor Bella u rijeku Dravu, a najviše na pribrežju. Povoljna je okolnost ta da i najviši vodostaji Drave ne nadmašuju kote terena nizinskog područja, osim manjih površina uz rijeku Dravu koje su zaštićene od poplava obrambenim nasipima. Iz toga proizlazi da ovo područje nije direktno ugroženo od velikih voda rijeke Drave, već od unutarnjih voda sliva , tj. na najveći utjecaj ima pribrdski i brdski dio sliva. 9 Izvor za opis je Provedbeni plan obrane od poplava na Malom slivu Karašica-Vučica (Zagreb, 16.3.2014.)

11/178

Prema hidrografskim karakteristikama sabirni vodotoci ovog sliva prirodni su vodotoci Karašice i Vučice koji prikupljaju vodu s obronaka brdskog dijela i odvode ju uz znatno smanjeni pad u rijeku Dravu, te odušni kanali Karašica-Drava između Donjeg Miholjca i Viljeva i Gatski kanal. Tako je nizinski kraj s intenzivnom ratarskom proizvodnjom, ugrožen od suvišnih voda, koje se javljaju uglavnom u proljeće i jesen. Hidrografska mreža vodotoka može se podijeliti u dva osnovna toka prema sabirnim vodotocima, a to su:

• Vučica koji sa svojim pritocima (Karašica, Strug, Stara Vučica, Pištanac, Zdenačka rijeka, Marjanac, Iskrica, Bukvik, Pribiševačka Rijeka, Našička Rijeka, Breznica i Dubovik) sakuplja vodu sa Krndije

• Karašica koja sakuplja vodu iz Papuka i nizinskog dijela područja ( pritoke: Vojlovica, Voćinska, Pištanačka rijeka, Seginac, Krajna).

Za stvaranje vodnog vala u nizinskom dijelu sabirnih vodotokova vrlo bitnu ulogu ima dotok iz brdskog dijela sliva, koji ima vrlo velike padove (i do 20%). Kako nizinski dio ima padove oko 0.4%, a na otjecanje utječe ponekad i visoki vodostaj rijeke Drave, može se zaključiti da je dotok vode iz brdskog dijela vrlo brz dok je sniženje vodnog vala u nizini vrlo sporo. Na području Osječko-baranjske županije najznačajniji su vodotoci ovog sliva:

• Rijeka Vučica – dionica 17.1. i 17.2 je glavni sabirni recipijent ovog područja. Osim nastavno nabrojanih kanala I. i II. reda, u rijeku Vučicu na ovoj dionici utječu još mnogi kanali III. reda, a zemljište je izrazito nizinsko, za potrebe obrane od poplave na mnogim su kanalima izgrađeni automatski čepovi kako bi se, za vrijeme velikih voda, spriječio prodor vode na poljoprivredne površine i naselja. Svi automatski čepovi, ustave i mostovi na dionici, u slučaju nailaska velikih voda, predstavljaju potencijalno slabo mjesto obrane od poplava te se moraju nadzirati i po potrebi pokretnim crpkama zaobalnu vodu prebacivati u Vučicu.

• Potok Breznica Stipanovačka - dionica 17.3 Potok Breznica Stipanovačka ukupne je dužine 34780 m. U dionici B.17.3. od ušća u rijeku Vučicu do mosta na cesti između Stipanovaca i Podgorača dužine 21050 m, vodotok je također obrađen u prilogu I. Glavnog plana obrane od poplava. U pribrdskom dijelu, iznad Stipanovaca vodotok nije uređen, a radi većih padova pripada bujičnim vodotokovima. Kritična su mjesta mostovi nerazvrstanih cesta i poljskih putova koji bi nanosom mogli stvoriti slabo protočna mjesta i uzrokovati poplave. U donjem dijelu kod mjesta Kršinaca bujična voda može poplaviti niže terene koje predstavljaju i nebranjena poplavna područja vodotoka. Glavni su pritoci Gornja Jasenovica, Trstenik-Ledenik, Piljevo, Solarevica, Dužice XII, Podgorački Dubovik, Bijela Loza, Rudolfovac II, Lapovac, Vujnovac, Darna i Antolovica ukupne dužine 109 970 m. Sve su to bujični vodotoci koji imaju u pribrdskim dijelovima sliva vrlo brz tok te dolazi do izlijevanja vode u nizinskom dijelu, što ugrožava oranične površine i naselja Niza, Breznica Našička, Ordanja i Andrijevac.

• Potok Bukvik (dionica 17.4)

Potok Bukvik ukupne je dužine 29.800 m. U dionici B.17.4.,dužine 16.180 m (do cestovnog mosta Našice – Orahovica u Gornjoj Motičini) je reguliranog toka i obrađen je također u prilogu I. Glavnog plana obrane od poplava. U brdskom dijelu kritična mjesta mostovi nerazvrstanih cesta i poljskih putova koji bi nanosom mogli stvoriti slabo protočna mjesta i uzrokovati poplave. Također, zastoje mogu izazvati i pritoci na svojim utocima. U nizinskom dijelu velike vode brdskog sliva ugrožavaju oranične površine i naselja Donja Motičina, Našičko Novo Selo, Đurđenovac i Sušine. Lijeva pritoka Bukvika je Babina voda izvorišta u Krndiji kod Gazija u Virovitičko-podravskoj županiji. Obzirom na karakteristike brdskog područja, dotok je vrlo brz (bujičnog toka), što izaziva poplave u Donjoj Motičini, gdje se i ulijeva u potok Bukvik.

12/178

• Potok Iskrica Potok Iskrica, ukupne dužine 30200 m. Dionica B.17.5. je reguliranog toka kroz cijelo područje Osječko-baranjske županije, a prelazi u Virovitičko-podravsku županiju kod naselja Feričanci. Glavni je pritok Iskrice Gernjašnjica u Feričancima dužine 2800 m. Kako se radi o vrlo velikom slivu pritoke s velikim padovima u brdskom dijelu, dotok je vrlo brz, što izaziva oštećenja na mostovima na području Feričanaca te plavljenje oraničnih površina u nizinskom dijelu kao i ugrožavanje dijelova naselja Beljevina, Krčevine i Šaptinovci.

• Rijeka Karašica (B.17.6.) Ova dionica obuhvaća rijeku Karašicu od ušća u Vučicu kod Valpova do utoka Donje Branjinske i Donje Voćinske, ukupne dužine 64754 m. Uz kanal nema izgrađenih popratnih nasipa jer je teren viši od razine velikih voda tako da nema opasnosti od izlijevanja, osim jednog manjeg dijela u rudini Kabalna i kod naselja Blanje. Cijela dionica obrađena je u prilogu I. Glavnog plana obrane od poplava, a u Procjeni u točki 1.1.1.2. pod istim rednim brojem pa se u ovom poglavlju neće ponavljati. Problemi oko izlijevanja prisutni su uz pritoke jer isti odvode vode iz depresija koje su ugrožene kod većih oborina i nailaska poplavnih voda. Radi sprječavanja izlijevanja velikih voda rijeke Karašice na pritocima su izgrađene ustave ili automatski čepovi. To su ujedno i kritična mjesta u obrambenom sustavu te se moraju nadzirati i po potrebi pokretnim crpkama zaobalnu vodu prebacivati u Karašicu. Mali sliv Brodska posavina (branjeno područje D-2)10 U Osječko-baranjskoj županiji samo dionica D-13. Dionica D.2.13. obuhvaća prirodni vodotok Biđ koji prolazi nizinskim dijelom županije uz naselje Strizivojna te nema nasipe. Širina dna kanala je 8,0 m, s pokosom 1:1,5, dok je dubina 4,0 do 6,0 m, ovisno od kote terena. Kanal Biđ na dionici prikuplja i nekoliko većih i manjih kanala i vodotoka od kojih na području županije je Breznica koja protječe kroz naselje Strizivojna.

1.1.1.1.2 Zaštitna infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama, dimenzijama i sl.

Sukladno Glavnom provedbenom planu obrane od poplava koji obuhvaća obranu od poplava na vodotocima I. reda prijetnje katastrofalnim posljedicama, odnosno, velikim nesrećama izazvanih poplavom prikazuje sljedeća tablica:

R.br. dionice Izvori ugrožavanja

Zaštitna infrastruktura (nasipi: dimenzije, nadvišenje iznad najviše zabilježene vode, kritična

mjesta i sl.)

Mjerodavni vodomjeri i vodostaj11i

Podaci o dosadašnjim štetama od

poplava Prema podacima iz Glavnog plana obrane od poplava (iz 2014. godine) BRANJENO PODRUČJE 34 (MEĐUDRŽAVNE RIJEKE DRAVA I DUNAV NA MALIM SLIVOVIMA BARANJA, VUKA, KARAŠICA-VUČICA NA PODRUČJU OBŽ)

B.34.1.

Dunav desna obala „Državna granica – most u Batini“ dužine 7,69 km ----------------------------- Dunav – desna obala „Most u Batini – Zeleni Otok“ dužine 3,37 km

Desni dunavski nasip „Državna granica – Draž“, dužine 4,20 km, širina krune 5m, nadvišenje krune 1,2m. Kritična mjesta su crpne stanice Budžak i Draž za evakuaciju zaobalnih voda. -------------------------------------------------------- Nasip za zaštitu Batine, duž. 2,01 Širina krune 3 m, nadvišenje krune 1 m. Kritično mjesto je

V – Batina, P = +300 R = +500 I = +650 IS = +800 M = +775 (14.06.2013.) M » +795 (preračun. 24.06.

Plavljenje vikend naselja na Zelenom Otoku

10 Izvor za opis je Provedbeni plan obrane od poplava na Malom slivu Brodska posavina (Zagreb, 16.3.2014.) 11 V: oznaka vodomjera; P: pripremno stanje;R: redovna obrana od poplava; I: izvanredna obrana od poplava; IS:

izvanredno stanje; M: maksimalni vodostaj

13/178



mjesta i sl.)



poplava Ukupno 11,06 km

rampa za spust čamaca na nasipu za zaštitu Batina. Nasip „Gomboš“ duž. 2,34 km brani dio naselja Batina. Kritično mjesto je crpna stanica Gombaš s tlačnim cjevovodom ispod nasipa za evakuaciju zaobalnih voda u Dunav, te kod naselja Zmajevac – prolaz ceste izgrađene za vrijeme okupacije.

B.34.2.

Dunav – desna obala: „Zeleni Otok – Ludoš“ dužine 19,00 km

Desni dunavski nasip „Zmajevac – Kopačevo“, dionica „Zmajevac – Ludoš“, dužine 18,00 km. Širina krune 5m, nadvišenje krune 1,2 m. Kritično mjesto je crpna postaja Zlatna Greda za evakuaciju zaobalnih voda u Dunav.

1965.!)

B.34.3.

Dunav desna obala: „Ludoš – utok rijeke Drave“ dužine 20,70 km

Desni dunavski nasip „Zmajevac – Kopačevo“ dionica „Ludoš – Kopačevo“, dužine 13,17 km. Širina krune 5m, nadvišenje krune 1,2m. Kritična mjesta su crpne stanice Tikveš i Podunavlje za evakuaciju zaobalnih voda u Dunav.

– Tikveš, P = +300 R = +500 I = +650 IS = +800 M = +748 (15.06.2013.) M » +775 (preračun. 24.06. 1965!)

B.34.4.

Dunav, desna obala ušće r. Drave – granica Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske žup.;Ukupno 35,300 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi !

V – Aljmaš, rkm P = +400 M = +820 (25.06.1965.) V – Dalj, rkm P = +500 M = +946 (15.06.2013.) M » +958 (preračun. 25.06.1965.!)

B.34.7.

Dunav, lijeva obala od državne granicae s Mađarskom do ušća kanala Baračka; Ukupno 6,820 km

Nasip Kenñija; Dužine 6,435 km

V – Batina, P = +300 R = +500 I = +650 IS = +800 M = +775 (14.06.2013.) M » +795 (preračun. 24.06. 1965.!)

B.34.8.

Drava lijeva obala „Utok u Dunav – Željeznički most u Osijeku“ dužine 18,95 km

- Lijevi dravski nasip »Željeznički most u Osijeku – Spoj s nasipom (Zmajevac-Kopačevo)«, dužine 12, širina krune 5m, nadvišenje krune 1,2m. Kritično mjesto je ustava Kopačevo za evakuaciju zaobalnih voda u Kopački rit i Dunav, te prolaz kanalizacije ZOO hotela. ------------------------------------------------------- Obuhvatni nasip „Podravlje“, dužine 1,16 km istog profila. Kritično mjesto je čep Ø 0,9 m za regulaciju protoka vode iz zaobalja.

V – Aljmaš, P = +400 M = +820 (25.06.1965.) V – Dalj, rkm 1355,10 (75,200) P = +500 M = +946 (15.06.2013.) M » +958 (preračun. 25.06.1965.!)

B.34.9.

Drava – lijeva obala u potezu „Željeznički most u Osijeku – Halaševo“, dužine 6,05 km

Nasip „Drava – Dunav“ Lijevi dravski nasip „Spoj s Glavnim dravskim nasipom – Željeznički most u Osijeku“, dužine 6,17 km -------------------------------------------------------- Obuhvatni nasip „Tvrđavica“, dužine 3,53 km istog profila. Kritično mjesto su čepovi Ø 0,6 i 0,8 m za regulaciju protoka vode iz zaobalja.

Osijek, P = +200 R = +350 I = +500 IS = +550 M = +542 (25.06.1965

B.34.10.

Drava – lijeva obala u potezu: „Halaševo – Vršina“, dužine 20,30 km

„Glavni dravski nasip“ Lijevi dravski nasip »Babin Grob – spoj s nasipom Drava-Dunav“, dužine 14,67 km, širina krune 5m, nadvišenje krune 1,2m. Kritično mjesto je crpna stanica Velika crpka za evakuaciju vode iz zaobalja.

V – Osijek, rkm P = +200 R = +350 I = +500 IS = +550 M = +542 (25.06.1965.)

Prolom nasipa 1965. godine – poplavljen veći dio branjenog

14/178



mjesta i sl.)



poplava V – Belišće P = +400 R = +450 I = +580 IS = +620 M = +627 (07.72)

područja

B.34.11.

Drava – lijeva obala: „Vršina – državna granica na rijeci Dravi“ dužine 25,10 km

„Glavni dravski nasip“ Lijevi dravski nasip „Torjanci – Babin Grob“, dužine 17,00 km, širina krune 5m, nadvišenje krune 1,2 m. Kritično mjesto je crpna stanica Bakanka za evakuaciju vode iz zaobalja.

V – Belišće P = +400 R = +450 I = +580 IS = +620 M = +627 (07.72)

Drava – dio desna obala u potezu: „Utok Drave – Vinogradi“, dužine 15 km

Na ovoj dionici nema nasipa. Kritična mjesta su vikend naselje Ušće, izlazna građevina osječkog kanalizacijskog kolektora, pregrada Drave za bazensku luku Tranzit, luka Tranzit;

V – Osijek, rkm P = +200 R = +350 I = +500 IS = +550 M = +542 (25.06.1965.)

. B.34.12

Drava – dio desna obala u potezu: „Vinogradi – utok rijeke Vučice“, dužine 14,30 km

Desni dravski nasip „Višnjevac – Osijek“, dužine 4,41 km, širina krune 4 m, nadvišenje krune 1,2m. Kritična mjesta su utok kanalizacije Osijeka, vodozahvat Vodovoda Osijek i ustava Retfala.

B.34.13.

Drava – desna obala „Utok Vučice – Sveti Đurađ“. Dužina riječnog toka : 44,05 km

Desni dravski nasip „Belišće – Nard“, dužine 5,91 km, , širina krune 5m, nadvišenje krune 0,85m. Kritično mjesto je cijevni propust Ø 0,3m

V – Belišće P = +400 R = +450 I = +580 IS = +620 M = +627 (22.07.1972.)

B.34.14.

Drava – desna obala u potezu „Sveti Đurađ – cestovni most Donji Miholjac“, dužine 4,57 km ----------------------------- Drava – desna obala u potezu»Most cestovni (Donji Miholjac) – granica županije, dužine 26,08 km. Ukupno 30,65km

Desni dravski nasip „Donji Miholjac – Sveti Đurađ“, dužine 4,88 km, širina krune 4m, nadvišenje krune 0,72m, prosječna visina nasipa: 3 m. Kritična mjesta su pet cijevnih propusta Ø 1m -------------------------------------------------------- Desni dravski nasip „Zabara – Hobođ“ dužine 4,75 km, širina krune 4m, nadvišenje krune 1 m, prosječna visina nasipa: 0,7-3,4m. Kritična mjesta su dvije ustave s cijevnim propustima Ø 1m Hobođ I i II.

Donji Miholjac, P = +300 R = +400 I = +480 IS = +500 M = +482 (22.07.1972. V – Moslavina P = +320 R = +420 I = +520 IS = +560 M = +565 (20.07.1972.)

BRANJENO PODRUČJE B - 16 (MALI SLIV „BARANJA" )

B-16/1.

k. Travnik; ušće u p. Karašicu - državna granica; dužine 2,971 km ----------------------------- k. Travnik-zapad, od ušća u k. Travnik – državna granica dužine 1,266 km ----------------------------- k. Hatvan, od ušća u potok. Karašicu do državne granice; dužine 4,750 km ----------------------------- p. Borza od ušća u potok Karašicu kod Branjine do drž. granice; ukupno dužine

Usporni nasipi uz l.o. i d.o. k. Travnik svaki dužine 1,85 km ------------------------------------------------------- Usporni nasipi uz l.o. i d.o. k. Travnik-zapad svaki dužine 1,25 km Travnik; Usporni nasipi uz l.o. i d.o. k. Hatvan; Svaki dužine 2,185 km ------------------------------------------------------- Usporni nasipi uz l.o. i d.o. p. Borza; svaki 10.578 km Slaba mjesta su propusti i sifon.

V–Branjin Vrh, P = +120 R = +200 I = +250 IS = +300 M = +338 (04.06.2010.) V – Popovac, P = +100 R = +160 I = +220 IS = +280

15/178



mjesta i sl.)



poplava 10,578 km M = +256

(04.06.2010

B-16/2

Potok (p.) Karašica (Baranja) u potezu Ušće u r. Dunav kod Batine - sifon Popovac; dužine 17,000 km

Lijevi i desni nasipi potoka Karašice ukupne dužine svaki po 12,440 km. Širina krune 3m. Kritična mjesta su mostovi i ušće kanala crpne postaje Draž (prebacivanje vode iz k. Karašica u p.Karašica)

V – Batina, P = +300 R = +500 I = +650 IS = +800 M = +775 (6.2013.) M » +795 (preračun. 24.06 65)

B-16/3

p. Karašica, u potezu Sifon Popovac - državna granica; dužine 13,462 km

Lijevi i desni nasipi potoka Karašice ukupne dužine svaki po 13,462 km. Širina krune 3m. Kritična mjesta su mostovi, sifoni Stari Travnik, Lačka, Stari i Hatvan odteretnog kanala Karašica; ustave Iločka, šećeranskog kanala i Šećeraska, ušća kanala Hatvan , Travnik i kanala Drenovac, te mnogi mostovi.

V–Branjin Vrh, P = +120 R = +200 I = +250 IS = +300 M = +338 (04.06.2010.) V – Popovac, P = +100 R = +160 I = +220 IS = +280 M = +256 (04.06.2010

B-16/4

Odteretni kanal (O.k.) Karašica u potezu „Utok u potok Karašicu – državna granica“; dužine 31,66 km

Lijevi i desni nasipi kanala Karašice kod ušća dužine svaki 0,975 km. Širina krune 3m. CS Karašica u mjestu Draž za regulaciju vode u kanalu Karašica Kritična mjesta su sifoni kanala Popovac, Hatvan, Lačka i Travnik te dvije ustave šećerane i ustava Iločka. Ukupna dužina nasipa 1,85 km

V – Batina, P = +300 R = +500 I = +650 IS = +800 M = +775 (6.2013.) M » +795 (preračun. 24.06 65)

--- poplava područja Grada Belog Manastira

B.16/5.

Stari rukavac r. Dunava, retencija Topoljski Dunavac; nasip državna granica- Draž – Topolje (kod Topolja i Draža); Zapremina: 8.000.000 m3 Površina: 162 ha Prosječna širina: 230 m', dužina:8.200m

Branu predstavlja dio nasipa državna granica- Draž (jer retencija završava na njemu, odnosno ustavi Draž); nasip državna granica-Draž: širina krune: 5,00 m; građevinska visina: 3,50 m; temeljna šir. nasipa: 48,0 m' Sekundarni nasip Puškaš; Ustava Topolje – most Ostrovac; km 3+580 - 6+950 Ukupno 3,370 km nasipa Kritična mjesta su ustava Draž, CS Puškaš; Q=2,00 m3/s; most Ostrovac i početak retencije Topoljski Dunavac

V – ustava Draž, P = +200 M » +336 (1965.)

k. Bojana (GDK za CS Podunavlje) dionica: CS Podunavlje – Grabovac; Dužine:18,142 km

Na ovom dijelu ne postoje nasipi! Izgrađena je CS Podunavlje; Q=1,75 m3/s; Slaba mjesta su CS Podunavlje, mostovi, zidana ustava (Mali Dunavac) i više propusta

V – CS Podunavlje, P = +90

B.16/6. k. Bojana dionica: Grabovac – Širine; Dužine: 22,834 km Ukupno 40,976 km

Nasip uz l.o. k. Bojana; Ukupno 3,000 km nasipa Slaba mjesta su više propusta (cijevnih, zidanih i pločasti), drveni most.

k. Kopačevo, od nasipa Drava-Dunav – do retencije Stara Drava-Bilje;dužine: 3,709 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! slaba mjesta: na spoju retencije i kanala Kopačevo, ustava Bilje i HŽ most

V – ustava Kopačevo, P = +180 R = +300 M = +360 (06.2010.)

B.16.7.

Stari rukavac r. Drave(retencija Stara Drava-Bilje);u potezu od k. Kopačevo do

Branu predstavlja dio nasipa Drava-Dunav (jer retencija, posredno kanalom Kopačevo (duljine 3,7 km),završava na njemu, odnosno ustavi Kopačevo);

V – ustava Kopačevo, P = +180 R = +300

16/178



mjesta i sl.)



poplava GDK za CS Velika (kod naselja Bilja); Površina: 125 ha Prosječna širina: 80 m' dužina 5,321 km

nasip Drava-Dunav: širina krune: 5,00 m' građevinska visina: 7,50 m' temeljna šir.nasipa: 50,0 m' kota krune: 88,31 m n.J. Lijevi sekundarni nasip Sece; (kod Bilja) iz dva dijela dužine 0,425 km+0,675 km Desni sekundarni nasip Kovačke livade od ceste Osijek-Bilje do željezn.pruge Osijek-B.Manastir; dužine 2,300 km. Slabo mjesto: cijevni propust.

M = +360 (06.2010.) V – ustava Bilje, P = +60 R = +180

B.16.8.

k. Barbara i glavni dovodni natapni, CS Velika – CS Šećeranska; Dužine 25,945 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! Izgrađene dvije CS Velika; Q=3,5 m3/s i Šećerana (nije u funkciji!). Slaba mjesta: 5 ustava, 2 CS, 4 drvena mosta i 8 propusta različite izvedbe.

V – CS Velika, P = +20

p. Toplica, l.o. i d.o.; CS Bakanka – državna granica; km 0+000 - 8+235 (8,235 km)

B.16.9. k. Beremend, l.o. i d.o.; Ušće u p. Toplicu – državna granica; km 0+000 - 0+795 (0,795km)

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! Izgrađena CS Bakanka s ustavom Q=4,3 m3/s; Slaba mjesta: 2ustave,5 pločasta propusta od kojih je jedno na cesti Novo Nevesinje -Torjanci, ujedno ušće p. Stara Toplica, CS, 2 drvena mosta, ušća p. Toplica i k. Beremend u svoje recipijente .

– CS Bakanka, P = +115 R = +145

BRANJENO PODRUČJE B - 15 (MALI SLIV "VUKA" NA PODRUČJU OBŽ)

Vuka: granica Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije – Laslovo“, dužine 4,10 km

Lijevi nasip rijeke Vuke kod Laslova, dužine 0,90 km. Širina krune 2m. Kritična mjesta u nasipu su automatski čepovi kanala Požarac i Valko te mostovi u Laslovu i Adi.

V – CS Dvor, (83,500)/na ušću odvodnog kanala u Vuku/ P = +150 R = +180 I = +220 IS = +280 M = +296 (05.06.2010.)

B.15.2.

Vuka – dionica „Laslovo – utok Stare Vuke I kod Dopsina“, dužine 12 km

Lijevi nasip rijeke Vuke „Dopsin – Ernestinovo“, dužine 9,13 km. Širina krune 2 m.“Kritična mjesta: 6 automatskih čepova u nasipu i Crpna stanica „Dvor Desni nasip rijeke Vuke „Petrova Slatina-Hrastin“, dužine 6,60 km. Širina krune 2 m. Kritična mjesta: 9 automatskih čepova u nasipu

V – Hrastin, rkm P = +250 R = +300 I = +350 IS = +400 M = +382 (04.06.2010.)

B.15.3.

Vuka – dionica „Utok Stare Vuke I kod Dopsina – most u selu Vuka (cesta „Osijek-Đakovo“)“, dužine 11,55 km

Lijevi nasip Vuke kod sela Vuka, dužine 1,00 km. Širina krune 2m. Kritična mjesta su mostovi : 6 komada.

V – Vuka, P = +250 R = +300 I = +350 IS = +400 M = +468 (04.06.2010.) V – Hrastin, P = +250 R = +300 I = +350 IS = +400 M = +382(06.2010.)

B.15.4. r. Vuka, l.o. i d.o.; Most kod sela Vuka na cesti Osijek-Đakovo -

Nasip uz d.o. r. Vuke;(selo Vuka) dužine 0,150 km, te između Punitovaca i Bračevaca:14,000 km

V – Vuka, P = +250 R = +300

17/178



mjesta i sl.)



poplava brana Borovik; 33,888 km

Nasip uz l.o. r. Vuke;dužine13,000 km Kritična mjesta su ušća pritoka, vodne stube, gabionski pragovi, mostovi i temeljni ispust u brani Borovik.

I = +350 IS = +400 M = +468 (04.06.2010.)

B.15.5. r. Vuka, višenamjenska akumulacija Borovik;

Detaljno opisana u analizi ugrožavanja vodnim valom uslijed proboja brane.

V – Borovik, rkm 98,510 (136,800) P = +870 R = +950 I = +1050 IS = +1100 M » +990 (1989.)

B.15.8.

Bobotski kanal, granica Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije - Čepinski Martinci; dužine 26,730 km

Nasip uz l.o. i d.o. Bobotskog kanala svaki dužine 16 km. kkm 24+000 - 40+000 Slaba mjesta: mnoga ušća kanala opremljena automatskim čepovima, cestovni mostovi, propusti.

V – CS Dvor, (na dovodnom kanalu CS Dvor/) P = +150 R = +180 I = +230 IS = +250 M = +350 (2010.) V – Vladislavci, P = +150 R = +180 I = +230 IS = +250

B.15.9.

Glavni Daljski kanal od ušća u Dunav (Dalj) - Klise; Dužine 21,250 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! Slaba mjesta: mnoga ušća kanala, cestovni i pješački mostovi, propusti.

V – Dalj,) P = +500 M = +946 (15.06.2013.) M » +958 (preračun. 25.06.1965

B.15.10.

Poganovačko-kravički kanal, od ušća u Staru Dravu (Josipovac) do naselja Budimci; dužine 32,500 km)

Nasip uz d.o.Poganovačko - kravičkog Kanala od ušća u Staru Dravu u dužini 1,000 km Nasip uz l.o. od ušća u Staru Dravu u dužini 4,800 km Nasip uz d.o. Poganovačko-kravičkog kanala; u dionicama kkm 13+400 - 19+500 km 0+000 - 6+100 ukupne dužine 6,100 km. Slaba mjesta: mnoga ušća kanala, propusti s automatskim čepovima, cestovni i pješački mostovi, ušća kanala, ustave.

V – Osijek, P = +200 R = +350 I = +500 IS = +550 M = +542 (25.06.1965.) V – Čepinski Martinci, rkm P = +220 R = +250 I = +300 IS = +350 M = +345 (06.20

B.15.11.

k. Velika Osatina, od ušća u r. Vuku kod Petrove Slatine do naselja Tomašanci; Dužine 31,890 km

Nasip uz l.o.i d.o. k. uz ušće kanala Velika Osatina svaki dužine 0,9km Slaba mjesta: ušća kanala, propusti s automatskim čepovima, mnogo cestovnih i mostova, željeznički most, mnogo cijevnih propusta.

V – Hrastin, rkm P = +250 R = +300 I = +350 IS = +400 M = +382 (2010.) V – CS Dvor, P = +150 R = +180 I = +220 IS = +280 M = +296 (.2010

BRANJENO PODRUČJE B - 17 (MALI SLIV "KARAŠICA – VUČICA" NA PODRUČJU OBŽ)

B.17.1.

Vučica – dionica. „Ušće u rijeku Dravu – ušće potoka Breznica“ dužina riječnog toka: 30,50 km

Lijevi nasip rijeke Vučice, dužine 3.21 km, širina krune 3m, nadvišenje krune 0,5m. Kritična mjesta su priključna mjesta spojnih kanala, cijevni propusti, automatski čepovi, ustave, mostovi i bliže

V – Jelengrad, P = +280 R = +330 I = +430 IS = +480

7. 09. 2001. proglašena elementarna nepogoda uzrokovana

18/178



mjesta i sl.)



poplava depresije. M = +485

(08.07.1975.) V – Marjančaci, P = +650 R = +700 I = +740 IS = +780 M = +876 (17.03.1940.)

B.17.2. (dio u OBŽ)

Vučica – od ušća p. Breznica – granice OBŽ. Dužina riječnog toka: 18,25 km

Lijevi nasip Vučice kod Beničanaca, dužine 8,87 km, širina krune 3m, nadvišenje krune 0,4 m. Slaba mjesta su mostovi i prijelazi naftovoda i plinovoda!

V – Beničanci-Prkos, P = +250 R = +300 I = +380 IS = +400 M = +500 (1972.)

poplavom nastala velikim kišama

B.17.3.

p. Breznica Stipanovačka, od ušća u r. Vučicu do naselja Kršinci; Dužina riječnog toka: 34,780 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! Slaba mjesta su 6 mostova.

V – Stipanovci, P = +100 R = +150 I = +180 IS = +210 M = +274 (2005

B.17.4.

p. Bukvik, od ušća u r. Vučicu do naselja Gornja Motičina; dužina riječnog toka: 29,800 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! Slaba mjesta su 13 mostova i dvije ustave.

V – Teodorovac, P = +100 R = +150 I = +200 IS = +230 M = +250 (1989.)

B.17.5.

p. Iskrica, l.o. i d.o.; Ušće u r. Vučicu – granice OBŽ; dužina riječnog toka: 21,300km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! Slaba mjesta su 14 mostova i jedna ustava.

V – Beljevina, P = +150 R = +200 I = +250 IS = +280 M = +320 (01.06.2010.)

B.17.6. (1. dio!)

Spojni kanal Karašica-Drava, od ušća u r. Dravu ušća u rijeku Karašicu kod naselja Kapelna; dužina riječnog toka: 6,450 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi ! Slaba mjesta su 4 mosta, CS Viljevo, (Q=4,0 m3/s) i oba ušća.

V – Moslavina, (90,940) P = +320 R = +420 I = +520 IS = +560 M = +565 (20.07.1972.)

B.17.6. (2. dio!)

r. Karašica od ušća u r. Vučicu – granice OBŽ; dužina riječnog toka:62,375 km

V – Kapelna, rkm 52,57 (89,284) P = +300 R = +400 I = +450 IS = +500 M = +526 (2010.)

B.17.7.

p. Vujnovac, višenamjenska akumulacija Lapovac II; (kod Našica)

Nasuta homogena zemljana brana; dužina brane: 0,345 km; preljev: 130,00 m n.J.m;. Qmax=30,00 m3/s temeljni ispust: Ř 80 cm; Qmax=3,32 m3/s dužina cijevi: 111,00 m' Detaljno je opisana u analizi ugrožavanja vodnim valom uzrokovanim prolomom brane!

V – Lapovac II, P = +630 R = +680 I = +780 IS = +850 M = +727 (02.06.2010.)

B.17.11.

p. Klokočevac, od ušća u r. Karašicu do granice OBŽ. Dužina vodotoka:4.16 km u OBŽ

Nasipi uz l.o. i d.o. p. Klokočevac; Svaki dužine 4.16 km u OBŽ. Slabo mjesto ušće i jedan most.

V – Crnac, (u VPŽ) P = +300 R = +400 I = +450 IS = +480 M = +510 (1996.)

19/178



mjesta i sl.)



poplava

BRANJENO PODRUČJE D-1 (MALI SLIV " BIĐ – BOSUT " )

D.1.12.

Zapadni lateralni kanal Biđ polja, l.o.; presjecište s Breznicom do presjecišta s Kaznicom dužina vodotoka: 6,725 km

Lijevi nasip ZLK BP od presjecišta s Breznicom do presjecišta s Kaznicom; dužina nasipa:6,700 km)

V - Đakovo, P = +200 R = +300 I = +370 IS= +500 M = +456 (2010.)

D.1.13.

rijeka Breznica Đakovačka od ušća u Biđ – ZLK Biđ polja do izvora Breznice dužina vodotoka:40,594 km

Na ovoj dionici ne postoje nasipi! Slaba mjesta su 14 mostova i presjecište sa . ZLK Biđ polja

V - Dragotin, P = +160 M = +302 (2004.)

D.1.14. akumulacija Jošava

zemljana brana – kota krune 96,00 temeljni ispust – Ø150 cm parab. kota preljeva 94,88 obilazni kanal – 2239 m kota bočnog preljeva 93,28

V – Jošava, km P = +150 (normalna usporna razina vode)

D.2.1 – D.2.3

Rijeka Sava od Babine Grede do Slavonskog Broda

Poplava prenesena iz susjednog područja Vukovarko-srijemske i Brodsko-posavske županije!

Nije na području OBŽ

Tablica 2- Prikaz ugrožavanja vodotocima I. reda na području Osječko-baranjske županije s opisom zaštitne infrastrukture

1.1.1.1.3 Procjena veličine ugroženog područja, ugroženih naselja, prometnica i kritične infrastrukture od vitalnog značaja na području Osječko-baranjske županije

U slučaju iznimno visokih vodostaja navedenih vodotokova i pri popuštanju zaštitne infrastrukture došlo bi do pojave poplava opsega prema sljedećoj tablici:

Dionica br. Izvori ugrožavanja Procjena veličine ugroženog

područja (općine, grada) Ugrožena naselja

Ugrožena: 1) kritična infrastruktura, 2) nacionalna dobra 3) objekti opasni za okoliš

BRANJENO PODRUČJE 34 (MEĐUDRŽAVNE RIJEKE DRAVA I DUNAV NA MALIM SLIVOVIMA BARANJA, VUKA, KARAŠICA-VUČICA NA PODRUČJU OBŽ)

Draž, Gajić, Topolje

B.34.1.

Dunav desna obala „Državna granica – most u Batini“ dužine 7,69 km ------------------------------- Dunav – desna obala „Most u Batini – Zeleni Otok“ dužine 3,37 km Ukupno 11,06 km

Općina Draž

Batina

B.34.2. Dunav – desna obala: „Zeleni Otok – Ludoš“ dužine 19,00 km

Općina Kn. Vinogradi Općina Čeminac

- dalekovod 110 kV Beli Manastir -

Vojvodina

B.34.3. Dunav desna obala: „Ludoš – utok rijeke Drave“ dužine 20,70 km

Općina Bilje

Zmajevac, Suza, Mirkovac, Knež. Vinogradi, Sokolovac Grabovac, Tikveš, Kozjak, Lug, Vardarac, Kopačevo

- županijska cesta broj 4042 na potezu Bilje – Lug.

- županijska cesta broj 4056

B.34.4. Dunav, desna obala Ušće r. Drave – granica Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske

Općina Erdut; Aljmaš, Erdut, Dalj

20/178




žup.;

B.34.7.

Dunav, lijeva obala od državne granice s Mađarskom do ušća kanala Baračka;

Općina Draž; Kenđija

B.34.8. Drava lijeva obala „Utok u Dunav – Željeznički most u Osijeku“

Općina Bilje i Grada Osijeka

Bilje, Kopačevo, Podravlje

- željeznička pruga (Osijek– B.M. do Darde

- dalekovod 110 kV Osijek - Bilje

B.34.9. Drava – lijeva obala u potezu „Željeznički most u Osijeku – „Halaševo“,

Općina Bilje i Grada Osijeka

Bilje, Tvrđavica

- županijska cesta broj 4257 (Osijek - Bilje)

B.34.10. Drava – lijeva obala u potezu: „Halaševo – Vršina“

Općina Čeminac Općina Jagodnjak;i Općina Darda

Novi Čeminac, Jagodnjak, Bolman Darda, Švajcarnica, Uglješ, Mece,,

B.34.11.

Drava – lijeva obala: „Vršina – državna granica na rijeci Dravi“

Općina Jagodnjak; Općina Petlovac;

Jagodnjak, Majske Međe Bolman, Baranjsko Petrovo Selo Torjanci, Novi Bezdan Novo Nevesinje,

- državna cesta (DC)517 Belišće – Beli Manastir: do Petlovca. -županijska cesta broj 40433 (

Drava – dio desna obala u potezu: „Utok Drave – Vinogradi“,

Općina Erdut; Grad Osijek;

Bijelo Brdo Sarvaš, Nemetin, Osijek

B.34.12 Drava – dio desna obala u potezu: „Vinogradi – utok rijeke Vučice“,

Grad Osijek; Općina Petrijevci;

Osijek, Višnjevac, Josipovac Petrijevci

B.34.13. Drava – desna obala „Utok Vučice – Sveti Đurađ“.

Grad Valpovo; Općina Belišće; Općina Marijanci;

Šag, Valpovo, Nard, Belišće, Gat, Bistrinci, Črnkovci

- DC 517 Belišće –B.Manastir

- DC- 34: Beliš. D.Mih..

B.34.14.

Drava – desna obala u potezu „Sveti Đurađ – cestovni most Donji Miholjac“, ------------------------------ Drava – desna obala u potezu» Most cestovni (Donji Miholjac) – granica županije,

Grad Donji Miholjac; Grad Donji Miholjac; Viljevo; Moslavina Podravska;

Sveti Đurađ, D. Miholjac D. Miholjac Viljevo, Ivanovo, Blanje, Martinci Miholjački

BRANJENO PODRUČJE B - 16 (MALI SLIV „BARANJA" )

B-16/1.

k. Travnik;ušće u p. Karašicu -državna granica; ----------------------------- k. Travnik-zapad, od ušća u k. Travnik – državnagranica ----------------------------- k. Hatvan, od ušća u potok. Karašicu do državne granice; ----------------------------- p. Borza od ušća u potok Karašicu kod Branjine do drž. granice;

Popovac;

Branjina, Duboševica, Kneževo

B-16/2 Potok (p.) Karašica (Baranja) u potezu Ušće u r. Dunav kod Batine -

Draž; Popovac;

Gajić, Draž, Branjina

- .)

21/178




sifon Popovac; dužine 17,000 km

B-16/3

p. Karašica, u potezu Sifon Popovac - državna granica; dužine 13,462 km

Beli Manastir Draž; Popovac; Petlovac;

Manastir; Branjin Vrh, Šećerana,Šumarina Gajić, Draž, Branjina,Popovac Luč

B-16/4

Odteretni kanal (O.k.) Karašica u potezu „Utok u potok Karašicu – državna granica“; dužine 31,66 km

Draž; Popovac; Beli Manastir Draž; Popovac; Petlovac;

Gajić, Draž, Branjina Manastir; Branjin Vrh, Šećerana,Šumarina Gajić, Draž, Branjina,Popovac Luč

DC 7(Beli Manastir-drž. gr. prijevoz opasnih tvari!) - željeznička pruga

(Beli Manasitir – granica)

- trafostanica 35/10 kV Šumarine (u pop.podr

B.16/5.

Stari rukavac r. Dunava, retencija Topoljski Dunavac; nasip Državna granica- Draž – Topolje (kod Topolja i Draža);

Draž;

Draž, Gajić, Topolje

B.16/6.

k. Bojana (GDK za CS Podunavlje) dionica: CS Podunavlje – Grabovac;

k. Bojana (GDK za CS Podunavlje) dionica: CS Podunavlje – Grabovac;

Bilje; Čeminac

Kozjak, Lug, Vardarac, Grabovac,

B.16/6.

k. Bojana dionica: Grabovac – Širine;

Kneževi Vinogradi; Čeminac; Beli Manastir; Petlovac;

-/- Grabovac, Kozarac, -/- Širine

k. Kopačevo, od nasipa Drava-Dunav – do ret. Stara Drava-Bilje;

Bilje; Kopačevo

B.16.7. Stari rukavac r.Drave (retencija Stara Drava-Bilje);

Bilje; Darda;

Bilje, Mece,

B.16.8.

k. Barbara i glavni dovodni natapni, CS Velika – CS Šećeranska;

Darda; Bilje; Jagodnjak; Petlovac;

-/- -/- Jagodnjak,Bolman, Majške Međe Novi Bezdan

p. Toplica, l.o. i d.o.; CS Bakanka – državna granica; km 0+000 - 8+235 (8,235 km)

B.16.9. k. Beremend, l.o. i d.o.; Ušće u p. Toplicu – državna granica; km 0+000 - 0+795 (0,795km)

Petlovac:

Torjanci, Novo Nevesinje

BRANJENO PODRUČJE B - 15 (MALI SLIV "VUKA" NA PODRUČJU OBŽ)

B.15.2.

Vuka: granica Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije – Laslovo“, dužine 4,10 km

Ernestinovo; Laslovo

22/178




Vuka – dionica „Laslovo – utok Stare Vuke I kod Dopsina“,

Ernestinovo; Vladislavci Semeljci; Šodolovci; Koritna

Ernestinovo Paulin Dvor, Hrastin, Dopsin, Vladislavc Petrova Slatina, Ada, Šodolovci, Koprivna

B.15.3.

Vuka – dionica „Utok Stare Vuke I kod Dopsina – most u selu Vuka (cesta „Osijek-Đakovo“)“,

Vuka; Čepin; Vladislavci;

Hrastovac Beketinci Vladislavci, Dopsin

B.15.4.

r. Vuka, l.o. i d.o.; Most kod sela Vuka na cesti Osijek-Đakovo - brana Borovik;

Čepin; Vuka; Punitovci; Podgorač; Drenje;

Beketinci Vuka -/- -/- Jurjevac, Punitovci, Josipovac Punitovački, Budimci

B.15.5. r. Vuka, višenamjenska akumulacija Borovik; Opisano u analizi ugrožavanja od vodnog vala nastalog prolomom brane Borovik!

B.15.8.

Bobotski kanal, granica Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije - Čepinski Martinci;

Osijek; Čepin; Antunovac; Ernestinovo; Šodolovci;

Tenja Čepin Antunovac, Ivanovac Ernestinovo,Divoš Silaš

B.15.9.

Glavni Daljski kanal od ušća u Dunav (Dalj) - Klise;

Erdut; Trpinja; Osijek;

Dalj, Vera, Klisa

B.15.10.

Poganovačko-kravički kanal, od ušća u Staru Dravu (Josipovac) do naselja Budimci;

Osijek; Čepin; Podgorač;

Višnjevac, Josipovac Čepin, Čokadinci,Čepinski Martinci Poganovci, Podgorač

B.15.11.

k. Velika Osatina, od ušća u r. Vuku kod Petrove Slatine do naselja Tomašanci;

Šodolovci Semeljci; Đakovo; Punitovci; Gorjani;

Petrova Slatina, Šodolovci, Koprivna Koritna, Semeljci Široko Polje Josipovac Punitovački Tomašanci

BRANJENO PODRUČJE B - 17 (MALI SLIV "KARAŠICA – VUČICA" NA PODRUČJU OBŽ)

B.17.1. Vučica – dionica. „Ušće u rijeku Dravu – ušće potoka Breznica“

Petrijevci; Valpovo; Belišće; Marijanci,

Satnica Ladimirevci, Šag, Ivanovci, Valpovo, Zelčin Marjančaci Gorica Valpovačka, Bocanjevci Marijanski Ivanovci,

B.17.2. (dio u OBŽ)

Vučica – od ušća p. Breznica – granice OBŽ.

Marijanci, Magadenovac; Koška; Đurđnenovac;

Marijanski Ivanovci, Šljivoševci, Malinovac, Beničanci, Kućanci, -/- Bokšić Lug

- državna cesta broj 53(Našice-D.Miholjac)

- dalekovod 35kV - dalekovod 110kV D.

Miholjac – Našice

B.17.3.

p. Breznica Stipanovačka, od ušća u r. Vučicu do naselja Kršinci;

Koška; Podgorač;

Breznica Našička, Stipanovci

B.17.4.

p. Bukvik, od ušća u r. Vučicu do naselja Gornja Motičina;

Đurđnenovac Donja Motičina

Đurđnenovac Teodorovac Našičko Novo Selo, Donja Motičina

23/178




B.17.5. p. Iskrica, l.o. i d.o.; Ušće u r. Vučicu – granice OBŽ;

Đurđnenovac;, Feričanci;

Šaptinovci Beljevina, Feričanci;

Spojni kanal Karašica-Drava, od ušća u r. Dravu ušća u rijeku Karašicu kod naselja Kapelna;

Viljevo

Viljevo, Ivanovo, Blanje, Cret Viljevski

B.17.6.

r. Karašica od ušća u r. Vučicu – granice OBŽ;

Belišće; Marijanci; Donji Miholjac; Viljevo; MoslavinaPodravska;

Gat, Belišće Marijanci, Črnkovci, Bočkinci Golinci, Miholjački Poreč Ivanovo, Kapelna Krčenik

B.17.7.

p. Vujnovac, višenamjenska akumulacija Lapovac II; (kod Našica)

Našice;

Našice, Markovac Našički

B.17.11. p. Klokočevac, od ušća u r. Karašicu do granice OBŽ.

Viljevo; Kapelna

BRANJENO PODRUČJE D-1 (MALI SLIV " BIĐ – BOSUT " )

D.1.12.

Zapadni lateralni kanal Biđ polja, l.o.; presjecište s Breznicom do presjecišta s Kaznicom

Đakovo, Piškorevci

D.1.13.

rijeka Breznica Đakovačka od ušća u Biđ – ZLK Biđ polja do izvora Breznice

Strizivojna, Đakovo, Vrpolje, Trnava

Strizivojna, Piškorevci, Stari i Novi Perkovci, Vrpolje, Dragotin, Kondrič

D.1.14. akumulacija Jošava Đakovo, Đakovo,

D.2.1 – D.2.3

Rijeka Sava od Babine Grede do Slavonskog Broda

Strizivojna Strizivojna

Tablica 3- Prikaz opsega ugrožavanja vodotocima I. reda na području OBŽ

1.1.1.1.4 Pregled ugroženih naselja s brojem stanovništva Neka će ugrožena naselja biti u katastrofalnoj poplavi potpuno poplavljena, a neka će biti djelomično poplavljena. Prikaz broja i strukture stanovništva po ugroženim naseljima unutar branjenog područja ugroženog poplavom prikazuje sljedeća tablica:

R.br. Izvor ugrožavanja Ugroženo naselje Broj stanovnika

Mala djeca (0-4 god.)

Djeca (5-14 god)

Odrasle osobe i starija djeca

Starije osobe

(iznad 65 godina)

BRANJENO PODRUČJE 34 (MEĐUDRŽAVNE RIJEKE DRAVA I DUNAV NA MALIM SLIVOVIMA BARANJA, VUKA, KARAŠICA-VUČICA NA PODRUČJU OBŽ)

2.

Dunav – „Državna granica – most u Batini“

Batina (10%) 879 (88)

32 (3)

58 (6)

589 (59)

200 (20)

Mirkovac 108 - 5 68 20 Jasenovac 35 7 6 19 11

Zlatna Greda 5 - - 3 2

3.

Dunav – desna obala: „Zeleni Otok – Ludoš“

Sokolovac 14 - - 5 9

24/178

R.br. Izvor ugrožavanja Ugroženo naselje Broj stanovnika

Mala djeca (0-4 god.)

Djeca (5-14 god)

Odrasle osobe i starija djeca

Starije osobe

(iznad 65 godina)

Kozjak 60 3 2 42 13 Tikveš 10 - 2 8 -

Vardarac 630 35 62 428 105 4.

Dunav– desna obala: „Ludoš – utok rijeke Drave“ dužine 20,70 km Kopačevo 559 28 51 383 97

Kopačevo 559 28 51 383 97 5.

Drava – lijeva ob.: „Utok – Željeznički most u Osijeku“ Podravlje 357 17 46 235 59

6. Drava – lijeva obala „Željeznički most – Halaševo“,

Tvrđavica 578 29 50 401 98

7. Drava – lijeva obala: „Halaševo – Vršina“

Darda (60%) Mece

5.323 (3194)

882

275 (165)

53

696 (417) 106

3612 (2167)

598

821 (493) 125

N. Bolman 122 4 16 79 23 Bolman 520 40 66 330 84

Majske Međe 82 6 11 56 9 N. Bezdan 300 15 50 176 61

(90%) Baranjsko

Petrovo Selo

525 (473)

22 (20)

53 (48)

351 (316)

99 (89)

N. Nevesinje 63 - 12 35 16

8.

Drava –Lijeva obala: „Vršina – državna granica na r. Dravi“ dužine 25,10 km

Torjanci 267 19 41 175 32

Osijek (0,25%) 84.104 (210)

3 725 (10)

7 643 (19)

42032 (105)

30704 (76) 9.

Drava – desna obala (ušće u Dunav – ušće rijeke Vučice) Vikend naselje

Karašica Nije u popisu stanovništva!

Sveti Đurađ – nekoliko kuća u depresiji 10.

Drava – desna obala od ušća rijeke Vučice do granice županije Donji Miholjac – nekoliko kuća u depresiji

BRANJENO PODRUČJE B - 15 (MALI SLIV "VUKA" NA PODRUČJU OBŽ) Branjena područja ne obuhvaćaju cijela naselja. Moguće su pojedinačne poplave od zaobalnih i bujičnih voda.

Ugrožavanje poplavnim valom kod proloma brana akumulacija Borovik i Koritnjak, te Lapovac II obrađuje se u točki 1.2.3. pod nazivom „Velike nesreće i katastrofe uzrokovane prolomom hidroakumulacijskih brana“!

BRANJENO PODRUČJE B - 16 (MALI SLIV „BARANJA" ) Draž 503 20 41 325 121 Gajić 294 9 20 189 76

Branjina 322 15 34 212 61 Branjin Vrh 993 39 105 690 159

Šećerana (Beli Manastir) 540 26 57 380 77

Šumarina 486 26 34 338 88 Širine 58 - 4 45 9

1. Potok Karašica i Kanal Karašica

Luč 435 18 53 277 57 BRANJENO PODRUČJE B - 17 (MALI SLIV "KARAŠICA – VUČICA" NA PODRUČJU OBŽ)

1. Vučica – dion.17. „Utok p. Breznica – utok p. Marjanac“.

Malinovac 92 6 5 60 21

BRANJENO PODRUČJE D-1 (MALI SLIV " BIĐ – BOSUT " ) 1. Sava Strizivojna 2.525 160 358 1660 347

Napomena: Velike nesreće, odnosno katastrofe izazvane poplavama na području Osječko – baranjske županije uzrokuju velike rijeke opisane u Branjenom području 34 – međudržavne rijeke na malim slivovima u Osječko-baranjskoj županiji te potok i kanal Karašica u branjenom području broj 16. – Mali sliv Baranja. Ugrožena su cijela naselja u većem području, što je razina intervencija županije i države. Dionice koje nisu obrađene ne ugrožavaju neposredno naselja, već površine uz naselja. Napomena : broj osoba u naseljima uzet je iz popisa stanovništva iz 2011. godine! U zagradi su navedeni stanovnici ugroženi poplavom kod djelomično poplavljenih naselja.

Tablica 4 - Broj i struktura stanovništva u naseljima ugroženih poplavom

25/178

1.1.1.1.5 Procjena potrebe primjene mjera zaštite od poplava od strane operativnih snaga Osječko-baranjske županije

Procjena potrebe angažmana operativnih snaga Osječko-baranjske županije u primjeni mjera zaštite ugroženih područja od poplava:

R.br. Izvori ugrožavanja

Sudjelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja

na jačanju prve crte obrane (dogradnja postojeće zaštitne infrastrukture)

Zaštita na specifičnim mjestima (prometnice i ostala

kritična infrastruktura, objekti s opasnim tvarima i sl.)

Izrada druge crte obrane (posebno izgrađen nasip, prometnice ili privremeni

„zečji“ nasip)

PODRUČJE OBRANE B-34 NA MEĐUNARODNIM VODAMA DUNAVA I DRAVE U OBŽ

1.

Dunav – desna obala „Državna granica – most u Batini“ ------------------------- Dunav – desna obala „Most u Batini – Zeleni Otok“

Sustav crpnih stanica („Budžak“, „Draž“ i „Gomboš“) u nasipu, te ustava „Draž.“

NE

2. Dunav – desna obala: „Zeleni Otok – Ludoš“

Sustav crpnih stanica („Zlatna Greda“, Tikveš“ i „Gomboš“) u nasipu

NE

3.

Dunav– desna obala: „Ludoš – utok rijeke Drave“ dužine 20,70 km

Crpna stanica „Podunavlje“ u nasipu. NE

4.

Drava – lijeva obala: „Utok u Dunav – Željeznički most u Osijeku“

- Crpna stanica „Podunavlje“ u nasipu - Županijska cesta Osijek –Bilje u nižim dionicama - Ustava „Kopačevo“

- Županijska cesta Osijek - Bilje i željeznička pruga na potezu Osijek - Darda.

- Obodni nasip i županijska cesta Osijek–Bilje za zaštitu naselja Podravlje

5. Drava – lijeva obala u potezu „Željeznički most u Osijeku–Halaševo“

- Županijska cesta Osijek –Bilje u nižim dionicama i željeznička pruga na potezu Osijek – Darda - Crpna stanica „Velika“ u nasipu

- Obodni nasip i željeznička pruga za zaštitu naselja Tvrđavica i zoološkog vrta;

- nasip ispred stare Drave između pruge i županijske ceste Osijek –Bilje – odvajanje poplavnih područja Drave i Dunava

6. Drava – lijeva obala u potezu: „Halaševo – Vršina“

Da – sukladno Provedbenom planu obrane od poplava na branjenom području 34 – međunarodne vode Dunava i Drave koje prolaze malim slivovima Baranja, Karašica –Vučica i Vuka.

NE

Crpna stanica „Bakanka“ u

7.

Drava –lijeva obala: „Vršina – državna granica na rijeci Dravi“ dužine 25,10 km

nasipu NE

8. Drava – desna obala u potezu: „Utok Drave – Vinogradi“

NE NE

9. Drava – desna obala u potezu: „Vinogradi – utok rijeke Vučice“

Vodozahvat „Vodovod“ i ustava „Retfala“ NE

10. Drava – dionica 18. desna obala „Utok Vučice – Sveti Đurađ“.

Kao prethodno!

NE NE

BRANJENO PODRUČJE B - 16 MALI SLIV „BARANJA“

11. Potok Karašica i Kanal Karašica

Da – sukladno Provedbenom planu obrane od poplava za mali sliv Baranja.

Sustav kanala, uspornih nasipa i crpnih stanica za odvod zaobalnih voda i zaštitu naselja u poplavnom području podzemne vode visokog Dunava i oborinske vode.

Nasip Puškaš za zaštitu naselja Topolje

26/178


Sudjelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja

na jačanju prve crte obrane (dogradnja postojeće zaštitne infrastrukture)

Zaštita na specifičnim mjestima (prometnice i ostala

kritična infrastruktura, objekti s opasnim tvarima i sl.)

Izrada druge crte obrane (posebno izgrađen nasip, prometnice ili privremeni

„zečji“ nasip)

BRANJENO PODRUČJE B-14 MALI SLIV „VUKA"

12.

Vuka – dionica 14/I „Granica županije – Laslovo“ ---------------------- Vuka – dionica 14/II »Laslovo – utok Stare Vuke I kod Dopsina«, ---------------------- Vuka – dionica 14/III „Utok Stare Vuke I kod Dopsina – most u selu Vuka (cesta „Osijek-Đakovo“)“,

Da – sukladno Provedbenom planu obrane od poplava za mali sliv Vuka.

NE NE

BRANJENO PODRUČJE B-17 MALI SLIV „KARAŠICA – VUČICA"

13. Vučica – dionica 16. „Utok u rijeku Dravu – utok potok Breznica«.

NE NE

14. Vučica – dionica 17. „Utok potok Breznica – utok potok Marjanac“.

- državna cesta broj 53 (Našice-Donji Miholjac: na potezu Beničanci – rijeka Vučica

NE

15.

Spojni kanal „Karašica – Drava“ –dionica20/I „Utok u rijeku Dravu – Kapelna“ ------------------------- r.Karašica ––dionica20/II „Utok u rijkeu Dravu (Gatski kanal) – utok Branjinske rijeke“

NE NE

16.

Vodotok Bukvik –slivnog područja KARAŠICA – VUČICA. Ukupna dužina reguliranog vodotoka je 16,18 km.

Da – sukladno Provedbenom planu obrane od poplava za mali sliv Karašica -Vučica

NE NE

BRANJENO PODRUČJE D-1 MALI SLIV BIĐ-BOSUT

17.

Zapadni lateralni kanal Biđ polja, l.o.; presjecište s Breznicom do presjecišta s Kaznicom Dužina vodotoka: 6,725 km

NE NE

18

rijeka Breznica Đakovačka od ušća u Biđ – ZLK Biđ polja do izvora Breznice Dužina vodotoka:40,594 km

NE NE

19. akumulacija Jošava

Da – sukladno Provedbenom planu obrane od poplava za mali sliv Biđ-Bosut

NE NE

20. Rijeka Sava područje Ne – poplava je prenesena iz susjedne županije

NE NE

Tablica 5 - Pregled potrebe angažmana operativnih snaga zaštite i spašavanja u zaštiti branjenih područja od poplave

27/178

NAPOMENA: - Branjeno područje uz rijeke Dravu i Dunav bilo bi pri proboju nasipa poplavljeno. U ovim

područjima (slika 1.) ne bi trebalo graditi značajnije gospodarske objekte, a posebice ne kritičnu infrastrukturu i objekte s opasnim tvarima koje poplava može uništiti ili izazvati katastrofalne štete, odnosno, onečišćenje okoliša (za sada su u tom području novoizgrađene farme čije poplavljivanje može izazvati katastrofalne štete i vrlo opasna onečišćenja okoliša). Prostornim planom županije treba regulirati provedbu navedenog zahtjeva.

Prostornim planovima treba ovakve objekte predvidjeti izvan branjenog područja nasipima. - Rasteretno ispuštanje vode na rijekama Dravi i Dunavu ne predviđa se Operativnim planom obrane

od poplava Osječko – baranjske županije. Pri poplavi rijeke Drave 1972. godine iskoristila se situacija niskih vodostaja rijeke Dunav pa se pražnjenje poplavljenog područja obavilo ispuštanjem u indundaciju rijeke Dunava, odnosno, u Kopački rit.

- Pojedine susjedne obrambene dionice mogu se i spojiti u jedinstveno područje obrane ako su razine vode dosegle u obje ili više dionica razinu za proglašenje izvanrednog stanja. U tom slučaju organizira se obrana za takvo cjelokupno područje obrane od poplava i spašavanje iz vode s cjelokupnim resursima pogođenih općina i gradova, ali i županije pa i države. Takva je situacija moguća za dionice Drava – lijeva obala u potezu Željeznički most u Osijeku – državna granica (slika 2.), ali i rijeke Dunav od ušća rijeke Drave pa do naselja Zmajevac, ali samo ako do proboja dođe u gornjem toku Dunava, oko naselja Suza i Zmajevac.

- U planovima obrane od poplava države i županije naznačene su odgovorne osobe za provođenje obrambenih radnji na vodotoku dionica i područja.

- Mjere sprečavanja nastanka velike nesreće, odnosno, katastrofe izazvane poplavama u slučajevima pripremnog stanja obrane od poplava, redovne i izvanredne obrane od poplava provode Hrvatske vode s vodnogospodarskim odjelima i ispostavama:

o Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek (VGO Osijek) s centrom za obranu od poplava Osijek i svojim ispostavama:

Vodnogospodarska ispostava za slivno područje „Baranja“ Darda (VGI „Baranja“) VGI „Vuka“, Osijek (za slivno područje „Vuka“) VGI „Karašica-Vučica“ Donji Miholjac (za slivno područje „Karašica-Vučica“) VGO Sava, VGI „Biđ-Bosut“ Vinkovci (za slivno područje „Biđ-Bosut“) Centar

obrane: Vinkovci o Obranu od poplava provode:

„Odvodnja“ d.d., Darda (dionice 1 – 3) „Vodogradnja Osijek“ d.d., Osijek (dionice 4 – 10, 11 – 13) „Vuka“ d.d., Osijek (dionice 14 i 15) „Karašica – Vučica“ d.d., Donji Miholjac (dionice 16 – 21) „Vodoprivreda Vinkovci“ d.d., Vinkovci (dionica 22).

Snage kojima raspolažu tvrtke nisu navedene u operativnim snagama zaštite i spašavanja jer im je zaštita od poplava redovna djelatnost. Nadalje, redovne snage NISU dovoljne pa je potrebno uključiti i operativne snage zaštite i spašavanja lokalnih samouprava i županije u pomoć. U tablici su navedeni zadatci koje operativne snage trebaju provesti pri pomoći redovnim snagama obrane od poplava te sastav operativnih snaga koje treba angažirati za obavljanje tih zadataka. ZAKLJUČAK: Velike nesreće, odnosno, katastrofe izazvane poplavama na području Županije NIJE moguće dovoljno ograničiti, angažiranjem i operativne snage zaštite i spašavanja lokalnih samouprava i županije, a najugroženije je područje na dionicama Drava – lijeva obala u potezu „Željeznički most u Osijeku – državna granica“, gdje su ugrožena mjesta Kopačevo, Podravlje, Tvrđavica, Darda, Mece, N. Bolman, Bolman, Majske Međe, N. Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo, N. Nevesinje, Torjanci pa će se za njega i dimenzionirati operativne snage zaštite i spašavanja pri ugrožavanju poplavom. Tako dimenzionirane snage za najgori slučaj ugrožavanja IAKO NEDOVOLJNA ZA SPOMENUTI NAJGORI SLUČAJ, KAO I ZA DRUGE SLUČAJEVE VELIKIH RIJEKA DUNAVA I SAVE zadovoljava za ugrožavanja manjeg opsega koje možemo očekivati u malim slivovima. Sukladno navedenom potrebno je u najgorem slučaju ugrožavanja:

28/178

• predvidjeti evakuaciju i zbrinjavanje stanovništva i domaćih životinja u pogođenim naseljima; kod zbrinjavanja prednost trebaju imati djeca (oko 350 djece prema popisu stanovništva iz 2011.) i starije osobe (oko 1100 osoba prema istom popisu) te sljedeće javne ustanove u kojima su djeca i slabo pokretne osobe: područna odjeljenja škola u Bolmanu, Baranjsko Petrovo Selo, Torjanci, N. Bezdan, Kopačevo

• osiguravati cisternama dostavu pitke vode u slobodnom dijelu naselja poplavnog područja: Baranjsko Petrovo selo (bilo zbog onečišćenja vodocrpilišta ili ugrožavanja postrojenja)

• ugroženi su putni pravci na državnim i županijskim cestama: državne ceste broj 7,34, i 517 te županijske ceste broj 4257 i 4033.

Opseg je ugrožavanja visok te zahtijeva angažman sljedećih snaga zaštite i spašavanja: • gotovih snaga lokalne zajednice i županije • ekipa i sredstava pravnih i fizičkih osoba na području lokalne zajednice i županije • ekipa društava i udruga na području lokalne zajednice i županije • specijalističkih postrojbi civilne zaštite županije i grada (za općine grada kojem gravitira ugrožena

općina) • postrojbi opće namjene civilne zaštite lokalne zajednice i županije • interventne specijalističke postrojbe države • vojska i druge organizirane snage države.

1.1.1.2 Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju 1. U nasipima branjenim područjima, koji bi pri najvećem zabilježenom vodostaju rijeka mogla biti

poplavljena ne treba planirati razvoj građevinskih područja za izgradnju većih gospodarskih subjekata, a stambene građevine morale bi se izvoditi kao visoko prizemnice s eventualno suterenom, tako da je stambeni dio građevine iznad razine poplavne vode. Mjerama provedbe Prostornog plana Osječko-baranjske županije treba predvidjeti provedbu navedene mjere, a urbanističkim planovima lokalnih samouprava ih razraditi.

2. Na prostorima gdje se pri obilnim padalinama redovito pojavljuju poplave izazvane zaobalnim vodama ne treba razvijati građevinsko područje. Mjerama u pripremi izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-baranjske županije treba predvidjeti suradnju Hrvatskih voda što bi olakšalo provedbu navedene mjere.

3. Na prostorima ugroženim poplavom bujica ne treba planirati razvoj građevinskih područja za izgradnju većih gospodarskih subjekata, a stambene građevine morale bi se izvoditi kao visoko prizemnice s eventualno suterenom, tako da je stambeni dio građevine iznad razine poplavne vode.

1.1.1.3 Hidrometeorološki uvjeti (vodostaj, led prosječna godišnja količina padalina) Vodostaji glavnih rijeka u Osječko-baranjskoj županiji Drave i Dunava najviše ovise o topljenju snijega i padalinama u svom gornjem toku, a u manjoj mjeri i o padalinama na području županije. Obje su rijeke poluvijalno-glacijalnog režima (kišno-ledenjački), koga karakterizira mala vodnost zimi, a velika u proljeće, početkom ljeta i u jesen, kada nastupa mediteransko kišno razdoblje. Često se vremenski poklope visoke vode Drave i Dunava pa dolazi do uspora voda rijeke Drave na donjem toku, što je najopasnija situacija glede ugrožavanja od poplava. Ako se pri tom dogode i jake kiše na tom području doći će do pojave većih zaobalnih voda, kada je ugrožavanje od poplava najizraženije. Vodostaji glavnih rijeka podložni su velikim oscilacijama. Dugotrajna-višegodišnja praćenja u Hrvatskim vodama dala su sljedeće podatke za rijeku Dravu kod Osijeka: Maksimalni vodostaji Srednji vodostaji Najmanji vodostaji

najviše (cm) 542 255 58 prosječno (cm) 343 108 - 58 najmanje (cm) 142 - 10 -166 Tablica 6 - Prikaz vodostaja na rijeci Dravi

29/178

Za obranu od poplava najvažniji je najviši zabilježen vodostaj, a i taj bi zbog klimatskih promjena mogao biti premašen. Kako su visine krune nasipa proračunate za najviši vodostaj, bit će kod većeg prekoračenja najviših vodostaja duž toka rijeke potrebno sanirati i visinu krune nasipa, kako bi se izbjegla potreba česta nadvisivanja zečjim nasipima. Kako je vodostaj u zimskom razdoblju najmanji, kod jakih zima može doći i do ledostaja. Led se najčešće gomila na naglim skretanjima i u plićim dijelovima korita rijeka. Led i ledene sante mogu jako otežati pa i prekinuti plovnost rijekama. Kod dugotrajnih vrlo niskih temperatura može potpuno prekriti korito rijeke, kada se njena protočnost još više smanjuje. Ako poslije toga dođe do naglog zatopljenja, ledena barijera će se još držati, a nadolazeće vode mogu izazvati i poplave. Pregled prosječnih godišnjih padalina prikaz je za Osječko-baranjsku županiju. Sukladno pokazateljima meteorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda prosječna godišnja količina padalina na području grada Donjeg Miholjca kreće se 600 – 800 mm/m2 ovisno o području grada.

Slika 1 - Srednja godišnja količina oborina za područje OBŽ

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Područna godišnja prosječna visina oborina opada u smjeru od zapada prema istoku županije pa je najveća 745 mm, a najmanja 615 mm. Za meteorološku postaju Osijek prosjek je 693 mm. Primarni maksimum je u mjesecu lipnju, a sekundarni u mjesecu listopadu. Glavni minimum oborina je u veljači, a sporedni u rujnu. Na području meteorološke postaje Osijek zabilježeni12 su tijekom višegodišnjeg praćenja sljedeće vrijednosti oborina: Oborina u mm

Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XI Max. 99,9 79,3 116,4 81,9 170,6 180,2 119,2 99,4 157,1 155,3 123,7 117,7 Sred. 43 34 44,5 50,2 61,3 81 55,7 58,7 58,3 54,5 60,3 52,8 Min. 6,4 0,7 13 19,6 22,3 9,6 19 5,3 6,9 5,8 10,6 12,7

Tablica 7- Prikaz oborina po mjesecima na području meteorološke postaje Osijek Pri tom su prisutna znatna odstupanja od godine do godine pa je tako na meteorološkoj postaji Osijek zabilježen godišnji maksimum 1.119 mm (1906. godine), s minimum 493 mm (1947. godine).

12 Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava na branjenom području 34 – Mali sliv Karašica - Vučica

30/178

1.1.1.4 Ugrožavanje poplavama malih slivova s područja županije Poplave s malih slivova najčešće dolaze kod visokih vodostaja velikih rijeka koje ne pripadaju malom slivu, te istovremenih velikih oborina koje pogode mali sliv. Razine rijeka Drave i Dunava tada dovode do izlijevaja u riječne indundacije omeđene nasipima pa prijeti veliki uspor voda u lokalnim vodotocima. Ako je tlo u području županije već zasićeno vodom ranijih kiša, a razine rijeka Drave i Dunava visoke, vode lokalnih vodotokova ne mogu prirodnim padom otjecati i uzrokuju poplave. Do lokalnih poplava može doći i kod nižih vodostaja rijeka Drave i Dunava ako su oborine izuzetno visoke i dugotrajne. Takve su pojave najčešće u proljeće tijekom svibnja i lipnja kada su moguće mjesečne padaline i preko13 130 l/m2, s neprekinutim tijekom preko14 43 l/m2, ali i u drugim mjesecima pa je u srpnju 1972. godine15 palo na sliv rijeke Drave palo do 300 l/m2 kiše u nekoliko dana, a u kolovozu iste godine, u nekoliko dana, palo kiše više od 200 l/m2. Slična situacija pojavila se i tijekom 2013., pa je 26. lipnja proglašena elementarna nepogoda izazvana poplavom za područje grada Osijeka, te općina Bilje, Darda, Draž, Erdut Kneževi Vinogradi i Petrijevci. Zbog klimatskih promjena mogu se očekivati i još snažnije kiše u cijelom slivnom području naših velikih rijeka i na području županije, pa je ova ugroza sa sve većim rizikom. Zaštitu od ovakvih poplava provodi se mrežom kanala u branjenom području te crpnim stanicama namijenjenim za prebacivanje viška vode u gravitacijski nedostupne matične vodotokove (zbog njihovog visokog vodostaja). U županiji je izgrađen veći broj takvih građevina za zaštitu ugroženih područja, posebice na području Baranje postoji veći broj crpnih stanica i rasteretnih kanala kojima se lokalne vode odvode u Dunav ili Dravu. Ugroženost od poplava zaobalnih voda pokriva zapravo cijelo područje Osječko-baranjske županije, a posebno mjesta spajanja lokalnih na matične vodotokove odnosno sabirne kanale. Obrana od zaobalnih voda je isključivo u nadležnosti lokalne samouprave, dok obrana nastala zbog uspora vodotokova I. reda su najčešće većeg opsega i u tom slučaju su u nadležnosti županije. Zaštitu na tim područjima provode Vodno gospodarske ispostave :

– VGI Vuka – VGI Baranja – VGI Karašica – Vučica te – VGI Biđ – Bosut.

Zaštita se provodi prema Provedbenom planu obrane od poplava Vodno gospodarske ispostave16 u kojem se specificiraju i potrebe oslonca na lokalne samouprave, odnosno, županiju.

1.1.1.5 Ugrožavanje ledostajem Tijekom vrlo hladnih zima ledi se voda i stvaraju se sante leda. Riječne sante leda gomilaju se na mjestima uspora, okuka, mostova i sličnih mjesta te mogu zaledi cijelo riječno korito. Sloj leda pri tom može zbog gomilanja santi biti dosta debeo. Kod topljenja snijega povećava se protok vode, a mjesta ledostaja sprečavaju protok vode pa prijete poplave. Najugroženije rijeke su Dunav cijelom dužinom i Drava u donjem toku. Razine ugrožavanja dani su kroz:

– pripremno stanje obrane od poplave kada ploveći led zauzme 25% površine vodotoka – redovno stanje obrane od poplave kada nastane vodostaj na vodotoku

13 Županija u brojkama; od 2007. 14 Studija o rušenju brane Lapovac II - Elektroprojekt Zagreb iz 1993. 15 Operativni plan zaštite od poplava Osječko – baranjske županije (radni materijal – 2009.) 16 Provedbenom planu obrane od poplava na Malih slivova B-15;B-16 i B-17 (Hrvatske vode - Zagreb.2014.)

31/178

– izvanredna obrana od poplave nastaje kada se oblikuje ledeni čep na vodotoku Sva stanja obrane od poplava proglašava nadležni rukovoditelj obrane te dionice.

Zaštita se provodi sprečavanjem nastanka većih ledostaja njihovim lomljenjem, kada odlomljene dijelove odnosi matica rijeke, a najučinkovitija je mjera uporaba ledolomaca. U dosadašnjoj praksi uklanjanje ledenih čepova provodilo se na rijekama Dunav i dijelom na Dravi i najčešće se za tu svrhu koriste ledolomci, kako je to predviđeno u Državnom planu obrane od poplava.

1.1.1.6 Statistički podatci o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama, nastalim štetama i sl.

Područja malih slivova ugrožena su poplavama velikih rijeka Dunav i Drava, koje pretežno vodu dobivaju iz gornjih tokova, te s područja samih malih slivova koji vodu dobivaju od oborina koje padnu na područje malih slivova. Sukladno tome imamo različita vremenska razdoblja ugrožavanja od velikih rijeka i s vodotoka malih slivova. Sukladno navedenom velike rijeke imaju dvije visoke vode i to u proljeće i rano ljeto. Proljetni maksimum uzrokovan je otapanjem snijega u nižim dijelovima gornjeg toka, a ranoljetni otapanjem snijega i leda u najvišim dijelovima Alpa i ciklonalnim kišama karakterističnim za taj dio godine. Takve vode dolaze najčešće u svibnju, lipnju i srpnju zbog otapanja snijega i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Pri tom maksimum Dunava i Drave najčešće se ne poklapa jer Drava ima kraći tok i brži protok. Oborinski režim diktira ugroženost od poplava vodotokova koji pripadaju malim slivovima. Najveće oborine, sukladno tablici broj 8, događaju se tijekom svibnja i lipnja, te rujna i listopada. Moguće je poklapanje jakih oborina na području županije i nailaska velikih voda u rijekama Dunava i Drave pa dolazi do uspora sabirnih vodotokova malih slivova i poplava. Najčešće su to ugrožavanja zaobalnim vodama. Statistički pokazatelji o elementarnim nepogodama ukazuju na tu pojavu, pa imamo:

• 28. svibnja i 10. lipnja 2010. radi velikih oborina poplavljena su nenaseljena područja površine 176.000 hektara i pričinjena šteta od oko 510 milijuna kuna:

• 26. lipnja 2013. radi velikih oborina poplavljena su nenaseljena područja površine 9.200 hektara i pričinjena šteta od oko 54 milijuna kuna:

• 12. i 23. svibnja 2014. radi velikih oborina poplavljena su područja površine 42.000 hektara, pri čemu je poplava zahvatila i nekoliko kuća u mjestu Đurađ i pričinjena je šteta od oko 192 milijuna kuna

1.1.1.7 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja u slučaju poplava

1.1.1.7.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko-baranjske županije Potrebu za angažiranjem gotovih snaga Osječko-baranjske županije prikazuje sljedeća tablica:

32/178


Vatrogasne postrojbe17

Policija (osiguranje evakuacije poplavljenog područja)

Nadležna cestarija

Medicinske ustanove18

Komunalna društva)

Gorska služba

spašavanja

Elektrodistribucija

Vodoopskrbna poduzeća

1.

Prva crta obrane: (lijevi nasip rijeke Drave: željeznički most – državna granica s Mađarskom)

- tehničke intervencije

- doprema materijala za ojačavanje zaštitne infrastrukture

- hitna medicinska pomoć – po potrebi

- pomoć u ljudstvu i tehnici

Intervencije iz vode i spašavanje

2.

Druga crta obrane: - obuhvatni

nasipi naselja Podravlje i Tvrđavica

- županijska cesta Osijek –Bilje,

- ustave vodocrpne postaje Podunavlje i Velika

- tehničke intervencije

- osiguranje na prilazima druge crte obrane

- zaštita ugroženih prometnica od poplava

- sanacija putova oštećenih poplavom

- osiguranje obilaznih

pravaca

- hitna medicinska pomoć – po potrebi - bolničko zbrinjavanje oboljelih zaraznom bolešću - liječenje oboljelih u domovima zdravlja - zdravstveno ispitivanje ispravnosti vode u Zavodu za javno zdravstvo

- pomoć u ljudstvu i tehnici

Intervencije iz vode i spašavane

- osiguranje električne energije za obranjeno područje od poplava

- osiguranje cisternama vodu za piće pri onečišćenju bunara u branjenom području

3. Obrana u branjenom (poplavnom) području

- spašavanje vodom zarobljenih osoba

- požarna preventiva na rizičnim mjestima i gašenje požara

osiguranje reda pri evakuaciji osiguranje evakuiranih naselja

- osiguranje obilaznih

pravaca

- jedna kola s ekipom hitne pomoći pri svakoj evakuaciji mjesta (prijevoz nepokretnih i teško oboljelih)

-obavljanje evakuacije ljudi, životinja i materijalnih dobara

spašavanje vodom zarobljenih osoba

- osiguranje beznaponskog stanja u poplavljenim prostorima

- popravci dalekovoda

- osiguranje cisternama vodu za piće pri onečišćenju bunara u branjenom području

Tablica 8 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga OBŽ

1.1.1.7.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja na području županije

R.br. Izvori ugrožavanja Veliki uzgajivači stoke s područja županije Prijevozničke tvrtke

Tvrtke koje posjeduju tešku mehanizaciju19

(posebice s branjenog područja)

1. Prva crta obrane

- pomoć u ljudstvu i mehanizaciji pri jačanju crte obrane

2. Druga crta obrane - pomoć u ljudstvu i tehnici

u obrani, evakuaciji i zbrinjavanju i dobara,

- prijevoz ekipa zaštite i spašavanja - pomoć u ljudstvu i

mehanizaciji pri stvaranju ili jačanju crte obrane

17 DVD i profesionalne postrojbe na branjenom području i susjednim područjima 18 Zavod za javno zdravstvo Osijek, Dom zdravlja Darda, Belišće, Osijek; Klinički bolnički centar Osijek 19 Veća poljoprivredna gospodarstva, šumarije, veće građevinske tvrtke, proizvodnja cigle i sl.

33/178

R.br. Izvori ugrožavanja Veliki uzgajivači stoke s područja županije Prijevozničke tvrtke

Tvrtke koje posjeduju tešku mehanizaciju19

(posebice s branjenog područja)


posebice ugrožene stoke u poplavljenom području

- prijevoz ugroženog stanovništva, životinja i materijalnih dobara

- prijevoz materijalnih dobara iz ugroženog područja

Tablica 9 - Prikaz potrebe angažmana gospodarskih subjekata za jačanje gotovih snaga pri ugrožavanju poplavom

1.1.1.7.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja na području županije

R.br. Izvori ugrožavanja Hrvatski crveni križ Lovačka društva

(ponajprije iz branjenog područja)

Hrvatska zajednica tehničke kulture

Ribičke udruge (registrirane u

branjenom području)

1. Prva crta obrane (kao u tablici 1.1.1.2.1.)

- pomoć u ljudstvu pri učvršćivanju prve crte obrane

- nadzor nenaseljenih dijelova branjenog područja

- nadzor nenaseljenih dijelova branjenog područja

2. Druga crta obrane (kao u tablici 1.1.1.2.1.)

- pomoć u ljudstvu pri stvaranju ili učvršćenju druge crte obrane


- pomoć u ljudstvu pri evakuaciji stanovništva i materijalnih dobara

- pomoć u spašavanju ugroženih divljih životinja

- osiguranje veze odsječenim naseljima i ekipama za intervenciju - pomoć u spašavanju

ugroženih divljih životinja

Tablica 10 - Prikaz potrebe angažmana društava i udruga građana sa područja OBŽ za jačanje gotovih snaga pri ugrožavanju poplavom

1.1.1.7.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko-baranjske županije

SPECIJALISTIČKE POSTROJBE

R.br. Izvori ugrožavanja Tim za zaštitu i

spašavanje iz ruševina (izazvanih

poplavom)

Tim za zaštitu i spašavanje iz vode

Tim za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu

Tim za logistiku Tim opće namjene

1. Prva crta obrane Ne!

-osiguranje snaga s vode -sudjelovanje u osiguranju crte obrane

Ne!

- pomoć u ljudstvu pri učvršćivanju prve crte obrane

2. Druga crta obrane

- cjelokupan tim pri stvaranju ili učvršćenju druge crte obrane

-osiguranje snaga sa vode -sudjelovanje u osiguranju crte obrane

Ne!

- ekipe za izuzimanje iz skladišta i ekipa za pripremu i podjelu hrane

- pomoć u ljudstvu pri stvaranju ili učvršćenju druge crte obrane

3.

Obrana u branjenom (poplavnom) području

- cjelokupan tim kod velikog poplavnog područja

- spašavanje iz vode osoba i stoke

Ne!

- kompletan tim – veliko poplavno područje

- zbrinjavanje evakuiranog stanovništva

- sudjelovanje u evakuaciji i zbrinjavanju evakuiranog stanovništva i materijalnih dobara

Tablica 11 - Prikaz potrebe angažiranja civilne zaštite s područja OBŽ pri pojavi ugrožavanja poplavom

34/178

1.1.1.7.5 Prikaz potrebe angažiranja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite državne uprave za zaštitu i spašavanje

R.br. Izvori ugrožavanja Tim za zaštitu i

spašavanje iz ruševina (izazvanih poplavom)


Tim za radiološku, kemijsku, biološku i

nuklearnu zaštitu Tim za logistiku

1. Prva crta obrane Ne! Ne! Ne! Ne!

2. Druga crta obrane Ne! Ne! Ne! Ne!


- jedna do dvije ekipe kod velikog poplavnog područja

- jedna do dvije ekipe za spašavanje iz vode osoba i stoke

jedna do dvije ekipe za asanaciju poplavljenih

područja

- jedna do dvije ekipe za zbrinjavanje evakuiranog stanovništva

Tablica 12 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite na državnoj razini pri ugrožavanju katastrofalnim poplavama

1.1.1.7.6 Prikaz potrebe angažiranja drugih organiziranih državnih snaga

HRVATSKA VOJSKA R.br. Izvori ugrožavanja

kopnena vojska mornarica zrakoplovstvo Specijalističke

postrojbe MUP-a

1. Prva crta obrane Da - učvršćivanje prve crte obrane! Ne! Ne! Ne!

2. Druga crta obrane Da - učvršćivanje druge crte obrane! Da !

Da – kod učvršćivanja crte obrane!


Da – sudjelovanje u evakuaciji i

spašavanju osoba i stoke

Da - sudjelovanje riječne flotile u

akcijama spašavanja iz vode kod velikog

poplavnog područja! Hitan prijevoz oboljelih ili

ozlijeđenih u kliničke centre.

Tablica 13 - Prikaz potrebe angažiranja drugih gotovih snaga države Napomena:

1. Prikaz ugrožavanja izrađen je temeljem Glavnog provedbenog plana obrane od poplava, te Provedbenih planova obrane od poplava na branjenim područjima malih slivova na području županije. Ugrožena područja i ugrožene općine pokazuju ugrožene površine koje mogu obuhvaćati naselja, obradive površine, šume i ostale površine.

2. Branjeno područje koje je potencijalno ugroženo poplavama definirano je temeljem poznatih poplava u županiji od strane Hrvatskih voda u centru za obranu od poplava Vodno gospodarskog odjela za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek. Granica branjenog područja pokazuje granicu do koje voda može doći u slučaju najveće očekivane poplave. Ugrožena naselja poplavom određena su na osnovu poplavnog područja i to samo u slučaju kada su ugroženi stambeni objekti.

3. Stanovništvo u naseljima poplavnog područja podijeljeno je prema dobnoj strukturi tako da se neposredno vidi struktura stanovništva o kojoj treba pri evakuaciji i zbrinjavanju ponajprije voditi računa (mala djeca i stare osobe).

4. Svaku obrambenu dionicu treba braniti operativnim snagama iz branjenog područja ili iz njene neposredne blizine. Potrebnu strukturu i veličinu obrambenih snaga određuje nadležni Provedbeni plan obrane od poplava malog sliva. Prikaz društava, udruga i stanje tehničkih sredstava koja se mogu mobilizirati iz tih područja daje se u privitku tog provedbenog plana zaštite od poplava.

5. Kod rijeka Drave ili Dunava pojava povišenog vodostaja zahvaća istovremeno više susjednih dionica pa će se i pripravnost obrambenih mjera primijeniti istovremeno na širem području tih rijeka. U tablicama prikaza potrebnih operativnih snaga zaštite i spašavanja koje treba angažirati obuhvaćena je, kao najnepovoljniji slučaj, poplava rijeke Drave. Procjenom ugroženosti naznačene su vrste snaga i zadatci operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju ove poplave. Provedbenim planom zaštite od poplava nadležnog branjenog područja (malog sliva) naveden je i točan sastav tih snaga, potrebna oprema i sredstva za obavljanje zadatka, trajanje obavljanja zadatka te trošak njenog provođenja, a sve u dogovoru s nadležnom službom Hrvatskih voda.

35/178

6. Kod poplave naselja uzrokovane, primjerice, katastrofalnom poplavom rijeke Drave morat će se u najgoroj varijanti evakuirati sukladno popisu stanovništva iz 2011. godine do 7100 osoba koje se nema gdje smjestiti pa će trebati organizirati smještaj i u privremeni kamp, za što će trebati osnovati i opremiti logističku postrojbu civilne zaštite.

7. Veliko poplavno područje obuhvaća mnoga naselja i gospodarske objekte za čiji će nadzor trebati više ekipa opremljenih i uvježbanih za djelovanje iz vode, što podrazumijeva i osnivanje postrojbe za spašavanje iz vode, kao i angažman svih ostalih snaga licenciranih za djelovanje iz vode.

8. U poplavnom području nalaze se i farme tvrtke Belje d.d., te veliki broj stoke koju će trebati evakuirati i zbrinuti. Tu zadaću preuzima tvrtka Belje d.d. uz nadzor veterinarske inspekcije. Farme u poplavnom području posjeduju i kontejnere sa UNP-om, koje će trebati isprazniti, da ne dođe do većih požara ili eksplozije plina ispuštenog uzgonskim silama poplavljene vode.

9. Poplavljeno područje trebat će po povlačenju vode asanirati, gdje se uz ostale sudionike angažira i Tim za RKBN zaštitu Osječko-baranjske županije.

10. U slučaju poplava velikog opsega snage na razini Osječko-baranjske županije neće biti dovoljne pa će trebati angažman i državnih snaga. Tu se prvenstveno misli na angažman specijalističkih interventnih timova civilne zaštite, vojske i policije, kao i angažman timova iz drugih županija. Veliki opseg poplava može uzrokovati potrebu proglašenja katastrofe, kada organizaciju i osiguranje učinkovite obrane od poplava i sanaciju posljedica provodi Vlada Republike Hrvatske.

36/178

1.1.2 UGROŽAVANJE POTRESOM

1.1.2.1 Opis ugrožavanja Potresom nazivamo vibriranje površinskih slojeva zemljine kore do kojih dolazi radi procesa koji se u njoj događaju. Osnovne su karakteristike potresa iznenadno događanje, a u većini slučajeva nije moguće predvidjeti tu pojavu, a posebice ne njen intenzitet. Potresi kao elementarne nepogode prouzročene prirodnim događajem vjerojatno su najveći uzrok stradavanja pučanstva i civilizacijskih tekovina. Oni su katastrofa koju karakterizira brzi nastanak, događaju se stalno i nastaju bez prethodnog upozorenja. Parametri koji određuju seizmiku nekog područja: - hipocentar (ili žarište) potresa je geometrijska točka ili bolje rečeno područje u unutarnjosti zemlje u

kojem dolazi do poremećaja i od kuda se prostiru valovi potresa; hipocentar je određen geografskim koordinatama i podatcima o dubini,

- epicentar potresa je projekcija hipocentra na površinu zemlje (točka na površini koja je najbliža hipocentru),

- intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje na zahvaćenom i promatranom području (u epicentru),

- magnituda potresa pokazuje kakve je jačine bio potres u njegovom žarištu u unutarnjosti zemlje (u hipocentru).

U naseljenim mjestima potresi uzrokuju razaranja i rušenja, a u određenim slučajevima požare, eksplozije i sl. Pored toga treba računati i s oštećenjem komunalnih instalacija, oslobađanju otrovnih tvari iz tvornica i skladišta. Osim toga, općenito dolazi i do poremećaja u cjelokupnom društvenom životu.

1.1.2.1.1 Seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po život ljudi i materijalnih dobara Jačina potresa ovisi o seizmičkim karakteristikama terena. Seizmološka služba obavila je detaljna istraživanja terena i uspoređujući spoznaje o strukturi tla te učinke potresa kroz duže razdoblje na području cijele države izradila kartu rizika od potresa za sva područja Hrvatske. Glavninu geografskog prostora županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima. Takve naslage karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici. Posebno su važne naslage prapora ili lesa karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele naslage (čak do 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko brdo, Jabučku kosu i Erdutsko brdo. Praporom je pokriven i Ðakovački ravnjak. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi te čine nižu stepenicu, odnosno, višu naplavnu ravnicu koja je glavna obradiva površina. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sastavu područja. U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebice predjeli oko Zagreba i priobalni dio) seizmička, a i tektonska aktivnost na području županije slabije je izražena. Ipak, uz Dilj goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) zone su pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su do sada bili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno, intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome još i relativno loši uvjeti tla obzirom na djelovanje seizmičkih sila (rastresita tla u dolinama rijeka i visoka razina podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih sila na tlo i građevine može biti znatan.

37/178

Prema istraživanju regionalnih seizmotektonskih odnosa ("Seizmičnost područja Zajednice općina Osijek", Geofizički zavod, Zagreb, 1980.) izdvojeni su predjeli gdje se mogu dogoditi najjači potresi, kao i procijeniti iznose magnituda tih potresa. Najjači potresi i najveći broj potresa očekuje se u Dilj gori u predjelu između Seline - Podcrkavlja - Levanjske Varoši i Đakova s mogućim maksimalnim magnitudama 5,5 - 6,0. U Baranji između Darde i Batine mogući su potresi s maksimalnim magnitudama 5,0 - 5,5. Maksimalni intenziteti nisu do sada bili veći od 8o, ali niti manji do 6o MCS ljestvice. Za pojedina veća naselja općine ili prostorne intenzivnije izgradnje bilo bi važno prije konačne procjene opasnosti od razornog djelovanja potresa, obaviti lokalna seizmotektonska istraživanja. U redoslijedu hitnosti takvih istraživanja trebalo bi početi od lokaliteta koji su u zoni 8o MCS ljestvice. Posljedice potresa različite jačine opisuju usvojene skale, a najčešće se koristi skala po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ili MCS ljestvici, te EMS -95 ljestvici. Jačina potresa po obje ljestvice klasificirana je sa dvanaest identičnih stupnjeva. MSC ljestvica poznaje tri tipa građevina i to: A: od neobrađenog kamena, seoske građevine i građevine od nepečene opeke i nabijene gline; B: od pečene opeke, krupnih blokova i od prirodnog tesanog kamena; C: s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro gađenim drvenim građevinama EMS – 95 ljestvica razlikuje šest tipova građevina. To je novija i puno preciznija podjela. Tipovi zgrada po ovoj podjeli opisani su u tablici 4. Zato će se nadalje primjenjivati razrađenija EMS – 95 ljestvica. Seizmološki rizik obrađuje se na državnoj razini i prikazuje se s privremenom seizmološkom kartom seizmoloških područja za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500 i više godina. Sukladno seizmološkom riziku izgrađuju se i građevine s odgovarajućom seizmičkom otpornošću, dakle otpornošću na potres. Montažne i kratkovjeke mogu se izvoditi za rizik povratnog razdoblja 50 godina, u kojem se razdoblju ne očekuju jaki potresi, pa i građevine mogu biti manje seizmičke otpornosti. Obiteljske, stambene i slične građevine mogu se izvoditi za stogodišnje povratno razdoblje pa su i zahtjevi za seizmičkom otpornošću veći, a visoki objekti i javni objekti gdje se okuplja veliki broj ljudi moraju zadovoljiti povratni rizik za 500 godina pa seizmička otpornost građevina mora podnijeti potrese 8o seizmičkog intenziteta. Vrlo zahtjevne građevine, kao nuklearne centrale i objekti u kojima se čuvaju ili prerađuju opasne tvari s potencijalima katastrofalnih učinaka za okoliš, čak povratno razdoblje od 1000 godina, što znači da njihova seizmička otpornost mora biti najviša. Što je povratno razdoblje veće, veća je i vjerojatnost nastanka razornijeg potresa pa su zahtjevi za izgradnju stroži. Zahtjeve za seizmičkom otpornošću propisuju nadležna tijela graditeljstva. Uobičajeno se barata za građevine visokog rizika ili u kojima boravi veći broj osoba s kartom 500 – godišnjeg povratnog razdoblja

38/178

Slika 2 - Mjerodavna karta za projektiranje zgrada u Republici Hrvatskoj

Područje se županije prema privremenoj seizmološkoj karti povratnog razdoblja od 500 godina nalazi u zoni 7o i 8o seizmičkog intenziteta, odnosno, jačine potresa po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ili MCS ljestvici pa objektima prijeti jako štetan potres.

Slika 3 - Pregledna karta 500-godišnjeg povratnog razdoblja

39/178

LJESTVICA INTENZITETA POTRESA

PREMA EUROPSKOJ MAKROSEIZMIČKOJ LJESTVICI (EMS-) (izvor podataka: www.gfz-potsdam.de)

Stupanj intenziteta

potresa Kratki opis Opis

1. neosjetan a) ne osjeća se b) nema učinaka c) nema štete

2. jedva osjetan

a) podrhtavanje osjećaju samo na izdvojenim mjestima (<1%) osobe koje se odmaraju i u posebnom su položaju u prostorijama

b) nema učinaka c) nema štete

3. slab

a) neki ljudi u prostorijama osjete potres. Ljudi koji se odmaraju osjećaju ljuljanje ili podrhtavanje svjetiljaka

b) viseći predmeti se lagano ljuljaju c) nema štete

4. primijećen

a) potres osjete mnogi u prostorijama a vani samo neki. Mali se broj ljudi probudi. Razina vibracija ne zastrašuje; vibracija je umjerena; opaža se lako podrhtavanje ili ljuljanje zgrada, prostorija ili kreveta, stolica itd.

b) posuđe, čaše, prozori i vrata zveče; obješeni se predmeti ljuljaju; u nekim se slučajevima lako pokućstvo vidljivo trese; drvene konstrukcije ponegdje škripe

5. jak

a) većina osjeća potres u prostorijama, vani samo neki; mali broj ljudi je uplašen i istrčava van; mnogi se zaspali bude; osjeća se jako potresanje ili ljuljanje cijele zgrade, prostorija ili namještaja

b) obješeni se predmeti jako ljuljaju; posuđe i čaše međusobno se sudaraju; mali predmeti teški u gornjemu dijelu i/ili nesigurno pridržani mogu kliznuti ili pasti; vrata i prozori se ljuljaju, otvaraju ili lupaju; u malo slučajeva pucaju prozorska stakla; tekućine osciliraju i mogu isteći iz napunjenih spremnika; životinje u prostorijama postaju nemirne

c) šteta 1. stupnja na malo zgrada razreda oštetljivosti A i B

6. malo štetan

a) većina ga osjeti u prostorijama, a mnogi i vani; mali broj osoba gubi ravnotežu; mnogi su uplašeni i bježe van

b) mali predmeti oblične stabilnosti mogu pasti a namještaj može klizati; u malo slučajeva posuđe i stakleni predmeti se lome; seoske životinje (čak i vani) mogu se poplašiti

c) šteta 1. stupnja na mnogim zgradama razreda oštetljivosti A i B; šteta 2. stupnja na malo zgrada razreda A i B; šteta 1. stupnja na malo zgrada razreda C

7. štetan

a) većina ljudi je uplašena i istrčava van; mnogi teško stoje, posebno na višim katovima b) namještaj kliže, a namještaj s visokim težištem može se prevrnuti; veliki broj predmeti pada s polica;

voda se izlijeva iz spremnika i bazena c) šteta 3. stupnja na mnogim zgradama razreda oštetljivosti A; šteta 4. stupnja na malo zgrada razreda A;

šteta 2. stupnja na mnogim zgradama razreda B: šteta 3. stupnja na malo zgrada razreda B; šteta 2. stupnja na malo zgrada razreda C; šteta 1. stupnja na malo zgrada razreda D

8. jako štetan

a) mnogi ljudi teško stoje, čak i vani b) namještaj se prevrće; predmeti kao što su televizori, pisaći strojevi itd. padaju na tlo; nadgrobni spomenici

se negdje pomiču, uvrću ili prevrću; na mekom se tlu mogu vidjeti valovi c) šteta 4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na nekim zgradama razreda A; šteta 3. stupnja na mnogim, a

šteta 4. stupnja na nekim zgradama razreda B; šteta 2. stupnja na mnogim, a šteta 3. stupnja na nekim zgradama razreda C; šteta 2. stupnja na nekim zgradama razreda D

9. razoran

a) opća panika. Potres ljude baca na tlo b) mnogi spomenici i stupovi padaju ili se uvrću; na mekom se tlu vide valovi c) šteta 5. stupnja na mnogim zgradama razreda A; šteta 4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na nekim

zgradama razreda B; šteta 3. stupnja na mnogim, a šteta 4. stupnja na nekim zgradama razreda C; šteta 2. stupnja na mnogim, a šteta 3. stupnja na nekim zgradama razreda D; šteta 2. stupnja na nekim zgradama razreda E

10. vrlo razoran

c) šteta 5. stupnja na većini zgrada razreda A; šteta 5. stupnja na mnogim zgradama razreda B; šteta 4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na nekim zgradama razreda C; šteta 3. stupnja na mnogim, a šteta 4. stupnja na nekim zgradama razreda D; šteta 2. stupnja na mnogim, a šteta 3. stupnja na nekim zgradama razreda E; šteta 2. stupnja na nekim zgradama razreda F

11. pustošan

c) šteta 5. stupnja na većini zgrada razreda B; šteta 4. stupnja na većini, a šteta 5. stupnja na mnogim zgrada-ma razreda C; šteta 4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na nekim zgradama razreda D; šteta 3. stupnja na mnogim, a šteta 4. stupnja na nekim zgradama razreda E; šteta 2. stupnja na mnogim, a šteta 3. stupnja na nekim zgradama razreda F

12. u cijelosti pustošan

c) sve zgrade razreda A, B i praktično sve razreda C su razorene; većina zgrada razreda D, E i F su razorene; potres je dostigao je najveći pojmljiv učinak

Tablica 14 - Ljestvica intenziteta potresa prema EMS ljestvici U tablici znači: a) učinci na ljude Količine znače: neki 0 – 20% b) učinci na predmete i prirodu mnogi 10 – 60% c) učinci na zgrade većina 50 - 100%

40/178

RAZREDBA STUPNJEVA ŠTETE ZA ZIDANE I ARMIRANOBETONSKE ZGRADE

Stupanj štete Zidane zgrade Armiranobetonske zgrade

Zanemariva do laka šteta (nema konstrukcijske štete, laka rekonstrukcijska šteta)

1. stupanj - vlasaste pukotine u malo zidova - otpadanje malih komada žbuke - ponegdje padanje labavih komada s gornjih

dijelova zgrade

- fine pukotine u žbuci na elementima okvira ili u podnožju zidova

- fine pukotine u pregradnim zidovima i ispunama

Umjerenja šteta (laka konstrukcija šteta, umjerena rekonstrukcijska šteta)

2. stupanj - pukotine u mnogim zidovima - otpadanje velikih komada žbuke - djelomično rušenje dimnjaka

- pukotine u stupovima i gredama okvira i nosivim zidovima

- pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune; padanje krhkih pregrada i žbuke. Otpadanje morta na spojevima zidnih panela

Znatna do velika šteta (umjerena konstrukcijska šteta, velika rekonstrukcijska šteta)

3. stupanj - široke i mnoge pukotine u većini zidova crijepovi padaju; dimnjaci se lome na razini krova

- rušenje pojedinih nekonstrukcijskih elemenata (pregradnih zidova, zabatnih zidova)

- pukotine u stupovima i čvorovima okvira (stup-greda) u podnožju (zgrade) i u čvorovima (veznim gredama) povezanih zidova; otpadanje zaštitnog sloja betona, izvijanje armature

- široke pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune, rušenje pojedinih zidova ispune

Vrlo velika šteta (velika konstrukcijska šteta, vrlo velika rekonstrukcijska šteta)

4. stupanj - ozbiljno rušenje zidova; djelomično rušenje krovova i stropova

- široke pukotine u nosivim elementima uz tlačni slom betona i slom armature; slom prionjivosti armature greda; prevrtanje stupova; rušenje nekih stupova ili pojedinog gornjeg stropa

Razaranje (vrlo velika konstrukcijska šteta) 5. stupanj - totalno ili gotovo totalno rušenje - rušenje prizemlja ili dijelova (tj. krila) zgrade

Tablica 15 - Razredba šteta u potresu za zidane i armirano-betonske zgrade

RAZREDBA ZGRADA PREMA OŠTETLJIVOSTI Razred oštetljivosti Tip konstrukcije A B C D E F

Zidane zgrade Od prirodnog, lomljenog i neobrađenog kamena x Od nepečene opeke x Od grubo obrađenog kamena x Od obrađenog kamena x Nearmirane, od proizvedenih zidnih elemenata x Nearmirane, s armiranobetonskim stropovima x Armirane ili s omeđenim ziđem x Armiranobetonske zgrade Okvirne, neprojektirane za potres x Okvirne, umjerene potresne otpornosti x Okvirne, velike potresne otpornosti x S nosivim zidovima, neprojektirane na potres x S nosivim zidovima, umjerene potresne otpornosti x S nosivim zidovima, velike potresne otpornosti x Čelične zgrade x Drvene zgrade x Tablica 16 - Razredba zgrada prema oštetljivosti Prema navedenoj nomenklaturi visine šteta za zidane građevine s armiranobetonskim međuetažnim konstrukcijama („monta“ i slične konstrukcije) možemo očekivati značajne štete, a do 20% zgrada trebale bi značajne popravke na zidovima i nosivim elementima. Zidane nearmirane građevine imale bi i ozbiljna oštećenja pa se može očekivati do 20% zgrada koje će trebati veće popravke kako bi bile uporabljive (veći popravci krova i nekih nosivih zidova).

41/178

Zgrade stare gradnje, od nepečene opeke, bile bi ozbiljno oštećene, a oko 20% zgrada bi se srušilo. Pri projektiranju građevina zanimat će nas i seizmička otpornost građevina na potres. Glede seizmičke otpornosti, uz uvjet pridržavanja pravila i smjernica seizmičkog građenja, mogu se svrstati u sljedeće kategorije zgrada: 1. armirano-betonske čisto okvirne konstrukcije, kao i okvirne konstrukcije od čelika 2. armirano-betonske okvirne konstrukcije kombinirane s armirano-betonskim zidovima ili

platnima za ukrućenje 3. konstrukcije od opeke kod kojih su svi zidovi manje-više podjednako unakrst opterećeni

armiranim-betonskim stropovima i međusobno povezani propisnim serklažama 4. konstrukcije od opeke kod kojih je podjednaka nosivost svih zidova osigurana promjenom smjera

nosivosti stropova u svakoj drugoj etaži, uz uslov da je armirano-betonska konstrukcija dobro povezana sa svim zidovima propisanim serklažama

5. zgrade s uzdužnim ili poprečnim nosivim zidovima s armirano-betonskim stropovima i propisnim serklažama koje povezuju sve nosive i ukrućujuće zidove

6. zgrade s miješanom konstrukcijom s armirano-betonskim stupovima i zidovima od opeke, armirano-betonskom stropnom konstrukcijom i propisnim serklažama

7. zgrade s uzdužnim, nosivim zidovima s drvenim grednim stropovima s propisanim serklažama na svim zidovima

8. zgrade s uzdužnim nosivim zidovima povezanim međusobno i s ukrućujućim zidovima sa stegama i drvenom grednom stropnom konstrukcijom

9. zgrade s kanatnim zidovima s nepotpunim dijagonalama (radi otvora u zidovima) i ispunom debljine 12 i 25 cm od opeke ili čerpića, bez stega ili serklaža

10. zgrade (uglavnom jednokratne i prizemne) s drvenim grednim stropovima i pravokutnim otvorima i grednim nadvojima, bez stega i serklaža

11. zgrade (jednokratne i prizemne) s drvenim grednim stropovima i sa zidanim lučnim nadvojima, bez stega i serklaža

12. zgrade od ćerpića s nadvojima od drvenih greda, bez stega i serklaža. Svaka zgrada, u okviru svoje kategorije, uz uvjet da se kod izvedbe i projektiranja pridržavalo svih pravila dobrog zanata, smatra se posve sigurnom od potresa do 6. stupnja po MCS skali. Zgrade kategorija 12. i 11. vjerojatno neće moći izdržati potres jači od 6. stupnja. Za potres 7. stupnja neće biti sigurne zgrade od 8.. do 12 Za potres 8. stupnja neće biti sigurne sve zgrade kategorije od 4. do 12. Za potres 9. stupnja mogu biti sigurne od potpunog urušenja samo zgrade prve dvije kategorije, tj. 1 i 2.

1.1.2.2 Mjere zaštite od potresa u urbanističkim planovima i građenju Do potresa u Skopju 26. srpnja 1963. godine nije bilo propisa o potresu u bivšoj državi već se, prema „Privremenim tehničkim propisima za opterećenje zgrada“, objekt računao s minimalnom horizontalnom silom. Godine 1964. izlaze u bivšoj državi prvi propisi „Privremeni tehnički propisi za građenje u seizmičkim područjima“ prema kojima se objekti računaju prema intenzitetu potresa po MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) skali i to za sedmi, osmi i deveti stupanj, a za specijalne objekte devet plus te je uz to dana Seizmološka karta Jugoslavije u kojoj su označene zone potresa od šestoga do devetoga stupnja. Stupanjem na snagu zakonskih propisa koji reguliraju građenje u seizmološkim zonama započela je izgradnja na potres otpornijih građevina. Građevine koje se sada grade moraju udovoljavati sljedećim propisima:

42/178

- PRAVILNIK O PRIVREMENIM TEHNIČKIM PROPISIMA ZA GRAĐENJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA (Službeni list SFRJ 39/1964.)

- PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA (Službeni list SFRJ 31/1981.)

- PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA (Službeni list SFRJ 49/1982.)


- PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA (Službeni list SFRJ 21/1988.)


- TEHNIČKI PROPIS ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE (Narodne novine 101/2005., 85/2006. i 64/2007.) - TEHNIČKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (Narodne novine 1/2007.) - TEHNIČKI PROPIS ZA DRVENE KONSTRUKCIJE (Narodne novine 121/2007. i 58/2009. ) Na području današnje Osječko-baranjske županije od 1964. godine izgrađen je, obnovljen i rekonstruiran veliki broj objekata sukladno propisima za građenje u seizmičkim područjima. Veliki broj takvih objekata nalazi se u gradovima dok je u ruralnim područjima ostao najveći broj starijih objekata koji su građeni bez primjene propisa o građenju u seizmičkim propisima. Obzirom na sve rečeno kao i na mogućnost nastanka potresa, sukladno povratnim kartama, za analizu se usvajaju dva područja i to područje Podcrkavlje - Levanjska Varoš i Ðakova (prikaz prema slici 3) te područje Banove kose u općinama Kneževi Vinogradi i Draž (prikaz prema slici 4).

1.1.2.3 Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i korišteni građevinski materijal i gustoću naseljenosti

R.br. Naselje Novije zgrade

% izgrađenosti mjesta /broj objekata

Starije zgrade % izgrađenosti

mjesta/broj objekata

Novije zgrade % naseljenosti mjesta

/broj stanovnika20

Starije zgrade % naseljenosti mjesta /broj

stanovnika

PODRUČJE DILJ GORA Općina Levanjska Varoš

1. Borojevci NENASELJENO 2. Breznica Đakovačka 30/21 70/48 40/138 60/207 3. Čenkovo 10/0 90/1 0/0 -/0 4. Levanjska Varoš 30/34 70/79 40/121 60/182 5. Majar 10/8 90/67 20/30 80/118 6. Milinac 10/2 90/15 20/6 80/22 7. Musić 10/3 90/31 20/15 80/60 8. Ovčara 10/1 90/13 20/5 80/18 9. Paučje 10/3 90/27 20/11 80/44 10. Ratkov Dol 10/1 90/8 20/6 80/22 11. Slobodna Vlast 30/24 70/55 40/76 60/113 Općina Trnava 1. Dragotin 10/8 90/69 20/51 80/203 2. Hrkanovci Đakovački 10/7 90/63 20/27 80/109 3. Kondrić 10/8 90/68 20/46 80/184 4. Lapovci 10/12 90/106 20/56 80/224 5. Svetoblažje 10/4 90/34 20/14 80/56 6. Trnava 30/69 70/160 40/252 60/378 Tablica 17 - Pregled zgrada i njihovih stanovnika prema načinu izgradnje na području Dilj planine

20 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine

43/178

R.br. Naselje Novije zgrade % izgrađenosti


Starije zgrade % izgrađenosti


Novije zgrade % naseljenosti mjesta/

/broj stanovnika

Starije zgrade % naseljenosti mjesta /broj

stanovnika

PODRUČJE BANSKOG BRDA Općina Draž 1. Batina 10/46 90/411 20/156 80/703 2. Draž 10/24 90/212 20/101 80/404 3. Duboševica 10/25 90/225 20/111 80/443 4. Gajić 10/15 90/132 20/59 80/234 5. Podolje 10/7 90/67 20/28 80/112 6. Topolje 10/17 90/150 20/80 80/315 Općina Kneževi Vinogradi 1. Jasenovac 10/4 90/36 20/7 80/28 2. Kamenac 10/6 90/54 20/33 80/133 3. Karanac 10/39 90/352 20/185 80/740 4. Kneževi Vinogradi 40/256 60/383 50/829 50/828 5. Kotlina 10/13 90/115 20/58 80/230 6. Mirkovac 10/5 90/49 20/22 80/86 7. Sokolovac 10/2 90/20 20/3 80/11 8. Suza 30/74 70/174 40/227 60/340 9. Zmajevac 30/122 70/283 40/341 60/522

Tablica 18 - Pregled zgrada i njihovih stanovnika prema načinu izgradnje na području Banskog brda

Novije zgrade Starije zgrade Područje /općina

20 % oštećenja 2°



Novije zgrade : broj ozlijeđenih (0%

ozlijeđenih od ukupno ugroženih stanovnika)

Starije zgrade: broj ozlijeđenih ( od tog teško

ozlijeđenih + smrtno stradalih stanovnika)

PODRUČJE DILJ GORA Općina Levanjska Varoš

1. Borojevci NENASELJENO PODRUČJE 2. Breznica Đakovačka 4 29 19 0 62(11+2) 3. Čenkovo 0 0 1 0 0 4. Levanjska Varoš 7 47 32 0 55(9+2) 5. Majar 2 40 27 0 35(6+1) 6. Milinac 1 9 6 0 6(1) 7. Musić 1 19 12 0 17 (3) 8. Ovčara 1 8 5 0 5(1) 9. Paučje 1 16 11 0 10(2) 10. Ratkov Dol 1 5 3 0 6(1) 11. Slobodna Vlast 5 33 22 0 34(6+1)

Općina Trnava 1. Dragotin 1 41 28 0 62(11+2)

2. Hrkanovci Đakovački 1 38 25 0 34(6+1)

3. Kondrić 1 41 28 0 55(9+2) 4. Lapovci 1 64 42 0 67(11+2) 5. Svetoblažje 1 20 14 0 17 (3) 6. Trnava 14 96 64 0 115(20+4)

PODRUČJE BANSKOG BRDA Općina Draž

1. Batina 9 247 164 0 184(37+8) 2. Draž 5 127 85 0 122(21+4) 3. Duboševica 5 135 90 0 153(21+3) 4. Gajić 3 79 53 0 63(14+3) 5. Podolje 1 40 27 0 34(6+1) 6. Topolje 4 90 60 0 95(16+3)

Općina Kneževi Vinogradi 1. Jasenovac 1 22 14 0 8(1) 2. Kamenac 1 32 22 0 39(7+'1)

44/178

Novije zgrade Starije zgrade Područje /općina




Novije zgrade : broj ozlijeđenih (0%

ozlijeđenih od ukupno ugroženih stanovnika)

Starije zgrade: broj ozlijeđenih ( od tog teško

ozlijeđenih + smrtno stradalih stanovnika)

3. Karanac 8 211 141 0 225(39+8) 4. Kneževi Vinogradi 52 230 153 0 253(45+9) 5. Kotlina 3 69 36 0 63(14+3) 6. Mirkovac 1 29 20 0 25(4) 7. Sokolovac 1 12 8 0 8(1) 8. Suza 15 104 70 0 84(18+4) 9. Zmajevac 25 170 113 0 158(27+5)

Tablica 19 - Pregled stupnja oštećivanja kućanstava i broja ozlijeđenih u slučaju potresa 8º EMS

1.1.2.4 Ukupni pregled mogućih oštećenih zgrada i broja ozlijeđenih

Općina Novije zgrade / broj oštećenih zgrada

Starije zgrade/ broj objekata

Ukupno oštećenih zgrada

Broj ozlijeđenih stanovnika

(od tog teško + smrtno) DILJ GORA

oštećenja 2° oštećenja 3° oštećenja 4° Oštećenja od 2 i veća°

Općina Levanjska Varoš 23 206 138 367 230(40+5)

OpćinaTrnava 19 300 201 520 350(60+11) UKUPNO 42 506 339 887 580(100+16)

BANSKO BRDO Draž 27 720 477 1224 651(115+22) Kneževi Vinogradi 106 880 586 1572 863(156+30)

UKUPNO 133 1600 1063 2796 1514(271+52) Zaključak: Potresi u navedenim naseljima UGROŽAVAJU velikom nesrećom ili katastrofom. Najugroženije stanje je u perifernim mjestima zbog starosti kuća. Tablica 20 - Ukupni pregled oštećivanja zgrada i broja ozlijeđenih u slučaju potresa 8º EMS

1.1.2.5 Podatci o potresima u zadnjih 100 godina u Slavoniji Prema podatcima Geofizičkog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta u Zagrebu učestalost potresa u razdoblju od 1900. do 2000. godine prikazuje sljedeća tablica:

Opis Magnituda Prosječan broj potresa godišnje

Vrlo jak > 8 1 Jak 7,0 – 7,9 18

Snažan 6,0 – 6,9 120 Umjeren 5,0 – 5,9 800

Slab 4,0 – 4,9 6200 (procjena) Neznatan 3,0 – 3,9 49000 (procjena)

Neprimjetan 2,0-2,9 1,0-2,0

oko 100 dnevno oko 8000 dnevno

Tablica 21 - Podatci o učestalosti potresa u zadnjih 100 godina Prema navedenim podatcima zabilježen je u proteklih 100 godina samo jedan vrlo jak potres s ozbiljnim posljedicama u epicentru, jakih oko 18 sa značajnim posljedicama u epicentru, a snažnih oko 120 s manjim oštećenjima zgrada. Pri tom je na području Slavonije zabilježen samo jedan snažan potres koji je pogodio područje oko Broda, a u našoj županiji se najviše osjetio u Dilj gori.

45/178

1.1.2.6 Seizmološka karta za povratno razdoblje od 50, 100, 200 i 500 godina Osječko-baranjska županija, a time i područje općina Kneževi Vinogradi i Draž te Levanjska Varoš i Trnava se nalazi u području RH koje karakterizira mala seizmička aktivnost s mogućim pojavom jakih potresa, što vjerno pokazuju seizmološke mikro karte za povratno razdoblje 100, 200 i 500 godina (karte su u privitku). Seizmološka karta RH za Osječko-baranjsku županiju procjenjuje mogućnost potresa 5-8º MCS (jak - jako štetan), a za područje općina Levanjska Varoš, Trnava, Kneževi Vinogradi i Draž 8 º MCS.

1.1.2.7 Posljedice koje potresi mogu izazvati na stambenim, javnim, industrijskim i drugim objektima korištenjem MCS skale

Većina je stambenih građevina stare izvedbe sa zidovima od cigle, drvenim stropovima ili stropovima od „viklera“ s popunom od blata. Ove će građevine u potresu jačine 8º prema MCS skali biti ozbiljno oštećene, a do 40% građevina biti će oštećeno do 4º oštećenja, a 60% građevina biti će oštećeno do 3º oštećenja. Isto tako 20% novijih građevina s nosivim zidovima od opeke i vertikalnim i horizontalnim serklažima bit će oštećene do 2º oštećenja. Mogući su i naknadni požari zbog kratkih spojeva na instalacijama i prisutnim jakim izvorima paljenja – primjerice štednjacima na drva. Stanovnici u takvim zgradama mogu biti ozbiljno ozlijeđeni. Novije stambene zgrade izvedene od cigle s polumontažnim stropom, armirano-betonskim nadvojima i horizontalnim serklažima neće biti ozbiljno oštećene. Moguće su pojave pukotina i oštećenja dimnjaka, a rijetko i rušenje pojedinih slabijih nenosivih pregradnih zidova. Ne očekuju se ljudske žrtve niti ozbiljne ozljede. Javni i gospodarski objekti uglavnom su novije izvedbe u kojima se također očekuju samo manja oštećenja, jer su kod njih već primijenjene mjere zaštite od potresa 8o seizmičkog intenziteta. Ne očekuju se ljudske žrtve niti ozljede zbog potresa, ali mogu nastati ozljede radi panike, što se rješava planiranom evakuacije na mjestima boravka većeg broja osoba. Kako je područje općina Levanjska Varoš i Trnava, sukladno kartama rizika, ugroženo jako štetnim potresom, moguće su posljedice na razini velike nesreće. Sukladno navedenom, potrebno je:

• predvidjeti evakuaciju i zbrinjavanje većeg dijela stanovništva i domaćih životinja u naseljima općina na oba razmatrana područja; kod zbrinjavanja prednost trebaju imati javne ustanove s djecom i slabo pokretnim osobama,

• osiguravati cisternama dostavu pitke vode u naseljima na području pogođenom potresom koja nisu evakuirana, a opskrba vodom bila je iz individualnih bunara,

• bez struje mogu privremeno, zbog potresa, ostati područja i naselja u općinama na oba razmatrana područja; zbog oštećenja kuća starije izvedbe kod kojih će se radi oštećenja morati isključiti cijela mreža; osigurati zamjensku opskrbu električnom energijom kritičnih potrošača u navedenim naseljima,

• mogući su odroni, klizanje zemljišta i prekidi prometa na sljedećim prometnicama: u Području Dilj planine: državna cesta br. 38, županijske ceste br. 4144, 4163 i 4189 te

više lokalnih cesta u području Banskog brda: državna cesta br. 212, županijske ceste br. 4037 i 4019 te više

lokalnih cesta • potres ugrožava još postojeću hidroakumulaciju Borovik i hidroakumulaciju u izgradnji

Koritnjak; hidroakumulacije imaju stalnu posadu i pripremljene su na postupanje u slučaju potresa pa se neće posebno razmatrati.

ZAKLJUČAK: Mogući su jako štetni potresi s mogućim posljedicama na razini velike nesreće ili katastrofe u oba razmatrana područja. Za analizu angažiranja operativnih snaga nepovoljnija situacija je na području Banskog brda, jer je znatno više naseljeno, pa je opseg mjera znatno veći. Ne predviđa se istovremeno

46/178

pogađanje oba područja jer su međusobno udaljeni. Zato će se to područje uzeti kao osnova za dimenzioniranje zadataka i potrebnih snaga zaštite i spašavanja. Opseg je ugrožavanja visok pa zahtijeva angažman sljedećih snaga zaštite i spašavanja:

• gotovih snaga • ekipa i sredstava pravnih i fizičkih osoba • ekipa društava i udruga • specijalističkih postrojbi i snaga civilne zaštite • postrojbi opće namjene civilne zaštite • vojske i druge organizirane državne snage.

47/178

1.1.2.8 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja

1.1.2.8.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga zaštite i spašavanja

R.br.

Ugrožena područja i

lokalne zajednice

Vatrogasne postrojbe

Policija

Nadležna cestarija

Medicinske ustanove*

Hrvatska gorska služba spašavanja

Komunalna društva (koja

djeluju na ugroženom području)

Društava koji se bave

distribucijom vode

HEP -Operator distribucijskog sustava d.o.o.

Telekomunikacije

Ostala kritična infrastruktura

1.

Područje za planiranje operativnih snaga zaštite i spašavanja u cjelini21

-oslobađanje zarobljenih - gašenje požara izazvanih potresom - zbrinjavanje opasnih tvari oslobođenih potresom

- osiguranje evakuiranog područja nakon potresa

- osiguranje pristupa ugroženom području

- sanacija oštećenih putova

- osiguranje obilaznih pravaca

- prva pomoć - zbrinjavanje

unesrećenih u ambulantama i bolničkim ustanovama

- pronalaženje i spašavanje osoba iz ruševina

pomoć u ljudstvu i mehanizaciji pri sanaciji posljedica

- doprema vode za piće

- intervencije na onečišćenim ili oštećenim dijelovima postrojenja ili vodocrpilištu

- popravci i stavljanje u ponovnu funkciju oštećene elektro energetske mreže

- popravci i stavljanje u ponovnu funkciju oštećene telekomunikacijske mreže

- popravci i stavljanje u ponovnu funkciju oštećene infrastrukture

* Medicinske ustanove: Skupni naziv za ekipe prve pomoći, ekipa iz bolnica na području županije, te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Potres na drugim lokacijama može tražiti i uključenje korisnika i prijevoznike opasnih radnih tvari glede njihova zbrinjavanja, veterinarske inspekcije i ostale državne institucije. Tablica 22 - Prikaz potrebe angažmana gotovih snaga za slučaj pojave potresa 8º EMS

21 Područje za planiranje operativnih snaga u slučaju pojave vrlo jakog potresa su područja općina Levanjska Varoš i Trnava. U daljnjem tekstu Područja za planiranje operativnih

snaga !

48/178

1.1.2.8.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko-baranjske županije

R.br. Ugrožena područja i lokalne samouprave)

Veće građevinske tvrtke (ponajprije iz lokalne zajednice i grada Đakova kao

regionalnog središta)

Prijevozničke tvrtke (ponajprije iz lokalne

zajednice i grada Đakova kao


Tvrtke koje posjeduju tešku mehanizaciju22 (ponajprije iz lokalne

zajednice i grada Đakova kao


Hrvatske šume (lokalne šumarije)

1. Područje za planiranje operativnih snaga


evakuacija ugroženog stanovništva


rad na uklanjanju srušenih stabala i ostalih prepreka na prometnicama

Tablica 23 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih subjekata za ojačavanje gotovih snaga ZIS-a 1.1.2.8.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana23 za ojačanje snaga zaštite

i spašavanja Osječko-baranjske županije

R.br. Ugrožena područja i lokalne zajednice Hrvatski crveni križ Kinološka društva Hrvatska zajednica

tehničke kulture Lovačka društva


pomoć u ljudstvu pri spašavanju iz ruševina, evakuaciji i zbrinjavanju

pomoć pri pronalaženju zatrpanih osoba

osiguranje veze odsječenim naseljima i ekipama za intervenciju

pomoć u traženju i u vođenju ekipa po lokalnom terenu

Tablica 24 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana za jačanje gotovih snaga ZIS-a

1.1.2.8.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko-baranjske županije


R.br. Ugrožena

područja i lokalne zajednice

Tim za zaštitu i spašavanje iz

ruševina izazvanih potresom


vode


nuklearnu zaštitu


1.

Područje za planiranje operativnih snaga

Tim lake kategorije NE NE

cjelokupan tim za zbrinjavanje evakuiranih osoba

Više timova opće namjene okolnih lokalnih samouprava

Tablica 25 - Prikaz potrebe uključivanja snaga civilne zaštite za ojačavanje gotovih snaga ZIS-a

1.1.2.8.5 Prikaz potrebe angažiranja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite državne uprave za zaštitu i spašavanje

R.br. Ugrožena područja i lokalne zajednice

Tim za zaštitu i spašavanje iz ruševina (izazvanih potresom)




1.


cjelokupan tim NE Jedna do dvije ekipe

za asanaciju pogođenog područja

cjelokupan tim za evakuaciju i zbrinjavanje evakuiranih osoba

Tablica 26 - Prikaz potrebe uključivanja snaga civilne zaštite na državnoj razini

22 Veća poljoprivredna gospodarstva, proizvodnja cigle i sl. 23 Pri angažmanu prvenstveno se angažiraju društva i udruge pogođenih lokalnih samouprava i njihova okružja!

49/178

1.1.2.8.6 Prikaz potrebe uključivanja drugih organiziranih državnih snaga

Hrvatska vojska

R.br. Ugrožena područja i lokalne zajednice kopnena vojska mornarica

zrakoplovstvo ( upotreba

helikoptera)

Snage MUP-a (temeljne i specijalističke )

1.


Pri raščišćavanju ruševina i pomoć pri spašavanju iz ruševina.

NE

- prijevoz ekipa na nepristupačna područja

- prijevoz najteže ozlijeđenih

- prijevoz ekipa na nepristupačna područja

- prijevoz najteže ozlijeđenih

- osiguranje područja pogođenog potresom

Tablica 27 - Prikaz potrebe uključivanja drugih organiziranih snaga države

1.1.2.8.7 Obrazloženje prosudbi iz tablica

1. Prikaz ugrožavanja izrađen je temeljem povratnih karata seizmičke ugroženosti koje je izradila Seizmička služba Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu s podatcima24 o broju kućanstava, broja i sastava pučanstva u Osječko-baranjskoj županiji. Ugrožena područja obuhvaćaju uz naselja i prometnice, šume, vodotokove, akumulacije vode i ostale vrijednosti koje potres može ugroziti.

2. Stanovništvo u naseljima promatranog ugroženog područja podijeljeno je prema dobnoj strukturi tako da se neposredno vidi struktura stanovništva na koju treba pri evakuaciji i zbrinjavanju posebno voditi računa (mala djeca i stare osobe).

3. Sva starija naselja pretrpjet će značajna oštećenja u kojima se može očekivati veći broj ozbiljno oštećenih građevina i ozlijeđenih osoba (u području Baranje oko 1500, a u području Dilj gore oko 580 osoba) pa čak i jako ozlijeđenih osoba (u području Baranje oko 271, a u području Dilj gore 100 osoba) koje će trebati na terenu izvući iz ruševina i pružiti im prvu pomoć te uputiti na dalje liječenje. Postojeći kapaciteti u bolnicama nemaju mogućnost istovremenog prihvata i liječničkog zbrinjavanja tako velikog broja ozlijeđenih, a isti se ne mogu uputiti niti na kućnu njegu, jer su im kuće više nisu uvjetne za stanovanje. Pri tom će se morati voditi računa i o potrebi zbrinjavanja većeg broja neozlijeđenih osoba (u području Baranje oko 3500 osoba, a u području Dilj gore oko 1300 osoba) jer su stanovali u starijim objektima koji neće biti uvjetni za stanovanje poslije ovakvog potresa. Tablični prikaz daje jasnu sliku stanja ovih područja poslije jako štetnog potresa.

4. Jako štetan potres u brdskim predjelima uzrokovat će i stvaranje zapreka na prometnicama do ugroženih naselja, dio elektroenergetske mreže nadzemne i kabelske bit će značajno oštećene, posebice distribucijska mreža, ali do oštećenja može doći i kod telekomunikacijske mreže i vodovoda, a u širem području će doći i do zamućivanja vode za piće u individualnim bunarima. Sve navedeno ukazuje na nužnost djelovanja specijaliziranih jedinica društava koje održavanje ovih sustava imaju u svojoj registriranoj djelatnosti.

5. Unatoč znatno većem broju oštećenih kuća i naravno ozlijeđenih osoba na području Baranje mišljenja smo kako će razvedenost naselja i izrazito brdsko područje Dilj gore biti također teško zbrinuti kod pojave jako štetnog potresa, jer se očekuje potreba i zračnog transporta ekipa i pogođenog stanovništva s mjesta koja su zbog potresa postala nepristupačna.

6. Opseg ugrožavanja je takav da zahtijeva angažman specijalističkih timova, a Osječko-baranjska županija mora osigurati uvjete za angažman:

a. Tima za zaštutu i spašavanje iz ruševina – lake kategorije b. Tim za RKBN zaštitu – nekoliko ekipa za asanaciju pogođenog područja c. Tima za logistiku

24 Županija u brojkama – Osijek 2007, popis stanovništva iz 2011. godine

50/178

1.1.3 OSTALI PRIRODNI UZROČNICI KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

1.1.3.1 Ugrožavanje sušom

1.1.3.1.1 Opis ugrožavanja U uvjetima dužeg nedostatka oborina, visoke temperature i niske vlage zraka ubrzava se isparavanje vode iz zemljišta i biljaka, što vodi postupnom isušivanju zemljišta, ponajprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje je korijenje biljaka. Kako za pojavu i intenzitet suše, osim narušavanja sustava prevladavajućih zračnih strujanja velikih razmjera (opće cirkulacije atmosfere), veliki značaj imaju lokalni čimbenici (oborinski režim, intenzitet isparavanja zemljišta, osobine i stanje zemljišta i biljnog pokrivača, razina podzemnih voda), to su moguće opasnosti i prijetnje koje se razlikuju od područja do područja. Intenzivna suša karakterizirana je dubokim pukotinama što ubrzava isušivanje i dubljih slojeva pa se u sušnom razdoblju vlaga izgubi iz biološki aktivnog sloja zemlje. Ta je pojava pogubna za većinu kultura, a stradavaju i trajni nasadi jer tijekom ljeta trebaju više vode za rast ploda tako da najprije stradava plod, a zatim i cijele biljke. Sušu prati i povećana opasnost od pojave požara na otvorenom koji mogu poprimiti i katastrofalne razmjere, ali ovu problematiku razmatra Procjena i Plan zaštite od požara. Pored navedene opasnosti ozbiljna je prijetnja nestanak manjih vodotokova i površinskih voda koje životinje koriste kao pojilišta, što će rezultirati smanjenjem njihove populacije na svojim prirodnim staništima. Ovo je ozbiljna prijetnja za neke nacionalne parkove i lovišta. Duža sušna razdoblja prijete i nestankom vode za piće koju će se morati dopremati cisternama. Ponekad u sušnom razdoblju padne i manja količina kiše, ovlaži se samo kratkotrajno površinski sloj, što zapravo nema učinak na oporavak područja od suše jer količine nisu dovoljne za ovlaživanje dubljih slojeva zemlje. Broj sušnih dana varira i isti uvjetuje duljinu sušnog razdoblja. Sukladno pokazateljima iz Meteorološke podloge za potrebe izrade Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Osječko-baranjske županije i Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz 200625. proizlazi da su dani bez oborine definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0,1 mm oborine. Na području Osijeka u prosjeku godišnje ima oko 232 bezoborinska dana. U sljedećoj tablici prikazan je srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1981.–2000. Srednji broj dana bez oborine najmanji je u proljetnim mjesecima, posebice u lipnju (oko 17 dana) kada ima više oborine zbog češće prisutnih ciklona, odnosno, s njima u vezi hladnih fronti. Najveći je srednji broj dana bez oborine u razdoblju od srpnja do listopada (21 do 22 dana mjesečno). Najveći rizik za pojavu suše obzirom na pojavu bezoborinskih dana je od srpnja do listopada.

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE SRED. 19.8 18.1 19.7 17.5 18.2 17.2 21.3 21.9 20.5 20.9 18.8 18.4 232.1 STD. 4.5 4.3 3.4 2.5 3.0 3.7 3.6 2.8 4.6 4.1 4.1 3.8 13.3 MIN. 10 10 13 13 13 10 14 17 12 9 12 9 210 MAKS. 28 26 25 24 23 26 28 29 28 30 25 24 262

Tablica 28 - Pregled dana bez oborina na području OBŽ Sukladno pokazateljima Upravnog odjela za poloprivredu i ruralni razvoj Osječko – baranjske županije u proteklih 10 godina proglašene su zbog suše elementarne nepogode pet puta, a u zadnjih 4 godine još tri puta. Pri tom su pogođeni veći dijelovi županije, a 2009. cijelo područje županije. Izgradnjom sustava za navodnjavanje mogu se značajno smanjiti posljedice jake suše!

25 Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske nije izdao noviju podlogu za izradu procjena ugroženosti.

51/178

Zaključak: Suša s katastrofalnim posljedicama, sukladno pokazateljima Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske i Županijskom glasniku, može pogoditi područje Osječko-baranjske županije. Štete su ponajprije na ratarskim kulturama, ali i za napajanje vodom životinja te opskrbe vodom naselja u županiji. Opseg opasnosti traži ograničenje potrošnje iz mjesnih vodovoda, jer će se smanjiti i kapacitet vodonosnog sloja njihovih bunara te opskrba cisternama pojedinačnih seoskih naselja opskrbljivanih iz plitkih bunara Uporaba operativnih snaga županije očituje se u angažiranju vatrogasnih društava u dopremi vode pomoću cisterni za pitku vodu.

1.1.3.2 Ugrožavanje orkanskim ili olujnim nevremenom te jakim vjetrom

1.1.3.2.1 Opis ugrožavanja Orkansko nevrijeme očituje se iznimnom snagom vjetra i najčešće uskom širinom djelovanja. Olujni i jaki vjetrovi pogađaju nešto šire područje, ali sa znatno slabijom snagom vjetra. Snagu vjetra ocjenjujemo prema Beauforovoj ljestvici. Olujni je vjetar onaj koji, prema Beauforovoj ljestvici za ocjenu jačina vjetra, ima 8 stupnjeva (bofora) ili brzinu od 17,2 do 20,7 m/s, odnosno, 62 do 74 km/h, a orkanski vjetar, prema istoj ljestvici, ima oznaku 12 (stupnjeva-bofora) ili brzinu od 32,7 do 36,9 m/s, odnosno 118 do 133 km/h. Vjetar olujne i orkanske jačine očituje se sljedećim učincima:

o u građevinarstvu (ruši krovove i slabije građevine, onemogućava radove koji se izvode dizalicama)

o u elektroprivredi i HT prometu (kida električne i telefonske vodove, ruši njihove nosače) o u poljoprivredi i šumarstvu (uzrokuje slijeganje žitarica, osipanje zrna iz klasa, prijelom

stabljike, kidanje cvjetova, stresanje plodova, lom grana i cijelih stabala voćaka i različitog šumskog drveća)

o u prometu (opasnost za cestovni i riječni promet). Očito se u takvim situacijama mogu očekivati teške ozljede ljudi i vrlo velike štete pa će, sukladno tome, trebati poduzimati i mjere zaštite i spašavanja osoba, imovine, odnosno, kulturnih dobara na pogođenom području. Prema 20-ogodišnjem razdoblju u Osijeku se javlja jak vjetar prosječno 21 dana u godini, a olujni vjetar 2 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 62 dana (1997. godine) od čega je 8 dana bilo olujnog vjetra. Međutim, taj se broj dana jako mijenja od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije. Sukladno pokazateljima Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz 2006. godine iz Meteorološke podloge za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Osječko-baranjske županije proizlazi da je jaki vjetar moguć tijekom cijele godine, a olujni vjetar nije zabilježen u studenom i prosincu. Jak vjetar najviše se pojavio 11 dana u mjesecu zabilježeno u travnju i svibnju 1997. godine te u ožujku 2000., a olujni vjetar 4 dana u travnju 1997. godine. Prema tome, u najvećem broju slučajeva na području Osječko-baranjske županije prevladava vrlo slab vjetar (1–3 Bf). U određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujni vjetar − u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima. Razdiobu tijekom godine sa srednjim brojem dana, standardnom devijacijom, minimalnim i maksimalnim brojem dana pojave vjetra u danom mjesecu, odnosno, prosjek kroz cijelo razdoblje pokazuje sljedeća tablica:

52/178

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED. 1.0 2.3 2.4 2.8 2.3 2.1 2.0 1.0 1.3 0.8 1.0 1.1 21.2 STD. 1.5 2.4 3.2 3.3 3.0 2.9 2.7 1.6 1.8 1.3 1.5 1.5 21.3 MIN. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 MAKS. 5 7 11 11 11 10 9 6 6 5 4 6 62

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED. 0.1 0.2 0.2 0.4 0.3 0.4 0.3 0.2 0.1 0.2 0.0 0.0 2.1 STD. 0.2 0.4 0.5 1.0 0.6 0.7 0.5 0.4 0.2 0.4 0.0 0.0 2.5 MIN. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS. 1 1 2 4 2 3 1 1 1 1 0 0 8

Tablica 29 - Pregled dana s jakim i olujnim vjetrom na području OBŽ Klimatske promjene mogu u narednom razdoblju uzrokovati i orkansko nevrijeme s katastrofalnim posljedicama za pogođeno područje. Posebna opasnost prijeti od pojave pijavica koja je češća na području Jadrana, ali se u zadnje vrijeme pojavljuje i u kontinentalnom dijelu. U vrlo nestabilnoj atmosferi, nerijetko u izravnoj ili posrednoj vezi s prodorima hladnog zraka i pri još nekim dodatnim lokalnim uvjetima, moguća je pojava pijavica, atmosferskih vrtloga neobične snage koje se u obliku lijevka pružaju između oblaka i tla. Pijavica brzo nastaje i brzo nestaje i praktično opustoši područje preko kojeg prođe. Najveća jačina razaranja vidljiva je najčešće u području duljine 2-3 km i širine do 100 metara. Inače, razorna moć pijavice potječe od velike razlike u tlaku unutar njezinog lijevka i izvan njega i goleme snage vjetra na periferiji lijevka. Prilikom prijelaza pijavice preko nekog područja većina pokretnih predmeta je odnesena, iščupano drveće, životinje, pa i ljudi, budu usisani i kroz lijevak dignuti na veću visinu, a zatim odbačeni nekoliko desetaka, stotina (pa čak i kilometara) daleko. Međutim, pijavice čiji mehanizam vrtloga još nije do kraja razjašnjen iako se zna da u središnjem dijelu vrtloga vlada nizak tlak (150-250 milibara niži nego u okolici), a jak vjetar na ivici lijevka (300-500 km/h) pa pojava ubrajamo među orkanske vjetrove. Sukladno pokazateljima Ureda za gospodarstvo Osječko – baranjske županije u proteklih 10 godina proglašene su, zbog jakog vjetra, elementarne nepogode pet puta. Jak je vjetar redovito bio praćen i velikom količinom oborina, koje su dodatno povećale ugrožavanje. Olujno nevrijeme najčešće se javlja krajem srpnja ili početkom rujna, poslije dužeg vrelog razdoblja, a pogađa najčešće područja više lokalnih samouprava. Olujno nevrijeme može pogoditi i veće područje. Kao najveće nevrijeme u posljednjih 10 godina zabilježeno je 6. rujna 2005. godine kada je elementarnom nepogodom zbog olujnog nevremena pogođeno područje grada Đakova te općina Strizivojna i Levanjska Varoš (prikaz prema slici 5). Tada su zabilježene materijalne štete od 73.000 kuna za općinu Levanjska Varoš26, a pri tom je ozbiljno oštećeno 9 građevina te uništeni usjevi na 63 veće poljoprivredne parcele. Taj će se slučaj koristiti i za dimenzioniranje operativnih snaga zaštite i spašavanja. Popis naselja, prometnica i elektroenergetskih postrojenja, odnosno, dalekovoda u promatranom području ozbiljnosti šteta i poduzetih mjera sanacije prikazuje sljedeća tablica:

R.br. Pogođena naselja u promatranom području

Broj ugroženih zgrada u naseljima / broj privremeno neuporabljivih

građevina (….%)

Broj stanovnika u naseljima / broj osoba koje će trebati privremeno

zbrinuti Grad Đakovo

1. Budrovci 430 1.260 2. Đakovo 6.378 19.421 3. Đurđanci 167 425 4. Ivanovci Gorjanski 244 580 5. Kuševac 253 1.028 6. Novi Perkovci 79 146 7. Piškorevci 546 1.907

26 Dopis općine Levanjska Varoš od 6. rujna 2005. Postojeći su podatci neprecizni!

53/178

R.br. Pogođena naselja u promatranom području

Broj ugroženih zgrada u naseljima / broj privremeno neuporabljivih

građevina (….%)

Broj stanovnika u naseljima / broj osoba koje će trebati privremeno

zbrinuti 8. Selci Đakovački 566 1.796 9. Široko Polje 282 1.112

Općina Strizivojna 10. Strizivojna 775 2.526

Općina Levanjska Varoš 11. Borojevci - - 12. Breznica Đakovačka 69 345 13. Čenkovo - - 14. Levanjska Varoš 113 / 5 (4,4%) 303 / 15 15. Majar 75 148 16. Milinac 17 28 17. Musić 34 75 18. Ovčara 14 23 19. Paučje 30 55 20. Ratkov Dol 9 28 21. Slobodna Vlast 79 189

Napomena:

• jakim vjetrom pogođeni su sljedeći dalekovodi u promatranom području: za prijenos električne energije: 400 kV i 110kV, te distribuciju električne energije 35 kV i 10kV

• jak vjetar ugrožava sljedeće prometnice u promatranom području: autocesta A5; državne ceste broj 38 Đakovo – Slavonski Brod; broj 7 Osijek – Đakovo – Vrpolje; broj 515 Našice – Đakovo; broj 46 Đakovo – Vinkovci; županijske ceste broj: 4128, 4129, 4144 , 4163, 4164 4165 i 4202, te veći broj lokalnih cesta

Tablica 30 - Pregled ugrožavanja najugroženijih naselja pogođenih olujnim vjetrom na području OBŽ Zaključak: Olujno nevrijeme, odnosno, jaki vjetar u području Osječko–baranjske županije izazvao je katastrofalne učinke, odnosno, velike nesreće pa je u posljednjih 10 godina proglašena elementarna nepogoda pet puta. Sanacija je obuhvatila intervenciju na kućama, električnim vodovima i raščišćavanju prometnica od granja i srušenog drveća, ali i jednu ljudsku žrtvu te potrebu privremenog smještaja osoba čije su kuće bile ozbiljno oštećene i privremeno neuporabljive. Sukladno navedenom i procjeni budućih ozbiljnih ugrožavanja olujnim nevremenom potrebno je:

• predvidjeti spašavanje, evakuaciju i zbrinjavanje dijela stanovništva i domaćih životinja iz jako oštećenih građevina u naseljima pogođenim olujnim vjetrom; kod zbrinjavanja prednost trebaju imati javne ustanove s djecom i slabo pokretnim osobama,

• bez struje mogu privremeno, radi orkanskog ili olujnog vjetra, mogu ostati cijela područja i naselja; osigurati zamjensku opskrbu električnom energijom kritičnih potrošača: mjesne vodovode i ambulante,

• orkanski i olujni vjetar može ugroziti telekomunikacijske tornjeve i mrežu, što će trebati hitno popraviti,

• olujni i orkanski vjetar može zakrčiti prometnice koje treba hitno raščistiti, • olujni i orkanski vjetar može oštetiti dalekovode koje će trebati hitno popraviti.

Opseg je ugrožavanja visok pa zahtijeva angažman sljedećih snaga zaštite i spašavanja: • gotovih snaga lokalne samouprave, • ekipa društava i udruga na području lokalne samouprave, • specijalističkih postrojbi i snaga civilne zaštite lokalne samouprave • postrojbi opće namjene civilne zaštite lokalne samouprave.

54/178

1.1.3.2.2 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja

1.1.3.2.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije

R.br. Promatrano područje

Vatrogasne postrojbe Policija

Nadležna društva za održavanje

prometnica u pogođenom

području

Medicinske ustanove27


Komunalna društva (koja

djeluju na pogođenom području)

Vodovod (na pogođenom

području)

HEP -Operator distribucijskog sustava d.o.o.

HEP – Operator

prijenosnog sustava d.o.o.

Hrvatski telekom

1.

Područje za planiranje operativnih snaga zaštite i spašavanja pri pojavi orkanskog ili jakog vjetra28.

- intervencije na mjestima prodora vode

- oslobađanje zarobljenih

- osiguranje ruševnih građevina

- osiguranje mjesta ugroženih padom predmeta s visine na javne površine

- osiguranje prohodnosti prometnica,

- pomoć ozlijeđenim na putovima

zbrinjavanje ozlijeđenih osoba

- pronalaženje i spašavanje u nevremenu stradalih osoba.

- sanacija prijetnji javnim površinama od oštećenja na drveću, na zgradama i sl.

- raščišćavanje nanosa s javnih površina

- intervencije na oštećenim dijelovima postrojenja (vodotornjevi i slične nadgradnje)

- čišćenje onečišćenih vodocrpilišta

- popravci oštećenih vodova i mreža

- osiguranje beznaponskog stanja na oštećenoj niskonaponskoj mreži

- popravci dalekovoda

- popravci oštećenih vodova i mreža

Tablica 31 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga OBŽ u sanaciji posljedica ekstremnog vjetra

27 Zbirni naziv za hitnu pomoć, ordinacije obiteljske medicine i eventualno bolnicu u subregionalnom centru 28 Područje za planiranje operativnih snaga zaštite i spašavanja pri pojavi orkanskog ili jakog vjetra obuhvaća područja grada Đakova, te općina Strizivojna i Levanjska Varoš. U

daljnjim će se tablicama nazivati Područje za planiranje operativnih snaga.

55/178

1.1.3.2.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije

R.br. Promatrano područje Tvrtke registrirane za izvođenje električnih

mreža

Hrvatske šume (ponajprije s

pogođenog područja

Veće građevinske tvrtke (ponajprije s

pogođenog područja) Prijevozničke tvrtke


- sudjelovanje u popravku oštećenih nadzemnih električnih mreža

- sudjelovanje u popravku oštećenih nadzemnih električnih vodova

- pomoć u ljudstvu i mehanizaciji pri sanaciji prijetnji javnim površinama od oštećenja na drveću

- pomoć u ljudstvu i mehanizaciji pri raščišćavanju prometnica posebice u šumskim predjelima

- popravak oštećenih javnih građevina

- prijevoz osoba

Tablica 32 - Prikaz potrebe angažiranja snaga pravnih osoba s područja OBŽ u sanaciji posljedica ekstremnog vjetra

1.1.3.2.2.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije

R.br. Promatrana područja za planiranje operativnih

snaga zaštite i spašavanja

Hrvatski crveni križ (ponajprije iz

subregionalnog centra pogođenog područja)

Lovačka društva (koja djeluju na pogođenom

području)



- pomoć u ljudstvu pri sanaciji posljedica nevremena

- zbrinjavanje privremeno evakuiranih osoba

- nadzor nedostupnih naselja i pomoć ugroženim osobama


Tablica 33 - Prikaz potrebe angažiranja snaga udruga građana s područja OBŽ u sanaciji posljedica ekstremnog vjetra

1.1.3.2.2.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko–baranjske županije


R.br.

Promatrana područja za planiranje operativnih

snaga zaštite i spašavanja


ruševina


vode


nuklearnu zaštitu


1.


NE NE NE

Nekoliko ekipa za pomoć u zbrinjavanju

osoba

-pomoć u ljudstvu pri sanaciji posljedica nevremena na javnim objektima i kritičnoj infrastrukturi

Tablica 34 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ u sanaciji posljedica ekstremnog vjetra

56/178

1.1.3.2.2.5 Obrazloženje prosudbi iz tablica

1. Ugrožavanje je olujnim vjetrom prisutno i nije u opadanju. Najveće ugrožavanje u proteklih 10 godina može biti dobar temelj za određivanje operativnih snaga zaštite i spašavanja i određivanje zadataka nositeljima. Pogođeni su bili (6. rujna 2005. godine) grad Đakovo i dvije susjedne općine (Levanjska Varoš i Strizivojna) pa je ugroza na županijskoj razini.

2. Ozbiljno oštećene stambene jedinice smatraju se privremeno neuvjetnim za stanovanje, a broj

osoba koji zbog toga treba zbrinuti proporcionalan je postotku ozbiljno oštećenih stambenih jedinica.

3. Pored stambenih jedinica ugrozit će se i kritična infrastruktura te funkcije institucija od vitalnog

interesa za pogođeno područje. Navedenu infrastrukturu i institucije treba hitno dovesti u funkciju.

4. U ozbiljno oštećenim stambenim jedinicama moguća su zarobljavanja osoba u srušenim

dijelovima i ozbiljnije ozlijeđene osobe koje će trebati spašavati iz ruševina, odnosno, liječnički zbrinuti.

5. Uz zgrade u naseljima će ozbiljno stradati i električne mreže, a pokidani vodiči mogu biti još pod

naponom.

6. Oštećene zgrade i drveće mogu ugrožavati uporabu pješačkih staza pa ugrožene dionice treba na odgovarajući način zbrinuti.

7. Mogući su ozbiljni zastoji u prometu zbog srušenog drveća, ali i zakrčenje vodotokova što prijeti

poplavama jer se nevrijeme s olujnim vjetrom događa i pri obilnim oborinama.

1.1.3.3 Ugrožavanje tučom

1.1.3.3.1 Opis ugrožavanja Glavna karakteristika tuče je nepravilnost u pojavljivanju tako da može proći i nekoliko godina da je na jednom mjestu nema, a zatim je jedne godine bude na pretek. Kod toga veća je vjerojatnost da pogodi ista područja pa su neka više ugrožena od pojave tuče. Dosadašnji pokazatelji29 kao najugroženija područja od tuče u Osječko–baranjskoj županiji smatraju se:

• šire područje oko Osijeka • šire područje oko Našica.

U 60% slučajeva tuča u našim krajevima pada poslije podne (između 14 i 18 sati) u trajanju od jedne do pet minuta, a u izuzetnim slučajevima i do pola sata (kao što je bilo olujno nevrijeme u svibnju 2002. godine). Najkritičniji mjeseci za pojavu tuče su travanj, svibanj i lipanj jer su tada najpovoljniji uvjeti za nastanak tuče (miješanje toplog i hladnog zraka). Broj dana s tučom, uključujući statističke pokazatelje, u razdoblju 1981.– 2000. godine prikazuje sljedeća tablica30:

29,9Meteorološke podloge za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Osječko- baranjske županije Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz 2006.

57/178

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S TUČOM SRED. 0.1 0.1 0.0 0.3 0.2 0.2 0.3 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 1.5 STD. 0.3 0.5 0.0 0.5 0.5 0.4 0.6 0.3 0.3 0.2 0.2 0.2 1.2 MIN. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS. 1 2 0 1 2 1 2 1 1 1 1 1 5

Tablica 35 - Prikaz broja dana s tučom na području Osječko-baranjske županije Bez obzira što područje na kojem pada tuča najčešće ima oblik vrpce, pruge nejednake širine 1-2 km i duljine 15-22 km, ona je sukladno navedenoj tablici moguća na čitavom području Osječko-baranjske županije. Tuča uzrokuje najveće štete na ratarskim kulturama te voćarstvu, vinogradarstvu, šumarstvu nanoseći biljkama mehanička oštećenja lisne površine i ploda (što izravno utječe na smanjenje ili izostajanje prinosa, ali je redovito prati i intenzivan napad bolesti). Krupna tuča može oštetiti pokrove i ostakljenja na građevinskim objektima, ozbiljno oštetiti vozila, a takva može izazvati i teže ozljede osoba. Sukladno pokazateljima Upravnog odjela za poloprivredu i ruralni razvoj Osječko–baranjske županije bila31 je 21 pojava tuče, s većom štetom glede stanovišta lokalne zajednice, pa je župan proglasio elementarnu nepogodu. Štete od tuče, čija visina ovisi o intenzitetu, trajanju i veličini zrna tuče, mogu se znatno smanjiti, a u nekim slučajevima i sasvim otkloniti, dobro definiranim, organiziranim i provođenim sustavom protugradne obrane, čiji ustroj je u planu za područje cijele županije. Kako su takva ugrožavanja vrlo česta, a Osječko-baranjska županija je granično područje prema Republici Mađarskoj i Republici Srbiji, trebalo bi inicirati međuregionalnu suradnju glede bolje zaštite od tuče svih graničnih regija. Također, trebalo bi održati visoke standarde zaštite od tuče u Hrvatskoj. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24.100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se raketama, a od 1995. godine i prizemnim generatorima, na osam Radarskih centara (RC). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja. Dva radarska centra, Osijek i Gradište pokrivaju područje Osječko-baranjske županije na kojem se 2003. godine nalazilo 62 postaje za obranu od tuče (sl. 2). Sve postaje raspolažu prizemnim generatorima, a njih 12 imaju i rakete. Za sanaciju posljedica tuče ne planira se uporaba operativne postrojbe zaštite i spašavanja županije. Potrebno je pojačati sredstva za primjenu preventivne zaštite, kako bi se spriječila pojava jake tuče.

1.1.3.4 Ugrožavanje snježnim oborinama

1.1.3.4.1 Opis ugrožavanja

Obilne snježne oborine mogu svojom težinom prouzročiti velike štete na krovnim konstrukcijama različitih građevina, u prometu, voćarstvu i šumskom gospodarstvu. Visok snijeg ozbiljno otežava radove na terenu (popravak dalekovoda, radove u šumarstvu, nadzor nad udaljenim dijelovima naftnih postrojenja i slične radove) koji zahtijevaju prijelaz preko neuređenog terena ili uporabu internih prometnica veće dužine. Obzirom na utjecaj na cestovni promet, neprekidno intezivno padanja snijega kroz 24 sata ili padanje snijega uz jak vjetar koji stvara zapuhe pa se unatoč angažmanu svih raspoloživih snaga nadležnog društva za održavanje cesta ne može održati prohodnost cesta32, može sukladno članku 2 Zakona o zaštiti 31 Od 2000. do 2010. godine 32 Prisutan novi snijeg od bar 10 cm ili zapusi praktički onemogućavaju promet.

58/178

od elementarnih nepogoda33 smatrati elementarnom nepogodom. Društva za održavanje javnih cesta tada proglašavaju 4. stupanj pripravnosti zimske službe i obustavljaju čišćenje te se te ceste zatvaraju za promet. Kako su i tim uvjetima neka vozila još na cestama, moguće i u zastoju, prijete kobne posljedice za sudionike u prometu zbog pothlađivanja i nedostatka hrane. U tim uvjetima proglašava se elementarna nepogoda koju prate mnogi problemi kao što su opskrba naselja različitim namirnicama, dolazak na radna mjesta, pružanje zdravstvene pomoći, gubitci trgovinskih radnih organizacija i dr. Sukladno pokazateljima Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko–baranjske županije u proteklih 10 godina nije zabilježena nijedna elementarna nepogoda izazvana snijegom. Na području Osijeka34 padanje snijega može se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snježnih dana (42 dana) bilo je tijekom zime 1995/1996. a najmanje, 8 dana, zimi 1989/1990. i 9 dana 1988/1989. godine. U prosincu i siječnju snijeg pada svake godine (prosječno oko 5 dana), a u veljači rijetko izostane (3 puta u 20 godina). U tim mjesecima bilo je i 12-15 dana s padanjem snijega. U studenom i ožujku padanje snijega može se očekivati rjeđe (prosječno 2-3 dana), a zabilježeno je i 8 dana. U travnju je rijetka pojava (zabilježeno najviše 4 dana). Maksimalna visina novog snijega pala tijekom jednog dana izmjerena je u veljači (24 cm), zatim 14 cm u studenom, prosincu i siječnju, 12 cm u ožujku i 6 cm u travnju. Najveće visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u veljači (8 puta u 20 godina), a zatim slijede prosinac i siječanj. Maksimalni snježni pokrivač od 30 cm i viši izmjeren je dva puta u veljači (35 i 36 cm) i dva puta u siječnju (30 i 33 cm). Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 55 cm, odnosno, s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen. Obzirom na uniformnost topografskih značajki Osječko-baranjske županije (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike kao na osječkom području mogu se očekivati i na prostoru županije. Najveći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača je u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i veljača), ali se njegovo javljanje ne može isključiti niti u studenom te ožujku i travnju. U slučaju proglašenja 4. stupnja pripravnosti zimske službe nadležnog društva za održavanje cesta i proglašenja elementarne nepogode izazvane visokim snijegom trebat će angažman operativnih snaga zaštite i spašavanja prvenstveno na lokalnoj razini, a moguće i županije i države (HGSS, policije, vojske Crveni križ, vatrogasaca, timova civilne zaštite opće namjene). Njima se pridružuju nadležna komunalna društva za zbrinjavanje ugroženih javnih građevina te cesta, od kojih se ne očekuje osiguranje potpune prohodnosti cesta već čišćenja prioritetnih pravaca pod odluci nadležnog čelnika lokalne samouprave, odnosno župana.

1.1.3.5 Ugrožavanje poledicom

1.1.3.5.1 Opis ugrožavanja Atmosferska (primarna) poledica nastaje dodirom pothlađenih kapljica kiše s tlom ili nekom drugom podlogom, a rezultira ponekad i s većim naslagama zamrznutog leda koji može preopteretiti grane, što dovodi do njihovog loma. Ista pojava može oštetiti i dalekovode. Najopasnije stanje je kada kišu koja se ledi zamijeni snijeg pa će ovu primarnu poledicu prekriti snijeg. Snijeg će dopunski opteretiti raslinje, a na prometnicama se ne može uočiti poledica radi snijega. Meteorološke podloge za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Osječko-baranjske županije Državnog

33 NN 73/97 I 174/04 19 Meteorološke podloge za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Osječko-

baranjske županije Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz 2006. godine

59/178

hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz 2006. godine ne prikazuju posebno ovu vrstu poledica, već broj dana s poledicom u cjelini. Sekundarna poledica nastaje potpunim ili djelomičnim smrzavanjem postojeće vode, bljuzgavice ili vlažnog snijega na tlu, a ovisi dijelom o meteorološkim prilikama, a dijelom o stanju na cestama (vlažnost, pokrivenost snijegom). Sekundarne su poledice gotovo redovite pojave tijekom zime (ali ista nema karakteristike elementarne nepogode) i ona može pričiniti najveće kratkotrajne probleme prometu. U poljoprivredi sekundarne poledice na snježnom pokrivaču mogu pri višednevnom trajanju ugroziti ozime usjeve. Srednji broj dana s poledicom, uz statističku obradu za povratno razdoblje 1981.– 2000.35 prikazuje sljedeća tablica:

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm≤0.0°C) SRED. 9.0 7.4 4.6 2.2 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 3.6 7.9 35.6 STD. 4.7 4.4 2.6 1.6 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.9 2.6 3.4 8.7 MIN. 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 23 MAKS. 20 16 10 7 1 0 0 0 0 3 9 16 49

Tablica 36 - Prikaz broja dana s poledicom na području OBŽ Za zaštitu i spašavanje od interesa su samo poledice koje nadležne službe za održavanje nisu mogle svladati, odnosno koje su izazvale velike štete u gospodarstvu. Sukladno pokazateljima Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko – baranjske županije u proteklih 10 godina nije zabilježena niti jedna elementarna nepogoda izazvana poledicom, iz čega proizlazi da nije bilo u navedenom razdoblju pojave velike nesreće ili katastrofe uslijed poledice. Mišljenja smo kako su moguće primarne poledice s vrlo ozbiljnim posljedicama u širem području županije, slične onoj koja je ove godine pogodila Gorski kotar. Nastala bi vrlo velika šteta na šumama i voćnjacima, s polomljenim granama i srušenim drvećem radi preopterećenja ledom. Sve prometnice koje prolaze kroz gorske predjele postale bi neprohodne, a kroz šumu bi bile zakrčene polomljenim granama ili srušenim stablima. Prekomjerni led bi mogao oštetiti dalekovode i niskonaponske mreže pa bi cijela područja ostala bez struje, što bi praktički onemogućilo odvijanje normalnog življenja na pogođenom području. Sve slabije konstrukcije mogle bi se zbog preopterećenja srušiti, odnosno, ozbiljno oštetiti pa bi bile opasne za uporabu. I u nizinskom dijelu bi značajno otežala promet, pa su moguće mnoge prometne nesreće, te ozljede i pješaka, a starijim i slabo pokretnim osobama bi kretanje bilo potpuno onemogućeno. Iako na izričit upit, nadležne službe nisu se izjasnile o pomoći operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju poledica. Ipak smo mišljenja kako su moguće primarne poledice s vrlo ozbiljnim posljedicama na širem području i da se zimske službe nadležnih cestarija za održavanje cestovnih prometnica, odnosno, komunalna društva za zbrinjavanje ugroženih javnih površina i građevina neće moći nositi s primarnom poledicom koja je ove godine pogodila područje Gorskog kotara pa će se u takvom slučaju proglasiti 4.stupanj pripravnosti zimske službe. Tada nadležna društva niti ne pokušavaju održati prohodnost cesta i zatvaraju ih za javnu uporabu. Sukladno članku 2 Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda stekli su se tada uvjeti za proglašenje elementarne nepogode i uključivanja Operativnih snaga zaštite i spašavanja s kojima će se osigurati minimalno nužni uvjti za život stanovništva na području pogođenom velikom nesrećom. To traži angažman gotovih snaga, gospodarskih subjekata, društava i udruga na području županije.

35 Meteorološke podloge za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Osječko-

baranjske županije Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz 2006.

60/178


1.1.3.5.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga zaštite i spašavanja Osječko – baranjske županije

R. br.

Mjesta intervencije Policija Komunalna

društva


Zdravstvene ustanove

HEP -Operator

distribucijskog sustava

d.o.o.

HEP -Operator

prijenosnog sustava d.o.o.

Vatrogasne postrojbe

1.

Naselja ugrožena primarnom poledicom s debelim slojem leda

osiguranje kod posebno opasnih mjesta (polomljeni električni vodovi, prijetnje padom polomljenih dijelova na javne površine i slično)

- sanacija prijetnji javnim površinama od drveća, sa zgrada i sl.

- čišćenje poledice s javnih površina

2. Prometnice ugrožene primarnom

osiguranje zatvorenih prometnica

raščišćavanje nerazvrstanih prometnica

pronalaženje i spašavanje

osoba stradalih uslijed

poledice

zbrinjavanje unesrećenih

- popravci oštećenih vodova i mreža;

- osiguranje beznaponskog stanja na oštećenoj niskonaponskoj mreži.

- osiguranje mobilnih agregata za kritične potrošače

- popravak oštećenih dalekovoda

- osiguranje beznaponskog stanja na oštećenom dalekovodu

pomoć u raščišćavanju

Tablica 37 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ kod pojave ekstremne primarne poledice

1.1.3.5.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa privrednih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije

R.br. Mjesta intervencije Hrvatske šume (ponajprije s

pogođenog područja)

Posjednici terenskih vozila

Veće građevinske tvrtke (pomoć u

ljudstvu i mehanizaciji pri sanaciji posljedica)

Tvrtke registrirane za izvođenje električnih

mreža

1. Naselja ugrožena primarnom poledicom s debelim slojem leda

pomoć u ljudstvu i mehanizaciji pri sanaciji prijetnji javnim površinama od oštećenja na drveću

Prijevoz osoba i opreme terenskim vozilima

popravak oštećenih javnih građevina

- sudjelovanje u popravku oštećenih nadzemnih električnih mreža

- sudjelovanje u popravku oštećenih nadzemnih

električnih vodova

2. Prometnice ugrožene primarnom poledicom

pomoć u ljudstvu i mehanizaciji

Tablica 38 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih osoba s područja OBŽ kod pojave ekstremne primarne poledice


R.br. Mjesta intervencije Hrvatski crveni križ

(ponajprije iz subregionalnog centra pogođenog područja)

Lovačka društva (koja djeluju na pogođenom

području)


1. Naselja ugrožena primarnom poledicom s debelim slojem leda

pomoć u dostavi potrepština starim i slabije pokretnim osobama, te dostava potrepština odsječenim naseljima

nadzor nedostupnih naselja i pomoć u ugroženim osobama

2. Prometnice ugrožene primarnom poledicom

dostava hrane i toplih napitaka zarobljenim osobama


Tablica 39 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana s područja OBŽ kod pojave ekstremne primarne poledice

61/178

1.1.3.5.2.4 Obrazloženje prosudbi iz tablica 1. Ozbiljno ugrožavanje s primarnom poledicom na području Osječko-baranjske županije nije

zabilježeno u posljednjih 10 godina pa se nisu na takvu ugrozu pripremala nadležna društva za održavanje prometnica i naselja električnih mreža i dalekovoda.

2. Primarna se poledica s debelim slojem leda može pojaviti i ugroziti velikom nesrećom bilo koji dio

županije (kao što je zabilježena na području Gorskog kotara). Kod takve nesreće neće biti dovoljne redovne snage za učinkovito osiguranje sigurnosti prometnica i naselja (cestarije i komunalna društva) pa će trebati koristiti i operativne snage zaštite i spašavanja.

3. Dio mjera će se morati provoditi hitno / žurno, za što se koriste gotove snage, a dio koje one ne mogu

svladati obavit će po naknadnom uključivanju pozvani gospodarski subjekti te članovi društava i udruga.

4. Intervencije će se operativnih snaga zaštite i spašavanja ograničiti samo na naselja i prometnice.

Ostale štete od poledice sanirat će vlasnici građevina, voćnjaka i šuma. 5. Dio naselja može biti kroz duže vrijeme bez električne energije pa prijete velike štete zbog

smrzavanja lokalnog vodovoda i problema u grijanju. Nadležne će se ekipe HEP-a trebati pojačati angažiranjem ekipa iz za takve radove ovlaštenih subjekata. Takvim će se naseljima morati dostavljati i voda za piće, odnosno, vodovod priključiti na mobilni agregat.

1.1.3.6 Ugrožavanje klizištem

1.1.3.6.1 Opis ugrožavanja

Klizanje terena prirodna je pojava koja se redovito događa na kosinama, najčešće iznad 10º, a uvjetovana je svladavanjem otpornosti na smicanje s paralelnom komponentom težine gornjih slojeva s kosinom podloge po kojoj će se smicanje ostvariti. Kroz duže razdoblje tlo će se smiriti jer će se ostvariti prirodni pokosi kada se uravnoteže sile trenja i pomicanja u svim slojevima padine. Zanimaju nas aktivna klizišta gdje su moguće neravnoteže sila koje aktiviraju klizanja slojeva na kosini ili se one naknadno pojave, primjerice radi erozije obale uz rijeke. Smicanju pogoduje rastrošnost materijala iznad čvrste podloge kosine ili lokalna raskvašenost takve podloge jer su sile trenja takvih slojeva relativno niske, ali tome može pogodovati i paralelna komponenta tlaka podzemnih voda koja nadire niz kosinu, potresi ili miniranja tla. Kod raskvašljivih vodonosnih slojeva na čvrstoj podlozi, posebice nakon jače kiše, ove pojave mogu biti neposredno uočljive, a nekad se ostvaruju brzinom klizanja tla od čak i nekoliko metara u sekundi. Količine pokrenute mase u klizanju mogu dostići i nekoliko miliona kubnih metara pa se jednom pokrenute mase vrlo teško intervencijom zaustavljaju. Djelovati se može samo u početnoj fazi, dok su brzine klizanja i pokrenute mase male, dakle prije sloma padine! Najčešće su to razne vrste drenaže ili rasterećenja tlaka podzemnih voda koja je i glavni uzročnik naglog klizanja tla. Unatoč poduzetim mjerama za obuzdavanje klizanja, izrazito je važan nadzor nad pokrenutim klizištem kako bi se na vrijeme obavila evakuacija i zbrinjavanje ugroženog stanovništva jer prijeti velika nesreća, odnosno, katastrofa izgrađenim naseljima u smjeru klizanja tla. Aktivirano klizište može se uočiti kosim (pijanim) drvećem koje se nakrivi prema kosini, pukotinama na mjestu rasjeda i sl. Na području Osječko–baranjske županije nije zabilježeno ni jedno veće aktivno klizište. Mogući su odroni na obali rijeke Drave u vikend naselju kod sela Gat, gdje je rijeka potkopala visoku obalu. Proces nije zaustavljen pa će se potkopavanje nastaviti i dio vikend naselja je u ozbiljnoj opasnosti kod odrona visoke obale Drave. Proces se ne može zaustaviti intervencijom, već se treba zaustaviti svaka daljnja gradnja uz visoke obale rijeka Drave.

62/178

Postoji i rizik pojave odrona na vrlo strmim padinama naselja Suza, Zmajevac i Kneževi Vinogradi u općini Kneževi Vinogradi. Pošumljavanje rubnog dijela tih padina pogodovala bi smanjenju rizika odrona, što je i preporučeno u prijedlogu mjera građenja u njihovom prostornom planu. Uprave za ceste Osječko–baranjske županije navodi36 postojanja kroz razdoblje od 30 godina jednog manjeg i jednog većeg klizišta na županijskoj cesti Ž 4163 Kondrić – Trnava. Svi pokušaji saniranja nisu bili uspješni pa se predviđa premještaj trase izvan opasnog područja. Radi aktiviranja klizišta moguća je obustava prometa ovom cestom kroz par dana i odsijecanja naselja Trnava od županije u razdoblju sanacije prometnice, što će trajati par dana, ali mjesto neće biti prometno posve odsječeno jer je vezano i pravcem za Slavonski Brod. Ne računa se s uporabom operativnih snaga zaštite i spašavanja županije.

36 Od 28.2.2009. pod ur. br. 2153/3-01/09-121

63/178

1.2 TEHNIČKO–TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.2.1 NESREĆE U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA

1.2.1.1 Opis ugrožavanja Sukladno mjerilima iz članka 2 Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN broj 30/2014 i 67/2014) ugrožavajuće količine opasnih tvari posjeduju pravne i fizičke osobe koje na svojoj lokaciji drže količine od najmanje 1% do maksimalno 100% od graničnih količina iz Popisa 1 i 2 u stupcima 2. iz Priloga I Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN BROJ 44/14.) Svi posjednici koji na lokaciji drže opasne tvari u navedenim količinama moraju izraditi Procjenu ugroženosti iz koje će se razvidno vidjeti o kakvoj se ugrozi radi i kojeg je dosega te zahvaća li ugrožavanje i prostor izvan lokacije. Svi posjednici osim benzinskih postaja moraju izraditi i Operativni plan zaštite i spašavanja u kome će definirati postupke i mjere sprečavanja odnosno ograničavanja štetnih utjecaja na okoliš. Iznimku čine samo posjednici koji posjeduju veće količine od graničnih količina Popisa 1 i 2 u stupcima 3. iz Priloga I Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14.) koji su dužni načiniti unutarnji plan i izvješće o sigurnosti svog postrojenja. S obzirom na propisane obveze kontrole operativnih planova, mišljenja smo da bez uvida u procjene ugroženosti tu kontrolu ne možemo ostvariti pa iste zahtijevamo da se i županiji daju na uvid.

1.2.1.1.1 Popis pravnih i fizičkih osoba koje posjeduju ugrožavajuće količine opasnih tvari Prema podatcima iz Procjena ugroženosti lokalnih samouprava s područja Osječko-baranjske županije ugrožavajuće količine posjeduju sljedeće pravne i fizičke osobe:

R.br. Posjednik opasne tvari Vrsta opasne tvari37 Količina - tona Limit38 Postotak od limita

GRAD OSIJEK

1. BENETTON CROATIA d.o.o. ,Vukovarska 219a, Osijek

vodikov peroksid (H2O2) 0,5 50 1

2. PIVOVARA d.d. Osijek, Vukovarska 312, Osijek amonijak 5 50 10

Pesticidi oznake T 13,0 50 26

Pesticidi oznake R 50 19,5 100 19,5

3.

PINUS-AGRO d.o.o. Slobodna zona - Osijek

Pesticidi oznake R51/53 175,0 200 87,5 4. MEGGLE HRVATSKA

d.o.o, Zeleno polje 34, Osijek

amonijak 2,2 50 4,4

1.250 1.500 1.950 4.200

5. Industrija nafte d.d. Zagreb,Sektor veleprodaje, PJ Skladište i logistika, Skladište Osijek, Vukovarska 306, Osijek

-ulje za loženje EL -benzin - -bezolovni benzin -diesel.gorivo sadržaja 5.000 m3 Ukupno:

8900

2500 356

6 PLINACRO d.o.o. ZAGREB, SEKTOR Prirodni plin u magistralnom

plinovodu DN 300 D.Miholjac 39,29 50 78,58

37 Opasne tvari iz priloga I dio I i II Uredbe o sprječavanju velike nesreće koja uključuje opasne tvari (NN 44/14) 38 Prema prilogu I. dio I i II

64/178


– Osijek na BIS40 Višnjevac Na BIS Osijek 28,53 50 57,06

Na MRS41 Osijek II 7,5 50 15

TRANSPORT PLINA POGON “SLAVONIJA” - DONJI MIHOLJAC (područje grada Osijeka)39 Na MRS Osijek III 16,8 50 33,6

7. KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR OSIJEK, Josipa Huttlera 4, Osijek

Kisik 11,4 t 200 5,7

Sumporni dioksid 1 50 2 8 TVORNICA ŠEĆERA d.o.o. Frankopanska 99 OSIJEK Mazut 3.250 2500 130

skladište goriva –D2 144. 2500 5,76 9. Vagoni na 15-om kolosijeku

UNP 57 50 114

10. Vagoni na 15-om kolosijeku –

amonijev nitrat (gnojivo/eksploziv)

57. 5000 1,14

11.

HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR OSIJEK, Trg L. Ružičke 2, Osijek

Vagoni na 15-om kolosijeku klor

0,333 10 3,3

12.

INA - PROPLIN, Vinkovačka cesta bb, Brijest

UNP42 80 50 160

Klor 2 10 20 kalijev permanganat 3,6 50 7,2%

13. VODOVOD - OSIJEK d.o.o., Poljski put 1,Osijek

Kisik 22,8 200 12,48

14. INA d.d. BP Osijek-Čepinska, L.B. Mandića 50, Osijek

-Tekuće gorivo u podz. spremn.

-UNP u spremnicima

-ukupno:90 - ukupno:4,6

-2500 -50

3,6 9,2

15. INA d.d. - BP Osijek-Vukovarska, Vukovarska bb, Osijek


-UNP u spremnicima

ukupno.79,2 -ukupno: 2.5

-2500 -50

3,168 5

16. INA d.d. – BP Osijek-Gajev trg, Osijek


ukupno:43,2

-2500 1,728

17. INA d.d. - BP Osijek-Kanižlićeva, bb, Osijek


-ukupno:72 -2500 2,88

18. INA d.d. - BP Osijek-Kovačićeva

-Tekuće gorivo – -

-ukupno: 57,6- -2500 2,3

19. INA d.d. - BP Osijek-Trpimirova-istok,


-ukupno:72 -2500 2,88

20. INA d.d. - BP Osijek-Trpimirova-zapad,


-UNP u spremnicima

-ukupno:43,2 - ukupno: 2.5

-2500 -50

1,728 5

21. INA Osijek petrol BP Svačićeva, Kralja P. SvačićA bb, Osijek

-Tekuće gorivo – -UNP u spremnicima

-ukupno:240 -ukupno: 6,4

-2500 -50

9,6 10,8

22. INA Osijek petrol BP Nemetin , Vukovarska bb, Osijek


-ukupno:210 -ukupno: 5,4

-2500 -50

8,4 12,8

23. INA Osijek petrol Jarak 4 Josipovac


-ukupno:198 - ukupno:

-2500 -50

7,92 10,8

39 U daljnjem tekstu PLINACRO d.o.o. ZAGREB 40 Blokadno-ispuhivačka postaja 41 Mjerno- redukcijska postaja 42 Ukapljeni naftni plin

65/178


24. INA Osijek petrol Tvrđavica bb



-2500 -50

8 12,8

25. PETROL trgovina d.o.o. BP Osijek 1 Raška


108 2,5

-2500 -50

4,32 4

26. PETROL trgovina d.o.o. BP Osijek 2, Kneza Trpimirova , Osijek

-Tekuće gorivo – 108 -2500 4,32

27. PETROL trgovina d.o.o. BP –J.J. Strossmayera bb, Osijek


108 2,5

-2500 -50

4,32 4

28. TIFON d.o.o. BP Osijek-1, Sv. L.B. Mandića 50, Osijek

-Tekuće gorivo – u dva podzemna spremnika s dvije

komore

-ukupno: 115,2 -2500 4,608

29. TIFON d.o.o. BP Osijek-2, Vukovarska 49, Osijek

Tekuće gorivo – u dva podzemna spremnika s dvije

komore

-ukupno: 115,2 -2500 4,608

30. LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Osijek I, Josipa. Reihl-Kira bb


99,545 5,55

-2500 -50

3,9818 11,1

31. LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Osijek II, Južna obilaznica bb


138,789 5,5

-2500 -50

5,55156 11

32. CRODUX d.o.o. Benzinski servis Mandićeva


108 5

-2500 -50

4,32 4

33. CRODUX d.o.o. Benzinski servis Divaltova


108 3,925

-2500 -50

4,32 7,85

34. CRODUX d.o.o. Benzinski servis Strossmayerova 335

-Tekuće gorivo – 86,4 -2500 3,456

35 HEP PROIZVODNJA d.o.o. TE-TO Osijek

-mazut :40.000 -Ekstra lako ulje za loženje: 870

40870 2500 1633,643

36 Tifon d.o.o. BP Osijek – 1 Sv. L. Mandića 50: Tekuće gorivo – 115,2 t 2500 4,608

37 Tifon d.o.o. BP Osijek – 2 Vukovarska 49 Tekuće gorivo – 115,2 t 2500 4,608

GRAD BELI MANASTIR

1. Belje d.d. Tvornica mliječnih proizvoda B.M. amonijak 244 50 4


-ukupno: 108 -2500 4,32 2. INA BP Beli Manastir Osječka

-UNP u spremnicima - ukupno:5 -50 10

3. INA BP Beli Manastir B:Bartoka


-ukupno: 43 -2500 1,728

4. CRODUX d.o.o. Benzinski servis B. Manastir; Osječka 1d


122,4 2,5

-2500 -50

4,896 4

5. Belje d.d. Proizvodnja trajne robe amonijak 0,9 50 1,8

GRAD ĐAKOVO

43 Operator je obveznik izrade Izvješća o sigurnosti i Unutarnjeg plana te za tu lokaciju izraditi Vanjski plan OBŽ. Nije predmet daljeg razmatranja. 44 Prema Procjeni ugroženosti stanovništva …….. Sl.glasnik Grada Našice broj 5/12

66/178


1. Tondach Đakovo - Strojsmajerovac Mazut 97045 2500 38,8

naftni derivati 25 2500 1 2.

Žito d.o.o.El. Centrale 12 Đakovo - mazut 800 2500 32

xilen 100 2500 4 petrolej 63,5 2500 2,54 3.

Meteor d.d. Đakovo mazut 100 2500 4

Tekuće gorivo u podz. spremn. 108 25 000 4,32 4.

INA – BP V.Nazora 70 Đakovo UNP u nadzemnom spremniku 5 50 10

Tekuće gorivo u podz. spremn. 115,2 25 000 4,608 5.

CRODUX d.o.o. Benzinski servis Đakovo Vladimira Nazora 10 UNP u nadzemnom spremniku 2,5 50 4

Tekuće gorivo u podz. spremn. 65 -2500 2,592 6.

INA – BP P.Preradovića bb Đakovo UNP u nadzemnom spremniku 2,5 50 5

Tekuće gorivo u podz. spremn. 113,1 2500 5,244 7.

LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Đakovo Obilaznica bb UNP u nadzemnom spremniku 2,5 50 58,8

8. ĐAKOVAČKI VODOVOD d.o.o. Đakovo

Klor u crpilištu Trslane46 0,25 10 2,5

9. PLINACRO d.o.o. ZAGREB

Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 250 Strizivojna

– Đakovo na MRS Đakovo 50,07 50 100,01

naftni derivati 150 25 000 6 10.

Petrol BP Đakovo - obilaznica UNP 1 50 2

naftni derivati 150 25 000 6 11.

Lukoil BP Đakovo - obilaznica UNP 1 50 2

naftni derivati 150 25 000 6 12. OMV BP Đakovo - Nazorova 10 UNP 1 50 2

GRAD NAŠICE

1. Našicecement d.d.'' Našice Privredni eksploziv 1047 350 2,86

2. MRS i Cementara Našice : zemni plin: 15 50 30

3. BIS i MRČ Cementara Zoljan - zemni plin 31,4 50 62,8

4 MRS Našice - zemni plin 6 50 12 5

PLINACRO d.o.o. ZAGREB

BS Velimirovac 29, 91 50 59,82

7 Našički vodovod d.o.o. Našice Natrijev hipoklorit 17%: 1 100 1

8 INA BP NAŠICE, Osječka Tekuće gorivo u podz. spremn. -ukupno: 65 -2500 2,592 Tekuće gorivo – -ukupno: 65 -2500 2,592 9. INA BP NAŠICE, K.

Tomislava UNP u nadzemnom spremniku ukupno: 2,5 50 5 GRAD DONJI MIHOLJAC

1 INA BP D. MIHOLJAC - Sjever Tekuće gorivo u podz. spremn. ukupno: 79,2 2500 3,168

Tekuće gorivo u podz. spremn. ukupno: 43,2 2500 1,728 2 INA BP D. MIHOLJAC - Jug UNP u nadzemnom spremniku ukupno: 2,5 50 5

PARK D. MIHOLJAC – pogon proiz. pitke vode

Klor u klornoj stanici proizvodnje pitke vode 0,6 10 6

3 PLINACRO d.o.o. Prirodni plin u magistralnom 50,71 50 29,08 45 Prema Procjeni ugroženosti stanovništva …….. Sl.glasnik Grada Našice broj 5/12 46 Ostala crpilišta imaju samo 1 bocu od 50 kg. Pri tom je na svakom crpilištu priključena samo jedna boca. 47 Prema Procjeni ugroženosti stanovništva …….. Sl. glasnik Grada Našice broj 5/12

67/178


ZAGREB, plinovodu DN 450 Budrovac- D.Miholjac na MRČ

D.Miholjac GRAD BELIŠĆE

1. Belišće d.d. Belišće

Ulje za loženje u 248 nadzemna i jedan ukopan

spremnik 5.654 2500 226,16

2. Hidrobel d.o.o. za vodne usluge Belišće Klor 1,25 10 12,5

3. Plinacro d.o.o. Pogon Slavonija

Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 300 Beničanci –

Belišće na PČS Belišće 14,45 50 49,32

GRAD VALPOVO Tekuće gorivo u podz. spremn. -ukupno: 65 2500 2,592 1. INA – BP Valpovo

B.Jelačića UNP u nadzemnom spremniku ukupno: 2,5 50 5

2. CRODUX d.o.o. Benzinski servis Tekuće gorivo u podz. spremn. 76,32 2500 3,0528

3. INA – BP Valpovo I.L Ribara Tekuće gorivo u podz. spremn. 80 2500 3,2

OPĆINA ANTUNOVAC

1 Crodux plin d.o.o. distributivni centar UNP-a Antunovac

UNP: u dva spremnika od 86 m3. 89,44 50 178,88

OPĆINA BILJE 1 INA BP BILJE, Tekuće gorivo u podz. spremn. ukupno: 63 2500 2,52

Pesticidi s oznakom T+ 0,15 5 3 Pesticidi s oznakom T 0,7 50 1,4

Pesticidi s oznakom R50 1,2 100 1,2 2 Pestrid d.o.o. Bilje

Pesticidi s oznakom R51/53 2 200 1 OPĆINA BIZOVAC

1. Klor 0,3 10 3 2.

Bizovačke toplice d.d. Bizovac UNP 2x2 50 8

3. PLINACRO d.o.o. ZAGREB,

Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 300 D.Miholjac

– Osijek na BIS Bizovac 39,29 50 78,58

4. INA – naftaplin zbirni kolektor Biz Č-1-Štv Č-5 10090 m(6“)

Sirova nafta 189 2500 7,56

OPĆINA ČEPIN

1. INA Osijek petrol Čepin Kralja Zvonimira 1a



-2500 -50

8 5,41

2.

IPK ratarstvo – stočarstvo Ovčare

Goriva razna u nadzemnim i ukopanim spremnicima Oko 94 2500 3,8

3. IPK ratarstvo Bare Dizel gorivo u ukopanim spremnicima Oko 60 2500 2,4

4.

BP Petros, Čepin križanje D-7 o Ž-4105

Goriva razna u ukopanim spremnicima Oko 200 2500 8

OPĆINA DARDA 1 INA BP DARDA Tekuće gorivo u podz. spremn. ukupno: 60,5 2500 2,4192

Klor 0,20 10 20 2 VODOOPSKRBA Darda d.o.o. UNP 3,88 50 7,76

3 LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Darda, Tekuće gorivo u podz. spremn. 150,325 2500 6,013

48 Prema Procjeni ugroženosti stanovništva grada Belišća

68/178


Osječka bb OPĆINA DRAŽ

1 PZ TOPOJE, BP Draž Goriva razna 45 2500 1,8

2 PZ BAJMAK Topolje Hrv. Branitelja 42 Plavi dizel 55 2500 2,2

3 Tvornica peletirane lucerne „Zeleno zlato“ Topolje

UNP 4 50 8

4 Belje d.d. PC Svinjogojstvo PJ Gaj UNP 15 50 30

5 Osnovna škola Draž, UNP 4 50 8 OPĆINA ĐURĐENOVAC

1 Prirodni plin u magistralnom

plinovodu DN 100 Klokočevci – Koška na BIS Klokočevci

3,38 50 6,76

2

PLINACRO d.o.o. ZAGREB Prirodni plin u

magist.plinovodu DN 150/100 Velimirovac – Čačinci na BIS

Đurđenovac

9,19 50 18,38

3. INA Osijek petrol Đurđenovac Goriva razna Oko 90 2500 3,6

OPĆINA ERDUT

1 INA BP Dalj, Daria Dujmovića 10 Tekuće gorivo u podz. spremn. ukupno: 86,4 2500 3,456

2 Novi agrar d.o.o. PC Daljska polja plavi diesel Oko 32 2500 1,28

3 Osnovna škola Bijelo Brdo, ulica N.Tesle Lož ulje Oko 32 2500 1,28

4 Erdutski vinogradi d.o.o Erdut, upravna zgrada lož ulje 48 2500 1,92

OPĆINA ERNESTINOVO

1 BP Tifon d.o.o. u Ernestinovu Goriva razna Oko 108 2500 4,32

2 Petrol – butan d.o.o. u Divošu UNP Oko 87 50 174

OPĆINA FERIČANCI

1 INA d.d. – BP Feričanci, Trg M.Gupca bb

Goriva razna u ukopanim spremnicima

ukupno: 57,456 2500 2,29824

OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI Tekuće gorivo –100 2500 4 1. INA d.d. – BP Kneževi

Vinogradi UNP : 2,5 u kontejneru 3,75 50 7,5 OPĆINA KOŠKA

1 INA BP KOŠKA -Tekuće gorivo u podz. spremn.

-ukupno: 43 2500 1,728

OPĆINA MAGADENOVAC

1 INA BP MAGADENOVAC Tekuće gorivo u podz. spremn. ukupno: 57,6 2500 2,304


Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 300 Beničanci –

Belišće na PČOS Beničanci 44,26 50 88,52

OPĆINA MARJANCI


Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 300 D. Miholjac

– Osijek /BIS Tiborjanci 39,54 50 79,08

OPĆINA PETRIJEVCI 1 Sanitacija d.d. Aluminijev fosfid 1,3 5 26

69/178


UNP u kontejneru 2,44 50 4,88 OPĆINA PODGORAČ

1 BP INA, Podgorač H.Juhna 20 Tekuće gorivo u podz. spremn. ukupno: 43,2 2500 1,728

2 Ambulanta Podgorač UNP 4 50 8 3 Ambulanta Budimci UNP 2,6 50 5,2

OPĆINA POPOVAC

1. Općina Popovac UNP 2,5 50 5

2. Dom kulture Popovac UNP 2,5 50 5

3. Biljemerkant doo Popovac UNP 2,5 50 5

4. Belje d.d. farma Popovac UNP 4x2,5 50 20 5. Belje d.d. farma Hatvan UNP 4x2,5 50 20

6. Belje d.d. farma Malo Kneževo UNP 4x2,5 50 20

OPĆINA SATNICA ĐAKOVAČKA

1 BP „Petrol“ Satnica Đakovačka, Josipa Bana Jelačića bb

Goriva razna Oko 100 2500 4

OPĆINA STRIZIVOJNA

1. PLINACRO d.o.o. ZAGREB,

Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 400 Slavonski

Brod – Negoslavci na BIS Strizivojna

50,07 50 100,01

2. Vagoni na ranžirnim

kolosjecima: Amonijev nitrat – eksploziv ili gnojivo

57. 5000 1,14

3 Vagoni na ranžirnim kolosjecima: klor

0,333 10 3,3

4

HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Strizivojna

Vagoni na ranžirnim kolosjecima:UNP

57 50 114

OPĆINA VILJEVO

1 PLINACRO d.o.o. ZAGREB

Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 450 Budrovac-

D.Miholjac / BIS Viljevo 90,83 50 181,66

1 PLINACRO d.o.o. ZAGREB

Prirodni plin u magistralnom plinovodu DN 100 Klokočevci

– Koška na MRS Koška 3,38 50 6,76

Tablica 40 - Pregled obveznika izrade procjene ugroženosti Sukladno mjerilima iz članka 2 Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14) sve u gornjoj tablici navedene pravne i fizičke osobe moraju izraditi procjenu ugrožavanja te je na zahtjev dostaviti nadležnoj lokalnoj samoupravi. Osim toga navedene pravne i fizičke osobe moraju izraditi i svoje operativne planove te ih dati na uvid nadležnoj lokalnoj samoupravi i županiji. Izuzetak čine pravne i fizičke osobe koje imaju količini veću od 100% (zadnji stupac prethodne tablice) koje moraju izraditi izvješće o prisutnosti malih količina opasnih tvari. Izvješće o prisutnosti malih količina opasnih tvari moraju izraditi sljedeće pravne ili fizičke osobe: o Industrija nafte d.d. Zagreb, Sektor veleprodaje, PJ Skladište i logistika, Skladište Osijek, Vukovarska

306, Osijek o PLINACRO d.o.o. ZAGREB, SEKTOR TRANSPORTA PLINA POGON “SLAVONIJA” - DONJI

MIHOLJAC za lokacije: • Osijek MRS I (kod TE-TO Osijek) • BIS Viljevo i • BIS Strizivojna

70/178

o TVORNICA ŠEĆERA d.o.o. Frankopanska 99 OSIJEK (mazut) o HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR OSIJEK, Trg L. Ružičke 2, Osijek za ranžirni kolosijek br.15

(UNP) o INA - PROPLIN, Vinkovačka cesta bb, Brijest o Belišće Belišće d.d.(ulje za loženje) o HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Strizivojna za svoje ranžirne kolosijeke (UNP) o Petrol – butan d.o.o. u Divošu (UNP) o Crodux plin d.o.o. distributivni centar UNP-a Antunovac (UNP)

1.2.1.1.2 Podatci iz Procjena ugroženosti pravnih i fizičkih osoba Neke pravne i fizičke osobe, posjednici opasnih tvari u ugrožavajućoj količini, dostavile su podatke o ugrožavanju. Na sljedećoj je tablici pregled ugrožavanja tih pravnih i fizičkih osoba: R.br. Posjednik opasne tvari

i mjesto ugrožavanja Izvor;vrsta opasne tvari49,

količina(t) Način ugrožavanja Doseg ugrožavanja (m) Ugroženo područje

1. Cisterna, euro dizel; 57 Toplinska radijacija iz lokve 289 Kolodvor i

neposredna okolina

2. eksplozija 496

Dio centra Osijeka

3.

Cisterna, ukapljen naftni plin (UNP); 57 toplinsko

zračenje (bleve) 99450 Veći dio centra Osijeka

4. Cisterna,klor 0,333 Toksično djelovanje oblaka 1.545 Centar Osijeka

5. Vagon; amonijev nitrat (gnojivo/ekploziv); 57

eksplozija 158 Kolodvor i neposredna okolina

6. Vagon, nikleni sulfid; 0,5

Toksični plinovi požara 400 Dio centra Osijeka

7.

HŽ Infrastruktura – Željeznički kolodvor Osijek, Trg L. Ružičke 2, Osijek 15 kolosijek - ranžirni

Cisterna, metanol; 57 Toksično

djelovanje para lokve

262 Kolodvor i neposredna okolina

8.

Regionalni plinovod DN 450 Budrovac - D. Miholjac do BIS Viljevo; prirodni plin 90,83

Južni dio naselja Krčenik

9. dionica BIS Viljevo – MRČ D. Miholjac; prirodni plin 50,71

105 (smrtno) 420 (štetno)

173,8 (radijacija

baklje)

Južni dio naselja Viljevo Sjeverni dio naselja Čret Viljevački

10.

Magistralni plinovod DN 300; D. Miholjac – Osijek dionica; MRČ D. Miholjac – BIS Tiborjanci; prirodni plin 39,54

Nema naselja

11. dionica. BIS Tiborjanci – BIS Bizovac; prirodni plin prirodni plin 31,14

Južni dio naselja Vinogradci

12.

PLINACRO d.o.o. ZAGREB, Sektor transporta plina Pogon Slavonija” - Donji Miholjac51

dionicaBIS Bizovac – BIS Višnjevac; prirodni plin prirodni plin 39,29

Eksplozija, toplinska radijacija

75(smrtno) 330 (štetno)

125 (radijacija baklje)

Sjeverni dio naselja Samatovci

49 Opasne tvari iz priloga I dio I i II Uredbe o sprječavanju velike nesreće koja uključuje opasne tvari (NN 114/08) 50 Opekline 2. stupnja pri izlaganju 60 sekundi: 652m; potencijalno smrtne posljedice pri izlaganju 60 s: 278 m. 51 Ugrožavanje ovisi o ukupnoj količini plina pod tlakom između dva automatska blokadna ventila i može hipotetski pogoditi bilo koji okoliš uz trasu plinovoda. Pri tom se računa sa samo jednim mjestom ispuštanja plina koje može biti na bilo kojem dijelu plinovoda.

71/178

R.br. Posjednik opasne tvari i mjesto ugrožavanja

Izvor;vrsta opasne tvari49, količina(t) Način ugrožavanja Doseg

ugrožavanja (m) Ugroženo područje

13. Dionica BIS Višnjevac - BIS Osijek; prirodni plin prirodni plin 28,53

Južni dio naselja Višnjevac, južni dijelovi Osijeka52

14.

Regionalni plinovod DN 300 Beničanci – Belišće, dionica PČOS Beničanci – BIS Tiborjanci; prirodni plin prirodni plin 44,26

Sjeverni dio naselja Beničanci; Nekoliko objekata naselja Šljivoševci, južni dio naselja Marijanci

15. Dionica BIS Tiborjanci – PČS Belišće; prirodni plin prirodni plin 14,54


125 (radijacija baklje) dijelovi naselja

Kitišanci, Belišća i Bistrinaca

16.

Magistralni plinovod DN 300 D.Miholjac – S.Brod dionica MRČ D.Miholjac – MRČ Beničaci; prirodni plin 32,96

Sjeverni dio naselja Golinci

17.

Dionica MRČ Beničanci - BIS Velimirovac; prirodni plin 29,91

Dio naselja Kućanci

18.

Dionica BIS Velimirovac – PČ Cementara; prirodni plin 38,44

Više naselja uz trasu53

19. Dionica PČ Cementara – BIS Čaglin; prirodni plin 34,37




20.

Regionalni plinovod DN 100 Klokočevci –Koška; prirodni plin 3,38

32(smrtno) 150(štetno

55,8(radijacija baklje

Nema ugroženih naselja

21.

Regionalni plinovod DN 150/100 Velimirovac – Čačinci Dionica BIS Velimirovac –BIS Đurđenovac; prirodni plin 9,19



Sjeverni dio naselja Pribiševci , istočni i jugoistočni dio Đurđenovca,

22.

Dionica BIS Đurđenovac–BIS Čačinci; prirodni plin 3,42

32(smrtno) 150(štetno)

55,8(radijacija baklje)


23.

Magistralni plinovod DN 300 Donji Miholjac - Našice Dionica MRČ D. Miholjac MRČ Beničanci: 32,96



Krajnji sjeverni dio naselja ŽGolinci

52 Dio Dravske ulice i Rijeke Dubrovačke; južni dio Stadionskog naseljaselja; BP Petrol, d.o.o ulica Sv.Leopolda Bogdana Mandića; Uske njive, i južni dio Kirove, južni dio od obilaznice i dio uz TE-TO Osijek 53 Istočni dio naselja Velimirovac, sjeverni dio naselja Markovac Našički, sjeverni dijelovi grada Našica (Šipovac), istočni dio naselja Martin, naselje N. Zoljan, naselje Tajnovac, industrijska zona cementare s parkiralištem 54 Naselje Gradac Našički, naselje Jelovac, naselje Marinović i naselje Velika Londžica 55 Južni dio naselja Đurđenovac, krajnji sjeverni dio naselja Vučjak Fričanački i sjeverni dio naselja Feričanci

72/178




24. Dionica MRČ Beničanci – BIS Velimirovac: 29,91

-Istočni dio naselja Kućanci -Naselje Lila

25. Dionica BIS Velimirovac – PČ Cementara: 38,44

Više naselja56

26. PČ Cementara –BIS Čaglin: 34,37

Naselja Gradac Našički, Jelovac, Marinoviči i Velika Londžica

27.

Magistralni plinovod DN 150 Beničanci – S.Brod dionica MRČ Beničanci – MČS Lila; prirodni plin 6,45

Naselje Lila

28. Dionica MČS Lila – MRS Našice (grad); prirodni plin 5,15

55 (smrtno) 200 (štetno


Naselje Lila, istočni dio naselja Velimirovac, sjeverni dio Našica

29. Dionica MRS Našice (grad) – PČ Cemetara Više naselja uz

trasu57

30. Dionica PČ Cemetara –BIS Čshlin Naselje Gradac

Našički i dio Jelovca

31.

Magistralni plinovod DN 400 Slavonski Brod –Negoslavci (u OBŽ) Dionica BIS Andrijevci- BIS Strizivojna

75 (smrtno) 330 (štetno


Rubni dio naselja Strizivojna

32. Dionica BIS Strizivojna- BIS Stari Mikanovci

Nema naselja!

33.

Regionalni plinovod DN 250 Strizivojna -Đakovo

70(smrtno) 280 (štetno


Rubni dio naselja Strizivojna

34. Našički vodovod d.o.o. Našice58

Postrojenje crpilišta vode u mjestu Velimirovac. Natrijev hipoklorit 17%: 1

Kemijske opekline i vrlo

štetne posljedice po vodeni okoliš

15 (vodeni okoliš – ne

izlazi iz lokacije)

Nema izvanlokacijskih posljedica

35. Hidrobel d.o.o. za vodne usluge Belišće

Klor:0,15/0,3 u klornoj stanici

Toksično djelovanje

300 (najgori slučaj)59; 200 alternativni

Ugroženi susjedne pravne osobe na istoj lokaciji

36. VODOOPSKRBA Darda d.o.o.

Klor:0,20 u klornoj stanici vodocrpilišta Konkološ


3200 (najgori slučaj)60;

Alternativno ugrožavanje (ILDH) je do100061m.

56 Istočni dio naselja Velimirovac, sjeverni dio naselja Markovac Našički, sjeverni dio grada Našica (Šipovac) istočni dio naselja Martin, naselja Novi Zoljan i Tajnovac te industrijsku zonu uz PČ Cementara 57 Sjeverni dio grada Našice (Šipovac) istočni dio naselja Martin, naselja Novi Zoljan i Tajnovac te industrijsku zonu uz PČ Cementara 58 Procjenu ugroženosti izradio VIZOR d.o.o. Varaždin u kolovozu 2014. 59 Prema EPA Smjernicama za programe intervencija i analizu izvanlokacijskih posljedica imamo za ispuštanja15/30 kg/min i 10 minutno ispuštanje dosege 1900/2800 m za najgori slučaj te 300/600 m za alternativni slučaj računajući na otvoren prostor uz rijeku Dravu. 60 Prema EPA Smjernicama za programe intervencija i analizu izvanlokacijskih posljedica imamo za ispuštanja15/30 kg/min i 10 minutno ispuštanje dosege 1900/2800 m za najgori slučaj te 300/600 m za alternativni slučaj računajući na otvoren prostor uz rijeku Dravu.

73/178




37. UNP: 3,88 u nadzemnom spremniku na lokaciji vodocrpilišta

Eksplozija i toplinsko zračenje (bleve)

300

288 toplinsko zračenje (bleve) – ne ugrožava okoliš, već samo vodocrpilište!

38. INA BP Valpovo Bana Jelačića

Tekuća goriva razna – cisterna na istovaru!

Požar lokve, onečišćenje podzemnih voda

Oko 180 Lokacija i neposredni okoliš!

39. INA BP Valpovo I.L.Ribara

Tekuća goriva razna – cisterna na istovaru!


Oko 180 Lokacija i neposredni okoliš!

40. Tekuće gorivo u podz. Spremnicima. 99,545


99

41.

LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Osijek I, Josipa. Reihl-Kira bb

UNP u nadzemnim spremnicima: 5,55/ autocisterna 15m3

Eksplozija i toplinsko zračenje

295 (3 psi) 385 (1 psi)

Prema podatcima iz Procjene ugroženosti ne zahvaća naseljeno područje.

42. Tekuće gorivo u podz. spremn.: 138,789


99

43.

LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Osijek II, Južna obilaznica bb

UNP u nadzemnim spremnicima: 5,5/ autocisterna 15m3


295 (3 psi) 385 (1 psi)

Prema podatcima iz Procjene ugroženosti ne zahvaća naseljeno područje62. Zahvaća dio trg.centra Portanova i MIO Osijek (južno od BP)

44. Tekuće gorivo u podz. spremn.: 113,1


99 Ugrožena neposredna okolica postaje

45.

LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Đakovo Obilaznica bb

UNP u nadzemnom spremniku UNP: 2,5/ autocisterna 15m3


295 (3 psi) 385 (1 psi)

Prema podacima iz Procjene ugroženosti ne zahvaća naseljeno područje

46. Tekuće gorivo u podz. spremnicima: 150,325

Požar lokve, onečišćenje

podzemnih voda 99

Ugrožena neposredna okolica postaje. moguć prijenos požara i teške ozljede

47.

LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Darda, Osječka bb UNP u nadzemnom

spremniku:5,953/ autocisterna 15m3


295 (3 psi) 385 (1 psi)

Naseljeno područje mjesta Darda. Moguće teške i smrtne ozljede!

48. Tifon d.o.o. BP Osijek – 1 Sv. L. Mandića 50:

Tekuće gorivo u podz. spremnicima: 115,2 t

49. Tifon d.o.o. BP Osijek – 2 Vukovarska 49

Tekuće gorivo u podz. spremnicima: 115,2 t

50. Tifon d.o.o. BP Ernestinovo V.Nazora bb

Tekuće gorivo u podz. spremnicima: 108t

Toplinska radijacija zapaljenog prevrelog benzina (bleve) autocisterne pri pretakanju!

511 m opekline 2º 796 m – ugro.

Prema podatcima iz Procjene ugroženosti zahvaća naseljeno područje63!

Tablica 41- Prikaz ugrožavanja prema procjenama ugroženosti pravnih i fizičkih osoba

61 Simulacija po Alohi uz faktor smanjenja 0,55 (ispuštanje sadržaja samo radne baterije iz zatvorene prostorije) 62 Nije se uzelo u razmatranje ugrožavanje radijacijom zapaljenja prevrelog UNP-a nakon puknuća cisterne (bleve). Radijus ugrožavanja prema ALOHI je 575 m, ugrožavanje opeklinama 2º je 369m, a potencijalno smrtno 261m. 63 Računato za eksploziju cisterne benzina ugrožavanje radijacijom zapaljenja prevrelog benzina nakon puknuća autocisterne (bleve). Nije naveden program koji to omogućuje. Benzin se računa kao ugrožavanje iz zapaljene lokve, gdje su granice ugroženosti puno manje!

74/178

1.2.1.1.3 Procjena po APELL - procesu64

1.2.1.1.3.1 Opis i uporaba APELL – procesa Apell - proces je proces s kojim se na jednostavan način javnosti prikazuje njegova ugroženost od opasnih tvari, a kroz suradnju s operatorima i ugroženim mjesnim zajednicama razvija se osjećaj sigurnosti javnosti od štetnih posljedica nesreća na postrojenjima s opasnim tvarima. To podrazumijeva da operatori moraju imati takve procjene rizika koje će javnost moći shvatiti te da će im na organiziranim tribinama njihovi stručnjaci opisati mjere koje su poduzeli za sprečavanje nesreće i dati upute za provedbu mjera učinkovite samopomoći. S druge strane će predstavnici ugrožene samouprave opisati mjere koje u slučaju velike nesreće s opasnim tvarima poduzima samouprava, odnosno županija. Procjena rizika po APELL – procesu izrađuje se prema Tehničkom izvješću broj 1265. Takva procjena mora sadržavati uz identifikacijske oznake operatera i opasne tvari, dosege ugrožavanja te procjenu ozbiljnosti štetnih učinaka te tvari na osobe (život), imovinu i okoliš, brzinu s kojom se očekuje razvoj nesreće, vjerojatnost da do nje dođe, te napose razred značaja koje takva nesreća može poprimiti u promatranoj lokalnoj samoupravi ili županiji. Pri tom rang značaja opada od najvišeg (E), do najnižeg (A). Operateri označeni s najvišim značajem moraju se uzeti u razmatranje glede uvođenja mogućih preventivnih mjera s kojima će se sniziti rang značaja na podnošljiviji, ali isto tako glede pravovremenog uvođenja operativnih mjera provedbe zaštite i spašavanja s kojima će se posljedice svesti na najmanje moguće. Osim ranga značaja važnu ulogu ima i vjerojatnost da se dogodi nesreća pa se poboljšavanjem nadzora nad postrojenjem, uvođenjem boljeg održavanja i pouzdanijih zaštitnih sustava u postrojenju može smanjiti vjerojatnost, što može imati neposredan utjecaj na rang značaja ugrožavanja.

1.2.1.1.3.2 Mjerila za određivanje ranga značaja Mjerila se određuju procjenom razreda značaja koji se određuje iz pridruženih značajki kako slijedi: Posljedice po život i zdravlje (Ž)

Razred Značajke 1. nevažne → → → → → → → → privremena neznatna nelagodnost 2. ograničene → → → → → → → nekoliko ozljeda, dugotrajna nelagodnost 3. ozbiljne → → → → → → → → nekoliko teških ozljeda, ozbiljna nelagodnost 4. vrlo ozbiljne → → → → → → → nekoliko (više od 5) smrtnih slučajeva, nekoliko (20) teških

ozljeda, do 500 evakuiranih 5. katastrofalne → → → → → → → nekoliko smrtnih slučajeva (više od 20), stotine teških

ozljeda, više od 500 evakuiranih

64 Skraćenica sa značenjem „Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini“ program UNEP/IEO

Pariz 1988. 65 UNEP IE/PAC – Program Ujedinjenih naroda za okoliš Industria i okoliš; Pariz 1992.

75/178

Posljedice po život i zdravlje (Ž)

Razred Značajke Posljedice po okoliš (O)

Razred Značajke 1. nevažne → → → → → → → → nema kontaminacije, lokalizirani učinci 2. ograničene → → → → → → → jednostavna kontaminacija, lokalizirani učinci 3. ozbiljne → → → → → → → → jednostavna kontaminacija, raspršeni učinci 4. vrlo ozbiljne → → → → → → → teška kontaminacija, lokalizirani učinci 5. katastrofalne → → → → → → → vrlo teška kontaminacija, raspršeni učinci

Posljedice po imovinu (I)

Razred Ukupni troškovi štete (mil. USD, funti i td.) 1. nevažne → → → → → → → → < 0,5 2. ograničene → → → → → → → 0,5 - 1 3. ozbiljne → → → → → → → → 1 - 5 4. vrlo ozbiljne → → → → → → → 5 - 20 5. katastrofalne → → → → → → → > 20 Tablica 42 - Kriteriji za određivanje štetnih posljedica po APELL-procesu Brzina razvoja (B)

Razred Značajke 1. rano i jasno upozorenje → → → lokalizirani učinci / nema štete 2.

3. srednje → → → → → → → → neznatno širenje / mala šteta 4.

5. bez upozorenja → → → → → → skrivene sve dok se učinci u cijelosti ne razviju / neposredni

učinci (eksplozija) Tablica 43 - Kriteriji za određivanje brzine razvoja ugrožavanja

Vjerojatnost (V)

Razred Gruba procjena učestalosti

1. nevjerojatno → → → → → → → manje od jednom na 1000 godina 2. jednom u 100 - 1000 godina 3. prilično vjerojatno → → → → → jednom u 10 - 100 godina 4. jednom u 1 - 10 godina 5. vrlo vjerojatno → → → → → → češće nego jednom godišnje Tablica 44 - Kriteriji za određivanje vjerojatnosti ugrožavanja

76/178

MATRICA RIZIKA

Vje

roja

tnos

t

vrlo vjerojatno više od jednom gidišnje

5 B C D E E

jednom u 1-10 godina 4 A B C D E

prilično vjerojatno jednom u 10-1000 godina

3 A B C D E

jednom u 100-1000 godina 2 A B C D E

nevjerojatno manje od jednom svakih 1000 godina

1 A A B C D

nevažne ograničene ozbiljne vrlo ozbiljne

katastrofalne Posljedice

Slika 4 - Matrica ugrožavanja po APELL procesu Posljedice se uzimaju kao najveće izračunate u prethodnom razmatranju (život, okoliš, imovina) s tim da se poštuje i redoslijed kod ugrožavanja istog značaja pa je život najznačajnija posljedica, a imovina najmanje značajna posljedica. To ima neposredan utjecaj na prioritet u provedbi mjera zaštite i spašavanja pa se prvenstveno spašavaju osobe, a potom se ograničava zagađenje okoliša ili spašava imovina. Kod visokih brzina razvoja nesreće morat će se planovi operativnih snaga donijeti unaprijed.

1.2.1.1.3.3 Tablični prikaz ugrožavanja od opasnih tvari po APELL - procesu Prikaz ugrožavanja po APELL procesu obavljen je po lokalnim samoupravama u kojima je prisutna pravna ili fizička osoba posjednik opasne tvari. Izvor ugrožavanja je bliža lokacija ugrožavajuće tvari s naznakom količine te tvari. Pregled ugrožavanja prikazan je tablično, kako slijedi:

77/178

Ozbiljnost (posljedice) Lokalna

samouprava Pravna osoba Izvor opasnosti i količina (t) Vrsta rizika Doseg

ugrožavanja najgori slučaj Ž O I B

Vj. Pr. Napomene

BENETTON CROATIA d.o.o. Vukovarska 219a,

Osijek

vodikov peroksid (H2O2) - 0,5 u postrojenju bojanja

Oksidans – potpomaže

gorenje

Postrojenje i neposredan okoliš 3 1 2 3 2 C

PIVOVARA d.d. Osijek, Vukovarska 312, Osijek

Amonijak – 5 u spremniku rashladnog postrojenja


5,1 km granično ugrožavanje 4 2 3 4 3 D

Alternativno: opasne poslj.-1,1km

smrtne: 463m Pesticidi u skladištu: oznake T

- 13,0

Toksično djelovanje 2 2 2 2 2 B

Neposredan izvanlokacijski utjecaj ispuštene opasne

tvari oznake R 50 - 19,5 vrlo toks. za

vodene organ. PINUS-AGRO d.o.o. Slobodna zona - Osijek

oznake R51/53 – 175. toksično za vodene organ.

Skladište i neposredan okoliš

4 3 3 3 3 D izvanlokacijski utjecaj pri požaru!

MEGGLE HRVATSKA d.o.o, Zeleno polje 34,

Osij.

Amonijak - 2,2 u spremnicima rashladnog

postrojenja


granično ugrožavanje: 3,5

km (30 ppm)

5 (igralište u blizini!)

2 3 3 3 E

Alternativno: opasne poslj.-1,1km

smrtne: 456m granica ugr.:3.4 km

Jak požar spremnika 113m – 253m 4 2 2 4 3 D Požar lokve unutar sabirnog

zaštitnog prostora! Industrija nafte d.d.

Zagreb, Sektor veleprodaje, PJ Skladište

i logistika, Skladište Osijek, Vukovarska 306,

Osijek

U nadzemnim spremnicima: -ulje za loženje EL 1.250

-benzin - 1.500 -bezolovni benz. 1.950 -diesel.gorivo 4.200 -

Jak požar -lokva bez prepreka!

527m 4/5 5 4 4 2 D/E Ispuštanje iz postrojenja na otvoren prostor.

MRS Osijek I – prirodni plin 75,30

Eksplozija, jak požar

718; 422 (alternativno) 4 1 3 5 3 D 87 m razorno!

289 m teške posljedice

MRS Osijek II – prirodni plin: 7,5


333 m; 228 m alternativno 4 1 2 5 3 D 87 m razorno! 289 m teške

posljedice

PLINACRO d.o.o. ZAGREB, SEKTOR

TRANSPORTA PLINA POGON “SLAVONIJA”

- DONJI MIHOLJAC MRS Osijek III – prirodni

plin: 16,8 Eksplozija, jak

požar 435; 298

alternativno 4 1 2 5 3 D 53 m razorno! 175 m teške posljed.

-Tekuće gorivo –auocisterna pri istovaru

Požar lokve 99 3 2 2 4 3 C

GRAD OSIJEK

LUKOIL CROATIA d.o.o. BP Osijek II, Južna

obilaznica bb UNP –cisterna 15m3 pri istovaru.

Eksplozija oblaka UNP

295 (3 psi) 385 (1 psi) 4 2 2 5 3 D

Prema podatcima iz Procjene ugroženosti ne

ugrožava javnost - dijelom ugrožena Portanova!

GRAD OSIJEK KLINIČKI BOLNIČKI

CENTAR OSIJEK, Josipa Huttlera 4,

Kisik: 11,4 u nadzemnom spremniku

Oksidans – potpomaže

gorenje

Lokacija i bliži okoliš 4 3 3 4 2 D

78/178




Vj. Pr. Napomene

INA - PROPLIN, Vinkovačka cesta bb,

Brijest UNP: 80 u postrojenju


oko750m pri eksploziji oblaka.

5 3 4 4 3 E 994m e-bleve! Ugroženo cijelo naselje Brijest!

Sumporni dioksid: 1 u boci - kontejneru

Toksično djelovanje 2.100; 4 3 2 4 3 D

500m alternativno TVORNICA ŠEĆERA d.o.o. Frankopanska 99 OSIJEK

Mazut.: 2503 u spremniku

požar s otrov. produktima 1,4 km 4 3 3 3 3 D produkti požara!

skladište goriva –D2: 144 u podzemnom skl. Jak požar lokve 156 m 3 3 2 4 3 C Kontaminacija podzemnih

voda

Vagon cisterna66 UNP: 57 Eksplozija, jak

požar 496 m eksp. 994m-bleve! 5 3 4 5 3 E

bleve : 652m opekline 2 stupnja

smrtno: 462m

Vagon – amonijev nitrat(gnojivo/ekploziv): 5 7.

Eksplozija 626 m 3 3 4 5 3 C 240 teška oštećenja zgrada!


Vagon – klor: 0,333 Toksično djelovanje 1.545m 5 3 3 4 3 E Ugroženo više javnih

ustanova

Klor :4 u postrojenju za kloriranje vode

Toksično djelovanje 5 200km 5 4 4 5 3 E 582 m ugrožen život!

Pogođen centar grada. VODOVOD - OSIJEK d.o.o., Poljski put 1,Osijek

kalijev permanganat Eksplozija Lokacija i bliži okoli 3 3 2 3 2 C 40 m teška oštećenja

zgrada; blizu igralište!

Tekuće gorivo –cisterna pri istovaru.

Jak požar, kontaminacija oko 180 m 4 3 2 4 3 D Kontaminacija podzemnih

voda! INA d.d. BP Osijek-Čepinska

(u blizini veletržnica!) UNP u spremnicima 2x2,0 Eksplozija, jak požar 268 m 5 2 2 5 3 E (bleve):232 m teške

opekl.:smrtne 165m

INA d.d. – BP Osijek-Gajev trg, Gajev

trg bb, Osijek



voda!

GRAD OSIJEK

INA d.d. - BP Osijek-Kanižlićeva, bb,

Tekuće gorivo –cisterna pri istovaru. 13


voda!

66 Vagoni su na 15 – ranžirnom kolosijeku!

79/178




Vj. Pr. Napomene

INA d.d. - BP Osijek-Kovačićeva, Ivana Gorana

Kovačića bb,



voda!

INA d.d. - BP Osijek-Trpimirova-istok, Kneza

Trpimira bb



voda!

INA d.d. - BP Osijek-Vinkovačka cesta bb, ,



voda!



voda! INA d.d. - BP Osijek-

Trpimirova-zapad (okolo javne ustanove –

mnogo ljudi ) UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak požar 389 m 5 2 2 5 3 E (bleve); 250m teške opekl.

smrtno: 177 m



voda! INA d.d. - BP Osijek, Vukovarska

UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak požar 389 m 4 2 2 5 3 D (bleve); 250m teške opekl.

smrtno: 177 m



voda! INA Osijek petrol BP Svačićeva, Kralja P. SvačićA bb, Osijek (u

blizini igralište i trg.centar) UNP u spremnicima 5,4 Eksplozija, jak požar 300 m 5 2 2 5 3 E 481 m teške opekline

(bleve); smrtno-218m



voda! INA Osijek petrol BP Nemetin , Vukovarska

bb, Osijek UNP u spremnicima 5,4 Eksplozija, jak požar 497m 4 2 2 5 3 D 319 m vrlo teške opekline

(bleve); smrtno-226 m

PETROL trgovina d.o.o. BP Osijek 2, Trpimir.


jak požar oko 180 m 4 3 2 5 3 D Kontaminacija podzemnih voda!



voda! INA Osijek petrol Jarak 4 Josipovac

UNP u spremnicima 5,4 Eksplozija, jak požar 497m 4 2 2 5 3 D 319 m vrlo teške opekline




voda!

GRAD OSIJEK

INA Osijek petrol Tvrđavica bb

UNP u spremnicima 5,4 Eksplozija, jak požar 497m 4 2 2 5 3 D 319 m vrlo teške opekline


80/178




Vj. Pr. Napomene



voda! PETROL trgovina d.o.o. BP Osijek 1 Raška

UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak požar 389 m 4 2 2 5 3 D (bleve); 250m teške opekl.

smrtno: 177 m

TIFON d.o.o. BP Osijek-1, Sv. L.B.

Mandića 50, Osijek



voda!



voda! PETROL trgovina d.o.o. BP –J.J. Strossmayera bb,

Osijek UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak požar 389 m 4 2 2 5 3 D (bleve); 250m teške opekl.

smrtno: 177 m



voda! CRODUX d.o.o Benzinski

servis J J. Strossmayera 335,

Osijek UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak požar 389 m 4 2 2 5 3 D (bleve); 250m teške opekl.

smrtno: 177 m



voda! CRODUX d.o.o Benzinski servis

Kneza Trpimira 18 a, Osijek UNP u spremnicima 3.9

Eksplozija, jak požar 300 4 2 2 5 3 D

437m buktav požar prevrelog UNP (bleve);

smrtno: 199m Tekuće gorivo –cisterna pri

istovaru. 13 Jak požar,

kontaminacija oko 180 m 4 3 2 5 3 D Kontaminacija podzemnih voda! CRODUX d.o.o Benzinski

servis L. B. Mandića bb, Osijek UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak

požar 389 m 4 2 2 5 3 D (bleve); 250m teške opekl. smrtno: 177 m

TIFON d.o.o.BP Osijek-2, Vukovarska 49, Osijek



voda!

-Tekuće gorivo –auocisterna pri istovaru

Požar lokve 99 3 2 2 4 3 C GRAD OSIJEK LUKOIL CROATIA BP Osijek I, Josipa R. Kira

bb, Osijek UNP –cisterna 15m3 pri istovaru.

Eksplozija oblaka UNP

295 (3 psi) 385 (1 psi) 3 2 2 5 3 C

Prema podatcima iz Procjene ugroženosti ne

ugrožava javnost

Belje d.d. Tvorenica mliječnih proizvoda Beli

Manastir

Amonijak:2 u rashladnom postrojenju

Toksično djelovanje 3,5 km 5 2 3 4 3 E

Alternativno: -1,3km teške ozljede

- 600 m – smrtno!

GRAD BELI MANASTIR

Belje d.d. Proizvodnja trajne robe Beli Manastir

Amonijak u rashladnom postrojen


800 m 4 2 3 4 3 D 200m

alternativno

81/178




Vj. Pr. Napomene



voda! INA BP Beli Manastir Osječka

UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m

INA BP Beli Manastir B:Bartoka



voda!



voda! CRODUX Benzinski servis Beli Manastir Osječka 1d

UNP u spremnicima 2,5 Eksplozija, jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m

Tondach Đakovo - Strojsmajerovac

Mazut :97067 u nadzemnom spremniku

požar s otrov. produktima

Lokacija i bliža okolica 4 3 3 3 3 D

ĐAKOVAČKI VODOVOD d.o.o.

Đakovo

Klor u postrojenju za dezinfekciju: 0,05 po crpilištu


Život: 214m Opasne poslj. 309 4 3 3 3 3 D Ugrožavanje do 584m, a

život do 214 m GRAD ĐAKOVO

PLINACRO d.o.o. Prirodni plin 50,07 iz

magistralnog plinovoda kod MRS Đakovo

Eksplozija ili vrlo jak požar

70(smrtno) 280 (štetno 108 (baklja)

4 1 3 5 3 D Prema podatcima od operatera!


Jak požar, kontaminacija oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih

voda! Žito d.o.o.El. Centrale 12 Đakovo -

Mazut: 800 u nadzemnom spremniku



Xilen: 100 u podzemnom spremniku

Požar pri pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih

voda! Petrolej: 63,5 u podzemnom

spremniku Požar pri

pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda! Meteor d.d. Đakovo

Mazut: 100 u poluukopanom sprem.





voda! INA – BP V.Nazora 70 Đakovo UNP : 2x2,5 u kontejnerima Eksplozija ili

vrlo jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D 225m (bleve); smrtno: 159m



voda!

GRAD ĐAKOVO

INA – BP P.Preradovića bb Đakovo UNP : 2,5u kontejneru Eksplozija ili 268 m 4 2 2 5 3 D 225m (bleve); smrtno:

67 Prema Procjeni ugroženosti stanovništva …….. Sl.glasnik grada Našica broj 5/12

82/178




Vj. Pr. Napomene

vrlo jak požar 159m Tekuće gorivo –cisterna pri

istovaru. 13 Požar pri

pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda! Petrol BP Đakovo -

obilaznica UNP : 1 u kontejneru Eksplozija ili vrlo jak požar 200m 3 2 3 5 3 C


smrtno:128m Tekuće gorivo –cisterna pri


pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda! Lukoil BP Đakovo -

obilaznica UNP : 2x2,2 u kontejneru Eksplozija, jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D (bleve):232 m teške

opekl.:smrtne 165m Tekuće gorivo –cisterna pri


pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda! CRODUX d.o.o.

Benzinski servis Đakovo

Nazorova 10 UNP : 1 u kontejneru Eksplozija ili vrlo jak požar 200m 3 2 3 5 3 C


smrtno:128m

Prirodni plin 38,44 iz PČ Cementara


75(smrtno) 330 (štetno 4 1 3 5 3 D Prema podatcima od

operatera! PLINACRO d.o.o.

SEKTOR TRANSPORTA PLINA

POGON „SLAVONIJA“D.M.

Prirodni plin 5,15iz MRS Našice (grad)


55 (smrtno) 200 (štetno 4 1 3 5 3 D Prema podatcima od

operatera!

Našicecement d.d.'' Našice

Privredni eksploziv: 10 u skladištu eksploziva

eksplozija Skladište i okoliš 3 2 3 5 3 C

GRAD NAŠICE

Našički vodovod d.o.o. Našice

Natrijev hipoklorit: 1 u postrojenju dezinfekcije

Vrlo otrovno za okoliš Samo postrojenje 2 3 2 3 3 C

INA d.d. - BP Našice Osječka bb



voda!



voda! GRAD NAŠICE INA d.d. - BP Našice

Preradovićeva UNP : 2x2,5 u kontejnerima Eksplozija ili vrlo jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m

Hidrobel d.o.o. Belišće

Klor 0,15 u postrojenu za dezinfekciju vode


1800 prema Alohi68 4 3 3 4 3 D Alternativno:1000 prema

Alohi

Belišće d.d. Belišće

Ulja za loženje:5.654 u nadzem.spremnicima



GRAD BELIŠĆE

Plinacro d.o.o. Pogon Slavonija

Zemni plin 14,54 iz PČS Belišće

Eksplozija / jak požar

75(smrtno) 330 (štetno 4 1 3 5 3 D Prema podatcima od

operatera!

GRAD VALPOVO CRODUX d.o.o. Valpovo



voda!

68 Upotrebljen čimbenik smanjenja od 0,55 za zatvorene prostore!

83/178




Vj. Pr. Napomene



voda! INA – BP Valpovo B.Jelačića

UNP : 2x2,5 u kontejnerima Eksplozija ili vrlo jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m INA – BP Valpovo

I.L Ribara Tekuće gorivo –cisterna pri


pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda!

INA BP D. MIHOLJAC - Sjever



voda! Tekuće gorivo –cisterna pri


pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda! INA BP D. MIHOLJAC -

Jug UNP : 2x2,5 u kontejnerima Eksplozija ili vrlo jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m PARK D. MIHOLJAC –

pogon proiz. pitke vode Klor:0,3 bateriji klorne stanice

za proizvodnju pitke vode Toksično djelovanje 3,5 km 5 3 2 4 3 E Alternativno:1.3 km (teške

posljedice na zdravlje)

GRAD DONJI MIHOLJAC

PLINACRO d.o.o. ZAGREB,

Prirodni plin: 90 u magistralnom plinovodu DN

450 na MRČ D.M.



173,8 (baklja) 5 3 4 5 3 E Prema podatcima od

operatera!

OPĆINA ANTUNOVAC

Crodux plin d.o.o. distributivni centar UNP-a

Antunovac

UNP: 89,44 u dva spremnika od 86 m3. Bleve – jedan

spremnik!

Eksplozija, jak požar 719 5 3 3 5 3 E

Bleve: Vatrena lopta: 200m Opasno po život 443m

Granica opeklina: 975 m

OPĆINA BILJE INA BP BILJE Tekuće gorivo –cisterna pri istovaru.


voda! Pesticidi s oznakom T+ - 0,15 Vrlo otrovno 4 2 2 3 3 D Ne gasiti vodom – mogući

produkt fosfin! Pesticidi s oznakom T - 0,7 Otrovno 4 2 2 3 3 D

Pesticidi s oznakom R50 - 1,2 Vrlo toksično za okoliš 2 4 2 3 3 D

OPĆINA BILJE Pestrid d.o.o. Bilje

Pesticidi s oznakom R51/53 - 2

toksično za okoliš

Samo unutar lokacije!69

2 4 2 3 3 D

Ne gasiti vodom – rizik kontaminacije okoliša!

Klor: 0,3 u postrojenu za dezinfekciju vode

Toksično djelovanje 1200 4 3 3 4 3 D Alternativno:300 prema

RMP Comp Bizovačke toplice d.d. Bizovac UNP:2x2 Eksplozija ili

vrlo jak požar 271 3 2 3 5 3 C 225m (bleve); smrtno: 159m


Prirodni plin 39,29 u magistralnom plinovodu DN 300 D.Miholjac – Osijek na

BIS Bizovac


75(smrtno) 330 (štetno) 125 (baklja)


OPĆINA BIZOVAC

INA – naftaplin Sirova nafta: 189 iz zbirnog kolektora Biz požar Bliži okoliš lokve

nafte 3 4 3 3 3 D

69 Procjena ugroženosti navodi se na 35. str. kao stav Hrvatskog zavoda za toksikologiju!

84/178




Vj. Pr. Napomene



voda! Petrol BP Čepin; Kralja Zvonimira 1a

UNP u spremnicima 5,4 268 m 4 2 2 5 3 D 308m teške opekline (bleve); smrtno:218m

IPK ratarstvo – stočarstvo Ovčare



voda!

IPK ratarstvo Bare Tekuće gorivo –cisterna pri istovaru. 13


voda!

OPĆINA ČEPIN

BP Petros, Čepin križanje D-7 o Ž-4105



voda!

INA BP DARDA Tekuće gorivo –cisterna pri



Klor:0,2 u klorstanici Toksično 2,1km (3ppm) 3 2 2 3 3 C Alternativno - 1.3 km pri. 3 ppm OPĆINA DARDA VODOOPSKRBA Darda

d.o.o. UNP: 3,88 u spremniku Eksplozija, jak požar 123,6m 3 2 3 4 3 C Bleve: 448m (smrtno

203m)

PZ TOPOJE, BP Draž Tekuće gorivo –cisterna pri istovaru. 13


voda! PZ BAJMAK Topolje

Hrv. Branitelja 42 Tekuće gorivo –cisterna pri


pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda! OPĆINA DRAŽ

Tvornica peletirane lucerne „Zeleno zlato“ Topolje UNP:4 u spremniku Eksplozija, jak

požar 271 4 3 2 5 3 D Bleve: oko 280 m; potencijalno smrtno: 200 m

Belje d.d. PC Svinjogojstvo PJ Gaj UNP: 15 u spremniku Eksplozija, jak

požar 422 4 3 2 5 3 D Bleve: oko 427 m potencijalno smrtno: 300 m OPĆINA DRAŽ

Osnovna škola Draž, UNP: 4 u spremniku Eksplozija, jak požar 271 4 3 2 5 3 D Bleve: oko 280 m;

potencijalno smrtno: 200 m INA Osijek petrol

Đurđenovac



voda! OPĆINA

ĐURĐENOVAC PLINACRO d.o.o.

ZAGREB,

Prirodni plin: 3,38 u magistralnom plinovodu DN

100 na BIS Klokočevci


32(smrtno) 150(štetno)

55,8(radijacija baklje)


INA BP Dalj, Daria Dujmovića 10



voda! Novi agrar d.o.o. PC Daljska polja



voda! Osnovna škola Bijelo

Brdo, ulica N.Tesle Tekuće gorivo –cisterna pri



OPĆINA ERDUT

Erdutski vinogradi d.o.o Erdut, upravna zgrada



voda!

OPĆINA ERNESTINOVO

Petrol – butan d.o.o. Divoš UNP 86 t u postrojenju Eksplozija, jak

požar

745 m pri eksploziji oblaka

(Aloha) 5 3 3 5 3 E

600m, (bleve – opekline 2. stupnja pri eksploziji

jednog spremnika od 35 tona)

smrtno: 400 m

85/178




Vj. Pr. Napomene

Tifon d.o.o. u Ernestinovu Tekuće gorivo –cisterna pri istovaru. 13


voda!

OPĆINA FERIČANCI INA d.d. – BP Feričanci, Trg M.Gupca bb



voda! Tekuće gorivo –cisterna pri


pretakanju oko 180 m 3 3 2 5 3 C Kontaminacija podzemnih voda! OPĆINA KNEŽEVI

VINOGRADI INA d.d. – BP Kneževi

Vinogradi UNP : 2,5 u kontejneru Eksplozija ili vrlo jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m

INA BP KOŠKA Tekuće gorivo –cisterna pri istovaru.


voda! OPĆINA KOŠKA PLINACRO d.o.o.

ZAGREB

Prirodni plin: 3,38 u magistralnom plinovodu DN

100 na MRS Koška


32(smrtno) 150(štetno) 55,8(baklja)


OPĆINA MAGADENOVAC

INA BP MAGADENOVAC



voda!

OPĆINA MAGADENOVAC


Prirodni plin: 44,26 u magistralnom plinovodu DN 300 Beničanci – Belišće na

PČOS Beničanci




OPĆINA MARJANCI PLINACRO d.o.o. ZAGREB,

Prirodni plin; 39,54 u magistralnom plinovodu DN

300 D. Miholjac – Osijek /BIS Tiborjanci




Aluminijev fosfid (vrlo jaki otrov – T+) - 1,3

Toksično djelovanje 1.30070 4 4 3 3 3 D Ne gasiti s vodom –

oslobađa se plin fosfin! OPĆINA PETRIJEVCI Sanitacija d.d. Osijek

UNP - 1,8 Požar/eksplozija 200 4 2 2 5 3 D Bleve!

BP INA, Podgorač H.Juhna 20



voda!

Ambulanta Podgorač UNP.4 Eksplozija, jak požar 271 4 3 2 5 3 D Bleve: oko 280 m;

potencijalno smrtno: 200 m OPĆINA PODGORAČ

Ambulanta Budimci UNP. 2,6 Eksplozija, jak požar 235 4 3 2 5 3 D Bleve: 227 m

Općina Popovac UNP : 2,5 u kontejneru Eksplozija ili

vrlo jak požar 268 m 4 2 2 5 3 D 225m buktav požar

prevrelog UNP (bleve); smrtno: 159m

OPĆINA POPOVAC

Dom kulture Popovac UNP : 2,5 u kontejneru Eksplozija ili



70 Procjena ugroženosti strana 31

86/178




Vj. Pr. Napomene

Biljemerkant doo Popovac

UNP : 2,5 u kontejneru Eksplozija ili



Belje d.d. farma Popovac UNP : 4x2,5 u kontejnerima Eksplozija ili vrlo jak požar

268 (jedan kontejner!) 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m

Belje d.d. farma Hatvan UNP : 4x2,5 u kontejnerima Eksplozija ili vrlo jak požar

268 (jedan kontejner!) 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m

Belje d.d. farma Malo Kneževo UNP : 4x2,5 u kontejnerima Eksplozija ili

vrlo jak požar 268 (jedan kontejner!) 4 2 2 5 3 D


smrtno: 159m

OPĆINA SATNICA ĐAKOVAČKA

BP „Petrol“ Satnica Đakovaĉka, Josipa Bana

Jelaĉića bb



voda!

Plinacro d.o.o. Pogon Slavonija

Prirodni plin: 2.4 iz MRS Strizivojna


330 (štetno 4 2 2 5 3 D 75 (smrtno)


Vagon cisterna71 UNP: 57 Eksplozija, jak

požar 496 m eksp. 5 3 4 5 3 E bleve : 652m o smrtno: 462m

Vagon – amonijev nitrat (gnojivo/ekploziv): 5 7.

Eksplozija 626 m 3 3 4 5 3 C 240 teška oštećenja zgrada!

OPĆINA STRIZIVOJNA Željeznička stanica

Vrpolje u Strizivojni

Vagon – klor: 0,333 Toksično djelovanje 1.545m 4 3 3 4 3 D

PLINACRO d.o.o. ZAGREB

Prirodni plin: 90,83u magistralnom plinovodu DN

450 iz BIS Viljevo



173,8 (baklja) 4 4 3 5 3 D Prema podatcima od

operatera! OPĆINA VILJEVO INA-d.d. eksploatacijsko polje Kućanci-Kapelna

Sirova nafta iz zbirnog kolektora - 225

Požar lokve, zagađenje voda 375 3 4 3 4 3 D Rizik od zagađenja

podzemnih voda! Zaključak o ugrožavanju: Prisutna su ugrožavanja najvišeg prioriteta „E“ i to: - Za GRAD OSIJEK:

o VODOVOD - OSIJEK d.o.o., Poljski put 1,Osijek – ugrožava centar Osijeka o HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR OSIJEK, Trg L. Ružičke 2, Osijek (ranžirni kolosijek) – ugrožava centar Osijeka o INA - PROPLIN, Vinkovačka cesta bb, Brijest – ugrožava cijelo naselje Brijest o ndustrija nafte d.d. Zagreb, Sektor veleprodaje, PJ Skladište i logistika, Skladište Osijek, Vukovarska 306, Osijek – ugrožava dio Osijeka s više javnih građevina o MEGGLE HRVATSKA – ugrožava igralište o INA d.d. BP Osijek-Čepinska - – ugrožava dio Osijeka sa više javnih građevina o INA d.d. - BP Osijek-Trpimirova-zapad– ugrožava dio Osijeka sa više javnih građevina o INA Osijek petrol BP Svačićeva, Kralja P. SvačićA bb – ugrožava dio Osijeka sa više javnih građevina

- GRAD BELI MANASTIR - Belje d.d. Tvorenica mliječnih proizvoda Beli Manastir – ugrožavaju centar Belog Manastira - GRAD DONJI MIHOLJAC:

o PARK D. MIHOLJAC – pogon proiz. pitke vode – ugrožava javne površine i naselje

71 Vagoni su na ranžirnim kolosijecima!

87/178




Vj. Pr. Napomene

o PLINACRO d.o.o. ZAGREB magistralni plinovod sa MRS Donji Miholjac – ugrožava javne površine i naselje - OPĆINA ANTUNOVAC - Crodux plin d.o.o. distributivni centar UNP-a Antunovac – ugrožava naselje - OPĆINA ERNESTINOVO - Petrol – butan d.o.o. Divoš – ugrožava naselje - OPĆINA STRIZIVOJNA - Željeznička stanica Vrpolje u Strizivojni (ranžirni kolosijeci) – ugrožava naselje Na svim navedenim lokacijama mora se razmotriti provedba mjera za smanjenje ranga ugrožavanja, te hitna primjena mjera definiranim APELL procesom u smislu upoznavanja stanovništva s ugrožavanjem, mjerama samozaštite i organizirane zaštite glede kontrole štetnih učinaka od opasnih tvari. Osim nabrojanih lokacija s najvišom razinom ugrožavanja prisutno je mnogo lokacija s visokom D razinom u kojim treba predvidjeti kontrolu ugrožavanja uporabom Operativnih snaga lokalne samouprave i eventualno županije, ali kod velike brzine nastupanja ugrožavanja i provedbu mjera samozaštite, s kojima treba upoznati ugroženo stanovništvo. Sukladno procjenama pravnih subjekata i prikazu ugrožavanja po APELL procesu velike nesreće i katastrofe na području Osječko – baranjske županije moguće su uslijed nesreća u gospodarskim objektima. Potreban je angažman sljedećih snaga zaštite i spašavanja:

• gotovih snaga lokalne samouprave i županije • ekipa i sredstva pravnih i fizičkih osoba na području lokalne samouprave i županije • ekipa društava i udruga na području lokalne samouprave i županije • specijalističkih postrojbi civilne zaštite županije i ugroženog grada • postrojbi opće namjene civilne zaštite lokalne samouprave i županije • vojska i druge organizirane državne snage

Tablica 45 - Prikaz analize ugrožavanja po APELL procesu

1.2.1.1.4 Mjere u urbanističkim planovima i građenju Kako je vidljivo iz rezultata procjene rizika nastanka velike nesreće uzrokovane opasnim tvarima po APELL procesu, najveća ugrožavanja ne prijete od velikih količina opasne tvari, već od karakteristika opasne tvari i njihova smještaja. Posebno su opasne lokacije opasnih tvari u blizini javnih objekata gdje se okuplja veliki broj osoba, kao igrališta, robne kuće, škole, fakulteti te javne ustanove. Zato se u planovima mora spriječiti izgradnja objekta s opasnim tvarima koje mogu ugroziti sigurnost osoba na tim javnim objektima, odnosno:

• svaki operater mora u Procjenom ugroženosti od velikih nereća i katastrofa prije ishođenja građevinske dozvole dokazati da ne ugrožava objekte gdje se okuplja veliki broj osoba, kao igrališta, robne kuće, škole, fakulteti te javne ustanove

• također treba dokazati da objekt neće ugroziti funkciju kritične infrastrukture nadležne samouprave.

88/178


1.2.1.1.5.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije

Operater i lokacija sa otpadnim tvarima

Izvori ugrožavanja (opasnost i mjesto intervencije )

Vatrogasne postrojbe (profesionalne vatrogasne postrojbe i jača DVD) Policija Zdravstvene ustanove72

HEP -Operator distribucijskog sustava

d.o.o.

INA d.d. , Sektor veleprodaje, PJ Skladište

i logistika, Skladište Osijek, Vukovarska 306,

Osijek

Lokva ispuštenog goriva iz spremnika na otvorenom prostoru bez prepreka –

velika! Požar lokve.

- intervencije na izvorima opasnosti - isključenje izvora paljenja u zoni

opasnosti od požara / eksplozije73 - hlađenje spremnika i gašenje požara

uporabom stabilnih sustava i vatrogasnih vozila

- sklanjanje osoba i mobilne imovine iz zone ugrožavanja buktajućim požarom

-osiguranje pristupa zonama opasnosti od buktajućeg požara /eksploziji

- sudjelovanje u provedbi sklanjanja stanovništva i mobilne imovine iz dosega ugrožavanja

- regulacija prometa na pristupnim prometnicama

-zbrinjavanje ozlijeđenih

-sanitetski prijevoz

isključenje električne energije na

ugroženom području pojavom buktajućeg

požara

INA - PROPLIN, Vinkovačka cesta bb,

Brijest

ispuštanje iz postrojenja sa spremnicima


opasnosti od požara / eksplozije - hlađenje spremnika i gašenje požara

uporabom stabilnih sustava i vatrogasnih vozila

- sklanjanje osoba i mobilne imovine iz zone ugrožavanja eksplozijom


- sudjelovanje u provedbi sklanjanja stanovništva iz zone ugrožavanja


zbrinjavanje ozlijeđenih -sanitetski prijevoz


ugroženom području od eksplozivnih

smjesa plina i zraka

VODOVOD - OSIJEK d.o.o., Poljski put 1,

Osijek

Klor:4t u postrojenju za kloriranje vode

- intervencije na izvorima opasnosti - intervencije kod sklanjanja osoba iz

zone kontaminacije - spašavanje ozlijeđenih osoba u zoni

kontaminacije

-osiguranje pristupa ispred zona kontaminacije klorom

- sudjelovanje u provedbi sklanjanja stanovništva iz dosegu ugrožavanja74

- sudjelovanje u sanaciji posljedice velike nesreće

- regulacija prometa

Zbrinjavanje ozlijeđenih (izvan zone

kontaminacije) -sanitetski prijevoz

INA d.d. - BP Osijek-Trpimirova-zapad

(okolo javne ustanove –mnogo ljudi )

UNP u spremnicima 2,5 / autocisterna s UNP pri

pretakanju

-intervencije na izvoru opasnosti -hlađenje spremnika i gašenje požara uporabom vatrogasnih vozila i opreme -sklanjanje osoba iz zone ugrožavanja

- osiguranje zona opasnosti od buktajućeg požara /eksploziji


- zbrinjavanje ozlijeđenih

- sanitetski prijevoz

INA d.d. BP Osijek-Čepinska

UNP u spremnicima 2x2,0t / autocisterna s UNP pri

-intervencije na izvoru opasnosti -hlađenje spremnika i gašenje požara

-osiguranje zona opasnosti od buktajućeg požara /eksploziji


72 Hitna pomoć, najbliža ambulanta obiteljske medicine i bolnica 73 Intervencije obuhvaćaju zaustavljanje ispuštanja opasnih tvari, ograničavanje površine lokve ispuštene tvari i prekrivanje lokve sredstvom koje sprečava isparavanje i sl. 74 Moraju posjedovati maske!

89/178





d.o.o. (u blizini veletržnica) pretakanju uporabom vatrogasnih vozila i

opreme - sklanjanje osoba iz zone

ugrožavanja

-sudjelovanje u provedbi sklanjanja stanovništva iz zone ugrožavanja


INA Osijek petrol BP Svačićeva, Kralja P. Svačića bb, Osijek (blizu igralište i trgovački centar)

UNP u spremnicima 5,4 t/ autocisterna s UNP pri

pretakanju

- intervencije na izvoru opasnosti - hlađenje spremnika i gašenje požara uporabom namjenske opreme - sklanjanje osoba iz zone

ugrožavanja

- osiguranje zona opasnosti od buktajućeg požara /eksploziji




Vagon cisterna75 UNP: 57 t na ranžirnom kolosijeku

- intervencije na sanaciji izvora opasnosti

- isključenje izvora paljenja u zoni opasnosti od požara / eksplozije

- hlađenje spremnika i gašenje požara uporabom stabilnih sustava i vatrogasnih vozila

- sklanjanje osoba iz zone ugrožavanja

- spašavanje ozlijeđenih osoba

- osiguranje pristupa zonama opasnosti od buktajućeg požara /eksploziji






smjesa plina i zraka HŽ – ŽELJEZNIČKI

KOLODVOR OSIJEK, Trg L. Ružičke 2, Osijek

Vagon sa klor: 0,333 t na ranžirnom kolosijeku


- sklanjanje i spašavanje osoba u zoni kontaminacije

- -osiguranje pristupa ispred zona kontaminacije klorom

-zbrinjavanje ozlijeđenih (izvan zone


MEGGLE HRVATSKA d.o.o, Zeleno polje 34, Osij. (igralište u blizini!)

Amonijak - 2,2 u spremnicima rashladnog postrojenja


- isključenje izvora paljenja u zoni opasnosti od eksplozije


-osiguranje pristupa ispred zona kontaminacije





Belje d.d. Tvornica mliječnih proizvoda Beli Manastir (ugrožava centar grada!)

Amonijak:2 u rashladnom postrojenju


- isključenje izvora paljenja u zoni opasnosti od eksplozije


- osiguranje pristupa ispred zona kontaminacije





75 Vagoni su na 15 – ranžirnom kolosijeku! 76 Moraju posjedovati maske! 77 Moraju posjedovati maske!

90/178





d.o.o. PARK D. MIHOLJAC – pogon proiz. pitke vode (blizu groblje)

Klor:0,3 bateriji klorne stanice za proizvodnju pitke vode

- intervencije na izvoru opasnosti -sklanjanje i spašavanje osoba u zoni

kontaminacije

- -osiguranje pristupa ispred zona kontaminacije klorom

-zbrinjavanje ozlijeđenih (izvan zone)



Prirodni plin: 90 u magistralnom plinovodu DN 450 na MRČ D.M.


opasnosti od požara / eksplozije - sklanjanje osoba i mobilne imovine

iz zone ugrožavanja eksplozijom - gašenje popratnih požara u okolišu



-regulacija prometa na pristupnim prometnicama

zbrinjavanje ozlijeđenih -sanitetski prijevoz

isključenje električne energije na području

ugroženom od zahvata oblaka plina

Petrol – butan d.o.o. Divoš UNP 86 t u postrojenju













HŽ ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Strizivojna














Crodux plin d.o.o. distributivni centar UNP-a Antunovac

UNP: 89,44 u dva spremnika od 86 m3. Bleve – jedan spremnik


opasnosti od požara / eksplozije - hlađenje spremnika i gašenje požara

uporabom st stabilnih sustava i vatrogasnih vozila

- sklanjanje osoba i mobilne imovine iz zone ugrožavanja eksplozijom



-regulacija prometa na pristupnim prometnicama

zbrinjavanje ozlijeđenih -sanitetski prijevoz,




Tablica 46 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ u slučaju velike nesreće s opasnim tvarima

78 Vagoni su na ranžirnim kolosijecima!

91/178

1.2.1.1.5.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa privrednih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije


Izvori ugrožavanja (opasnost i mjesto

intervencije )

Pogrebno poduzeće (na ugroženom

području)

Tvrtke za prijevoz odnosnom opasnom

tvari

Tvrtke za gospodarenje

odnosnom opasnom tvari

Tvrtka za gospodarenje

odnosnim opasnim otpadom

INA d.d. , Sektor veleprodaje, PJ Skladište i logistika, Skladište Osijek, Vukovarska 306, Osijek

Lokva ispuštenog goriva iz

spremnika na otvorenom

prostoru bez prepreka – velika!

Požar lokve.

zbrinjavanje umrlih

Evakuacija opasne tvari pri

opasnom incidentu

Preuzimanje evakuirane

opasne korisne tvari



zbrinjavanje umrlih _ _

Preuzimanje evakuirane

opasne otpadne tvari

_

VODOVOD - OSIJEK d.o.o., Poljski put 1,Osijek

Klor :4t u postrojenju za kloriranje vode

zbrinjavanje umrlih _ _ _

INA d.d. - BP Osijek-Trpimirova-zapad (okolo javne ustanove –mnogo ljudi )

UNP u spremnicima 2,5

/ autocisterna s UNP pri

pretakanju


INA d.d. BP Osijek-Čepinska (u blizini veletržnica)

UNP u spremnicima

2x2,0t / autocisterna s

UNP pri pretakanju


INA Osijek petrol BP Svačićeva, Kralja P. SvačićA bb, Osijek (blizu igralište i trgovački centar)

UNP u spremnicima 5,4 t/ autocisterna s

UNP pri pretakanju



Vagon cisterna79 UNP: 57 t

na ranžirnom kolosijeku




MEGGLE HRVATSKA d.o.o, Zeleno polje 34, Osijek




Amonijak:2u rashladnom postrojenju



92/178



intervencije )

Pogrebno poduzeće (na ugroženom

području)

Tvrtke za prijevoz odnosnom opasnom

tvari


odnosnom opasnom tvari



PARK D. MIHOLJAC – pogon proiz. pitke vode (blizu groblje)

Klor:0,3 bateriji klorne stanice za proizvodnju pitke

vode



Prirodni plin: 90 u magistralnom plinovodu DN 450 na MRČ

D.M.


Petrol – butan d.o.o. Divoš

UNP 86 t u postrojenju







UNP: 89,44 u dva spremnika od 86 m3. Bleve – jedan

spremnik


Zaključak: Snage gospodarskih subjekata POTREBNO JE uključiti na zaštiti i spašavanju kod velikih nesreća i katastrofa izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima.

Tablica 47 - Prikaz potrebe angažiranja snaga pravnih osoba s područja OBŽ u slučaju velike nesreće s opasnim tvarima


Kod velike nesreće s opasnim tvarima u svim navedenim slučajevima očekuje se veliki broj unesrećenih osoba, pa je nužan angažman Hrvatskog Crvenog križa iz podružnice najbližeg grada. Zadaća je ove snage zaštite i spašavanja je pomoć pri spašavanju ozlijeđenih osoba i pružanje prve medicinske pomoći.

1.2.1.1.5.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko–baranjske županije



intervencije )


ruševina


Tim za logistiku (zbrinjavanje

evakuiranih osoba)

Tim opće namjene81 (pomoć u ljudstvu

pri sanaciji posljedica)


Lokva ispuštenog goriva iz

spremnika na otvorenom

prostoru bez prepreka – velika!

Požar lokve.

NE NE NE NE



Iznimno ako su kapaciteti grada

iskorišteni NE


iskorišteni NE

80 Vagoni su na – ranžirnim kolosijecima! 81 Timovi opće namjene su timovi susjednih lokalnih samouprava i ne obuhvaćaju pogođene zajednice!

93/178



intervencije )


ruševina



evakuiranih osoba)





NE


iskorišteni (ekipa za

kemijsku zaštitu)

NE NE


UNP u spremnicima 2,5

/ autocisterna s UNP pri

pretakanju

NE NE NE NE


UNP u spremnicima

2x2,0t / autocisterna s

UNP pri pretakanju

NE NE NE NE


UNP u spremnicima 5,4 t/ autocisterna s

UNP pri pretakanju

NE NE NE NE



Iznimno ako su kapaciteti grada iskorišteni

NE NE NE HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR OSIJEK, Trg L. Ružičke 2, Osijek


NE Iznimno samo

ekipa za kemijsku zaštitu

NE NE

MEGGLE HRVATSKA d.o.o, Zeleno polje 34, Osij.


NE



kemijsku zaštitu)

NE NE

Belje d.d. Tvorenica mliječnih proizvoda Beli Manastir (ugrožava centar grada!)


NE



kemijsku zaštitu)

NE NE



NE



kemijsku zaštitu)

NE NE



Iznimno ako su kapaciteti grada iskorišteni

NE NE NE


UNP 86 t u postrojenju DA NE NE NE


94/178



intervencije )


ruševina



evakuiranih osoba)






DA NE NE NE



DA NE NE NE

Tablica 48 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ u slučaju velike nesreće s opasnim tvarima

1.2.1.1.5.5 Prikaz potrebe angažiranja drugih organiziranih državnih snaga Operater i lokacija s

otpadnim tvarima


intervencije ) Kopnena vojska Riječna flotila

avijacija ( upotreba

helikoptera)

MUP Specijalističke postrojbe MUP-a

(korištenje helikoptera)



DA , ali samo

iznimno pri raščišćavanju

ruševina!

NE prijevoz najteže ozlijeđenih

prijevoz najteže ozlijeđenih


Lokva ispuštenog goriva iz spremnika na otvorenom prostoru bez prepreka – velika! Požar lokve.

NE NE NE NE



NE NE prijevoz najteže ozlijeđenih



UNP u spremnicima 2,5 / autocisterna s UNP pri pretakanju




UNP u spremnicima 2x2,0t / autocisterna s UNP pri pretakanju




UNP u spremnicima 5,4 t/ autocisterna s UNP pri pretakanju



HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR OSIJEK, Trg L.


DA , ali samo




83 Vagoni su na – ranžirnim kolosijecima! 84 Vagoni su na 15 – ranžirnom kolosijeku!

95/178

Operater i lokacija s otpadnim tvarima


intervencije ) Kopnena vojska Riječna flotila

avijacija ( upotreba

helikoptera)

MUP Specijalističke postrojbe MUP-a

(korištenje helikoptera) Ružičke 2, Osijek ruševina!




MEGGLE HRVATSKA d.o.o, Zeleno polje 34, Osijek














DA , ali samo


ruševina!




UNP 86 t u postrojenju

DA , ali samo


ruševina!





DA , ali samo


ruševina!





DA , ali samo


ruševina!



Zaključak: Intervencija ostalih državnih snaga JE potrebna na zaštiti i spašavanju od velikih nesreća i katastrofa izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima.

Tablica 49 - Prikaz potrebe uključivanja gotovih državnih snaga u slučaju velike nesreće s opasnim tvarima

1.2.1.1.5.6 Obrazloženje prosudbi iz tablica 1. Razmatrani su samo akcidenti opasnih tvari s najopasnijim učincima i kod kojih je potreban angažman

županije. Akcidente sa slabije opasnim učincima mogu uspješno kontrolirati snage zaštite i spašavanja pogođenih lokalnih samouprava, pa su u nadležnosti tih samouprava.

2. Najopasnija ispuštanja su na izvorima opasnosti u blizini javnih objekata ili centra grada jer će biti pogođeno mnogo osoba i kritična infrastruktura regije.

3. Razmatra se kontaminacija koja zahvaća veća područja gdje će i sudjelovanje operativnih snaga biti značajno. To se posebice odnosi na Vodovod - Osijek d.o.o. Osijek.

85 Vagoni su na – ranžirnim kolosijecima!

96/178

4. Intervencije na zatvaranju ispuštanja opasne kemikalije mora biti uz korištenje osobnih zaštitnih sredstava, što posjeduju samo profesionalne vatrogasne postrojbe. Intervencije se trebaju provoditi sukladno svojim operativnim Planovima.

5. Intervencije u kontaminiranom prostoru mogu se obavljati samo uz uporabu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava kojima raspolažu profesionalne vatrogasne postrojbe u gradovima, registrirane tvrtke za gospodarenje ili zbrinjavanje odnosnom opasnom tvari i ekipa za kemijsku zaštitu specijalističke postrojbe civilne zaštite.

6. Ostale ekipe mogu pristupiti kontaminiranom prostoru samo kada opasnost nestane, a prije toga moraju intervenirati sa sigurne razdaljine.

1.2.2 KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU

1.2.2.1 Opis ugrožavanja Pravne osobe koje se bave cestovnim, željezničkim, zračnim ili riječnim prometom opasnih tvari mogu, u slučaju nesreće u prometu, uzrokovati katastrofu ili veliku nesreću ispuštanjem opasnih tvari u okoliš. Nesreće su veće što je vrjedniji okoliš u koji je ispuštena opasna tvar. Najopasnija ispuštanja su u centrima većih naselja i gradova, što može biti kod željezničkog prometa jer željezničke pruge često presijecaju naselja. Kod cestovnog ugrožavanja najopasnije ugrožavanje prisutno je kod Donjeg Miholjca jer državna cesta po kojoj je dozvoljen promet opasnim tvarima prolazi praktički kroz centar naselja. Prijevozničke tvrtke koje prevoze opasne tvari kroz područje Osječko–baranjske županije nisu dostavile podatke o tvarima koje prevoze. Isto su bile dužne učiniti sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti i spašavanju, kao ni svoje Operativne planove zaštite i spašavanja koje su iste bile dužne izraditi sukladno čl. 22. Zakona o zaštiti i spašavanju. Navedeni su podatci osnova za procjenu ugrožavanja katastrofom i velikom nesrećom pri nesreći u prometu. Podatci su dobiveni konzultiranjem Centra za vozila Hrvatske Velika Gorica Odjela za ispitivanje vozila koji nam je dao podatke o najvećoj korisnoj zapremini vozila za različite vrste tvari koje su oni certificirali. Pri nesrećama na cestama postupci zaštite i spašavanja provode se sukladno SOP-u za državne, županijske i lokalne razvrstane i nerazvrstane ceste86. U intervencijama se ovisno o opsegu nesreće prvenstveno angažiraju pogođene lokalne zajednice i specijalističke snage županije. Poseban problem predstavlja prijevoz opasnih tvari putem autoceste jer su ograđene pa se interventne ekipe mogu uključiti u promet samo na uređenim ulazima. Dobra je situacija da autocesta A5 (Slavonika) ne prolazi kroz naselja pa bi ugrožavanje obuhvatilo okolni nenaseljen prostor. Dopisom Hrvatskih autocesta Zagreb 87 navedeno je da se postupanje u slučaju velike nesreće ili katastrofe na autocestama provodi sukladno SOP-u88 što pretpostavlja uključivanje svih raspoloživih snaga zaštite i spašavanja pogođenih lokalnih samouprava. Ovakve samostalno provedene intervencije od strane gotovih snaga zaštite i spašavanja mogu biti potpuno neučinkovite, kako zbog odsustva profesionalnih vatrogasnih snaga u većini lokalnih samouprava, odsustva u intervencijama snage najbliže tehničke stanice samih autocesta, koja se najčešće ne nalazi na području pogođene lokalne zajednice pa njoj i ne može biti raspoloživ resurs za ojačavanje vlastitih snaga zaštite i spašavanja te radi predugog vremena početka intervencije89. Treba imati također na umu i prostorna ograničenja koja postavlja autocesta svakoj intervenciji na autocesti te opasnostima pri manevrima interventnih ekipa koje proizlaze 86 Standardni operativni postupak za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 u slučaju prometne

nesreće na državnim, županijskim i lokalnim razvrstanim i nerazvrstanim cestama – Zagreb 2009. 87 Broj 45212 od 22.1.2009. 88 Standardni operativni postupak za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 u slučaju

prometne nesreće na autocesti – Zagreb 2009. 89 Primjerice pri nesreći na prilazu Čepinu iz pravca Đakova interventna ekipa bi morala prvo otići u Đakovo da bi se uključila u željeni prometni pravac.

97/178

iz velikih brzina vozila u prometu pa se veće intervencije ne mogu provoditi bez pripreme i koordinacije koje provode stručne službe nadležne tehničke stanice. Hrvatske autoceste bi trebale osigurati prvu intervenciju od strane svoje svojih ekipa na terenu koja bi imala zadatak osiguranja privremene regulacije prometa na autocesti, osiguranje pravaca nastupanja nadležnih inspekcijskih službi i vanjskih interventnih ekipa te neposrednom intervencijom na mjestu akcidenta pružiti neophodnu pomoć pogođenim osobama i spriječiti povećanje opsega nesreće zaustavljanjem prometa i sprečavanjem pristupa u intervencijama neangažiranim osobama. Pri tom može se pokazati i potreba neposredne regulacije i osiguranja prolaza ekipa za intervenciju na samoj autocesti što do dolaska prometne policije mora osigurati vlasnik – Hrvatske autoceste. Kako se najbliža tehnička stanica nalazi kod Đakova, proći će i u tom slučaju dosta dugo vrijeme do izlaska njihovih ekipa na mjesta intervencija pa se sa većom nesrećom može računati. Činjenica da mjesto nesreće, mjesta intervencija90 i potrebne ekipe zaštite i spašavanja najčešće nisu u istoj lokalnoj zajednici je razlog zbog kojih velika nesreća na autoputu potpada pod ingerenciju regionalne zajednice jer će samo župan moći staviti u pripravnost i sve raspoloživih snaga koje trebaju djelovati na više lokalnih samouprava, kao i do tada neangažirane ekipe nadležne tehničke stanice. Kako su i resursi tehničkih stanica autocesta na području županije resursi koje može angažirati župan, normalno je da se odmah po izazivanju velike nesreće obavijesti i župan kako bi sazvao Stožer i angažirao sve potrebne snage za jačanje gotovih snaga. Podatci o željezničkom transportu preuzeti su iz Operativnog plana zaštite okoliša i dopisa HŽ – Cargo d.o.o. Zagreb91. Kod određivanja dosega ugrožavanja mora se voditi računa da sve dosadašnje analize iz Operativnih planova vrijede samo dok je vozilo zaustavljeno, primjerice kod nezgode pri prekrcaju opasnog tereta ili manevara s vagonima kod oblikovanja kompozicije. U tim uvjetima može se predvidjeti veličina lokve iz koje će se isparavati opasna tvar ili stvaranje oblaka plina i njegovog širenja vjetrom. Potpuno je drugačija situacija pri kretanju vozila ili željezničke kompozicije. Kod stacionarnih izvora uzima se vrijeme stvaranja oblaka oko 10 minuta i onda se računa njegov doseg širenja vjetrom, a programske simulacije prikazuju širenje čak do jednog sata. Ako primijenimo isti princip i kod vozila u pokretu, moramo također računati da će kroz 10 minuta biti ispuštena potpuna količina opasne tvari, ali ako se vozilo kreće brzinom od 60 km na sat, onda će se potpuna količina rasporediti na dužini od 10 km. Možemo sa sigurnošću tvrditi da će ugrožavanja iz lokve koja u tom slučaju jedva da postoji, biti puno blaže i obuhvatit će samo prometnicu, odnosno, neposredni okoliš željezničke pruge, ali i ispuštanja plinovitih opasnih tvari raspoređeno je na izuzetno veliki volumen, sa snažnim razrjeđenjima zbog turbulencije zraka oko vozila pa bi se opasne koncentracije kretale skupa s vozilom koje ispušta opasnu tvar, dakle pratile bi vozilo u pokretu. Kod zračnog prijevoza ispuštanje iz zrakoplova u letu neće niti kontaminirati zrak. Opasnosti su puno izraženije kada se tako neispravno vozilo zaustavi, o čemu će se morati voditi računa pri izradi prostornih planova jer će se izvan većih naselja morati planirati izgradnja kolosijeka za stvaranje kompozicija, odnosno, za zbrinjavanje kompozicija u akcidentu. Također kod cestovnog prometa treba planirati parkirališta s dovoljnom udaljenošću od većih naselja. Kao pomoć u određivanju potrebne udaljenosti od naselja može poslužiti sljedeća tablica. Ona je posebice važna u slučaju grada Osijeka jer se, sukladno Operativnom planu zaštite okoliša za kolodvor Osijek izrađen po IPZ Uniprojekt MCF Babonićeva 32 Zagreb, obavlja stvaranje kompozicija za daljnji transport na 15. kolosijeku, odakle se ugrožava grad i do 1545 m u slučaju klora, a 1230 m u slučaju kloridne kiseline. Obje udaljenosti zahvaćaju centar grada, a moguć je i domino efekt. Kod ugrožavanja eksplozijom treba voditi računa da je to trenutna pojava pa je ugroženost prisutna uz prometnice gdje je dozvoljen promet opasnih tvari i željezničke pruge u punom opsegu.

90 Na zatvaranju – regulaciji prometa, zaštiti od zagađenja voda i eventualno zaštiti ugroženih naselja 91 Broj 100/09, 1-2-1/V.Ž; od 28.01 2009.

98/178

Dopisom Lučke kapetanije Osijek92 navedeno je da u riječkom prometu na očekuju prijevoz opasnih tvari u ozbiljnijoj količini. Ipak treba razmotriti i promet koji tranzitno prolazi kroz rijeku Dunav, kao i opasnosti zagađenja plovnih rijeka izvan županije i države. Plovnim putem može se prometovati u specijaliziranim plovilima i veća količina goriva koje može biti ispuštena u vodotok i izazvati veću ekološku nesreću, a može doći i do požara na plovilima. Obje pojave traže intervencije ekipa zaštite i spašavanja na razini županije. Zračna luka Osijek posjeduje podzemna skladišta goriva za zrakoplove i svoje potrebe, a opremljena je i ekipirana za intervencije pri nesreći na avionima pa se u zračnoj luci ne očekuju akcidenti u smislu velike nesreće odnosno katastrofe s potrebom angažmana operativnih snaga županije. Veći problem predstavlja pad zrakoplova koji može pasti bilo gdje pa i na najnapučeniji dio županije. Došlo bi do rušenja više kuća i pojave požara pa bi morale intervenirati snage zaštite i spašavanja pogođene lokalne samouprave i županije.

1.2.2.1.1 Podatci o vrstama i količinama opasnih tvari u prometu te dosegu ugrožavanja ispuštenim opasnim tvarima u prometnoj nesreći ili incidentu na željezničkim postajama, odnosno, kamionskim parkiralištima

Sukladno deklariranoj najvećoj nosivosti namjenskih vozila za prijevoz opasnih tvari mogu se u prometu zateći u jednom od vozila sljedeće količine opasnih tvari koje mogu izazvati opasne učinke na okoliš:

R.br.

Opasna tvar

Vrsta prometa

Eksploziv ili gnojivo amonij nitrat

(količina/ doseg)

UNP (količina/

doseg)

Tekuće gorivo

(količina/ doseg)

Klor ukapljen tlakom

(količina/ doseg)

Amonijak ukapljen tlakom

(količina/ doseg)

Kloridna kiselina

(količina/ doseg)

SO2

(količina/ doseg)

30. 000 kg 31.428 kg 45.000 lit. Kontejneri 1000 kg*

nema podacaka 22.700 lit. Kontejneri

1000 kg*

1. Cestovni*

- lake posljedice do 350 m

- značajna oštećenja zgrada do 134 m

- eksplozija: 270 m - toplinska

radijacija: 600m (bleve po RMP*

Comp)

oko 200m

najgori slučaj: 2000 m (smrtno 315m) alternativni: 1200 m (smrtno 169 m)

-

alternativni slučaj**: 700m ozbiljne posljedice (na 200 m i u kućama)

- najgori slučaj: 2.100 m;

- alternativni: 500m

57. 000 kg 57. 000 kg 57. 000 kg kontejneri 333 kg - 57. 000 kg

2. Željeznički*

- lake posljedica do 626m

- značajna oštećenja zgrada do 240m

- eksplozija : 496 m - toplinska radijacija: 700m (bleve po RMP*

Comp)

najgori slučaj : 289 m (trajanje oko 3.3 min; alternativni scenarij: 144m

najgori slučaj ozbiljne posljedice: 1545 m; alternativni slučaj oko 300m

Nije predviđen prijevoz Operativnim planom

alternativni slučaj**: 951 m s opasnim posljedicama (na 300 m i u kućama); po život opasno do 356m

Nije predviđen prijevoz Operativnim planom

Zaključak: Ispuštanje opasnih tvari u mogućoj prometnoj nezgodi ili bilo kojem drugom razlogu ispuštanja zaustavljenog vozila, odnosno, željezničke kompozicije mogu uzrokovati katastrofalne posljedice jer prometnice prolaze kroz naselja. * sukladno Planu intervencija u zaštiti okoliša za grad Osijek iz 2007. Godine; ** ALOHA programska simulacija. Tablica 50 - Prikaz ugrožavanja oko havariranog vozila u slučaju prometne nesreće

92 Klasa: 810- 01/09-01/01; Ur. Broj:530-05-03-09-2; od 21.01.09.

99/178

1.2.2.1.2 Podatci o ugroženim naseljima, vodocrpilištima, gospodarske potencijale izazivanja tehničko-tehnoloških katastrofa ili velikih nesreća i druge ugrožene vrijednosti izazvane prometnom nesrećom

Uvažavajući navedene vrijednosti za ugrožavanja u prometu uzimajući u obzir dozvoljene ceste za prijevoz opasnih tvari moguća su ugrožavanja naselja, većih gospodarskih potencijala, vodocrpilišta i ostale kritične infrastrukture:

R.br.

Ugrožene vrijednosti

Vrsta prometa

Ugrožena naselja Tvrtke s potencijalom izazivanja katastrofe

ili velike nesreće

Kritična infrastruktura Vodocrpilišta

1. Državnim cestama

Sva naselja u Županiji na kroz

koja prolaze državne ceste, a posebno Donji Miholjac.

Sanitacija d.d. Petrijevci ne

2. Autocesta Slavonika ne ne ne

Vodovod Osijek d.o.o. Osijek

3. Željeznički

Sva naselja u županiji na kroz koja

prolazi željeznički promet, a posebno

Osijek.

- Sanitacija d.d. Petrijevci

- Autobusni kolodvor Osijek

- Policijska uprava u Osijeku

ne

4. Riječni93 Sva naselja uz rijeku Dunav ne ne ne

5. Zračni Sva naselja Sve tvrtke u županije

Sva kritična infrastruktura ne

Zaključak: Prometne nesreće s opasnim tvarima u prometu ugrožavaju naselja i druge vitalne vrijednosti na području Osječko–baranjske županije. Najopasnije ugrožavanje nastaje oslobađanjem opasnih tvari u slučaju prometne nesreće na željezničkom prometu na lokaciji kolodvora Osijek. Neposredno s mogućnošću ljudskih žrtava ugrožen je autobusni kolodvor, ali i policijska uprava te hotel Turist. Urbanističkim planom i građenjem treba predvidjeti izgradnju kolosijeka za stvaranje kompozicija, odnosno, za zbrinjavanje kompozicija u akcidentu izvan naselja, odnosno, udaljen od vitalnih gospodarskih subjekata za grad Osijek, a zbog ograničenja ugrožavanja radi incidenta u željezničkom prometu s opasnim tvarima. Također, iz istog razloga, treba predvidjeti izmještanje državne ceste iz središta Donji Miholjac, a parkiralište za kamione dovoljno udaljeno od naselja i vitalnih gospodarskih subjekata. Pojava prometne nesreće s posljedicom katastrofe ili velike nesreće moguća JE. Dimenzioniranje operativnih snaga zaštite i spašavanja uzet će se u slučaju havarije cestovnog vozila s prijevozom opasne tvari s najvećim dometom ugrožavanja, odnosno, željezničke kompozicije u željezničkom kolodvoru Osijek te ispuštanje veće količine goriva pri riječnom prometu. Opseg ugrožavanja zahtijeva angažman sljedećih snaga zaštite i spašavanja:

• gotovih snaga • ekipa i sredstava pravnih i fizičkih osoba • ekipa društava i udruga • specijalističkih postrojbi i snaga civilne zaštite županije • postrojbi opće namjene civilne zaštite lokalnih samouprava.

Tablica 51- Pregled ugroženih mjesta, većih industrijskih potencijala, a posebno tvrtki koje posjeduju opasne tvari, kritične infrastrukture i vodocrpilišta od učinaka nesreće pri prijevozu opasnih 93 U Osječko – baranjskoj županiji ne postoje lučka postrojenja za pretovar goriva pa je županija ugrožena samo

tranzitnim prometom rijekom Dunav.

100/178

1.2.2.1.3 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije

R.br. Izvori ugrožavanja (vrsta prijevoza i mjesto intervencije )

Vatrogasne postrojbe (nadležne profesionalne

vatrogasne postrojbe) Policija Vodovod

(na ugroženom području)

Zdravstvene ustanove (Hitna pomoć, najbliža

ambulanta obiteljske medicine i/ili bolnica)

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o.

1. Havarirano cestovno vozilo s opasnom tvari na državnim cestama

2. Havarirana željeznička cisterna ili kompozicija s opasnom tvari

- intervencije sanacije izvora kontaminacije

- spašavanja u kontaminiranom području

- isključenje izvora paljenja u zoni opasnosti od buktajućeg požara / eksplozije

isključenje električne energije na ugroženom području pojavom buktavog požara ili eksplozivne smjese (UNP)

3. Havarirano cestovno vozilo s opasnom tvari na autocesti Slavonika

- intervencije sanacije izvora kontaminacije

- ograničenje širenja opasne tvari na vodotokove izvan autoceste

- izviđanje i regulacija prometa - osiguranje pristupa kontaminiranom području opasnim kemikalijama - ograničenje pristupa nepozvanim osobama u pogođeno područje

zaštita ugroženog vodozaštitnog područja od kontaminacije

zbrinjavanje unesrećenih osoba (kod nesreće s opasnim tvarima na

kolodvoru Osijek moguće su najveće žrtve 94)

4. Havarirano riječno plovilo za prijevoz opasnih tvari

- ograničenje širenja opasne tvari u vodotoku postavljanjem DES barijera.

Regulacija riječnog prometa uz havarirano plovilo

5. Zrakoplovna nesreća u naselju

- spašavanje osoba iz ruševina

- gašenje požara izazvanih padom zrakoplova

Ograničenje pristupa nepozvanim osobama u pogođeno područje

zbrinjavanje unesrećenih osoba

Zaključak: Potrebno JE angažirati gotove snage na zaštiti i spašavanju kod velikih nesreća i katastrofa izazvanih nesrećama u prometu. Važnu ulogu u zaštiti i spašavanju imaju profesionalni vatrogasci . Napomena: Navedeni zadatci se provode nezavisno od mjesta ispuštanja opasne tvari! Tablica 52 - Prikaz potrebe angažmana gotovih snaga s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće kod prijevoza opasnih tvari

94 Proračun broja mrtvih u Planu zaštite okoliša grada Osijeka

101/178

1.2.2.1.4 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa privrednih subjekata za ojačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije

R.br. Izvori ugrožavanja (vrste prijevoza i

mjesto intervencije)

Tvrtke za prijevoz odnosne opasne tvari

Komunalno društvo (koje djeluje na

ugroženom području)


odnosnom opasnom tvari95



1.

Havarirano cestovno vozilo s opasnom tvari na državnim cestama

Sanacija kontaminiranog područja vodom ili rastopljenom kemikalijom (SAMO NEKE OD KEMIKALIJA!)

2.

Havarirana željeznička cisterna ili kompozicija s opasnom tvari

preuzimanje preostale količine opasne tvari iz oštećenih vozila u svoje vozilo

-ograničavanje širenja ispuštene tvari na vodotokove - sanacija kontaminiranog područja van autoceste96

3.

Havarirano cestovno vozilo s opasnom tvari na autocesti Slavonika

(obavljaju u vlastitoj režiji!)

(obavljaju u vlastitoj režiji!)

Zbrinjavanje preostale količine opasne tvari iz oštećenih vozila


preuzimanje preostale količine opasne tvari iz oštećenog plovila

- zbrinjavanje ispuštenih opasnih radnih tvari (opasan otpad!)

- dekontaminacija terena

5. Zrakoplovna nesreća u naselju

Zaključak: Snage gospodarskih subjekata potrebno JE mobilizirati na zaštiti i spašavanju kod velikih nesreća i katastrofa izazvanih prometnom nesrećom. Važnu ulogu u zaštiti i spašavanju ima tvrtka za gospodarenje odnosnim opasnim otpadom. Tablica 53 - Prikaz potrebe angažmana pravnih osoba s područja Osječko-baranjske županije pri pojavi velike nesreće kod prijevoza opasnih tvari

1.2.2.1.5 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za ojačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije

R.br. Izvori ugrožavanja (vrsta prijevoza i mjesto intervencije)

Hrvatski crveni križ (podružnica iz najbližeg grada) Hrvatska gorska služba spašavanja




pomoć u ljudstvu pri zbrinjavanju ozlijeđenih osoba

4. Havarirano riječno plovilo za prijevoz opasnih tvari Pronalaženje i zbrinjavanje

stradalih osoba

95 Po mogućnosti krajnji korisnik za koga je transportirana opasna tvar – adresa u pratećim dokumentima! 96 U području do ograde autocesta sanaciju kontaminiranih površina i ograničavanje širenja opasne tvari obavlja ekipa nadležne Tehničke stanice

102/178

R.br. Izvori ugrožavanja (vrsta prijevoza i mjesto intervencije)

Hrvatski crveni križ (podružnica iz najbližeg grada) Hrvatska gorska služba spašavanja

5. Avionska nesreća u naselju

Zaključak: Potrebno JE mobilizirati na zaštiti i spašavanju kod velikih nesreća i katastrofa izazvanih prometnom nesrećom Hrvatski crveni križ, a posebno se to odnosi na havariju opasnih tvari na kolodvoru Osijek.

Tablica 54 - Prikaz potrebe angažmana udruga građana s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće kod prijevoza opasnih tvari

1.2.2.1.6 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi i postrojbi opće namjene civilne zaštite Osječko–baranjske županije


R.br. Izvori ugrožavanja (vrste

prijevoza i mjesto intervencije


ruševina (izazvanih prometnom nesrećom)


nuklearnu zaštitu (opasni potencijali

aktivirani prometnom nesrećom)

Tim za logistiku (zbrinjavanje evakuiranih stanovnika)

Tim opće namjene97 (pomoć u ljudstvu pri sanaciji posljedica)


NE NE NE NE


NE ekipa za kemijsku zaštitu NE NE


NE NE NE NE


ekipa za kemijsku zaštitu

5. Zrakoplovna nesreća u naselju Jedna ekipa Jedna do dvije

ekipe

Zaključak: Potrebno JE angažirati specijalističku postrojbu civilne zaštite na zaštiti i spašavanju u jačini ekipe za kemijsku zaštitu kod velikih nesreća i katastrofa izazvanih nesrećom na željezničkom kolodvoru Osijek. Tablica 55 - Prikaz potrebe angažmana snaga civilne zaštite s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće kod prijevoza opasnih tvari

1.2.2.1.7 Obrazloženje prosudbi iz tablica 1. Razmatrana su samo ispuštanja opasnih tvari dok su vozila zaustavljena kroz duže vrijeme. 2. Ispuštanja iz željezničkih cisterni su opasnije od ispuštanja autocisterni jer su veće nosivosti. 3. Najopasnija ispuštanja su s kolodvora jer se isti nalaze u naseljima. 4. Kontaminacija zahvaća veća područja pa će i sudjelovanje operativnih snaga biti značajno. To se

posebice odnosi na željeznički kolodvor Osijek.

97 Ekipe pogođene zajednice je u sastavu postrojbi zaštite i spašavanje te zajednice pa županija angažira ekipe

susjednih samouprava!

103/178

5. Intervencije na zatvaranju ispuštanja opasne kemikalije mora biti uz korištenje osobnih zaštitnih sredstava što posjeduju samo profesionalne vatrogasne postrojbe. Intervencije se trebaju provoditi sukladno Planovima zaštite okoliša pogođene lokalne zajednice, odnosno, županije.

6. Intervencije u kontaminiranom prostoru mogu se obavljati samo uz uporabu odgovarajućih osobnih

zaštitnih sredstava kojima raspolažu registrirane tvrtke za gospodarenje ili zbrinjavanje odnosnom opasnom tvari i ekipa za kemijsku zaštitu specijalističke postrojbe civilne zaštite.

7. Ostale ekipe mogu pristupiti kontaminiranom prostoru samo kada opasnost nestane, a prije toga

moraju intervenirati sa sigurne razdaljine.

1.2.3 VELIKE NESREĆE I KATASTROFE IZAZVANE PROLOMOM HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA

Prolomom brane nastaje snažan vodni val iz akumulacijskog jezera dovoljan za izazivanje katastrofe ili velike nesreće u naseljima, na prometnicama, energetskim postrojenjima i kritičnoj infrastrukturi te ostalim značajnim vrijednostima ispod prolomljene brane. Studijom o rušenju brane Lapovac II Elektroprojekta Zagreb iz 1993. prognozirano je vrlo brzo plavljenje poplavnog područja prema slici 3. koji do početka naselja Markovac Našički dolazi za manje od 3 minute, a maksimalni vodostaj poprima za oko 6 minuta i iznosi nešto ispod 3 m iznad površine tla. Takav val može svojom rušilačkom snagom ozbiljno oštetiti poplavljene obiteljske kuće i industrijske pogone, a jedini način zaštite predstavlja hitno evakuacija osoba iz poplavnog područja. Dokumentacijom o hidrauličkom modelu ispitivanja proloma brana akumulacija Borovik i Koritnjak Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz 1997. prognozira se plavljenje nizvodnog područja od brana i to nezavisno za svaku hidroakumulaciju i pri istovremenom prolomu obje brane jer se vodeni valovi mogu superponirati u jedinstven viši val. Pri tom treba voditi računa da se hidroakumulacija Koritnjak tek izgrađuje, ali će u funkciji biti za relativno kraće vrijeme. Prognoze pokazuju da se kod proloma brane akumulacije Borovik, u kanjonu rijeke Vuke (odnosno njene pritoke Koritnjak pri prolomu istoimene brane) stvara vodeni val visokih bujičnih voda (oko 8 m), a u nizinskom dijelu znatno niži vodeni val. Brzina je vodenog vala u koritu rijeke Vuke (i Koritnjaka) velika pa se ovakvom valu ne može suprotstaviti nijedna uobičajena građevina. Ugroženi su rubni dijelovi naselja Razbojište i Bračevac i to već nakon 25 minuta od proloma brane (za branu Koritnjak vodeni val dolazi do Bračevaca nakon 5 minuta, ali Razbojište nije ugroženo jer je uzvodno na Vuki), a ista su naselja uglavnom izgrađena na povišenim mjestima pa ih vodeni val zahvaća samo rubno. U najgoroj varijanti ugrožavanja vodeni val u nizinskom dijelu je na početku visine oko 3 m pa ugrožava i cijelo naselje Budimci valom oko 1 m visine. Poplavnim područjem prolazi državna cesta D-515, ali istu ugrožava samo prolom buduće brane hidroakumulacije Koritnjak jer u ostalim pravcima ide iznad, od razine vodenog vala. Neposredno ispod hidroakumulacije Borovik izgrađena je ekonomija koja bi u slučaju proloma brane bila za vrlo kratko vrijeme potpuno uništena, bez mogućnosti spašavanja ljudi i imovine. Najopasnija situacija je istovremeno rušenje obje brane s tim da se rušenje brana hidroakumulacije Koritnjak odgodi za 25 minuta, koliko je potrebno da vodeni val dođe do naselja Bračevci iz hidroakumulacije Borovik. Dolazi do superponiranja vodenih valova s najvišim vodama i najvećom poplavnom površinom. Ugroženo bi bilo cijelo naselje Budimci vodom visine preko 1m i znatan dio naselja Razbojište i Bračevci. Situaciju ugrožavanja prikazuju nacrti (slika 6.). Pregled katastrofom ili velikom nesrećom ugroženih naselja i vrijednosti zbog proloma iznad hidroakumulacijskih brana daje sljedeća tablica:

104/178

1.2.3.1 Podatci o ugrožavanju prolomom brana hidroakumulacije

R.br. Izvor ugrožavanja Ugrožena naselja Kritična infrastruktura Prometnice Značajniji objekti

1. Akumulacija Lapovac II

Istočno predgrađe grada Našice i Markovac Našički 98, (ulica Braće Radića)

Mlin i silos „Papuk“

- državna cesta D-515 Našice –Podgorač – Đakovo; - željeznička postaja Našice i pruga Našice – Požega

Slavonija IGM d.o.o. Našice

2.

Akumulacija Borovik (i Koritnjak u izgradnji)

Niži dijelovi naselja Razbojište, Bračevac i cijelo naselje Budimci vodnim valom <1m.

Nema je!

- državna cesta D-515 Našice –Đakovo; - županijska cesta Ž-4105

Nema ih!

Tablica 56 - Prikaz ugrožavanja prolomom brana hidroakumulacija Zaključak: Područje Osječko – baranjske županije posjeduje hidroakumulacije. Prolom brane hidroakumulacije UGROŽAVAJU naselja i druge vitalne vrijednosti na području Našica i Markovca Našičkog kod proloma brane Lapovac II te naselja Razbojište, Bračevci i Budimci kod proloma brana Borovik i Koritnjak. Najopasnije ugrožavanje nastaje na lokaciji naselja Razbojište, Bračevci i Budimci kod istovremenog proloma brana Borovik i Koritnjak. Urbanističkim planom i građenjem treba poduzeti posebne mjere zaštite zbog ograničenja ugrožavanja vodnim valom:

• ne razvijati građevinsko područje na nizvodno od brane u inudaciji potoka Vujnovac do željezničke postaje jer bi izgrađeni objekti bili ozbiljno ugroženi velikim vodenim valom u vrlo kratkom vremenu

• ne razvijati građevinsko područje nizvodno od brana hidroakumulacija Borovik i Koritnjak u koritu rijeke Vuke i njene pritoke Koritnjak jer se na tim prostorima ne može provesti zaštita osoba i materijalnih dobara od razornog vodnog vala nastalog rušenjem brane,

• u nižem dijelu naselja Razbojište, Bračevci ne razvijati građevinsko područje jer su ti dijelovi ugroženi bujičnim vodama proloma brana na hidroakumulacijama.

Pojava proloma brane s posljedicom katastrofe ili velike nesreće moguća JE. Opseg ugrožavanja zahtijeva angažman sljedećih snaga zaštite i spašavanja:

• gotovih snaga lokalne zajednice grada Našice i općina Podgorač i Drenje, • ekipa i sredstava pravnih i fizičkih osoba na području lokalne zajednice naprijed navedenih

gradova i općina, • ekipa društava i udruga na području lokalne zajednice naprijed navedenih gradova i općina, • postrojbi opće namjene civilne zaštite naprijed navedenih gradova i općina.

98 Prikaz poplavnog područja – AKUMULACIJA LAPOVAC II – Elektroprojekt Zagreb II/1993

105/178

1.2.3.2 Prikaz potrebe angažiranja snaga zaštite i spašavanja

1.2.3.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga Osječko–baranjske županije

R.b. Mjesta intervencija Vatrogasne postrojbe Policija Hitna pomoć Nadležne cestarije Elektrodistribucija Kritična infrastruktura

1. Poplavno područje proloma brane Lapovac II

Grad Našice: - objava opće opasnosti pri

neposrednoj prijetnji ili pojavi proloma brane za naselje Markovac Našički

- oslobađanje zarobljenih - uklanjanje ostataka vode iz

građevina

Grad Našice: - zbrinjavanje

unesrećenih

-popravak postrojenja silosa i mlina poduzeća Papuk

- osiguranje opskrbe brašnom pekare tvrtke Papuk

2. Akumulacija Borovik (i Koritnjak nakon izgradnje)

Općina Podgorač i Drenje: - objava opće opasnosti pri

neposrednoj prijetnji ili pojavi proloma brane (Borovik i/ili Koritnjak) za naselja: Razbojište, Bračevci, Budimci

- oslobađanje zarobljenih - uklanjanje ostataka vode iz

građevina

- osiguranje evakuiranog područja nakon proloma

- osiguranje pristupa ugroženom području

Grad Đakovo (subregionalno središte):

- zbrinjavanje unesrećenih

- sanacija oštećenih putova

- osiguranje obilaznih pravaca

popravak oštećenih dalekovoda i postrojenja

nema kritične infrastrukture

Tablica 57 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ pri prolomu brane hidroakumulacije

106/178

1.2.3.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije

R.br. Mjesta intervencija Komunalna društva Veterinarske stanice


Našički vodovod d.o.o. Našice: - raščišćavanje nanosa poslije povlačenja

vode iz gradskih ulica - osiguranje pitke vode za poplavni dio

naselja s bunarima - asanacija uginulih životinja

Grad Našice: - koordinacije i provedba asanacije

uginulih životinja

2. Akumulacija Borovik (i Koritnjak nakon izgradnje)

Univerzal d.o.o. Đakovo (djeluju na području ugroženih naselja Razbojište, Bračevci i Budimci): - raščišćavanje nanosa poslije povlačenja

vode iz poplavljenih naselja - osiguranje pitke vode za poplavna naselja

s bunarima - identifikacija i sahranjivanje poginulih

osoba (moguće žrtve u kanjonima rijeka Vuke i Koritnjaka te u naseljima Razbojište i Bračevci uslijed vrlo snažnih bujica)

- asanacija uginulih životinja iz poplavnog područja

Grad Đakovo (subregionalno središte): - koordinacije i provedba asanacije

uginulih životinja

Tablica 58 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih osoba s područja OBŽ pri prolomu brane hidroakumulacije

1.2.3.2.3 Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja Osječko–baranjske županije

R.br. Izvori ugrožavanja Hrvatski crveni križ (pomoć u ljudstvu pri sanaciji posljedica)

Lovačka društva (nadzor nad ostalim područjem)


Grad Našice: - prihvat i zbrinjavanje evakuiranih osoba

kojima su kuće oštećene vodenim valom

Grada Našice: - obilazak uzvodnog poplavnog područja

glede pružanja pomoći unesrećenim i zbrinjavanja žrtava te uginulih životinja

2.

Poplavno područje proloma brane hidroakumulacija Borovik (i Koritnjak nakon izgradnje)

Grad Đakovo (subregionalno središte): - prihvat i zbrinjavanje evakuiranih osoba

kojima su kuće oštećene vodenim valom

Općina Podgorač i Drenje: - obilazak uzvodnog poplavnog područja

glede pružanja pomoći unesrećenim i zbrinjavanja žrtava te uginulih životinja

Tablica 59 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana s područja OBŽ pri prolomu brane hidroakumulacije

1.2.3.2.4 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi civilne zaštite na razini županije pri pojavi proloma brana hidroakumulacija


R.br. Mjesta intervencija Tim za zaštitu i spašavanje iz

ruševina



Tim za logistiku


NE! NE!

2.

Poplavno područje proloma brane hidroakumulacija Borovik (i Koritnjak nakon izgradnje)

NE! NE! DA- bar skupina za dekontaminaciju

(veliki broj uginulih životinja na farmi!).

DA- potpuni tim u slučaju poplave cijelog naselja

Budimci!

Tablica 60 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ pri prolomu brane hidroakumulacije

107/178

1.2.3.2.5 Obrazloženje prosudbi iz tablica

1. Potrebno je izuzetno brzo djelovanje cijelog sustava zaštite i spašavanja. Objava opće opasnosti mora biti odmah nakon dojave o neposrednoj prijetnji proloma brane hidroakumulacije.

2. Voda i kod povlačenja može opasno ugroziti građevine pa i osobe koje su bile na povišenom

mjestu građevine mogu doživjeti nesreću zbog rušenja konstrukcija i zaglavljivanja nanesenim predmetima.

3. Sve građevine u poplavnom području treba pregledati odmah čim to prilike dozvole te pomoći

zarobljenim ili ozlijeđenim osobama.

4. Dio poplavljenog naselja neće biti odmah spreman za useljenje pa ga policija mora osigurati od mogućih pljački.

5. Bunari poslije povlačenja vode u poplavnom području, ali i šire, neće biti za uporabu, pa

stanovništvu treba osigurati pitku vodu.

6. Sve uginule životinje u poplavnom području treba na odgovarajući način zbrinuti kako bi se spriječila pojava zaraze. Veliki broj uginulih životinja očekuje se na farmi uz branu hidroakumulacije Borovik.

7. Evakuirane osobe trebat ćedijelom zbrinuti na duže vrijeme jer im kuće nisu uvjetne za boravak, a

u početnom dijelu bit će ih dovoljno smjestiti u dvoranu škole ili sličan prostor te im osigurati nužne uvjete boravka i prehrane.

1.2.4 VELIKE NESREĆE I KATASTROFE IZAZVANE NUKLEARNOM ILI RADIOLOŠKOM NESREĆOM

1.2.4.1 Opis ugrožavanja Ugrožavanje velikim nesrećama i katastrofama izazvanim nuklearnom ili radiološkom nesrećom obrađene su na državnoj razini u poglavlju IV.3. Procjene99, a ovdje se navode izvodi iz te procjene u cilju sagledavanja ugrožavanja Osječko-baranjske županije i dimenzioniranja operativnih snaga zaštite i spašavanja koje se mog učinkovito nositi s posljedicama ugrožavanja nuklearne ili radiološke nesreće. Sukladno navedenoj Procjeni Osječko-baranjska županija ugrožena je od NE Pakš u Republici Mađarskoj koja se nalazi 71,4 km od državne granice, a posjeduje 5 nuklearnih reaktora opasnije istočnoeuropske proizvodnje. Svaka od NE razmatra se preko sektora ugrožavanja, od kojih su 4 radijalna udaljena po 25 km, označenih numeričkih, a aksijalnih 12, označenih slovima od A do S. Najopasnije ugrožavanje je u 1. radijalnom sektoru jer je ono najbliže izvoru ugrožavanja, a najslabije je u 4. sektoru koji obuhvaća udaljenost od 75 do 100 km od NE. U sektorima 2 (do 50 km), 3 (do 75 km) i 4 (do 100 km) akutni bi se učinci mogli očekivati samo u slučaju najtežih nesreća (nesreće s oštećenjem reaktorske jezgre i katastrofalnim otkazom reaktorske zgrade). Na većim udaljenostima od 100 km od izvora ne očekuju se ozbiljna ugrožavanja u slučaju nesreće. Osječko-baranjska županija nalazi se u J 4 sektoru, a obuhvaća područje Baranje. Najveći je broj ugroženog stanovništva u gradu Beli Manastir, u kojem se nalazi više od polovice ugroženog stanovništva ovom vrstom ugrožavanja.

99 Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa usvojena od strane Vlade 7.5. 2009.

108/178

Slika 5 - Sektori i zone ugrožavanja od NE Pakš

Obzirom na ispuštanje radioaktivne materije u okoliš nesreće u nuklearnim elektranama mogu se podijeliti na:

• nesreće s ispuštanjem u atmosferu • nesreće s ispuštanjem u površinske vode (vodotoke, jezera ili mora) i • nesreće s ispuštanjem u tlo, odnosno u podzemni vodotok.

Od tri navedene vrste nesreća uobičajeno se najviše pažnje poklanja nesrećama s ispuštanjem u atmosferu i to barem iz tri razloga. Prvo, već je naglašeno da je najveći dio radioaktivnosti nuklearne elektrane sadržan u jezgri reaktora, a za nesreće u kojima dolazi do oštećenja jezgre karakteristično je upravo ispuštanje u atmosferu. Drugo, atmosferski transport ispuštene radioaktivne materije bitno je brži od transporta površinskim vodotokom, a neusporedivo brži od transporta podzemnim vodotokom. Brže širenje znači i manje vremena za poduzimanje zaštitnih mjera. I treće, u slučaju ispuštanja u površinske ili podzemne vodotoke područje, koje će biti zahvaćeno, lokalizirano je i može se unaprijed s priličnom sigurnošću predvidjeti. Za atmosfersko to nije slučaj. Dođe li do ispuštanja radioaktivne materije u atmosferu oblikovat će se tzv. radioaktivni oblak koji će se širiti pod utjecajem kompleksnih atmosferskih procesa. Ugrubo se može pretpostaviti da će koncentracije radionuklida u prizemnim slojevima atmosfere opadati proporcionalno s udaljenošću od nuklearne elektrane. Međutim, ovisno o meteorološkim prilikama može doći do značajnih odstupanja. Ako primjerice radi toplinske energije ispuštena materija dospije u više slojeve atmosfere, može se dogoditi da koncentracije radionuklida na većim udaljenostima budu veće od onih na manjim. Brzina kojom će se ispušteni radioaktivni materijal deponirati na tlo ovisi o karakteristikama materijala, meteorološkim prilikama i karakteristikama tla. Obzirom na meteorološke prilike razlikuju se dva osnovna slučaja: suhi vremenski uvjeti i vremenski uvjeti s padalinama. Ako padaline nisu prisutne, količina deponiranog materijala na grubim površinama (npr. prolistalo drveće) može biti i do 100 puta veća od one na vrlo glatkim površinama (npr. prometnice, krovovi kuća, vodene površine). Zbog toga se u odsustvu padalina manje materijala deponira u urbanoj sredini. Za razliku od depozicije u suhim uvjetima, kada se na tlo deponira isključivo materijal iz nižih slojeva atmosfere, u prisustvu padalina deponira se i materijal iz viših slojeva. Procjenjuje se da se brzina depozicije u slučaju padalina povećava 10 do 100 puta.

109/178

Koncentracije radionuklida u oborinskoj vodi ovise o tome kondenziraju li se kapljice oko čestica ispuštenog materijala (tzv. „rain-out” proces) ili padaline jednostavno ispiru materijal iz atmosfere na prostoru između oblaka i tla (tzv. „wash-out”) proces. Prvi će slučaj prouzročiti 3 do 10 puta veću kontaminaciju oborinske vode. Procjenjuje se da je brzina depozicije, u slučajevima kada sniježi, približno 2 puta veća od one u slučaju kiše, uz jednaku količinu padalina. U odnosu na vremenske uvjete bez padalina brzinu depozicije povećava i magla, i to i do nekoliko puta. Kada su u pitanju nesreće u NE Pakš i udaljenosti relevantne za područja županije procijenjeno je da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja bilo gotovo sigurno opravdano provesti samo u slučaju nesreće prilikom koje bi došlo do oštećenja reaktorske jezgre, zaobilaska rashladnog tornja i potpunog otkaza reaktorske zgrade. Ovisno o vremenskom trenutku i o stupnju organiziranosti za provedbu zaštitne mjere, zaklanjanje bi moglo biti opravdano i u slučaju nuklearne nesreće povoljnijih karakteristika. Osim toga stanovništvo treba pribjeći pranju svog voća i povrće jer će se zbog neposredne izloženosti atmosferskim utjecajima na njima nataložiti ispušten radioaktivni materijal. Sve navedene mjere neposredno primjenjuje stanovništvo, a proglas o potrebi primjene mjera objavit će se putem javnih medija. Sukladno Procjeni nije predviđena uporaba snaga zaštite i spašavanja niti lokalnih samouprava ni županije. Pri pojavi velike nesreće u NE Pakš Županijski stožer zaštite i spašavanja treba razmotriti situaciju i sukladno stvarnom stanju ugrožavanja odrediti mjere koje će se sugerirati stanovništvu zbog njegove zaštite. Prema podatcima kojima raspolaže Osječko-baranjska županija dobivenim od jedinica lokalne samouprave i Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, na njenom području nisu prisutni izvori ionizirajućeg zračenja I., II. i III. kategorije (sukladno Uredbi o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja, NN br. 102/12.). Prema podatcima Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost postoje dvije lokacije s izvorima IV. kategorije (Tvornica šećera Osijek d.o.o., Frankopanska 99, Osijek i Osječka pivovara d.d., Vukovarska cesta 312, Osijek). Ugrožavanje ovim izvorima obuhvaća samo prostorije gdje je izvor postavljen i nema posljedica za stanovništvo, imovinu i okoliš izvan lokacije te se ne predviđa angažman operativnih snaga Osječko-baranjske županije.

1.2.5 VELIKE NESREĆE I KATASTROFE IZAZVANE EPIDEMIJAMA I SANITARNOM OPASNOŠĆU

1.2.5.1 Epidemije

1.2.5.1.1 Opis ugrožavanja Epidemijama nazivamo pojavu neke bolesti, ili grupe srodnih bolesti, ili patoloških stanja u nekoj zajednici u razmjerima koje prelaze granice njihove uobičajene normalne učestalosti100. To su ponajprije pojave zaraznih bolesti, ali mogu biti uzrokovane i drugim uzrokom, primjerice konzumacijom pokvarene hrane101. Ponajprije nas zanimaju zarazne bolesti jer se epidemija kod drugih uzroka najčešće lakše obuzdava. Zanimaju nas također bolesti koje uzrokuju teška oboljenja s rizikom smrtnosti i kod prethodno

100 Dr. Ivan Valek – 17.04. 2009. 101 Elementarne nepogode i zaštita – Zagreb 1985.

110/178

zdravih i vitalnih osoba jer su samo takve bolesti prijetnja pojave velike nesreće i katastrofe. Kako bi se proglasila opasnost od epidemije često nije potrebna pojava velikog broja oboljelih, jer se neke bolesti šire izuzetno brzo, bez znakova oboljenja u razvojnoj fazi, kada je zaražena osoba također kliconoša. Epidemije vrlo teških zaraznih bolesti nazivamo karantenske. Već i nekoliko osoba zaraženih velikim boginjama, kolerom ili kugom prijetnja su širem okolišu na razini velike nesreće ili katastrofe jer se te bolesti izuzetno brzo šire i često su smrtonosne. Jedina prava zaštita sklanjanje je svih zaraženih osoba u izolirane odjele zdravstvene skrbi, a sve sumnjive u karantenu. Zatvaranje u karantenu može obuhvatiti i cijelo pogođeno područje, kako bi se spriječilo širenje izuzetno teške zarazne bolesti pa su po tom i takve bolesti nazvane karantenskim. Pristup u takvo područje ograničen je na zdravstvene i logističke ekipe koje često i ostaju u navedenoj karanteni dok se zaraza ne svlada. Neke od epidemija mogu imati izvor i u toj lokalnoj zajednici, ali se ne javlja u dovoljnom broju dok se ne steknu povoljni uvjeti za širu pojavu bolesti, što u tim uvjetima nazivamo endemija. Proglašavanje pojave epidemije na nekom području obavlja ministar zdravstva, a ako ista prijeti katastrofom ili velikom nesrećom, morat će se poduzimati mjere njene kontrole, odnosno, aktivirat će se operativne snage zaštite i spašavanja. Epidemijske su bolesti, također, česti pratitelji evakuacije stanovništva u privremene kampove jer se tamo teško održavaju nužni higijenski uvjeti, niti je dovoljna udobnost, česta je oskudica u vodi i hrani, a uz stres koji preživi evakuirano stanovništvo, oslabi im imunološki sustav. Takav kamp može biti podignut i na mjestu gdje je prisutan pritajen izvor zaraze, a često je netko od evakuiranih i pritajeni kliconoša pa su i povoljni uvjeti za pojavu epidemija (dizenterija, paratifus, zarazna žutica i sl). Kod svakog smještaja stanovništva u privremene kampove računa se s rizikom pojave epidemije ili endemije s vrlo velikim negativnim učincima pa je preventivno prate posebni sanitarni timovi. U posljednjih 10 godina nije se sukladno izvješću Zavoda za javno zdravstvo Osječko–baranjske županije od 21.1.2009. godine pojavila na području županije epidemija niti endemija već pojedinačna pojava zaraznih bolesti koje su nadležne zdravstvene ustanove uspješno neutralizirale. Radi učinkovitijeg djelovanja županije za svaku od navedenih pandemijskih bolesti Zavod za javno zdravstvo Osječko – baranjske županije će morati, kao osnovni nositelj svih preventivnih zdravstvenih aktivnosti, unaprijed prirediti plan djelovanja kojim će se precizirati način i opseg zdravstvenog zbrinjavanja stanovništva za vrijeme pojave pandemije i zadatci županije koja pruža logističku potporu. Najopasnija situacija bila bi kod pojave epidemije karantenskih bolesti, ali za nijednu od ovakvih epidemija nije županiji predstavljena procjena učinaka niti plan djelovanja. Za sada je takav plan napravljen samo u slučaju pojave pandemije gripe („ptičje“ gripe) pa će se ovaj plan djelovanja uzeti kao osnova za dimenzioniranje operativnih snaga županije, iako ne predstavlja najgori slučaj pojave pandemije. U Planu aktivnosti povodom moguće pojave pandemije gripe koji je izradio Zavod za javno zdravstvo Osječko – baranjske županije, povodom pojave „ptičje“ gripe predviđa se mogućnost pojave pandemije gripe, ako virus gripe H5N1 koji napada ptice evoluira i počne neposredno napadati ljude102. U dokumentu je navedena procjena učinaka pandemije i mjere njenog obuzdavanja. Predviđa se pogađanje cijele županije pojavom pandemije gripe koju se može kontrolirati samo u začetku izoliranjem svih oboljelih i osoba koji su s njima bili u neposrednom kontaktu. Taj zadatak mora voditi županija ili država, a u realizaciju će trebati uključiti i sve lokalne zajednice jer pojava može difuzno zahvatiti cijelu županiju kao i državu. Moramo računati u slučaju pandemije gripe s potrebom zbrinjavanja do 1% pučanstva županije u početnoj fazi razvoja bolesti, dakle s oko 3.000 osoba koje treba zbrinuti i liječiti. Zbrinjavanje treba provesti u za to pogodnim objektima koje treba prilagoditi potrebama liječničkog zbrinjavanja oboljelih i ostalih osoba za koje se sumnja da će oboljeti, a ako se ne mogu zbrinuti toliki broj osoba u navedenim prilagođenim objektima, trebat će prići izgradnji privremenih kampova.

102 Virus gripe H5N1 evoluirao je i izaziva takozvanu svinjsku gripu te je moguć neposredan prelazak na ljude!

111/178

Prilagođavanje pogodnih objekata (primjerice škole, sportske hale, vrtiće i slične objekte koji i inače neće biti u redovitoj funkciji pri pojavi epidemije, ali i đačke ili studentske domove) treba prvenstveno provesti oko većih mjesta, odnosno, gradova jer će tamo i pritisak razvoja bolesti biti najžešći, a kapaciteti zdravstvenih ustanova i bolnica u tim mjestima i uvjetima eksplozivnog širenja bolesti bit će premali. Popis takvih objekata nalazi se u prilogu Plana obrane i spašavanja. Navedeni Plan aktivnosti razrađen je za trenutne potrebe i ne razrađuje najgoru varijantu ugrožavanja, koja bi u dužem razdoblju mogla pogoditi ovu županiju, a to su KARANTENSKE EPIDEMIJE. Poseban problem bit će osnivanje karantenskog smještaja u slučaju pojave karantenske epidemije, a zbog osiguranja karantenskog odstojanja prema naseljima. Tu se mogu pogodnim pokazati veći izdvojeni objekti u slabo naseljenom području, kao građevine stare bolnice (sada uredi Belje d.d., PC Ratarstvo Beli Manastir) i arhive nedaleko od nje u naselju Kneževo, ali i prazne hale Belje TOS d.o.o. Beli Manastir u istom naselju. Ova mogućnost može samo djelomično zadovoljiti potrebe županije pa se mora predvidjeti potreba izgradnje i privremenih kampova na pogodnim mjestima u blizini većih gradova, odnosno, cijelu epidemijsku jedinicu proglasiti karantenskom jedinicom, za čije osiguranje će trebati angažirati i vojsku. Određivanjem navedenih objekata i planom njihove prenamjene u karantenske jedinice pri pojavi karantenske epidemije, odnosno, odgovarajućom lokacijom i izvedbom privremenog kampa bi se osigurala karantenska razdaljina prema ostalim, još nezaraženim, većim naseljima, dovoljna za kontrolu bolesti i liječenje oboljelih, ali i za zbrinjavanje oboljelih pri eventualnom punom razvoju ostalih epidemijskih bolesti, kada se ista otme kontroli. Ipak bi, u Prostornom planu županije, trebalo predvidjeti za sve veće gradove u županiji i prostore za izgradnju privremenih kampova u ostalom području županije, koji bi morali posjedovati već izgrađenu infrastrukturu. Navedeni uređeni prostori mogli bi se koristiti i u druge svrhe (izletišta, sajmovi, industrijske zone u budućnosti i sl). Ta je mjera važna i za poplavna područja kao i za područja u kojima se očekuju velike štete od potresa i sličnih uzročnika velikih nesreća kod koje je nužno privremeno skloniti stanovništvo na sigurno. Neučinkovita zaštita od pandemije u začetku može uzrokovati veliki broj oboljelih pa i većeg broja teško oboljelih i umrlih (puni razvoj bolesti pandemije gripe može zahvatiti i 165.000 osoba u županiji, koje treba pregledati i liječiti, od kojih će trebati hospitalizirati zbog teške kliničke slike ili popratnih tegoba čak do 820 bolesnika, a svi navedeni su i kliconoše pandemijske bolesti pa im domove treba i dezinficirati, radi čega će morati biti privremeno iseljeni!). Kako je logistička podrška županije pri prenamjeni postojećih objekata ovisna o opsegu te prenamjene, što ovisi i o izabranim objektima prenamjene, ne može se unaprijed odrediti opseg potrebne prilagodbe dok se ne imenuju objekti koji će se u slučaju potrebe prilagoditi. Za sada je jedino moguće predvidjeti okvirno ulogu županije u sklanjanju potrebnih u privremeni kamp. Kako bi se epidemija ili endemija, koja ugrožava s katastrofalnim učincima ili velikom nesrećom, mogla kontrolirati i u tim uvjetima potrebno je angažirati sljedeće snage zaštite i spašavanja županije:

• gotove snage za osiguranje područja, logistiku i pružanje liječničke pomoći • snage pravnih subjekata na logističkoj potpori (voda, hrana i sl.) • snage udruga i društava (logistička potpora i liječenje) • specijalističke snage zajednice, a često i Državne uprave za zaštitu i spašavanje • organizirane snage države (posebice kod prijetnji karantenskih bolesti).

112/178


1.2.5.1.2.1 Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba

R.br. Mjesta intervencija Vatrogasne postrojbe

Policija

Hitna pomoć (pri pojavi

karantenske bolesti ili epidemije u kampu osoba

evakuiranih zbog vlastite sigurnosti)

Zavod za javno zdravstvo

Nadležna bolnica (pri pojavi karantenske

bolesti područja ili epidemije u kampu osoba evakuiranih zbog vlastite

sigurnosti)

Vodovod

Elektrodistribucija

1.

Privremeni kamp evakuiranih osoba (svi gradovi županije)

Pomoć u opskrbi pitkom i tehničkom vodom iz autocisterni

Osiguranje lokacije privremenog kampa

- osiguranje prve pomoći oboljelim - transport oboljelih u privremeni kamp ili u bolnicu

koordinator za djelovanje liječničkih timova u kampu

Gradska bolnica: - osiguranje funkcije

poljske bolnice u privremenom kampu

- timovi za liječenje oboljelih karantenskom bolešću iz bolnice u gradu

- izvedba privremene vodovodne mreže i instalacija s priključkom na javnu vodovodnu mrežu ili cisternu za vodu

- osiguranje pitke i tehničke vode iz cisterni

izvedba privremenih elektroinstalacija i mreža u privremenom logoru te po potrebi i agregata za proizvodnju el. energije

Napomena: U većim izdvojenim mjestima privremeni kamp osniva županija uključujući KBC Osijek te ostale kapacitete grada kome odnosno mjesto gravitira! Tablica 61 - Prikaz potrebe angažiranja gotovih snaga s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijama

113/178

1.2.5.1.2.2 Prikaz potrebe angažiranja sredstava i ekipa gospodarskih subjekata za jačanje snaga zaštite i spašavanja na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba

R.br. Mjesta intervencija

Komunalna društva gradova

Pravne osobe koje se bave dezinfekcijom,

dezinsekcijom i deratizacijom u dotičnom gradu.

Hoteli i restorani u odnosnom

gradu

Liječničke ambulante u odnosnom103 gradu (samo neophodne!)

Veće građevinske tvrtke u

odnosnom gradu

1.

Privremeni kamp evakuiranih osoba

- zbrinjavanje otpada iz kampa za privremeno evakuirane osobe

- pomoć ekipama za zbrinjavanje kontaminiranog otpada

- sanitarno zbrinjavanje područja pod epidemijom ili pandemijom (primjerice domova iseljenih osoba)

priprema hrane za privremeno evakuirane osobe u kampu

sudjelovanje u mobilnim liječničkim timovima pri pojavi epidemije ili pandemije

osnivanje kampa za privremeni boravak osoba s potrebnim sadržajima

Napomena: U većim izdvojenim mjestima privremeno zdravstveno zbrinjavanje pogođenih osoba osniva županija uključujući ponajprije kapacitete grada kojem odnosno mjesto gravitira! Tablica 62 - Prikaz potrebe angažiranja pravnih subjekata s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijama

1.2.5.1.2.2. Prikaz potrebe angažiranja ekipa društava i udruga građana za jačanje snaga zaštite i spašavanja na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba

R.br. Mjesta intervencija Hrvatski Crveni križ – udruga na lokaciji grada! Hrvatska zajednica tehničke kulture

1. Privremeni kamp evakuiranih osoba

-pomoć u ljudstvu pri prihvatu osoba u privremeni kamp

- pomoćni poslovi u liječenju osoba u privremenom kampu

- ostali pomoćni poslovi u privremenom kampu - priprema toplog obroka u javnoj kuhinji i njegova podjela u kampu

osiguranje veze za kamp privremeno evakuiranih osoba

Tablica 63 - Prikaz potrebe angažiranja udruga građana s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijama

1.2.5.1.2.3 Prikaz potrebe angažiranja specijalističkih postrojbi civilne zaštite na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba



ruševina



Tim za logistiku

1. Privremeni kamp evakuiranih osoba NE! NE! DA- bar skupina za

dekontaminaciju DA- cjelokupan

tim!

Tablica 64 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite s područja OBŽ pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijama

103 U gradu gdje se osniva zdravstveno zbrinjavanje izvan zdravstvenih ustanova!

114/178

1.2.5.1.2.4 Prikaz potrebe angažiranja interventnih specijalističkih postrojbi civilne zaštite državne uprave za zaštitu i spašavanje na razini županije pri pojavi karantenske bolesti ili epidemija u privremenim kampovima evakuiranih osoba



ruševina




1. Kampovi izdvojenih mjesta NE! NE!

DA- nekoliko skupina za

dekontaminaciju.

DA- cjelokupan tim!

2. Kampovi gradova u području županije NE! NE!

DA- nekoliko skupina za

dekontaminaciju.

DA- cjelokupan tim!

Tablica 65 - Prikaz potrebe angažiranja snaga civilne zaštite na razini države pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijama

1.2.5.1.2.4. Prikaz potrebe angažiranja drugih organiziranih snaga države

Hrvatska vojska R.br. Mjesta intervencija

kopnena vojska mornarica avijacija Specijalističke

postrojbe MUP-a

1. Svi privremeni kampovi

DA - osiguranje područja i kampa za

slučaj pojave karantenske epidemije!

NE! NE! NE!

Tablica 66 - Prikaz potrebe uključivanja snaga države pri pojavi velike nesreće izazvane epidemijom

1.2.5.1.2.5 Obrazloženje prosudbi iz tablica 1. Svi gradovi u županiji trebali bi radi moguće karantenske pandemije osigurati uređeno mjesto i

sredstva za podizanje kampa gdje bi se mogli odvojeno zbrinuti oboljele osobe od karantenske zarazne bolesti i osobe za koje se osnovano sumnja da će oboljeti od takve bolesti. Tako uređeno mjesto i sredstva moguće je koristiti pri bilo kojoj potrebi evakuacije stanovništva iz svojih domova, ali i u drugim potrebama grada.

2. Za podizanje privremenog kampa ponajprije bi se koristile gotove snage, vodeći računa da se ne ugrozi njihova osnovna djelatnost.

3. Potpuno uređenje privremenog kampa moralo bi se provesti prema Planu uređenja privremenog kampa kojeg treba izraditi u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije koji bi morao koordinirati u stručnom smislu i njegovo osnivanje. Vodovodna mreža, ako nije prethodnim uređenjem mjesta osigurana, treba biti postavljena kao privremena te je potrebno postaviti sve instalacije i izljevna mjesta za neophodne potrebe. Isto vrijedi i za električnu mrežu i instalacije.

4. Policija mora spriječiti neodobrene posjete kampu. 5. Hitna pomoć mora u početnoj fazi zaraze u što kraćem roku dovesti sve osobe oboljele od

pandemijske gripe u privremeni kamp, kao i osobe koje su bile s njom u kontaktu. 6. Zbrinjavanje otpada iz privremenog kampa treba provesti uz prethodno odobrenje nadležnog voditelja

kampa. 7. Svako ulaženje u prostor kampa i boravak u njemu mora biti prema posebnim pravilima koje donosi

voditelj kampa. 8. Dio tima za dekontaminaciju specijalističkih postrojbi civilne zaštite rasporedit će se za

dekontaminaciju prostora u kojima su bile oboljele osobe. 9. Grad Osijek treba osnovati svoje specijalističke postrojbe civilne zaštite. Gradovi Valpovo i Belišće

mogu imati zajedničku specijalističku postrojbu, a Đakovo, Našice i Beli Manastir mogu tvoriti specijalističku postrojbu na županijskoj razini, odnosno, državnoj razini.

115/178

1.2.5.2 Ugrožavanje katastrofom ili velikom nesrećom pojavom epizootija

1.2.5.2.1 Opis ugrožavanja Razmatramo isključivo zarazne bolesti životinja koje imaju tendenciju brzog širenja. Neke od tih bolesti napadaju i ljude, onda ih nazivamo zoonozama. Epizootijom nazivamo pojavu stočne zarazne bolesti koje se vrlo brzo širi na nekom području. Neke od njih imaju izrazito brzo - eksplozivno širenje pa predstavljaju karantenske zarazne bolesti životinja. To su ponajprije slinavka, šap, svinjska kuga, goveđa kuga, a u posljednje vrijeme i neki smrtonosni oblici gripe te se pojavom i jedne zaražene životinje na nekom području smatra cijelo područje ugroženo od pojave vrlo opasne epizootije koje u nekim slučajevima može zahvatiti veliko područje, čak i više država, što se proglašava panzootijom. Za ograničenje učinka epizootije već su sada na snazi sljedeće mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju:

• lokacijskom se dozvolom osigurava gradnja većih stočnih farmi dovoljno udaljenih od naselja, što otežava pojavu epizootije;

• stočne farme ograđuju ogradama kako bi se kontrolirao ulaz u područje farme, a kod većih farmi se dio sa životinjama posebno ograđuje i pristupačan je samo njihovim poslužiteljima.

Poduzete mjere ne osiguravaju kontrolu područja županije od velikih nesreća i katastrofa izazvanih epizootijma. Odluku o pojavi epizootije donosi ministar104, a nadležna veterinarska inspekcija koja, sukladno zakonu105 , provodi mjere intervencije. Stavljanje pod kontrolu i otklanjanje posljedica najčešće traži u manjem opsegu aktiviranje snaga zaštite i spašavanja nadležne zajednice jer se gotove snage (policija, vojska), ali i tvrtke koje će se angažirati u veterinarskom zbrinjavanju i asanaciji aktiviraju na zahtjev veterinarskog inspektora, izvan pogođene lokalne zajednice ili županije, a dezinfekciju objekata u kojima su živjele zaražene životinje obavlja, sukladno istom Zakonu, vlasnik oboljelih životinja. Angažman operativnih snaga lokalne zajednice ogleda se najčešće u osiguranju utovarivača za utovar životinjskih lešina. Najčešće je i jedini angažman koji se provodi preko ministra nadležnog za pogođene lokalne samouprave. Veći angažman operativnih snaga zaštite i spašavanja županije provodi se sukladno planu, koji za taj slučaj izrađuje nadležna institucija u županiji pa će se tek onda znati vrsta gotovih operativnih snaga koje treba župan pozvati, odnosno, koje će gospodarske subjekte pri tom trebati mobilizirati. Aktivnosti ovih snaga prestaju tek kada nestane opasnosti od ponovnog razbuktavanja epizootije nakon potpunog suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti sukladno zakonu i važećim pravilnicima za pojedine vrste bolesti, što je u nadležnosti veterinarske inspekcije. Za sada se ne planira uporaba operativnih snaga na razini županije.

1.2.5.3 Katastrofe ili velike nesreće uzrokovane pojavom bolesti i štetnika na biljkama

1.2.5.3.1 Opis ugrožavanja Iznenadnu pojavu bolesti na većem području koja prijeti velikim štetama, nazivamo epifitocija. Uzročnici su takvih bolesti različiti, a najčešće su to razne vrste gljivica koje se u povoljnom razdoblju za širenje svog micelija putem vjetra eksplozivno šire i vrlo brzo uništavaju zaražene listove, cvjetove i plodove, a često i cijele biljke te mogu pogoditi veliko područje (plamenjače, monilija i sl.). Veliku nesreću mogu uzrokovati i štetnici s mogućnošću vrlo brzog širenja, a neki su i prinosnici vrlo opasnih virusa kojih se i inače vrlo teško rješavamo na trajnim nasadima pa takva zaražena područja postaju karantenska za odnosnu vrstu nasada (primjerice, razne vrste ušiju prenose šarku šljive, ali mogu

104 Ministar za poljoprivredu, ribarstva i ruralnog razvoja 105 Zakon o veterinarstvu (NN 82/13, 148/13)

116/178

prenijeti i gljivična oboljenja). Neke je od insekata teško suzbiti jer se vrlo brzo prilagođavaju korištenim insekticidima, nemaju u okolišu prirodnog neprijatelja koji bi im kontrolirali populacije, imaju više generacija tijekom godine, pa su u stanju izazvati velike štete na širem području. Čest je slučaj da područje na kojem se javio štetnik postaje niz godina neupotrebljivo za kulturu koju napada što stvara velike teškoće u osiguranju plodoreda. Poseban oblik ugroze donosi pojava genetski modificiranih kultura koje mogu potpuno promijeniti srodne kulture, ali i njihove nametnike koji bi mogli postati rezistentni na većinu pesticida i nezanimljivi svojim predatorima, što može u budućnosti izazvati sasvim novi oblik ugrožavanja. Odluku o proglašenju katastrofe ili velike nesreće donosi nadležni ministar106, a za kontrolu ugroze i provođenje mjera nadležna je inspekcija. Kako je pojava takve epidemije stohastičke prirode, ne donose se planovi djelovanja unaprijed, već se mjere poduzimaju kada je opasnost prisutna. Mjere sukladno zakonu provode vlasnici pogođenih nasada, pod nadzorom inspekcije, koja izvan lokalne ili regionalne zajednice po potrebi aktivira gotove snage i ostale subjekte u provedbi mjera. Za sada se ne planira uporaba operativnih snaga na razini županije.

1.2.6 NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA Odlagališta otpada koja mogu uzrokovati veliku nesreću ili katastrofu na regionalnoj su razini:

• regionalna odlagališta koja ugrožavaju prvenstveno svojom veličinom • odlagališta opasnog otpada, koja ugrožavaju prvenstvenom svojim sadržajem.

U Osječko-baranjskoj županiji nema regionalnih odlagališta otpada niti odlagališta opasnog otpada pa se ne predviđa pojava velike nesreće ili katastrofe na odlagalištima otpada. Najopasnija prijetnja nesreće na odlagalištu otpada jest požar koji je često praćen pojavom vrlo opasnih, često kancerogenih produkata. Gašenje požara može obaviti svaki lokalni DVD, uz eventualnu pomoć lokalnog komunalnog poduzeća, ukoliko se ukaže potreba za uporabom strojeva za posipanje požarišta zemljom. Velika prijetnja kod odlagališta otpada je i zagađenje podzemnih voda. Ta se pojava mora redovito kontrolirati te ukoliko mjerenja ukažu da neka postojeća odlagališta zagađuju podzemne vode ista je potrebno zatvoriti, a njihov postojeći sadržaj prikladno zbrinuti.

1.3 RATNO DJELOVANJE I TERORIZAM Ovo je ugrožavanje analizirano u poglavlju V državne procjene107. Sukladno podatcima iz navedene Procjene proizlazi da nam u narednom razdoblju ne prijeti neposredna opasnost od ratnih djelovanja drugih država, ali je prijetnja od terorističkih ugroza visoka i nepredvidiva. Nisu opisane još aktualne posljedice iz Domovinskog rata, a one su za našu županiju izuzetne. Velike površine su pod utjecajem mina i značajno ugrožavaju odvijanje normalnih funkcija županije – prikaz u prilogu. Glede uporabe snaga zaštite i spašavanja na razini županije predviđa se samo uporaba specijalne policije koja će u okviru svojih redovnih poslova osigurati prolaz do osoba u minskom polju. Ipak treba spomenuti najvjerojatnije terorističke akcije, posljedice i mjere za njihovu kontrolu.

106 Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo 107 Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa

usvojena od strane Vlade 7.5. 2009.

117/178

Osječko-baranjska županija je vrlo osjetljiva na sljedeće terorističke akcije: • Miniranja nasipa u slučaju pojave izvanredne obrane ili izvanrednog stanja na rijekama Dunave i

Drave. Ugrožavaju se vrlo velike površine u Baranji. Obrana se svodi na obranu pri izvanrednom stanju na zaštitnim vodnim građevinama i branjenom području. Trebat će brzo angažirati vrlo veliki broj osoba u zaštitu i spašavanje, što nužno vodi uporabi kopnene vojske Republike Hrvatske.

• Prokop, odnosno, miniranje nasipa na vodotocima malih slivova u slučaju pojave izvanredne obrane ili izvanrednog stanja na njihovim vodotocima, a naročito na njihovim sabirnim vodotocima. Ugrožene su manje površine koje također mogu izazvati poplave nekih nasipa.

• Sabotaža obrambenih objekata na vodotocima malih slivova, što će izazvati plavljenje manjeg opsega. Naročito je opasna provedba sabotaže crpnih postaja za prebacivanje vode koje sabirni vodotok prirodnim padom ne može provesti. Moguće su poplave i većeg opsega! Zaštita se provodi redovnim aktivnostima nadležne vodno gospodarske ispostave, odnosno upotrebom predviđenih snaga zaštite i spašavanja ugrožene samouprave i županije.

• Miniranje brana na akumulacijama. Prijeti vrlo brz nastanak razornog vodnog vala koji može preplaviti velike površine i ugroziti naselja. Obrana se svodi na mjere opisane u prolomu navedenih brana, a najviše na samoobranu sklanjanja ugroženog stanovništva na povišene prostore u blizini, za što je nužna izrada plana sklanjanja od strane ugroženih samouprava, provedbu vježbi te učinkovitu provedba uzbune.

• Sabotaža kod posjednika opasnih radnih tvari. Moguće je izazivanje većeg broja žrtava uslijed kontaminacije zraka i vode. Zaštita i spašavanje provodi se predviđenim snagama opisanim u tehničko-tehnološkim ugrožavanjima.

• Sabotaža kritične infrastrukture, posebice vodoopskrbe ili opskrbe električnom energijom. Mogu se pojaviti velike teškoće u obavljanju redovnih aktivnosti i boravka na većem području. Kod vodoopskrbe postoji opasnost od sabotaže vode otrovnim tvarima ili uzročnicima epidemija pa su takva postrojenja pod stalnim nadzorom čuvara i dežurnog osoblja.

Mjere zaštite koje županija može provesti u slučaju navedenih terorističkih djelovanja opisana su u prethodnim pripadnim poglavljima vezanim za prirodna ili tehničko-tehnološka ugrožavanja. 2 SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

2.1 POSTOJEĆI KAPACITETI SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE

Postojeći kapaciteti i snage zaštite i spašavanja sastoje se od redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovite djelatnosti (gotove snage), drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja – najčešće gospodarskih subjekata koji posjeduju sredstva i osoblje uporabljivo za obavljanje zadataka zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite osnovane prema ranijim propisima (novo oblikovanje snaga civilne zaštite ide tek po prihvaćanju ove procjene), fizičkih osoba (posjednika opreme i sposobnosti koje se može koristiti za provedbu zadataka zaštite i spašavanja te sveukupno raspoloživih resursa koje se mogu angažirati na sprečavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće na promatranom području. Sukladno odredbama članka 30. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i 79/07) župan može sukladno Procjeni opasnosti angažirati sve ljudske i materijalno tehničke potencijale svoje županije. Sukladno navedenom procijenit će se kapaciteti i snage zaštite i spašavanja spram zadaća koje moraju provesti u slučaju svake, u ovoj Procjeni, opasnosti od razrađivane vrste i opsega ugrožavanja. Posebno će se razrađivati gotove snage koje župan samo pozivom angažira, snage gospodarskih subjekata koje se angažiraju mobilizacijom, snage udruga i društava koje se također pozivom angažiraju i snage civilne zašite koje će tek osnovati na području županije.

118/178

2.1.1 REDOVNE SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVITE DJELATNOSTI (GOTOVE SNAGE) NA PODRUČJU OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE

2.1.1.1 Pregled ocjene sposobnosti provedbe postavljenih zadaća postojećih gotovih snaga koje se mogu upotrijebiti prilikom akcija zaštite i spašavanja na području Osječko – baranjske županije

Polic

ija

Vat

roga

sci

Vod

oops

krbn

a pi

duzeća

Hrv

atsk

e vo

de

HE

P -O

pera

tor

dist

ribu

cijs

kog

sust

ava

d.o.

o.

Hrv

atsk

e ce

ste

sa s

vojim

ug

ovor

nim

dru

štvi

ma

Kor

isni

ci o

pasn

ih ra

dnih

tv

ari10

8

Prije

vozn

ici

opas

nih

tvar

i

Hitn

a po

moć

Zavo

d za

javn

o zd

ravs

tvo

Bol

nice

u Ž

upan

iji

Nad

ležn

a

vete

rina

rska

insp

ekci

ja

Savj

etod

avna

služ

ba za

po

ljopr

ivre

du i

voća

rstv

o

HE

P -O

pera

tor p

rije

nosn

og

sust

ava

d.o.

o.

HG

SS

Kom

unal

na d

rušt

va

R.b

r. (iz

pro

cjen

e po

točk

i 1.)

Postojeće gotove snage

Uzrok katastrofe ili velike nesreće 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11 12. 13. 14.

1.1. Prirodni uzroci

1.1.1. Poplave da da da T Da da da da da da da da da

1.1.2. Potres da da da da Da da da da da da da? da da da da

1.1.3.2 Vjetar109 da da da da Da da da da da da

1.1.3.5 Poledica da da Da T da da da da da da

108 Količine veće od navedenih u Prilogu Seveso II Direktive EU! 109 Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar

119/178

Polic

ija

Vat

roga

sci

Vod

oops

krbn

a pi

duzeća

Hrv

atsk

e vo

de

HE

P -O

pera

tor

dist

ribu

cijs

kog

sust

ava

d.o.

o.

Hrv

atsk

e ce

ste

sa s

vojim

ug

ovor

nim

dru

štvi

ma

Kor

isni

ci o

pasn

ih ra

dnih

tv

ari10

8

Prije

vozn

ici

opas

nih

tvar

i

Hitn

a po

moć

Zavo

d za

javn

o zd

ravs

tvo

Bol

nice

u Ž

upan

iji

Nad

ležn

a

vete

rina

rska

insp

ekci

ja

Savj

etod

avna

služ

ba za

po

ljopr

ivre

du i

voća

rstv

o

HE

P -O

pera

tor p

rije

nosn

og

sust

ava

d.o.

o.

HG

SS

Kom

unal

na d

rušt

va

R.b

r. (iz

pro

cjen

e po

točk

i 1.)

Postojeće gotove snage

Uzrok katastrofe ili velike nesreće 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11 12. 13. 14.

1.2. Tehničko-tehnološki uzroci

1.2.1. Nesreće u

gospodarskim objektima

da da Da da da da da da da

1.2.2 Prometne nesreće da T da T da da da da da

1.2.3. Prolomi

hidroakumulacijskih brana

da da da T da da da

da

1.2.5. Epidemije i sanitarne opasnosti

1.2.5.1 Epidemije da da da Da da T da? da

Tablica 67 - Prikaz gotovih snaga zaštite i spašavanja s područja OBŽ Napomena: „da“ – postoji na području promatrane zajednice operativna snaga i može realizirati postavljene zadaće zaštite i spašavanja „da ? “– nedovoljne snage za učinkovitu borbu s velikom nesrećom ili katastrofom „ne“ – treba, a ne postoji prazno – ne treba na području promatrane zajednice akcija zaštite i spašavanja od promatrane ugroze (redovne snage koje djeluju u okviru svoje redovne aktivnosti, ne predstavljaju

snage koje treba dopunski angažirati po županu i nisu predstavljene kao snage zaštite i spašavanja) „T“ – temeljne snage: snage nadležnih ustanova i društava koje se tom zaštitom bave kao dijelom svoje redovne djelatnosti! Sukladno podatcima iz tablice postojeće gotove snage uglavnom mogu realizirati postavljene zadatke zaštite i spašavanja pri svim vrstama ugrožavanja velikom nesrećom ili katastrofom. Veliki problem bi nastao kod istovremenog velikog broja ozlijeđenih ili oboljelih osoba, što može pratiti pojavu vrlo štetnog potresa i epidemije, jer kapaciteti zdravstvenih ustanova u tim slučajevima nisu dovoljni za brzo zbrinjavanje svih ozlijeđenih, odnosno, oboljelih osoba. Veliki broj unesrećenih bio bi i kod pojave nesreće s opasnim tvarima u Željezničkom kolodvoru Osijek, a zbog velike blizine Autobusnog kolodvora i javnih objekata gdje se okuplja veliki broj ljudi. Problem nastaje u nužnosti djelovanja u kontaminiranom prostoru, za što ima premalo opreme i uvježbanih osoba.

120/178

2.1.1.2 Podatci postojećih gotovih snaga koje se mogu upotrijebiti prilikom akcija zaštite i spašavanja na području Osječko – baranjske županije

R.br. Vrsta gotovih snaga Adresa

POLICIJA

MUP – Policijska uprava Osječko-baranjska Osijek, Trg L.Ružičke 1

Postaja prometne policije Osijek, Trg L.Ružičke 1 I. Policijska postaja Osijek, Trg L.Ružičke 1 II. Policijska postaja Osijek, Prolaz kod Snježne gospe 2

Policijska postaja Beli Manastir, Kralja Tomislava 30

Policijska postaja Đakovo, Petra Preradovića 1

Policijska postaja Našice, Pejačevićev trg 6

Policijska postaja Valpovo, Ive Lole Ribara 8

1.

Policijska postaja Donji Miholjac, Kralja Zvonimira 3

VATROGASCI

Javna profesionalna vatrogasna postrojba Osijek, Ivana Gorana Kovačića 2

Javna profesionalna vatrogasna postrojba Beli Manastir, Vladana Desnice 2 Profesionalna vatrogasna postrojba BELIŠĆE d.d. Belišće, Željeznička ulica 11 Dobrovoljno vatrogasno društvo (sa stalnim dežurstvom) Donji Miholjac, Đure Basaričeka 6

Dobrovoljno vatrogasno društvo (sa stalnim dežurstvom) Đakovo, Splitska 21

Dobrovoljno vatrogasno društvo (sa stalnim dežurstvom) Našice, Braće Radića 26

2.

Dobrovoljno vatrogasno društvo (sa stalnim dežurstvom) Valpovo, Matije Gupca 50

VODOVOOPSKRNA DRUŠTVA

Vodovod Osijek d.o.o. Osijek, Poljski put 1

Baranjski vodovod d.o.o. Beli Manastir, kardinala A.Stepinca 7

Belišće d.d. Belišće, Trg Ante Starčevića 1

Čvorkovac d.o.o. Dalj, Bana Josipa Jelačića 12

Vodoopskrba d.o.o. Darda, Sv. Ivana Krstitelja 101

Komunalno gospodarstvo PARK d.o.o. Donji Miholjac, Naselje Tržnice 2

Đakovački vodovod d.o.o. Đakovo, Bana Josipa Jelačića 65

Našički vodovod d.o.o. Našice, Vinogradska 3

3.

Komunalno poduzeće DVORAC d.o.o. Valpovo, Matije Antuna Relkovića 16

HRVATSKE VODE

Hrvatske vode, Direkcija Zagreb, Grada Vukovara 220 Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek (VGO Osijek) Osijek, Splavarska 2a

Centar za obranu od poplava Osijek Osijek, Splavarska 2a Vodnogospodarska ispostava za slivno područje Baranje (VGI Baranja) Darda, Sv.Ivana Krstitelja 115

4.

Vodnogospodarska ispostava za slivno područje Vuke (VGI Vuka) Osijek, Splavarska 2a

Vodnogospodarska ispostava za slivno područje Karašice-Vučice (VGI Karašica-Vučica) Donji Miholjac, Trg Ante Starčevića 9 5

Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save Zagreb (VGO Zagreb)

Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

121/178


Ispostava Vodnogospodarska ispostava za slivno područje Biđ-Bosut (VGI Biđ-Bosut)

Vinkovci, Josipa Kozarca 28

Vodoprivredna društva

Vodogradnja d.d. Osijek, Šandora Petefija 206a

Vuka d.o.o. Osijek, Stjepana Radića 8

Hidrogradnja d.o.o. Osijek, Hrvatske republike 43

Odvodnja d.d. Darda, Sv. Ivana Krstitelja 115

Karašica-Vučica d.d. Donji Miholjac, Trg Ante Starčevića 9

DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektroslavonija Osijek Osijek, Šetalište kardinala F.Šepera 1a 6

Služba za vođenje pogona – dežurni dispečer Osijek, Martina Divalta 199

HRVATSKE CESTE SA SVOJIM UGROVORNIM DRUŠTVIMA

Cesting d.o.o. za održavanje cesta Osijek, Vinkovačka 63a

Beli Manastir, Osječka 7

Donji Miholjac, Industrijska zona bb

Đakovo, Lavoslava Ružičke 2

Našice, Vatroslava Lisinskog 150

Nadcestarija

Osijek – Valpovo, Vinkovačka c. 63a

Uprava za ceste Osječko-baranjske županije Osijek, Vijenac Ivana Meštrovića 14e

Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, Širolina 4

7.

Tehnička jedinica održavanja Đakovo

KORISNICI OPASNIH RADNIH TVARI

Vodovod Osijek d.o.o. (klor, tehnički plinovi) Osijek, Poljski put 1

Sanitacija Osijek d.d. (skladište otrovnih tvari) Petrijevci, Jarak 3 8.

PESTRID d.o.o. (skladište otrovnih tvari) Bilje, Šandora Petefija 109

PRIJEVOZNICI OPASNIH TVARI Hrvatske željeznice

Kolodvor Osijek, Trg. L.Ružičke 2

Sekcija ZOP Osijek, Stjepana Radića 35 INA-Industrija nafte d.d. Zagreb Odjel transporta Osijek, Vukovarska 306

PROPLIN d.o.o. Zagreb RPC Slavonija, PJ Osijek Brijest, Vinkovačka bb

PLINACRO d.o.o. Zagreb Zagreb, Savska cesta 98a

9

Regija transporta plina Istočna Slavonija Donji Miholjac, Kolodvorska 106

HITNA POMOĆ

Hitna medicinska pomoć (HMP) Osijek, Josipa Huttlera 2

Hitna medicinska pomoć Beli Manastir, Školska 5

Hitna medicinska pomoć Donji Miholjac, Trg Ante Starčevića 25

10.

Hitna medicinska pomoć Đakovo, Petra Preradovića 2

Hitna medicinska pomoć Našice, Bana Josipa Jelačića 6 11.

Hitna medicinska pomoć Valpovo, Kralja P.Krešimira IV br. 4

12. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

122/178


Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Osijek, Franje Krežme 1

Zavod za javno zdravstvo Donji Miholjac, Trg Ante Starčevića 25

BOLNICE U ŽUPANIJI

Klinički bolnički centar Osijek Osijek, Josipa Huttlera 4

Županijska bolnica Našice, Bana Josipa Jelačića 6 13.

Klinički bolnički centar Osijek Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Bizovac, Sunčana 37a

NADLEŽNA VETERINARSKA INSPEKCIJA 14.

Veterinarska inspekcija Osijek, Trg Lava Mirskog 3

SAVJETODAVNA SLUŽBA ZA POLJOPRIVREDU I VOĆARSTVO 15.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Osijek, Vinkovačka 63c

PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE HEP – Operator prijenosnog područja d.o.o. Prijenosno područje Osijek Osijek, Šetalište k.F.Šepera 1a 16

Mrežni centar – upravljanje i daljinsko vođenje sustava Osijek, Martina Divalta 199

OSTALE GRAĐEVINE KRITIČNE INFRASTRUKTURE

T-COM, Centar Osijek Osijek, kardinala A.Stepinca 8b

VIP - Centar Osijek Osijek, Stjepana Radića 40

TELE 2 Centar Osijek Osijek, Hrvatske Republike 7

Zračna luka Osijek d.o.o. – Klisa Osijek, Vukovarska 67

17.

Luka Tranzit Osijek d.o.o. Osijek, Vukovarska 229 b

18 Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) Osijek, Ribarska 1/III

KOMUNALNA DRUŠTVA

UNIKOM d.o.o. za komunalno gospodarstvo Osijek, Ružina 11a

VODOVOD OSIJEK d.o.o. Osijek, Poljski put 1

UKOP d.o.o. za pogrebne usluge Osijek, Vinkovačka cesta 63d

DRIVA d.o.o. Petrijevci, Petra Preradovića 7

ČVORKOVAC d.o.o. za komunalne djelatnosti Dalj, Bana Josipa Jelačića 12

BARANJSKA ČISTOĆA d.o.o. Beli Manastir, Republike 11

BARANJSKI VODOVOD d.o.o. Beli Manastir, Kardinala A.Stepinca 7

KOMUNALNO-BILJE d.o.o. Bilje, Kralja Zvonimira 1b

OPĆINA POPOVAC – vlastiti komunalni pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti Popovac, Vladimira Nazora 27

VODOOPSKRBA d.o.o. Darda, Sv. Ivana Krstitelja 101

OPĆINA DARDA – vlastiti komunalni pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti Darda, Cvjetna 14

KOMBEL d.o.o. za komunalne djelatnosti Belišće, Kralja Tomislava 198a

Komunalno gospodarstvo PARK d.o.o. Donji Miholjac, Naselje tržnice 2

UNIVERZAL d.o.o. za komunalne djelatnosti Đakovo, Vladimira Nazora 68

ĐAKOVAČKI VODOVOD d.o.o. Đakovo, Bana Josipa Jelačića 65

NAŠIČKI VODOVOD d.o.o. Našice, Vinogradska 3

FEŠK, komunalne usluge, trgovina i prijevoz Feričanci, Vinogradska 30

DVORAC d.o.o. Valpovo, Matije A.Relkovića 16 Tablica 68 - Podatci o gotovim snagama na području OBŽ

123/178

Podatci o kapacitetima, opremljenosti i osposobljenosti pojedinih snaga navedeni su prema njihovom iskazu i nalaze se u prilogu.

2.1.2 DRUGE SNAGE KOJE SE MOGU UPORABITI U SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA

2.1.2.1 Pregled ocjene sposobnosti provedbe postavljenih zadaća drugih operativnih snaga (najčešće pravnih osoba) koje se mogu uporabiti u slučaju zaštite i spašavanja na području Osječko-baranjske županije

U

prav

a gr

oblja

(ako

su

neza

visn

o os

nova

ne)

Hrv

atsk

e šu

me

(loka

lna

šum

arije

)

Već

e gr

ađev

insk

e tv

rtke

Već

a po

ljopr

ivre

dna

dobr

a

Prije

vozn

ičke

tvrt

ke

Posj

edni

ci te

ške

meh

aniz

acije

Tvrt

ke re

gist

rira

ne za

iz

vođe

nje

elek

trič

nih

mre

ža

Tvrt

ke za

gos

poda

renj

e op

asni

m o

tpad

om

tvrt

ke za

dez

infe

kciju

, de

zins

ekci

ju i

dera

tizac

iju

Hot

eli i

rest

oran

i

Dom

ovi z

drav

lja i

važn

ije

ambu

lant

e

Vet

erin

arsk

e st

anic

e

Već

i uzg

ajiv

ači s

toke

R.b

r. (iz

pro

cjen

e po

točk

i 1.)

Vrste drugih snaga

Uzrok katastrofe ili velike nesreće 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11 12. 13.

1.1. Prirodni uzroci

1.1.1. Poplave da da da Da da da da da da

1.1.2. Potres da da da Da da da da da da da da

1.1.3.2 Vjetar110 da da da da

110 Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar

124/178

Upr

ava

grob

lja (a

ko su

ne

zavi

sno

osno

vane

)

Hrv

atsk

e šu

me

(loka

lna

šum

arije

)

Već

e gr

ađev

insk

e tv

rtke

Već

a po

ljopr

ivre

dna

dobr

a

Prije

vozn

ičke

tvrt

ke

Posj

edni

ci te

ške

meh

aniz

acije

Tvrt

ke re

gist

rira

ne za

iz

vođe

nje

elek

trič

nih

mre

ža

Tvrt

ke za

gos

poda

renj

e op

asni

m o

tpad

om

tvrt

ke za

dez

infe

kciju

, de

zins

ekci

ju i

dera

tizac

iju

Hot

eli i

rest

oran

i

Dom

ovi z

drav

lja i

važn

ije

ambu

lant

e

Vet

erin

arsk

e st

anic

e

Već

i uzg

ajiv

ači s

toke

R.b

r. (iz

pro

cjen

e po

točk

i 1.)

Vrste drugih snaga

Uzrok katastrofe ili velike nesreće 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11 12. 13.

1.1.3.5 Poledica da da da da

1.2.1. Nesreće u gospodarskim objektima

da da da da

1.2.2 Prometne nesreće da da da da

1.2.3. Prolomi hidroakumulac. brana

da da da da

1.2.5.1 Epidemije da da da da da da

Tablica 69 - Pregled sposobnosti obavljanja zadaća zaštite i spašavanja snaga za jačanje gotovih snaga OBŽ u slučaju velike nesreće Napomena: „da“ – postoji kod gospodarskog subjekta na području promatrane zajednice odgovarajuća snaga i može realizirati postavljene zadaće zaštite i spašavanja „ne“ – treba, a ne postoji; prazno – ne treba na području promatrane zajednice akcija zaštite i spašavanja od promatrane ugroze Sukladno podatcima iz tablice snage gospodarskih subjekata koje treba mobilizirati za slučaj ugrožavanja velikom nesrećom ili katastrofom mogu realizirati postavljene zadatke zaštite i spašavanja pri svim vrstama ugrožavanja.

125/178

2.1.2.2 Podatci o snagama gospodarskih subjekata koje se mogu uporabiti na području Osječko–baranjske županije


UPRAVA GROBLJA (AKO SU NEZAVISNO OSNOVANE) 1.

UKOP d.o.o. pogrebne usluge Osijek, Vinkovačka cesta 63d

HRVATSKE ŠUME (LOKALNE ŠUMARIJE)

UPRAVA ŠUMA, Podružnica Osijek Osijek, Prolaz Julija Benašića 1

Šumarija Osijek Osijek, Trg Lava Mirskog 1

Šumarija Valpovo Valpovo, Bana Josipa Jelačića 4

Šumarija Đakovo Đakovo, Junija Palmotića 18

Šumarija Levanjska Varoš Levanjska Varoš, Levanjska Varoš 35

Šumarija Batina Batina, Dunavska

Šumarija Tikveš Tikveš

Šumarija Darda Darda, Sv. Ivana Krstitelja 116

Šumarija Baranjsko Petrovo Selo Baranjsko P. Selo, Novo nevesinje

UPRAVA ŠUMA, Podružnica Našice Našice, Josipa Jurja Strossmayera 1

Šumarija Našice Našice, Trg Izidora Kršnjavija 2

R.J. ŠUMATRANS NAŠICE Zoljan, Zoljan bb

Šumarija Donji Miholjac Donji Miholjac, Kolodvorska 32

Šumarija Koška Koška, Nikole Šubića Zrinskog 65

2

Šumarija Đurđenovac Đurđenovac, Kralja Zvonimira 14

VEĆE GRAĐEVINSKE TVRTKE

OSIJEK-KOTEKS d.o.o. Osijek, Šamačka 11

GRADNJA d.o.o. Osijek, Ribarska 1

KT TEHNOGRADNJA d.o.o. Osijek, Josipa Reihl-Kira 141 GT IZOLIRKA d.o.o. za trgovinu i izvođenje građevinskih radova Osijek, Josipa Jurja Strossmayera 348b

PROGRES d.d. Beli Manastir Osijek, Vinkovačka cesta 29

KLOBUČAR d.o.o. Đakovo, Vladimira Nazora 18

AKROPOLA d.o.o. Satnica Đakovačka, Ante Starčevića 52

NAŠIČKA GRADNJA d.o.o. Našice, Braće Radića 24

NAŠIČKI INTERIJERI d.o.o. Našice

3

ZITEX d.o.o. za izvođenje građevinskih radova Donji Miholjac, Vukovarska 12

VEĆA POLJOPRIVREDNA DOBRA

BELJE d.d. Mece, Industrijska zona 1

ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu Osijek, Đakovština 3 OSILOVAC d.o.o. za poljoprivrednu proizvodnju (stočarstvo – ratarstvo) Feričanci, Osilovačka 34

ĐAKOVŠTINA d.d. prehrambena industrija i promet žitarica Đakovo, Električne centrale 12

PPK VALPOVO d.d. Valpovo, Antuna Branka Šimića 27

4

IPK OSIJEK d.d. Osijek, Trg Lava Mirskog 1

PRIJEVOZNIČKE TVRTKE

GRADSKI PRIJEVOZ PUTNIKA OSIJEK d.o.o. Osijek, Cara Hadrijana 1

PANTURIST d.d. Osijek, Sv. L.Bogdana Mandića 33

5

PANONIJA d.d. (u stečaju) Osijek, Sv. L.Bogdana Mandića

126/178


MAJER-LINE Osijek, Ilirska 90

BRANIMIR prijevoz Osijek, Bednjanska 28

CETRATOUR d.o.o. Osijek, Ružina 16

BELIŠĆE d.d. Belišće, Trg Ante Starčevića 1

BELIŠĆETOURS d.o.o. Belišće, Kralja Tomislava 115

AS-TURS Petlovac, Nova ulica 31

EKO GRADNJA d.o.o. Darda, Nikole Šubića Zrinskog 76

VUKOJETRANS Darda, Žrtava Domovinskog rta 68

BELJETRANS d.o.o. Mece, Industrijska zona 2 AUTOSAOBRAĆAJNO d.d. za cestovni promet, špediciju, trgovinu i radioničke usluge Đakovo, Vladimira Nazora 72

POSJEDNICI TEŠKE MEHANIZACIJE

OSIJEK-KOTEKS d.o.o. Osijek, Šamačka 11

KT TEHNOGRADNJA d.o.o. Osijek, Josipa Reihl-Kira 141

CESTING d.o.o. za održavanje cesta Osijek, Vinkovačka cesta 63a

HRVATSKE ŠUME, Uprava Šuma, Podružnica Osijek Osijek, Prolaz Julija Benašića 1

VODOGRADNJA d.d. Osijek, Šandora Petefija 206a

VUKA d.o.o. Osijek, Stjepana Radića 8

6.

HIDROGRADNJA d.o.o. Osijek, Hrvatske Republike 43

VODOVOD OSIJEK d.o.o. Osijek, Poljski put 1

BARANJSKI VODOVOD d.o.o. Beli Manastir, Kardinala A.Stepinca 7


ODVODNJA d.d. Darda, Sv. Ivana Krstitelja 115

KARAŠICA-VUČICA d.d. Donji Miholjac, Trg Ante Starčevića 9

ZITEX d.o.o. za izvođenje građevinskih radova Donji Miholjac, Vukovarska 12

ĐAKOVAČKI VODOVOD d.o.o. Đakovo, Bana Josipa Jelačića 65

KLOBUČAR d.o.o. Đakovo, Vladimira Nazora 18

AKROPOLA d.o.o. Satnica Đakovačka, Ante Starčevića 52

HRVATSKE ŠUME, Uprava šuma, Podružnica Našice Našice, Josipa Jursja Strossmayera 1

KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Našički, Nikole Tesle 33

NAŠICECEMENT d.d. Zoljan, Tajnovac 1

7.

SCAT-ING d.o.o. za proizvodnju, građevinarstvo, trgovinu i usluge Našice, Braće Radića 26

TVRTKE REGISTRIRANE ZA IZVOĐENJE ELEKTRIČNIH MREŽA

ELEKTROMETAL d.d. za montažne radove Osijek, Martina Divalta 329

ELEKTROOSIJEK d.o.o. za proizvodnju i montažu Osijek, Martina Divalta 322

DAVEL d.o.o. za inženjering, montažu i održavanje Osijek, Svilajska 30e

ELEKTRO LOVOŠEVIĆ Našice, Vatroslava Lisinskog 100

ELCON, elektroinstalaterski radovi i trgovina Donji Miholjac, Ljudevita Gaja 6

8

TEHNO-ELEKTRO d.o.o. za elektro montažu i građevinarstvo Viškovci, Omladinska 43

TVRTKE ZA GOSPODARENJE OPASNIM OTPADOM 9.

ADRIA – PANOS Višnjevac, Petra Zoranića 1

127/178


TVRTKE ZA DEZINFEKCIJU, DEZINSEKCIJU I DERATIZACIJU

ASANATOR d.o.o. Višnjevac, Kralja Tomislava 109

SANITACIJA OSIJEK d.d. Petrijevci, Jarak 4 10.

PESTRID d.o.o. Bilje, Šandora Petefija 109

HOTELI I DOMOVI

Hotel WALDINGER Osijek, Županijska 8

Hotel SILVER Osijek, Martina Divalta 84

Hotel ARISTON Osijek, Grgura Čevapovića 2a

Hotel CENTRAL Osijek, Trg Ante Starčevića 6

Hotel MURSA Osijek, Bartola Kašića 2a

Hotel OSIJEK Osijek, Šamačka 4

Hotel ROYAL Osijek, Kapucinska 34

Hotel ZOO

Hotel TERMA Bizovac, Sunčana 39

Hotel PATRIA ASCOMMERCE d.o.o. Beli Manastir, Osječka 1c

Hotel BORIK Donji Miholjac, Vukovarska

Hotel SLAVONA d.o.o. Donji Miholjac, Ljudevita Gaja 15a

Hotel ĐAKOVO Đakovo, Nikole Tesle 52

Hotel BLAŽA Đakovo, Ante Starčevića 153

11.

Hotel PARK Našice, Pejačevićev trg 4

Hotel VILA Valpovo, Bana Josipa Jelačića 1

STUDENTSKI CENTAR OSIJEK Osijek, Istarska 5

Prehrana studenata i komercijala Osijek, Istarska 5

Restoran INDEKS Osijek, Andrije Kačića Miošića 13

Studentski dom (stari) Osijek, Ivana Gorana Kovačića 4

Studentski dom (novi) Osijek, Kralja Petra Svačića

Srednjoškolski đački dom Osijek Osijek, Stjepana Radića 6

12

Učenički dom HRVATSKOG RADIŠE Osijek, Zagrebačka 2a

DOMOVI ZDRAVLJA i važnije ambulante

Dom zdravlja Osijek Osijek, Park kralja Petra Krešimira IV 6

Dom zdravlja Beli Manastir Beli Manastir, Školska 5

Dom zdravlja Donji Miholjac Donji Miholjac, Trg Ante Starčevića 25

Dom zdravlja Đakovo Đakovo, Petra Preradovića 2

Dom zdravlja Našice Našice, Bana Josipa Jelačića 6 - uprava Našice, Kralja Zvonimira 1

Dom zdravlja Valpovo Valpovo, Kralja Petra Krešimira IV 4

13

Ambulanta Belišće Belišće, Vijenac Gutmana S.H. 28

VETERINARSKE STANICE

Veterinarska stanica Osijek Osijek, Vinkovačka cesta

Vetam d.o.o. Osijek Osijek, Biljska cesta 7

Veterinarska stanica d.d. Beli Manastir, Osječka 128

Veterinarska stanica MIHAEL d.o.o. Donji Miholjac, Stjepana Radića 4

Veterinarska stanica d.o.o. Đakovo, Kralja Tomislava 33

14

Veterinarska stanica Našice, Braće Radića 78

128/178


Veterinarska stanica Valpovo, Matije Gupca 36

VEĆI UZGAJIVAČI STOKE


PC Mliječno govedarstvo Popovac

PC Tov junadi Beli Manastir, Osječka 2

PC Svinjogojstvo Darda, Sv. Ivana Krstitelja 1a OSILOVAC d.o.o. za poljoprivrednu proizvodnju (stočarstvo-ratarstvo) Feričanci, Osilovačka 34

ŽITO d.o.o. za proizvodnju i trgovinu Osijek, Đakovština 3

IPK OSIJEK d.d. Osijek, Trg Lava Mirskog 1

IPK Mliječna farma HOLSTEIN d.o.o. Osijek, Trg Lava Mirskog 1

15

IPK Svinjogojska farma LIPVAČA-PRKOS Osijek, Trg Lava Mirskog 1 Tablica 70 - Podatci o snagama pravnih osoba koje se mogu uporabiti pri pojavi velikih nesreća na području OBŽ Podatci o kapacitetima, opremljenosti i osposobljenosti pojedinih snaga dani su prema njihovom iskazu i nalaze se u prilogu.

129/178

2.1.3 DRUŠTVA I UDRUGE GRAĐANA KOJE SE MOGU UPORABITI U SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA

2.1.3.1 Pregled ocjene sposobnosti provedbe postavljenih zadaća društava i udruga građana koje se mogu uporabiti u slučaju zaštite i spašavanja na području Osječko–baranjske županije

R.b

r. (iz

pro

cjen

e po

točk

i 1. )

Naziv društva i

udruga građana

Uzrok katastrofe ili velike nesreće

Hrv

atsk

i crv

eni k

riž

Lovačk

a dr

uštv

a

Rib

ičko

dru

štvo

Hrv

atsk

a za

jedn

ica

tehn

ičke

kul

ture

Kin

ološ

ko d

rušt

vo

1. Prirodni uzroci

1.1. Poplave da da da da da

1.2. Potres da da da

1.3. Vjetar111 da da da

1.4 Poledica da da da

2. Tehničko-tehnološki uzroci

2.1. Nesreće u gospodarskim objektima da

2.2 Prometne nesreće da

2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana da da

3. Epidemije i sanitarne opasnosti

3.1 epidemije da da

Tablica 71 - Pregled sposobnosti udruga građana za provedbu potrebnih mjera zaštite i spašavanja u slučaju nastanka velike nesreće Napomena: „da“ – postoji na području promatrane zajednice snage udruga ili društava koje mogu realizirati postavljene zadaće; „da?“– nedovoljne snage za učinkovito nošenje s velikom nesrećom ili katastrofom „ne“ – treba, a ne postoji; prazno – ne treba na području promatrane zajednice akcija zaštite i spašavanja od promatrane ugroze. Sukladno podatcima iz tablice snage društava i udruga koje treba pozvati za slučaj ugrožavanja velikom nesrećom ili katastrofom mogu realizirati postavljene zadatke zaštite i spašavanja pri svim vrstama ugrožavanja. 111 Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar

130/178

2.1.3.2 Podatci o društvima i udrugama koje se mogu uporabiti na području Osječko–baranjske županije


HRVATSKI CRVENI KRIŽ

Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, Petra Preradovića 6 Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir, Vladimira Nazora 28a Gradsko društvo Crvenog križa Donji Miholjac, Ljudevita Gaja 15 Gradsko društvo Crvenog križa Đakovo, Kralja Tomislava 16 Gradsko društvo Crvenog križa Našice, Kralja Tomislava 6

1.

Gradsko društvo Crvenog križa Valpovo, Matije Gupca 2

RIBIČKA DRUŠTVA U BRANJENOM PODRUČJU

Zajednica športskih ribolovnih društava (ZŠRD Osijek) Osijek, Donjodravska obala 8 Zajednica športskih ribolovnih društava (ZŠRD Baranje) Beli Manastir, Svetog Martina 1a Zajednica športskih ribolovnih udruga (ZŠRD Donji Miholjac) Donji Miholjac, Augusta Šenoe 4 Zajednica športskih ribolovnih udruga (ZŠRD Đakovo) Đakovo, Kneza Domagoja 1 Športsko udičarsko društvo ŠARAN (ŠUD Šaran) Našice, Pejačevićev trg 4

2.

Zajednica športskih ribolovnih udruga (ZŠRU Valpovo) Valpovo, Matije Gupca 46

ZAJEDNICE TEHNIČKE KULTURE Zajednica tehničke kulture Osječko-baranjske županije Osijek, Trg Jurja Križanića 1 Zajednica tehničke kulture Valpovo, Braće Radića 34

3..

Zajednica tehničke kulture Našice, Dore Pejačević 2

LOVAČKE UDRUGE

LOVNI SAVEZ OSIJEK J.J. STROSSMAYERA 65 A

LOVNI URED OSKIJE

Redni broj lovišta Lovačka udruga

049 "Srnjak" Erdut

051 "Mursa" Osijek 052 "Prepelica" Osijek 053 "Kuna" Vuka 054 "Čepin" Čepin 055 "Jarebica" Antunovac 056 "Fazan" Laslovo 057 "Sokol" Tenja 058 "Kobac" Vladislavci 060 "Tomin hrast" Osijek 061 "Vepar" Aljmaš 063 "Jastreb" Josipovac 064 "Jastreb" Čepinski Martinci 066 "Jelen" Sarvaš 078 "Zec" Beketinci 079 "Sokol" Višnjevac 096 "Mungos" Osijek 004 "Sokol" Bijelo Brdo

4

020 "Jastreb" Palača

131/178


048 "Orao" Silaš 077 "Bijela Roda" Osijek

- "Lisica" Livana - "Gavran d.o.o." Čepin - EZU "Trofej" Osijek

LOVNI URED BARANJA

001 "Srndać" Beli Manastir

002 "Vidra" Luč

003 "Fazan" Baranjsko Petrovo Selo

005 "Jelen" Jagodnjak

006 "Jarebica" Čeminac

007 "Fazan" Darda

008 "Srnjak" Bilje

009 "Jelen" Kopačevo

010 "Vepar" Vardarac

011 "Fazan" Lug

012 "Srndać" Karanac

013 "Srndać" Kneževi Vinogradi

014 "Trčka" Zmajevac

015 "Fazan" Batina

016 "Sokol" Topolje

017 "Belje" Duboševica

018 "Zec" Branjina

019 "Jastreb" Popovac

020 "Sokol" Branjin Vrh

097 "Sokol" Grabovac

098 "Jelen" Bolman

- "Lovac" Draž

- "Makler d.o.o." -

LOVNI URED DONJI MIHOLJAC

021 "Vidra" Donji Miholjac 022 "Fazan" Podravski Podgajci 023 "Sokol" Magadenovac 024 "Kobac" Golinci 025 "Šljuka" Podravska Moslavina 080 "Kuna" Viljevo 062 "Trčka" Donji Miholjac 065 "Liska" Donji Miholjac

- "Prepelica" Golinci - "Kuna" Krčenik - "Jelen" Marijanci

LOVNI URED ĐAKOVO

132/178


026 "Jarebica" Viškovci

027 "Jelen" Bračevci

028 "Fazan" Budrovci

029 "Sokol" Drenje

030 "Jelen" Đakovo

031 "Lisica" Gorjani

032 "Vepar" Trnava

033 "Srndać" Kešinci

035 "Vepar" Paučje

036 "Jastreb" Piškorevci

037 "Lisica" Punitovci

038 "Fazan" Satnica Đakovačka

039 "Srndać" Selci Đakovački

040 "Zec" Semeljci

041 "Golub" Slobodna Vlast

042 "Fazan" Strizivojna

043 "Fazan" Potnjani

044 "Garov dol" Tomašanci

045 "Orao" Vrbica

046 "Vidra" Levanjska Varoš

047 "Vepar" Gašinci

034 "Šumar" Đakovo

- "Srnjak" Trnava

- "Kuna" Levanjska Varoš

- Obrt Božur

„Balkan lov“

LOVNI URED NAŠICE

081 "Jelen" Našice

082 "Galeb" Našice

084 "Sokol" Koška

085 "Kuna" Đurđenovac

087 "Krndija" Našice

088 "Vepar - 1946" Podgorač

089 "Sokol" Jelisavac

090 "Fazan" Budimci

091 "Jastreb" Ostrošinci

092 "Zec" Donja Motičina

093 "Jazavac" Šaptinovci

094 "Vidra" Beljevina

095 LD „Krdnija III# Našice

099 "Kormoran" Našice

100 "Nenadotrade" Našice

133/178


- "Srndać" Markovac

- "Lane" Londžica

LOVNI URED VALPOVO

067 "Jelen" Zelčin 068 "Lug" Habjanovci 069 "Prepelica" Šag-Nard 070 "Šljuka" Valpovo 071 "Fazan" Bizovac 072 "Jastreb" Petrijevci 073 "Srnjak" Ladimirevci 074 "Vepar" Belišće 075 "Sokol" Brođanci

Tablica 72 - Podatci za udruge građana koje se može angažirati u provedbi mjera zaštite i spašavanja

2.1.4 PREGLED POSTOJEĆIH SNAGA CIVILNE ZAŠTITE KOJE SE MOGU UPORABITI U SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA

2.1.4.1 Pregled postojećih snaga civilne zaštite koje se mogu uporabiti u slučaju zaštite i spašavanja na području Osječko – baranjske županije


R.b

r. (iz

pro

cjen

e po

točk

i 1. )

Vrsta timova civilne zaštite

Uzrok katastrofe ili velike nesreće

Tim za zaštitu i

spašavanje iz ruševina

Tim za zaštitu i

spašavanje iz vode

Tim za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu

zaštitu

Tim za logistiku

Tim za opću namjenu

1.1. Prirodni uzroci 1.1.1. Poplave da? da? da? da? 1.1.2. Potres da? da? da? 1.1.3.2 Vjetar112 da? 1.1.3.5 Poledica da? 1.2. Tehničko-tehnološki uzroci 1.2.1. Nesreće u gospodarskim

objektima da? da? 1.2.2 Prometne nesreće da? da? 1.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih

brana da? da? 1.2.5. Epidemije i sanitarne opasnosti 1.2.5.1 Epidemije da? da? da? Tablica 73 - Pregled postojećih snaga civilne zaštite na području OBŽ 112 Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar

134/178

Napomena: „da“ – postoji na području promatrane zajednice snage udruga ili društava koje mogu realizirati postavljene zadaće; „da?“– nedovoljne snage za učinkovito nošenje s velikom nesrećom ili katastrofom „ne“ – treba, a ne postoji; prazno – ne treba na području promatrane zajednice akcija zaštite i spašavanja od promatrane ugroze. Županija će koristiti po potrebi timove civilne zaštite opće namjene od jedinica lokalne samouprava iz svog područja. Interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske još su u fazi ustrojavanja i opremanja i nisu u potpunosti spremne za učinkovito djelovanje. Sukladno podatcima iz tablice niti snage civilne zaštite na razini županije koje treba mobilizirati za slučaj ugrožavanja velikom nesrećom ili katastrofom NE MOGU realizirati postavljene zadatke zaštite i spašavanja pri svim vrstama ugrožavanja. Te snage nisu, za sada, dovoljno opremljene i uvježbane. Sukladno podatcima koji su dostavljeni iz gradova i općina na području Osječko–baranjske županije za sada su jedinice lokalne samouprave donijele akt o osnivanju snage civilne zaštite i to samo timova opće namjene.

2.2 PREGLED POTREBNIH SNAGA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE NA PODRUČJU OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE SA STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH OPERATIVNIH SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I ORGANIZACIJSKIH RESURSA TE MATERIJALNIH RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Kako bi snage zaštite i spašavanja u velikim nesrećama i katastrofama postale učinkovite, potrebno je postojeće snage zaštite i spašavanja još ojačati, što je prikazano sljedećom tablicom.

2.2.1 PREGLED POTREBNIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE JE JOŠ POTREBNO STRUKTUIRATI I OPREMITI ZA UČINKOVITO PROVOĐENJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

R.br. Naziv operativne snage Kapacitet i opremljenost nužnog ojačanja

1. Tim za zaštitu i spašavanje iz ruševina

Jedan cjelokupan tim ustrojen i opremljen sukladno mjerilima tima Državne uprave za zaštitu i spašavanje za USAR - tim srednje kategorije (30 pripadnika i 3 potražna psa).

2. Tim za zaštitu i spašavanje iz vode

Jedan cjelokupan tim ustrojen i opremljen sukladno mjerilima tima Državne uprave za zaštitu i spašavanje (dvije skupine sa 25 pripadnika).

3. Tim za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu

Jedan cjelokupan tim ustrojen i opremljen sukladno mjerilima tima Državne uprave za zaštitu i spašavanje (dvije skupine sa 29 pripadnika).

4. Tim za logistiku Jedan cjelokupan tim ustrojen i opremljen sukladno mjerilima tima Državne uprave za zaštitu i spašavanje (četiri skupine sa 99 pripadnika).

5. Tim za opću namjenu

Po jedan tim sastavljen sa 33 pripadnika za svaku općinu i grad na području Županije.

135/178

R.br. Naziv operativne snage Kapacitet i opremljenost nužnog ojačanja

6. Županijsko skladište

Skladište opremljeno sukladno mjerilima za zonsko skladište Državne uprave za zaštitu i spašavanje113. Skladište može obuhvaćati i više građevina na različitim lokacijama.

Tablica 74 - Pregled potrebnih snaga civilne zaštite OBŽ koje je potrebno opremiti i osposobiti za učinkovito djelovanje 3 ZAKLJUČNE OCJENE Osječko–baranjsku županiju prate mnoga ugrožavanja s mogućim posljedicama razine velike nesreće ili katastrofe. Predloženim mjerama u procjeni neke od ovih ugrožavanja moguće je učinkovito kontrolirati.

3.1 UZROČNICI NASTANKA VELIKIH NESREĆE I KATASTROFE Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja katastrofa i velikih nesreća (poglavlje1) ove Procjene, ugrubo obuhvaća prirodne uzročnike (poglavlje 1.1.) i tehničko-tehnološke (poglavlje 1.2.).

3.2 PRIRODNI UZROČNICI Prirodni uzročnici velikih nesreća i katastrofa obuhvaćaju poplave (1.1.1.), potrese (1.1.2.), i ostale prirodne uzročnike (1.1.3.), koji obuhvaćaju sušu (1.1.3.1.), jak vjetar (1.1.3.2.), tuču (1.1.3.3.), snježne oborine (1.1.3.4.), poledicu (1.1.3.5.) i klizišta (1.1.3.6).

3.2.1 POPLAVE Poplave predstavljaju najočitije ugrožavanje ovog područja. Nakon velikih poplava iz 1965. i 1972. godine prišlo se sustavnoj izgradnji zaštitne infrastrukture od poplava pa su na svim velikim rijekama rekonstruirani nasipi i podignuti 1,2 m iznad najviše razine zabilježene vode, a u poplavnom području izgrađena je mreža kanala s crpnim postajama za odvod lokalnih (i procjednih) voda u velike rijeke jer prirodni pad to onemogućava kod viših vodostaja rijeka. Ranije poplavno područje na taj način postalo je branjeno područje koje se može obraniti mjerama obrane pri visokim vodostajima rijeka, tako da od tada u Osječko–baranjskoj županiji nije više bilo pojave velike nesreće, odnosno, katastrofe radi razlijevanja voda rijeka. Obrana obuhvaća: • Pripremno stanje i redovnu obranu od poplava obavljaju Hrvatske vode sa svojim licenciranim

ugovornim tvrtkama. • Izvanredna obrana od poplava obuhvaća jačanje postojeće zaštitne infrastrukture koju zajednički

obavljaju Hrvatske vode sa svojim licenciranim tvrtkama za radove u vodnom gospodarstvu i snage zaštite i spašavanja. Dosadašnja iskustva i uvid u mogućnost angažiranja snaga zaštite i spašavanja pokazuju da se ova obrana može učinkovito provesti.

• Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim građevinama proglašava rješenjem rukovoditelj obrane vodnog područja, a u hitnim slučajevima rukovoditelj obrane područja, po dionicama, kada vodostaji ili protoci dosegnu razinu iz Privitka 1. Glavnog provedbenog plana obrane od poplava, odnosno i pri nižim vodostajima i protokama, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili prelijevanje zaštitnih vodnih građevina ili je do proboja, rušenja ili prelijevanja već došlo.

113 Članak 8 Pravilnika o ustroju, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07).

136/178

• Izvanredno stanje na branjenom području114 ugroženom poplavom proglašava župan, na prijedlog rukovoditelja obrane od poplava vodnog područja, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili prelijevanje zaštitnih vodnih građevina, odnosno ako je došlo do poplava širih razmjera na području.

• Izvanredno stanje obrane od poplava za zaštitne vodne građevine (primjerice nasipe) nastupa kada su postojeći nasipi zbog dugotrajnog razdoblja visokog vodostaja i ekstremnih oborina raskvašeni pa neposredno prijeti njihov proboj, rušenje ili prelijevanje, ili je do proboja, rušenja ili prelijevanja već došlo. Ovdje se i nadalje poduzimaju mjere obrane na postojećoj zaštitnoj infrastrukturi, postavljaju se privremeni nasipi i protutlačni bunari za zaštitu od erozije nasipa, učvršćuje se ili oblikuje druga crta obrane od poplava, ali se poduzimaju i mjere spašavanja jer se u branjenom dijelu mogu naći naselja i gospodarski subjekti. Dosadašnja iskustva i uvid u mogućnost angažiranja snaga zaštite i spašavanja pokazuju da se ove mjere obrane i spašavanja ne mogu dovoljno učinkovito provesti. Problemi mogu nastupiti kod evakuacije većeg broja poplavom ugroženih osoba i stoke, a zbog malih kapaciteta prihvata u raspoloživim objektima pa se mora računati i s potrebom izgradnje privremenih kampova. Također, kod poplave može se naći dio poplavom zarobljenih osoba i ugrožene stoke, odnosno, divljih životinja koje treba spašavati iz vode, za što postojeće snage nisu dovoljne pa je potreban angažman specijalističke postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz vode. Prihvat i zbrinjavanje evakuirane stoke treba povjeriti velikim uzgajivačima te stoke jer će se najlakše nositi s ovim zadatkom. Prihvat viška evakuiranih osoba mora provesti civilna zaštita koju za područje županije treba tako i organizirati te opremiti. Za prijevoz zarobljenih osoba poplavom morat će se ponekad angažirati i hrvatska vojska, odnosno, policija.

3.2.2 POTRESI Potresi su drugo ugrožavanje po značaju. Regiji u kojoj se nalazi Osječko–baranjska županija prijeti potres od 7º do 8º po MCS ljestvici (štetan – jako štetan potres). Ovo područje nije osobito izloženo pojavi potresa, ali se može, gledano kroz duže razdoblje, dogoditi i snažniji potres. Jako štetan potres može izazvati razorne posljedice na mnogim zgradama starije konstrukcije, što povlači i rizik teških ozljeda njihovih stanara. Kod novijih zgrada ne očekuju se značajne posljedice pa niti ozljede ljudi. Sela su u najugroženijem području sa zgradama starije izvedbe pa se može očekivati pri jako štetnom potresu veliki broj ozlijeđenih osoba koje često treba spašavati iz ruševina, s problemom liječničkog zbrinjavanja i potrebu za velikim kapacitetom smještaja ostalih osoba koje treba zbrinuti zbog neuvjetnosti njihovih razorenih domova. Uz gotove snage trebat će mobilizirati i značajne snage gospodarskih subjekata te angažirati društva i udruge. Navedene zadatke ne mogu uspješno obaviti postojeće snage zaštite i spašavanja pa će na području županije trebati opremiti i uvježbati specijalističke timove civilne zaštite za spašavanje iz ruševina i za logistiku. Za prijevoz teško ozlijeđenih i nepokretnih osoba s nepristupačnog terena morat će se ponekad angažirati helikopteri hrvatske vojske, odnosno, policije.

3.2.3 SUŠA I TUČA Suša, posebice tuča česta su pojava na području županije, s često velikim popratnim štetama, ali angažiranje snaga zaštite i spašavanja županijske razine pri tim ugrožavanjima ne bi dalo značajnih rezultata pa se i ne planira. Sušu možemo umanjiti samo preventivnim djelovanjem, odgovarajućim navodnjavanjem, posebice jako procjednih vrlo plodnih tala, a tuču održavanjem i unaprjeđivanjem sustava obrane od tuče.

3.2.4 ORKANSKO I OLUJNO NEVRIJEME TE JAK VJETAR Vjetar je načinio više puta velike štete u više općina i gradova sa značajnim posljedicama na zgradama i kritičnoj infrastrukturi pa se predviđa angažiranje gotovih snaga, pravnih subjekata i društava, odnosno,

114 Nakon proglašenja izvanrednog stanja obrane od poplava za zaštitne vodne građevine (nasipe), na

prijedlog rukovoditelja obrane od poplava vodnog područja, župan proglašava izvanredno stanje obrane od poplava za svoje branjeno područje ugroženo poplavom, u sklopu kojeg se provode odgovarajuće aktivnosti za ublažavanje i smanjenje šteta na branjenom, odnosno, već poplavljenom području.

137/178

udruga građana te tima opće namjene civilne zaštite. Vjetar, osim toga, može ugroziti i kritičnu infrastrukturu pa je njena zaštita prioritetni zadatak, odmah po spašavanju stanovništva.

3.2.5 SNJEŽNE OBORINE Snijeg može stvoriti velike probleme u prometu pa se pri proglašenju 4º pripravnosti zimske službe za neku od javnih cesta planira angažiranje snaga zaštite i spašavanja.

3.2.6 POLEDICA Poledica je, posebice nastala radi ledene kiše, velika opasnost za promet i nadzemne vodove, dakle takva poledica ugrožava kritičnu infrastrukturu, a mogu izazvati vrlo velike štete na voćnjacima i šumama, pa se predviđa i uporaba snaga zaštite i spašavanja, prvenstveno u zaštiti kritične infrastrukture.

3.2.7 KLIZIŠTA Veća klizišta nisu zabilježena u županiji pa se ne očekuje pojava velike nesreće i ne planira se angažiranje snaga zaštite i spašavanja.

3.3 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA UGROŽAVANJA Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće obuhvaćaju: ugrožavanja iz gospodarskih objekata (1.2.1.), iz prometa ( 1.2.2.), prolomom brana (1.2.3.), nuklearnih i radijacijskih postrojenja (1.2.4.); pojave epidemija i sanitarnih opasnosti ( 1.2.5.) i nesreće na odlagalištima otpada (1.2.6.).

3.3.1 NESREĆE U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA Od tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima najopasnija je situacija kad se opasni potencijal nađe u blizini javnih objekata, što znači da opasnost ne prijeti prvenstveno od količine nego od njegovog smještaja. Procjenom ugroženosti po APELL – procesu odredile su se lokacije najvišeg prioriteta pozornosti (prioritet E) gdje je moguća pojava velike nesreće i gdje se moraju angažirati snage zaštite i spašavanja. Analizom uporabe snaga zaštite i spašavanja ukazana je potreba angažmana specijalističkih timova za spašavanje iz ruševina i za logistiku, koje je nužno opremiti i uvježbati. To nas upućuje na potrebu primjene mjera u prostornim planovima i građenju, kako se za takve lokacije ne bi povećavali rizici nastanka velike nesreće, odnosno katastrofe.

3.3.2 NESREĆE U PROMETU Ugroze su u prometu veliki problem za željeznički promet jer se u stanici Osijek i Strizivojni provodi stvaranje kompozicija, pri čemu pojedini vagoni s opasnim tvarima mogu čekati i duže vrijeme i na taj način ugroziti čak i centar Osijeka, odnosno Strizivojne. Moguća je pojava i velikog broja otrovanih osoba za čije učinkovito zbrinjavanje neće biti dovoljne postojeće snage zaštite i spašavanja pa će trebati opremiti i uvježbati Tim civilne zaštite za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu, te logistiku. Radi prostornih problema u provedbi zadaća zaštite i spašavanja na autocestama moraju se angažirati i snage vlasnika autoceste iz najbliže tehničke stanice, koje bi morale osigurati mjesto akcidenta, siguran prolaz svih potrebnih ekipa zaštite i spašavanja te kao prva ekipa na terenu pružiti pomoć potrebitima. Operativnim planom autoceste trebaju unaprijed precizirati način koordinacije sa snagama zaštite i spašavanja, te ostalim sudionicima u provedbi mjera i akcija zaštite i spašavanja.

3.3.3 PROLOM BRANA Prolomi su brana hidroakumulacija potencijal naglog ugrožavanja velikog područja, posebice u slučaju hidroakumulacije „Borovik“. Zahvaćaju se i dijelovi naselja pa će se dio stanovnika morati i evakuirati, ali i spašavati iz ruševina. Posebice je važno održavati sustav uzbunjivanja i planirati vježbe evakuacije iz

138/178

ugroženih naselja jer će to možda biti jedina učinkovita zaštita stanovništva pri prolomu brana. Dio poplavljenog područja bit će, po povlačenju vode, onečišćen lešinama uginulih životinja pa će se, osim postojećih snaga, morati angažirati i Tim civilne zaštite za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu, te logistiku.

3.3.4 NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE Ugrožavanje nuklearnim i radiološkim nesrećama obrađuje se na državnoj razini. Područje županije ugrožava NE Pakš u Mađarskoj, i to u najblažoj varijanti samo područje Baranje. Predviđa se provedba mjera samozaštite stanovništva koje će biti upoznato s ugrožavanjem i načinom provedbe samozaštite preko javnih medija. Također, preporučena je primjena jodne profilakse jer se NE Pakš smatra s dosta nepouzdanom tehnologijom izvedbe. Sudjelovanje snaga zaštite i spašavanja očituje se aktiviranjem Stožera Osječko-baranjske županije, koji analizira situaciju i priprema obavijesti za stanovništvo.

3.3.5 EPIDEMIJE I SANITARNE OPASNOSTI Epidemije su sljedeće veliko ugrožavanje, i to samo ako se radi o epidemijama s teškim posljedicama. Dolazi do pojave velikog broja teško oboljelih osoba koje treba podvrgnuti stalnoj liječničkoj brizi, ali i mogućnosti prijenosa zaraze na nezaraženo stanovništvo. Postojeće snage neće biti dovoljne za obavljanje navedenih zadataka pa će se morati angažirati i specijalistički Tim civilne zaštite za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu te logistiku. Epizootije i biljne bolesti mogu izazvati veliku štetu na području županije, ali način zaštite od istih ne uključuje značajne snage zajednice jer se odvijaju pod nadzorom nadležnih ministarstava i vode ga nadležne inspekcije.

3.3.6 UGROŽAVANJE OKOLIŠA Najopasnije ugrožavanje okoliša nastaje uslijed velikih tehničko-tehnološke nesreća. Ovdje su vrlo opasna ugrožavanja požarom skladišta pesticida, kao i požari u nekim energetskim postrojenjima koji još sadrže PCB. Takvi požari mogu stvoriti velike količine ultraotrovnih dioksina, koji u dugom razdoblju mogu kontaminirati okoliš. Jedina je prava zaštita u tim uvjetima preventiva koju treba redovito kontrolirati od nadležnih inspekcija.

3.4 SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA (razrađeno točkom 2.) Županija raspolaže značajnim snagama zaštite i spašavanja za učinkovito nošenje s navedenim opasnostima. Dio se tih snaga i inače bavi nekom od djelatnosti zaštite – spašavanja pa ih je jednostavno angažirati u slučaju nužde i predstavljaju snage za žurno djelovanje, a dio su snage za ojačavanje koje će se vrlo rijetko angažirati. Za njih će trebati pripremiti jednostavne postupnike, kako bi uspješno djelovali u uvjetima izvanrednog stanja. Kod provedbe mjera i akcija zaštite i spašavanja mora biti osigurano stručno vodstvo, što u cijelosti može osigurati Županijski stožer zaštite i spašavanja. Problem kod rada Stožera jest njegova neuvježbanost za timsko djelovanje, koje je nužan preduvjet uspješne provedbe mjera i akcija zaštite i spašavanja. Također, treba računati i s izbornim članovima Stožera koje treba posebno educirati. Drugi problem leži u potrebi povezivanja sa snagama zaštite i spašavanje lokalnih samouprava jer se sve akcije provode poštivajući načelo supsidijarnosti – dakle odozdo od lokalnih samouprava. Poseban je problem kod potrebe masovne uporabe ekipa i sredstava. Stožer zaštite i spašavanja ne raspolaže s mogućnošću brzog angažiranja većeg broja osoba na mjestu intervencija pa će se morati osloniti na lokalno stanovništvo koje treba na licu mjesta mobilizirati, za što treba osigurati ovlaštenu osobu na terenu. Pomoć svakako mogu pružiti i susjedne lokalne samouprave, a naročito njihove snage civilne zaštite. Pri masovnoj uporabi osoba mora se računati da angažirano osoblje nije educirano pa im treba osigurati terensko vođenje, za što treba prethodno osigurati odgovarajući broj osoba koje bi trebalo educirati u okviru vježbi Stožera koje se samo dijelom obavljaju na terenu.

139/178

Problem vođenja needuciranih osoba može se kompenzirati uvođenjem snaga civilne zaštite lokalnih samouprava pa županija mora inzistirati na njihovom osposobljavanju. Za neke od mjera morat će se angažirati i specijalističke snage civilne zaštite koje u suradnji sa zainteresiranim gradovima treba ekipirati, opremiti i uvježbati. Odgovarajuće opremanje zahtijeva povećanje skladišta za držanje skupne opreme timova civilne zaštite Osječko – baranjske županije. Navedene probleme provedbe učinkovite zaštite i spašavanja može se učinkovito razriješiti programiranom edukacijom svih članova stožera i voditelja provedbe kako na regionalnoj tako i na lokalnoj razini. Nadalje, mora se voditi računa da su sadašnji podatci promjenjivi pa bi trebalo voditi katastar bitnih podataka za provedbu zaštite i spašavanja. Kod pojave izvanredne prijetnje izuzetno je važno brzo uočiti moguće razmjere ugrožavanja kako bi se na vrijeme donijele potrebne odluke za pravovremenu provedbu zaštitnih mjera. To može obaviti samo posebno educirana osoba kojoj je zaštita i spašavanje u županiji jedina obveza.

3.4.1 ORGANIZACIJA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U ŽUPANIJI Odgovornost je i obveza svake zajednice razvijati sustav zaštite i spašavanja kako bi se ostvarila provedba strateških ciljeva čime se osigurava stabilnost zajednice i njezin razvoj. Da bi zaštita i spašavanje mogli sustavno djelovati mora biti maksimalno povezana s upravljačkom strukturom u svojoj zajednici i nezavisna u djelovanju prema ostalim institucijama te zajednice. Navedeno ukazuje na nužnost planiranja razvoja postojećeg sustava zaštite i spašavanja pa i razmatranje organiziranja posebne službe zaštite i spašavanja na razini županije koja bi trebala obuhvatiti i ostale poslove kao što su vođenje zaštite na radu, zaštite od požara te vođenje obrambenih priprema županije. Tako organiziran sustav zaštite i spašavanja trebao bi učinkovito provoditi preventivne radnje, edukacije, ekipiranja i opremanja snaga zaštite i spašavanja, koordinirati radom jedinica lokalne samouprave u području zaštite i spašavanja kako bi se provele radnje na uvođenju APELL-procesa, voditi brigu o stanju i razvoju kritične infrastrukture, voditi županijsko skladište s opremom za zaštitu i spašavanje, voditi katastar opasnosti, objekata i osoba koje se mogu angažirati pri svakoj ugrozi velikom nesrećom ili katastrofom, standardiziranih postupaka njihovog djelovanja, te djelovati učinkovito u Stožeru i na terenu kada nastupe okolnosti ugrožavanja velikom nesrećom i katastrofom. 4 ZEMLJOVIDI U prilogu Procjene.

140/178

5 POLOŽAJ I KARATERISTIKE PODRUČJA OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE

5.1 PODRUČJE ODGOVORNOSTI NOSITELJA PLANIRANJA Osječko-baranjska županija smještena je u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera graniči s Republikom Mađarskom, a s istoka sa Srbijom. Četiri su susjedne županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. Površina Osječko-baranjske županije iznosi 4.149 km2. Najveću površinu ima Općina Bilje sa 343,52 km2, a najmanju Općina Vuka sa 34,91 km2. Područje Osječko-baranjske županije organizirano je u 42 jedinice lokalne samouprave, odnosno 7 gradova i 35 općina, te 264 naselja. Vodotoci na području županije značajni za Republiku (državne vode) su: međudržavne vode Dunav, Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci Vuka – do ceste Ðakovo-Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale površinske vode su lokalne vode.

Na području istočno od Osijeka je uzvisina – Erdutsko brdo. Izduženo je u pravcu zapad-istok, na sjeveru je strmim odsjekom odijeljeno od Drave i Dunava. Najviši vrh – Čvorkovo brdo iznosi 192 m. Jugozapadni su dijelovi županije područja prigorskog reljefa istočnih ogranaka Dilja i Krndije. Istočni ogranci Dilja sastoje se od dva uzdužna i usporedna bila. Nadmorske visine kreću se od 261 m (Musić) do 231 m (prijevoj Pake), odnosno, do spoja s krndijskim ogrankom. Reljefna bila se pružaju u različitim smjerovima: Tromeđa (263 m) je osnovnog pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok, dok južnije prevladava meridionalno pružanje, a Vuka Šuma (260 m) proteže se od zapada prema istoku. Najviši vrh na području županije je na Krndiji, na području Metrsko brdo, visine 606 m.

5.1.1 R E L J E F Prostor Osječko-baranjske županije dio je šireg prostora koji reljefno pripada sjeveroistočnom, pretežito nizinskom, ravničarskom dijelu geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno, Republike Hrvatske. Na modeliranje i izgled današnjeg reljefa presudnu su ulogu imali riječni tokovi Dunava, Drave i Save, kao i njihovi pritoci. Na području Jabučke kose, nizvodno od Osijeka, Dunav pritječe sa sjevera i na ušću Drave u Dunav, gotovo pod pravim kutom skreće prema istoku, usporava, meandrira te povremeno svoje visoke vode prelijeva u korito Drave te i nju usporava. Zbog takvih je neusklađenosti dvaju tekućica i nastalo specifično močvarno područje Kopačkog rita. Na području tipične akumulacijske nizine, kakvom tipu reljefa pripada ovo područje, u tom na izgled jednoličnom i geološki mladom reljefu, mogu se izdvojiti međusobno različiti geomorfološki oblici u nizinskom reljefu: 1. naplavne (aluvijalne) ravni 2. riječne terase 3. fluvio-močvarne nizine 4. lesne zaravni 5. prigorsko područje. Naplavne ravni nastale uz tok Dunava, Drave, Karašice te njihovih pritoka oblikovale su se u mlađem holocenu (aluviju). To su područja gdje je dubina temeljnice vrlo mala te se odlikuju velikom vlažnošću, ali i područja koja su u prošlosti bila redovito plavljena (područje Kopačkog rita). U sastavu naplavnih ravni prevladava pijesak, pretaloženi prapor i gline, dok se šljunci javljaju u većim dubinama. Duž čitavog riječnog toka Drave, usporedo s riječnim tokom prostire se blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeka Karašice, Vučice i Vuke. To je tipična aluvijalna ravan u čijem sastavu prevladavaju muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U okviru naplavnih ravni rijeke Drave izdvajaju se viši i niži dio naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede i područja plavljena za najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem.

141/178

Slični morfološki procesi naplavnih ravni rijeke Drave prisutni su i u oblikovanju naplavnih ravni rijeka Dunava i Vuke koje također meandriraju i imaju osobine srednjeg toka, kao i vode Drave, uzvodno od Osijeka i na prostoru grada te od Sarvaša do ušća, što rezultira podjednakim odnosom erozije i akumulacije. Tek na području Kopačkog rita, zbog nižeg terena u odnosu na višu, naplavnu ravan, dolazi do zamočvarivanja područja. Nadmorske visine terena naplavnih ravni su na oko 93-94 m, dok je najniža točka na ušću Drave u Dunav na 82 m n.v. Nešto viša reljefna područja, iznad naplavnih ravni, su terasne nizine Drave i njenih pritoka, nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, zbog eolske akumulacije, prevladavaju lesne i lesu slične naslage. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mlađa terasa Drave. Starija, holocenska terasa Drave razvijena je od naselja Jagodnjak pa do Vardarca i Kopačeva. U sastavu te terase prevladavaju pijesci i gline dok je u površinskom dijelu izgrađena od tankog sloja pretaloženog prapora. Mlađa, virmska terasa Drave odijeljena je od starije holocenske terase strmim odsjekom 3-5 m, a u površinskom dijelu izgrađena je od fluvijalnog prapora u čijoj su podlozi pijesci i gline. Sličnih osobina je i mlađa virmska terasa Dunava, na području naselja Duboševica, Draž i Branjina. Starija virmska terasa Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vučice na manji, sjeverni i veći, južni dio. Riječne sedimente pokrivaju naslage prapora debljine i do 20 m. Na jugu je terasa Drave omeđena aluvijalnom ravni Vuke prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. Nadmorske visine terase kreću se 109-107 m, pa do 97 m i 93 m (na krajnjem sjeverozapadu toka), te od 97-94-91 m i do 94-87 m n.v. na jugoistoku toka. Fluvijalno-močvarna područja potolinski su prostori nastali mlađim tektonskim spuštanjem terena tijekom holocena. Na takav postanak ukazuje i usijecanje rijeke Karašice u višu terasnu nizinu, otječući prostorom fluvijalno močvarne nizine, prema sjeveroistoku, umjesto da svoje vode usmjeri prema jugoistoku, što bi bilo u skladu s postojećim visinskim odnosima. Nizina je ispunjena recentnim fluvijalnim nanosima rijeke Vučice i dijelom Karašice te organogeno-močvarnim sedimentima. Nadmorske visine ove nizine kreću se od 99 m do 88 m n.v., od sjeverozapada prema jugoistoku. Uz poloj Drave (naplavne ravni) to je najniži i najvlažniji prostor. Viši i ocjeditiji tereni koji se uzdižu iznad okolnog nizinskog reljefa lesni su platoi i zaravni. Na području Baranje razlikuju se dvije lesne zaravni, na sjeveru uz samu državnu granicu, oko naselja Kneževo, i na području Baranjskog (Banskog) brda. Prva je lesna zaravan kontinuirani nastavak takve prirodne cjeline iz Mađarske. Baranjsko brdo reljefno je najizrazitiji i najdinamičniji dio Baranje. To je horst okružen sa svih strana rasjedima. Najviši je vrh na 245 m. Brdo je izduženo u pravcu sjeveroistok-jugozapad, u dužini od 21 km. Podlogu lesnih zaravni čine morski i jezerski sedimenti, preko kojih su nataložene debele naslage prapora i do 30 m. Sjeverozapadna je padina Baranjskog brda strma te je erozijom i spiranjem jako disecirana. Jugoistočne su padine blaže te prelaze u prapornu zaravan. Na području istočno od Osijeka druga je markantna lesna uzvisina – Erdutsko brdo. Izduženo je u pravcu zapad-istok, na sjeveru je strmim odsjekom odijeljeno od Drave i Dunava, čije ga vode potkopavaju, dok na jugu neprimjetno prelazi u ravnicu. Najviši vrh – Čvorkovo brdo iznosi 192 m. U podlozi brda stariji su tektonski sedimenti, dok su na površini naslage prapora debele i više od 10 m. Na površini su nastali tipični praporni mikroreljefni oblici (surduci, ponikve). Ðakovački ravnjak na jugozapadu županije trokutastog je oblika, dužine 35 km (zajedno s istočnim dijelom na području Vukovarsko-srijemske županije), prosječne širine više od 15 m i prosječne visine oko 111 m. Na taj način za 10-20 m nadvisuje okolne nizine. U cjelini je izgrađen od prapora debljine 15-24 m, a podlogu mu čine pleistocenski močvarni i stariji neogenski sedimenti (gline, pijesci, lapori). Ravnjak je sa svih strana omeđen rasjedima, a na prapornoj podlozi tekućice su stvorile blago valovite oblike. Na takvoj podlozi razvila su se i plodna, podzolirana tla. Sjeverno i južno od ravnjaka protežu se dva nizinska pojasa, vučanski prostraniji i viši i biđski niži i vlažniji. Jugozapadni su dijelovi županije područja prigorskog reljefa istočnih ogranaka Dilja i Krndije. To su područja bitno drugačijih obilježja, većih nadmorskih visina, drugačijeg sastava i građe. Karakter

142/178

pružanja osnovnih reljefnih elemenata, njihova povezanost s jezgrama masive te ekspozicija padina prema jugu, jugoistoku i istoku određuju karakter prigorskog tipa reljefa. Istočni ogranci Dilja sastoje se od dva uzdužna i usporedna bila, pokrivena diluvijalnim glinama, a u nižim dijelovima praporom, dok mjestimični izdanci lapora, pješčenjaka i vapnenaca ukazuju na stariju naboranu osnovu. Sastav podloge i klimatske prilike (oborine) pogodovali su razvoju guste mreže tekućica. Nadmorske visine kreću se od 261 m (Musić) do 231 m (prijevoj Pake), odnosno do spoja s krndijskim ogrankom. Krndijsko pobrđe drugačijih je osobina od diljskog. Reljefna bila pružaju se u različitim smjerovima: Tromeđa (263 m) je osnovnog pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok, dok južnije prevladava meridionalno pružanje, a Vuka Šuma (260 m) proteže se od zapada prema istoku. Veća reljefna raznolikost odrazila se i na osobine mreže tekućica, a najduža je Vuka. Krndijsko prigorje izrazitijih je prigorskih osobina od diljskog, poznato po vinogradarsko-voćarskim kulturama. Najviši je vrh na području županije na Krndiji, na području Metrsko brdo, visine 606 m. Riječne terase i praporne zaravni su ocjeditija područja od naplavnih ravni te su pogodnije za naseljavanje (razvoj naselja na njihovim rubovima) i poljodjelsko iskorištavanje.

5.1.2 HIDROLOŠKA OBILJEŽJA Hidrografski se u Osječko-baranjskoj županiji ističu Drava s južnim i Dunav sa zapadnim pritocima od kojih je, dakako, najznačajnija Drava. Osnovno hidrografsko obilježje površja jest ekscentričnost tekućica. Najveće i najvažnije rijeke teku rubno. To se odražava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama širega prostora. Inače na vodene prilike u cjelini utjecali su još diferencirani klimamorfološki procesi u prošlosti, pri čemu su u detaljima pored hidrogeoloških osobina stijena imali značajnu ulogu i noviji društveno-gospodarski zahvati. Vodotoci na području županije značajni za Republiku Hrvatsku (državne vode) međudržavne su vode Dunav, Drava, p.Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, p.Borza, k.Hatvan, k.Travnik te ostali vodotoci r.Vuka – do ceste Ðakovo-Osijek, r.Vučica i r.Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale površinske vode su lokalne vode. Dužina rijeke Dunava u Osječko-baranjskoj županiji je 86,06 km (od rkm 1433+060 do rkm 1347+000), što čini 62,6% dužine ukupnog toka Dunava kroz Hrvatsku. Na dionici kroz Osječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke s prosječnim padom vodnog lica pri srednjoj vodi od 0,047%o do 0,056%o. Širina korita kreće se u rasponu 500-800 m, prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godišnji protoci kreću od 2.442 do 3.144 m3/s. Dubina mu se kreće od 5 do 15 m. Režim voda Dunava pokazuje nivalno-pluvijalne karakteristike. Na kretanje njegovih voda najviše utječu alpski pritoci pa se u skladu s tim u godišnjem hodu vodostaja javljaju dvije visoke vode, i to u proljeće i rano ljeto. Proljetni maksimum uzrokovan je otapanjem snijega u nižim dijelovima gornjeg toka, a ranoljetni otapanjem snijega i leda u najvišim dijelovima Alpa i ciklonalnim kišama karakterističnim za taj dio godine. Prosječni su godišnji protoci Dunava kod Bezdana oko 2200 m3/s; najveći do 7000 m3/s, a najmanji oko 1000 m3/s. Dunav je plovan tijekom čitave godine, osim u vrlo hladnim zimama kada se zamrzne u prosjeku na nekoliko tjedana i za izuzetno niskih vodostaja u sušnim razdobljima. Rijeka Drava najveći je pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj odnosno Osječko-baranjskoj županiji na rkm 1382+300 Dunava, kod mjesta Aljmaš. Drava je drugi po značaju vodotok u županiji i čini južnu i jugozapadnu među Baranje.

143/178

Na području županije Drava protječe u dužini od 104 km (od rkm 0+000 do rkm 104+000), što iznosi 32,7% ukupne dužine toka Drave kroz Hrvatsku. Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfološke promjene u koritu, a kvartarne šljunčane-pjeskovite naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemnih voda. Dionica Drave kroz Osječko-baranjsku županiju ima karakteristike nizinske rijeke. Do Osijeka meandrira, a nizvodno od grada je mirnijeg toka, i s prevladavajućim akumulacijskim procesima. Drava ima veći pad od Dunava (13,1 cm/km), pa je i brža. Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m. Godišnja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1530 mm/god., s tim da je količina oborina veća u gornjem dijelu sliva. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim i karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijeg a i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 315 m3/s na granici sa Slovenijom, do 555 m3/s na ušću u Dunav. Pritoke Dunava koje su od interesa za Osječko-baranjsku županiju su: – Bosut s Biđem što se županije tiče u toliko što prikuplja vodu s južnih padina Ðakovačko-vinkovačke

praporne grede vodotocima od kojih su najznačajniji Kašnica i Jošava. Režim je otjecanja pretežno kišni.

– r.Karašica, koja izvire u Mađarskoj, a utječe u Dunav kod Batine, jest vodotok čiji su vodostaji izravno zavisni od padalinskih osobina Baranje. Visoke vode najčešće su pri otapanju snijega u proljeće i u jesen za jakih kiša. Sličnih su osobina i ostale tekućice na prostoru Baranje.

– r.Vuka na svom toku kroz Osječko-baranjsku županiju uglavnom prikuplja vode s istočnih ogranaka Dilja i sjeverne strane Ðakovačko-vinkovačke praporne grede. Režim voda je također pluvijalni, a jako ovisi i o režimu voda Dunava, u koji utječe kod Vukovara.

Pritoci rijeke Drave na području Osječko-baranjske županije su: – r.Karašica koja putem Gatskog kanala utječe u Dravu kod Gata, a rasterećenje se može provesti i

uzvodno, kod Donjeg Viljeva putem Spojnog kanala Karašica – Drava, dok preostali dio voda r. Karašice protječući kroz Belišće i Valpovo kod Ladimirevaca utječe u r. Vučicu. Rijeka Vučica s ušćem kod mjesta Josipovca i Poganovačko-kravički kanal koji se putem Stare Drave u Višnjevcu ulijeva u Dravu.

– Potok Toplica i kanal Barbara-glavni kanal na melioracijskom području Dravski rit koji se jednim dijelom odvodnjava u biljsku Staru Dravu, te dalje u Kopački rit.

Iako ne postoje relevantni hidrološki pokazatelji za navedene pritoke, karakterizira ih mala vodnost, te stoga nemaju značajniji utjecaj na vodni režim Drave.

U Baranji, na ušću Drave u Dunav, nalazi se inundacijsko i močvarno područje Parka prirode Kopački rit ukupne površine 17.700 ha.

144/178

Manji vodotoci, jezera, akumulacije, retencije i ribnjaci


Grad/općina

Naziv Dužina

Vodotoka (km)

Dužina nasipa (km)

Naziv Površ. Sliva Km2

Visina (m)

Norm. Vol.


(ha)

Normalni Volumen (m3x106)

SLIVNO PODRUČJE «BARANJA» Travmk 4,45 3,70 Šećeransko

jazero

Potok Karašica

6,90 13,80 1. GRAD BELI MANASTIR

Odv.kanal Karašice

7,20

Dunav 24,76 10,67 Stara Drava-Bilje

83,00 m.n.m. 3,70 Beljski- Podunavlje

600 2. OPĆINA BILJE

Drava 15,53 9,55 3. OPĆINA ČEMINAC Čeminac Grabovačko

jezero

4. OPĆINA DARDA Drava 7,45 10,10 ⎣ola Potok Karašica

12,76 6,22 Topoljski Dunavac

84,00 m.n.m. 7,10

Odv.kanal Karašice

7,20

Dunav 15,05 9,13

5. OPĆINA DRAŽ

Bujice 13,22 6. OPĆINA JAGODNJAK Drava 11,55 0,67

Dunav 10,95 20,50 7. OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI Bujice 31,42

Potok Karašica

3,00 6,00

Odv.kanal Karašice

8,61

Drava 7,33 11,20

8. OPĆINA PETLOVAC

Toplica 8,22 12,50 Borza 10,58 21,16 Hatvan 4,75 4,37 Potok Karašica

7,80 10,10

Odv.kanal Karašice

8,65 9. OPĆINA POPOVAC

Bujice 4,24 Popovac 18 UKUPNO: 231,62 158,67 10,80 619

SLIVNO PODRUČJE «KARAŠICA-VUČICA»

1. GRAD BELIŠĆE 2. GRAD DONI MIHOLJAC Karašica 16,00 Ribnjak D.Miholjac 1068 (972) 9,72 3. GRAD NAŠICE Lapovac II. 10,50 13,50 2,408 Ribnjak 1905. 1504 (1348) 13,40 4. GRAD VALPOVO Vučica 17,00 5. OPĆINA BIZOVAC 6. OPĆINA D. MOTIČINA 7. OPĆINA ⎣UR⎣ENOVAC 8. OPĆINA FERIČANCI 9. OPĆINA KORŠKA

10. OPĆINA MAGADENOVAC Vučica 21,00 11. OPĆINA MARIJANCI Karašica,

Vučica 12,00

12. OPĆINA PODRAVSKA MOSLAVINA

Karašica 7,08

13. OPĆINA PETRIJEVCI Vučica 11,15 14. OPĆINA PODGORAČ 15. OPĆINA VILJEVO Karašica-

Kor. Drava 18,45

UKUPNO: 102,68 10,50 2,408 2572 (2320) 23,12

SLIVNO PODRUČJE «VUKA» 1. GRAD ⎣AKOVO 2. GRAD OSIJEK 3. OPĆINA ANTUNOVAC 4. OPĆINA BIZOVAC 5. OPĆINA ČEPIN Vuka 4,00 6. OPĆINA DRENJE Vuka 10,00 4,00 Aku. Borovik 23,00 19,00 m.n.m. 7,90 7. OPĆINA ERDUT 8. OPĆINA ERNESTINOVO Vuka 9,00 6,90 9. OPĆINA GORJANI

10. OPĆINA KOŠKA 11. OPĆINA LEV. VAROŠ 12. OPĆINA PETRIJEVCI 13. OPĆINA PODGORAČ Vuka 12,50 22,00 14. OPĆINA PUNITOVCI Vuka 4,50 15. OPĆINA SEMELJCI 16. OPĆINA ŠODOLOVCI Vuka 3,00 6,00 Koprivna 30,00 450,00 17. OPĆINA VIŠKOVCI 18. OPĆINA VLADISLAVCI Vuka 7,00 5,00 19. OPĆINA VUKA Vuka 11,00 0,90

UKUPNO: 61,00 44,80 23,00 7,90 30,00 450,00

SLIVNO PODRUČJE «BI⎣-BOSUT» 1. GRAD ⎣AKOVO Z.lat.kanal 6,50 6,50 Mlinac 4,580 7,00 0,960 Rakova pustara 2,060 54,789 Jošava 44,990 5,00 0,946 Gajgerova pustara 1,800 31,319

2. OPĆINA DRENJE 3. OPĆINA LEV. VAROŠ 4. OPĆINA SAT. 5. OPĆINA SEMELJCI 6. OPĆINA STRIZIVOJNA 7. OPĆINA TRNAVA 8. OPĆINA VIŠKOVCI

UKUPNO: 13,35 6,50 49,570 1,906 3,860 86,108

Tablica 75 - Podatci o vodotocima, jezerima, akumulacijama, retencijama i ribnjacima

145/178

5.1.3 GEOLOŠKA I SEIZMOTEKTONSKA OBILJEŽJA Glavninu prostora županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima. Takve naslage karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici. Posebno su važne naslage prapora ili lesa karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele naslage (i dio 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, primjerice Banskog brda, Jabučke kose i Erdutskog brda. Praporom je pokriven i Ðakovački ravnjak. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi te čine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna obradiva površina. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sastavu područja. U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalni dio) seizmička, a i tektonska aktivnost na području županije slabije je izražena. Ipak, uz Dilj goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome još i relativno loši uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmičkih sila (razila i rastresta tla u dolinama rijeka i visoku razinu podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih sila na tlo i građevine može biti znatan. Prema istraživanju regionalnih seizmotektonskih odnosa izdvojeni su predjeli, gdje se mogu dogoditi najjači potresi, kao i procijeniti iznose magnituda tih potresa. Najjači potresi i najveći broj potresa očekuje se u Dilj gori u predjelu između Seline - Podcrkavlja - Levanjske Varoši i Ðakova s mogućim maksimalnim magnitudama 5,5 - 6,0. U Baranji između Darde i Batine mogući su potresi s maksimalnim magnitudama između 5,0 - 5,5. Maksimalni intenziteti nisu do sada bili veći od VIII ali niti manji do VI stupnjeva MCS ljestvice. Za pojedina veća naselja općine ili prostorne intenzivnije izgradnje bilo bi važno prije konačne procjene opasnosti od razornog djelovanja potresa, provesti lokalna seizmotektonska istraživanja. U redoslijedu hitnosti takvih istraživanja trebalo bi početi od lokaliteta koji su u zoni VIII stupnja MCS ljestvice.

5.1.4 PEDOLOŠKA OBILJEŽJA Pedološka obilježja prostora Osječko-baranjske županije obrađena su na temelju namjenske pedološke karte Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1996. Od ukupno 65 izdvojenih pedoloških jedinica na prostoru Republike Hrvatske, na području Osječko-baranjske županije zastupljeno ih je 26, sadržanih u sljedećoj tablici:

POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA

Sistematske jedinice tala Rasprostranjenost(x Kamenjar na vapnencu i dolomitu (litosol) Istočne padine Baranjskog i Erdutskog brda, Kneževo

Arenosol antropogenizirani Sjeverozapadni dio Baranje, istočno od Kneževa, Baranjskog i Erdutskog brijega

Sirozem na praporu (regosol) Središnji i istočni dio Baranje

Sirozem na laporu Zapadno od Baranjskog Petrovog Sela i istočnije u malim fragmentima

Koluvij s prevagom detritusa stijena Jugoistočni dio Baranje (Petlovac, B.P.Selo)

Koluvij s prevagom sitnice Baranjsko i Erdutsko brdo, jugozapadno od Našica -Feričanaca

Crnica vapnenačko dolomitna (kalkomelanosol) Istočno od toka Drave, na širem području Ðakova Tablica 76 - Popis sistematskih tala u OBŽ

146/178

Sistematske jedinice tala Rasprostranjenost(x

Rendzina na laporu Jugozapadno od Drave na području Karašice, u Baranji (Čeminac-Lug), sjevernije od Ðakova

Rendzina na flišu Istočni i jugozapadni dio županije, istočno od Našice prema jugoistoku, prema Piškorevcima

Rendzina na šljunku Istočno od Viljeva, 2 enklave oko Karašice i u Baranji na području Kopačkog rita – istočno od Luga i Vardarca

Černozem na praporu tipični Jugozapadno Našice-Podgorač-Drenje Eutrično smeđe na holocenskim nanosima Jugozapadni dio od Levanjske Varoši-Ð. Selci- Trnava

Eutrično smeđe na jezerskim sedimentima Sjeverozapadni i središnji dio (Bokšić, Ðurđenovac Magadenovac)

Eutrično smeđe na eruptivima Zapadno od Feričanaca i istočno na tromeđi – Trnava -Ð. Satnica-L. Varoš

Kiselo smeđe na klastitima Jugozapadno šire područje L. Varoši i Selci Ðakovački Smeđe na vapnencu duboko 2 male enklave (Ivanovac, Bizovac) Lesivirano na praporu tipično (Luvisol) enklava istočno od Kopačeva Lesivirano na praporu pseudoglejno uz Dunav i Dravu Lesivirano na rastresitim sedimentima Istočni i jugoistočni dio županije

Lesivirano tipično na ilovačama Istočni dio u fragmentima od Piškorevaca prema Selcima Ðakovačkim

Lesivirano na vapnencu i dolomitu Zapadno od Dunava na području Kopačkog rita u Baranji, jugozapadno od toka Drave, u središnjem dijelu županije u fragmentima

Smeđe podzolasto Zapadni i središnji dio županije u fragmentima

Rigolano na praporu Zapadni dio županije (Bokšić, Beljevina, Ðurđenovac dio Beničanci, Harkanovci, Bocanjevci)

Rigolano na laporu Budrovci, Strizivojna

Rigolano krša Jugozapadni dio Krndijskog pobrđa, istočno od D.Motičine

Gitja (Gittya) Sjeverozapadni dio P. Moslavine i Viljeva Tablica 77 - Pedološka obilježja tla u OBŽ

IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju – Namjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996.

Sve navedene sistematske jedinice tla prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, a na temelju dominantne jedinice provedena je procjena pogodnosti tala za obradu. Valorizacija tla, procjena pogodnosti tala za obradu provedena je prema modificiranim kriterijima procjene zemljišta, FAO 1976., Vidaček, Ž. 1976., prema kojoj su osim relevantnih značajki tla (dubina, skeletnost, kiselost, slanost/alkaličnost, matičnost, kapacitet za vodu), predmet procjene stjenovitost, nagib terena, poplave i/ili stagnirajuće površinske vode i dreniranost kao izraz režima vlažnosti tala. Dodatno je zbog aktualnosti problematike procijenjen stupanj osjetljivosti tala na kemijske polutante. Na temelju istražene pogodnosti tla za obradu, može se generalno zaključiti, da su tla klase P-1, dobro obradiva tla, rasprostranjena na sjeverozapadnom i središnjem dijelu Baranje, te istočnom dijelu županije, jugoistočno od Osijeka. Tla klase P-2, umjereno ograničena tla, rasprostiru se na području Baranje tj. na području Baranjskog brda, središnjeg dijela Baranje (Jagodnjak, Kozarac), te istočno od naselja Lug i Vardarac, zatim južnije od toka Drave od sjeverozapada prema jugoistoku, na području Erdutskog brda, te centralnog dijela Županije, na području đakovačkog ravnjaka i našičkog područja. Tla klase P-3, ograničeno obradiva tla rasprostiru se, uglavnom, u zapadnom dijelu županije, od manjih površina na sjeveru pa do većih površina na jugozapadu, na području prigorskog reljefa, te manjih površina južno od Drave, na potezu od Valpova prema Petrijevcima, te južnije od Petrijevaca. Privremeno nepogodna tla (N-1) za obradu protežu se od sjevera županije pa prema jugu i istoku do Dunava (područje Kopačkog rita), te na prostorima sjeverno i južno od vodotoka Drave u cijeloj dužini toka, kao i na manjim površinama na zapadu županije, pa do središnjih i istočnih dijelova županije.

147/178

Trajno nepogodna tla (N-2) prema ovoj procjeni mogu se izdvojiti na zapadnom području županije i to na dvije površine, na području bivše općine D. Miholjac, njen zapadni dio, jugoistočno od Viljeva, te na području bivše općine Našice u zapadnom dijelu, na potezu jugoistočno od Feričanaca i D. Motičine.

5.1.5 KLIMA Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske, gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni položaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Osnovne su karakteristike ovog tipa klime srednje mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilježje je te klime nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine kreću se 700-800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Na cijelom području županije izražena je homogenost klimatskih prilika, što je posljedica reljefnih obilježja (pretežito ravničarski reljef), dok se određene mikroklimatske diferencijacije mogu javiti na područjima Baranjske planine, Erdutskog brijega, te zapadnih dijelova županije (krndijskog i diljskog pobrđa). Klimatske prilike na prostoru županije okarakterizirane su na osnovu provedenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkim i klimatološkim postajama: Osijek, D. Miholjac, Valpovo, Ðakovo, Našice i Brestovac-Belje. Prosječna temperatura zraka, prema provedenim mjerenjima, iznosi 10,7°C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnim mjesečnim temperaturama promatranih postaja od 19,5°C do 21,9°C. Najhladniji je mjesec na svim promatranim postajama siječanj sa srednjom temperaturom od – 1,4°C (Osijek) do 1,2°C (Ðakovo). Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina područja. Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature na području županije zabilježen je u Osijeku 38,6°C i Ðakovu 38,4°C, a u Donjem Miholjcu i 39,2°C izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimumi zabilježeni u vremenu 1959.-1978. godine, iznosili su u Osijeku – 25,4°C, Ðakovu – 25,7°C, te Donjem Miholjcu – 26,0°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%. Prosječna godišnja količina oborine na prostoru županije kreće se od 642 mm (Brestovac-Belje), do 753,2 mm (Donji Miholjac). U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum javlja se početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također, izražena je i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima.

148/178

Primarni maksimum oborine, uglavnom, na cijelom području županije javlja se u VI. mjesecu, a sekundarni u XI. mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI. mjesecu (primarni minimum i sekundarni u II. i III. mjesecu, s izuzetkom meteorološke postaje Brestovac-Belje. Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u promatranom razdoblju 1959.-1978., zabilježena je u Osijeku (101,2 mm). Za područje Osječko-baranjske županije od velikog je značaja raspored oborina u vegetacijskom razdoblju. Prema raspoloživim mjerenjima na svim meteorološkim postajama zabilježen je optimalan raspored oborina u vegetacijskom razdoblju čije je kretanje od 390,4 mm (Osijek), 418,1 mm (Ðakovo), 437,2 mm (D. Miholjac), 453,0 mm (Našice) i 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini (Osijek), ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka. Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja sunca zabilježeno u srpnju. Ukupne godišnje količine insolacije u dvadesetogodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata. Na području Osječko-baranjske županije, odnosno na širem području Istočne Slavonije može se godišnje očekivati prosječno 1.800-1.900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290-1.350 sati. Za detaljnije analiziranje režima strujanja zraka poslužile su godišnje ruže vjetrova izrađene na temelju mjerenja na meteorološkim postajama Osijek, Ðakovo i Donji Miholjac. Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine. Na području meteorološke postaje Ðakovo, izražena je predominantnost vjetrova iz sjeverozapadnog smjera prema godišnjoj ruži vjetrova, dok je pojavljivanje vjetrova iz ostalih smjerova znatno manje izraženo. Prema godišnjoj ruži vjetrova za područje Donjeg Miholjca dva prevladavajuća smjera strujanja javljaju se tijekom cijele godine, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a njih slijede zapadni i istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje iz ostalih smjerova znatno manje. Na temelju analize godišnjih ruža vjetrova za tri navedene postaje, može se zaključiti da su najdominantniji vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i to u toplom dijelu godine, a zimi vjetrovi iz jugoistočnog pravca. Što se tiče jačine vjetrova u 80-90% slučajeva to su vjetrovi jačine 1-2 bofora. Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje, za meteorološke postaje Osijek, Ðakovo i Donji Miholjac. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. Pojave mraza javljaju se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana). Međutim, pojave mraza nepovoljne su ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, a osobito u travnju na početku vegetacijskog razdoblja. Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazovi, ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazovi javljaju tek u studenom.

149/178

5.2 STANOVNIŠTVO Osječko-baranjska županije prostire se na području od 4.149 km2 na kojem živi ukupno 330.506 stanovnika prema popisu stanovništva 2011. godine. Prosječna naseljenost Osječko-baranjske županije iznosi 73,519 stanovnika na km2.

Starost Ukupno 0-9 10-49 50-69 70+ Zaposleni Nezaposleni U mirovini

Ranjive skupine

SV. 305.032 29.141 160.040 78.656 37.379 89.011 107.786 70.065 59.249

M. 146.891 14.826 81.384 46.209 13.086 49.852 46.053 31.069 28.500

Ž. 158.141 14.315 78656 23.127 24293 39.159 61.733 38.996 30.749

Tablica 78 - Stanovništvo u OBŽ IZVOR: Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva 2011.godine

5.3 MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA Područje Osječko-baranjske županije izuzetno je bogato nepokretnim kulturnim dobrima. Geografski položaj i prirodno okruženje omogućili su kontinuitet života na ovom prostoru koji se može pratiti još od mlađeg kamenog doba. Brojni su tragovi ljudskog obitavanja te duhovnog i materijalnog stvaralaštva od prapovijesti preko antičkog razdoblja, srednjeg vijeka do novijeg doba. Oni se ogledaju u tragovima prapovijesnih naselja i nekropola, antičkim gradovima, srednjovjekovnim crkvama, gradovima i selima te urbanim cjelinama nastalim od početka 17. stoljeća do danas. Na području županije registrirano je 303, evidentirano 812, preventivno zaštićeno 449 nepokretnih kulturnih dobara.

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA VRSTA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Evidentirano Preventivno zaštićeno Registrirano Ukupno

Arheološka baština Arheološko područje 222 2 63 287

Povijesna graditeljska cjelina

Gradska naselja Gradsko-seoska naselja Seoska naselja

0 0 0

1

0 0

5 0 0

6 0 0

Povijesni sklop i građevina

Graditeljski sklop Civilna građevina Sakralna građevina

0 25 47

1 380 35

4 41 69

5 449 151

Memorijalna baština

Memorijalno povijesno područje Spomen građevina

1

238

1 0

5

41

7

279

Etnološka baština

Etnološko područje Etnološka građevina

0 249

0 28

0 41

9 318

UKUPNO: 812 449 303 1.567 Tablica 79 - Vrste nepokretnih kulturnih dobara u OBŽ IZVOR : Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku - 2000.

Među arheološkim lokalitetima na području županije nekolicina ima iznimno značenje: prapovijesni lokalitet "Gradac" kod Sarvaša, prapovijesni lokalitet "Hermanov vinograd" u Osijeku, prapovijesna

150/178

nalazišta "Gradac" i "Sredno" u Batini, "Gradac" u Zmajevcu, Diljska planina, Bogojevci kod Dalja i ranosrednjovjekovno groblje Bijelo brdo po kojem je nazvana cijela jedna kultura iz razdoblja ranog srednjeg vijeka (10.-12. stoljeće) u Europi. Na području županije postoji 6 /šest/ zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina (Osijek - Gornji grad i Tvrđa, Ðakovo, Našice, Valpovo, D. Miholjac), 13 dvoraca, 56 crkava i 4 samostana.

ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA Najveći dio zaštićene prirode pripada Parku prirode Kopački rit, područje izuzetnih vrijednosti i raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta. Uže područje Parka prirode Kopački rit ima status posebnog (zoološkog) rezervata. POPIS ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Kategorija Grad Općina

Površina Ha

Reg. Broj

Godina Zaštite

PARK PRIRODE • KOPAČKI RIT

BILJE

** 17.770,00

416

1967.

POSEBNI REZERVAT • KOPAČKI RIT (ZOOLOŠKI)

BILJE

** 6.700,00

417

1969.

• PODPANJ (ORNITOLOŠKI) DONJI MIHOLJAC * 84,99

-

1997.

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK • ERDUT

ERDUT

*** 160,00

767

1974.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

• BILJE - PARK OKO DVORCA BILJE

* 8,00

708

1975.

• ČEPIN - PARK OKO DVORCA ČEPIN

* 2,32

709

1975.

• DALJ - PARK UZ PATRIJARŠIJU ERDUT

* 1,22

688

1973.

• DONJI MIHOLJAC-PARK OKO DVORCA DONJI MIHOLJAC *

13,49

30

1958. • ÐAKOVO-PARK UZ BISKUPSKI

DVOR

ÐAKOVO *

8,66

562

1968.

• ÐAKOVO - PARK SLOBODE ÐAKOVO

* 1,80

623

1970.

• KNEŽEVO - PARK POPOVAC

* 7,00

715

1976.

• NAŠICE - PARK OKO DVORCA NAŠICE

* 34,34

95

1949.

• OSIJEK-PARK KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV

OSIJEK

* 2,43

683

1973.

• OSIJEK- PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA

OSIJEK

* 12,00

689

1973.

• TENJA - PARK OKO DVORCA OSIJEK

* 2,92

684

1973.

• VALPOVO - PARK OKO DVORCA VALPOVO

* 24,88

88

1958.

SPOMENIK PRIRODE • VALPOVO - BIJELA TOPOLA (posječena)

VALPOVO

-

194

1965.

Tablica 80 - Popis zaštićenih dijelova prirode na području OBŽ IZVOR: * Rješenja o zaštiti pojedinih dijelova prirode

** Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.) *** Izvješće o zaštiti prirode na području Osječko - Baranjske županije (1997.)

Park prirode Kopački rit poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta Kopačkog rita, 1967. godine donio Zakon o proglašavanju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim rezervatom ("Narodne novine", br. 45/67.).

151/178

1976. godine prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobija status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 30/94.) Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni zoološki rezervat Kopački rit. Područje Kopačkog rita obitavalište je brojnih životinjskih vrsta, a posebno je zanimljivo kao ornitološki rezervat. 1997. godine proglašen je Posebni ornitološki rezervat "Podpanj" kod Donjeg Miholjca kao područje značajno za obitavanje, gniježđenje, seobu i zimovanje ptica. Zaštićeni krajolik Erdut proglašen je 1974. godine. Područje, Aljmaš-Erdut pejsažno je naglašena zona u istočnoj Slavoniji. Na ostatcima starih uzvišenja prostor je dosegao veće visine, a padine prema Dunavu oštro su "urezane" i u zoni Erduta nadvisuju rijeku 7,0 metara. U kategoriji Spomenika prirode zaštićena je bijela topola u Valpovu (Populus alba l.). U kategoriji Spomenika parkovne arhitekture zaštićeno je 12 parkova, a najpoznatiji su oni uz dvorce u Našicama i Valpovu. ŠUMARSTVO U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 4,6%. Šumom je pokriveno oko 27% prostora županije, a prosjek je Republike Hrvatske 44%.

PODATCI O ŠUMSKIM POVRŠINAMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE PREMA KATEGORIJI I VLASNIŠTVU

Neobraslo Vlasništvo Obraslo

Proizvodno Neproizvodno Neplodno Ukupno

Hrvatske šume 85.496 8.361 2.368 14.820 111.045 Šume IPK-Belje 1.267 2 9 0 1.278 Privatne šume 1.774 141 11 8 1.943 UKUPNO: 88.537 8.504 2.388 14.828 114.257

Tablica 81- Podatci o šumskim površinama na području OBŽ IZVOR: Šumsko gospodarska osnova Republike Hrvatske (1996. - 2026)

ISKAZ POVRŠINA ŠUMA PO NAMJENI

Obrasle šume Organizacijska

jedinica Gospodarske šume

Posebne namjene Ukupno Neobrasle Neplodne Ukupno

Batina 6.268 6.268 924 2.635 9.827 Baranjsko Petrovo Selo 4.084 4.084 1.421 692 6.197 Darda 5.301 1.092 6.393 1.269 4.705 12.367 Tikveš 3.300 396 3.696 2.296 5.734 11.726 Ðakovo 10.253 651 10.904 798 89 11.791 Lev. Varoš 7.351 2 7.353 1.000 77 8.430 Osijek 7.656 25 7.681 746 339 8.766 Valpovo 3.219 26 3.245 438 135 5.818 Uprava šuma Osijek 49.432 2.192 51.624 8.892 14.406 74.922 Našice 7.797 84 7.881 394 163 8.438 Ðurđenovac 7.685 55 7.740 246 172 8.158 D.Miholjac 8.103 109 8.212 513 131 8.856 Koška 8.508 59 8.566 519 155 9.240 Uprava šuma Našice 32.093 307 32.400 1.672 621 34.693 Mikanovci 251 251 4 6 261 Strizivojna 1.282 131 1.413 47 36 1.496 Uprava šuma Vinkovci 1.533 131 1.664 51 42 1.757 Hrvatske šume Ukupno: 83.058 2.630 85.688 10.615 15.069 111.372

Tablica 82 - Prikaz šuma po namjeni

IZVOR: Izvješće o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije (2000.)

152/178

Površine privatnih šuma čine svega 1,7% ukupne površine šuma županije, a rasprostranjene su uglavnom u brdskom dijelu županije.

V O D O O P S K R B A

Vodoopskrba Osječko-baranjske županije organizirana je u 7 vodoopskrbnih područja. Granice tih područja ne koincidiraju nužno s teritorijalnim ustrojstvom lokalne samouprave (7 gradova i 35 općina) jer se temelje na čimbenicima koji utječu na uspostavu tehnički korektnih i ekonomičnih koncepcija, a u svezi s raspoloživim crpilištima. Vodoopskrbni sustav Osijek

Postojeći vodoopskrbni sustav grada Osijeka s prigradskim naseljima Višnjevac, Josipovac, Sveta Ana, Antunovac, Brijest, Briješće, Livana, Tenja, Tvrđavica Podravlje, zasnovan je na zahvaćanju podzemnih voda na crpilištu "Vinogradi" – 18 zdenaca, njenom transportu cjevovodom neprerađene vode u dužini oko 11 km do postrojenja za preradu vode na lokalitetu "NEBO PUSTARA", kapaciteta 600+350 l/sek, da bi se potom pročišćena pitka voda preko crpnog postrojenja i vodovodne mreže distribuirala do krajnjih potrošača. Raspoloživa crpna količina vode na crpilištu "Vinogradi" iznosi 600 l/s dok je ukupni instalirani kapacitet crpki 720 l/s, u čemu je sadržana određena rezerva namijenjena sigurnosti pogona. Trenutno, vodoopskrbni sustav grada Osijeka s prigradskim naseljima ima oko 400 km tlačnih vodova s oko 22.000 vodovodnih priključaka preko kojih se ostvaruje vodoopskrba navedenog područja. Putem vodoopskrbnog sustava pokrivenost pučanstva je oko 92%, odnosno, na sustav je priključeno preko 100.000 žitelja s dijelom industrije koja zahtijeva kvalitetu sanitarne vode ili gdje je udio tehnološke vode neznatno. Veliki potrošači vode koji ne zahtijevaju sanitarni kvalitetu vode kao npr. "Tvornica šećera", "Saponia" (tvornica deterdženata), "OLT" (Osječka ljevaonica). "Kožarska industrija" i slični imaju svoje sustave tehnološke vode. Crpilište "Vinogradi" zajedno sa cjevovodom sirove vode i pogonom aeracije, izgrađeni su i stavljeni u pogon 1984. god. Do tada se za opskrbu grada koristila rijeka Drava sa zahvatom na crpnoj stanici "Pampas" te preradom vode na lokaciji "NEBO PUSTARA". Kapacitet starog postrojenja za pročišćavanje dravske vode je (900 + 1.500 m3/h) 2.400 m3/h. Razlog prelaska s dravske vode na podzemnu – bunarsku vodu, povećanje je stupnja zagađenja Drave uz vrlo veliku fluktuaciju s promjenama vodostaja. Vodozahvat je na Dravi rekonstruiran i sada se koristi kao dopunsko i zamjensko crpilište kapaciteta 350 l/s. Ova voda u kombinaciji s vodom iz crpilišta "Vinogradi" osigurava mogućnost kvalitetne prerade do razine pitke vode. Na vodozahvatu "Pampas" instalirani kapacitet crpnog postrojenja je 600 l/s, a služi za interventne potrebe. Raspoloživi kapaciteti prerade vode za sada zadovoljavaju. Rekonstrukcijom tlačnog sklopa osiguran je funkcionalni rad sustava. U pogonu je i rezervoarski prostor veličine 10.000 m3 vode za osiguranje satnih oscilacija. Dezinfekcija vode provodi se plinskim klorom. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "VODOVOD-OSIJEK d.o.o." • osnovno crpilište je crpilište "Vinogradi" kapaciteta 600 l/s • zahvat na rijeci Dravi je kapaciteta 350 l/s, a po potrebi je moguće povećanje do 600 l/s • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Osijek, Višnjevac, Tenja, Josipovac, Sveta Ana,

Antunovac, Brijest, Briješće, Livana, Tvrđavic, Podravlje, Nemetin i Ivanovac • prerada vode "Nebo Pustara" kapaciteta 600 l/s • tlačni sklop prema potrošačima je kapaciteta 800 l/s • ukupna duljina distribucijske vodovodne mreže cca 400 km • vodosprema 10.000 m3 • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama

sustava, a analize vode uzimaju se jednom tjedno - "Kanalizacija-Osijek" • dezinfekcija se obavlja plinskim klorom.

153/178

Vodoopskrbni sustav Našice Vodoopskrbni sustav grada Našica obuhvaća grad Našice i dijelove općina Donja Motičina, Podgorač i Ðurđenovac. Cjelokupan sustav temelji se na korištenju podzemne vode sa crpilišta "Velimirovac" te zahvatu vode iz nekoliko kaptaža starijeg datuma na lokacijama Seona i Gornja Motičina. Sustav se sastoji od izvorišta i crpilišta, transportne i distribucijske vodovodne mreže i rezervoarskog prostora – vodotoranj u Našicama 330 m3 i rezervoar Tajnovac 300 m3. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi 140 km. Crpilište "Velimirovac", kao osnova sustava, sastoji se od tri bušena zdenca pojedinačne izdašnosti 30-40 l/s, od kojih su u pogonu uvijek dva. Zahvaćena sirova voda ima povećani sadržaj željeza i mangana, pa su ranije izgrađeni uređaji za preradu kapaciteta 60 l/s, kojima je dodana tijekom 1996. godine prerada vode za dodatnih 90 l/s – ukupno 150 l/s. Na crpilištu se nalazi i rezervoarski prostor veličine 4x75 m3 (stari i novi pogon). Dezinfekcija vode je klor dioksidom kapaciteta 230 l/s. Nakon pročišćavanja voda se putem tlačne distribucijske stanice kapaciteta 80 l/s tlači u transportnu i vodoopskrbnu mrežu i vodotoranj smješten u centru Našica. Izvorišta brdskog predjela zahvaćaju vode prigorskih vodonosnika, dobre su kvalitete i povoljnog visinskog položaja u odnosu na potrošače no male su izdašnosti (prosječno oko 5-12 l/s) te kao takve ne mogu bitno utjecati na razvoj vodoopskrbe područja Našica. Osim toga, u razdoblju kiša dolazi i do zamućenja ovih izvorišta. U brdskom predjelu nalazi se crpilište "Toplice" s bušenim zdencem kapaciteta do 12 l/s. U posljednjih godinu dana vršena su ispitivanja oko izvorišta Seona, gdje bi bilo moguće instalirati bunarsku crpku kapaciteta do 10 l/s. Provedenim istraživanjima ustanovljeno je da su istražni kapaciteti postojećeg crpilišta "Velimirovac" znatno veći od onih koji se danas eksploatiraju te postoji realna mogućnost proširenja crpilišta za daljnjih oko 90 l/s. Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom dosadašnjeg rada sustava. Rezultati analiza zahvaćene podzemne vode ukazuju na povišen sadržaj željeza, mangana i amonijaka. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja KP "Našički vodovod", posjeduje koncesiju za zahvaćanje vode i

pozitivno mišljenje Državne uprave za vodu za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Našice, Gornja Motičina, Kelešinka, Markovac

Našički, Martin, Pribiševci, Seona, Stipanovci, Velimirovac, Vukojevci, Zoljan, Donja Motičina, Jelisavac, Lađanska, Ribnjak, Lila i Feričanci

• zahvat vode na crpilištu "Velimirovac" kapaciteta je 80 l/s s mogućnošću proširenja • tlačni sklop je kapaciteta 120 l/s kapaciteta do 20 l/s • brdski izvori crpilište "Toplice" i kaptaže Seona, • ukupno isporučena voda unutar sustava 60 l/s (220 m3/h) od toga stanovništvo 40 l/s (140 m3/h) i

industrija 20 l/s (80 m3/h) • ukupna duljina distribucijske vodovodne mreže oko 140 km • spremnici:

- vodotoranj u Našicama 330 m3 i Tajnovac 300 m3 - vodosprema na postrojenju prerade vode 4x75 m3

• zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek

• dezinfekcija vode je pomoću klor dioksida na crpilištu "Velimirovac" i pomoću natrij-hipoklorita u brdskim izvorištima

Vodoopskrbni sustav Donji Miholjac Vodoopskrbni sustav Donji Miholjac obuhvaća grad Donji Miholjac s tendencijom razvoja na okolna prigradska naselja i mjesta.

154/178

Sustav se sastoji od zahvata vode na crpilištu "Donji Miholjac", prerade vode, te distribucijske vodovodne mreže grada dužine 40 km, magistralnog vodovoda D. Miholjac-Miholjački Poreč, dužine 8 km i dijela spojnog cjevovoda Rakitovica – Sv. Ðurađ, dužine 1,25 km. Za potrebe opskrbe grada vodom izvedena je 1981. godine vodna stanica na prethodno uređenom vodocrpilištu kapaciteta 20 l/s da bi se 1995. godine izvršilo proširenje postrojenja za preradu vode na 40 l/s. Do 1981. godine opskrba kućanstava bila je individualno putem vlastitih bunara i hidroforskih uređaja. Izgradnjom vodocrpilišta paralelno počinje intenzivna gradnja vodovodne mreže iako su prvi cjevovodi postavljeni već 1976. godine. Izgrađenost vodovodne mreže je preko 90% odnosno na vodovodnu mrežu je priključeno 1.600 kućanstava i 100 priključaka tvrtki. Cjelokupna distribucijska vodovodna mreža izgrađena je od plastičnih vodovodnih cijevi profila DN 50-250 dok je magistralni vod do Miholjačkog Poreča izveden od duktilnih vodovodnih cijevi DN 350 i DN 300, a spojni prema Rakitovici od PEHD 225. Ukupna je dužina 49 km. Na crpilištu "Donji Miholjac" dovršene su aktivnosti na sanaciji tehnološkog dijela prerade vode (ugrađen jedan uređaj kapaciteta 15 l/s) te je izvršeno proširenje preradbenih kapaciteta na 60 l/s. Nužne su dorade u tehnološkom i funkcionalnom smislu radi usklađenja nove opreme i osiguranja zadovoljavajućih karakteristika pitke vode koje do sada nisu postignute. Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom dosadašnjeg rada sustava. Rezultati analiza zahvaćene podzemne vode pokazuju na visok sadržaj željeza, mangana i amonijaka. Kratki pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja KG "Park" d.o.o. Donji Miholjac • zahvat i prerada vode na crpilištu 40 l/s • ukupna dužina distribucijske vodovodne mreže oko 49 km • spremnici sirove i pitke vode na crpilištu

– rezervoar sirove vode 2x100 m3 – rezervoar pitke vode 240+60 m3

• zahvat vode – dva bušena zdenca 2x20 l/s • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama

sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - "Zavod za javno zdravstvo" Osijek. Vodoopskrbni sustav Valpovo Vodoopskrbni sustav Valpovo baziran je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi u krugu Kombinata "Belišće" s kojeg preuzima obrađenu i pročišćenu vodu, te crpilištu "Jarčevac" istočno od Valpova, koje je u fazi probnog pogona i razvoja. Zahvat vode iz rijeke Drave "Belišću" d.d., kapaciteta 56 l/s, u osigurava vodu za domaćinstva i tehnološku vodu, te je po preradi i pročišćavanju isporučuje korisnicima: industriji - "Belišću" d.d.; "Kombelu" d.o.o. Belišće i "Dvorcu" d.o.o. Valpovo kao distributerima. Na taj se način vodoopskrbni sustav Valpovo opskrbljuje najvećim dijelom pitke vode. Crpilište "Jarčevac" koncipirano je kao tlačno-opskrbni sustav koji prethodno pročišćenu podzemnu vodu tlačnim crpkama tlači u transportnu i distribucijsku vodovodnu mrežu. Vodoopskrbni sustav formiran je tako da se sastoji od pet osnovnih funkcionalnih elemenata. Crpilište "Jarčevac" – 25 l/s, postrojenje za preradu vode – 15 l/s, vodospremnika čiste vode 170 m3, distribucijske crpne stanice 25 l/s i sustava distribucije koju čine transportno distribucijski vodovi. Ovo crpilište je u fazi pilot projekta ispitivanja podobne tehnologije za preradu vode. Koncepcija razvitka vodoopskrbnog područja Valpovo je orijentirana prema korištenju crpilišta Jarčevac za ukupnu vodoopskrbu vodoopskrbnog područja Valpovo, za što je nužno širenje crpilišta i postrojenja za preradu vode. Postojeće i potencijalno prošireno crpilište "Jarčevac" smješteno je u međurječju Drave i Karašice. Na osnovu globalnih hidrogeoloških istraživanja s ciljem zahvaćanja maksimalno raspoloživih količina podzemnih voda na crpilištu "Jarčevac" procijenjena je maksimalna izdašnost crpilišta na oko 400/s. Kvaliteta podzemne vode analizirana je tijekom osvajanja pojedinih bušotina i crpljenja zdenca. Rezultati analiza pokazuju na povišen sadržaj željeza, mangana i fosilnog amonijaka, dok pojava zagađenja podzemnih voda nije zapažena.

155/178

Provedene analize zahtjeva sadašnjih potrošača na prostoru izgrađene vodoopskrbne mreže uz punu priključenost pokazuju bi li bilo potrebno osigurati u danu maksimalne potrošnje oko 60 l/s, a u danu srednje potrošnje oko 45 l/s. Opskrbna i distribucijska mreža u ukupnoj dužini 58 km granatog je tipa s dugim dovodnim vodovima do krajnjih korisnika gdje je nužno izvesti vodotornjeve. Cjelokupna je mreža ovog područja izvedena. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "Dvorac" d.o.o. Valpovo • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Valpovo, Šag, Petrijevci, Bizovac, Samatovci,

Satnica, Ladimirevci, Marjančaci, Ivanovci, Zelčin, Harkanovci, Nard, Cret Bizovački, Novaki Bizovački, Brođanci, Habjanovci

• veći dio vodoopskrbnog sustava Valpovo opskrbljuje se vodom sa zahvata i postrojenja za pročišćavanje voda rijeke Drave u "Belišću" d.d., ukupnog kapaciteta 56 l/s

• izvorište i prerada vode na lokaciji "Jarčevac" – zahvat podzemne vode bušenim zdencem, maksimalne izdašnosti oko 30-40 l/s – crpna stanica nad zdencem, kapaciteta Q 15 l/s – postrojenje za preradu vode, kapaciteta 15 l/s (kao pilot postrojenje za konačnu fazu izgradnje) – poluukopani vodospremnik čiste vode zapremine 170 m3 – distribucijska crpna stanica max. Kapaciteta 25 l/s, H man.=60 m

• sustav transportnih i distribucijskih cjevovoda ukupne dužine oko 58 km. Vodoopskrbni sustav Ðakovo Vodoopskrbno područje Ðakovo za koje je nadležna komunalna tvrtka "Ðakovački vodovod" Ðakovo obuhvaća nekoliko zasebnih vodoopskrbnih sustava te manjih vodovoda od kojih je najznačajniji vodoopskrbni sustav grada Ðakova, koji obuhvaća grad Ðakovo te naselja: Ðakovačka Satnica, Ðakovački Selci, Piškorevci, Budrovci, Novi Perkovci i Pisak. Uz navedeni sustav postoji još nekoliko sustava i to vodoopskrbni sustav Viškovci-Semeljci-Koritna-Forkuševci-Vučevci: Vodoopskrbni sustav Mrzović-Vrbica; vodoopskrbni sustav Ðurđanci; vodoopskrbni sustav Široko Polje; vodoopskrbni sustav Gašinci; vodoopskrbni sustav Ivanovci-Tomašanci-Kuševac; vodoopskrbni sustav Ðakovačka Breznica-Levanjska Varoš; vodoopskrbni sustav Gorjani; vodoopskrbni sustav Punitovci-Josipovac Punitovački; vodoopskrbni sustav Trnava-Lapovci; vodoopskrbni sustav Strizivojna. Svaki od navedenih sustava funkcionira zasebno, a pojedina crpilišta (Semeljci, Široko Polje i druga) imaju postrojenja za pročišćavanje voda. Ove sustave karakterizira velika prostorna rasprostranjenost i mala potrošnja po sustavu. Navedeni sustavi novijeg su datuma te za sada funkcioniraju bez većih problema. Vodoopskrbni sustav Ðakovo sastoji se od zahvata podzemne vode na tri crpilišta, tlačnih ili hidroforskih stanica te transportne i distribucijske vodovodne mreže. Osim crpilišta "Trslana" koje je na južnom dijelu Ðakova, ostala dva zahvata ("Pašin Bunar" i "Bazen") su u naselju bez osiguranih i definiranih zona sanitarne zaštite. Kvaliteta podzemne vode na granici je prema MDK i nema prerade vode prije distribucije u javni vodoopskrbni sustav. Ovo područje karakteriziraju tanki vodonosnici kvartarnih naslaga što ne pruža mogućnost značajnih zahvata vode u prostoru. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno poduzeće "Ðakovački vodovod" Ðakovo • na području postoji osnovni vodoopskrbni sustav Ðakovo s tri crpilišta te 11 manjih vodoopskrbnih

sustava – veliki razgranati pojedinačni sustavi • nedostatak značajnijeg crpilišta, što se zamjenjuje s velikim brojem malih crpilišta • zahvaćena podzemna voda uglavnom ne zadovoljava tražene kriterije za pitku vodu te se na pojedinim

crpilištima prerađuje (Semeljci, Široko Polje), distribuira kao tehnološka voda (Punitovci i slično), ili je na rubnim granicama prema MDK (Ðakovo)

• ukupna dužina distribucijske vodovodne mreže oko 85 km

156/178

• spremnici pitke vode na crpilištu "Trslana" – rezervoar pitke vode 2x1.500 m3 i 2x200 m3

• zahvat podzemne vode – crpilište "Trslana", 5 zdenaca oko 80 l/s – crpilište "Pašin bunar", oko 14 l/s – crpilište "Bazen"

• zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka s izvorišta i na specifičnim točkama sustava, a analize vode uzimaju se jednom mjesečno - Zavod za javno zdravstvo Osijek.

Vodoopskrbni sustav Belišće Vodoopskrbni sustav Belišće baziran je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi u krugu Kombinata "Belišće", kapaciteta 56 l/s. Zahvaćena voda ide na postrojenje za preradu vode, a potom preko vodospreme i distribucijske tlačne stanice u distribucijsku vodovodnu mrežu, dok dio koristi "Belišće" d.d. za svoje tehnološke potrebe. Ovaj sustav osigurava pitku vodu za potrebe industrije "Belišće" d.d., kao i za potrebe vodoopskrbnog sustava Valpovo i vodoopskrbnog sustava Belišće. Javnu vodoopskrbu na području Belišća provodi komunalna tvrtka "Kombel" d.o.o. Belišće koja preuzima pitku vodu od "Belišća" d.d. i distribuira do potrošača; gradu Belišću i naseljima Bistrinci, Tiborjanci, Veliškovci, Gat i Kitišanci. Osim samog grada Belišća, mreža ostalih naselja je nova. Prerada voda rijeke Drave zahtijeva veliku pozornost obzirom na značajne oscilacije kvalitete vode. Rezervoarski prostor za sada je definiran samo na mjestu prerade vode, dok je zbog granatog tipa mreže s udaljenim krajnjim korisnicima potrebno izvesti vodotornjeve. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "Kombel" d.o.o. Belišće • vodoopskrbni sustav uključuje sljedeća naselja: Belišće, Bistrinci, Kitišanci, Veliškovci, Tiborjanci,

Vinogradci, Gorica i Bocanjevci, te isporuku vode vodoopskrbnom sustavu Valpovo • vodozahvat na rijeci Dravi

– crpilište dravske vode u krugu kombinata "Belišće" – postrojenje za preradu vode – vodosprema čiste vode i distribucijska crpna stanica maksimalnog kapaciteta 65 l/s

• ukupna dužina transportno-distribucijske vodovodne mreže iznosi oko 40 km • zdravstveni nadzor provodi se redovito uzimanjem uzoraka sa zahvata vode na Dravi i na specifičnim

točkama sustava, a analize vode se provode jednom mjesečno - "Belišće" d.d. – vlastiti laboratorij • dezinfekcija plinskim klorom. Vodoopskrbni sustav Beli Manastir Vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno poduzeće «Komus» Beli Manastir. Osnova vodoopskrbe čini crpilište "Livade" kapaciteta 50 l/s. Kvaliteta vode na ovom crpilištu je takva da osigurava mogućnost distribucije vode bez prerade. Ograničeni raspoloživi kapaciteti vodonosnika ne osiguravaju mogućnost značajnog povećanja zahvata vode. Vodoopskrbni sustav obuhvaća naselja Beli Manastir, Branjin Vrh, Šumarine, Šećerana i Karanac. Kratak pregled elemenata sustava: • vodoopskrbnim sustavom upravlja "Komus" d.o.o. Beli Manastir, • sustav vodoopskrbe Beli Manastir sastoji se od 5 zdenaca dubine 60-80 m, ukupne izdašnosti 44 l/s i

vodospremnika zapremine 1.500 m3 , • vodoopskrbni sustav je dosta kompaktan i granatog je oblika. Za daljnje širenje sustava nužno je

osigurati dodatne izvore vode. Crpilišta spomenuta u prethodnom pregledu najvećim dijelom zasnivaju se na crpljenju podzemnih voda, manjim dijelom na zahvaćanju vode iz rijeke Drave, a gotovo neznatnim na zahvatima vode iz prigorskih vodonosnika. Sadašnje stanje crpilišta može se iskazati i kroz sljedeću podjelu:

157/178

Crpilišta subregionalnog značenja na području županije: • "Vinogradi" – Osijek (600 l/s) • "Trslana" – Ðakovo (70 l/s) • "Velimirovac" – Našice (150 l/s). Crpilišta regionalnog značenja na području županije: • "Mece" (80 l/s) • "Donji Miholjac" (40 l/s) • "Belišće" (56 l/s) • "Jarčevac" – Valpovo (oko 15 l/s – probni pogon), • "Ðurđenovac" (40 l/s) • "Beli Manastir" (oko 40 l/s) • "Kneževi Vinogradi" (25 l/s) • "Semeljci" (25 l/s) • "Čepin" (60 l/s). Crpilišta lokalnog značenja na području županije: • manji zasebni zahvati vode za pojedina naselja:Kuševac, Gorjani, Široko Polje, Ðakovačka Breznica,

Trnava, Strizivojna, Ðurđanci, Bijelo Brdo, Valenovac, Laslovo, Ada, Beketinci, Čokadinci, Sarvaš, Kneževo, Novo Nevesinje, Novi Bezdan.

Crpilišta regionalnog i lokalnog karaktera osiguravaju vodoopskrbu grupe naselja ili pojedinih gradova ili individualnih naselja i nisu osnova za razvoj šire javne vodoopskrbe županije. Crpilišta ili zahvati vode od subregionalnog odnosno županijskog značenja osnova su za opskrbu vodom gradova, ali i osnova sadašnjeg sustava vodoopskrbe županije. Trenutno se sa crpilišta i zahvata vode od subregionalnog županijskog značenja distribuira oko 70% ukupne zahvaćene i crpljene vode. Zone sanitarne zaštite imaju definirana i usvojena sljedeća crpilišta (temeljem Pravilnika NN 22/86.): • "Vinogradi" – Osijek • "D. Miholjac" – Donji Miholjac • "Trslana" – Ðakovo • "Velimirovac" – Našice • "Mece" – Darda • "Beli Manastir" • "Jarčevac" dok kod ostalih crpilišta ista nisu definirana i propisana. Analize i praćenje kvalitete vode provode ovlašteni laboratoriji. Na području županije takvu vrstu djelatnosti mogu obavljati "Zavod za javno zdravstvo" Osijek i "Kanalizacija" Osijek za javne potrebe, te "Belišće" d.d. za vlastite potrebe. Kvaliteta pitke vode uglavnom zadovoljava nakon obrade na javnim vodovodima – crpilištima regionalnog i subregionalnog značenja (izuzev povremeno "Donji Miholjac" i "Kneževi Vinogradi"), kao i na većem broju crpilišta lokalnog značenja, gdje se ne provodi sustavno praćenje kvalitete. POLJOPRIVREDA

Proizvodnja hrane od strateškog je interesa Republike Hrvatske. Najznačajnije mjesto u Republici Hrvatskoj u primarnom dijelu poljoprivredne proizvodnje ima Osječko-baranjska županija temeljem svojih proizvodnih kapaciteta. Županija raspolaže sa 266.245 ha poljoprivrednog zemljišta što čini relativno malo učešće od 8,4% u poljoprivrednom zemljištu Republike Hrvatske, ali se postižu dobri rezultati u poljoprivrednoj proizvodnji što je posebno izraženo kod proizvodnje pšenice, kukuruza i industrijskog bilja gdje proizvodnja Županije prelazi 25-30% ukupne proizvodnje Republike Hrvatske. Osim ratarske proizvodnje značajan je segment poljoprivrede županije stočarska proizvodnja. Obnovljivi prirodni resursi najznačajnija su prirodna bogatstva Hrvatske, a među njih se ubraja i preko 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 8,4% a u ukupnoj količini obradivog zemljišta s 12%.

158/178

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Republika

Hrvatska (ha)

Osječko-baranjska županija

(ha)

Udjel OBŽ u površinama RH %

Poljoprivredne površine 3,181.107 266.245 8,4 Obradive površine 2,020.626 242.405 12,0

Tablica 83 - Prikaz poljoprivrenih površina na području OBŽ

IZVOR: Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko- baranjske županije (1999.). Poljoprivredne površine u županiji obuhvaćaju oko 64% a obradive površine oko 58% ukupne površine Županije. Poljoprivredne površine Osječko-baranjske županije imaju sljedeću strukturu: oranice 86,6%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% i ostale površine (pašnjaci, ribnjaci) 9,0%.

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE ŽUPANIJE PREMA KATEGORIJAMA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST

Obradiva površina Poljoprivredna

površina (ha) Ukupno Oranice Voćnjak Vinograd Livada

Ukupno (ha) 266.245 242.405 230.521 3.106 2.858 5.920 Udjel (%) 100% 91,0% 86,6% 1,1% 1,1% 2,2%

Tablica 84 - Poljoprivredne površine po namjeni na području OBŽ

IZVOR: Analiza stanja poljoprivredne proizvodnje Osječko-baranjske županije (1999.).

INDUSTRIJA

Industrija je Osječko-baranjske županije zastupljena u 8 grana: - Prehrambena industrija

Prehrambena industrija ima dugogodišnju tradiciju, a komparativna prednost je u tomu što primarna poljoprivredna proizvodnja na području županije može sirovinski podmiriti potrebe izgrađenih kapaciteta. Prostorni razmještaj postojećih kapaciteta industrije pokazuje visoku koncentraciju na području gradova (85,2% kapaciteta i 83,5% zaposlenih) dok je na ostalom području situacija vrlo nepovoljna. U 14 od 35 općina ili 40% postoje industrijski kapaciteti koji sudjeluju sa 16,5% u zaposlenosti. U većini jedinica lokalne samouprave – općinama desetljećima je gospodarstvo počivalo isključivo na poljoprivredi i nisu nikad stvoreni prostorni uvjeti za lociranje industrijskih kapaciteta.

Gospodarske zone u prostoru su locirane na dva načina: – zone u sklopu naselja i – zone izvan naselja,

Osim toga, ponegdje su kapaciteti locirani u okviru stambenih zona naselja. Prostorno-planskom dokumentacijom (PPO, GUP, PUN) utvrđene su sljedeće površine gospodarskih zona:

GOSPODARSKE ZONE

Naselje Zone u okviru naselja Zone izvan naselja

1. Beli Manastir 153,60 2. Darda 170,90 3. Bilje 4,19 4. Kneževi Vinogradi 1,55 5. Valpovo-Belišće 159,15 6. Bizovac 10,00 7. Petrijevci 12,40 8. Harkanovci 8,60 9. Osijek 976,00 10. Donji Miholjac 107,00 11. Donji Miholjac 115,00

159/178

Naselje Zone u okviru naselja Zone izvan naselja

12. Črnkovci 10,00 13. Viljevo 8,00 14. Magadenovac 0,37 15. Ðakovo 96 16. Semeljci 7,70 17. Levanjska Varoš 3,20 18. Našice 83,00 19. Trvornica cementa "Našice" 190,7 20. Ðurđenovac 63 21. Jelisavac 2,70 22. Poganovci 9,20 23. Kelešinka 4,64

Tablica 85 - Gospodarske zone na području OBŽ

IZVOR: Važeća prostorno-planska dokumentacija Sukladno Prostornim planovima svakog pojedinog grada ili općine industrijske zone postavljene su izvan naseljenih dijelova naselja. STANOVI Osnovnu komponentu sustava stanovanja čine stanovi, kojih je na području županije prema popisu stanovništva i stanova iz 1991. godine bilo 128.896, ukupne površine 9.021,672 m2. Prosječna površina stana iznosila je 70,0 m2, što ukazuje na veliku zastupljenost tradicionalnog načina stanovanja u obiteljskim kućama.

Stanovi 1991. godine Broj

Općina/ gradova

Općina/grad Broj Površina (m2)

Prosječna površina

stana

m2/ stanovniku

Broj stanova/broj

domaćinstava (%)

1 BELI MANASTIR 4.565 322.289 70,6 24,6 104,2 2 BELIŠĆE 4.289 302.021 70,4 24,2 99,5 3 DONJI MIHOLJAC 3.653 282.631 77,4 26,6 102,4 4 ÐAKOVO 8.440 666.942 79,0 22,6 97,3 5 NAŠICE 5.720 413.641 72,3 23,7 99,3 6 OSIJEK 46.001 3.074.183 66,8 23,7 100,1 7 VALPOVO 4.315 339.966 78,8 27,0 101,1

GRADOVI UKUPNO: 76.983 5.401.673 70,2 24,0 100,1 1 Antunovac 1.260 94.933 75,3 22,4 101,4 2 Bilje 2.306 170.050 73,7 26,3 106,6 3 Bizovac 1.778 138.845 78,1 27,4 103,5 4 Čeminac 1.102 82.707 75,1 23,4 98,,1 5 Čepin 3.707 306.468 82,7 24,9 100,9 6 Darda 2.850 211.841 74,3 24,4 98,4 7 Draž 2.975 183.508 61,7 39,7 167,4 8 Donja Motičina 692 44.270 64,0 22,2 106,8 9 Drenje 1.309 85.842 65,6 25,4 114,4

10 Ðurđenovac 2967 190.836 64,3 21,0 96,5 11 Erdut 5.484 331.844 60,5 32,5 160,4 12 Ernestinovo 935 73.749 78,9 25,4 103,5 13 Feričanci 1.013 65.467 64,6 24,5 108,2 14 Gorjani 658 44.867 68,2 23,4 101,7 15 Jagodnjak 1.234 80.743 65,4 22,4 107,0 16 Kneževi Vinogradi 2.946 199.685 67,8 29,2 118,2 17 Koška 1.783 127.405 71,5 22,7 96,7 18 Levanjska Varoš 699 36.593 52,4 26,6 140,6 19 Magadenovac 908 68.984 76,0 28,4 109,9 20 Marijanci 969 81.380 84,0 26,9 102,1 21 Podravska Moslavina 537 38.832 72,3 24,2 106,3 22 Petlovac 1.303 91.892 70,5 24,3 103,8 23 Petrijevci 1.357 100.426 74,0 33,8 135,0

160/178

Stanovi 1991. godine Broj

Općina/ gradova

Općina/grad Broj Površina (m2)

Prosječna površina

stana

m2/ stanovniku

Broj stanova/broj

domaćinstava (%)

24 Podgorač 1.603 96.891 60,4 24,1 113,8 25 Punitovci 633 46.164 72,9 22,8 100,8 26 Popovac 1.448 81.255 56,1 22,4 115,4 27 Satnica Ðakovačka 691 53.681 77,7 20,5 97,5 28 Semeljci 1.541 111.776 72,5 22,4 98,6 29 Strizivojna 734 55.226 75,2 20,2 96,7 30 Šodolovci 892 67.178 75,3 25,8 110,7 31 Trnava 803 48.869 60,9 22,2 115,5 32 Viljevo 1.038 76.128 73,3 28,7 112,6 33 Viškovci 583 44.690 76,7 20,7 97,2 34 Vladislavci 761 55.446 72,9 23,5 95,5 35 Vuka 414 31.527 76,2 23,1 103,8

OPĆINE UKUPNO: 51.913 3.619.998 69,7 25,6 111,8 ŽUPANIJA UKUPNO: 128.896 9.021.671 70,0 24,6 104,5

Tablica 86 - Prikaz broja i površine stanova na području OBŽ OSNOVNE ŠKOLE Mrežu osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije čini 69 osnovnih škola što uključuje Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH i Centar Ivan Štark u Osijeku za polaznike s poteškoćama u razvoju. Matičnih osnovnih škola ima 69, od čega 19 u Osijeku. U okviru postojećih matičnih škola postoji 109 područnih razrednih odjela. SREDNJE ŠKOLE Srednje škole Osječko-baranjske županije nalaze se u Osijeku, Ðakovu, Valpovu, Donjem Miholjcu, Našicama, Ðurđenovcu, Belom Manastiru i Dalju. Od ukupno 29 srednjih škola 18 se nalazi u Osijeku. U tim se školama obrazuje 14.581 polaznik u 570 odjeljenja. DJEČJI VRTIĆI Na području Osječko-baranjske županije program predškolskog odgoja i naobrazbe ostvaruje se u 48 dječjih vrtića, a programom je obuhvaćeno 5.404 djeteta. Radi ravnomjernijeg razvoja predškolskog odgoja i naobrazbe Osječko-baranjska županija usklađuje razvoj mreže dječjih vrtića na svom području. FAKULTETI Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku je srednje veličine u europskim razmjerima te je od iznimne važnosti za područje Istočne Hrvatske u kojoj živi 1 mil. stanovnika, te odgovara društvenim i gospodarskim potrebama pet slavonskih županija. Prema pregledu ustroja osječkog Sveučilišta u akademskoj 2010./2011. godini Sveučilište u svom sastavu ima 17 znanstveno-nastavnih sastavnica: 11 fakulteta i 5 sveučilišnih odjela, 1 umjetničko nastavnu sastavnicu: • Ekonomski fakultet u Osijeku • Elektrotehnički fakultet u Osijeku • Građevinski fakultet u Osijeku • Filozofski fakultet u Osijeku (11 studija) • Poljoprivredni fakultet u Osijeku • Pravni fakultet u Osijeku • Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku • Medicinski fakultet

161/178

• Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti • Katoličko bogoslovni fakultet • Strojarski fakultet • Odjel za biologiju • Odjel za kemiju • Odjel za fiziku • Odjel za matematiku • Odjel za kulturologiju • Umjetnička akademija u Osijeku te 4 sastavnice: 3 sveučilišne infrastrukturne ustanove: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Studentski centar u Osijeku i Studentski centar u Slavonskom Brodu te trgovačko društvo Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku u vlasništvu Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Sveučilišta. KULTURA Matične i regionalne ustanove: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Muzej likovnih umjetnosti Muzej Slavonije Osijek Državni arhiv u Osijeku Gradske ustanove Osijek • Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku • Gradska i sveučilišna knjižnica • Matica hrvatska • HAZU - Zavod za znanost i umjetnost • Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar – Podružnica Osijek • Gradske galerije • “Vedra scena” • Teatar veterana Beli Manastir • Gradska knjižnica Belišće • Ustanova za kulturu Donji Miholjac • Centar za kulturu “Donji Miholjac” • Kino Ðakovo • Centar za kulturu • Gradska knjižnica i čitaonica • Muzej Ðakovštine • Muzej J. J. Strossmayera Našice • Zavičajni muzej • Narodna knjižnica Valpovo

162/178

• Ustanova za kulturne djelatnosti “Ante Evetović Miroljub” • Muzej Valpovštine • Gradska knjižnica • Centar za kulturu ŠPORT I REKREACIJA Na području Osječko-baranjske županije mrežu objekata za šport i rekreaciju čine:

• objekti u funkciji športa u natjecateljskom smislu • objekti namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno - zdravstvene kulture učenika osnovnih i

srednjih škola • rekreacijski objekti i sadržaji namijenjeni najrazličitijim kategorijama korisnika.

U 29 naselja Osječko-baranjske županije raspoređeno je 75 dvorana za potrebe nastave tjelesno - zdravstvene kulture učenika osnovnih i srednjih škola ukupne površine 24.316 m2. Površine vanjskih igrališta uz osnovne i srednje škole iznose 199.394 m2.

ŠPORTSKI OBJEKTI U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA NA PODRUČJU OSJEČKO - BARANJSKE ŽUPANIJE

Dvorane Vanjski tereni Grad/općina Broj površina (m2) površina (m2)

BELI MANASTIR 4 895 8714,8 BELIŠĆE 1 1313 1210,00 DONJI MIHOLJAC 1 2460 6358,00 ÐAKOVO 7 1443,95 17402,00 NAŠICE 2 964 13587 OSIJEK 32 5888,63 40225 VALPOVO 3 648,3 7674 Antunovac 1 288 1536 Bilje - - 3894 Bizovac 1 650 2150,00 Čeminac 1 821,00 2448,00 Čepin 2 629,06 5339,00 Darda 1 2300,00 1660,00 Draž 1 100,00 1800,00 Donja Motičina - - - Drenje - - 5800,00 Ðurđenovac 1 52,00 2600,00 Erdut 2 745 3379 Ernestinovo 2 581 4971 Feričanci 1 484 800 Gorjani 1 68 15290,00 Jagodnjak 1 821 3648 Kneževi vinogradi 1 106 1080 Koška 1 604 2409,00 Levanjska Varoš 1 450 800 Magadenovac - - 4033,00 Marijanci - - 510,00 Podravska Moslavina - - - Petlovac 1 104 6514,80 Petrijevci - - 2886,00 Podgorač - - 2500,00 Punitovci 1 630 4000,00 Popovac - - 3537,00 Satnica Ðakovačka - - - Semeljci 1 516,19 8488,20 Strizivojna - - 2400,00 Šodolovci - - 800,00 Trnava 1 70,00 750 Viljevo - - 1550,00

163/178

Dvorane Vanjski tereni Grad/općina Broj površina (m2) površina (m2) Viškovci 1 75,12 1000,00 Vladislavci 1 310,00 4200,00 Vuka 1 299,00 1410,00 ŽUPANIJA UKUPNO: 75 24316,25 199393,8

Tablica 87 - Prikaz športskih objekata na području OBŽ Športske dvorane u okviru osnovnih i srednjih škola prvenstveno služe zadovoljavanju svoje osnovne namjene (održavanje nastave) ali i u druge športsko - rekreacijske namjene za određeno naselje. Vanjski športski tereni najčešće su igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku ili univerzalna igrališta. SKLANJANJE LJUDI Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa i/ili drugih objekata za zaštitu stanovništva. Skloništa i/ili drugi objekti za zaštitu stanovništva grade se u gradovima i naseljima koji su ovim Planom svrstani u ugrožene gradove i naselja (od 1. do 4. stupnja ugroženosti). Na području su Osječko-baranjske županije 63 skloništa115 (objekti za sklanjanje stanovništva) s ukupnim smještajnim kapacitetom od 9310 osoba i to:

- 49 skloništa na području grada Osijeka s kapacitetom 7180 osoba - 3 skloništa na području grada Đakova s kapacitetom 400 osoba - 3 skloništa na području grada Belišća s kapacitetom 430 osoba - 2 skloništa na području grada Valpova s kapacitetom 600 osoba - 2 skloništa na području grada Donjeg Miholjca s

kapacitetom 240 osoba

- 2 skloništa na području grada Belog Manastira s kapacitetom

270 osoba

- 2 skloništa na području grada Našica s kapacitetom 190 osoba 40 skloništa su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave, a 23

skloništa su u vlasništvu raznih pravnih osoba KAPACITETI ZA ZBRINJAVANJE U slučaju potrebe ljude je moguće smjestiti i u športske dvorane u gradovima. Osiguranje prehrane moguće je obaviti preko Crvenog križa, odnosno, pučke kuhinje. ZDRAVSTVO Zdravstvenu djelatnost na području Osječko-baranjske županije obavljaju zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županije, odnosno, grada Zagreba te zdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva. Zdravstvenu djelatnost obavlja sedam domova zdravlja koji pokrivaju teritorijalna područja bivših općina na području županije: • Dom zdravlja Osijek • Dom zdravlja "Drava" Osijek • Dom zdravlja Beli Manastir • Dom zdravlja Donji Miholjac • Dom zdravlja Ðakovo

115 Dopis Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područni ured Osijek, klasa: 011-02/09-04/01, ur.br. 543- 09-01-09-16 od 28.9.2009. godine

164/178

• Dom zdravlja Valpovo • Dom zdravlja Našice Ljekarnička se djelatnost tijekom 1998.g. obavljala u ljekarničkim ustanovama u vlasništvu županije: • Ljekarna Osijek - 11 ljekarničkih jedinica i 8 ljekarničkih depoa • Ljekarna Ðakovo - 2 ljekarničke jedinice i 6 ljekarničkih depoa • Ljekarna Beli Manastir - 4 ljekarničke jedinice i 1 ljekarnički depo • Dom zdravlja Našice - 2 ljekarničke jedinice i 2 ljekarnička depoa • Dom zdravlja Valpovo - 2 ljekarničke jedinice • Dom zdravlja Donji Miholjac - 1 ljekarnička jedinica Pregled zdravstvenih ustanova u vlasništvu Osječko-baranjske županije (1998.g.): 1. Dom zdravlja Osijek 2. Dom zdravlja "Drava" Osijek 3. Dom zdravlja Ðakovo 4. Dom zdravlja Valpovo 5. Dom zdravlja Donji Miholjac 6. Dom zdravlja Našice 7. Dom zdravlja Beli Manastir 8. Hitna medicinska pomoć Osijek 9. Zavod za javno zdravstvo Osijek 10. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora "Suvag" Osijek 11. Opća županijska bolnica Našice 12. Ljekarna Osijek 13. Ljekarna Ðakovo 14. Ljekarna Beli Manastir Pored ustanova u vlasništvu županije zdravstvenu djelatnost na području županije obavlja Klinički bolnički centar Osijek i Poliklinika Bizovačke toplice.

5.4 PROMETNO TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA

CESTOVNI PROMET DRŽAVNE CESTE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

R. br.

Identifikacijska oznaka

Naziv ceste dionica

Širina kolnika

Duljina (km)

Asfaltni kolnik (km)

Tucanički kolnik (km)

Granična stacionaža

Glavne ceste

1. D – 2 Slatina-Našice-Osijek-Vukovar-Ilok 6,00 91.669 91.669 - 194+471 -276+881

2. D – 7 Državna granica-Beli Manastir-Osijek-Ðakovo 7,00 96.133 96.133 - 0+000 -

95+633 UKUPNO: 187.802 187.802 - Sabirne ceste

1. D – 34 Slatina-D. Miholjac-Josipovac 6,00 62.218 62.218 - 68+300 - 130+768

2. D – 38 Požega-Pleternica-Ðakovo 6,00 24.465 21.071 3.394 95+290 - 119+755

3. D – 46 Ðakovo-Vinkovci-Tovarnik 6,00 14.058 14.058 - 0+000 - 14+058

4. D – 53 Državna granica-Donji Miholjac-Našice-Slavonski Brod 6,00 49.827 49.827 - 0+000 -

49+827 UKUPNO: 150.568 147.174 3.394 Otočne, spojne i priključne ceste

1. D – 211 Baranjsko Petrovo Selo-Državna granica 6,00 1.953 1.953 - 0+000 -

1+953

2. D – 212 D-7-Kneževi Vinogradi-Batina 6,00 22.558 22.558 - 0+000 - 22+558

3. D – 213 Osijek-Erdut-Državna granica 6,00 27.167 27.167 - 0+000 -

165/178

R. br.

Identifikacijska oznaka

Naziv ceste dionica

Širina kolnika

Duljina (km)

Asfaltni kolnik (km)

Tucanički kolnik (km)

Granična stacionaža

26+511

4. D – 417 D-2-Riječno pristanište Osijek 6,00 2.133 2.133 - 0+000 - 2+133

5. D – 418 D-2-Zračna luka “Klisa-Osijek” 6,00 2.858 2.858 - 0+000 - 2+858

6. D – 515 Našice-Podgorač-Ðakovo 6,00 31.391 31.391 - 0+000 - 31+391

7. D – 517 Beli Manastir-Belišće-Valpovo 6,00 28.015 28.015 - 0+000 - 27+884

8. D – 513 Osijek-Gaboš-Jarmina 6,00 18.998 18.998 - 0+000 - 18+998

9. D – 519 Borovo-Dalj 6,00 8.333 8.333 - 8+000 - 16+206

UKUPNO: 143.406 143.406 - SVEUKUPNO: 481.776 478.382 3.394 Tablica 88 - Prikaz državnih cesta na području OBŽ

ŽUPANIJSKE CESTE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Suvremeni kolnik

R.br. Broj ceste Opis ceste

asfalt beton (km) kocka

prosj. širina (m)

Ostali kameni. materijal

(km)

Zemlja- -nema

kolnika (km)

Dužina ukupno

(km)

1. 4011 Duboševica - Ž 4018 2,200 - - 4,00 - - 2,200 2. 4017 Kneževo D 7 1,700 - - 4,09 - - 1,700 3. 4018 D 7 (Kneževo)-Topolje-Gajić-D 212 (Draž) 16,380 - - 6,00 - - 16,380 4. 4019 D 7 (Kneževo)-Branjina-Podolje-Ž 4018 (Draž)

14,620

-

-

4,22

-

-

14,620 5. 4027 Ž 4019-Popovac 2,150 - - 5,00 - - 2,150 6. 4030 D 34 (P. Moslavina)-Mosl. Krčenik-Zdenci-

Orahovica-Pleternica (D 38)

5,630

-

-

6,00

-

-

5,630 7. 4031 D 34-Viljevo-Kapelna-Kučanci-Magadenovac-

Šljivoševci-Lacići-Koška (D 2)

39,045

-

-

5,50

-

-

39,045 8. 4032 D 34 D. Miholjac (Mihanovića-P.Radića)-

Ivanovo

5,340

-

-

5,02

-

-

5,340 9. 4033 Torjanci-N. Nevesinje-D 517 7,850 - - 4,00 - - 7,850 10. 4034 Luč-Petlovac (D 517) 2,288 - - 4,01 1,482 - 3,770 11. 4035 Šumarina-D 517 1,022 - - 6,00 - - 1,022 12. 4036 Šećerana-D 7 0,120 - 1,590 4,54 - - 1,710 13. 4037 Kotlina-Kn. Vinogradi (D 212) 5,100 - - 3,85 - - 5,100 14. 4040 D 517-Novi Bezdan 0,950 - - 4,00 - - 0,950 15. 4041 D 517-Bolman-Jagodnjak-N. Čeminac-Uglješ-

Švajcarnica (D 7)

18,520

-

-

6,00

-

-

18,520 16. 4042 D 212 (Kn. Vinogradi)-Grabovac-Lug-

Vardarac-Bilje (D 7)

18,195

-

-

6,51

-

-

18,195 17. 4046 Golinci-Miholjački Poreč (D 53) 3,760 - - 5,50 - - 3,760 18. 4047 Miholjački Poreč (D 53)-Radikovci-

Čamagajevci-Črnkovci (D 34)

8,595

-

-

6,00

-

-

8,595 19. 4048 Čamagajevci (Ž 4047)-Marijanci (Ž 4049) 4,145 - - 4,50 - - 4,145 20. 4049 Črnkovci (D 34)-Marijanci-Šljivoševci

(Ž 4031)

9,827

-

-

6,00

-

-

9,827 21. 4050 Belišće (D 517) (K. Tomislava)-Valpovo

(J.J.Strossmayera-A.B.Šimića) (Ž 4051)

2,860

-

-

7,00

-

-

2,860 22. 4051 Valpovo:D 34-D 34 (bana J.Jelačića-Osječka-

M. Gupca)

4,020

-

-

6,68

-

-

4,020 23. 4052 Valpovo (Ž 4051) (L.Ribara)-Ivanovci-Zelčin-

Harkanovci-Koška (D 2)

17,460

-

-

5,72

-

-

17,460 24. 4053 Valpovo (Ž 4051) (N.Tesle-E.Kvaternika)-Nard

5,360

-

-

5,00

-

-

5,360 25. 4054 N. Čeminac (Ž 4041)-Čeminac (D 7) 3,390 - - 4,53 3,390 26. 4055 T.L. “Tikveški dvorac”-Ž 4056 (Kozjak) 3,030 - - 3,08 - - 3,030 27. 4056 Lug (Ž 4042)-Kozjak-Podunavlje-Kopačevo-Ž

4042 (Bilje)

16,820

-

-

3,95

-

-

16,820 28. 4058 D 53 (Beničanci)-Bokšić lug-Bokšić-Beljevina-

Feričanci (D 2)

24,215

-

-

5,10

-

-

24,215 29. 4059 Bocanjevci-Valpovo (LJ.Gaja-V.Nazora)

(Ž 4051)

6,850

-

-

5,07

-

-

6,850

166/178

Suvremeni kolnik



prosj. širina (m)


(km)

Zemlja- -nema

kolnika (km)

Dužina ukupno

(km)

30. 4060 Ž 4052 (Metlinci)-Ladimirevci-Bizovac (D 2)

6,750

-

-

5,00

-

-

6,750

31. 4061 Ladimirevci (Ž 4060)-Satnica-Petrijevci (D 34)

7,340

-

-

5,00

-

-

7,340

32. 4064 Ž 4030 (Zdenci)-Zokov Gaj-Ž 4058 (Bokšić) 0,210

-

-

5,00

-

-

0,210

33. 4065 Zdenci (Ž 4030)-Bankovci-Ž 4058 (Feričanci) 2,590

-

-

5,50

-

-

2,590

34. 4066 Bokšić (Ž 4058)-Šaptinovci-Klokočevci (D 53)

6,090

-

-

4,00

-

-

6,090

35. 4067 Bizovac (D 2)-Novaki-Brođanci-Čepinski Martinci (Ž 4105)

10,030

-

-

6,00

-

-

10,030

36. 4068 D 34-Josipovac-Višnjevac-Osijek-(J.J.Strossmayera-Kanižlića-Gundulića-Vukovarska)-Nemetin-D 213

21,150

-

-

8,39

-

-

21,150 37. 4073 Beljevina (Ž 4058)-Ðurđenovac (Ž 4075) 3,440 - - 5,00 - 3,440 38. 4074 Šaptinovci (Ž 4066)-Sušine-Ðurđenovac (Ž

4075)

4,575

-

-

4,03

-

-

4,575 39. 4075 D 2-Vučjak Feričanački-Ðurđenovac-

Pribiševci-D 53

9,260

-

-

5,59

-

-

9,260 40. 4076 Ž 4075 (Vučjak Feričanački)-Našičko Novo

Selo

0,700

-

-

5,00

-

-

0,700 41. 4077 Brezik Našički-D 2 (Našice) 2,800 - - 5,00 - - 2,800 42. 4078 Lađanska-D 2 (Jelisavac) 1,180 - - 3,00 - - 1,180 43. 4079 D 2 (Koška)-Ledenik 0,400 - - 5,00 3,460 - 3,860 44. 4080 Koška (D 2)-Lug Subotički-Budimci (Ž 4105)

7,395

-

-

5,77

3,040

-

10,435 45. 4081 Habjanovci-Brođanci (Ž 4067) 1,530 - - 5,00 - - 1,530 46. 4082 Tvrđavica D 7 3,080 - - 5,08 - - 3,080 47. 4083 D 7-Podravlje 0,590 - - 5,50 - - 0,590 48. 4084 Osijek: Ž 4068-Čv. “Frigis” (D 2) (Svilajska)

1,000

-

-

7,42

-

-

1,000 49. 4085 Osijek: Ž 4068-Čv. “Čepinska” (D 2) (od

Gundulićeve:Županijska-sv. L. Mandića)

1,485

-

-

7,27

-

-

1,485 50. 4086 Osijek (Ž 4085) (Vinkovačka)-Brijest-

D 518

4,505

-

-

6,59

-

-

4,505 51. 4087 Osijek: D 7-Ž 4068 (od mosta-Trpimirove:

Europske avenije-cara Hadrijana-M.Gupca do Vukovarske)

2,935

-

-

8,81

-

-

2,935 52. 4088 Osijek: Ž 4068-Čv. “Elektroslavonija” (D 2) 3,260 - - 6,62 - - 3,260 53. 4089 D 7 Čepin-Ivanovac-D 518 (Antunovac) 8,525 - - 5,46 - - 8,525 54. 4090 D 7-Briješće 1,720 - - 5,00 - - 1,720 55. 4091 D 2-Tenja (od obilaznice=Reihl Kira-Sv. Ane)

5,070

-

-

6,17

-

-

5,070 56. 4092 Aljmaš - Ž 4093 0,230 - 0,520 5,00 - - 0,750 57. 4093 D 213 (Aljmaš) - Erdut - D 213 13,050 - - 5,00 - - 13,050 58. 4103 Marjančanci - Ž 4052 (Metlinci) 1,480 - - 4,50 - 0,060 1,540 59. 4104 Seona - D 2 (Martin - Našice) 3,700 - - 5,50 - - 3,700 60. 4105 Podgorač (D 515)-Budimci-Poganovci-

Čokadinci-Čepinski Martinci-Čepin (D 7)

30,100

-

-

6,00

-

-

30,100 61. 4106 Ž 4105 (Poganovci)-Krndija-Punitovci-

Tomašanci D 7

8,535

-

-

5,87

6,500

-

15,035 62. 4107 Punitovci (Ž 4106)-Jurjevac Punitovački-

Beketinci-D 7 (Bijele Klade-Mala Branjevina)

9,395

-

-

5,13

-

-

9,395 63. 4108 Ž 4107-Jurjevac Punitovački-Široko Polje (D 7)

1,765

-

-

4,00

-

3,235

5,000 64. 4109 D 7 (Vel. Branjevina)-Vladislavci-Paulin Dvor-

Ernestinovo (D 518)

12,575

-

-

5,00

-

-

12,575 65. 4110 Dopsin - Vladislavci (Ž 4109) 1,350 - - 4,50 - - 1,350 66. 4118 T.L. “Borovik”-Mandićevac-Drenje-Kučanci-D

515 (Bijela Vila)

14,970

-

-

5,74

-

-

14,970 67. 4119 Slatinik Drenjski-Ž 4118 (Mandićevac) 0,400 - - 5,00 2,095 - 2,495 68. 4120 D 7 (Vuka)-Lipovac Hrastinski-Koritna-

Ž 4130

8,420

-

-

5,44

-

-

8,420 69. 4121 D 518-Laslovo-Palača-Korog-Ž 4148 (Tordinci)

3,815

-

-

5,05

-

-

3,815 70. 4122 Silaš-Korog (Ž 4121) 2,350 - - 5,00 - - 2,350 71. 4128 Josipovac Punitovački (Ž 4106)-Gorjani-Satnica

167/178

Suvremeni kolnik



prosj. širina (m)


(km)

Zemlja- -nema

kolnika (km)

Dužina ukupno

(km)

Ðakovačka (D 515) 6,795 - - 5,72 2,025 - 8,820 72. 4129 Satnica Ðakovačka (D 515)-Gašinci-Kondrić-D

38

8,500

-

-

5,76

3,840

-

12,340 73. 4130 D 7 (Kuševac)-Viškovci-Forkuševci-Semeljci-

Koritna-Šodolovci-Petrova Slatina D 518 (Ernestinovo)

24,515

-

-

6,00

-

-

24,515 74. 4131 Ž 4130 (Forkuševci) - Vučevci 2,270 - - 5,00 - - 2,270 75. 4132 Semeljci (Ž 4130)-Kešinci-Mrzović (Ž 4148)

2,400

-

-

5,32

-

3,200

5,600 76. 4133 Kešinci (Ž 4132)-Vrbica- St. Mikanovci

(D 46)

6,330

-

-

6,00

-

-

6,330 77. 4144 Breznica Ðakovačka-Levanjska Varoš

(D 38)

2,360 - - -

5,50 - -

2,360 78. 4145 Ðakovo: D 7-Ž 4146 (A. Starčevića-A.

Hebranga)

2,045

-

-

6,00

-

-

2,045 79. 4146 Ðakovo: D 7-D 46 (N. Tesle-V. Nazora-

F.K.Frankopana-E, Kvaternika)

3,540

-

-

7,50

-

-

3,540 80. 4147 Ðakovo: D 7-Ž 4146 (F. Račkog-S. Radića

bana J.Jelačića)

3,280

-

-

7,00

-

-

3,280 81. 4148 Vrbica (Ž 4133)-Mrzović-Markušica-Tordinci

Ž 4111

4,420

-

-

5,50

4,842

-

9,262 82. 4163 D 38 (Kondrić)-Trnava-St. Topolje

(Ž 4202)

6,560

-

-

5,27

1,630

- 8,190

83. 4164 D 38-Svetoblažje-Dragotin - - - - 5,370 - 5,370 84. 4165 N. Perkovci-Piškorevci-D 7 1,356 - - 5,00 3,739 - 5,095 85. 4168 Našice: Martin (D 53)-Markovac Našički

(D 515) (K.Tomislava-Pejačevićev trg-kralja Zvonimira-B.Radića)

3,485

-

-

6,38

-

-

3,485 86. 4189 Lapovci-Ž 4136 (ekonomija) 2,050 - - 5,00 - - 2,050 87. 4202 D 49-Lužani-Brodski Varoš-Garčin-Vrpolje-

Strizivojna-St. Mikanovci (D 46)

8,785

-

-

6,00

-

-

8,785 88. 4237 Koška (D 2)-Ordanja-Andrijevac 2,860 - - 4,00 1,340 - 4,200 89. 4238 Gorjani (Ž 4128)-Tomašanci (Ž 4106) 3,275 - - 6,00 - - 3,275 90. 4239 Tomašanci (Ž 4106)-Ivanovci Gorjanski-D 7

(Kuševac)

3,250

-

-

4,75

-

1,250

4,500 UKUPNO: 579,263 - 2,110 - 39,363 7,745 628,41

Tablica 89 - Prikaz županijskih cesta na području OBŽ

LOKALNE CESTE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Suvremeni kolnik R. br.

Broj ceste Opis ceste


prosj. širina (m)


(km)

Zemlja- -nema

kolnika (km)

Dužina ukupno

(km)

1. 40068 Ž 4057 (M.Rastovac)-Ž 4031 (Kapelna-Kućanci)

-

-

-

-

5,580

-

5,580

2. 40080 Ž 4030 Duzlak-Gazije-G. Motičina-Seona (Ž 4104)

1,990

-

-

5,00

8,590

-

10,580

3. 44001 Martinci Miholjački-Gezinci (D 34) 2,060 - 2,060 4. 44005 Zeleno polje-Ž 4034 (Petlovac) 1,500 - - 3,50 - - 1,500 5. 44006 Luč (Ž 4034)-Šumarina (Ž 4035) 4,315 - - 4,50 - - 4,315 6. 44007 Širine-D 517 0,520 - 4,00 - - 0,520 7. 44008 Šumarina (Ž 4035)-Šećerana-Ž 4036 1,430 - - 5,00 - - 1,430

8. 44010 Kn. Vinogradi (D 212)-Kamenac-Karanac-Kozarac (D/)

4,820

1,860

-

4,43

1,700

1,300

9,680

9. 44011 Suza (D 212)-Mirkovac-L 44034 8,360 - - 4,00 - - 8,360

10. 44012 Ž 4031 (Kapelna)-Blanje-Bockovac-Ivanovo (Ž 4032)

3,920

-

-

5,00

-

-

3,920

11. 44013 Kapelna (Ž 4031)-Krunoslavlje-44015 (Golinci)

0,175

-

-

4,00

7,255

-

7,430

12. 44014 L 44013-Krunoslavlje-Ž 4031 (Kućanci) - - - - 3,350 - 3,350 13. 44015 Golinci (Ž 4046)-Kućanci (Ž 4031) - - - - 0,550 4,150 4,700

14. 44016 Podgajci Podravski (D 34)-Bočkinci-Ž 4047 (Čamagajevci)

0,950

-

-

5,00

3,460

-

4,410

15. 44017 Bočkinci (L 44016)-Črnkovci (D 34) 0,390 3,50 1,865 2,255 16. 44018 Čamagajevci (Ž 4048)-Ž 4049 (Šljivoševci) - - - - 4,605 - 4,605 17. 44019 Beničanci (D 53)-Lacići (Ž 4031) 4,260 - - 4,00 - - 4,260

18. 44020 Marijanci (Ž 4049)-Marjanski Ivanovci-Ž 4052 (Harkanovci)

7,000

-

-

4,00

-

4,900

11,900

168/178




prosj. širina (m)


(km)

Zemlja- -nema

kolnika (km)

Dužina ukupno

(km)

19. 44021 Ž 4049 (Marijanci)-Tiborjanci-D 34 3,050 5,00 2,410 - 5,460 20. 44022 D 34 (Gat)-Veliškovci-L 44021 (Tiborjanci) 1,550 - - 5,00 - - 1,550

21. 44023 Tiborjanci (L 44021)-Bocanjevci-Zelčin (Ž 4052)

2,430

-

-

4,21

8,740

-

11,170

22. 44024 Kitišanci (D 34)-Vinogradci-L 44023 (Tiborjanci-Bocanjevci)

2,440

-

-

4,88

1,781

-

4,221

23. 44025 L 44020(Marijanci)-Bocanjevci (L 44023) 0,730 - - 3,00 3,650 - 4,380 24. 44026 Novo Nevesinje (Ž 4033)-D 517 (Bakanga) 2,600 - - 2,25 - 1,400 4,000 25. 44027 Kitišanci (D 34)-D 517 (Belišće) 0,635 - - 3,00 - 1,365 2,000

26. 44028 Valpovo (Ž 4050 A.B.Šimića-Starovalpovački put)-Nard-D 34 (Šag)

2,070

-

-

4,33

10,455

-

12,525

27. 44029 Marjančaci (Ž 4103)-Ž 4052 (Ivanovci) 0,730 - - 4,50 - - 0,730 28. 44030 D 517- Majške Međe 1,050 - - 4,00 - - 1,050 29. 44032 Darda (D 7)-Ž 4042 (Lug-Vardarac) 1,280 - - 4,00 - 5,800 7,080 30. 44033 Darda (D 7)-Želj. Postaja 0,930 - - 4,50 - - 0,930

31. 44034 Ž 4042-Jesenovac-Sokolovac-Ž 4055 (Kozjak) 10,445 - - 4,50 - - 10,445

32. 44035 Ž 4055 (dvorac)-Tikveš 3,650 - - 3,00 - - 3,650

33. 44037 Feričanci (D 2)-Valenovac-Gazije (L 40080) 3,215 - - 5,12 1,655 - 4,870

34. 44038 D 2 (Vučjak Feričanački)-Valenovac (L 44037) 0,770 - - 5,00 2,600 - 3,370

35. 44039 Sušine (Ž 4074)-Teodorovac 0,505 - - 3,00 1,595 - 2,100 36. 44040 Našičko Novo Selo (Ž 4076)-Gabrilovac 2,405 - - 4,58 - - 2,405

37. 44041 Ličko N. Selo (L 44040)-Brezik Našički (Ž 4077)

1,020

-

-

5,00

1,250

-

2,270

38. 44042 D 53 (klokočevci)-Lipine - - - - 2,270 - 2,270

39. 44043 D 53 (Klokočevci)-Lila-Ribnjak-Lađanska (Ž 4078)

4,905

-

-

4,26

-

-

4,905

40. 44044 Velimirovac (D 53)-D 2 (Jelisavac) 2,510 - - 6,00 - 0,350 2,860 41. 44045 D 2-Želj. postaja “Jelisavac” 0,600 - - 4,00 - - 0,600 42. 44046 Ledenik (Ž 4079)-Ž 4105 (Podgorač) - - - 6,880 - 6,880

43. 44047 Ledenik (L 44046)-Andrijevac-Branimirovac Ž 4080 (lug Subotički)

0,095

-

-

5,00

6,435

-

6,530

44. 44048 Andrijevac (Ž 4237)-Bijela Loza-Ž 4105 (Klenik-Podgorač)

-

-

-

-

3,579

3,000

6,579

45. 44049 Ordanja (Ž 4237)-Ž 4080 ( Koška-lug Subotički)

-

-

-

-

-

2,000

2,000

46. 44050 Ž 4052 (Harkanovci-Zelčin)-Topoline (D 2) - - - 5,553 5,553

47. 44051 Lug Subotički (Ž 4080)-Habjanovci (Ž 4081) 0,614 - - 5,00 7,421 2,030 10,065

48. 44052 Ivanovci (Ž 4052)-Cret Bizovački (D 2) 0,665 - - 4,50 3,855 2,000 6,520 49. 44053 Cret Bizovački (D 2)-Habjanovci (Ž 4081) 0,850 - - 4,34 3,110 - 3,960

50. 44054 Satnica Valpov. (Ž 4061)-D 2 (Bizovac-Samatovci)

2,430

-

-

5,00

-

-

2,430

51. 44055 Petrijevci (Ž 4061)-Selci-Brođanci (Ž 4067) 2,235 - - 4,32 11,010 - 13,245 52. 44056 Cerovac-L 44055 (Selci) - - - 0,980 - 0,980

53. 44057 Čepinski Martinci (Ž 4105)-Ž 4107 (Beketinci)

6,300

-

-

5,00

1,290

3,110

10,700

54. 44058 D 2 (obilaznica Čađ. Meh.)-Josipovac (Ž 4068)

1,740

6,00 1,740

55. 44060 Višnjevac (Ž 4068)-Želj. postaja 0,500 5,00 0,500 56. 44061 Briješće (Ž 4090)-Ž 4089 (Čepin-Ivanovac) 3,700 3,700 57. 44062 Osijek: Strelište “Pampas”-Virska-Ž 4068 0,400 6,00 0,400

58. 44063

Osijek: Ž 4084-Ž 4068 (“Frigis”) Kapelska (škola)-Kolodvorska-Sljemenska-Poljski put-Kršnjavog-Sv. Roka (Ž 4068)-Lička (L 44063)

3,500

-

-

6,00

-

-

3,500

59. 44066 Osijek: Hipodrom-Kolodvorska-4068 0,600 5,00 0,600

60. 44067

Osijek: Ž 4068-D 7 Strossmayera (od Kanižlića)-Ribarska-Šamačka-Lučki prilaz- Kapucinska-Europske avenije (do Trpimirove)

3,100

-

-

9,24

-

-

3,100

61. 44068 Osijek: L 44067-Ž 4068 Županijska (do Gundulićeve)

0,810

-

-

8,00

-

-

0,810

62. 44070 Osijek: Ž 4086-Drinska-D 7 (Vinkovačka-Sjenjak)

1,300

-

-

6,00

-

-

1,300

63. 44071 Osijek: Ž 4068-Ž 4091 Kr.P.Svačića

169/178




prosj. širina (m)


(km)

Zemlja- -nema

kolnika (km)

Dužina ukupno

(km)

(Vukovarska-Tenjska) 1,600 - - 6,50 - - 1,600 64. 44072 Osijek: D 7-Ž 4088 M. Divalta 4,000 - - 6,00 - - 4,000

65. 44075 Osijek: L 44072-J. Huttlera (od Divaltove)-Krstova-Zeleno Polje-Ž 4087 (do M. Gupca)

2,500

-

-

6,00

-

-

2,500

66. 44079 Osijek: L 44068-Ž 4068 Hrvatske Republike-Gajev trg-Vukovarska(do Krežme, trg ba. Trenka)

0,900

-

-

8,00

-

-

0,900

67. 44080 Osijek: L 44067-S.Radića-želj. koodvor Osijek (St.Radićaod Kapucinske do kolodvora)

0,800

-

-

8,00

-

-

0,800

68. 44082 Tenja (Ž 4091)-(Crvena njiva)-Sarvaš (D 213)

4,705

-

-

5,00

-

3,595

8,300

69. 44083 Tenja (Ž 4091)-Silaš (Ž 4122) 9,350 - - 5,03 - - 9,350 70. 44084 Bijelo Brdo (D 213)-želj. postaja 0,850 - - 5,00 - - 0,850 71. 44085 D 213 (Bijelo Brdo)-Ž 4093 (Aljmaš) - - - - - 3,100 3,100 72. 44086 D 213 (Marinovci)-Vera (Ž 4111) 4,300 - - 4,30 - 1,034 5,334

73. 44090 Gazije (L 40080)-D. Motičina (D 2) (šumska cesta)

1,080

-

-

4,00

4,240

-

5,320

74. 44091 Zoljan (D 53)-želj. postaja-(Štukino Brdo, Stari Zoljan)

0,400

-

-

3,00

2,250

-

2,650

75. 44092 Našice: D 2-Ž 4168 (od semafora V. Lisinskog- J.J. Strossmayera do policije)

0,950

-

-

6,37

-

-

0,950

76. 44093 Markovac Našički (Ž 4168)-Makloševac-Ceremošnjak-Granica-Rozmajerovac

0,640

-

-

5,00

15,400

-

16,040

77. 44094 Gradac Našički (D 53)-Londžica 3,210 - - 3,51 1,680 - 4,890

78. 44095 L 44094-L 44093 (šum. cesta: Lonđica-Ceremošnjak)

0,109

-

-

3,00

-

4,861

4,970

79. 44097 Kelešinka-Stipanovci (D 515) 1,040 - - 3,00 - - 1,040 80. 44098 Stipanovci (D 515)-Kršinci 3,355 - - 4,77 - - 3,355

81. 44099 Podgorač (D 515)-Ostrošinci-Podgorje Bračevačko-Borovik-Paučje-Breznica Ðakovačka (Ž 4144)

7,975

-

-

4,95

15,615

-

23,590 82. 44100 D 515-Bučje Gorjansko - - - 2,100 - 2,100 83. 44101 D 515 (Potnjani)-Paljevina-Drenje (Ž 4118) 1,270 - - 5,00 3,705 - 4,975

84. 44102 Slatinik Drenjski (Ž 4119)-Paljevina-Potnjani (D 515)

1,540

-

-

5,00

-

4,360

5,900

85. 44103 Potnjani (D 515)-Gorjani (Ž 4128) 0,900 - - 4,82 - 4,800 5,700 86. 44104 D 515 (Bijela Vila)-Gorjani (L 44103) 0,370 - - 4,50 - 3,230 3,600 87. 44105 Krndija (Ž 4106)-Gorjani (Ž 4128) 5,610 - - 3,61 - 0,650 6,260 88. 44106 Ž 4107 (Beketinci)-Vuka (D 7) 3,985 - - 5,00 - - 3,985 89. 44107 D 7 (Vuka)-Hrastovac-Dopsin (Ž 4110) 4,018 - - 3,26 - 3,600 7,618 90. 44108 Široko Polje (D 7)-Semeljci (Ž 4130) 2,260 - - 4,53 - 5,840 8,100

91. 44109 Ž 4109-Hrastin-Koprivna-Šodolovci (Ž 4130) 5,850 - - 5,09 - - 5,850

92. 44110 Antunovac (D 518)-(Seleš-Orlovnjak)-Tenja(L 44083)

7,485

-

-

5,00

-

-

7,485

93. 44111 L 44110 (Seleš-Vrbik)-Laslovo (Ž 4121) - - - - - 8,900 8,900

94. 44112 D 518 (Ernestinovo)-L 44111 (Laslovo-Vrbik-Seleš)

-

-

-

-

-

3,800

3,800

95. 44113 L 44111 (Seleš-Vrbik)-L 44083 (Tenja-Betin Dvor-Silaš)

-

-

-

-

-

5,800

5,800

96. 44114 L 44083 (Tenja-Silaš)-Ćelije-Bobota (Ž 4111) - - - - 2,200 - 2,200

97. 44115 D 2 (ekonomija Klisa)-L 44086 (Marinovci) 4,200 4,84 4,900 9,100

98. 44116 L 44086 (Marinovci-Vera)-D 519 (ekonomija Lovas-Borovo selo)

6,430

-

-

2,50

-

-

6,430

99. 44117 Milinac-L 44109 (Paučje-Breznica Ðak.) - - - - 1,350 - 1,350 100. 44118 Slobodna Vlast (D 38)-Ratkov Dol - - - - 2,750 - 2,750 101. 44119 D 38-Musić - - - - 2,190 - 2,190 102. 44120 Ovčara-D 38 - - - - 1,610 - 1,610 103. 44121 Hrkanovci Ðakovački-Trnava (Ž 4163) 0,825 - 5,50 5,030 - 5,855

104. 44122 L 44121 (Hrkanovci Ðak.-Trnava)-Lapovci (Ž 4189)

2,915

-

-

5,00

0,920

-

3,835

105. 44123 Ž 4118 Mandičevac-Pridvorje-Preslatinci (L 44124)

2,150

-

-

5,50

-

3,850

6,000

106. 44124 Kućanci Ðakovački (Ž 4118)-Ž 4129 (Gašinci)

- - - - 3,960 - 3,960

170/178




prosj. širina (m)


(km)

Zemlja- -nema

kolnika (km)

Dužina ukupno

(km)

107. 44125 Gašinci (Ž 4129)-Selci Ðakovački (D 38) 2,170 - - 4,94 2,040 - 4,210 108. 44126 Ðakovo (Ž 4147 A.Mandića)-Dragotin (Ž

4164)

2,530

-

-

5,00

6,640

-

9,170 109. 44127 L 44126-N.Perkovci-St.Perkovci (Ž 4190) 0,830 - - 5,50 1,160 0,610 2,600 110. 44133 Ðakovo (Ž 4146)-(k.Tomislava-Pobjede-

D.Domjanića-L 44134 (Ð.Pisak-Arduševac)

5,040

-

-

5,30

-

2,860

7,900

111. 44134 Semeljci (Ž 4130)-(Arduševac)-Ðurđanci-D 46

2,495

-

-

4,55

3,030

3,075

8,600

112. 44135 L 44134 (Arduševac)-Vrbica (Ž 4133) 0,750 - - 3,00 - 2,650 3,400 113. 44136 Budrovci (D 46)-D 7 (Piškorevci) 1,680 - - 5,00 1,580 - 3,260 114. 44137 D 7 (Ðakovo)-Piškorevci (Ž 4165) 1,855 - - 5,00 - - 1,855 115. 44138 D 7-Z 4202 (Strizivojna) 1,165 - - 7,00 - - 1,165 UKUPNO: 229,856 2,380 - - 204,984 106,620 543,840

Tablica 90 - Prikaz lokalnih cesta na području OBŽ

ŽELJEZNIČKI PROMET

ŽELJEZNIČKA MREŽA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

R.br. Pruga Dužina (km)

Oznaka broj

Nosivost kN/osnov.

1. Dalj - Varaždin 86,00 I. 100 Dalj - Osijek I. 100 180 Osijek - Varaždin 225

2. Osijek-Beli Manastir Drž. granica 31,20 MP 13 225

3. Osijek - Vrpolje 46,30 MP 13 Osijek - Viškovci 225 Viškovci - Vrpolje 180

4. Bizovac - Belišće 12,94 II 209 180 5. Osijek Drav. obala 2,27 - 180 6. Vinkovci-Osijek 33,70 I. 109 225 u prometu samo do Brijesta 4,20 km)

7. Vinkovci-Erdut 17,36 MP 14 200 8. Našice-Nova Kapela 17,10 II. 207 160

Tablica 91 - Željeznička mreža na području OBŽ Pruge red. br. 1. - 6. pod neposrednom su upravom Prijevoznog područja Osijek dok je pruga red.br. 7. pod upravom PP Vinkovci, a pruga red.br. 8. pod upravom PP Slavonski Brod. Na području Osječko-baranjske županije, koje pokriva Prijevozno područje Osijek ima: 52 službena mjesta,

od toga: 22 kolodvora 27 stajališta od kojih je 8 (osam) u funkciji prigradskog prometa 2 tovarišta i 1 transportno otpremništvo

Na području županije, koje pokriva PP Vinkovci ima 5 službenih mjesta, od toga: 2 kolodvora

1 stajalište i 2 tovarišta

Na području županije, koje pokriva PP Slavonski Brod ima 3 službena mjesta

od toga: 1 kolodvor i 2 stajališta

171/178

RIJEČNI PROMET

Osječko-baranjska županija obuhvaća 104 km plovnog puta rijeke Drave, od ušća do M. Martinaca od kojih je od 0 do 22 rkm, plovni put od međunarodnog značaja, od rkm 22. do rkm 70,2 je unutarnji plovni put Republike Hrvatske, a od rkm 70,2 do 104 plovidba je regulirana sporazumom s Republikom Mađarskom. Osječko-baranjska županija naslanja se na rijeku Dunav u dužini od 86,06 km, i to od granice s Republikom Mađarskom do nizvodnog dijela općine Dalj "rkm 1433,06 -1347" koji je međunarodni plovni put. Europskim ugovorom o glavnim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN), rijeka Drava je plovni put od međunarodnog značaja do Osijeka s oznakom E 80 - 08, a luka Osijek je luka od međunarodnog značaja s oznakom P 80 - 08 - 01. Istim ugovorom Dunav pripada osnovnom Europskom koridoru plovnih putova (kontinentalnih) s oznakom E-80. Vidljivo je iz izloženog da se u okviru Osječko-baranjske županije nalazi 190 km plovnih putova od čega je 96 km uključeno u kontinentalne plovne putove. Na tom, po dužini i obavezama značajnom segmentu relativno su rijetka mjesta (registrirana i opremljena) za prihvat ili emitiranje prometa na druge podsisteme. Osim luke Osijek (novi Tranzit) rkm 13. - 14. i stare luke na rkm 18. na rijeci Dravi nalaze se i deponije Nemetin - rkm 11., Pampas - rkm 23., Žestilovac - rkm 87. - 88. i pristanište Belišće - rkm 53.5. U okviru Osječko-baranjske županije nema luka ili pristaništa na toku Dunava. ZRAČNI PROMET Iako u zračnom prostoru Osječko-baranjske županije nema Europskih zračnih koridora (koridor UB 5 tek tangira južne granice) u županiji su u neposrednoj blizini smještene dvije zračne luke: Osijek - Klisa i Osijek - Čepin. Zračna luka Osijek - Klisa pušten u promet 1980. g., a građen je i služio je prvenstveno kao zamjena zračnoj luci "Surčin" kod Beograda. Kategoriziran je i opremljen kao međunarodna zračna luka II. kategorije (LCN 70) odnosno 4E (ICAO Anex 14). Orijentacija poletno-sletne staze je 110o - 290o s osiguranim instrumentalnim prilazom zračnoj luci iz pravca Borova i instaliranim kompletnim Calvertom. Osnovna staza je dimenzija 2620x300 m, a u unutar nje je centralno smještena PSS dimenzija 2.500x45 m i na 30 m od nje travnata PSS dimenzija 1.200x60 m. Prag u smjeru 290o s instaliranim Calvertom je nepomičan, a sva naknadna produženja piste obavljat će se u smjeru 110o. S osovinom na 800 m od praga 110o smještena je pristanišna platforma dimenzije 300x90 m, vezana na krajevima na PSS s dvije usporedne spojnice širine 23,0 m. Platforma je dimenzionirana za istovremeno parkiranje i opsluživanje 5 zrakoplova kritičnog tipa (DC-9). Objekti zračne luke namijenjeni prometu i opsluživanju zrakoplova su: – prometni trak za prihvat i otpremu putnika (uz rezervirani prostor za eventualno kasnije proširenje), – tehnički trak s kontrolom letenja, službom za vođenje zrakoplova i kontrolnim tornjem te prostorom za

potrebe zračne luke, – garaža s trafostanicom i energanom te garažnim prostorom za protupožarna sanitetska i druga vozila te

prostore za boravak vatrogasaca, osoblja na radu na platformi i ambulantu, – cargo-blok sa skladišnim prostorom, platformom za zrakoplove, platformom za kamione i prostorom

za potrebnu pretovarnu mehanizaciju, – pogonsko skladište za aviogorivo s kancelarijama, magazinom i ukopanim cisternama i parkiralištem

za autocisterne, – putovi i parkirališta za vezu s avioplatformom, pristanišnom zgradom i pogonskim skladištem, za

parkiranje osobnih, službenih, taksi i rent-a-car vozila te za autobuse.

172/178

Kao alternativa zračnoj luci kraj Klise, javila se potreba izgradnje nove, radi zračnog povezivanja grada Osijeka, naše županije i šire regije sa Zagrebom i ostalim dijelovima Republike Hrvatske i svijeta. U tom kontekstu, ušlo se u realizaciju poslovno športske zračne luke na lokaciji Športske zračne luke pokraj Osijeka. Zračna luka Osijek izgrađena je i opremljena kao zračna luka 2 C kategorije te ima:

Dužina (m)

Širina (m)

polijetno slijetna staza 1.200,00 30,00 rulna staza 63,00 15,00 platforma 100,00 70,00 pristupna cesta 675,00 6,00 pristanišna zgrada 20,50 15,80

Tablica 92 - Zračne luke na području OBŽ

Orijentacija PSS je 120o - 300o. MOSTOVI Mostovi Osječko-baranjske županije nalaze se na rijekama Dravi i Dunavu. Popis cestovnih i željezničkih mostova od županijske važnosti:

- cestovni most na rijeci Dravi u Donjem Miholjcu - cestovni most na rijeci Dravi u Belišću - cestovni most na rijeci Dravi u Osijeku (zapadna obilaznica Osijeka) - cestovni most na rijeci Dravi u Osijeku (cesta Osijek-Bilje) - željeznički most na rijeci Dravi u Osijeku - cestovni most na rijeci Dunav u Erdutu - cestovni most na rijeci Dunav u Batini

ENERGETSKI SUSTAV Naftovodi Na području županije vadi se sirova nafta na 8 naftnih polja. Iz pojedinačnih se bušotina spojnim i kolektorskim naftovodima transportira do otpremne stanice u Beničancima. Kolektorski naftovodi su:

- Bizovac-Števkovica, - Števkovica-Beničanci, - Obod-Beničanci, - Kućanci/Kapelna-Beničanci, - Crnac-Beničanci.

Ovako prikupljena nafta transportira se naftovodom Beničanci-Ruščica promjera Φ 12 3/4″ od otpremne stanice u Beničancima do prijamne stanice u Ruščici (istočno od Slavonskog Broda). Na lokaciji u Ruščici nalaze se spremnici iz kojih se pretovara sirova nafta i transportira riječnim tankerima do rafinerije u Sisku. Na području županije taj se naftovod pruža u dužini od 51 km. Uz željezničku prugu Vinkovci-Zagreb, smješten je važan infrastrukturni koridor koji obuhvaća jedan međunarodni naftovod, jedan kolektorski naftovod, magistralni plinovod (bivši produktovod), te planirani plinovod. Međunarodni naftovod je JANAF (Jadranski naftovod) promjera Φ 26″ dio je dionice Slavonski Brod-Opatovac i služi za transport nafte od luke Omišalj na Krku do rafinerija u Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Uz trasu JANAF-a paralelno je položen naftovod Ðeletovci-Ruščica kojim se do pretovarne stanice u Ruščici transportira nafta s naftnih polja Ðeletovci, Privlaka i Ilača. Promjer ovog naftovoda je Φ 12″. Oba naftovoda se pružaju teritorijom županije u dužini od približno 11 km.

173/178

Plinoopskrba Plinoopskrbni sustav u cjelini možemo podijeliti u dva sustava: sustav veledistribucije i sustav distribucije zemnog plina. Sustav veledistribucija pokriva teritorij cijele države, a na području Osječko-baranjske županije bogato je razvijen, ali ne i dovršen. Tlak u plinovodima je 50 bar i po pravcima povezuje otpremne plinske stanice, skladišta plina i mjerno redukcijske stanice (MRS-e) koje predstavljaju mjesta povezivanja plina od veledistributera i izvorište su svake distribucijske mreže. Veledistribucijski plinovodi s karakteristikama su vidljivi iz sljedeće tablice:

VELEDISTRIBUCIJSKI PLINOVODI

Promjer plinovoda Naziv plinovoda

Klasifikacija plinovoda

Duljina plinovoda

(km) mm inch

Maksimalni radni tlak

(bar) Budrovac - D. Miholjac magistralni 95,0 450 18 50 Beničanci - Sl. Brod magistralni 53,8 300 12 50 D. Miholjac - Osijek magistralni 50,0 300 12 50 D. Miholjac - Beničanci magistralni 12,5 300 12 50 Beničanci - Belišće regionalni 24,0 500 20 50 D. Miholjac - CPS Bokšić regionalni 20,0 350 14 50 Beničanci – Belišće regionalni 24,0 300 12 12 Beničanci – Našice regionalni 17,3 150 6 50 Strizivojna – Ðakovo regionalni 7,0 250 10 50 Obod – Koška spojni 7,4 100 4 50 Velimirovac – Čačinci spojni 23,5 100 4 50 CPS-Bokšić – Beničanci tehnološki 8,0 300 12 50 Sl. Brod – Vinkovci magistralni 63,0 300 12 50

Tablica 93 - Veledistribucijski plinovodi na području OBŽ

IZVOR: INA d.d. Zagreb Na plinovodima su sljedeće mjerno-redukcijske stanice:

MJERNO-REDUKCIJSKE STANICE

Potrošač Mjerno redukcijska

stanica

Mjerne linije

Nazivni kapacitet

m3/sat

Izlazni tlak (bar) Distributer Izravni potrošač

Napomene

1 42500 16 EL-TO REZERVNA LINIJA 2 42500 16 EL-TO 3 6400 3 EL-TO

ukupno 48900 4 6400 3 HEP GRAD 5 6400 3 HEP GRAD

ukupno 12800

OSIJEK 1

6 2600 6 HEP SARVAŠ 1 10000 3 HEP 2 6400 3

OSIJEK 2

ukupno 16400 1 10000 HEP

NE RADI

2 6400 3 HEP GRAD

ukupno 16400 3 1 7500 2 BEL BELIŠĆE 2 19500 2 BEL BELIŠĆE 3 2600 2 HEP VALPOVO

ukupno 29600 1 4000 3 HEP 1 4000 3 HEP 2 4000 3 V.S. FARMA 1 1000 3 DVORAC 1 33000 6 Ð. VODOVOD 2 7000 6 Ð. VODOVOD

ukupno 40000 1 1600 3 HEP 1 1600 3 HEP 3 4000 3 HEP 1 16000 3 NAŠICECEMENT 1 4000 3 PLINODOM 2 1600 3 PLINODOM

BELIŠĆE

1 4000 3 HEP

174/178

Potrošač Mjerno redukcijska

stanica

Mjerne linije

Nazivni kapacitet

m3/sat

Izlazni tlak (bar) Distributer Izravni potrošač

Napomene

2 4000 6 Ð.VODOVOD 1 1000 3 HEP

Tablica 94 - Mjerno redukcijske stanice na području OBŽ IZVOR: INA d.d. Zagreb

Ovako izgrađen sustav pokriva gotovo cijelu županiju. Iznimka je samo područje Baranje na kojem trenutno ne postoje instalacije za transport/distribuciju zemnog plina. Iz podataka o MRS-ama vidljivo je da se plin distribuira izravnim potrošačima te ostalima posredno preko distributera. Distribucijske mreže su srednjetlačne (P=1-4 bar), a uključuju i dva pravca višeg tlaka: dionica Osijek-Sarvaš, te visokotlačni rasplet u Ðakovu pritisaka u vodu P=6 bar. Sa MRS-a u Osijeku opskrbljuju se naselja Osijek, Višnjevac, Josipovac, Čepin, Ovčara, Livana, Briješće, Brijest, Ivanovac, Antunovac, Tenja, Tvrđavica, Podravlje i Sarvaš. Na MRS-u u Belišću priključene su mreže naselja Valpovo, Belišće-Bistrinci i Kitišanci. Na MRS-u u Donjem Miholjcu priključene su mreže naselja D. Miholjac, Rakitovica, Miholjački Poreč, Radikovci, Golinci, Sveti Ðurađ i Podgajci Podravski. Na MRS-u u Magadenovcu priključene su mreže naselja Magadenovac, Beničanci, Kućanci, Lacići, Šljivoševci, Malinovac. Na MRS-u Bizovac priključene su mreže naselja Bizovac, Novaki Bizovački, Brođanci, Habjanovci, Samatovci, Cret Bizovački, Topoline, Ladimirevci, Šag, Nard, Satnica, Petrijevci. Na MRS-u Ðakovo priključene su mreže naselja Ðakovo, Kuševac, Ivanovci Gorjanski, Viškovci, Forkuševci, Vučevci, Semeljci, Kešinci, Koritna, Mrzović, Vrbica. Na MRS-u Koška priključene su mreže naselja Koška, Niza, Breznica Našička, Lug Subotički, Harkanovci, Zelčin, Ivanovci i Marjančaci. Na MRS-u Marijanci priključene su mreže naselja Marijanci, Bocanjevci, Gorica Valpovačka, Vinogradci, Kunišinci, Čamagajevci, Črnkovci, Bočkinci, Gat, Veliškovci, Tiborjanci. Na MRS-u Našice priključene su mreže naselja Našice, Markovac Našički, Vukojevci, Martin, Zoljan, Velimirovac. Na MRS-u Našice/cementara priključeno je i naselje Gradac Našički. Na MRS-u Ðurđenovac priključene su mreže naselja Ðurđenovac, Sušine, Teodorovac, Pribiševci, Gabrilovac, Našičko Novo Selo i Vučjak Feričanački. Na MRS-u Bokšić priključene su mreže naselja Bokšić, Bokšič Lug, Šaptinovci, Klokočevci, Lipine, Lila, Beljevina. Na MRS-u Feričanci priključene su mreže naselja Feričanci i Valenovac. Na MRS-u Strizivojna priključeno je naselje Strizivojna te naselja u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije. Na MRS-u Viljevo priključene su mreže naselja Viljevo, Cret Viljevski, Ivanovo, Moslavina Podravska i Krčenik Moslavački. Elektroenergetska mreža Transformatorske stanice na području Osječko-baranjske županije:

1. TS 400/110 kV Ernestinovo 2. TS 220/110 kV Đakovo 3. TS 110/35 kV Osijek 1 4. TS 110/35/10 kV Osijek 2 5. TS 110/35/10 kV Našice 6. TS 110/35/10 kV Beli Manastir 7. TS 110/35/10 kV Đakovo 2 8. TS 110/35/10 kV Valpovo 9. TS 110/10 kV Osijek 3 10. TS 110/35/10 kV Donji Miholjac 11. TS 110/35/10 kV Osijek 4

175/178

Dalekovodi na području Osječko-baranjske županije

1. DV 400 kV Ernestinovo-Žerjavinec 2. DV 400 kV Ernestinovo-Srijemska Mitrovica 2 3. DV 400 kV Ernestinovo-Ugljevik 4. DV 220 kV Đakovo-Gradačac 5. DV 220 kV Đakovo-Tuzla 6. DV 110 kV Đakovo-EVP Andrijevci 7. DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/1 8. DV 110 kV Ernestinovo-Osijek 1/1 9. DV 110 kV Ernestinovo-Vinkovci/1 10. DV 110 kV Ernestinovo-Osijek ½ 11. DV 110 kV Đakovo-Vinkovci 12. DV 110 kV Đakovo-Đakovo 2 13. DV 110 kV Našice-Donji Miholjac 14. DV 110 kV Osijek 2-Beli Manastir 15. DV 110 kV Ernestinovo-Đakovo/2 16. DV 110 kV Ernestinovo-Osijek 2/1 17. DV 110 kV Našice-Slatina 18. DV 110 kV Ernestinovo-Našice 19. DV 110 kV Našice-Cementara/2 20. DV 110 kV Đakovo 2-Našice 21. DV 110 kV Ernestinovo-Vukovar 22. DV 110 kV Valpovo-Beli Manastir 23. DV 110 kV Ernestinovo-Osijek 2/2 24. DV 110 kV Osijek 1-Osijek 3 25. DV 110 kV Osijek 2-Osijek 3 26. DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac 27. DV 110 kV Donji Miholjac-Siklos 28. DV 110 kV Beli Manastir-Apatin 29. DV 110 kV Osijek 1-Našice 30. DV 110 kV Ernestinovo-Osijek 4 31. DV 110 kV Osijek 4-Valpovo 32. DV 110 kV Osijek 3-Osijek 4 (kabel) 33. DV 110 kV Đakovo-Donji Andrijevci 34. DV 110 kV Đakovo-Županja

Podatci uzeti od HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Osijek, iz Operativnog plana intervencija pri pojavi incidenata koji prijete velikom nesrećom ili katastrofom na trafostanicama ili dalekovodima u Osječko-baranjskoj županiji, veljača 2009. Centralni toplinski sustav Na području županije centralizirani toplinski sustav izgrađen je jedino u gradu Osijeku, dok se u ostalim gradovima županije toplinske potrebe podmiruju blokovskim kotlovnicama ili svaki veći korisnik za sebe. Centralizirani toplinski sustav (CTS) grada Osijeka počeo se razvijati 1963. godine. Sastavni dijelovi CTS-a su: toplinski izvori, toplinska mreža, toplinske stanice i kućne instalacije grijanja kod potrošača. Cjelokupni konzum podijeljen je u tri osnovne grupe i to: tehnološki (industrijski), poslovni i stambeni potrošači.

• Toplinski izvori U Osijeku toplinske izvore CTS-a čine postrojenja u Toplani, postrojenja u Termoelektrani-toplani te blokovske kotlovnice. Toplana Osijek - Lokacija Toplane je u gradu Osijeku, istočno od Tvrđe. Danas postrojenja Toplane uglavnom podmiruju samo vršna opterećenja i služe kao rezervni izvor toplinske energije. Toplinski

176/178

konzum s lokacije Toplane pokrivaju jedan parni i dva vrelovodna kotla koji su instalirani u zajedničkoj kotlovnici i priključeni su na zajednički dimnjak. Na lokaciji Toplane koriste se dvije vrste goriva: teško lož ulje (mazut) i zemni plin. Osnovne karakteristike glavne energetske opreme su:

- parni kotao kapaciteta 50 t/h; gorivo je teško lož ulje (mazut), - vrelovodni kotao učina 35 MW; gorivo je teško lož ulje (mazut), - vrelovodni kotao učina 58 MW; gorivo je teško lož ulje ili zemni plin, - spremnici mazuta (2.000 i 3.000 m3) opremljeni istovarnom rampom i prepumpnom stanicom

goriva. Termoelektrana-toplana Osijek - Lokacija Termoelektrane-toplane Osijek je istočna industrijska zona grada, istočno od Toplane. Na toj lokaciji nalaze se postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije. Električna energija proizvodi se u Plinsko-turbinskim agregatima te u postrojenju spojnog procesa proizvodnje toplinske i električne energije. Na lokaciji su prvotno izgrađena dva plinsko-turbinska agregata paketne izvedbe za vršnu proizvodnju električne energije, s tim da je iznad jednog od njih ugrađen i kotao na otpadnu toplinu, koji koristi izlazne plinove iz plinske turbine temperature oko 500°C. Godine 1995. rekonstrukcijom je omogućeno da se ispušni plinovi iz plinsko-turbinskih agregata naizmjenično upućuju u kotao na otpadnu toplinu. Taj kotao proizvodi paru za industrijske potrošače, ali samo u slučajevima kada radi plinsko-turbinsko postrojenje, te se ne može smatrati osnovnom jedinicom toplinskog sustava. Za proizvodnju pare, kada je plinsko-turbinski agregat van pogona, izgrađena su tri steambloc kotla jednakih parametara kao kotao na otpadnu toplinu. Sredinom osamdesetih izgrađeni su novi izvori za proizvodnju vrele vode i tehnološke pare u spojnom procesu, kako bi se para mogla proizvoditi i kada je plinsko turbinski agregat van pogona. Ta postrojenja s vremenom preuzimaju najveći dio proizvodnje tehnološke pare, a zatim i vrele vode toplinskog konzuma Osijeka, uz istovremenu proizvodnju električne energije. Lokacija Termoelektrane-toplane opremljena je postrojenjima i objektima za dopremu i skladištenje tri vrste goriva: teško lož ulje (mazut), ekstra lako lož ulje i zemni plin. Parni kotlovi lože se mazutom i zemnim plinom, dok ekstra lako ulje i zemni plin služe za pogon plinskih turbina. Osnovne karakteristike i kapaciteti su:

- plinsko-turbinski agregati 2x25 MW; električna snaga 2x25 MW i kapaciteta 54 t/h tehnološke pare, gorivo zemni plin i ekstra lako ulje (rezervno gorovi),

- parni steambloc kotlovi; toplinske snage 3x12,5 MW kapaciteta po 18 t/h pare, - parno turbinski agregat (blok); snage 45 MW el. i 140 MW topl; kapacitet u dva visokotlačna kotla

max. trajni učinak je 125 t/h po kotlu, - premnici mazuta (10.000 i 20.000 m3) i spremnik ekstra lakog ulja (10.000 m3); opremljeni

istovarnom rampom i pumpnom stanicom goriva. Blokovske kotlovnice - Toplinski sustav grada Osijeka, osim centraliziranog toplinskog sustava s tzv. velikim toplinskim izvorima, čine i tri blokovske kotlovnice koje pokrivaju toplinski konzum u onim naseljima koja nisu vezana na centralizirani toplinski sustav. One pokrivaju toplinske potrebe za grijanjem 1.048 domaćinstava, od kojih njih 757 toplinsku energiju vrele vode iz kotlovnica koriste i za centralnu pripremu tople sanitarne vode. Potrošači vezani na blokovske kotlovnice imaju isti tretman kao i potrošači koji se opskrbljuju iz centraliziranog toplinskog sustava. Ukupna toplinska snaga blokovskih kotlovnica iznosi 13,1 MW, a priključna snaga 8,34 MW.

• Toplinska mreža Toplinska mreža CTS-a sastoji se od parovodne i vrelovodne mreže. Razvoj vrelovodne toplinske mreže pratio je razvoj toplinskih izvora, a razvijen je isključivo dvocjevni sustav vrelovodnih mreža. Toplinska potrošnja ne uključuje i pripremu tople vode za objekte koji se griju iz centraliziranog toplinskog sustava. Dugoročno opredjeljenje je da se, gdje je god to moguće, za potrebe grijanja koristi niža temperaturna razina, dakle vrelovodni sustav. Duljina vrelovodne mreže prema planovima toplifikacije smatra se dovoljnom da uz određene zahvate u rekonstrukciji zadovolji potrebe grada za duže razdoblje u budućnosti. Magistralna mreža građena je većim dijelom podzemnim polaganjem isključivo u monolitne armirano-betonske kanale, što uz dobru mehaničku zaštitu omogućuje relativno jednostavnu zamjenu cjevovoda. U novije vrijeme primjenjuje se tehnologija "beskanalnog" polaganja s predizoliranim cijevima. U području istočne industrijske zone magistralni vrelovodi i parovodi položeni su nadzemno. Lokacije Toplane i Termoelektrane povezane su magistralnim cjevovodima pare i vrele vode, pa tako povezani toplinski izvori značajno povećavaju sigurnost sustava i toplinske opskrbe potrošača. Time su

177/178

stvorene mogućnosti da čitav sustav radi efikasnije, budući da se u zajedničkom radu može optimirati rad toplinskih izvora i mreže. Parovodna mreža toplinskog sustava građena je da zadovolji potrebe industrijskih potrošača za tehnološkom vodenom parom, ali je ujedno u područjima kroz koje je prolazila služila i za razvoj ogrjevnog konzuma. Najstariji parovodi polagani su u betonske polutke, a svi ostali podzemni u monolitne armirano-betonske kanale. U istočnoj industrijskoj zoni grada, gdje su izgrađeni gotovo svi magistralni parovodi novijeg datuma, polaganje je bilo nadzemno, zbog nižih investicijskih troškova, zbog lakšeg pristupa i održavanja, te zbog izbjegavanja utjecaja podzemnih voda. Parovodnom mrežom opskrbljuju se industrijski i poslovni potrošači tehnološkom parom proizvedenom u parnim kotlovima na obje lokacije ili oduzetom iz turbine na lokaciji u dijelu grada istočno od Toplane. U sljedećoj tablici navedene su osnovne karakteristike vrelovodne i parovodne mreže toplinskog sustava Osijeka:

VRELOVODNA I PAROVODNA MREŽA TOPLINSKOG SUSTAVA OSIJEKA

Vrelovod Parovod Nazivni

promjer Nadzemno Podzemno Ukupno Nadzemno Podzemno Ukupno Sveukupno R.br.

mm m m m m m m m MAGISTRALNI VODOVODI

1. NO 550 2058 3447 5505 0 0 0 5505 2. NO 400 1070 1070 1324 1296 2620 3690 3. NO 350 325 325 0 0 0 325 4. NO 300 312 312 0 696 696 1008 5. NO 250 3420 3420 0 439 439 3859 6. NO 200 1483 1483 707 2274 2981 4464 UKUPNO 2058 10057 12115 2031 4705 6736 18851

ODVOJCI I PRIKLJUČCI 7. NO32-NO150 26650 26650 170 1620 1790 28440

SVEUKUPNO 2058 36707 38765 2201 6325 8.526 47291 Tablica 95 - Vrelovodna i parovodna mreža toplinskog sustava Osijeka

IZVOR: HEP d.d., Direkcija za proizvodnju, Sektor za toplinarstvo - Pogon Osijek Napomena: - Navedene duljine predstavljaju duljinu trase cjevovoda - Zbog mjerila u grafičkim prilozima toplinska mreža neće biti prikazana - Bez magistralnog parovoda za Saponiju u Nemetinu (3,5 km) koji je tijekom Domovinskog rata

potpuno oštećen i nije u funkciji NAPOMENA: Pored navedenih izvora podataka u tekstu, ostali podatci uzeti su iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, listopad 2001.

178/178

6 P R I L O Z I

6.1 SEIZMOLOŠKE KARTE ZA POVRATNA RAZDOBLJA OD 50, 100, 200 i 500 GODINA

6.2 ZEMLJOVIDI 1. Slika 1 – prikaz branjenog (poplavnog) područja i zaštitne infrastrukture

Hrvatskih voda za Osječko – baranjsku županiju 2. Slika 2 – analiza branjenog (poplavnog) područja rijeke Drave 3. Slika 3 – područje obuhvaćeno potresom (Općina Levanjska Varoš, Općina

Trnava) 4. Slika 4 – područje obuhvaćeno potresom (Baranja) 5. Slika 5 – promatrano područje ugroženo vjetrom (Đakovo, Strizivojna, Levanjska

Varoš) 6. Slika 6 – prikaz poplave uzrokovane prolomom brana (Lapovac i Borik) 7. Slika 7 – prikaz ugrožavanja opasnim tvarima 8. Minsko sumnjiva područja u Osječko – baranjskoj županiji 9. Seizmološke karte za povratna razdoblja 50,100,200,500 i 1.000 godina

6.3 ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJU

Documents

PROCJENE UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, · PDF file1.2.1.1.1 Popis pravnih i fizičkih osoba koje posjeduju ugrožavajuće količine opasnih tvari. 63 1.2.1.1.2