„SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE PLITVIČKA JEZERA“plitvicka-jezera.hr/download/SG-6.2019-online.pdf · koji ne posjeduju mjerač protoka, a priključeni su na sustav javne vodoopskrbe

SLUŽBENO GLASILO OPĆINE PLITVIČKA JEZERA

ISSN 2670-8590

Godina I. Broj 6. Korenica, 01. kolovoza 2019. Izlazi prema potrebi

SADRŽAJ

AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINE PLITVIČKA JEZERA

1. Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o cijeni vodnih usluga……………….…………………………227

2. Zaključak o izmjeni Zaključka o davanju suglasnosti na cjenik javne usluge prikupljanja miješanog

komunalnog otpada na području Općine Plitvička Jezera za 2019. godinu…………………………………..231

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE PLITVIČKA JEZERA

1. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Turističke zajednice Općine Plitvička Jezera za

2018.godinu…………………………………………………………………………………………………...231

2. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Narodne knjižnice Općine Plitvička Jezera za

2018.godinu…………………………………………………………………………………………………...231

3. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Javne vatrogasne postrojbe Plitvička Jezera za

2018.godinu…………………………………………………………………………………………………...232

4. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Dječjeg vrtića „Slapić“ za 2018.godinu.………………...232

5. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Plitvička Jezera za

2018.godinu…………………………………………………………………………………………………...232

6. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Crvenog križa Općine Plitvička Jezera za 2018.godinu....233

7. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Komunalca d.o.o. Korenica za 2018.godinu..…………...233

8. Zaključak o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Vodovoda Korenica d.o.o. za 2018.godinu……………...234

9. Odluka o donošenju Strategije razvoja Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2018.-2022…………………...233

10. Odluka o komunalnom redu…………………………………………………………………………………..325

11. Odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o upisu djece u dječji vrtić Slapić……………………………….338

„SLUŽBENI GLASNIK

OPĆINE PLITVIČKA JEZERA“

12. Odluka o imenovanju Povjerenstva za određivanje imena ulica i trgova na području Općine Plitvička

Jezera………………………………………………………………………………………………………….338

13. Odluka o socijalnoj skrbi……………………………………………………………………………………...339

14. Odluka o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje otpada odbačenog

u okoliš na području Općine Plitvička Jezera…………………………………………………………………345

BROJ 6/19 „SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE PLITVIČKA JEZERA“ 227 AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINE

PLITVIČKA JEZERA

Na temelju članka 109. Zakona o vodnim

uslugama (NN 66/19) i članka 54. Statuta Općine

Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 3/18 i 8/18, „Službeni glasnik Općine

Plitvička Jezera“ br. 2/19), a nakon dobivanja

pozitivnog mišljenja od Savjeta za zaštitu potrošača Općine Plitvička Jezera (KLASA:021-05/19-02/02,

URBROJ:2125/11-02/02-19-02 od 29.07.2019.),

općinski načelnik donosi

ZAKLJUČAK

o davanju suglasnosti

na Odluku o cijeni vodnih usluga

Članak 1. Vodovodu Korenica d.o.o. daje se suglasnost

na Odluku o cijeni vodnih usluga (broj: 2125/11-11-

022/1-19-42 od 16.07.2019.) koju je donijela Uprava

društva Vodovod Korenica d.o.o.

Članak 2.

Odluka u cijeni vodnih usluga sastavni je dio ovog Zaključka.

Članak 3. Ovaj Zaključak zajedno sa Odlukom o cijeni

vodnih usluga objavit će se u „Službenom glasniku

Općine Plitvička Jezera“.

KLASA: 363-01/19-01/15

URBROJ: 2125/11-01/01-19-02

Korenica, 30.07.2019.god.

OPĆINSKI NAČELNIK

Ante Kovač, v.r.

Na temelju članka 206. stavak 5. Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09, 130/11, 53/13,

14/14, 46/18) članka 15. Izjave o osnivanju društva od

16.04.2014., te Odluke o izmjeni izjave o osnivanju

društva od 09.11.2017.godine, Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje

cijene vodnih usluga pokriva ( Narodne novine br.

112/10), Uredbi o izmjeni uredbe za zaštitu voda (Narodne novine br. 10/2014) Uprava društva

Vodovod Korenica d.o.o. Trg Sv. Jurja 12, Korenica,

donosi:

Odluku o cijeni vodnih usluga

I

Ovom se Odlukom određuju vrste vodnih usluga koje se pružaju na vodoopskrbnom

području/području aglomeracije (vodoopskrbnom

području i području aglomeracije), visinu cijene (tarifa

vodne usluge), način obračuna i plaćanja usluge i iskaz javnih davanja koja se obračunavaju i naplaćuju uz

cijenu usluge.

II Na vodoopskrbnom području isporučitelja

vodne usluge koje čine gradovi i općine području

općine Plitvička jezera , pružaju se vodne usluge javne

vodoopskrbe. Na području aglomeracije isporučitelja vodne

usluge koje čine gradovi i općine na području općine

Plitvička jezera pružaju se vodne usluge javne odvodnje bez usluga pročišćavanja otpadnih voda/

vodne usluge javne odvodnje sa uslugom pročišćavanja

otpadnih voda u I/II/III stupnju i usluge crpljenja i odvoza otpadnih voda iz sabirnih i septičkih jama.

III

(1) Tarifa vodnih usluga za korisnike u stambenim prostorima određuje se kako

slijedi:

1. fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga

10,00 kn/mj

2. osnovna cijena vodne usluge

javne vodoopskrbe (varijabilna) 5,79 kn/m3

3. osnovna cijena vodne usluge skupljanja otpadnih voda

(fiksna)

2,65 kn/mj


skupljanja otpadnih voda (varijabilna)

0,69 kn/ m3


pročišćavanja otpadnih voda

(varijabilna)

0,00 kn/m3

6. cijena vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju

socijalno ugroženi građani za

količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva

2,89 kn/m3

7. cijena vodne usluge crpljenja i

odvoza otpadnih voda iz

septičkih i sabirnih jama

54,40kn/m3

BROJ 6/19 „SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE PLITVIČKA JEZERA“ 228

(2) U kategoriju korisnika u stambenim

prostorima ubrajaju se sljedeće kategorije: 2.1. domaćinstva – fizičke osobe koje koriste vodu

za potrebe vlastitog kućanstva

2.2. djelatnost prosvjete – ustanove za predškolski

odgoj, osnovne i srednje škole, domovi za učenike, crkve, samostani, župni uredi, vjerske zajednice

2.3. društvena zaštita djece i mladeži i socijalna

zaštita – dječji domovi, domovi za starije i nemoćne osobe, crveni križ

2.4. javne slavine i groblja

2.5. amaterski sportski klubovi i udruge (1)Tarifa vodnih usluga za korisnike u poslovnim

prostorima određuje se kako slijedi:

1. fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga

19 kn/mj


javne vodoopskrbe (varijabilna)

9,66 kn/m3

3. osnovna cijena vodne usluge skupljanja otpadnih voda

(fiksna)

4,95 kn/mj


skupljanja otpadnih voda (varijabilna)

1,66 kn/ m3


pročišćavanja otpadnih voda (varijabilna)

0,00 kn/m3

6. cijena vodne usluge crpljenja i

odvoza otpadnih voda iz

septičkih i sabirnih jama

70,40kn/m3

(2) U kategoriju korisnika u poslovnim

prostorima ubrajaju se sljedeće kategorije:

2.1. fizičke i pravne osobe koje su registrirane za

obavljanje djelatnosti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (npr. Obrtnici, trgovačka društva,

samostalna zanimanja, udruge i slično)

2.2. pravne osobe koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj

2.3. fizičke i pravne osobe koje vodu koriste za

potrebe vrtova, štala, obavljanja poljodjeljske

djelatnosti kao samostalne djelatnosti 2.4. fizičke i pravne osobe vlasnici apartmana i

garaža

2.5. vojska i policija 2.6. zdravstvena zaštita (bolnice, domovi zdravlja i

slično)

2.7. ostali korisnici koji ne spadaju u stavak 2.

ovoga članka

IV

Naknada za isključenje i ponovno uključenje u

vodovodnu mrežu zbog neplaćanja isporučene vode za

stambene i poslovne prostore iznosi 300,00 kn po

priključku ( bez PDV-a ).

V

Korisnicima vodnih usluga javne vodoopskrbe

cijena vodne usluge javne vodoopskrbe obračunava se prema isporučenoj količini vode očitanoj na glavnom

vodomjeru mjesečno/višemjesečno.

Korisnicima vodnih usluga javne vodoopskrbe koji ne posjeduju mjerač protoka, a priključeni su na

sustav javne vodoopskrbe na području Općine

Plitvička jezera cijena vodne usluge javne vodoopskrbe obračunava se prema količini 140 litara/dnevno po

članu kućanstva.

Korisnicima vodnih usluga javne vodoopskrbe

u zajedničkim prostorijama zgrade sa više posebnih dijelova nekretnine – cijena vodne usluge obračunava

se na način da se potrošnja vode raspoređuje na

temelju očitanog stanja na glavnom vodomjeru na sve potrošače razmjerno broju članova domaćinstava

pojedinog potrošača ili na temelju očitovanja

individualnih (vlastitih, sekundarnih) vodomjera.

Uvjeti mjerenja, obračuna i naplate vodne usluge vodoopskrbe i javne odvodnje određuju se

Općim uvjetima o isporuci vodnih usluga, te Odlukom

o dopunama općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga.

VI Korisnicima vodnih usluga javne odvodnje

koji imaju i koriste ispravan mjerač protoka ispuštene

vode, neovisno o tom jesu li ili nisu priključeni na

komunalne vodne građevine javne vodoopskrbe, cijena vodne usluge skupljanja otpadnih voda (i cijena vodne

usluge pročišćavanja otpadnih voda) se naplaćuje

prema količini (prostornom metru) ispuštene otpadne vode izmjerenoj na mjeraču protoke

mjesečno/višemjesečno.

Korisnicima vodnih usluga javne odvodnje koji nemaju ili ne koriste ispravan mjerač protoka

ispuštene otpadne vode, a priključeni su na komunalne

vodne građevine javne vodoopskrbe - cijena vodne

usluge skupljanja otpadnih voda (i cijena vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda) se naplaćuje prema točki

V ove Odluke.

Korisnicima vodnih usluga javne odvodnje iz

stavka 1. i 2. ove točke kojima je Pravilnikom o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda

(Narodne novine, br. 83/10 i 160/13) propisan fiksni

gubitak – isti će se primijeniti na količine obračunate

prema stavku 1. odnosno 2. ove točke.


VII

Količina vode nužne za osnovne potrebe kućanstva iznosi 80 litara/dnevno po članu kućanstva.

Pod kućanstvom se podrazumijevaju sve

fizičke osobe koje dijele isti stambeni prostor.

Pod socijalno ugroženim građanima smatraju se osobe koje svojim aktom utvrdi jedinica lokalne

samouprave.

VIII

Uz cijenu vodnih usluga iskazuju se zasebno

porez na dodanu vrijednost, naknada za korištenje voda, naknada za zaštitu voda i naknada za razvoj,

sukladno posebnim propisima.

IX Ova Odluka je donesena uz suglasnost

načelnika Općine Plitvička Jezera, od

01.08.2019.godine, KLASA: 363-01/19-01/15, URBROJ: 2125/11-01/01-19-02

Ova Odluka se dostavlja Vijeću za vodne

usluge u roku do 5 dana po ishođenju suglasnosti iz

stavka 1. ove točke.

X

Ova Odluka se objavljuje na internet stranici isporučitelja vodne usluge.

XI Ova Odluka stupa na snagu dana 02.08.2019.

godine. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti

Odluka o cijeni vodnih usluga, Urbroj:2125/11-11-

022/2-14-4, od 31.07.2014.godine.

URBROJ: 2125/11-11-022/2-19-42

Korenica, 02.08.2019. god.

CJENIK VODNIH USLUGA

IZVEDBA PRIKLJUČENJA NA MREŽU

RB. NAZIV USLUGE JM CIJENA(kn

)

1. Izvedba kućnog

priključka Ø 3/4 ̎ /Ø

63-160 na cijevi

kom 1.790,00

2. Izvedba kućnog priključka Ø 3/4 ̎ / Ø

160-315 na cijevi

predračun

3. Izvedba kućnog

priključka Ø 3/4 ̎ / Ø

63-160 do 6 m

kom 1.990,00

4. Izvedba kućnog


160-315 do 6 m

predračun

5. Izvedba kućnog priključka Ø 3/4 ̎ / Ø

63-160 do 12 m

kom 2.340,00

6. Izvedba kućnog


160-315 do 12 m

predračun

7. Izvedba kućnog priključka Ø 1 ̎ / Ø 63-

160 na cijevi

kom 2.240,00

8. Izvedba kućnog

priključka Ø 1 ̎ / Ø

160-315 na cijevi

predračun

9. Izvedba kućnog priključka Ø 1 ̎ / Ø 63-

160 do 6 m

kom 2.690,00

10. Izvedba kućnog


160-315 do 6 m

predračun

11. Izvedba kućnog

priključka Ø 1 ̎ / Ø 63-

160 do 12 m

kom 3.240,00

12. Izvedba kućnog


160-315 do 12 m

predračun

13. Izvedba kućnog

priključka Ø 5/4 ̎/ Ø

63-160 na cijevi

kom 2.520,00

14. Izvedba kućnog


160-315 na cijevi

predračun

15. Izvedba kućnog


63-160 do 6 m

kom 3.120,00

16. Izvedba kućnog


160-315 do 6 m

predračun

17. Izvedba kućnog


63-160 do 12 m

kom 3.790,00

18. Izvedba kućnog priključka Ø 5/4 ̎/ Ø

predračun


160-315 do 12 m

19. Priključak na

kanalizacijsku mrežu

Ø 150mm i dužine 6m

kom 2.400,00

20. Priključak na kanalizacijsku mrežu

Ø 200mm i dužine 6 m

kom 2.900,00

21. Izmjena vodomjera Ø

1/2 ̎kom 426,00


3/4 ̎

kom 496,00


1 ̎

kom 640,00

24. Dobava i ugradnja vodomjera Ø 1/2 ̎ na

postojećem priključku

kom 816,00

25. Dobava i ugradnja

vodomjera Ø 3/4 ̎ na


kom 888,00


vodomjera Ø 1 ̎ na


kom 1.888,00


vodomjera većih

profila od Ø 50 mm i

više

predračun

28. Trošak isključenje i ponovnog uključenja

na vodovodnu mrežu

kom 300,00

29. Izlazak na teren radi

priključka

kom 170,00

30. Izdavanje suglasnosti

na projekt fizička

osoba

kom 100,00

31. Izdavanje suglasnosti

na projekt pravna

osoba

kom 300,00

32. Izdavanje posebnih

uvjeta građenja

kom 150,00

33 Naknada za slučaj

samovoljnog uključenja na javni

vodoopskrbni sustav i

sustav kanalizacije bez

kom 4.000,00

dozvole/suglasnosti/od

obrenja za priključenje

CIJENA USLUGA STROJEVA I MOTORNIH

VOZILA

RB NAZIV USLUGE JM CIJENA

(kn)

1. Interventno vozilo km 2,50

2. Kombinirka (iskop i

utovar)

sat 270,00

3. Kombinirka s

pikamerom

sat 400,00

4. Mini bager sat 200,00

5. Mini bager s pikamerom sat 280,00

6. Traktor sa cisternom Tura

5m³

271,00

7. Traktor sat 200,00

8. Niskopodna prikolica sat 50,00

9. Rezač asfalta sat 115,20

10. Geofon sat 96,00

11. Vibrostopa sat 105,40

12. Pumpa za vodu sat 122,20

13. Probijač kanalizacije sat 170,00

CIJENA RADA

RB NAZIV USLUGE JM CIJENA

(kn)

1. Rad NKV radnika kn/sat 67,10

2. Rad KV radnika kn/sat 97,60

3. Rad VKV radnika kn/sat 117,12

4. Radnik na odštopavanju

kanalizacije

kn/sat 85,31

*Sve cijene izvan radnog vremena, za usluge na

blagdane i državne praznike uvećavaju se za 50%

*Cijene su iskazane bez PDV-a

DIREKTORICA VODOVODA D.O.O.

Ana Rapo, v.r.


Na temelju članka 33. st. 7. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom „Narodne novine“ br. 94/13, 73/17, 14/19), čl. 19. Uredbe o gospodarenju

komunalnim otpadom „Narodne novine“ 50/17), čl.

116. Odluke o načinu pružanja javne usluge

prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada („Županijski

glasnik“ Ličko-senjske županije br. 27/17), članka 54.

Statuta Općine Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 3/18 i 8/18, „Službeni

glasnik Općine Plitvička Jezera“ br. 02/19), a na

zahtjev Komunalca d.o.o. Korenica od 17.06.2019. godine (KLASA: 363-02/19-01/31, URBROJ:

2125/11-07-19-06) i 03.07.2019.godine (KLASA: 363-

02/19-01/31, URBROJ: 2125/11-07-19-07) općinski

načelnik donosi

ZAKLJUČAK

o izmjeni Zaključka o davanju suglasnosti na

cjenik javne usluge prikupljanja miješanog

komunalnog otpada na području Općine Plitvička

Jezera za 2019.godinu

Članak 1.

U Zaključku o davanju suglasnosti na cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog

otpada na području Općine Plitvička Jezera za 2019.

godinu („Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera“ br. 4/19) mijenja se članak 2. i glasi:

„Cjenik iz čl. 1. ovog Zaključka počet će se

primjenjivati od 01.08.2019.godine.“

Članak 2.

Sve ostale odredbe Zaključka o davanju

suglasnosti na cjenik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Općine

Plitvička Jezera za 2019. godinu („Službeni glasnik

Općine Plitvička Jezera“ br. 4/19) ne mijenjaju se i ostaju na snazi.

Članak 3.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku

Općine Plitvička Jezera“.

KLASA:363-02/19-01/31

URBROJ:2125/11-02/02-19-08


OPĆINSKI NAČELNIK

Ante Kovač, v.r.

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE

PLITVIČKA JEZERA

Na temelju čl. 22. Statuta Općine Plitvička

Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije 3/18 i 8/18 i „Službeni glasnik Općine Plitvička

Jezera“ br. 2/19) Općinsko vijeće Općine Plitvička

Jezera na 16.redovnoj sjednici održanoj dana 30.07.2019.godine donosi

Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Turističke

zajednice Općine Plitvička Jezera za 2018.godinu

Članak 1. Usvaja se godišnji izvještaj o radu Turističke

zajednice Općine Plitvička Jezera za 2018. godinu.

Članak 2. Izvještaj iz članka 1. ovog Zaključka njegov je

sastavni dio i nije predmet objave.

Članak 3.

Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom

glasniku Općine Plitvička Jezera“.

KLASA: 402-08/19-01/04

URBROJ: 2125/11-03-19-20


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.


Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije

3/18 i 8/18 i „Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera“ br. 2/19) Općinsko vijeće Općine Plitvička

Jezera na 16. redovnoj sjednici održanoj dana

30.07.2019.godine donosi

Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Narodne

knjižnice Općine Plitvička Jezera za 2018.godinu

Članak 1.

Usvaja se godišnji izvještaj o radu Narodne knjižnice Općine Plitvička Jezera za 2018. godinu.

Članak 2.

Izvještaj iz članka 1. ovog Zaključka njegov je sastavni dio i nije predmet objave.

https://www.zakon.hr/cms.htm?id=18823




Članak 3.

Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera“.

KLASA: 402-08/19-01/04

URBROJ: 2125/11-03-19-21 Korenica, 30.07.2019.god.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.






Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Javne

vatrogasne postrojbe Plitvička Jezera za

2018.godinu

Članak 1.

Usvaja se godišnji izvještaj o radu Javne vatrogasne postrojbe Plitvička Jezera za 2018.godinu.

Članak 2.


Članak 3. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom


KLASA: 214-01/18-01/04 URBROJ: 2125/11-03-19-22


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

Na temelju čl. 22. Statuta Općine Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije

3/18 i 8/18 i „Službeni glasnik Općine Plitvička

Jezera“ br. 2/19) Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera na 16. redovnoj sjednici održanoj dana


Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Dječjeg

vrtića „Slapić“ za 2018.godinu

Članak 1.

Usvaja se godišnji izvještaj o radu Dječjeg vrtića „Slapić“ za 2018.godinu.

Članak 2.


Članak 3. Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom


KLASA: 402-08/19-01/04

URBROJ: 2125/11-03-19-23


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

Na temelju čl. 22. Statuta Općine Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije


Jezera“ br. 2/19) Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera na 16. redovnoj sjednici održanoj dana


Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu

Dobrovoljnog vatrogasnog društva Plitvička jezera

za 2018.godinu

Članak 1.

Usvaja se godišnji izvještaj o radu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Plitvička jezera za

2018.godinu.

Članak 2. Izvještaj iz članka 1. ovog Zaključka njegov je


Članak 3.



KLASA: 402-08/18-01/01

URBROJ: 2125/11-03-19-205


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.







Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Crvenog

križa Plitvička jezera za 2018.godinu

Članak 1.

Usvaja se godišnji izvještaj o radu Crvenog

križa Plitvička jezera za 2018.godinu.

Članak 2.

Izvještaj iz članka 1. ovog Zaključka njegov je


Članak 3.

Ovaj Zaključak objavit će se u „Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera“.

KLASA: 402-08/19-01/04

URBROJ: 2125/11-03-19-24 Korenica, 30.07.2019.god.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.







Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Komunalca

d.o.o. Korenica za 2018.godinu

Članak 1.

Usvaja se godišnji izvještaj o radu Komunalca

d.o.o. Korenica za 2018.godinu.

Članak 2.



Članak 3.



KLASA: 402-08/19-01/4

URBROJ: 2125/11-03-19-25


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.







Zaključak

o usvajanju godišnjeg izvještaja o radu Vodovoda

Korenica d.o.o. za 2018.godinu

Članak 1.

Usvaja se godišnji izvještaj o radu Vodovoda

Korenica d.o.o. za 2018.godinu.

Članak 2.



Članak 3.



KLASA: 402-08/19-01/04

URBROJ: 2125/11-03-19-26


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje,

129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-

pročišćeni tekst, 137/15 i 123/17) i članka 22. Statuta Općine Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-

senjske županije br. 3/18 i 8/18, „Službeni glasnik

Općine Plitvička Jezera“ br. 2/19), Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera na 16. redovnoj sjednici

održanoj dana 30.07.2019.godine, donijelo je

Odluku

o donošenju Strategije razvoja Općine Plitvička

Jezera za razdoblje 2018.-2022.


Članak 1.

Odlukom o donošenju Strategije razvoja Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2018.-2022. (u

daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Strategija razvoja

Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2018.-2022.

godine (u daljnjem tekstu: Strategija).

Članak 2.

Strategija iz članka 1. sastavni je dio ove Odluke, a objavljuje se na službenoj stranici Općine

Plitvička Jezera.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od

dana objave u „Službenom glasniku Općine Plitvička

Jezera“.

KLASA: 302-02/18-01/01

URBROJ:2125/11-03-19-23 Korenica, 30.07.2019.god.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.


STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE PLITVIČKA JEZERA

2018. – 2022.

Naručitelj: Općina Plitvička Jezera

2

Pitanja u vezi sa sadržajem ovoga dokumenta

molimo uputiti na adresu:

MICRO projekt d.o.o.

Ruđera Boškovića 27, 21000 Split

T: 021 555 400

F: 021 555 406

E: [email protected]

W: www.ultimativa.com

Zaštita prava

Sadržaji što su ovdje izneseni izrađeni su isključivo

za Općinu Plitvička Jezera. MICRO projekt d.o.o. je

izradio ovaj dokument za potrebe Općine Plitvička

Jezera u skladu sa zahtjevima Naručitelja, Općina

Plitvička Jezera, samo za njegovu specifičnu

primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz

ovoga dokumenta čine to na vlastitu odgovornost i

vlastiti rizik.

© MICRO projekt d.o.o., 2019.

Sva prava pridržana.

Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim

pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune

moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost

društva s ograničenom odgovornošću MICRO

projekt d.o.o., Split. Umnožavanje je dopušteno

samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane

otisnuta gornja napomena o autorskim pravima.

Objavljivanje ili prevođenje dopušteno je samo uz

prethodni pisani pristanak društva s ograničenom

odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split.

U Splitu, lipanj 2019.

mailto:[email protected]

http://www.ultimativa.com/

3

SADRŽAJ

UVOD .................................................................................................................................... 5

1 ANALIZA STANJA .......................................................................................................... 6

1.1 OPĆI PODACI ............................................................................................................... 6

1.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PROSTORNO UREĐENJE ....................................................................... 6

1.1.2 KLIMA ................................................................................................................................................ 8

1.1.3 POVIJEST I KULTURNA BAŠTINA ..................................................................................................... 9

1.1.4 PROMETNA POVEZANOST ............................................................................................................. 10

1.1.5 DEMOGRAFSKA ANALIZA ............................................................................................................... 11

1.2 GOSPODARSTVO ...................................................................................................... 15

1.2.1 ANALIZA POSLOVNIH SUBJEKATA ................................................................................................ 15

1.2.2 POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ ........................................................................................... 19

1.2.3 TURIZAM ......................................................................................................................................... 25

1.2.4 TRŽIŠTE RADA................................................................................................................................ 30

1.3 DRUŠTVENE DJELATNOSTI ..................................................................................... 35

1.3.1 SOCIJALNA SKRB ........................................................................................................................... 35

1.3.2 ZDRAVSTVO ........................................................................................................... 36

1.3.3 ODGOJ I OBRAZOVANJE........................................................................................ 37

1.3.4 KULTURA I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE..................................................................................... 40

1.3.5 RELIGIJA ......................................................................................................................................... 42

1.3.6 MJERE ZAŠTITE LJUDI I IMOVINE .................................................................................................. 43

1.3.7 STANOVANJE I JAVNE ZGRADE ..................................................................................................... 45

1.4 ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA ................................................................. 46

1.4.1 ZAŠTITA OKOLIŠA .......................................................................................................................... 46

1.4.2 ZAŠTITA PRIRODNIH BOGATSTAVA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA .......................... 48

1.4.3 INFRASTRUKTURA ......................................................................................................................... 54

1.5 INSTITUCIJE .............................................................................................................. 59

1.5.1 INSTITUCIJE LOKALNE SAMOUPRAVE ................................................................................................... 59

1.5.2 CIVILNO DRUŠTVO ......................................................................................................................... 62

2 SWOT ANALIZA ............................................................................................................ 63

3 STRATEGIJA RAZVOJA ............................................................................................... 66

3.1 STRATEŠKE ODREDNICE ........................................................................................ 66

3.2 VIZIJA ......................................................................................................................... 67

3.3 CILJEVI ...................................................................................................................... 68

3.4 MJERE ........................................................................................................................ 69

3.5 FINANCIJSKI PLAN ................................................................................................... 74

3.6 PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA ....................................................................... 81

3.7 POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE ....................................................................... 82

3.8 AKCIJSKI PLAN ......................................................................................................... 83

3.9 USKLAĐENOST STRATEŠKIH ODREDNICA SA STRATEGIJAMA VIŠEG REDA ... 85

POPIS TABLICA ................................................................................................................. 87

4

POPIS GRAFIKONA ........................................................................................................... 88

POPIS TABLICA ................................................................................................................. 89

5

UVOD Strategija razvoja Općine Plitvička Jezera krovni je strateški dokument Općine koji je kreiran u

svrhu analize resursa, njihove valorizacije i transformacije u dugoročno održive i za stanovnike

najpovoljnije razvojne smjernice.

Dokument je strukturiran u tri ključna dijela:

- Analiza stanja

- SWOT analiza

- Strateške odrednice

Analiza stanja prvi je korak u izradi Strategije razvoja Općine Plitvička Jezera i predstavlja

sistematični i analitični prikaz zatečenog stanja u ključnim sektorima: gospodarstvo, društvena

djelatnost i zaštita okoliša i infrastruktura).

U sklopu provedene analize naglasak se stavlja na identifikaciju razvojnih potencijala i potreba

stanovnika Općine Plitvička Jezera koji se mogu valorizirati. Prvo poglavlje fokusirano je na

opće podatke o Općini poput geografskog položaja i prostornog uređenja, klimatskih obilježja,

povijesti i kulturne baštine, prometne povezanosti i analize demografskih trendova.

Nakon analize općih podataka predstavljeni su ključni podaci vezani uz trenutno stanje po

pitanju gospodarstva, društvenih djelatnosti i zaštite okoliša i infrastrukture.

Gospodarstvo kao sektor sagledano je kroz poslovne subjekte koji posluju na području Općine,

poljoprivredu i ruralni razvoj, turizam i stanje na tržištu rada.

Društvene djelatnosti analizirane su kroz dostupnost i kvalitetu pružanja zdravstvenih,

socijalnih i odgojno obrazovnih usluga, stanje po pitanju kulture i zaštite kulturne baštine,

religije, mjere zaštite ljudi i imovine, te stanovanja i javnih zgrada.

S obzirom na to da se na području općine Plitvička Jezera nalazi i istoimeni Nacionalni Park,

posebna pažnja posvećena je analizi sustava zaštite okoliša, odnosno prirodnih resursa i

njihovim upravljanjem.

Analiza stanja zaključena je pregledom institucionalnih okvira Općine Plitvička Jezera i

aktivnosti civilnog društva u Općini.

Svi zaključci provedene analize stanja sistematizirani su i grupirani u SWOT analizu kojom su

prikazane snage i slabosti kao interni faktori Općine, te prilike i prijetnje kao eksterni faktori koji

potencijalno mogu utjecati na strateški razvoj Općine.

Na temelju prethodno provedene Analize stanja i SWOT analize definirane su strateške

odrednice od kojih je polazišna točka razvojna vizija. Ona definira željeno stanje Općine u

budućnosti i generira pripadajuće razvojne ciljeve koje Općina želi ostvariti u svrhu dostizanja

tog stanja, a koji su utemeljeni na razvojnim projektima koji su realni i dostižni, te utemeljeni

na realnim potrebama stanovnika.

Na kraju, Strategija razvoja Općine definira ovlasti i odgovornosti za provedbu Strategije i

pripadajućih strateških odrednica te usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima na

Nacionalnoj i EU razini.

6

1 ANALIZA STANJA Analiza stanja poglavlje je u kojem se na strukturiran način pristupa analizi resursne osnove

Općine Plitvička Jezera, te bilježenju ključnih razvojnih parametara u okviru SWOT analize

koja se na nju nadovezuje. U nastavku se stoga u sklopu prvog koraka pristupa analizi općih

podataka poput geografskog položaja i prostornog uređenja, klimatskih uvjeta, povijesti i

kulturne baštine, prometne povezanosti i ključnih demografskih trendova. Zatim se analiziraju

gospodarski trendovi i stanje po pitanju ključnih gospodarskih parametara od kojih se mogu

istaknuti poslovni subjekti koji djeluju na području Općine, stanje u poljoprivredi i ruralnom

razvoju i turizmu, te tržište rada. Detaljno se analiziraju i društvene djelatnosti i pružanje

zdravstvenih usluga, socijalnih usluga, mogućnosti obrazovanja u Općini, kulturna baština,

religija, mjere zaštite ljudi i imovine te stanovanje i javne zgrade. Zaštita okoliša i infrastruktura

poglavlja su kojima se zaokružuje analiza čiji se temeljni zaključci unose u SWOT analizu.

1.1 OPĆI PODACI

1.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PROSTORNO UREĐENJE

Općina Plitvička Jezera pripada Ličko-senjskoj županiji koja je smještena u Jadranskoj

hrvatskoj (NUTS II regija). Ličko-senjska županija graniči s Primorsko-goranskom županijom

na sjeverozapadu, Karlovačkom županijom na sjeveru, Zadarskom županijom na jugu i

jugoistoku te Bosnom i Hercegovinom na istoku. Županija obuhvaća područje četiri grada i

osam općina među kojima je i Općina Plitvička Jezera. Općina Plitvička Jezera smještena je

na sjeveroistočnom dijelu Ličko-senjske županije. Na sjeveru graniči s Općinama Rakovica i

Saborsko koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji, na istoku graniči s Bosnom i

Hercegovinom (Unsko-sanski kanton), na jugu s Gradom Gospićem i Općinom Udbina te

Gradom Otočcem i Općinama Vrhovine i Perušić na zapadu.

Od administrativnog i gospodarskog središta Ličko-senjske županije Gradom Gospićem

Općina Plitvička Jezera udaljena je 47,2 km.

Slika 1. Prostorni smještaj Ličko-senjske županije i Općine Plitvička Jezera na karti Republike Hrvatske

Izvor: izrada autora

7

Površina Općine iznosi 469,70 km2 što predstavlja 8,78 % ukupne površine Ličko-senjske

županije koja iznosi 5.350,50 km2. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Plitvička

Jezera broji 4 373 stanovnika. Gustoća naseljenosti na području Općine iznosi 9 stanovnika

na km2. Detaljna demografska analiza prikazana je u poglavlju 3.1.5. Demografska analiza.

Općina Plitvička jezera smještena je na 44°44′24″ sjeverne zemljopisne širine i 15°42′ 32″

istočne zemljopisne dužine.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06,

16/07, 95/08 – Odluka Ustavnog suda RH, 46/10, 145/10) utvrđeno je da je Općina Plitvička

Jezera jedinica lokalne samouprave.

Općina obuhvaća 41 naselje: Bjelopolje, Čanak, Čujića Krčevina, Donji Vaganac, Drakulić

Rijeka, Gornji Vaganac, Gradina Korenička, Homoljac, Jasikovac, Jezerce, Kalebovac, Kapela

Korenička, Kompolje Koreničko, Končarev Kraj, Korana, Korenica, Kozjan, Krbavica, Ličko

Petrovo Selo, Mihaljevac, Novo Selo Koreničko, Oravac, Plitvica Selo, Plitvička Jezera,

Plitvički Ljeskovac, Poljanak, Ponor Korenički, Prijeboj, Rastovača, Rešetar, Rudanovac,

Sertić Poljana, Smoljanac, Šeganovac, Trnavac, Tuk Bjelopoljski, Vranovača, Vrelo Koreničko,

Vrpile, Zaklopača i Željava.

Prostorni plan Općine Plitvička Jezera utvrđuje koncepciju, oblike i načine korištenja prostora

uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i

ograničenja u prostoru. Na sljedećoj slici prikazano je prostorno uređenje Općine Plitvička

Jezera prema Prostornom planu iz rujna 2018. godine (III. Izmjene i dopune Prostornog

plana uređenja Općine Plitvička Jezera).

Slika 2. Prostorni plan uređenja Općine Plitvička Jezera

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Plitvička Jezera (III. Izmjene i dopune Prostornog plana)

8

Prema odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti (NN 132/2017)1 indeks razvijenosti Općine Plitvička Jezera iznosi 101,529

čime se svrstava u razvojnu skupinu 5, odnosno skupinu iznadprosječno rangiranih jedinica

lokalne samouprave. S obzirom na to da se sve jedinice lokalne samouprave Ličko-senjske

županije koje se nalaze u zaleđu Velebita nalaze u razvojnoj skupini od jedan do četiri,

(ispodprosječno su rangirane) visok indeks razvijenosti Općine Plitvička Jezera može se

povezati s ekonomskim aktivnostima povezanim s Nacionalnim parkom Plitvička Jezera.

Prema odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13,

148/13, 76/14, 147/14, 18/15) Općina Plitvička Jezera pripada prvoj skupini područja posebne

državne skrbi, odnosno skupini u kojoj se nalaze općine i gradovi okupirani tijekom

Domovinskog rada koji se nalaze neposredno uz državnu granicu.

1.1.2 KLIMA

Općina Plitvička Jezera pripada tipu kontinentalno-planinske klime. Prema Keppenovoj

klasifikaciji na ovom području prevladava tip klime Cfb, odnosno topla i vlažna klima s toplim

ljetima, klima bukve.

Na sjeveroistočnom i južnom dijelu ovog područja klima je umjereno kontinentalna sa

umjerenom količinom padalina, dok je na ostatku područja klima planinska s velikom količinom

padalina.

Proljeće počinje kasno, vrijeme je hladno i kišovito, a ljeti je prosječna podnevna temperatura

zraka 24°C, dok u najtoplijim danima najviša ne prelazi 36°C. Jesen je relativno kratka i već u

studenom prelazi u zimu. Najhladniji mjesec je obično siječanj (-3°C). Zimska je oborina

uglavnom snijeg, rjeđe pada kiša. Najviše oborine su oko 220 mm (kiša, snijeg) u studenom,

a najmanje u veljači 80 mm. Maksimalna visina snijega doseže 285 cm u mjesecu veljači.

Prosječna godišnja količina oborina je 1 550 mm. Vedrih dana ima oko 20% (68 vedrih dana),

i to najviše u srpnju i kolovozu.

1 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_131_3014.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_132_3022.html

9

1.1.3 POVIJEST I KULTURNA BAŠTINA

Najstariji spomen naselja Korenica nalazi se u latinskom dokumentu kojim Grgur, sin pok.

Pavla kneza krbavskog, 28. studenog 1468. posuđuje 100 zlatnih dukata od tri hrvatska

plemića. Naselje se tada nalazilo u dolini rječice Korenice, koju je stanovništvo u starini zvalo

Zlaticom, a Koreničko polje je dio većega Krbavskog polja.

Korenica je nastala u podnožju srednjovjekovnog grada Mrsinja koji je bio sjedište Krbavske

biskupije u vrijeme tatarske provale u Hrvatsku.

U neposrednoj blizini Korenice odigrala se 9. rujna 1493. godine Krbavska bitka u kojoj je turski

beg Hadum Jakub - paša porazio feudalnu vojsku predvođenu Emerikom Derenčinom. U ovoj

bitci izginula je i većina hrvatskog plemstva. Korenica do 1527. godine dolazi pod tursku vlast,

što je potrajalo do austrijsko-turskog rata (1683. - 1699.) kada je područje Like oslobođeno.

Nakon oslobađanja od Turaka ovo područje ulazi u sastav Vojne krajine. Nakon ukidanja Vojne

krajine 1881. godine stvorena je županija Ličko-krbavska čije sjedište se nalazilo u Gospiću,

dok je Korenica bila ondašnje središte upravne Općine.

U Drugom svjetskom ratu prostor parka bio je poprište sukoba u kojemu je razorena većina

naselja. Nakon Drugog svjetskog rata ovo područje se u turističkom kontekstu počinje razvijati,

naročito uslijed proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom dana 09.04.1949.

Za vrijeme Domovinskog rata područje Općine Plitvička Jezera okupirano je (1991.) i

oslobođeno 6. kolovoza 1995. u vojno redarstvenoj akciji „Oluja“. Na parlamentarnim izborima

1996. ustrojena je nova općina - Plitvička jezera sa središtem u Korenici.

Najvrjedniji resurs Općine predstavlja Nacionalni Park Plitvička jezera čiji kartografski zapisi

se nalaze još na crtežima iz 17. stoljeća a tekstualno se spominju u zapisima iz druge polovice

18. stoljeća. Naziv Plitvice u literaturu je unesen prvi puta 1777. godine u zapisu svećenika

Dominika Vukasovića iz Otočca.

Ljudi naseljavaju područje Plitvičkih jezera više od tisuću godina, uključujući i brojna plemena:

Ilirim Tračani, Kelti, Japodi, Rimljani i Avari. Pod Julijem Cezarom ovo područje bilo je sastavni

dio Rimskog carstva. U srednjem vijeku su se jezera nalazila u sklopu Hrvatskog kraljevstva

koje je od 1102. godine u personalnoj uniji sa Mađarskom. Pod hrvatskom vladavinom,

odnosno vladavinom Zrinskih i Frankopana ovo područje ekonomski se oporavilo.

Davne 1861. izgrađene su prve smještajne jedinice na Velikoj poljani. Lokalno stanovništvo

nazivalo je ove smještajne jedinice Vladareva kuća pošto su tamo uglavnom odsjedali časnici

imperijalne vojske.

Prilikom posjete kraljevske princeze Štefanije od Belgije 1888. godine Plitvička jezera i okolica

uređeni su u turističke svrhe po prvi puta.

Tijekom prvog svjetskog rata Hrvatski sabor u Zagrebu donio je zakon o zaštiti ovog područja,

a 8. travnja 1949. godine Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom i danas spadaju

u najposjećenije turističke atrakcije u Hrvatskoj.

10

1.1.4 PROMETNA POVEZANOST

Prometno-geografski položaj Općine Plitvička Jezera je povoljan zbog razvijene i dostupne

cestovne mreže. Iako ovim područjem ne prolazi Autocesta A1, dobra povezanost sa ostalim

dijelovima Republike Hrvatske osigurana je važnim tranzitnim prometnim pravcem državne

ceste D1 koja spaja Hrvatski sjever i jug. Od ostalih državnih cesta koje se nalaze na području

Općine Plitvička Jezera mogu se istaknuti i D25 (Korenica - Buniuć - Lički Osik - Gospić -

Karlobag), D42 (Vrbovsko - Ogulin - Jospidol - Plaški - Grabovac), D52 (Špilnik - Korenica) i

D217 (Ličko Petrovo Selo - G.P. Ličko Petrovo Selo). Detaljni prikaz županijskih i lokalnih cesta

prikazan je u poglavlju 3.4.3.1. Prometna infrastruktura.

Najbliži izlaz na Autocestu nalazi se na čvoru Otočac na udaljenosti od 47,3 km od općinskog

središta.

Na području Općine nije omogućen ni prostornim planom predviđen željeznički promet. Zračni

promet je usmjeren na: Zračnu luku Zagreb (163 km udaljenosti od općinskog središta), Zračnu

luku Rijeka (139 km udaljenosti od općinskog središta) i Zračnu luku Zadar (136 km udaljenosti

od općinskog središta).

Najbliži granični prijelaz je granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom i to G.P. Ličko Petrovo

Selo koje se nalazi na udaljenosti od 24 km od Općinskog središta.

Slika 3. Prometna povezanost Općine Plitvička Jezera

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Plitvička Jezera (II. Izmjene i dopune Prostornog plana)

11

1.1.5 DEMOGRAFSKA ANALIZA

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Plitvička Jezera živi 4 373 stanovnika, što

predstavlja udio od 8,60 % stanovnika Ličko-senjske županije. Promatrajući broj stanovnika od

prvog službenog popisa stanovništva 1857. godine, može se uočiti kako su zabilježene

oscilacije u periodu do službenog popisa 1931. godine, nakon čega se bilježi konstantan trend

opadanja broja stanovnika koji je prisutan i danas. Najveći broj stanovnika Općina bilježi

početkom 20. stoljeća (1900. godine) kada je na ovom području živjelo 17 436 stanovnika.

Grafikon 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. godine

Izvor: DZS

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, raspodjela stanovništva

prema spolu približno je jednaka. Evidentirano je 48,87 % stanovnika muškog spola i 51,13 %

stanovnika ženskog spola.

Ukoliko se promatraju demografski pokazatelji starenja u Općini Plitvička jezera u posljednjem

međupopisnom razdoblju, može se uočiti kako je zamijećeno blago poboljšanje budući da je

prosječna starost 2001. godine iznosila 40,50 godina dok u 2011. godini iznosi 40,20 godina.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u ukupnom broju stanovnika Općina Plitvička

Jezera ima 62,66 % radno sposobnog stanovništva (od 15 - 64 godine). Detaljna analiza

zaposlenosti i nezaposlenosti prikazana je u poglavlju 3.2.4 Tržište rada.

Tablica 1. Stanovništvo prema spolu i starosti Kategorija / Godina 2001. 2011.

Spol Svi m. ž. svi m. ž.

Ukupno 4 668 2 279 2 389 4 373 2 137 2 236

0 - 4 godina 308 158 150 242 133 109

5 - 9 godina 269 114 155 222 102 120

10 - 14 godina 297 158 139 295 159 136

15 - 19 godina 256 127 129 248 104 144

20 - 24 godina 244 125 119 261 135 126

25 - 29 godina 287 144 143 240 119 121

30 - 34 godina 336 178 158 282 150 132

35 - 39 godina 364 200 164 262 140 122

40 - 44 godina 325 179 146 295 149 146

45 - 49 godina 241 136 105 336 189 147

50 - 54 godina 247 118 129 310 165 145

55 - 59 godina 174 78 96 261 132 129

60 - 64 godina 321 146 175 245 108 137

20000 18000 16000 14000 12000 10000

8000 6000 4000 2000

0

Broj stanovnika

12

Kategorija / Godina 2001. 2011.

Spol Svi m. ž. svi m. ž.

65 - 69 godina 391 169 222 160 73 87

70 - 74 godina 319 158 161 252 112 140

75 - 79 godina 142 48 94 257 98 159

80 - 84 godina 67 21 46 149 57 92

85 - 89 godina 38 8 30 42 10 32

90 - 94 godina 17 3 14 10 2 8

95 i više godina 4 1 3 4 - 4

Prosječna starost 40,50 39,10 41,90 41,90 40,20 43,40

Indeks starenja 115,00 99,50 130,00 111,10 92,40 129,50

Koeficijent starosti 28,00 24,40 31,30 25,60 21,50 29,50

Radno sposobno 2 620 1 431 1 189 2 740 1 391 1 349

Izvor: DZS

Iz službenog popisa stanovništva 2011. godine vidljivo je da su u ukupnom broju stanovnika

Općine Plitvička Jezera najbrojniji narod Hrvati (3 066 stanovnika), dok su od nacionalnih

manjina najbrojniji Srbi sa ukupno 1 184 stanovnika.

Tablica 2. Stanovništvo prema narodnosti


Hrvati 3 141 3 066

Albanci 12 14

Bošnjaci 2 20

Crnogorci 0 2

Česi 1 0

Mađari 1 2

Makedonci 5 8

Nijemci 0 1

Rumunji 0 1

Rusini 1 0

Slovenci 1 1

Srbi 1 424 1 184

Talijani 0 1

Ukrajinci 1 0

Ostali 15 7

Regionalna pripadnost 0 1

Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 0 18

Neraspoređeno 0 1

Ne izjašnjavaju se 51 43

Nepoznato 13 3

Ukupno 4 668 4 373

Izvor: DZS

Prema podacima iz popisa stanovništva iz 2011. godine može se zaključiti kako najviše

stanovnika živi na području sljedećih naselja: Korenica (1 766), Plitvička Jezera (315), Jezerce

(246) i Smoljanac (245), dok preostalih trideset i sedam naselja pojedinačno ne broje više od

200 stanovnika.

Tablica 3. Stanovništvo po naseljima za zadnja dva popisa


1. Bjelopolje 195 114

2. Čanak 91 53

3. Čujića Krčevina 2 8

13


4. Donji Babin Potok2 101 /

5. Donji Vaganac 47 61

6. Drakulić Rijeka 8 9

7. Gornji Babin Potok3 72 /

8. Gornji Vaganac 223 125

9. Gradina Korenička 126 82

10. Homoljac 16 21

11. Jasikovac 13 28

12. Jezerce 298 246

13. Kalebovac 48 35

14. Kapela Korenička 5 13

15. Kompolje Koreničko 103 130

16. Končarev Kraj 0 1

17. Korana 24 25

18. Korenica 1 570 1 766

19. Kozjan 3 0

20. Krbavica 62 44

21. Ličko Petrovo Selo 101 110

22. Mihaljevac 66 44

23. Novo Selo Koreničko 38 12

24. Oravac 47 23

25. Plitvica Selo 36 44

26. Plitvička Jezera 381 315

27. Plitvički Ljeskovac 15 20

28. Poljanak 67 98

29. Ponor Korenički 0 3

30. Prijeboj 3 12

31. Rastovača 90 98

32. Rešetar 33 43

33. Rudanovac 81 123

34. Sertić Poljana 14 12

35. Smoljanac 238 245

36. Šeganovac 29 10

37. Trnavac 4 10

38. Tuk Bjelopoljski 69 15

39. Vranovača 147 194

40. Vrelo Koreničko 119 123

41. Vrpile 23 15

42. Zaklopača 9 5

43. Željava 51 38

Ukupno 4 668 4 373

2 Podaci za naselje Donji Babin Potok u 2011. godini se statistički obrađuju unutar Općine Vrhovine

kojoj je i administrativno pripojeno. 3 Podaci za naselje Gornji Babin Potok u 2011. godini se statistički obrađuju unutar Općine Vrhovine

kojoj je i administrativno pripojeno.

14

100

80

60

40

20

0

-20

-40

-60

Izvor: DZS

U razdoblju od 2014. do 2017. godine evidentiran je veći broj umrlih osoba od broja živorođenih

što upućuje na negativan prirodni prirast stanovništva. Detaljniji podaci o prirodnom kretanju

stanovništva prikazani su na sljedećem grafikonu.

Grafikon 2. Prirodno kretanje stanovništva od 2014. do 2017. godine4

2014. 2015. 2016. 2017.

Živorođeni 40 28 35 42

Umrli 60 80 60 62

Prirodni prirast -20 -52 -25 -20

Vitalni indeks 67 35 58 68

Izvor: DZS

Pregledom dostupnih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku uočeno je da je u

2017. godini sklopljeno ukupno 11 brakova, što predstavlja smanjenje za 60 % u odnosu na

2016. godinu. U 2017. godini su dva braka završila razvodom. U razdoblju od 2015. do 2018.

godine sklopljeno je ukupno 65 brakova, dok je u istom razdoblju zabilježeno ukupno 10

razvoda.

Grafikon 3. Pregled sklopljenih i razvedenih brakova na području Općine Plitvička Jezera

Izvor: DZS

4 Vitalni indeks-broj živorođenih na 100 umrlih.

Prirodni prirast-razlika između broja živorođenih i umrlih.

2017.

11

2

2016.

27

2

2015.

27

6

30

25

20

15

10

5

0

Sklopljeni brakovi

Razvedeni brakovi

15

1.2 GOSPODARSTVO

1.2.1 ANALIZA POSLOVNIH SUBJEKATA

1.2.1.1 Trgovačka društva

Prema podacima FINA-e na području Opčine Plitvička Jezera su u 2017. godini bila

registrirana 53 poslovna subjekta. Promatrajući statističke podatke za proteklih pet godina

mogu se uočiti pozitivni trendovi po pitanju ukupnog broja trgovačkih društava, broja

zaposlenika i ostvarenih ukupnih prihoda u posljednjoj godini u odnosu na promatranu 2013.

godinu.

Tablica 4. Trgovačka društva na području Općine Plitvička Jezera

Godina 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj trgovačkih društava 32 38 37 45 53

Broj zaposlenika 405 408 459 508 531

Ukupni prihodi 138.427.139 141.188.646 157.665.965 158.929.796 162.913.479

Neto dobit/gubitak 7.467.536 9.632.336 4.760.470 6.652.326 1.277.409

Izvor: FINA

U posljednjoj promatranoj godini (2017.) u Općini Plitvička Jezera registrirana su ukupno 53

trgovačka društva, što predstavlja povećanje od 39,62 % u odnosu na prvu promatranu godinu.

Isto tako, trgovačka društva na navedenom području u posljednjoj su godini zapošljavala 531

zaposlenika što predstavlja povećanje od 31,11 % u odnosu na prvu promatranu godinu.

Nadalje, ukupni prihodi koje su promatrani subjekti ostvarili porasli su na kraju promatranog

razdoblja za 17,70 % u odnosu na početak promatranog razdoblja.

Nadalje, ukoliko se promatra ustrojbeni oblik trgovačkih društava na području Općine Plitvička

Jezera, može se uočiti kako je najveći broj društava registriran kao društvo s ograničenom

odgovornošću.

Tablica 5. Trgovačka društva prema ustrojbenom obliku

Izvor: FINA

Nadalje, na području Općine Plitvička Jezera najveći se broj trgovačkih subjekata nalazi u

kategoriji mikro subjekata (83,01 %). Također, u kategoriji malih subjekata nalazi se 15,09 %

subjekata dok se u kategoriji srednjih subjekata nalazi 1,90 %, a velikih poduzeća na ovom

području nema.

35

30

25

20

15

10

5

0

14 5 3 31 2017.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Ostali obveznici poreza na dobit

Zadruga Društvo s

ograničenom odgovornošću

16

Tablica 6. Trgovačka društva prema veličini

Izvor: FINA

Najčešće djelatnosti trgovačkih društava registriranih na području Općine Plitvička Jezera su

uz djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane u proteklih pet godina bile:

Prerađivačka industrija,

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala,

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Prikaz detaljne strukture trgovačkih društava prema djelatnosti prikazana je u sljedećoj

tablici.

Tablica 7. Broj trgovačkih društava prema područjima NKD-a

Djelatnost/godina 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3 5 3 4 4

Prerađivačka industrija 6 6 7 7 7

Opskrba električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija 0 2 3 3 3

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih

voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

0

0

2

2

2

Građevinarstvo 2 1 1 3 1

Trgovina na veliko i na malo; popravak

motornih vozila i motocikala 7 6 7 7 7

Prijevoz i skladištenje 2 3 3 3 4

Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane 7 8 7 7 11

Poslovanje nekretninama 1 1 0 0 0

Informacije i komunikacije 0 0 0 1 1

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

3 5 4 5 7

Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti 1 1 0 2 5

Ostale uslužne djelatnosti 0 0 0 1 1

UKUPNO 32 38 37 45 53

Izvor: FINA

2017.

44

8

1

2016.

37

7

1

2015.

28

8

1

2014.

31

6

1

2013.

25

6

1

50 45 40 35 30 25 20 15 10

5 0

Mikro

Mali

Srednji

17

1.2.1.2 Obrtništvo

U Općini Plitvička Jezera je u 2018. godini registrirano ukupno 69 obrta. Većina obrtnika (67)

djelatnost obavlja tijekom cijele godine, dok samo dva obrta posluju u sezoni. Svi obrti na

području Općine Plitvička Jezera su u statusu nepovlaštenih obrta.5

Tablica 8. Broj obrtnika prema području NKD-a, studeni 2018.

Šifra NKD-a Područje NKD-a Broj obrtnika

2 Šumarstvo i sječa drva 6

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 3

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;

proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

5

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 1

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 2

27 Proizvodnja električne opreme 1

28 Proizvodnja strojeva i uređaja 1

32 Ostala prerađivačka industrija 1

33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 1

41 Gradnja zgrada 3

42 Gradnja građevina niskogradnje 1

43 Specijalizirane građevinske djelatnosti 18

45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima;

popravak motornih vozila i motocikala

2

46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 7

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11

49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 17

52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 2

55 Smještaj 9

56 Djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića 14

59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa,

djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa

1

62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s

njima

1

66 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i djelatnosti osiguranja 1

68 Poslovanje nekretninama 1

77 Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) 4

79 Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale

rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima

10

81 Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti

uređenja i održavanja krajolika

2

82 Uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne

pomoćne djelatnosti

3

93 Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti 2

95 Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 2

96 Ostale uslužne djelatnosti 12

Izvor: Obrtni registar

5 Nepovlašteni obrt dijeli se na slobodne i vezane obrte. Slobodni obrt je obrt za čije obavljanje se ne

traži ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema ili majstorski ispit. Za otvaranje vezanog

obrta kao uvjet se traži ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema ili majstorski ispit.

18

1.2.1.3 Institucije za podršku poduzetništvu

Gospodarske zone

Na području Općine Plitvička jezera nalaze se gospodarske zone prema namjeni i površini

prikazanoj u sljedećoj tablici.

Tablica 9. Prikaz gospodarskih zona na području Općine Plitvička jezera

Gospodarske zone

Namjena Površina (m2)

Komunalno gospodarska 524.492,29

Komunalno gospodarska ugostiteljska 115.586,82

Turistička 480.279,57

Rekreacijsko turistička 530.699,91

Prostor budućeg razvoja Željava 5.890.672,73

Sanacija postojećeg uzgajališta-ribnjaka 81.859,75

UKUPNO: 7.623.591,07

Izvor: Općina Plitvička jezera

Na području općine Plitvička Jezera ne postoji infrastruktura koja je usmjerena na razvoj

poduzetništva.

1.2.1.4 Zadruge

Na području Općine Plitvička Jezera registrirane su ukupno dvije zadruge: Braniteljska

socijalno-radna zadruga Lika GS za poljoprivredu, usluge i socijalnu skrb i Braniteljska zadruga

Eko Plitvice za ekološku proizvodnju.

19

1.2.2 POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ

1.2.2.1 Poljoprivreda

Ukupna raspoloživa poljoprivredna površina na području Općine Plitvička Jezera iznosi

3.962,92 ha što je 8,64% poljoprivrednog zemljišta Ličko-senjske županije. Najveću površinu

zauzimaju krški pašnjaci sa 2.267,03 ha, odnosno 57% ukupnog poljoprivrednog zemljišta, dok

1.059,35 ha odnosno 27% otpada na livade. Udio preostalih poljoprivrednih površina prema

vrsti uporabe u 2017. godini prikazan je na sljedećem grafikonu.

Grafikon 4. Pregled poljoprivrednih površina na području Općine Plitvička Jezera

Izvor: APPRRR

Ukoliko se promatraju poljoprivredne površine na području Općine Plitvička Jezera, može se

uočiti kako se najveće površine nalaze na području sljedećih naselja: Ličko Petrovo Selo

(730,56 ha), Korenica (527,79 ha), Kompolje Koreničko (413,30 ha), Homoljac (399,17 ha),

Oravac (269,60 ha) i Ćanak (208,33 ha). Prikaz poljoprivrednih površina, parcela i

poljoprivrednih gospodarstava prikazan je u sljedećoj tablici.

Oranica

Livada

Krški pašnjak

Voćne vrste 57% 27%

15% 1%

20

Tablica 10. Broj poljoprivrednih gospodarstava i ARKOD parcela prema grupama s obzirom na ukupnu površinu ARKOD parcela (ha) poljoprivrednika po naseljima na području Općine Plitvička Jezera

Naselje/kategorija

<3 >=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 UKUPNO

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

Bjelopolje 4 18 6,92 0 0 0 1 27 55,17 0 0 0 5 45 62,09

Čanak 4 44 6,88 4 79 21,67 0 0 0 1 55 179,79 9 178 208,33

Čujića Krčevina 1 6 2,44 1 12 11,69 0 0 0 0 0 0 2 18 14,14

Donji Vaganac 1 4 2,48 4 18 20,87 1 49 34,68 0 0 0 6 71 58,03

Drakulić Rijeka 1 7 2,10 1 10 3,35 0 0 0 0 0 0 2 17 5,45

Gornji Vaganac 1 1 1,74 7 69 46,93 2 43 44,78 0 0 0 10 113 93,45

Gradina Korenička 1 13 2,63 3 37 25,07 0 0 0 0 0 0 4 50 27,70

Homoljac 0 0 0 3 36 20,20 3 78 203,64 1 45 175,33 7 159 399,17

Jasikovac 1 14 2,22 3 55 17,96 0 0 0 0 0 0 4 69 20,18

Jezerce 2 2 0,35 3 16 11,26 0 0 0 0 0 0 5 18 11,61

Kalebovac 2 13 3,42 1 16 6,68 0 0 0 0 0 0 3 29 10,09

Kapela Korenička 1 11 2,68 2 13 14,77 0 0 0 0 0 0 3 24 17,45

Kompolje Koreničko 3 3 0,57 3 41 17,78 0 0 0 1 96 394,95 7 140 413,30

Korenica 26 114 29,73 34 473 272,46 6 181 225,59 0 0 0 66 768 527,79

Krbavica 0 0 0 6 90 30,84 1 39 72,03 0 0 0 7 129 102,87

Ličko Petrovo Selo 6 24 9,63 3 16 14,93 0 0 0,00 1 56 706,00 10 96 730,56

Mihaljevac 2 12 3,52 6 72 35,87 0 0 0 0 0 0 8 84 39,39

Novo Selo Koreničko 1 3 0,56 1 8 3,33 0 0 0 0 0 0 2 11 3,89

Oravac 2 16 4,15 2 34 15,33 0 0 0 1 32 250,11 5 82 269,60

Plitvica Selo 0 0 0 1 6 5,52 0 0 0 0 0 0 1 6 5,52

Plitvička Jezera 1 3 1,21 1 30 5,72 0 0 0 0 0 0 2 33 6,93

Plitvički Ljeskovac 0 0 0 0 0 0 1 20 24,89 0 0 0 1 20 24,89

Poljanak 3 5 2,17 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 5 2,17

Ponor Korenički 0 0 0 2 20 10,70 0 0 0 0 0 0 2 20 10,70

Rastovača 3 7 6,88 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 7 6,88

Rešetar 3 7 2,42 1 8 18,63 0 0 0 0 0 0 4 15 21,05

21

Naselje/kategorija

<3 >=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 UKUPNO

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

B

roj P

G

Bro

j parc

ela

Površ

ina

(ha)

Rudanovac 3 11 1,74 2 44 14,76 0 0 0 0 0 0 5 55 16,51

Smoljanac 1 2 1,21 6 63 37,13 0 0 0 0 0 0 7 65 38,33

Šeganovac 1 9 1,68 1 18 8,10 0 0 0 0 0 0 2 27 9,78

Trnavac 0 0 0 1 8 13,50 0 0 0 0 0 0 1 8 13,50

Tuk Bjelopoljski 1 4 1,31 3 46 16,41 1 25 68,46 0 0 0 5 75 86,17

Vranovača 4 16 6,19 4 41 14,68 1 89 96,91 0 0 0 9 146 117,78

Vrelo Koreničko 5 23 6,18 9 201 72,15 0 0 0 1 40 112,52 15 264 190,86

Vrpile 3 22 4,48 3 62 18,68 0 0 0 0 0 0 6 84 23,15

Zaklopača 0 0 0 1 9 3,03 0 0 0 0 0 0 1 9 3,03

Željava 3 7 2,18 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 7 2,18

Izvor: APPRRR

22

Na području Općine Plitvička Jezera zabilježeno je ukupno 250 poljoprivrednih gospodarstava

u 2017. godini koja čine 5,30 % svih poljoprivrednih gospodarstava Ličko-senjske županije.

Nositelji većine poljoprivrednih gospodarstava su obiteljska gospodarstva koja čine 98,4 %.

Od preostalih nositelja zabilježena su 4 trgovačka društva sa udjelom od 1,6 % u ukupnom

broju nositelja.

Tablica 11. Broj poljoprivrednih gospodarstva prema tipu nositelja na području Općine Plitvička Jezera i Ličko-senjske županije

Područje/kategorija Obiteljsko

gospodarstvo Obrt Ostali

Trgovačko

društvo Zadruga Ukupno

Broj PG-a u Općini Plitvička Jezera

246 0 0 4 0 250

Broj PG-a u Ličko- senjskoj županiji

4 664 11 1 36 4 4 716

Izvor: APPRRR

Pregledom dostupnih podataka dobivenih od Agencije za plaćanje u poljoprivredu, ribarstvu i

ruralnom razvoju uočeno je kako ukupan broj članova poljoprivrednih gospodarstava u Općini

Plitvička Jezera iznosi 148. Pri tome su najzastupljenija poljoprivredna gospodarstva bez

članova (58,54 %) i gospodarstva sa jednim članom (27,64 %).

Tablica 12. Broj članova na poljoprivrednim gospodarstvima u Općini Plitvička Jezera i Ličko-senjskoj

županiji

Plitvička Jezera Ličko-senjska županija

Broj članova na poljoprivrednom gospodarstvu

Broj PG-ova

Broj članova

Broj članova na poljoprivrednom gospodarstvu

Broj PG-ova

Broj članova

0 144 0 0 2 443 0

1 68 68 1 1 456 1 456

2 25 50 2 537 1 074

3 7 21 3 181 543

4 1 4 4 44 176

5 1 5 5 3 15

Ukupno: 246 148 Ukupno: 4 664 3 264

Izvor: APPRRR

Ukoliko se sagleda obrazovna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava, za njih 121

podaci nisu dostupni. Od poljoprivrednika za koje su evidentirani podaci o školskoj spremi,

prevladavaju nositelji sa završenom srednjom školom (58,91%) i osnovnom školom (24,80%).

Nadalje, prema dostupnim podacima 5,40 % nositelja ima nezavršenu osnovnu školu, 8,53%

nositelja ima završenu višu školu, dok 5,43% ima završen fakultet.

Tablica 13. Školska sprema nositelja / odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva

Vrsta PG-a/stručna sprema Nositelj/odgovorna osoba

Obiteljsko gospodarstvo

Fakultet 7

Nema podataka 118

Nezavršena osnovna škola 3

Osnovna škola 31

Srednja škola 76

Viša škola 11

Trgovačko društvo

Fakultet 0

Nema podataka 3

Nezavršena osnovna škola 0

Osnovna škola 1

Srednja škola 0

Viša škola 0

23

Izvor: APPRRR

Prema dostupnim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u dobnoj strukturi nositelja

poljoprivrednih gospodarstava prevladavaju nositelji stariji od 60 godina (36 %), a slijede ih

nositelji u dobi između 51 i 55 godina (13,6 %) i nositelji u dobi između 56 i 60 godina (12 %).

Nepovoljna dobna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava slijedi i trendove

zastupljene i na županijskoj razini što prikazuje sljedeća tablica.

Tablica 14. Dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava Dob nositelja Plitvička Jezera Ličko-senjska županija

< 41 29 536

41 - 45 26 275

46 - 50 20 351

51 - 55 34 555

56 - 60 30 561

61 - 64 21 480

> 65 90 1 958

Izvor: APPRRR

Najzastupljenije tražene kulture na području Općine Plitvička Jezera su krški pašnjak (1

929,39 ha) i livade (1 032,11 ha). Preostale tražene kulture na području Općine Plitvička

Jezera su prikazane u sljedećoj tablici.

Tablica 15. Poljoprivredne površine prema traženim kulturama u 2017. godini Naziv kulture Tražena površina (ha) Broj PG-a

aronija 0,19 1

djetelina 36,77 16

facelija 0,19 1

grah 0,13 1

ječam-jari 8,92 21

ječam-ozimi 6,57 11

jezerce/lokva 0,06 1

krastavci i kornišoni 0,20 1

krški pašnjak 1 929,39 105

krumpir 6,68 38

kruška 0,18 1

kukuruz 144,40 20

lavanda 0,15 1

lijeska 2,69 2

livade 1 032,11 181

lucerna 54,37 43

luk 0,05 1

malina 0,56 1

miješane povrtne kulture 4,37 59

miješani nasad voćnih vrsta 5,51 21

orah 0,52 2

pšenica-jara 0,20 1

pšenica-ozima 1,41 5

raž-ozima 38,40 2

smiljkita (svinđuša) 0,60 2

smjesa leguminoza i žitarica 2,68 1

šljiva 31,40 97

šumarak 0,88 11

trave i travolika paša 99,00 72

tritikale-jare 0,08 1

tritikale-ozime 142,83 15

24

Naziv kulture Tražena površina (ha) Broj PG-a

ugar 12,90 2

zob-jara 10,42 18

zob-ozima 0,57 1

Izvor: APPRRR

1.2.2.2 Stočarstvo

U sljedećoj tablici prikazan je broj grla na području Općine Plitvička Jezera i Ličko-senjske

županije. U strukturi stočarske proizvodnje dominira ovčarstvo sa 6 246 ovaca što čini 7,43 %

ukupnog broja ovaca Ličko-senjske županije.

Osim ovaca na području Općine uzgajaju se i goveda, te konji, svinje i koze kojih je zabilježeno

znatno manje.

Tablica 16. Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na području Općine Plitvička Jezera i u

Ličko - senjskoj županiji u 2017. godini

Kategorija / Vrsta stoke Goveda Konji Magarci Svinje Ovce Koze

Županija Broj grla 15 716 1 058 100 2 529 84 088 3 224

Broj PG-a 1 734 186 26 545 2 051 190

Plitvička Jezera Broj grla 611 28 1 116 6 246 154

Broj PG-a 66 9 1 4 106 16

Izvor: www.hpa.hr

1.2.2.3 Šumarstvo

Na području Općine Plitvička Jezera nalaze se značajne površine šumskog zemljišta. Šume

su u nadležnosti Uprave šuma Gospić. Dio šuma zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode u okviru

Nacionalnog parka i rezervata a dio u kategoriji parkova, spomenika prirode i sl.

http://www.hpa.hr/

25

1.2.3 TURIZAM

Jedna od glavnih i strateških gospodarskih grana Ličko-senjske županije je turizam. Prednost

od velikog značaja za Općinu Plitvička Jezera u smislu turističke destinacije je zdrava i čista

priroda koja je dobra podloga za proizvodnju organski uzgojene hrane i razvoj selektivnih

oblika turizma.

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski Nacionalni park koji se nalazi pod zaštitom

UNESCO-a od 1979. godine. Park je jedinstveni prirodni fenomen sačinjen od 16 manjih i

većih živopisnih jezera spojenih brojnim slapovima. Površina područja koje zauzima iznosi 29

482 hektara. Najviše jezero u parku je Prošćansko jezero i nalazi se na 639 m, najniže jezero

je Novakovića Brod na 503 m. Najbolje vrijeme za posjet Nacionalnom parku s obzirom na

klimatske prilike su ljetni mjeseci, dok je i zima vrlo atraktivan period zbog prekrasnih slika

zaleđenih slapova. Temperatura vode ljeti može doseći i do 24°C.

Fauna Plitvičkih jezera bogata je ribom i rakovima, međutim ribolov je dopušten samo na

određenim mjestima uz posebnu dozvolu. Kako bi ovaj vrijedni biser ostao i dalje očuvan, za

to je zadužena Uprava Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plovidba na jezeru odvija se

isključivo električnim brodovima kako ne bi došlo do zagađenja okoliša.

Na području parka se mogu naći mlinice, pilane i bućice koje su tradicijski objekti i valorizirani

su u turističke svrhe.

Kao izdvojena građevinska područja izvan naselja predviđena za razvoj turističkih sadržaja su

zone u Rastovači, Smoljancu, Vrelu Koreničkom i Tuku Bjelopoljskom.

Područja za razvoj rekreacije i sporta koncentrirana su oko Nacionalnog parka Plitvička Jezera

a to su vanjska igrališta za ostale sportove i šetnice.

Javna ustanova Nacionalnog parka Plitvička Jezera jedan je od značajnijih subjekata na

području Općine a ostvaruje svoje prihode kroz organizaciju prihvata posjetitelja, odnosno

smještajno- ugostiteljsku i trgovačku djelatnost. U sklopu Javne ustanove su 4 hotela, dva

kampa te nekoliko restorana.

Ukoliko promatramo broj posjeta Nacionalnom parku, možemo uočiti kako je u posljednjoj

godini 2017. za koju su dostupni podaci park posjetilo 1 720 331 posjetitelja, što pokazuje

povećanje za 44,71 % u odnosu na 2013. godinu. Detaljan pregled broja posjetitelja u

petogodišnjem razdoblju dostupan je na sljedećem grafikonu.

Grafikon 5. Broj prodanih ulaznica u NP Plitvička jezera u razdoblju do 2013. do 2017. godine

Izvor: JU Nacionalni Park Plitvička jezera

2000000

1800000

1600000

1400000

1200000

1000000

800000

600000

400000

200000

0 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj prodanih ulaznica 1.188.798 1.184.449 1.357.304 1.429.228 1.720.331

26

Od ostalih mjesta na području Općine postoji niz privatnih obrta koji se uglavnom bave

ugostiteljstvom i turizmom te trgovinom. Od registriranih objekata u gastronomiji može se

istaknuti 6 restorana i 6 bistroa.

Na području Općine Plitvička Jezera smještajni kapaciteti su hoteli Jezero, Plitvice, Bellevue i

Macola koji su u 2017. godini raspolagali sa ukupno 995 postelja. Od ostalih smještajnih

kapaciteta nužno je istaknuti i 140 jedinica u kampu Borje, 143 postelje u ostalim ugostiteljskim

objektima za smještaj, 56 postelja u Učeničkom domu, 54 kreveta u hostelu „Falling lakes“,

50 postelja u hostelu „Lana Haus“, 51 postelja u Pastoralnom centru, 118 postelja u

Turističkom naselju i 3 249 postelja u privatnom smještaju.6 Od privatnog smještaja je na

području Općine u 2017. godini bilo registrirano ukupno 250 apartmana i 955 soba.

Ukoliko se promatra broj ostvarenih dolazaka i noćenja u Općini, može se utvrditi kako je

temeljem podataka dostupnih za razdoblje 2014. – 2017. prisutan kontinuiran rast. Samo u

2017. godini ostvareno je 295 634 dolazaka i 416 359 noćenja.

Detaljan prikaz ostvarenih dolazaka i noćenja prikazan je na sljedećem grafikonu.

Grafikon 6. Ostvareni dolasci i noćenja na području Općine u razdoblju 2014. - 2017.

Izvor: TZ Plitvička jezera

U nastavku su prikazani podaci o ostvarenim dolascima i noćenjima turista po zemljama

podrijetla od siječnja 2014. do prosinca 2017. godine. Prosječno su turisti u promatranom

periodu u Općini noćili 1 dan. Najveći broj stranih dolazaka ostvarili su turisti iz sljedećih

država: Koreja (26 983), Njemačka (22 093), Tajvan (21 586), Italija (21 246) i Japan (20 956).

Detaljan prikaz ostvarenih dolazaka i noćenja turista po zemljama podrijetla prikazan je u

sljedećoj tablici.

Tablica 17. Dolasci i noćenja turista po zemljama podrijetla

Zemlja/godina 2014. 2015. 2016. 2017.

dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja

Ukupno 199 356 260 076 217 198 288 967 235 118 334 696 295 634 416 359

Albanija 70 102 146 166 263 327 250 277

Austrija 5 828 9 315 6 099 9.751 7 112 11 493 8 117 13 552

Belgija 4 340 6 826 4 710 7 498 5 066 8 195 6 379 10 718

Bjelorusija 774 801 586 627 674 784 859 916

6 Izvješće o radu TZO Plitvička Jezera 1.1. – 31.12.2017

Dolasci i noćenja 199.356 260.076 217.198 288.967 235.118 334.696 295.634 416.359


2014. 2015. 2016. 2017.

0

450000

400000

350000

300000

250000

200000

150000

100000

50000

27

Zemlja/godina 2014. 2015. 2016. 2017.


BiH 374 652 579 882 487 7 730 534 1 254

Bugarska 620 800 686 952 744 1 133 891 1 245

Cipar 2 2 78 86 29 39 17 26

Crna Gora 102 140 115 172 126 163 157 221

Češka 2 880 3 810 3 641 4 950 3 988 5 559 5 181 7 257

Danska 793 1 397 609 1 080 790 1 316 1 097 2 094

Estonija 232 277 213 266 297 413 337 462

Finska 528 738 551 846 588 960 766 1 244

Francuska 12 975 18 025 13 069 19 368 14 657 22 326 18 246 28 286

Grčka 176 215 1 108 1 146 635 705 590 650

Irska 368 641 518 779 488 833 638 985

Island 29 39 56 80 30 40 28 46

Italija 13 818 20 290 15 715 23 391 17 654 27 612 21 246 32 732

Letonija 278 322 358 501 358 452 574 737

Litva 493 618 493 556 660 826 1 024 1 231

Luksemb. 105 175 164 234 126 234 193 302

Kosovo 6 7 1 150 1 151 10 11 13 14

Mađarska 4 238 5 931 5 321 8 007 6 625 10 094 9 902 15 489

Makedon. 138 155 138 177 164 207 298 352

Malta 48 63 59 132 55 101 89 111

Nizoz. 6 314 11 746 6 523 12 650 7 809 15 463 9 703 19 256

Norveška 114 145 198 239 165 249 256 394

Njemačka 15 927 25 373 15 444 24 996 17 153 29 006 22 093 38 742

Poljska 5 232 6 603 6 286 7 920 7 038 9 785 11 012 13 876

Portugal 1 424 1 594 1 963 2 145 1 352 1 637 2 569 2 991

Rumunj. 1 745 2 495 2 179 3 305 3 158 4 931 3 517 5 638

Rusija 2 123 2 923 1 595 2 350 1 566 2 202 2 134 3 194

Slovačka 1 752 2 292 2 206 3 118 2 558 3 653 3 178 4 648

Slovenija 1 549 1 813 1 548 1 870 1 769 2 200 2 143 2 699

Srbija 407 630 387 626 541 1 528 720 2 076

Španjol. 7 467 8 687 7 713 9 076 8 403 10 280 10 310 12 675

Švedska 460 669 625 890 758 1 105 814 1 250

Švicarska 4 383 5 843 4 450 6 108 4 530 6 653 4 974 7 668

Turska 97 137 97 123 199 325 222 303

Ujedinjena Kraljevina

4 115 6 518 4 973 8 506 5 915 10 261 7 287 12 802

Ukrajina 532 742 648 858 877 1 239 1 265 1 668

Ostale europske

zemlje 79 111 148 251 134 171 138 218

Južnoafr. Rep. 625 766 568 755 512 733 761 1 068

Maroko 15 22 40 48 58 81 66 109

Tunis 30 32 187 192 12 12 33 58

Ostale afr. zemlje 121 163 164 254 198 299 280 524

Kanada 2891 3 640 3 108 3 950 4 135 5 567 5 317 7 183

SAD 11 978 14 908 13 266 16 554 13 462 17 746 18 323 23 977

Ostale zemlje Sjeverne Amerike

9 17 23 30 89 156 117 327

Argentina 242 288 321 408 451 563 686 886

Brazil 1 755 2 016 1 945 2 289 1 629 2 063 1 796 2 381

Čile 68 101 113 153 142 187 151 215

Meksiko 110 142 111 143 182 234 213 251

Ostale zemlje

Južne i Srednje

Amerike

373

505

534

759

684

1 002

938

1 345

Hong Kong 1 487 1 632 1 780 1 868 1 813 2 057 3 060 3 488

Indija 577 753 998 1 228 1 844 2 376 3 196 4 151

Indonezija 372 389 326 333 788 812 724 750

28

Zemlja/godina 2014. 2015. 2016. 2017.


Izrael 2 040 2 781 2 154 3 019 2 537 3 765 2 571 4 105

Japan 29 582 33 032 25 769 29 218 18 738 21 461 18 323 23 977

Jordan 7 9 552 558 18 33 26 40

Katar 2 2 94 187 11 31

Kazahstan 11 23 22 33 27 40

Kina 3 768 4 555 5 785 7 049 7 739 9 743 13 021 15 778

Koreja, Republika 19 897 21 142 20 600 22 249 24 918 27 879 26 983 29 080

Kuvajt 7 9 1 2 47 77 23 32

Makao 6 6 140 144 5 6 10 18

Oman 9 9 15 25 24 35 25 28

Tajland 1 801 1 859 2 061 2 132 1 972 2 093 2 730 2 933

Tajvan 10 152 10 812 14 059 15 231 16 018 17 706 21 586 23 190

Ujedinjeni Arapski

Emirati 35 44 77 116 91 138 190 357

Ostale azijske zemlje

1 736 2 056 2 515 2 954 3 977 4 802 4 833 5 881

Australija 5 484 7 099 5 740 7 922 6 353 9 240 8 572 12 026

Novi Zeland 766 1 004 941 1 265 1 045 1 466 1 216 1 729

Ostale zemlje

oceanije 465 598 44 70 86 123 65 102

Izvor: TZ Plitvička jezera

Uz razvoj smještajne ponude odnosno seoskog turizma, ovo područje može biti mjesto kraćih

boravaka. Blizina morskih županijskih destinacija predstavlja jednodnevni izletnički turizam

kao veliki potencijal.

Općina nudi nekoliko atraktivnih mjesta za odmor, uključujući:

- skijalište Mukinje,

- pilana i mlin-vodenica Špoljarić u naselju Korana,

- Astronomsko društvo Korenica,

- Paragliding Bjelopolje,

- Airsoft klub Lika

- biciklističke staze.

Planinarenje

Planinarska staza Medveđak od iznimne je važnosti jer predstavlja zaštitni znak ovog

specifičnog podbneblja. Staza je duga 8 km i omogućava panoramski pogled na Plitvička

jezera i područje Male Kapele i Ličke Plješivice. Na hrptu ove staze uzdižu se tri vrha: Oštri

Medveđak (889 m), Tupi Medveđak (868 m) i Turčić (801 m).

Posebnost staze koja povezuje vrhove Medveđaka su stare bukove šume, koje su jedan od

pokazatelja bogatstva i raznolikosti ovog područja biljnim i životinjskim svijetom.

Skijanje i sanjkanje

Kao jednu od zimskih turističkih ponuda Nacionalnog parka Plitvička jezera koji je simbol

Općine potrebno je spomenuti i skijanje. Skijalište je smješteno u naselju Mukinje. Dužine

staza iznose oko 400 m. Osim skijanja i bordanja moguće je i sanjkanje niz padinu na koju se

sanjkaši penju sami. Skijalište je pogodno za početnike, rekreativce i djecu zbog blagih strmina

staza.

Biciklizam

29

Na području Nacionalnog parka biciklizam kao aktivnost nije dopuštena, stoga je biciklizam

moguć u južnom dijelu Parka. Na južni dio parka se nastavlja organizirana i označena mreža

biciklističkih staza, dok se sa sjeverne strane do ruba Nacionalnog parka također grana

organizirana i označena mreža biciklističkih staza na području Općine Rakovica. Na području

Općine uređeno je ukupno 5 MTB staza čije duljine variraju od 16,5 km do 46,5 km. Na

sljedećoj slici prikazane su planinarske i biciklističke staze na području Općine.

Slika 4. MTB staze na području Općine Plitvička Jezera

Izvor: http://www.hipd.hr/gps/plitviceactive

Gastronomija

Od davnina je Lika kojoj Općina Plitvička Jezera pripada poznata po posebnosti i iznimnoj

kvaliteti hrane. Bogata gastronomska ponuda Općine bazirana je uglavnom na tradicionalnoj

ličkoj kuhinji, pripremljena od sastojaka koji rastu u očuvanom okolišu plitvičkih polja i

pašnjaka.

LAG Lika u koji je Općina učlanjena član osmislio je regionalnu oznaku kvalitete pod nazivom

Lika quality kojom se označavaju domaći proizvodi iznimne kvalitete, proizvodne sljedivosti te

zdravstvene ispravnosti. Uz pomoć ove regionalne oznake pravi se proizvođači štite od

nelojalne konkurencije. Kao dopuna bogatoj gastro ponudi, tradicionalne domaće namirnice

pripremaju se u novom ruhu, na suvremen način. Koncept uključuje hranu koja se može naći

na stolu skoro pa svakodnevno, a prilikom pripreme se upotrebljavaju sastojci, povrće i

začinsko bilje iz domaćih vrtova te meso uzgojeno na obiteljskim gospodarstvima. Neka od

jela koja su tradicionalna a koja će se često naći na stolu svakog domaćina su lički pršut, sir

škripavac, uštipci, te krumpir koji je pečen u ljusci ili po ličkom nazivu police. Poznati

specijaliteti su i janjetina ili prasetina sa zapečenim ličkim krumpirom ili sezonskim povrćem.

Jedan od specijaliteta je i pečena pastrva iz ribogojilišta koje se nalazi u neposrednoj blizini.

http://www.hipd.hr/gps/plitviceactive

30

1.2.4 TRŽIŠTE RADA

Na području Općine Plitvička jezera, prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine

je evidentirano 1 435 zaposlenih osoba.

Podaci iz sljedeće tablice prikazuju strukturu stanovništva na području Općine Plitvička jezera

prema njihovom položaju u zaposlenju i prema njihovoj starosnoj dobi. Statistika ukazuje da

je najviše zaposlenih osoba u dobi od 45 do 49 godine. Najveći broj stanovnika prema položaju

zaposlenih čini kategorija zaposlenih u kojoj je evidentirano 1 289 osoba. Od ukupnog broja

zaposlenika ovoga područja u kategoriji samozaposlenih je 109 osoba.

Tablica 18. Zaposleni stanovnici prema starosti i položaju u zaposlenju

Starost

Ukupno

Zaposlenici

Samozaposleni

Pomažući

članovi

obitelji

Ostale

zaposlene

osobe

Nepoznato

poslodavci

osobe

koje

rade za vlastiti račun

Ukupno 1 435 1 289 31 78 12 22 3

15-19 14 13 1 0 0 0 0

20-24 90 85 1 0 1 2 1

25-29 162 145 3 6 2 6 0

30-34 217 196 8 7 1 5 0

35-39 180 174 2 2 2 0 0

40-44 201 192 3 4 0 2 0

45-49 220 194 6 12 3 3 2

50-54 172 153 4 13 1 1 0

55-59 120 95 3 18 2 2 0

60-64 53 38 0 14 0 1 0

65 i više 6 4 0 2 0 0 0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

Promatrajući zaposleno stanovništvo s obzirom na djelatnost dominira sektor Djelatnost

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa ukupno 326 zaposlenih osoba i

Umjetnost, zabava i rekreacija koja broji 190 zaposlenika. Detaljniji pregled zaposlenih prema

djelatnostima je dan u sljedećoj tablici.

31

Tablica 19. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine

Područje djelatnosti Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 +

Ukupno 1 435 14 90 162 217 180 201 220 172 120 53 6

A Poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo 116 0 6 7 16 11 13 20 15 17 10 1

B Rudarstvo i vađenje 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0

C Prerađivačka industrija 110 2 4 9 24 18 19 14 10 9 1 0

D Opskrba električnom

energijom, plinom,

parom i klimatizacija

10

0

0

1

2

0

0

3

2

1

1

0

E Opskrba vodom,

uklanjanje otpadnih

voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

23

0

0

0

6

1

5

4

5

0

2

0

F Građevinarstvo 94 0 3 14 14 6 19 15 14 7 2 0

G Trgovina na veliko i

malo, popravak motornih

vozila i motocikala

118

3

8

13

28

15

19

14

9

6

3

0

H Prijevoz i skladištenje 49 1 2 3 10 8 5 6 7 3 4 0

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

326

7

33

51

42

33

44

48

29

32

6

1

J Informacije i

komunikacije 4 0 2 0 0 1 0 0 1 0 0 0

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

16 0 1 3 5 3 2 0 0 2 0 0

L Poslovanje nekretninama

18 0 0 1 0 0 1 2 5 6 2 1

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

16 0 1 2 4 2 2 4 0 0 1 0

N Administrativne i

pomoćne uslužne

djelatnosti

33

0

3

4

5

7

0

8

3

2

1

0

32

Područje djelatnosti Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 +

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

156

1

13

10

14

31

25

34

14

8

3

3

P Obrazovanje 91 0 3 14 13 12 11 13 13 6 6 0

Q Djelatnosti

zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi

37

0

4

5

2

6

8

5

4

3

0

0

R Umjetnost, zabava i

rekreacija 190 0 4 19 26 22 27 25 39 17 11 0

S Ostale uslužne djelatnosti

14 0 2 4 4 1 0 2 1 0 0 0

T Djelatnosti kućanstava

kao poslodavca,

djelatnosti kućanstva

koja proizvode različitu

robu i obavljaju različite

usluge za vlastite

potrebe

4

0

0

1

1

2

0

0

0

0

0

0

U Djelatnost

izvanteritorijalnih organizacija i tijela

1

0

0

0

0

0

0

0

1

0

0

0

Nepoznato 8 0 1 1 0 1 1 3 0 1 0 0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godini

33

Naime, prema evidencijama HZZ-a za 2018. godinu, 127 osoba je registrirano sa statusom

nezaposlenog stanovništva na području Općine Plitvička jezera. Iz prezentiranih podataka

može se uočiti da broj nezaposlenih u promatranom razdoblju bilježi pad. Detaljni podaci

prikazani su na sljedećem grafikonu.

Grafikon 7. Nezaposleni po spolu i godinama

Izvor: HZZ na dan 9. studenog 2018. godine

Na sljedećem grafikonu je prikazano nezaposleno stanovništvo s obzirom na stupanj

obrazovanja. Evidentirano je da većina nezaposlenoj stanovništva u Općini Plitvička jezera

najčešće ima završenu osnovnu školu. Najmanji broj nezaposlenog stanovništva je fakultetski

obrazovano.

Grafikon 8. Nezaposleni prema razini obrazovanja

Izvor: HZZ na dan 9. studenog 2018. godine

Iz sljedeće tablice je vidljivo kako veliki broj stanovnika Općine Plitvička jezera, njih 1 345 ne

ostvaruje prihode. S obzirom na veliki broj siromašnih osoba u Općini njih čak 171 prima

socijalnu naknadu što im je ujedno i jedini izvor prihoda za život.

2018.

60

67

127

2017.

78

84

162

2016.

102

109

211

250

200

150

100

50

0

Muškarci

Žene

Ukupno

2016. 2017. 2018.

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

60

40

20

0

(2) Srednja škola 80

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola

(1) Završena osnovna škola

160

140

120

100

34

Tablica 20. Izvor financiranja za život stanovništva u Općini Plitvička jezera u 2011. godini

Glavni izvor sredstava za život sv. m ž

Ukupno stanovništvo 4 373 2 137 2 236

Prihodi od stalnog rada 1 298 710 588

Prihodi od povremenog rada 187 113 74

Prihodi od poljoprivrede 82 57 25

Starosna mirovina 597 279 318

Ostale mirovine 532 239 293

Prihodi od imovine 45 20 25

Socijalne naknade 171 70 101

Ostali prihodi 169 66 103

Povremena potpora drugih 175 90 85

Bez prihoda 1 345 610 735

Nepoznato 0 0 0

Izvor: DZS

Na području Općine Plitvička jezera najviše osiguranika spada u kategoriju radnika kod

pravnih osoba, točnije njih 1 298 osobe na dan 31.1.2018. godine. Statistička analiza ukazuje

na to da od 2016. do 2018. godine nije došlo do nekog značajnog porasta broja radnika kod

obrtnika i poljoprivrednika. Na grafikonu su prikazane najzastupljenije kategorije osiguranika

na području Općine Plitvička Jezera, sa izuzećem kategorija samostalnih profesionalnih

djelatnosti i osiguranika sa produženim osiguranjem kojih je u 2018. godini bilo evidentirano

ukupno 7.

Grafikon 9. Osiguranici

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

3%

Radnici kod pravnih osoba

38% Radnici kod fizičkih osoba

Ukupno

50%

Poljoprivrednici, obrtnici i ostale kategorije

9%

35

1.3 DRUŠTVENE DJELATNOSTI

1.3.1 SOCIJALNA SKRB

Na području Općine Plitvička Jezera djeluje podružnica Centra za socijalnu skrb Gospić.

Podružnica ima sjedište u Korenici i osnovana je za područje općina Plitvička Jezera, Lovinac,

Udbina i Donji Lapac.

Centar za socijalnu skrb Gospić osnovan je 01. srpnja 1975. godine kao javna ustanova

rješenjem ministarstva nadležnoga za poslove socijalne skrbi od 17. prosinca 1997. godine.

Podružnica Korenica ima ukupno 5 zaposlenih, od čega tri stručna radnika, jedan blagajnik -

likvidator i jedan administrativni radnik. U razdoblju od 2014. - 2018. godine najveći broj

korisnika socijalne skrbi bili su korisnici doplatka za njegu (27,07 %), jednokratnih naknada

(24,84 %) i socijalnih usluga (18,15 %).

U idućoj tablici prikazani su korisnici socijalne skrbi prema vrsti na području Općine Plitvička

Jezera.

Tablica 21. Broj korisnika socijalne skrbi prema vrstama skrbi u Općini Plitvička Jezera

Kategorija/godina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Minimalna naknada 92 127 107 69 46

Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja 18 17 12 13 14

Jednokratna naknada (ukupno u tekućoj godini) 128 125 123 98 78

Naknade u vezi s obrazovanjem 1 1 0 0 0

Osobna invalidnina 24 25 26 29 30

Doplatak za pomoć i njegu 113 106 100 91 85

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja 1 1 1 1 3

Naknada do zaposlenja 0 0 0 0 1

Socijalne usluge (ukupno u tekućoj godini) 61 63 60 54 57

Broj djece - korisnika prava na privremeno uzdržavanje 0 1 1 0 0

Izvor: Centar za socijalnu skrb Gospić, podružnica Korenica

Na području Općine djeluje i Općinsko društvo Crvenog križa Plitvička jezera. Društvo provodi

djelatnosti koje proizlaze iz Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola, Statuta

Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Djelatnosti koje obavlja odnose

se na:

- Službu traženja,

- Djelovanje u elementarnim nepogodama i katastrofama,

- Dobrovoljno davalaštvo krvi,

- Zdravstvene aktivnosti,

- Humanitarne intervencije i socijalni rad.

36

1.3.2 ZDRAVSTVO

Na području Općine Plitvička Jezera nalazi se Dom zdravlja Korenica sa sjedištem u Korenici.

Osnivač Doma zdravlja je Ličko-senjska županija.

U sklopu Doma omogućeno je provođenje primarne zdravstvene zaštite, promicanje zdravlja

i preventivnih programa za sveukupno stanovništvo na području Općine Plitvička Jezera.

Djelatnosti koje se obavljaju na području Doma su sljedeće:

- obiteljska medicina,

- dentalna medicina,

- pedijatrija,

- ginekologija,

- patronaža,

- hitna pomoć,

- sanitetski prijevoz.

Pacijentima je na raspolaganju je opća bolnica u Gospiću koja je udaljena 43,9 km od

općinskog središta. Opća bolnica u Gospiću organizirana je na način da pruža zdravstvene

usluge u stacionarnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, a organizirana je i

dnevna bolnica za pojedine djelatnosti. Odjeli koji su aktivni u sklopu opće bolnice su: odjel za

unutarnje bolesti, kirurgija, anesteziologija, ginekologija, pedijatrija i dijagnostika.

Na području Općine djeluje Veterinarska ambulanta Korenica d.o.o. koja je osnovana 2009.

godine. Veterinarska ambulanta broji 4 zaposlenika.

37

1.3.3 ODGOJ I OBRAZOVANJE

1.3.3.1 Predškolski odgoj

Djeci s područja Općine Plitvička Jezera omogućen je boravak u dječjem vrtiću Slapić. Vrtić

je osnovan 1996. godine. O djeci u vrtiću brine ukupno 24 zaposlenika. Ukoliko se promatra

broj djece upisane u Dječji vrtić u petogodišnjem razdoblju, može se uočiti da je u posljednjoj

godini broj djece koja pohađaju programe vrtića i jaslica porastao za 9,37 % u posljednjoj

godini u odnosu na prvu promatranu godinu.

Grafikon 10.Ukupan broj upisane djece u DV Slapić

Izvor: DV Slapić

Rad u vrtiću provodi se kroz dvije osnovne vrste odgojnih skupina: dvije skupine jaslica i pet

odgojnih skupina vrtića. Od redovitih programa djeca borave na desetosatnom boravku, a

dodatnih programa nema.

1.3.3.2 Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Općine djeluju dvije matične osnovne škole: osnovna škola Plitvička Jezera i

osnovna škola dr. Franje Tuđmana.

Osnovna škola „Plitvička Jezera„ osnovana je 1995. godine. Matična škola nalazi se u naselju

Plitvička Jezera, dok se područne škole nalaze u naseljima Vaganac i Smoljanac. Za ukupno

117 učenika koji su pohađali ovu osnovnu školu u 2018. godini brinuo je ukupno 31 zaposlenik.

Detaljno kretanje broja učenika u razdoblju od pet godina prikazano je na sljedećem grafikonu.

U školi je omogućeno pohađanje redovnih programa u ukupno deset redovnih razrednih odjela

i 2 kombinirana razredna odjela.

2017.

90

2016.

104

2015.

68

2014.

79

2013.

84

120

100

80

60

40

20

0

Broj djece

38

124

122

120

118

116

114

112

Broj učenika 122 119 116 114 122 117

Grafikon 11. Ukupan broj učenika u OŠ Plitvička jezera

110 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Izvor: OŠ Plitvička jezera

Osnovna škola „dr. Franje Tuđmana“ osnovana je 1997. godine. Matična škola nalazi se u

naselju Korenica i radi u dvije smjene. Škola u 2018. godini broji ukupno 44 zaposlenika.

Ukoliko se sagleda broj učenika koji pohađaju osnovnu školu vidljivo je da je broj učenika u

2018. godini smanjen za 26,19 % u odnosu na 2013. godinu. Prikaz kretanja upisanih učenika

u osnovnu školu dr. Franje Tuđmana vidljiv je iz sljedećeg grafikona.

Grafikon 12. Ukupan broj učenika u OŠ dr. Franje Tuđmana

Izvor: OŠ dr. Franje Tuđmana

45

40

35

30

25

20

15

10

5

0 2013.

Broj učenika 42

2014.

30

2015.

39

2016.

37

2017.

31

2018.

31

39

250

200

150

100

50

0

1.3.3.3 Srednjoškolsko obrazovanje

Na području Općine nalazi se Srednja škola Plitvička jezera koja je osnovana 1996. godine.

U 2018. godini zapošljavala je ukupno 44 zaposlenika. Nastavni program organiziran je kroz

pet programa: opća gimnazija, hotelijersko-turistički tehničar, konobar, kuhar i slastičar.

Ukoliko se promatra interes za navedenim programima tijekom petogodišnjeg razdoblja,

prema podacima Srednje škole Plitvička jezera najveći interes učenici iskazuju prema smjeru

hotelijersko-turističkog tehničara. Samo u 2018. godini interes za tim smjerom po udjelu

upisanih učenika iznosi 49 %. Na sljedećem grafikonu prikazano je kretanje ukupnog broja

upisanih učenika u Srednju školu Plitvička jezera.

Grafikon 13. Ukupan broj upisanih učenika u Srednju školu Plitvička jezera

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Ukupno upisanih učenika 235 222 193 189 184

Izvor: Srednja škola Plitvička jezera

U naselju Korenica nalazi se i učenički dom koji na raspolaganju nudi 27 soba za 59 učenika.

Dom je smješten u zgradi koja je sagrađena 1875. godine i stavljena je pod zaštitu Ministarstva

kulture kao spomenik nulte kategorije.

U sklopu srednje škole Plitvička jezera djeluje i restoran Mrsinj čija funkcija je održavanje

praktične nastave za polaznike kuharskog i konobarskog usmjerenja, ali i pružanje redovnih

ugostiteljskih usluga.

40

1.3.4 KULTURA I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE

Kulturna baština Općine Plitvička Jezera obuhvaća 14 kulturnih dobara koji čine oko 26 % od

ukupno 54 kulturna dobra na području Ličko-senjske županije. Od ukupno 14 kulturnih dobara

10 dobara pripada kategoriji profana graditeljska baština, jedno dobro pripada kategoriji

arheološke baštine (Arheološko nalazište Gradina Kozjak), dva pripadaju kategoriji sakralne

graditeljske baštine (Crkva Uspenja Presvete Bogorodice i Crkva Svetih Arhangela Mihajla i

Gavrila) dok se jedno kulturno dobro nalazi u kategoriji ostalih dobara (Hidrocentrala na jezeru

Burget). Crkva Uspenja Presvete Bogorodice predstavlja sakralno dobro kulturne graditeljske

baštine. Profana graditeljska baština su Zgrada stare škole (realka), Tradicijska okućnica,

Četiri zgrade, Hidrocentrala na jezeru Burget, Hotel ''Plitvice'', Kompleks zgrada Vila Izvor,

Restoran ''Kozjak'', Zgrada društvene prehrane, Zgrada poštanskog ureda, Ruralni ansambl i

Zgrada lugarnice. Kategoriji arheoloških baština pripada Arheološko nalazište Gradina Kozjak

(Krčingrad). Na sljedećoj tablici prikazan je popis kulturnih dobara na području Općine

Plitvička Jezera.

Tablica 22. Nepokretna kulturna dobra

Naziv Vrsta dobra Lokacija Klasifikacija

Crkva Uspenja Presvete

Bogorodice

nepokretno kulturno

dobro- pojedinačno

Vrelo

Koreničko

Sakralna graditeljska

baština

Tradicijska okućnica nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Plitvica Selo Profana graditeljska

baština

Četiri zgrade nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Plitvička jezera Profana graditeljska

baština

Hidrocentrala na jezeru

Burget

nepokretno kulturno

dobro- pojedinačno Plitvička jezera

Profana graditeljska

baština

Hotel ''Plitvice'' nepokretno kulturno dobro- pojedinačno


baština

Kompleks zgrada Vila Izvor nepokretno kulturno dobro- pojedinačno


baština

Restoran ''Kozjak'' nepokretno kulturno

dobro- pojedinačno Plitvička jezera


baština

Zgrada društvene prehrane nepokretno kulturno dobro- pojedinačno


baština

Zgrada poštanskog ureda nepokretno kulturno dobro- pojedinačno


baština

Ruralni ansambl i Zgrada

lugarnice

nepokretno kulturno

dobro- pojedinačno

Plitvički

Ljeskovac


baština

Arheološko nalazište Gradina Kozjak (Krčingrad)

nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Plitvička jezera Arheoloških baština

Zgrada stare škole (realka) nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Korenica Profana graditeljska

baština

Zgrada lugarnice nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Prijeboj Profana graditeljska

baština

Crkva Svetih Arhangela Mihajla i Gavrila

nepokretno kulturno dobro- pojedinačno

Korenica Sakralna graditeljska

baština

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture

41

1.3.4.1 Manifestacije

U Općini Plitvička Jezera se provode kulturno-zabavne manifestacije koje za cilj imaju

podizanje kvalitete turističke ponude kroz prezentiranje kulturne i tradicijske baštine.

Kulturne manifestacije se uglavnom svode na prigodno obilježavanje državnih i vjerskih

praznika. U kulturno zabavne manifestacije mogu se ubrojiti organizacija maskenbala,

folklorne večeri u Korenici, obilježavanje Dana Milke Trnine i organizacija Koreničkog ljeta.

U okviru sportskih manifestacija održava se manifestacija „Memorijal J. Jović“ i srednjoškolski

kros koji se održava u Korenici, kao i nogometni turnir koji se održava povodom obilježavanja

Dana domovinske zahvalnosti.

Nadalje, među sportskim manifestacijama koje se održavaju na području Općine Plitvička

Jezera može se istaknuti AB maraton Plitvice. Maraton se tradicionalno održava tijekom lipnja

u Korenici, a natjecatelji se mogu za sudjelovanje prijaviti u nekoliko kategorija:

- muškarci (18-39 godina),

- muškarci Masters (40-49 godina),

- muškarci Grand Masters (preko 50 godina),

- žene (punoljetne),

- tonaši (muškarci svih dobnih skupina koji imaju minimalno 101 kg).

Utrka se u 2018. godine odvijala na sljedećim stazama:

- ABM Plitvice 2018 – Easy,

- ABM Plitvice 2018 – Classic,

- ABM Plitvice 2018 – Epic.

Od ostalih sportskih manifestacija važno je spomenuti i stolnoteniski turnir osoba sa posebnim

potrebama koji se održava u Korenici i na kojem sudjeluje oko 50 natjecatelja.

U skupini ekoloških manifestacija održavaju se „Dani medvjeđeg luka“ tijekom svibnja u sklopu

koje OPG-ovi nude svoje autohtone proizvode i jela sa medvjeđim lukom. Na ovaj način se

promoviraju domaći proizvodi lokalnih OPG-ova u svrhu revitalizacije tradicionalnih običaja sa

područja Općine Plitvička jezera.

42

1.3.5 RELIGIJA

Prema službenom popisu stanovnika iz 2011. godine 3011 izjasnilo se da su katolici, kao

pravoslavci izjasnilo se 1113 osoba, a da nisu vjernici izjasnilo se 122 osoba.

Broj stanovnika prema vjerskoj pripadnosti prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 23. Broj stanovnika prema vjerskoj pripadnosti

Kategorija Broj stanovnika

Katolici 3 011

Pravoslavci 1 113

Protestanti 4

Ostali kršćani 3

Muslimani 53

Židovi 0

Istočne religije 0

Ostale religije, pokreti i svjetonazori 0

Agnostici i skeptici 5

Nisu vjernici i ateisti 122

Ne izjašnjavaju se 59

Nepoznato 3

Izvor: DZS

43

120

100

80

60

40

20

0

1.3.6 MJERE ZAŠTITE LJUDI I IMOVINE

Policijske postaje

Područje Općine Plitvička Jezera u nadležnosti je Postaje granične policije Korenica koje je

sastavni dio uprave Ličko-senjske. Područje Postaje obuhvaća površinu od 1 163 km2, a

administrativno uz Općinu Plitvička Jezera djeluje i na području Općine Udbina.

Postaja granične policije Korenica je ustrojem specijalizirana postaja koja izravno obavlja

policijske i druge poslove iz nadležnosti temeljne, prometne, granične i kriminalističke policije.

U policijskoj postaji organizirano je 24-satno operativno dežurstvo, koje zaprima dojave od

građana te upućuje policijske službenike na obavljanje zadaća na terenu. Drugi važni poslovi

odnose se na izdavanje, promjenu i zamjenu osobnih iskaznica, putovnica, vozačkih dozvola,

prometne dokumentacije, registraciju vozila, poslove u svezi nabavke i registracije oružja,

poslove rješavanja statusa državljanstva i stranaca, te poslove u svezi javnih okupljanja.

Ukoliko se promatra broj prijavljenih kaznenih djela na području Općine u petogodišnjem

razdoblju, vidljivo je da je tijekom 2016. i 2017. godine zabilježen rast. Podaci o broju

prijavljenih kaznenih djela na području Općine prikazani su na sljedećem grafikonu, dok

podaci o riješenim kaznenim djelima nisu poznati.

Grafikon 14. Broj prijavljenih kaznenih djela u petogodišnjem razdoblju

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj prijavljenih kaznenih djela

95 78 77 108 109

Izvor: MUP Korenica

S obzirom da je cestovna infrastruktura jedina prometna infrastruktura na području Općine

Plitvička Jezera, nužno je analizirati i broj prometnih nesreća zabilježenih na ovom području.

U 2017. godini je ostvaren rast za 52,14 % u odnosu na početak promatranog razdoblja.

44

180

160

140

120

100

80

60

40

20

0

Grafikon 15. Broj prometnih nesreća zabilježenih u Općini tijekom petogodišnjeg razdoblja

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Prometne nesreće 78 103 135 139 163

Izvor: MUP Korenica

Vatrogastvo

Na području Općine Plitvička Jezera djeluje javna vatrogasna postrojba Plitvička Jezera koja

je osnovana aktom Općine Plitvička Jezera 1. siječnja 2000. godine. U 2017. godini

zabilježeno je ukupno 179 intervencija. Vatrogasna postrojba raspolaže sa slijedećim vozilima

i tehničkom opremom:

zapovjedno vozilo

posebno vozilo za gašenje požara i tehničke intervencije s CAFS sustavom, MAN 14-

280, kapaciteta 2400 l vode i 300 l pjenila

šumsko vozilo TAM 110, kapaciteta 1600 l

malo šumsko vozilo NISSAN NP300, s VT modulom kapaciteta 350 l

malo tehničko vozilo MITSUBISHI L200, s VT modulom kapaciteta 200 l

autocisterna MAN 18-280, kapaciteta 7000 l vode i 400 l pjene.

Nadalje, na području Općine djeluje i Profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu JU

NP Plitvička Jezera koje uključuje tim od četiri profesionalna vatrogasca i četiri dobrovoljna

vatrogasca. Postrojba raspolaže slijedećim vozilima:

zapovjedno vozilo,

malo šumsko vozilo,

autocisternu.

Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je također aktivno na području Općine Plitvička Jezera

uključuje tri odjeljenja i ukupno trideset dobrovoljnih vatrogasaca.

45

1.3.7 STANOVANJE I JAVNE ZGRADE

U Općini Plitvička Jezera nalazi se ukupno 2 692 stambenih jedinica od čega je 1 630

nastanjenih jedinica. Prosječna površina stana iznosi 72 m2 što je više od županijskog prosjeka

koji iznosi 66 m2.

Iz tablice koja je prikazana u nastavku vidljivo je da 25,81 % nastanjenih stanova nije spojeno

na vodovodne instalacije, 40,27 % nije spojeno na kanalizaciju i 39,93 % nije spojeno na

električnu energiju.

Tablica 24. Stanovanje i javne zgrade na području Ličko-senjske županije i Općine Plitvička Jezera,

prema popisu stanovništva iz 2011. godine

Kategorija/područje

Ličko-

senjska županija

Općina

Plitvička Jezera

Ukupno stanova 46 162 2 692

Ukupna površina stanova u m² 3 038 165 193 143

Instalacije u nastanjenim

stanovima

Vodovod 18 746 1 997

Kanalizacija 18 833 1 608

Električna energija 19 349 1 617

Plin 140 6

Stanovi za stalno

stanovanje

Ukupno 30 597 2 465

Nastanjeni 19 434 1 630

Privremeno nastanjeni 8 798 551

Napušteni 2 365 284

Stanovi koji se koriste povremeno

Za odmor i rekreaciju 12 107 193

Ukupna površina stanova za odmor i rekreaciju u m²

689 906

10 934

U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi 71 2

Stanovi u kojima se samo

obavlja djelatnost

Iznajmljivanje turistima 3 336 32

Ostale djelatnosti 51 0

Izvor: DZS

46

2.050

2.000

1.950

1.900

1.850

1.800

1.750

1.700

1.650

1.4 ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA

1.4.1 ZAŠTITA OKOLIŠA

1.4.1.1 Upravljanje otpadom

Otpad s područja Općine Plitvička Jezera odlaže se na odlagalištu „Vrpile“. Odlagalište se

nalazi na cca 1 km južno od naselja Korenica i prema Planu gospodarenja otpadom obuhvaća

10,1 ha. Nalazi se uz državnu cestu D25 Korenica – Gospić što upućuje na dobru prometnu

povezanost sa odlagalištem.

Pravna osoba zadužena za zbrinjavanje otpada sa područja Općine Plitvička Jezera je tvrtka

Komunalac d.o.o. koja je u 100%-tnom vlasništvu Općine. U privatnim kućama se prikupljanje

miješanog komunalnog otpada vrši jednom tjedno putem spremnika zapremnine 120 l, dok se

za stambene zgrade prikupljanje vrši putem spremnika zapremnine 1100 l. Krupni glomazni

otpad se sakuplja 4 puta godišnje, te ne postoji službena evidencija o količinama sakupljenog

krupnog otpada.

Nadalje, ukoliko se sagleda prikupljena količina miješanog komunalnog otpada na području

Općine Plitvička Jezera koji se definira kao otpad iz kućanstva, trgovine, industrije i ustanova

iz kojeg se ne razdvajaju neki od materijala (npr. papir i staklo) može se uočiti kako se bilježi

kontinuirani pad.

Grafikon 16. Prikupljena količina miješanog komunalnog otpada s područja Općine Plitvička Jezera (u

t) - procijenjena vrijednost

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Prikupljena količina mješanog komunalnog otpada s područja

Općine Plitvička Jezera (u t)

2000

1.966

1.890

1.849

1.768

Izvor: Komunalac d.o.o.

Ukoliko se promatra broj korisnika usluga odvoza otpada na području Općine tijekom razdoblja

2013. - 2017. godine koji je prikazan na sljedećem grafikonu, može se uočiti kako je došlo do

neznatnog povećanja u posljednjoj promatranoj godini kod fizičkih i pravnih osoba.

47

Grafikon 17. Broj korisnika usluga odvoza otpada na području Općine u razdoblju 2013. - 2017.

Izvor: Komunalac d.o.o.

Nadalje, na području Općine Plitvička Jezera nalaze se dva divlja odlagališta: Prijeboj i Crno

jezero. Odlagalište Prijeboj sanirano je u studenome 2010. godine na način da je sav otpad

prebačen na odlagalište Vrpile. Sanacija Crnog jezera obavljena je također 2011. godine na

isti način kao i kod odlagališta Prijeboj.

Godine 2014. izrađen je Plan gospodarenja otpadom koji definira ključne mjere uspostave

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom:

- izgradnja reciklažnog dvorišta,

- naknada za odvoz otpada i odvajanje korisnih sastojaka iz komunalnog otpada,

- donošenje nove odluke o komunalnom redu,

- uspostavu učinkovitog komunalnog redarstva,

- edukaciju stanovništva,

- organizacija akcija čišćenja okoliša.

Na području Općine ne postoji reciklažno dvorište, već su postavljena 2 mobilna reciklažna

dvorišta od kojih je jedan namijenjen naselju Korenica a drugi području Nacionalnog Parka

Plitvička jezera kako bi se poboljšao sustav gospodarenja otpadom.

Pravne osobe Fizičke osobe i iznajmljivači

2017. 2016. 2015. 2014.

1800

1600

1400

1200

1000

800

600

400

200

0

48

1.4.2 ZAŠTITA PRIRODNIH BOGATSTAVA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA

1.4.2.1 Zaštićena područja

Na području Općine nalazi se najstariji Nacionalni Park Plitvička Jezera u površini od 18

162,48 ha što čini 61,30 % od ukupne površine Nacionalnog Parka koja iznosi 29 630,77 ha.

Park je najvećim dijelom prekriven šumskom vegetacijom i travnjacima, dok jezera zauzimaju

tek nešto manje od 1 % površine Parka. Jezerski sustav sastoji se od 16 kaskadnih jezera.

Zbog geološke podloge i karakterističnih hidrogeoloških uvjeta, jezerski je sustav podijeljen

na Gornja i Donja jezera. Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero,

Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak dvanaest su jezera

koja predstavljaju Gornja jezera. Donja jezera, koja čine jezera Milanovac, Gavanovac,

Kaluđerovac i Novakovića Brod završavaju slapovima Sastavcima.

Plitvičkim jezerima upravlja Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera čiji shematski

prikaz organizacije rada je vidljiv na sljedećoj slici. Djelatnost Javne ustanove je zaštita,

održavanje i promicanje Nacionalnoga parka Plitvička jezera.

Slika 5. Shema unutarnjeg ustrojstva JU NP Plitvička jezera

Izvor: www.np-plitvicka-jezera.hr

http://www.np-plitvicka-jezera.hr/

49

Park je smješten između 44° 44’ 34” i 44° 57’ 48” sjeverne geografske širine i 15° 27’ 32” i 15°

42’ 23” istočne geografske dužine.7

Plitvička jezera zaštićena su 08. travnja 1949. godine za što je zaslužan prof. dr. Ivo Pevalek.

Naime on je otkrio da vodene alge i mahovine formativno sudjeluju u stvaranju sedre te da su

sedra i sedrotvorne biljke najvažniji faktor koji utječe na geomorfologiju Plitvičkih jezera i

potaknuo njihovu zakonsku zaštitu. Jedinstvenost i atraktivnost ovog područja prepoznata je i

na svjetskoj razini uvrštavanjem na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne i prirodne baštine

1979. godine.

Prostorni plan Nacionalnog Parka Plitvička jezera izrađen je 2014. godine kako bi se definirala

dugoročna osnova uređenja, korištenja i zaštite vrijednosti prostora, sustav i načini

posjećivanja. Prema namjeni je prostor Parka podijeljen na: površine za razvoj i uređenje

naselja, površine za razvoj i uređenje izvan naselja. Namjena i korištenje prostora prikazana

je na sljedećoj fotografiji.

Slika 6. NP Plitvička Jezera - namjena i korištenje prostora

Izvor: Prostorni plan NP Plitvička Jezera (2014.)

Na području Nacionalnog parka istraženo oko 100 speleoloških objekata, od kojih je najdulja

špilja Golubnjača (u kanjonu Korane) duga 165 m, a najdublja jama je Čudinka, duboka 203

m.

7 Plitvička jezera – Plan upravljanja

50

Godine 1964. unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera, tri špilje smještene u kanjonu Donjih

jezera i rijeke Korane proglašene su geomorfološkim spomenicima prirode:

- Špilja Šupljara: smještena je s istočne strane jezera Kaluđerovac

- Crna pećina (Vile jezerkinje): smještena je u kanjonu rijeke Korane iznad trećeg slapa

- Špilja Golubnjača: (ulaz se nalazi uz kanjon rijeke Korane)

Nadalje, značajne površine Općine nalaze se pod zaštitom ekološke mreže Natura 2000, što

je prikazano na sljedećoj slici.

Slika 7. Područje Općine Plitvička Jezera pod zaštitom Nature 2000

Izvor: Bioportal

Na području Nacionalnog Parka Plitvička jezera zastupljena su područja očuvanja značajna

za ptice (POP) i područja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) prikazana u tablicama

20 i 21.

Područja očuvanja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta i njihovih

staništa te prirodnih stanišnih tipova ocijenjenih visokim interesom za Europsku uniju koja se

nalaze na području Općine Plitvička Jezera prikazana su u sljedećoj tablici.

Tablica 25. Područja očuvanja značajna za stanišne tipove

DIO I: PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA STANIŠNE TIPOVE

Znanstveni naziv Hrvatski naziv

Apium repens puzavi celer

Austropotamobius torrentium* potočni rak

Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak

Canis lupus* vuk

Chouardia litardierei livadni procjepak

Coenagrion ornatum istočna vodendjevojčica

Cypripedium calceolus gospina papučica

Euphydryas aurinia močvarna riđa

Euplagia quadripunctaria* danja medonjica

Ligularia sibirica sibirska jezičnjača

Lutra lutra vidra

Lynx lynx ris

Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak

Morimus funereus velika četveropjega cvilidreta

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš

51

Myotis capaccinii dugonogi šišmiš

Myotis myotis veliki šišmiš

Osmoderma eremita* mirišljivi samotar

Rhinolophus euryale južni potkovnjak

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak

Ursus arctos* medvjed

DIO II: PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE

Natura kod Stanište naziv

6230 Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama

6410 Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)

6210 Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni

lokaliteti za kaćune)

9130 Bukove šume Asperulo-Fagetum

91K0 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)

9410 Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-

Piceetea) 91R0 Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis Pinetum)

8310 Špilje i jame zatvorene za javnost

4030 Europske suhe vrištine

7230 Bazofilni cretovi

9180 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion

7140 Prijelazni cretovi

5130 Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podlozi

3140 Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama

(Characeae)

6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion

sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) 91L0 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio- Carpnion)

9.10E+01 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion Albae)

3260 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-

Batrachion 32A0 Sedrene barijere krških rijeka Dinarida

Izvor: Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka “Plitvička jezera”

Nadalje, područja značajna za očuvanje I ostvarivanje povoljnog stanja divljih ptica koje su od

interesa za Europsku uniju, odnosno njihovih staništa i područja značajna za očuvanje

migratornih ptica koja se nalaze na području Općine Plitvička Jezera nalaze se u sljedećoj

tablici.

Tablica 26. Područja očuvanja značajna za ptice

Znanstveni naziv Hrvatski naziv

Aegolius funereus planinski ćuk

Alcedo atthis vodomar

Asio flammeus sova močvarica

Bonasa bonasia lještarka

Bubo bubo ušara

Circus pygargus eja livadarka

Crex crex kosac

Dendrocopos leucotos planinski djetlić

Dryocopus martius crna žuna

Falco peregrinus sivi sokol

Ficedula albicollis bjelovrata muharica

Ficedula parva mala muharica

Glaucidium passerinum mali ćuk

Lanius collurio rusi svračak

Lanius minor sivi svračak

52

Lullula arborea ševa krunica

Pernis apivorus škanjac osaš

Picoides tridactylus troprsti djetlić

Picus canus siva žuna

Strix uralensis jastrebača

Sylvia nisoria pjegava grmuša

Tetrao urogallus tetrijeb gluhan

Izvor: Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka „Plitvička jezera“

53

1.4.2.2 Vodni resursi

Područje Općine Plitvička Jezera specifično je po vodnim bogatstvima, naročito na dijelu

Nacionalnog parka koji se prostire na značajnom dijelu površine Općine. Jezerski sustav

zauzima nešto manje od 1 % ukupne površine Parka i sastoji se od 16 kaskadnih jezera koji

su podijeljeni na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera čini sustav od 12 jezera koji su

međusobno odijeljeni sedrenim barijerama a ujedno su i najveća jezera cjelokupnog sustava.

Prošćansko jezero nalazi se u skupini Gornjih jezera i u njega utječe rijeka Matica koja nastaje

spajanjem Crne i Bijele rijeke u naselju Plitvički Ljeskovac. Ukupna dubina jezera iznos 37

metara i drugo je po veličini u sustavu Gornjih jezera. Nadalje, u jezero Okrugljak se ulijeva

voda iz Ciganovca koji su također dio sustava Gornjih jezera. Nakon navedenih jezera slijede

Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir jezero i Galovac, Milino jezero, Gradinsko i Burgeti.

Iz Burgeta se voda ulijeva u jezero Kozjak koje je posljednje po redu jezero iz skupine Gornjih

jezera. Nalazi se na nadmorskoj visini od 534 metra sa najvećom dubinom od 46 metara.

Donja jezera su površinom manja od Gornjih i završavaju prelijevanjem vode iz jezera

Novakovića Brod preko 25 metara visokog vodopada Sastavci. Vodopad je dobio ime Sastavci

jer se s vodom iz Plitvičkih jezera sastavlja voda iz potoka Plitvice.

Važnost vodenog resursa ovog područja prepoznata je uvrštenjem staništa u Natura 2000.

Stanišni tipovi zastupljeni u vodenim ekosustavima Nacionalnog parka su: Tvrde oligo-

mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae) (3140), Vodni tokovi s

vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion (3260) i Sedrene barijere krških

rijeka Dinarida (32A0). Uz stanišni tip 3260 često je uklopljena i ciljna Natura vrsta puzavi

celer Apium repens koji raste na vlažnim i vodenim staništima kao što su vlažne livade, jarci i

plitke bare te riječni rukavci.8

8 https://np-plitvicka-jezera.hr/

54

1.4.3 INFRASTRUKTURA

1.4.3.1 Prometna infrastruktura i telekomunikacije

Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura u Općini se može podijeliti na:

državne ceste,

županijske ceste,

lokalne ceste.

Na području Općine Plitvička Jezera nalazi se pet državnih cesta od kojih je najznačajnija

Državna cesta D1 koja sa ukupnom dužinom od 421,2 kilometara spaja hrvatski sjever i jug.

U idućoj tablici nalazi se popis državnih cesta koje se nalaze na području Općine Plitvička

Jezera.

Tablica 27. Državne ceste na području Općine Plitvička Jezera

Broj ceste Naziv dionice

D1 G.P. Macelj (gr. R. Slovenije) - Krapina - Zagreb - Karlovac - Gračac - Knin - Brnaze -

Split D25 Korenica (D1) - Bunić - Lički Osik - Gospić - Karlobag

D42 Vrbovsko (D3) - Ogulin - Josipdol - Plaški - Grabovac

D52 Špilnik (D50) - Korenica

D217 Ličko Petrovo Selo (D1) - G. P. Ličko Petrovo Selo (gr. BiH)

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006. - 2014. godine

Nadalje, kroz područje Općine prolaze i tri županijske ceste koje su prikazane u sljedećoj

tablici.

Tablica 28. Županijske ceste na području Općine Plitvička Jezera


Ž5201 Selište Drežničko (D42) - Prijeboj (D1)

Ž5156 Čanak (L59041 - Kozjan - Bunić (D25)

Ž5169 Bjelopolje (D1) - Donji Lapac (D218)

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006.-2014. godine

Lokalnih cesta, odnosno cesta koje povezuju središte Općine sa ostalim naseljima ima ukupno

16 i prikazane su u sljedećoj tablici.

Tablica 29. Lokalne ceste na području Općine Plitvička Jezera


L 59024 Ž5201 - Smoljanac - Rešetar - D1

L 59025 Ž5201 - Rastovača

L 59026 D1 - Donji Vaganac

L 59027 D1 - L. Petrovo Selo - N. Selo Koreničko- Željava

L 59040 L59039-L59041

L 59041 Ramljani (Ž5148) - Čanak (Ž5156)

L 59042 Trnavac - D52

L 59043 D52 - Krbavica - D25

L 59045 D1 - Mihaljevac - Korenica (D1)

L 59066 Korenica (D1) - Šeganovac - L59067

L 59067 Gradina Korenička (D1) - Šeganovac (L59066)

L 59068 Gradina Korenička (D1) - Oravac

L 59069 Tuk Bjelopoljski - D1

L 59125 Kosa Janjačka (Ž5155) - Čanak (Ž5156)

L 59135 Poljanak (D42) - Plitvica Selo

L 59136 Gornji Vaganac - D1

55

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Općine Plitvička Jezera 2006. - 2014. godine

S obzirom da najveći značaj po pitanju prometne povezanosti ima državna cesta D1, nužno

je promotriti i frekventnost te prometnice. Ukoliko se pogleda prosječni ljetni dnevni promet na

brojačkom mjestu Korenica u posljednjem petogodišnjem razdoblju može se uočiti kako je

prisutan pozitivan trend. U 2017. godini zabilježen je porast od 24,44 % u odnosu na prvu

promatranu godinu.

Grafikon 18. Prosječni godišnji dnevni promet na brojačkom mjestu Korenica u razdoblju 2013.-2017.

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

Na području Općine Plitvička jezera nema zračnih pristaništa, heliodroma ni letilišta. Zračni

promet je usmjeren na zračne luke: Zračnu luku Zagreb (163 km udaljenosti od općinskog

središta), Zračnu luku Rijeka (139 km udaljenosti od općinskog središta) i Zračnu luku Zadar

(136 km udaljenosti od općinskog središta).

2017.

12174

2016.

11194

2015.

10507

2014.

9825

2013.

9783

14000

12000

10000

8000

6000

4000

2000

0

PLDP

56

1.4.3.2 Energetska infrastruktura

Postojeći sustav opskrbe električnom energijom na području Općine Plitvička Jezera čine

zračni i kabelski vodovi ukupne duljine 408 km. Najzastupljeniji su niskonaponski zračni vodovi

sa ukupnom duljinom od 350 km, a slijede ih srednjenaponski zračni vodovi ukupne duljine od

43 km. Najmanje zastupljeni su niskonaponski kabelski vodovi.

Na području Općine nalaze se ukupno 34 dalekovoda. Potrošnja električne energije na

području Općine Plitvička Jezera prikazana je u sljedećoj tablici. Iz nje je vidljivo da se

potrošnja električne energije u 2017. godini u odnosu na 2013. godinu povećala za 9,15 %. U

istom razdoblju broj potrošača se povećao za 18,66 %.

U poduzetništvu se potrošnja električne energije povećala u svim kategorijama izuzev

srednjenaponske energije u kojoj je zabilježen neznatni pad (0,23 %). Ukupan broj potrošača

u poduzetništvu je također porastao i to za 20,15 % u 2017. u odnosu na 2013. godinu.

Potrošnja javne rasvjete je u promatranom razdoblju također porasla i to za 11,48 %.

Tablica 30. Potrošnja električne energije u petogodišnjem razdoblju na području Općine Plitvička Jezera

Kategorija kupca po godinama Potrošnja električne energije

(u kWh)

Broj

potrošača

Kućanstva

2013. 5 720 594 2 294

2014. 3 830 611 2 484

2015. 5 976 829 2 414

2016. 6 411 199 2 435

2017. 6 244 255 2 722

Poduzetništvo

Niski napon

2013. 8 920 869 240

2014. 8 292 552 256

2015. 8 721 554 233

2016. 8 768 164 240

2017. 9 091 015 284

Srednji napon

2013. 2 448 534 2

2014. 2 545 626 2

2015. 2 365 404 2

2016. 2 392 322 2

2017. 2 442 780 2

Javna rasvjeta

2013. 574 053 31

2014. 589 933 30

2015. 562 670 34

2016. 634 655 42

2017. 639 944 42

Izvor: HEP

Na području Općine nalazi se i kogeneracijsko energetsko postrojenje Bjelopolje koja je u

privatnom vlasništvu.

57

4140

4138

4136

4134

4132

4130

4128

4126

1.4.3.3 Komunalna infrastruktura

Komunalna infrastruktura jedinice lokalne samouprave obuhvaća:

- vodoopskrbni sustav

- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

- javnu rasvjetu

- održavanje groblja.

Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrbni sustav pod operativnim je upravljanjem tvrtke Vodovod Korenica d.o.o. koja

obavlja poslove odvodnje i vodoopskrbe na području Općine.

Područje Općine Plitvička Jezera opskrbljuje se vodom za piće iz tri glavna vodoopskrbna

podsustava: vodoopskrbni podsustav „Kozjak“, vodoopskrbni podsustav „Čujića Krčevina“ i

vodoopskrbni podsustav „Vrelo“.

Iz grafikona u nastavku je vidljivo da broj spojenih kućanstava na sustav odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda kontinuirano raste.

Grafikon 19. Broj spojenih kućanstava na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području

Općine Plitvička Jezera

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj kućanstava 4131 4133 4135 4137 4139

Izvor: Vodovod Korenica d.o.o.

Duljina cjelokupnog vodoopskrbnog sustava na dan 31.12.2017. iznosila je 95,5 km. Prema

tipu pogonskog režima vodoopskrbe je kombinirani vodoopskrbni sustav, a prema materijalu

izvedbe vodoopskrbna mreža izgrađena je od plastičnih cijevi. Vodoopskrbni sustav obuhvaća

5 crpnih stanica i 13 vodosprema.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Duljina odvodnog sustava u Općini Plitvička Jezera iznosi 18,6 km. Operater za odvodnju i

pročišćavanje otpadnih voda na području Općine je tvrtka Vodovod Korenica d.o.o.. Prema

načinu prihvaćanja i odvodnje otpadnih voda je razdjelni ili odvojeni sustav sa 6 crpnih stanica.

Broj korisnika sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u 2017. iznosio je 1 172.

Na navedenom području je izgrađenost kanalizacijske mreže slaba, zbog čega je generalno

priključenost potrošača na sustav mala.

Na izgrađen kanalizacijski sustav su priključeni potrošači naselja Jezerce, Korenica, Plitvička

Jezera i Rastovača.

58

Javna rasvjeta

Operater za upravljanje javnom rasvjetom na području Općine je tvrtka Komunalac d.o.o.. Na

području Općine Plitvička Jezera instalirano je ukupno 1.095 rasvjetnih tijela. Struktura

rasvjetnih tijela prema tipu je sljedeća:

- svjetiljka sa umjetnim natrijem (54,80 %),

- svjetiljka sa prirodnim natrijem (38,35 %),

- led svjetiljke (6,85 %).

Održavanje groblja

Za upravljanje pogrebnim uslugama i grobljima koja zauzimaju površinu od 172.501,10 m2

nadležna je tvrtka Komunalac d.o.o.

59

1.5 INSTITUCIJE

1.5.1 INSTITUCIJE LOKALNE SAMOUPRAVE

Općina Plitvička Jezera u svom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se

neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanja,

prostorno i urbanističko planiranje,

komunalno gospodarstvo,

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

zaštitu potrošača,

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu,

promet na svom području,

poslove kojima se prema posebnim zakonima uređuju pojedine djelatnosti čije je

obavljanje općina dužna organizirati.

Sadržaj i način obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga detaljnije se uređuje odlukama

Općinskog vijeća i Općinskog načelnika u skladu sa zakonom i Statutom.

Tijela Općine Plitvička Jezera su:

Općinsko vijeće,

Općinski načelnik.

Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera je predstavničko tijelo građana lokalne samouprave

koje donosi akte, u okviru svojih prava i dužnosti, u skladu sa zakonom i Statutom.

Radna tijela Općinskog vijeća su:

mandatno povjerenstvo,

povjerenstvo za izbor i imenovanje,

povjerenstvo za statut, poslovnik i propise,

povjerenstvo za proračun i financije,

povjerenstvo za nacionalne manjine.

Općina Plitvička Jezera ima grb, zastavu i svečanu pjesmu. Za svečano obilježavanje dana

Općine Plitvička Jezera utvrđuje se 23. travnja, odnosno blagdan Sv. Jurja.

Zastava Općine je jednobojna plave boje, omjera dužine i širine 2:1, sa grbom općine u sredini

zastave, na sjecištu dijagonala grb je obrubljen zlatno/žutim rubom. U zelenome na zelenom

brijegu stupajući smeđi medvjed ispred srebrnih/bijelih slapova. Grb ima izgled srcolikog štita.

U dnu na zelenom brijegu stoji smeđi medvjed u borbenom stavu okružen srebrnim, bijelim

vodopadima na zelenoj sedri. Grb u heraldičkom obliku prikazuje Jezera s njihovim brojnim

vodopadima, s obzirom da Nacionalni park čini veći dio površine Općine. Medvjedi su

svojstveni ovom kraju, te također označavaju zaštitu prirode.

60

Slika 8. Zastava Općine Plitvička Jezera

Izvor: https://zeljko-heimer-fame.from.hr

Prihodi općine Plitvička Jezera

Općina Plitvička Jezera ima svoje prihode kojima slobodno raspolaže. Prihodi Općine su:

općinski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe,

prihodi od stvari u vlasništvu općine i imovinskih prava,

prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu općine,

odnosno u kojima ima udio ili dionice,

prihodi od naknade na koncesiju,

novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje,

udio u zajedničkim porezima s republikom hrvatskom,

sredstva pomoći i dotacije republike hrvatske predviđena u državnom proračunu,

drugi prihodi određeni zakonom,

darovi i drugi oblici prihoda.

Mjesni odbori

Na području Općine Plitvička Jezera osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave,

a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja il i za dio

većeg naselja, koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

Statutom Općine su definirani sljedeći Mjesni odbori:

Mjesni odbor Bjelopolje (Bjelopolje, Tuk Bjelopoljski, Oravac, Šeganovac, Jasikovac, Gradina Korenička, Ponor Korenički),

Mjesni odbor Čanak (Čanak i Kozjan),

Mjesni odbor Jezerce (Jezerce, Prijeboj, Čujića Krčevina i Kapela Korenička),

Mjesni odbor Korenica (Korenica, Kalebovac, Mihaljevac, Vranovača, Kompolje

Koreničko i Vrpila),

Mjesni odbor Krbavica (Krbavica),

Mjesni odbor Ličko Petrovo Selo (Ličko Petrovo Selo, Željava, Novo Selo Koreničko,

Rešetar i Zaklopača),

Mjesni odbor Plitvička Jezera (Plitvička Jezera, Plitvički Ljeskovac, Končarev Kraj),

Mjesni odbor Poljanak (Poljanak, Sertić Poljana i Plitvica Selo),

Mjesni odbor Rastovača (Rastovača i Korana),

Mjesni odbor Smoljanac (Smoljanac),

Mjesni odbor Vaganac (Donji Vaganac i Gornji Vaganac),

Mjesni odbor Vrelo (Vrelo Koreničko, Rudanovac, Drakulić Rijeka, Homoljac i

Trnavac).

61

Trgovačka društva i ustanove osnovane od strane općine

Trgovačka društva u vlasništvu općine kojima je ujedno i osnivač su:

Komunalac d.o.o. Korenica, čiji je osnivač Općina Plitvička Jezera, koji je u 100 %-tnom vlasništvu Općine Plitvička Jezera,

Vodovod d.o.o. Korenica.

Ustanove koje je osnovala općina Plitvička jezera su:

Dječji vrtić "Slapić",

Narodna knjižnica Općine Plitvička Jezera.

Planovi Općine Plitvička Jezera

Planovi izrađeni od strane Općine Plitvička jezera su:

Urbanistički plan uređenja područja gospodarske zone Prijeboj,

Prostorni plan uređenja Općine Plitvička Jezera.

Članstva

Općina Plitvička Jezera član je LAG-a Lika zajedno sa još 2 grada i 9 Općina.

Lokalna akcijska grupa Lika osnovana je 15. svibnja 2013. i djeluje na području dvaju gradova

(Gospić i Senj) i deset općina (Brinje, Donji Lapac, Gračac, Karlobag, Lovinac, Perušić,

Plitvička Jezera, Rakovica, Udbina, Vrhovine). Osim gradova i općina, članovi LAG-a LIKA su

privatni i civilni sektor i broje ukupno 60 članova.

62

1.5.2 CIVILNO DRUŠTVO

Na području Općine Plitvička jezera je aktivno 46 udruga različitog područja djelovanja. Broj

udruga registriranih u registru udruga Republike Hrvatske prema području djelovanja vidljiv je

iz sljedeće tablice.

Tablica 31. Broj udruga prema području djelovanja u Općini Plitvička Jezera

Područje djelovanja Broj udruga

Branitelji i stradalnici 2

Demokratska politička kultura 6

Gospodarstvo 9

Kultura i umjetnost 6

Ljudska prava 4

Međunarodna suradnja 4

Nomenklatura sportova 5

Obrazovanje, znanost i istraživanje 3

Održivi razvoj 4

Socijalna djelatnost 3

Sport 9

Izvor: Registar udruga Republike Hrvatske

U 2018. godini su se iz proračuna financirao rad udruga koja djeluju u području sporta

(270.000,00 kuna), kulture (120.000,00 kn), te udruge branitelja i invalida (75.000,00 kn).

63

2 SWOT ANALIZA U okviru ovog poglavlja sagledavaju se interni faktori (snage i slabosti) i eksterni faktori (prilike i prijetnje) koje se moraju uzeti u obzir pri definiranju

strateških odrednica. Interni i eksterni faktori sagledani su kroz tri prethodno obrađena poglavlja: gospodarstvo, društvene djelatnosti i zaštita

okoliša i infrastruktura.

Tablica 32. SWOT analiza – Gospodarstvo

S SNAGE W SLABOSTI

- Pozitivni trendovi u poslovanju trgovačkih društava (povećanje

broja aktivnih trgovačkih društava, povećanje broja zaposlenih i prihoda u trgovačkim društvima)

- Visoka zastupljenost prerađivačke djelatnosti u registriranim

djelatnostima trgovačkih društava

- Rad obrtnika je cjelogodišnjeg karaktera

- Aktivno zadružno poduzetništvo (2 aktivne zadruge)

- Ekspanzija turističke aktivnosti u NP Plitvička jezera - Razvijenost uslužnih sadržaja u turizmu

- Dobra prometna povezanost

- Tradicija u stočarstvu - Bogat stočni fond

- Na području Općine nisu registrirana velika poduzeća

- Ne postoji infrastruktura usmjerena na razvoj poduzetništva

- Nedostatak strateških dokumenata u turizmu i ostalim sektorima s kojima se može izvršiti sinergija

- Nepostojanje potporne infrastrukture za kreiranje proizvoda dodane vrijednosti (npr. prerađivački pogoni – poljoprivreda)

- Starenje nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

- Nedovoljno brendiranje manifestacija

O PRILIKE T PRIJETNJE

- Sve veća vrijednost zaštićenih i brendiranih prehrambenih proizvoda - Traganje turista za atraktivnom ponudom

- Mogućnost kreiranja dodatnih sadržaja u turizmu i transformacije iz

tranzitne u stacionarnu destinaciju

- Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i kreiranje jedinstvene

ponude - Povećanje dostupnosti financijskih sredstava za modernizaciju i

opremanje smještaja (privatni smještaj)

- Članstvo u LAG-u Lika

- Malobrojna obiteljska gospodarstva

- Starenje radno aktivnog stanovništva

- Neusklađenost obrazovnih programa sa tržištem rada može se reflektirati na gospodarstvo, naročito na kvalitetu turizma koji je dominantna djelatnost

- Nediverzicirana turistička ponuda može rezultirati smanjenom konkurentnošću destinacije

- Sve izraženije klimatske neprilike mogu utjecati na turističke trendove

Izvor: obrada autora

64

Tablica 33. SWOT analiza – Društvene djelatnosti

S SNAGE W SLABOSTI

- Porast broja djece u vrtićkim skupinama - Dostupnost srednjoškolskog obrazovanja

- Dostupnost učeničkog doma

- Dostupnost restorana za održavanje praktične nastave za polaznike

kuharskog i konobarskog usmjerenja - Porast broja turističkih dolazaka

- Povijesno i kulturno nasljeđe

- Postojanje zdravstvene ustanove za pružanje primarne zdravstvene

zaštite

- Postojanje veterinarske ambulante

- Postojanje javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljnog vatrogasnog

društva

- Blagi pad broja djece u osnovnim školama - Nepostojanje ustanove za visoko obrazovanje

- Nedostatno razvijana sportska infrastruktura


- Velik interes učenika za upis u turističke smjerove

- Kulturne manifestacije i događanja

- Aktivno civilno društvo kroz 46 udruga

- Mogućnost obnove i financiranja društvene infrastrukture iz EU fondova

- Suradnja i poticanje zajedničkih inicijativa sa predstavnicima civilnog sektora

- Negativan prirodni prirast

- Pad broja sklopljenih brakova

- Porast broja posjetitelja u Nacionalni park može dovesti do narušavanja

životnih navika i životnog prostora lokalnog stanovništva

- Pad broja upisanih učenika u srednjoškolske programe - Gašenje područnih škola


65

Tablica 34. SWOT analiza – Zaštita okoliša i infrastruktura

S SNAGE W SLABOSTI

- Nepostojanje značajnih zagađivača na području Općine

- Geomorfološka i krajobrazna raznolikost - Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta

- Postojanje područja značajnog za vrste i stanične tipove te za ptice

prema Naturi 2000

- Pokrivenost prostora Općine NP Plitvička jezera

- Značajna vodna bogatstva - Nizak stupanj onečišćenja

- Nepostojanje reciklažnog dvorišta

- Nerazvijena kanalizacijska mreža - Nepovoljne statistike u segmentu instalacija u nastanjenim stanovima

- Nezadovoljavajuća prometna signalizacija


- Raspoloživost vanjskih izvora financiranja za komunalnu i društvenu infrastrukturu

- Neplanski prostorni razvoj prijeti zaštitama NP na svjetskoj razini

(UNESCO) - Sufinanciranje ulaganja u javnu rasvjetu i obnovljive izvore energije

- Prevelik broj turističkih dolazaka koji može narušiti eko sustav

- Sve rigoroznija pravila zaštite okoliša mogu ograničiti opseg i djelokrug

aktivnosti koje se mogu obavljati na području Općine

- Nezainteresiranost stanovnika za odvojeno prikupljanje otpada


66

3 STRATEGIJA RAZVOJA

3.1 STRATEŠKE ODREDNICE U okviru ovog poglavlja strukturirano su prikazane strateške odrednice, na način da se definira

vizija iz koje se generiraju pripadajući ciljevi i mjere koje se na njih nadovezuju.

Tablica 35. Strateške odrednice

FUNKCIONALNO SREDIŠTE ZELENE REGIJE!

SC1 Zelena Općina

SC2 Sinergija turizma sa

ostalim sektorima

SC3

Održivo upravljanje

infrastrukturom

- Prirodni sanatorijum - Most u Plitvica selu

- Općinski trg

- Reciklažno dvorište

- Rekonstrukcija javne rasvjete

- Prerada sječke

- Vizualno uređenje

Općine

- Plinovod - Vodovod - Aglomeracija

- Mini - toplane

- Izgradnja solarnih

elektrana

- Muzej hladnog rata (Željava)

- TIC Borje-KIC TZ

- Uspostava Agro

inkubatora - Uspostava stočne banke

- Panoramska žičara

- Skijalište

- Sanjkalište

- Brendiranje gastronomije (Plitvička štrudla i ostali

autohtoni proizvodi-

marketinške aktivnosti)

- Izgradnja planinarskog

doma (Plješevica)

- Uređenje tematskih staza - Destilerija

- Punionica vode

- Srednja škola Korenica -

inkubator radne snage za

turistički sektor - Šetnica Korana - Seljačka tržnica

- Izgradnja vatrogasnog doma

- Sportska dvorana s

bazenom

- Stambeno zbrinjavanje

- Sanacija i održavanje nerazvrstanih cesta

uključujući i evidentiranje

stvarnog stanja u katastru i zemljišnoj

knjizi

- Obilaznica oko Plitvičkih jezera

- Gradnja staračkog doma

- Dogradnja škole i

rekonstrukcija sportsko

rekreativnog centra Mukinj

- Signalizacija


67

3.2 VIZIJA Vizija Općine Plitvička Jezera predstavlja jasan i sažeti pravac, odnosno sliku Općine u

budućnosti. Predložena vizija odraz je ključnih resursa prepoznatih u Analizi stanja, kao i

realnih mogućnosti i tendencija razvoja u budućnosti identificiranih u okviru održanih radnih

skupina sa ključnim dionicima Općine.

Vizija Općine Plitvička Jezera za razdoblje od 2018. – 2022. glasi:

Vizija Općine Plitvička Jezera definirana je za razdoblje od 2018. – 2022. i predstavlja temeljni

pravac djelovanja čija realizacija će se osigurati kroz tri cilja:

- SC1: Zelena Općina,

- SC2: Sinergija turizma sa ostalim sektorima,

- SC3: Održivo upravljanje fizičkom i društvenom infrastrukturom.

Ishodište vizije leži upravo u harmoniji sa prirodnim nasljeđem koje je Općinu plasiralo u sam

vrh turističke ponude – Nacionalnim Parkom Plitvička Jezera. Kako bi se ovaj vrijedni kapital

transformirao u dugoročno perspektivni resurs potrebno je ekološki, ekonomski i društveni

aspekt prilagoditi i voditi po održivim, visoko standardiziranim te društveno interaktivnim

načelima.

Navedeno prije svega uključuje kreiranje imidža ekološke Općine koja uvažava, primjenjuje i

živi prirodu koja je okružuje i istovremeno je valorizira i kreira direktne koristi za stanovnike

kojima je ujedno i idealno mjesto za život i rad.

Da bi se pozitivan odnos prema okolišu (engl. environmental friendly initiatives) i u potpunosti

oslikao potencijal Općine, turizam je neophodno povezati i regenerirati kroz gospodarske

djelatnosti karakteristične za ovaj kraj. Prije svega, potrebno je osigurati infrastrukturne

preduvjete za oblikovanje i plasman tradicionalnih proizvoda, izvršiti njihovo brendiranje i

promovirati ih na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te osigurati institucionalni kapacitet i

podršku za kontinuitet u pogledu generiranja višestrukih efekata na kvalitetu života svih

stanovnika Općine. Turističkom ponudom se treba prezentirati lokalni način života te

promovirati i distribuirati lokalne proizvode.

Fizička i društvena infrastruktura realizacijom ciljeva će se također transformirati u odraz

sinergije Općine sa prirodnim nasljeđem u smislu optimizacije realizacije investicija u pogledu

fizičke infrastrukture i kreiranja optimalne i društveno potrebne infrastrukture. Ova ulaganja će

također podržati inicijative usmjerene “ozelenjivanju” cijele Općine i kreiranja imagea lokalne

sredine koja je u suživotu s prirodnim bogatstvom kojim raspolaže.

FUNKCIONALNO SREDIŠTE ZELENE REGIJE!

68

3.3 CILJEVI Ciljevi razvoja Općine Plitvička jezera su kreirani uvažavajući njenu resursnu osnovu osobito

po pitanju jedinstvenosti prirodnih bogatstava i tradicije poduzetničke aktivnosti lokalnog

stanovništva. Pri tome se ciljevi međusobno nadopunjavaju i teže razvoju Općine utemeljene

na zelenoj ekonomiji i poduzetništvu koje nije isključivo orijentirano na turizam nego na

proizvode dodane vrijednosti utemeljene na lokalnom i autohtonom identitetu. Iz takvog

promišljanja je proizašao prvi strateški cilj koji je usmjeren na očuvanje i valorizaciju

prirodne baštine uz učinkovita i “smart“ energetska rješenja. Slikovito nazvana “Zelena

Općina” Plitvička jezera bi trebala postati sredina u kojoj se primjenjuju obnovljivi izvori

energije i načela energetske učinkovitosti u svim segmentima javne usluge uključujući

upravljanje otpadom, javnu rasvjetu, prometu. Zeleni koncept bi se javnim primjerom

transferira i prema lokalnom stanovništvu kroz primjerice inicijative usmjerene na grijanje

domaćinstava kroz uporabu sječke, energetsku učinkovitost ovojnica zgrada za stanovanje i

sl. Uz vizualno uređenje javnih i drugih površina poput prometnica, građevina i sl. ova Općina

bi trebala postati primjerom odgovornog odnosa prema okolišu i vrijednim resursima koji se

na njenom području nalaze. Takav pristup ne bi predstavljao ograničenje poduzetničkoj aktivnosti lokalnog stanovništva nego bi dapače omogućio da lokalnom stanovništvu

obavljanje poduzetničkih djelatnosti koje su “eco-friendly” i potpora turizmu dok

istodobno valoriziraju tradiciju i nasljeđe. Razvojem prateće infrastrukture poput inkubatora,

destilerija, pogona za preradu i drugih srodnih potpornih kapaciteta Općina Plitvička jezera bi

olakšala lokalnom stanovništvu stupanje u poduzetništvo, a sinergijom s turizmom kao

iznimno važnim sektorom na ovom području, bi stvorila distribucijske kanale. Isti bi se

nadopunili turističkim informativnim centrima, tematskim stazama, tržnicama i sl. Posjeti

motivirani dolaskom u globalno prepoznatljiv nacionalni park bi zahvaljujući dodatnoj

infrastrukturi iz tranzitnih i usputnih putovanja prerasli u kraće boravke na destinaciji. Za to

postići namjera je, uz jačanje poljoprivredno-prehrambenog sektora i posljedično time

gastronomske ponude, razviti i dodatne sadržaje poput rekreativnih sadržaja specifičnih za

boravak u prirodi i na svježem zraku (tematske staze, žičare, sl.) te potpuno novih sadržaja

kao što je Muzej hladnog rata na Željavi. Uslijed očekivane povećane poduzetničke aktivnosti

te povećane turističke potrošnje demonstrirane kroz broj dolazaka i noćenja nužno je osigurati

adekvatne javne resurse i infrastrukturu za boravak, ali prije svega za kvalitetan život lokalnog

stanovništva. Inicijative za razvoj i upravljanje komunalnom i društvenom

infrastrukturom su objedinjenje u okviru trećeg strateškog cilja čime se zaokružuje

valorizacija resursne osnove Općine.

69

3.4 MJERE U nastavku su pobliže opisane razvojne mjere, odnosno projekti koji su grupirani po

pripadnosti strateškim ciljevima.

Strateški cilj 1 – Zelena Općina

1.1. Prirodni sanatorijum jedna je od strateških mjera čijom realizacijom će se Općina

Plitvička Jezera pozicionirati u segmentu lječilišnog turizma koji također uvažava i valorizira

resursnu osnovu koja je temeljna konkurentna prednost Općine: prirodni resursi. Mjera je prije

svega usmjerena na formiranje i koncipiranje institucije u kojoj će se za određene vrste

pacijenata nuditi sadržaji, odnosno usluge usmjerene na oporavak i odmor, a koji su

utemeljeni na prirodnim čimbenicima, a koji su dostupni u prirodnom okruženju (klimatski i

meteorološki uvjeti, biljni pokrov, čist zrak, vodna bogatstva i sl.). Upravo će se prirodni

potencijal lječilišta, iskoristiti kako bi se kreirali i promovirali iscjeliteljski i regeneracijski učinci

na zdravlje svih koji tragaju za pozitivnim učincima prirodnog okruženja na zdravlje ili

odmakom od uobičajenih stresnih situacija iz svakodnevice. Projekt kreira i pozitivne učinke

na ispunjenje drugog cilja jer otvara mogućnost razvoja zelene i zdravstvene turističke ponude

utemeljene na prirodi, ali i zdravom načinu života. Posjete sanatoriju otvaraju prostora za

dodatna noćenja i posjete drugim sadržajima dostupnima u Općini te dodatnu potrošnju.

1.2. Most u Plitvica selu mjera je koja je prepoznata na strateškoj razini iz više razloga. S

obzirom na to da se Most nalazi neposredno uz Veliki slap i povezuje Centar naselja Korenica

sa Nacionalnim Parkom, a njime se na svakodnevnoj razini koriste i stanovnici Općine,

namjera obnoviti jer predstavlja riskantnu infrastrukturu na zaštićenom području.

1.3. Općinski trg mjera je koji iziskuje provedbu u programskom razdoblju za koje je strategija

izrađena, a vizualnim identitetom će se kroz uređenje šetnica, staza i ostalih sadržaja uklopiti

u ideju zelene Općine. Uređenje je vezano s prethodnom mjerom na način da će se uređenjem

javnih površina utjecati na “puls” i cirkulaciju posjetitelja u Općini. Trg, koji obično predstavlja

središnju točku svakog naselja, svojim uređenjem čini novu atrakciju na području Općine, a

lokalnom stanovništvu predstavlja resurs za identifikaciju i mjesto okupljanja. Uređenjem

istoga po principima zelene infrastrukture i slijedom ideje zelene općine trg će postati dobra

praksa i ogledni primjer primjene novih i okolišu prihvatljivih tehnologija poput pametnih

rasvjetnih rješenja, inovativnih materijala za uređenje i signalizacije, itd.

1.4. Reciklažno dvorište mjera je čija je provedba neophodna ukoliko se želi osigurati

koncept koji dugoročno štiti vrijedne biološke i krajobrazne resurse Općine. Projekt se odnosi

na izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta, te obrazovanje stanovnika Općine kao i

provođenje edukativnih radionica za posjetitelje Općine kako bi se osigurala uspostava

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Ideja je prije svega formirati nadzirani prostor za

odlaganje odvojeno prikupljenog otpada koji nastaje u domaćinstvima, pri čemu će se

paralelno sa realizacijom odvijati i edukativne kampanje usmjerene na stanovnike kako bi se

podigla svijest o važnosti recikliranja i osiguralo postizanje željenih efekata na okoliš.

1.5. Rekonstrukcija javne rasvjete jedna je od mjera usmjerenih na ostvarenje cilja zelene

Općine, koji za cilj ima modernizirati javnu rasvjetu, prvenstveno zamjenom konvencionalne

za LED rasvjetu što će u konačnici dati doprinos na okolišnoj komponenti, te troškovnoj u vidu

značajnih ušteda. Podrazumijeva transformaciju i prijelaz na LED rješenja na javnim

površinama koje će osim pozitivnih učinaka na proračun svakako imati pozitivan utjecaj na

okoliš i kvalitetu života lokalnog stanovništva.

1.6. Prerada sječke je mjera koja se odnosi na iskorištavanje drvnih ostataka, odnosno

biomase proizašle iz prerade drveta koja će se koristiti za proizvodnju toplotne energije. Na

ovaj način osigurati će se iskorištavanje drvnih ostataka koja se smatra jednim od najvrjednijih

70

obnovljivih izvora energije. Tako će se primjerice školama koje uobičajeno koriste sječku za

grijanje osigurati izvor energije dostupan na lokalnoj razini, te se neće morati nabavljati iz

susjednih jedinica lokalne samouprave. Uporaba u subjektima pružateljima javne usluge će

biti primjer i inicijator primjene iste u domaćinstvima.

1.7. Vizualno uređenje Općine mjera je kojom će se sve mjere uključene u Specifični cilj 1

zaokružiti dobro promišljenom vizualnom komponentom. Inicijalna ideja je kreirati vizualni

identitet koji se tematski uklapa i nadovezuje na prirodne atrakcije koje su ujedno i osnovni

motiv dolaska i turističkog boravka u Općini te jasno ukazuju na identitet i orijentaciju Oćine

prema zelenom i odgovornom načinu života. Osim turističkog aspekta, pri uređenju će se

fokus staviti i na uklapanje u širi koncept kao što su biciklističke staze šireg područja, izgradnja

i opremanje šetnica i parkova i sl. kako bi se sve stanovnike potaknulo i motiviralo na aktivan

odmor i boravak u prirodi, te u konačnici zaštitu okoliša i proaktivan suživot sa bogatstvima

koji ih okružuju.

Mjere 1.8. Plinovod, 1.9. Vodovod – Aglomeracija, 1.10. Mini-toplane i 1.11 Izgradnja

solarnih elektrana su infrastrukturnog karaktera i dugoročno su gledano poželjne u smislu

povećanja kvalitete života svih stanovnika.

71

SC2 – Sinergija turizma sa ostalim sektorima

2.1. Muzej hladnog rata (Željava) projekt je kojim se želi valorizirati vrijedni turistički resurs i

diverzificirati turistička ponuda Općine Plitvička Jezera. Radi se o najvećem podzemnom

aerodromu koji je ujedno i služio kao baza Jugoslavenske narodne armije. Kako je objekt

miniran 1992. godine i značajno devastiran, realizacijom ove mjere doprinos će se dati

revitalizaciji i transformaciji kompleksa u jedinstven i po ponudi značajan kompleks u Europi.

Projektom bi se pristupilo utvrđivanju trenutnog stanja objekta i dovođenju objekta u uporabno

stanje (uklanjanju potencijalno opasnih materijala, uređenju prostora i opremanju), te kreiranju

jedinstvenog muzejskog postava ne samo u regiji nego i na globalnoj razini.

2.2 TIC-Borje - KIC TZ mjera je kojom će se kreirati institucija čija primarna svrha će biti

informiranje posjetitelja o sadržajima na području Općine, te nuditi informativne brošure,

vodiče i ostale materijale koji će usmjeriti posjetitelje na valorizirane sadržaje kreirane na

području Općine. Osim navedenih sadržaja u sklopu objekta će biti predviđen i dio za trgovački

centar, knjižnicu, te poslovne prostore.

2.3. Uspostava Agro – food inkubatora mjera je za koju se očekuje generiranje

multiplikativnih učinaka na gospodarstvo, a ogleda se u uspostavi cjelovitog i funkcionalnog

lanca vrijednosti koji uvažava prostorne specifičnosti Općine. Prvenstveno fokus će se staviti

na tradicionalno zastupljenim djelatnostima koje generiraju proizvode poput ličkog sira i

janjetine, a koje je iznjedrila ekološka oaza iz središta Like. S obzirom na to da se radi o

prvoklasnim i u idealnim uvjetima kreiranim proizvodima, agro inkubator će osim proizvodne

imati i edukativnu ulogu, a sve s ciljem očuvanja i transfera „know how“ koji će osigurati trajno

očuvanje ovog segmenta nasljeđa. Navedeni Agro – food inkubator generirati će prije svega

sustav koji potiče veću proizvodnju i potrošnju domaćih proizvoda, te osigurati plasman

lokalnim proizvođačima što će se reflektirati na dohodak stanovnika te u konačnici na

demografske trendove ovog područja. U sklopu Agro – food inkubatora predviđena je

uspostava pogona za preradu krumpira, pogona za preradu lokalno uzgojenog voća i povrća,

te pogona za preradu ostataka od vune. Na ovaj način omogućiti će se svim poljoprivrednim

gospodarstvima sa područja Općine da svoje proizvode prerade, te kreiraju dodanu vrijednost

koja se može plasirati na razvijenom turističkom tržištu. Novostvoreni proizvodi kreirati će

značajne mogućnosti po pitanju obogaćivanja gastronomske ponude, a samim time i motive

dolaska posjetitelja.

2.4. Uspostava stočne banke mjera je kojom se želi motivirati i aktivirati stanovništvo u

povratku stočarstvu. Mjera podrazumijeva definiranje sustava i kriterija dodjele poticaja, sa

naglaskom na ovcu Ličku Pramenku čije meso je zaštićeno na Europskoj razini. Privilegija u

pogledu zaštite ove vrste temelji se na relativno usko određenom području koje je pogodno

za njen uzgoj a koje se između ostalog odnosi i na Općinu Plitvička Jezera. Zaštita se temelji

na tradiciji i načinu uzgoja ovaca stoga će naglasak zasigurno biti i na očuvanju tradicijske

djelatnosti i povećanju brojnog stanja ovaca. Jedan od specifičnih elemenata ove mjere je i

suradnja sa Nacionalnim parkom Plitvička Jezera koji će preuzeti distribucijsku ulogu i plasirati

kroz gastronomsku ponudu primarnu sirovinu domaćih proizvođača. Zamišljeno je da sustav

pokreće stočna banka formirana od strane Općine sa početnim brojnim stanjem stoke koja bi

se zatim zainteresiranim stanovnicima po unaprijed definiranim kriterijima dodjeljivala sa

ugovornom obvezom. Na ovaj način će se stanovnicima koji su zainteresirani za bavljenje

stočarstvom osigurati povoljna i provjerena sirovina, mogućnost stvaranja dohotka, te

plasman proizvoda (meso, mlijeko, sir) kroz gastronomski segment Nacionalnog parka

72

Plitvička Jezera. Mjere 2.3. Uspostava Agro – food inkubatora i 2.4. Uspostava stočne banke

indirektno će rezultirati i obogaćivanjem mogućnosti unutar mjere 2.8. Brendiranje

gastronomije koja je fokusirana na promociju i razvoj mogućnosti po pitanju lokalne

gastronomije.

Usko povezane sa prethodno navedenim projektima su i Mjere 2.11. Destilerija i 2.12.

Punionica vode. Osiguravanjem potrebne opreme za pokretanje funkcionalne destilerije

omogućiti će se svim poljoprivrednim gospodarstvima ovog područja omogućiti kreiranje

dodane vrijednosti proizvodima i jačanju prepoznatljivosti živopisnih aroma ovog područja.

Kako bi se omogućila sinergija turizma sa ostalim sektorima neophodno je osigurati i

infrastrukturu potrebnu za ucrtavanje Općine na karte atraktivnog turizma, odnosno turizma

koji kreira novi doživljaj, iskustvo i uspomenu za turista.

Mogućnosti su po ovom pitanju značajne, te će se navedeno ostvariti ponajprije realizacijom mjere 2.5. Panoramska žičara za koju se očekuje da će utjecati na brendiranje turističke

ponude Općine, te posljedično na produljenje boravka i veću turističku potrošnju.

Mjere 2.6. Skijalište, 2.7. Sanjkalište i 2.9. Izgradnja planinarskog doma revitalizirati će

sadržaje i ponudu kako za domaće stanovništvo, tako i za mnogobrojne posjetitelje i

vremenske i klimatološke uvjete pretvoriti u iskonski doživljaj i diverzificirani proizvod kakav

se u autentičnom ličkom okruženju može brendirati kao jedinstven u svijetu. Izuzev navedenih

koristi, efekti provođenja ovih mjera osjetiti će se uz dokazivanje da Općina ima sve preduvjete

za zimski turizam i značajno produljenje sezone, a one će između ostaloga predstavljati i

distribucijske kanale za lokalno proizvedene proizvode.

Mjera 2.10. Uređenje tematskih staza je integrirana u strateški dokument kako bi se sve

posjetitelje interaktivnim i inovativno dizajniranim tematskim stazama usmjerilo na

novostvorene sadržaje u funkciji turizma.

2.13. Srednja škola Korenica - inkubator radne snage za turistički sektor mjera je koja

za cilj ima osigurati dugotrajno rješenje izraženog problema hrvatskog turizma – nedostatak

radne snage. Navedeno će se osigurati mjerom koja će se provoditi kontinuirano i biti će

fleksibilna naročito po pitanju usklađivanja obrazovnih programa i smjerova sa tekućim

potrebama u segmentu turizma, bez obzira radi li se o uslužnim zanimanjima ili visoko

profiliranim kadrovima. Navedeno će se reflektirati i na kvalitetu pružanja usluga u turizmu, te

podizanju kvalitete i prepoznatljivosti destinacije u cjelini.

2.14. Šetnica Korana mjera je čijom realizacijom će se valorizirati javni prostor uz Koranu te

na ga na taj način približiti svim stanovnicima i posjetiteljima.

2.15. Seljačka tržnica mjera je koja je rezultat nastojanja da se svim poljoprivrednim

gospodarstvima sa područja Općine omogući plasman proizvoda te ostvarivanje dohotka.

Projekt osim uspostave adekvatne infrastrukture uključuje i uspostavu baze poljoprivrednih

gospodarstava, definiranje liste proizvoda koji imaju prednost prodaje (zaštićeni i izvorni

proizvodi), izrada promotivne kampanje seljačke tržnice i održavanje edukativnih aktivnosti za

izlagače.

73

SC3 - Održivo upravljanje fizičkom i društvenom infrastrukturom

3.1. Izgradnja vatrogasnog doma projekt je koji za cilj ima razvoj i unapređenje uvjeta u

vatrogastvu na području Općine, te povećanje razine zaštite ljudi, imovine i vrijednog

okolišnog resursa.

3.2. Sportska dvorana sa bazenom mjera je čijom će se realizacijom postići značajne

dobrobiti s društvenog aspekta gledajući. Mjera ima ishodište u nastojanju Općine da

građanima približi i učini dostupnim sportsko – rekreativne sadržaje što će se zasigurno

odraziti na njihovu kvalitetu života.

3.3. Stambeno zbrinjavanje mjera je koja za cilj ima definirati kategorije korisnika programa

stambenog zbrinjavanja i definiranje uvjeta za ostvarivanje prava stambenog zbrinjavanja na

području Općine Plitvička Jezera. Provođenjem navedene mjere očekuje se poticanje ostanka

i trajnog naseljavanja mladog stanovništva u Općinu Plitvička Jezera.

3.4. Sanacija i održavanje nerazvrstanih cesta uključujući i evidentiranje stvarnog

stanja u katastru i zemljišnoj knjizi mjera je koja je u administrativnom smislu prioritet i

podloga za daljnje prostorno planiranje razvoj Općine.

3.5. Obilaznica oko Plitvičkih jezera mjera koja će se realizirati u partnerstvu sa Hrvatskim

cestama, a ključni je cilj prometno rasterećenje užeg Općinskog centra.

3.6. Gradnja staračkog doma neophodna je i poželjna s obzirom na pogoršanje

demografskih trendova, odnosno evidentno starenje stanovništva i s njim povezanu

neadekvatnu skrb za korisnike gerijatrijske palijativne skrbi na području Općine. Realizacija

mjere podrazumijeva izgradnju i opremanje kompleksa društvenog tipa.

3.7. Dogradnja škole i rekonstrukcija sportsko rekreativnog centra Muknij mjera je koja

će se zasigurno odraziti na povećanje obrazovnih mogućnosti u Općini, te poboljšanje

postojećih odgojno obrazovnih mogućnosti za djecu i mlade. Cilj provođenja mjere je

uspostava jednosmjenske nastave i prilagodba obrazovnih mogućnosti nacionalnim kriterijima

i jednakim mogućnostima za sve učenike.

Mjera 3.8. Mjera obnavljanja prometne Signalizacije odnosi se na obnavljanje i uspostave

cjelovitog sustava horizontalne i vertikalne prometne signalizacije na frekventnim

prometnicama u Općini Plitvička Jezera.

74

3.5 FINANCIJSKI PLAN

Izrađenim financijskim okvirom Općine Plitvička Jezera omogućiti će se realizacija strateških ciljeva uz minimalno opterećenje Općinskog

proračuna. Financijski plan izrađen je na način da sintetizira sve podatke koji su ključni za realizaciju strateških mjera i vrši njihovu projekciju u

programskom razdoblju za koje je strategija izrađena.

Za svaki od ciljeva tematski su grupirane mjere za koje se na pojedinačnoj razini razmatraju sljedeći podaci:

- Naziv mjere,

- Ukupna vrijednost mjere u HRK,

- Udio financiranja po izvorima financiranja (Proračun JLS, Javni RH izvori, EU fondovi i ostali izvori)

- Udio financiranja po godinama programskog razdoblja (2019. – 2022.)

S obzirom na to da je izrada strateškog dokumenta započela krajem 2018. godine u projekcijama su iskazane okvirne alokacije sredstava za

razdoblje do 2019. do 2022. godine, a za pojedine mjere je u skladu sa specifičnostima predviđeno i financiranje izvan programskog razdoblja.

75

3.5.1.1 Financijski plan za SC1 – Zelena Općina

U nastavku se nalazi tablični prikaz financijskog plana za Strateški cilj 1 – Zelena Općina koji je strukturiran na način da obuhvaća 11 mjera čija

ukupna procijenjena vrijednosti iznosi 544.300.000,00 kuna.

Tablica 36. Financijski plan za SC1 - Zelena Općina

Cilj

Mjera

Ukupna

vrijednost

projekta u HRK

Proračun JLS Javni RH izvori

(Županija;

Ministarstva)

EU fondovi

Ostalo

2019.

2020.

2021.

2022.

Razdoblje

nakon 2022.

1. Z

ele

na O

pćin

a

1.1 Prirodni

sanatorijum

75.000.000,00 10,00% 10,00% 80,00% 0,00% 0,00% 10,00% 20,00% 70,00% 0,00%

7.500.000,00 7.500.000,00 60.000.000,00 0,00 0,00 7.500.000,00 15.000.000,00 52.500.000,00 0,00

1.2. Most u

Plitvica Selu

500.000,00 40,00% 60,00% 0,00% 0,00% 100,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

200.000,00 300.000,00 0,00 0,00 500.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1.3. Općinski

trg

800.000,00 70,00% 0,00% 30,00% 0,00% 50,00% 50,00% 0,00% 0,00% 0,00%

560.000,00 0,00 240.000,00 0,00 400.000,00 400.000,00 0,00 0,00 0,00

1.4.

Reciklažno

dvorište

1.500.000,00 20,00% 80,00% 0,00% 0,00% 20,00% 80,00% 0,00% 0,00% 0,00%

300.000,00 1.200.000,00 0,00 0,00 300.000,00 1.200.000,00 0,00 0,00 0,00

1.5.

Rekonstrukcij a javne rasvjete

3.500.000,00

60,00% 40,00% 0,00% 0,00% 20,00% 40,00% 40,00% 0,00% 0,00%

2.100.000,00

1.400.000,00

0,00

0,00

700.000,00

1.400.000,00

1.400.000,00

0,00

0,00

1.6. Prerada

sječke

7.000.000,00 30,00% 0,00% 60,00% 10,00% 10,00% 10,00% 30,00% 30,00% 20,00%

2.100.000,00 0,00 4.200.000,00 700.000,00 700.000,00 700.000,00 2.100.000,00 2.100.000,00 1.400.000,00

1.7. Vizualno

uređenje

Općine

1.000.000,00 30,00% 30,00% 40,00% 0,00% 10,00% 10,00% 20,00% 60,00% 0,00%

300.000,00 300.000,00 400.000,00 0,00 100.000,00 100.000,00 200.000,00 600.000,00 0,00

1.8. Plinovod

2.000.000,00 20,00% 0,00% 80,00% 0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 0,00%

400.000,00 0,00 1.600.000,00 0,00 200.000,00 400.000,00 600.000,00 800.000,00 0,00

1.9. Vodovod

- Aglomeracija

300.000.000,00 5,00% 0,00% 0,00% 95,00% 10,00% 30,00% 20,00% 40,00% 0,00%

15.000.000,00 0,00 0,00 285.000.000,00 30.000.000,00 90.000.000,00 60.000.000,00 120.000.000,00 0,00

1.10. Mini-

toplane

3.000.000,00 20,00% 0,00% 80,00% 0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 0,00%

600.000,00 0,00 2.400.000,00 0,00 300.000,00 600.000,00 900.000,00 1.200.000,00 0,00

1.11 Izgradnja solarnih elektrana

150.000.000,00

0,00% 0,00% 0,00% 100,00% 5,00% 50,00% 45,00% 0,00% 0,00%

0,00 0,00 0,00 150.000.000,00 7.500.000,00 75.000.000,00 67.500.000,00 0,00 0,00

UKUPNO: 544.300.000,00 29.060.000,00 10.700.000,00 68.840.000,00 435.700.000,00 40.700.000,00 177.300.000,00 147.700.000,00 177.200.000,00 1.400.000,00


76

3.5.1.2 Financijski plan za SC 2 – Sinergija turizma sa ostalim sektorima

U nastavku se nalazi tablični prikaz financijskog plana za Strateški cilj 2 – Sinergija turizma sa ostalim sektorima koji je strukturiran na način da

obuhvaća ukupno 15 mjera čija ukupna procijenjena vrijednosti iznosi 347.560.000,00 kuna.

Tablica 37. Financijski plan za SC2 – Sinergija turizma sa ostalim sektorima

Cilj

Mjera

Ukupna

vrijednost

projekta u

HRK

Proračun JLS

Javni RH

izvori

(Županija;

Ministarstva)

EU fondovi

Ostalo

2019.

2020.

2021.

2022.

Razdoblje

nakon 2022.

2. S

inerg

ija t

uri

zm

a s

a o

sta

lim

sekto

rim

a

2.1. Muzej

hladnog rata (Željava)

225.000.000,00 10,00% 10,00% 80,00% 0,00% 0,00% 10,00% 10,00% 10,00% 70,00%

22.500.000,00 22.500.000,00 180.000.000,00 0,00 0,00 22.500.000,00 22.500.000,00 22.500.000,00 157.500.000,00

2.2. TIC-Borje-

KIC TZ

60.000,00

25,00% 50,00% 0,00% 25,00% 50,00% 50,00% 0,00% 0,00% 0,00%

15.000,00 30.000,00 0,00 15.000,00 30.000,00 30.000,00 0,00 0,00 0,00

2.3. Uspostava

Agro – food inkubatora

3.500.000,00 15,00% 0,00% 85,00% 0,00% 25,00% 25,00% 25,00% 25,00% 0,00%

525.000,00 0,00 2.975.000,00 0,00 875.000,00 875.000,00 875.000,00 875.000,00 0,00

2.4. Uspostava

stočne banke

1.000.000,00 100,00% 0,00% 0,00% 0,00% 25,00% 25,00% 25,00% 25,00% 0,00%

1.000.000,00 0,00 0,00 0,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 0,00

2.5.

Panoramska žičara

75.500.000,00 10,00% 10,00% 80,00% 0,00% 0,00% 10,00% 20,00% 70,00% 0,00%

7.550.000,00 7.550.000,00 60.400.000,00 0,00 0,00 7.550.000,00 15.100.000,00 52.850.000,00 0,00

2.6. Skijalište

20.000.000,00 10,00% 10,00% 80,00% 0,00% 10,00% 10,00% 20,00% 60,00% 0,00%

2.000.000,00 2.000.000,00 16.000.000,00 0,00 2.000.000,00 2.000.000,00 4.000.000,00 12.000.000,00 0,00

2.7 Sanjkalište

1.000.000,00 20,00% 20,00% 60,00% 0,00% 20,00% 20,00% 40,00% 20,00% 0,00%

200.000,00 200.000,00 600.000,00 0,00 200.000,00 200.000,00 400.000,00 200.000,00 0,00

2.8.

Brendiranje gastronomije

(plitvička štrudla i ostali

autohtoni

proizvodi- marketinške aktivnosti)

200.000,00

50,00%

50,00%

0,00%

0,00%

10,00%

10,00%

20,00%

60,00%

0,00%

100.000,00

100.000,00

0,00

0,00

20.000,00

20.000,00

40.000,00

120.000,00

0,00

2.9. Izgradnja

planinarskog

doma

10.000.000,00

20,00% 20,00% 60,00% 0,00% 0,00% 20,00% 40,00% 40,00% 0,00%

2.000.000,00 2.000.000,00 6.000.000,00 0,00 0,00 2.000.000,00 4.000.000,00 4.000.000,00 0,00

3.000.000,00 40,00% 20,00% 40,00% 0,00% 20,00% 20,00% 30,00% 30,00% 0,00%

77

2.10. Uređenje

tematskih staza

1.200.000,00

600.000,00

1.200.000,00

0,00

600.000,00

600.000,00

900.000,00

900.000,00

0,00

2.11.

Destilerija

2.000.000,00 20,00% 40,00% 0,00% 40,00% 10,00% 40,00% 50,00% 0,00% 0,00%

400.000,00 800.000,00 0,00 800.000,00 200.000,00 800.000,00 1.000.000,00 0,00 0,00

2.12.

Punionica vode

2.000.000,00 20,00% 0,00% 80,00% 0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 0,00%

400.000,00 0,00 1.600.000,00 0,00 200.000,00 400.000,00 600.000,00 800.000,00 0,00

2.13. Srednja

škola Korenica- inkubator

radne snage za turistički

sektor

200.000,00

10,00% 90,00% 0,00% 0,00% 50,00% 50,00% 0,00% 0,00% 0,00%

20.000,00

180.000,00

0,00

0,00

100.000,00

100.000,00

0,00

0,00

0,00

2.14. Šetnica Korana

4.000.000,00

20,00%

0,00%

80,00%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

0,00%

800.000,00

0,00

3.200.000,00

0,00

400.000,00

800.000,00

1.200.000,00

1.600.000,00

0,00

2.15. Seljačka

tržnica

100.000,00 20,00% 80,00% 0,00% 0,00% 20,00% 20,00% 60,00% 0,00% 0,00%

20.000,00 80.000,00 0,00 0,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00 0,00 0,00

UKUPNO: 347.560.000,00 38.730.000,00 36.040.000,00 271.975.000,00 815.000,00 4.895.000,00 38.145.000,00 50.925.000,00 96.095.000,00 157.500.000,00


78

3.5.1.3 Financijski plan za SC 3 – Održivo upravljanje fizičkom i društvenom infrastrukturom

U nastavku se nalazi tablični prikaz financijskog plana za Strateški cilj 3 – Održivo upravljanje fizičkom i društvenom infrastrukturom koji je

strukturiran na način da obuhvaća ukupno 8 mjera čija ukupna procijenjena vrijednosti iznosi 105.200.000,00 kuna.

Tablica 38. Financijski plan za SC3 - Održivo upravljanje fizičkom i društvenom infrastrukturom

Cilj

Mjera

Ukupna vrijednost

projekta u

HRK

Proračun JLS

Javni RH

izvori

(Županija;

Ministarstva)

EU fondovi

Ostalo

2019.

2020.

2021.

2022.

Razdoblje

nakon 2022.

3. O

drž

ivo

up

ravljan

je f

izič

ko

m i d

ruštv

en

om

in

fra

str

uktu

rom

3.1. Izgradnja

vatrogasnog doma

3.500.000,00

20,00% 0,00% 80,00% 0,00% 20,00% 30,00% 50,00% 0,00% 0,00%

700.000,00 0,00 2.800.000,00 0,00 700.000,00 1.050.000,00 1.750.000,00 0,00 0,00

3.2. Sportska dvorana sa

bazenom

20.000.000,00 20,00% 20,00% 60,00% 0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 0,00%

4.000.000,00 4.000.000,00 12.000.000,00 0,00 2.000.000,00 4.000.000,00 6.000.000,00 8.000.000,00 0,00

3.3. Stambeno

zbrinjavanje

10.000.000,00 20,00% 0,00% 80,00% 0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 0,00%

2.000.000,00 0,00 8.000.000,00 0,00 1.000.000,00 2.000.000,00 3.000.000,00 4.000.000,00 0,00

3.4. Sanacija i

održavanje

nerazvrstanih cesta

uključujući i evidentiranje

stvarnog stanja u

katastru i zemljišnoj knjizi

5.500.000,00

20,00%

0,00%

80,00%

0,00%

20,00%

20,00%

30,00%

30,00%

0,00%

1.100.000,00

0,00

4.400.000,00

0,00

1.100.000,00

1.100.000,00

1.650.000,00

1.650.000,00

0,00

3.5. Obilaznica oko

Plitvičkih jezera

50.000.000,00 5,00% 0,00% 0,00% 95,00% 10,00% 40,00% 40,00% 10,00% 0,00%

2.500.000,00 0,00 0,00 47.500.000,00 5.000.000,00 20.000.000,00 20.000.000,00 5.000.000,00 0,00

3.6. Gradnja staračkog

doma

10.000.000,00 20,00% 0,00% 80,00% 0,00% 0,00% 10,00% 20,00% 70,00% 0,00%

2.000.000,00 0,00 8.000.000,00 0,00 0,00 1.000.000,00 2.000.000,00 7.000.000,00 0,00

3.7. Dogradnja škole i

rekonstrukcija sportsko

rekreativnog centra

Mukinj

6.000.000,00

20,00% 30,00% 50,00% 0,00% 90,00% 10,00% 0,00% 0,00% 0,00%

1.200.000,00

1.800.000,00

3.000.000,00

0,00

5.400.000,00

600.000,00

0,00

0,00

0,00

3.8. Signalizacija 200.000,00 10,00% 0,00% 90,00% 0,00% 60,00% 30,00% 10,00% 0,00% 0,00%

20.000,00 0,00 180.000,00 0,00 120.000,00 60.000,00 20.000,00 0,00

UKUPNO: 105.200.000,00 13.520.000,00 5.800.000,00 38.380.000,00 47.500.000,00 15.320.000,00 29.810.000,00 34.420.000,00 25.650.000,00 0,00


79

Ukupni iznos namijenjen provedbi Strategije razvoja Općine Plitvička Jezera za razdoblje

2018. – 2022. iznosi 997.060.000,00 kuna. Financiranje mjera (ukupno 34) koje su

raspoređene unutar tri strateška cilja predviđeno je iz Proračuna jedinice lokalne samouprave,

Javnih RH izvora, EU fondova i ostalih izvora.

Na sljedećem grafikonu prikazan je udio financiranja mjera prema izvorima i može se uočiti

da se najveći udio odnosi na ostale izvore (49 %) i EU fondove (38 %) dok se iz proračuna (8

%) i javnih RH izvora (5 %) očekuju znatno manja izdvajanja.

Izvor: Izrada autora

Nadalje, ukoliko se promatra alokacija sredstava prema specifičnim ciljevima koja je prikazana

na sljedećem grafikonu, može se uočiti kako je najveći iznos sredstava predviđen za

realizaciju Strateškog cilja 1 – Zelena Općina (55 %). Slijedi ga Strateški cilj 2 – Sinergija

turizma sa ostalim sektorima (35 %), a najmanje sredstava namijenjeno je provedbi mjera iz

Strateškog cilja 3 – Održivo upravljanje fizičkom i društvenom infrastrukturom (10 %).

Grafikon 20. Pregled alokacije sredstava prema ciljevima


Na sljedećem grafikonu prikazana je alokacija sredstava prema godini i ciljevima. Iz grafikona

je vidljivo da je najveća potrošnja sredstava u ukupnom iznosu od 298.945.000,00 kuna

Ostalo EU fondovi Javni RH izvori (Županija; Ministarstva) Proračun JLS

EU fondovi 38%

Ostalo 49%

Javni RH izvori (Županija;

Ministarstva) 5%

Proračun JLS 8%

STRATEŠKI CILJ 2 Sinergija turizma sa ostalim sektorima

35%

STRATEŠKI CILJ 1 Zelena Općina

55%

STRATEŠKI CILJ 3 Održivo upravljanje

fizičkom i društvenom

infrastrukturom 10%

80

predviđena u 2022. godini, dok se najmanja potrošnja sredstava u ukupnom iznosu od

60.915.000,00 kuna očekuje u 2019. godini.

Grafikon 21. Pregled alokacije sredstava prema godinama i ciljevima


STRATEŠKI CILJ 1 Zelena Općina

STRATEŠKI CILJ 2 Sinergija turizma sa ostalim sektorima

STRATEŠKI CILJ 3 Održivo upravljanje fizičkom i društvenom infrastrukturom

2022. 2021. 2020. 2019.

200.000.000,00 180.000.000,00 160.000.000,00 140.000.000,00 120.000.000,00 100.000.000,00 80.000.000,00 60.000.000,00 40.000.000,00 20.000.000,00

0,00

81

3.6 PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA Strategija razvoja Općine Plitvička Jezera je javni dokument i odmah nakon usvajanja od

strane Općinskog vijeća će se objaviti na službenoj Web stranici Općine. Po usvajanju će se

dokument predstaviti javnosti s ciljem upoznavanja svih dionika sa rezultatima Analize stanja

i odabranim strateškim opredjeljenjem, čime će se ujedno omogućiti i prikupljanje komentara

i ideja za poboljšanje dokumenta od strane stanovnika i relevantnih dionika.

Prilikom provedbe Strategije će se izuzev načela transparentnosti i participativnosti naglasak

staviti na kontinuiranu kontrolu provođenja i realizacije strateških razvojnih mjera i odabranog

strateškog pravca u cjelini.

Prilikom provođenja strateških mjera voditi će se računa o usklađenosti sa proračunom i

proračunskim aktima.

Za provedbu Strategije razvoja Općine Plitvička Jezera odgovorna je Općina, odnosno svi

upravni odjeli koje ona podrazumijeva. Za potrebe provođenja Strategije i strateških odrednica

imenovati će se koordinator koji će biti zadužen za ažuriranje baze razvojnih mjera, odnosno

projekata te sastavljanje periodičnih izvještaja za Općinskog Načelnika. Kako bi se osigurala

stabilnost u provođenju svih mjera, za svaku mjeru će se izravno zadužiti i odgovorna osoba

(voditelj projekta) unutar Općine koja će pratiti napredak i izvještavati nadređenog

koordinatora.

Grafikon 22. Zaduženja za implementaciju Strategije


Općinski Načelnik

Koordinator projekata

Voditelj projekta

82

3.7 POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE U sklopu osiguranja uspješnosti provedbe Strategije uspostaviti će se interni mehanizmi za

praćenje i izvještavanje o ostvarenim rezultatima. Navedeni mehanizmi tvoriti će cjeloviti

sustav kojemu je primana svrha kreiranje izvještaja kako za nositelje Strategije, tako i za sve

dionike koji su indirektno uključeni u provedbu Strategijom definiranih mjera.

Sustav će na kvartalnoj bazi ažurirati podatke i predstavljati ih najmanje jednom godišnje

zainteresiranoj javnosti, a navedeni podaci naročito će prezentirati sljedeće:

- Uspješnosti dostizanja Strategijom definiranih ciljeva,

- Odstupanja i razlozi odstupanja od financijskog plana prezentiranog u Strategiji,

- Usklađenost sa predviđenom alokacijom resursa i izvora financiranja, te ukoliko je

primjenjivo razlozi odstupanja,

- Financijska i resursna učinkovitost.

Prethodno definirana tijela koja su zadužena za implementaciju Strateških mjera biti će

direktno uključena i u evaluaciju rezultata istih, te će se istom hijerarhijom i komunikacijskim

kanalima distribuirati prikupljeni podaci sa naglaskom na tzv. pristup odozdo prema gore.

Voditelji projekta koji će biti zaduženi za provođenje mjera definiranih strategijom u toku

provedbe će kontinuirano komunicirati sa koordinatorima koji će na temelju zaprimljenih inputa

od voditelja ažurirati financijski i akcijski plan. Konačne verzije predstavljati će se na kvartalnoj

razini Općinskom načelniku, što će omogućiti uspješno provođenje svih mjera i interaktivni

pristup s obzirom na to da će se zaključenjem tekuće godine javnosti i dionicima predstaviti

rezultati.

83

3.8 AKCIJSKI PLAN Akcijski plan izrađen je u svrhu operacionalizacije i implementacije provedbenih aktivnosti u

redovan rad Općine Plitvička Jezera, a strukturiran je na način da daje detaljan prikaz

provedbe razvojnih projekata u trogodišnjem razdoblju koji će se redovito ažurirati.

Akcijski plan naglasak stavlja na projekte za koje je prethodno određeno da će se realizirati u

funkciji ostvarenja ciljeva zadanih strategijom te u konačnici vizije koja predstavlja željenu

poziciju Općine u budućnosti.

Akcijski plan izrađen je za svaki cilj zasebno, sa razradom postotka realizacije projekta i

potrošnje sredstava u trogodišnjem razdoblju.

Detaljan prikaz nalazi se u nastavku.

Tablica 39. Akcijski plan provedbe projekata iz SC1 - Zelena Općina Cilj Mjera 2019. 2020. 2021.

1. Z

ele

na O

pćin

a

1.1 Prirodni sanatorijum 0,00% 10,00% 20,00%

0,00 7.500.000,00 15.000.000,00

1.2. Most u Plitvica Selu 100,00% 0,00% 0,00%

500.000,00 0,00 0,00

1.3. Općinski trg 50,00% 50,00% 0,00%

400.000,00 400.000,00 0,00

1.4. Reciklažno dvorište 20,00% 80,00% 0,00%

300.000,00 1.200.000,00 0,00

1.5. Rekonstrukcija javne rasvjete 20,00% 40,00% 40,00%

700.000,00 1.400.000,00 1.400.000,00

1.6. Prerada sječke 10,00% 10,00% 30,00%

700.000,00 700.000,00 2.100.000,00

1.7. Vizualno uređenje Općine 10,00% 10,00% 20,00%

100.000,00 100.000,00 200.000,00

1.8. Plinovod 10,00% 20,00% 30,00%

200.000,00 400.000,00 600.000,00

1.9. Vodovod - Aglomeracija 10,00% 30,00% 20,00%

30.000.000,00 90.000.000,00 60.000.000,00

1.10. Mini-toplane 10,00% 20,00% 30,00%

300.000,00 600.000,00 900.000,00

1.11 Izgradnja solarnih elektrana 5,00% 50,00% 45,00%

7.500.000,00 75.000.000,00 67.500.000,00

UKUPNO: 40.700.000,00 177.300.000,00 147.700.000,00


Tablica 40. Akcijski plan provedbe projekata iz SC2 - Sinergija turizma sa ostalim sektorima

Cilj Mjera 2019. 2020. 2021.

2. S

inerg

ija t

uri

zm

a s

a o

sta

lim

sekto

rim

a

2.1. Muzej hladnog rata (Željava) 0,00% 10,00% 10,00%

0,00 22.500.000,00 22.500.000,00

2.2. TIC-Borje-KIC TZ 50,00% 50,00% 0,00%

30.000,00 30.000,00 0,00

2.3. Uspostava Agro – food inkubatora 25,00% 25,00% 25,00%

875.000,00 875.000,00 875.000,00

2.4. Uspostava stočne banke 25,00% 25,00% 25,00%

250.000,00 250.000,00 250.000,00

2.5. Panoramska žičara 0,00% 10,00% 20,00%

0,00 7.550.000,00 15.100.000,00

2.6. Skijalište 10,00% 10,00% 20,00%

2.000.000,00 2.000.000,00 4.000.000,00

2.7 Sanjkalište 20,00% 20,00% 40,00%

200.000,00 200.000,00 400.000,00

2.8. Brendiranje gastronomije (plitvička štrudla i ostali

autohtoni proizvodi-marketinške aktivnosti)

10,00% 10,00% 20,00%

20.000,00 20.000,00 40.000,00

2.9. Izgradnja planinarskog doma 0,00% 20,00% 40,00%

0,00 2.000.000,00 4.000.000,00

2.10. Uređenje tematskih staza 20,00% 20,00% 30,00%

600.000,00 600.000,00 900.000,00

2.11. Destilerija 10,00% 40,00% 50,00%

200.000,00 800.000,00 1.000.000,00

2.12. Punionica vode 10,00% 20,00% 30,00%

200.000,00 400.000,00 600.000,00 50,00% 50,00% 0,00%

84

2.13. Srednja škola Korenica-inkubator radne snage za turistički sektor

100.000,00 100.000,00 0,00

2.14. Šetnica Korana

10,00% 20,00% 30,00%

400.000,00 800.000,00 1.200.000,00

2.15. Seljačka tržnica 20,00% 20,00% 60,00%

20.000,00 20.000,00 60.000,00

UKUPNO: 4.895.000,00 38.145.000,00 50.925.000,00


Tablica 41. Akcijski plan provedbe projekata iz SC3 - Održivo upravljanje fizičkom i društvenom

infrastrukturom Cilj Mjera 2019. 2020. 2021.

3. O

drž

ivo

up

ravljan

je f

izič

ko

m i d

ruštv

en

om

infr

astr

uktu

rom

3.1. Izgradnja vatrogasnog doma 20,00% 30,00% 50,00%

700.000,00 1.050.000,00 1.750.000,00

3.2. Sportska dvorana sa bazenom 10,00% 20,00% 30,00%

2.000.000,00 4.000.000,00 6.000.000,00

3.3. Stambeno zbrinjavanje 10,00% 20,00% 30,00%

1.000.000,00 2.000.000,00 3.000.000,00

3.4. Sanacija i održavanje nerazvrstanih cesta uključujući i evidentiranje stvarnog stanja u katastru i zemljišnoj knjizi

20,00% 20,00% 30,00%

1.100.000,00

1.100.000,00

1.650.000,00

3.5. Obilaznica oko Plitvičkih jezera 10,00% 40,00% 40,00%

5.000.000,00 20.000.000,00 20.000.000,00

3.6. Gradnja staračkog doma 0,00% 10,00% 20,00%

0,00 1.000.000,00 2.000.000,00

3.11. Dogradnja škole i rekonstrukcija sportsko rekreativnog centra Mukinj

90,00% 10,00% 0,00%

5.400.000,00 600.000,00 0,00

3.12. Signalizacija 60,00% 30,00% 10,00%

120.000,00 60.000,00 20.000,00

UKUPNO: 15.320.000,00 29.810.000,00 34.420.000,00


85

3.9 USKLAĐENOST STRATEŠKIH ODREDNICA SA STRATEGIJAMA VIŠEG REDA

Strategija razvoja Općine Plitvička Jezera za razdoblje 2018. – 2022. usklađena je sa

strateškim ciljevima Europske Unije i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske.

Detaljan pregled usklađenosti sa nadređenim strateškim dokumentima prikazan je u nastavku

Tablica 42. Analiza strateške usklađenosti i povezanosti sa dokumentima višeg reda

Naziv dokumenta Relevantni ciljevi / prioriteti Obrazloženje

Europa 2020 – Europska

strategija za pametan,

održiv i uključiv rast

SC1 - Stopa zaposlenosti stanovništva u dobi između 20 i 64

godine mora porasti sa sadašnjih

69% na najmanje 75%, uključujući i većim uključivanjem žena, starijih

radnika i boljom integracijom

migranata u radno aktivno stanovništvo

SC3 - Smanjiti emisiju stakleničkih

plinova za barem 20% u odnosu na

razine iz 1990. godine, odnosno za

30% ukoliko to dozvoljavaju uvjeti 2; povećati udio obnovljivih izvora

energije u konačnoj potrošnji

energije na 20%; te povećati energetsku učinkovitost za 20%

SC4 - Cilj koji se odnosi na

obrazovna dostignuća, a bavi se problemom ranog napuštanja

obrazovanja smanjenjem stope s

trenutnih 15% na 10%, istovremeno

povećavajući udio stanovništva u dobi od 30-34 godine koji

završavaju tercijarno obrazovanje s

31% na najmanje 40% u 2020. godini

SC5 - Broj Europljana koji žive ispod

nacionalnih granica siromaštva

potrebno je smanjiti za 25%,

spašavajući više od 20 milijuna ljudi

od siromaštva

Strategija razvoja Općine

Plitvička Jezera direktno

doprinosi ostvarenju ciljeva

SC1., SC3., SC4. i SC5 koji su definirani Strategijom za

pametan, održiv i uključiv rast. Nadalje, održivom rastu kao

jednom od ključnih prioriteta

doprinos se daje direktno provođenjem mjera definiranih

u okviru SC1, odnosno

provođenju koncepta vezanog

uz zelenu i energetski konkurentnu općinu. Prioritet

koji se odnosi na uključiv rast

ostvaruje se horizontalno u svim ciljevima definiranim u

Strategiji razvoja Općine

Plitvička Jezera.

Strategija energetskog

razvoja Republike

Hrvatske

SC3 – održivost energetskog

razvoja

Provođenjem mjera koje su

definirane unutar SC1 direktan

doprinos će se dati održivosti

energetskog razvoja koja je

definirana kao jedan od

ključnih ciljeva Strategije

energetskog razvoja Republike

Hrvatske.

Strategija razvoja

poduzetništva u Republici

Hrvatskoj 2013. – 2020.

SC3 – promocija poduzetništva


Plitvička Jezera podudara se

sa Strategijom razvoja

poduzetništva u Republici

Hrvatskoj 2013. – 2020. kroz

ostvarenje mjera koje direktan

doprinos daju promociji

86

poduzetništva (primjerice

Izgradnja certificiranog

poljoprivrednog inkubatora)

Strategija razvoja

turizama Republike Hrvatske do 2020.

SC1 - brži gospodarski rast temeljen

na integraciji tržišta i institucionalnim reformama,

SC2 - viša stopa zaposlenosti i SC3

- promicanje održivog razvoja.

Provođenjem Strategije razvoja

Općine Plitvička Jezera će se doprinos zasigurno dati

povećanju gospodarskog rasta

na i zaposlenosti na lokalnoj

razini te promicanju održivog razvoja koje je u korelaciji sa

konceptom koji se odnosi na

zelenu općinu iz strateškog cilja broj 1.

Županijska razvojna

strategija Ličko – senjske županije 2011. -2013.

SC1-P1: izgradnja fizičke

infrastrukture za potporu razvoju poljoprivrede

SC1-P2: institucionalna i financijska

podrška razvoju poljoprivrede

SC2-P3: razvoj ljudskih i

institucionalnih kapaciteta za razvoj

turizma SC2-P4: razvoj cjelovite ponude

turističke destinacije SC3-P5: stvaranje uvjeta za brzi

razvoj poduzetništva

SC3-P6: povećanje konkurentnosti

tvrtki


Plitvička Jezera u potpunosti je usklađena sa navedenim

mjerama Specifičnih ciljeva 1.,

2., i 3. Županijske razvojne strategije Ličko – senjske

županije 2011. – 2013 (u

nastavku: ŽRS). Podudarnost

se očituje u težnji Općine Plitvička jezera da aktivira

poljoprivredu i uz pomoć javne

infrastrukture omogući sinergiju poljoprivrednog sektora i

turizma. Nadalje, jedan od

projekata Općine Plitvička

Jezera koji se odnosi na srednju školu i usklađenost sa

tržištem rada u potpunosti je

komplementaran sa SC2-P3: razvoj ljudskih i institucionalnih

kapaciteta za razvoj turizma

koji se ističe u okviru ŽRS-a.

Isto tako, SC2-P4: razvoj

cjelovite ponude turističke

destinacije komplementaran je

sa težnjom Općine Plitvička

Jezera da se kroz mjere

razvoja turizma i pripadajuće

infrastrukture integrira okolišno

održiv komponenta. Strateški

cilj 2 koji je naveden u

Strategiji Općine Plitvička

Jezera i potpunosti se

podudara sa SC3-P5 i SC3-P6

ŽRS-a.

87

POPIS TABLICA Slika 1. Prostorni smještaj Ličko-senjske županije i Općine Plitvička Jezera na karti Republike

Hrvatske ............................................................................................................................... 6

Slika 2. Prostorni plan uređenja Općine Plitvička Jezera ....................................................... 7

Slika 3. Prometna povezanost Općine Plitvička Jezera ....................................................... 10

Slika 4. MTB staze na području Općine Plitvička Jezera ..................................................... 29

Slika 5. Shema unutarnjeg ustrojstva JU NP Plitvička jezera............................................... 48

Slika 6. NP Plitvička Jezera - namjena i korištenje prostora ................................................ 49

Slika 7. Područje Općine Plitvička Jezera pod zaštitom Nature 2000 .................................. 50

Slika 8. Zastava Općine Plitvička Jezera ............................................................................. 60

88

POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. godine .......................... 11

Grafikon 2. Prirodno kretanje stanovništva od 2014. do 2017. godine ................................. 14

Grafikon 3. Pregled sklopljenih i razvedenih brakova na području Općine Plitvička Jezera . 14

Grafikon 4. Pregled poljoprivrednih površina na području Općine Plitvička Jezera .............. 19

Grafikon 5. Broj prodanih ulaznica u NP Plitvička jezera u razdoblju do 2013. do 2017. godine

............................................................................................................................................... 25

Grafikon 6. Ostvareni dolasci i noćenja na području Općine u razdoblju 2014. - 2017. ........ 26

Grafikon 7. Nezaposleni po spolu i godinama ..................................................................... 33

Grafikon 8. Nezaposleni prema razini obrazovanja ............................................................. 33

Grafikon 9. Osiguranici ....................................................................................................... 34

Grafikon 10.Ukupan broj upisane djece u DV Slapić ........................................................... 37

Grafikon 11. Ukupan broj učenika u OŠ Plitvička jezera ...................................................... 38

Grafikon 12. Ukupan broj učenika u OŠ dr. Franje Tuđmana .............................................. 38

Grafikon 13. Ukupan broj upisanih učenika u Srednju školu Plitvička jezera........................ 39

Grafikon 14. Broj prijavljenih kaznenih djela u petogodišnjem razdoblju .............................. 43

Grafikon 15. Broj prometnih nesreća zabilježenih u Općini tijekom petogodišnjeg razdoblja44

Grafikon 16. Prikupljena količina miješanog komunalnog otpada s područja Općine Plitvička

Jezera (u t) - procijenjena vrijednost ................................................................................... 46

Grafikon 17. Broj korisnika usluga odvoza otpada na području Općine u razdoblju 2013. -

2017. .................................................................................................................................. 47

Grafikon 18. Prosječni godišnji dnevni promet na brojačkom mjestu Korenica u razdoblju

2013.-2017. ........................................................................................................................ 55

Grafikon 19. Broj spojenih kućanstava na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na

području Općine Plitvička Jezera ........................................................................................ 57

Grafikon 20. Pregled alokacije sredstava prema ciljevima ................................................... 79

Grafikon 21. Pregled alokacije sredstava prema godinama i ciljevima ................................. 80

Grafikon 22. Zaduženja za implementaciju Strategije .......................................................... 81

89

POPIS TABLICA Tablica 1. Stanovništvo prema spolu i starosti..................................................................... 11

Tablica 2. Stanovništvo prema narodnosti........................................................................... 12

Tablica 3. Stanovništvo po naseljima za zadnja dva popisa ................................................ 12

Tablica 4. Trgovačka društva na području Općine Plitvička Jezera ..................................... 15

Tablica 5. Trgovačka društva prema ustrojbenom obliku ..................................................... 15

Tablica 6. Trgovačka društva prema veličini ........................................................................ 16

Tablica 7. Broj trgovačkih društava prema područjima NKD-a ............................................. 16

Tablica 8. Broj obrtnika prema području NKD-a, studeni 2018. ........................................... 17

Tablica 9. Prikaz gospodarskih zona na području Općine Plitvička jezera ........................... 18

Tablica 10. Broj poljoprivrednih gospodarstava i ARKOD parcela prema grupama s obzirom

na ukupnu površinu ARKOD parcela (ha) poljoprivrednika po naseljima na području Općine

Plitvička Jezera ................................................................................................................... 20

Tablica 11. Broj poljoprivrednih gospodarstva prema tipu nositelja na području Općine

Plitvička Jezera i Ličko-senjske županije ............................................................................. 22

Tablica 12. Broj članova na poljoprivrednim gospodarstvima u Općini Plitvička Jezera i Ličko-

senjskoj županiji.................................................................................................................. 22

Tablica 13. Školska sprema nositelja / odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva 22

Tablica 14. Dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava ..................................................... 23

Tablica 15. Poljoprivredne površine prema traženim kulturama u 2017. godini .................... 23

Tablica 16. Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na području Općine Plitvička

Jezera i u Ličko - senjskoj županiji u 2017. godini ............................................................... 24

Tablica 17. Dolasci i noćenja turista po zemljama podrijetla ................................................ 26

Tablica 18. Zaposleni stanovnici prema starosti i položaju u zaposlenju .............................. 30

Tablica 19. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine .... 31

Tablica 20. Izvor financiranja za život stanovništva u Općini Plitvička jezera u 2011. godini 34

Tablica 21. Broj korisnika socijalne skrbi prema vrstama skrbi u Općini Plitvička Jezera ..... 35

Tablica 22. Nepokretna kulturna dobra ............................................................................... 40

Tablica 23. Broj stanovnika prema vjerskoj pripadnosti ....................................................... 42

Tablica 24. Stanovanje i javne zgrade na području Ličko-senjske županije i Općine Plitvička

Jezera, prema popisu stanovništva iz 2011. godine ............................................................ 45

Tablica 25. Područja očuvanja značajna za stanišne tipove ................................................ 50

Tablica 26. Područja očuvanja značajna za ptice ................................................................ 51

Tablica 27. Državne ceste na području Općine Plitvička Jezera .......................................... 54

Tablica 28. Županijske ceste na području Općine Plitvička Jezera ...................................... 54

Tablica 29. Lokalne ceste na području Općine Plitvička Jezera ........................................... 54

Tablica 30. Potrošnja električne energije u petogodišnjem razdoblju na području Općine

Plitvička Jezera ................................................................................................................... 56

90

Tablica 31. Broj udruga prema području djelovanja u Općini Plitvička Jezera...................... 62

Tablica 32. SWOT analiza – Gospodarstvo ......................................................................... 63

Tablica 33. SWOT analiza – Društvene djelatnosti .............................................................. 64

Tablica 34. SWOT analiza – Zaštita okoliša i infrastruktura ................................................. 65

Tablica 35. Strateške odrednice .......................................................................................... 66

Tablica 36. Financijski plan za SC1 - Zelena Općina ........................................................... 75

Tablica 37. Financijski plan za SC2 – Sinergija turizma sa ostalim sektorima ...................... 76

Tablica 38. Financijski plan za SC3 - Održivo upravljanje fizičkom i društvenom

infrastrukturom .................................................................................................................... 78

Tablica 39. Akcijski plan provedbe projekata iz SC1 - Zelena Općina.................................. 83

Tablica 40. Akcijski plan provedbe projekata iz SC2 - Sinergija turizma sa ostalim sektorima

............................................................................................................................................... 83

Tablica 41. Akcijski plan provedbe projekata iz SC3 - Održivo upravljanje fizičkom i

društvenom infrastrukturom ................................................................................................ 84

Tablica 42. Analiza strateške usklađenosti i povezanosti sa dokumentima višeg reda......... 85


Na temelju članka 104. Zakona o komunalnom

gospodarstvu („Narodne novine“ 68/18 i 110/18) i

članka 22. Statuta Općine Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 03/18 i 08/18 i

„Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera“ br. 2/19),

Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera na 16.

redovnoj sjednici održanoj dana 30.07.2019. donijelo je

Odluku o komunalnom redu

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom o komunalnom redu (u

daljnjem tekstu: Odluka) propisuje se komunalni red na

području Općine Plitvička Jezera i mjere za njegovo provođenje.

Članak 2. Odredbama ove Odluke propisuje se:

- uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje

pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u

vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne

namjene, te određivanje uvjeta za

postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge

urbane opreme te klimatizacijskih uređaja,

dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih uređaja na tim zgradama koji se

prema posebnim propisima grade bez

građevinske dozvole i glavnog projekta,

- način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice

lokalne samouprave za gospodarske i druge

svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina

koje se prema posebnim propisima grade

bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na tim površinama,

- uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih

garaža, nerazvrstanih cesta i drugih

površina javne namjene za parkiranje vozila,

- održavanje čistoće i čuvanje površina javne

namjene, uključujući uklanjanje snijega i leda sa tih površina,

- mjere za provođenje Odluke,

- mogućnost korištenja površina javne

namjene na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

Članak 3. Pojedini pojmovi u smislu ove Odluke imaju

sljedeće značenje:

1. „površina javne namjene“ je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima pod

jednakim uvjetima ( javne ceste, nerazvrstane

ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta,

groblje, parkovne i zelene površine u naselju,

rekreacijske površine i sl.),

2. „nerazvrstane ceste“ su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno

koristiti na način i pod uvjetima određenim

Zakonom o komunalnom gospodarstvu i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao

javne ceste sukladno zakonu kojim se uređuju

ceste,

3. „javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima“ su

trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube,

prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci,

nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni

dio nerazvrstanih cesta ili druge ceste, 4. „javna parkirališta“ su uređene javne površine

koje se koriste za parkiranje motornih vozila

i/ili drugih cestovnih vozila s pripadajućom

opremom na zemljištu u vlasništvu Općine, 5. „javne garaže“ su podzemne i nadzemne

građevine koje se koriste za parkiranje

motornih vozila s pripadajućom opremom, čiji je investitor odnosno vlasnik Općina ili osoba

koja obavlja komunalnu djelatnost pružanja

usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama.

6. „javne zelene površine“ su parkovi, drvoredi,

živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili

pojedinačna stabla, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javnih športskih i

rekreacijskih prostora, zelene površine uz cestu

i ulice, ako nisu sastavi dio nerazvrstane ili druge ceste odnosno ulice i sl.

Članak 4.

Komunalni red propisan ovom Odlukom obvezan je za sve građane, pravne osobe, kao i osobe

koje se privremeno nalaze na području Općine Plitvička

Jezera. Ovom Odlukom mora se osigurati mogućnost

korištenja površina javne namjene na način koji

omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.


UREĐENJE NASELJA

Članak 5.

Naselja na području Općine Plitvička Jezera ( u daljnjem tekstu: Općine) moraju biti uređena.

Pod uređenjem naselja smatra se uređenost

pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini

javne namjene, te određivanje uvjeta za postavljanje

tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i

druge urbane opreme te klimatizacijskih uređaja, dimovodnih, zajedničkih antenskih sustava i drugih

uređaja na tim zgradama koji se prema posebnim

propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

Pročelja, okućnice i dvorišta zgrada

Članak 6.

Pročelja, okućnice i dvorišta zgrada (vanjski

dijelovi zgrade) u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene moraju

biti uređeni i čisti, a oštećenja se moraju popraviti o

čemu su dužni brinuti njihovi vlasnici ili korisnici. Zgrade koje svojim izgledom, zbog oštećenja

ili dotrajalosti vanjskih dijelova, nagrđuju opći izgled

ulice i naselja moraju urediti i trajno održavati njihovi

vlasnici ili korisnici. Zabranjeno je uništavati pročelja zgrada, te po

njima ispisivati poruke, grafite, obavijesti, crtati, šarati,

djelomično ličiti pročelja bojama koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja i na drugih ih način prljati ili

nagrđivati.

Za zgrade koje stanjem svojih konstruktivnih elemenata ugrožavaju sigurnost i prijeti opasnost od

rušenja, postupit će se u skladu s Zakonom o

prostornom uređenju i gradnji.

Članak 7.

Vlasnici, odnosno korisnici građevina koje

imaju svojstvo kulturnog dobra ili se nalaze na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili

zaštićenog dijela prirode (u nastavku teksta: kulturno

dobro i zaštićeni dio prirode) dužni su za sve zahvate

na vanjskim dijelovima građevina, ishoditi rješenje upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture

i prirode.

Zabranjeno je bilo kakvo izvođenje zahvata na vanjskim dijelovima građevina iz stavka 1. ovoga

članka bez rješenja ili suprotno rješenju, oštećivanje

građevina, ispisivanje poruka, grafita, obavijesti, crtanje i šaranje, djelomično ličenje pročelja bojama

koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja,

izvođenje instalacija i postavljanje uređaja na ulična pročelja građevina

Članak 8. Na području Općine Plitvička Jezera mogu se

postavljati tende, reklame, plakati, spomen-ploče na

građevinama, kao i druge urbane opreme te klimatizacijski uređaji na zgradama u vlasništvu

fizičkih ili pravnih osoba, koji se prema posebnim

propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog

projekta. Odobrenje za postavljanje predmeta iz st.1.

ovog članka na dijelu zgrade koji je vidljiv površini

javne namjene izdaje Jedinstveni upravni odjel.

Članak 9.

Na pročeljima zgrada, prozorima, balkonima,

ogradama i drugim dijelovima zgrade koji je vidljiv površini javne namjene zabranjeno je postavljati antene

za prijem zemaljskih i satelitskih programa, klima-

uređaje i ostale uređaje, vješati ili izlagati rublje, posteljinu, tepihe ili druge predmete.

Na prozorima, balkonima, ogradama i drugim

sličnim dijelovima zgrade u pravilu se drži cvijeće i ukrasno bilje.

Antene za prijem zemaljskih i satelitskih

programa, te klima-uređaji iznimno se postavljaju na

način da su vidljivi s površine javne namjene za što je potrebno odobrenje Jedinstvenog upravnog odjela

Prigodni natpisi i ukrasi (zastave, natpisi na

platnu i sl.) koji se postavljaju na zgradama moraju biti čisti i uredni, te se trebaju ukloniti odmah nakon

prestanka razloga zbog kojeg su postavljeni, a najdulje

nakon 24 sata.

Članak 10.

Izlozi u poslovnim prostorima na području

Općine trebaju biti uredni i čisti, osvijetljeni i primjereno dekorirani.

Za dane blagdana i gradskih manifestacija

izlozi mogu biti prigodno dekorirani. Zabranjeno je izlaganje robe izvan izloga

odnosno poslovnog prostora (na vrata, prozore, okvire

izloga, pročelja zgrada, dvorište i slično).

Zabranjeno je uništavati izloge, te po njima ispisivati poruke, obavijesti, crtati, šarati i na drugi ih

način prljati ili nagrđivati.

Članak 11.

Osvjetljenje izloga mora biti izvedeno stručno i

u skladu sa suvremenom svjetlosnom tehnikom na način da direktno ne obasjava prometnu površinu.

Izlozi moraju biti osvijetljeni cijelu noć.


Članak 12. Natpisi korisnika poslovnih prostorija na

zgradi moraju biti čitljivi, tehnički i estetski

oblikovani, jezično ispravni i uredni, a postavljaju se u pravilu u okviru izloga ili vrata i ne smiju svjetlom i

zvučnom reklamom korisnicima zgrade ometati mirno

korištenje. Korisnici poslovnih prostora dužni su naziv

ukloniti u roku od 15 dana od prestanka obavljanja

djelatnosti, odnosno iseljenja iz zgrade.

Izlozi, izložbeni ormarić i drugi slični objekti za izlaganje robe za reklame postavljeni na zgradi uz

površine javne namjene moraju biti tehnički i estetski

oblikovani, odgovarajuće osvijetljeni i u skladu s izgledom zgrade i okoline, izlozi se moraju održavati

čistima.

Izlozi privremeno praznih lokala moraju biti

uredni, a stakla na takvim izlozima zasjeniti jednobojnim, neprozirnim zastorom s unutarnje strane,

u prikladnoj boji.

Članak 13.

Na području naselja u Općini Plitvička Jezera

mogu se postavljati oglasne ploče, oglasni stupovi i oglasni ormarići.

Članak 14.

Plakati, oglasi i druga priopćenja (u daljnjem tekstu: plakati) mogu se isticati samo na objektima koji

su navedeni u članku 13. ove Odluke.

Iznimno, za određene manifestacije Jedinstveni upravni odjel može odobriti isticanje plakata i na

drugim mjestima.

Općinski načelnik Općine Plitvička Jezera može određene poslove u smislu ovog članka povjeriti

pravnim ili fizičkim osobama registriranim za

obavljanje ovih poslova.

Plakati moraju biti uredni, a sve oštećene mora ukloniti fizička ili pravna osoba koja je iste postavila.

Članak 15. Troškove uklanjanja plakata i čišćenje mjesta

na kojima nisu smjeli biti istaknuti snosi priređivač

priredbe, te pravna ili fizička osoba čija se priredba ili

proizvod oglašuje, odnosno pravna ili fizička osoba koja je iste istaknula.

Članak 16. Reklame, reklamne konstrukcije, reklamne

ploče, jarboli za zastave, transparenti i drugi prigodni

natpisi, izlozi, izložbeni ormarići, zaštitne naprave na izlozima (stakla, roloi, tende i sl.), oglasne ploče,

oglasni stupovi, oglasni ormarići, plakati moraju se

održavati čistim, urednim i u ispravnom stanju, a dotrajale se mora obnoviti odnosno zamijeniti.

Naprave iz prethodnog stavka ne smije se

prljati, oštećivati ili uništavati. Za postavljanje naprava na površini javne

namjene potrebno je odobrenje Jedinstvenog upravnog

odjela.

Uređenje i održavanje površina javne namjene za

gospodarske i druge svrhe

Članak 17.

Površina javne namjene mora se redovito

održavati tako da svojim izgledom uljepšava naselje i služi svrsi za koju je namijenjena.

Održavanjem površine javne namjene smatra

se posebice:

- orezivanje stabala i grmlja, - okopavanje i plijevljenje grmlja i živice,

- košnja trave,

- uklanjanje otpalog granja, lišća i drugih otpadaka,

- održavanje posuda s ukrasnim biljem

urednima i ispravnima, - preventivno djelovanje na sprječavanju

biljnih bolesti, uništavanje biljnih štetnika

te kontinuirano provođenje zaštite zelenila,

- održavanje pješačkog puta i naprava na površini javne namjene (oprema) u

urednom stanju (ličenje i popravci klupa,

posuda, odnosno košara za otpatke, spremišta za alat, popločenja i slično),

- postavljanje zaštitne ograde od prikladnog

materijala odnosno živice na mjestima ugroženim od uništavanja,

- postavljanje ploča s upozorenjem na

zaštitu površine javne namjene.

Površina javne namjene mora se urediti na način koji omogućava kretanje osoba sa posebnim

potrebama.

Vlasnici, odnosno korisnici površina uz poslovne i stambene zgrade, livada, neizgrađenoga

građevinskog zemljišta, kao i drugih sličnih površina

koje su u kontaktu s površinama javne namjene,

moraju ih redovito održavati, redovito kositi travu, rezati živicu, uklanjati šikaru, smeće, građevinski

otpad, plijeviti grmlje, rezati suhe grane, te uklanjati

stabla koja ugrožavaju sigurnost ljudi i imovine na površinama javne namjene.

Ako se površina u kontaktu s površinom javne

namjene odnosno površina javne namjene koja se koristi kao i posude s ukrasnim biljem uredno ne

održavaju, komunalni redar naredit će njihovom


vlasniku, odnosno korisniku da se uklone uočeni nedostaci.

Ukoliko vlasnici površine koje su u kontaktu s

površinama javne namjene, odnosno korisnici površine javne namjene kao i posude s ukrasnim biljem uredno

ne održavaju te se u ostavljenom roku ne postupi

sukladno nalogu komunalnog redara, ti će se nedostaci ukloniti preko treće osobe na trošak vlasnika, odnosno

korisnika.

Članak 18. Dvorišta stambenih i poslovnih zgrada uz

površine javne namjene moraju se održavati čistima i

urednima. Zabranjeno je u dvorištu i oko zgrada držati

otpad i dotrajale stvari (automobilske olupine, stare

strojeve, daske i slično) koje svojim izgledom i

neredom narušavaju uredan izgled naselja. Vrt, voćnjak i druga slična površina ispred

zgrade s izgledom na površinu javne namjene moraju

održavati uredno osobe koje ih koriste te se navedene površine mogu i ograditi.

Ako se dvorište uz površinu javne namjene ne

održava urednim, komunalni redar naredit će vlasniku, odnosno korisniku da se uklone uočeni nedostaci jer to

nužno radi otklanjanja štete koja nekome neposredno

prijeti, a nerazmjerno je veća od one što iz toga

zahvata proizlazi za vlasnika odnosno korisnika. Ukoliko vlasnici, odnosno korisnici dvorišta uz

površinu javne namjene u ostavljenom roku ne postupe

sukladno nalogu komunalnog redara, nedostaci će se ukloniti preko treće osobe na trošak vlasnika, odnosno

korisnika.

Članak 19.

Ograde uz površinu javne namjene moraju biti

izrađene u skladu s odredbama prostorno-planske

dokumentacije Općine, a naročito, ograda uz površinu javne namjene mora biti izrađena tako da se uklapa u

okoliš i ne smije biti izvedena od bodljikave žice,

šiljaka i slično, te mora biti postavljena na način da ne ometa sigurnost prometa i ljudi.

Bodljikavu žicu, šiljke i slično iznimno se

može postaviti kao dopunu postojeće ograde samo

iznad visine 180 cm, i to tako da ne smeta prolaznicima i da po svom položaju ne predstavlja

opasnost od ozljeda.

Ogradu uz površinu javne namjene vlasnik, odnosno korisnik dužan je održavati urednom, a

ogradu od ukrasne živice redovno orezivati tako da ne

seže preko regulacijske linije na javnu prometnu površinu, i ne smeta prolaznicima i prometu te ne

predstavlja opasnost za prolaznike.

Članak 20. Naselja na području Općine moraju biti

označena imenom naselja, ulica, trgova, a zgrade

moraju biti obilježene brojevima. Naselja, ulice, trgovi i zgrade označavaju se i

obilježavaju na način i po postupku propisanom

posebnim propisom.

Članak 21.

Za označavanje naselja, ulica i trgova

postavljaju se ploče, a na zgrade se postavljaju pločice s brojem zgrade.

Članak 22. Ploče s imenima naselja, ulica i trgova, te

pločice s brojevima zgrada postavljaju se na temelju

rješenja nadležnoga upravnoga tijela određenog

propisom o naseljima. Zabranjeno je postavljanje ploča i pločica iz

stavka 1. ovoga članka bez rješenja ili suprotno

rješenju nadležnoga upravnog tijela.

Članak 23.

Pločicu s brojem zgrade potrebno je postaviti najkasnije do početka njezina korištenja.

Vlasnik, odnosno upravitelj zgrade, dužan je

voditi brigu o tome da zgrada bude stalno obilježena

brojem.

Članak 24.

Zabranjeno je oštećivati i uništavati, te neovlašteno skidati i mijenjati ploče i pločice iz članka

21.ove odluke.

Članak 25.

Kiosci i druge građevine gotove konstrukcije

na javnoj površini (kiosci, montažni objekti, pokretne

radnje, uslužne naprave, naprave za zabavu, štandovi, zabavni park, ugostiteljske terase) te drugi privremeni

objekti za održavanje prazničnih, prigodnih ili javnih

manifestacija (u daljnjem tekstu: pokretne naprave) postavljaju se na temelju rješenja Jedinstvenog

upravnog odjela.

Zabranjeno je postavljanje pokretnih naprava

bez rješenja ili suprotno rješenju iz stavka 1. ovog članka.

Vlasnici i korisnici pokretnih naprava iz stavka

1. ovog članka dužni su ih držati urednima, u ispravnom stanju i estetski prihvatljivima te redovito

čistiti i održavati njihov okoliš.

Članak 26.

Pokretne naprave postavljaju se na način da ne

ometaju odvijanje kolnog i pješačkog prometa, ne


sprječavaju ili otežavaju korištenje zgrada ili drugih građevina, ne ugrožavaju sigurnost ljudi, odnosno ne

predstavljaju potencijalnu opasnost za imovinu, ne

ometaju održavanje komunalne i druge infrastrukture, ne smanjuju preglednost (zaklanja vertikalnu i

horizontalnu signalizaciju, smanjuju kut preglednosti i

sl.), ne utječu negativno na oblikovanje i funkcioniranje okolnog prostora, ne utječu negativno

na zelene površine te ne predstavljaju dodatni izvor

buke i onečišćenja.

Ugostiteljska terasa mora biti fizički ograđena pokretnom ogradom.

Članak 27. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za

postavljanje pokretne naprave potrebno je priložiti

dokaz o pravu privremenog posjeda zemljišta na koju

se pokretna naprava postavlja. U slučaju kada prestane pravo držanja

pokretnih naprava na temelju odobrenja kojim je

postavljen, njen vlasnik dužan ju je ukloniti u roku jednog dana.

Ako vlasnik ne ukloni pokretnu napravu u roku

iz prethodnog stavka, komunalni redar narediti će njeno uklanjanje, odnosno istu ukloniti na trošak

vlasnika.

Pokretna naprava može stajati na javnoj

površini onoliko dugo koliko je određeno rješenjem iz članka 30. stavak 1. ove odluke.

Nakon isteka roka pokretna naprava se mora

ukloniti u roku 24 sata, a korištena površina dovesti u prvobitno stanje.

Uklanjanje pokretnih naprava koje se nalaze na

površinama javne namjene bez rješenja, ili suprotno rješenju izvršit će Općina putem treće osobe na trošak

korisnika pokretne naprave.

Članak 28. Na području Općine Plitvička Jezera mogu se

u pravilu u skladu s „Planom korištenja površine javne

namjene“ postavljati kiosci za izlaganje i prodaju roba ili vršenje usluga.

Kiosci iz stavka 1. ovog članka moraju biti

tehnički ispravni, estetski oblikovani, odgovarajuće

osvijetljeni i usklađeni sa izgledom ulice, trga i okoliša.

Kiosci do 15,00 m2 postavljaju se na temelju

odobrenja koje izdaje Jedinstveni upravni odjel. Kiosci veći od 15,00 m2 postavljaju se na

temelju dozvole koju izdaje Upravni odjel za

graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode, te komunalno

gospodarstvo Ličko-senjske županije. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za

postavljanje kioska, potrebno je priložiti nacrt kioska

sa tehničkim opisom, lokacijsku dozvolu koju izdaje tijelo nadležno za prostorno uređenje Ličko-senjske

županije i dokaz o pravu privremenog posjeda

zemljišta na koje se kiosk postavlja.

Članak 29.

U slučaju kada prestane pravo držanja kioska na temelju odobrenja kojim je postavljen, njegov

vlasnik dužan ga je ukloniti u roku 3 dana.

Ako vlasnik ne ukloni kiosk u roku iz

prethodnog stavka, komunalni redar će narediti njegovo uklanjanje, odnosno isti ukloniti na trošak

vlasnika.

Članak 30.

Na području Općine Plitvička Jezera mogu se

postavljati štandovi za prodaju, automati za prodaju

napitaka, cigareta i sl., hladnjaci za sladoled, ugostiteljske ambulantne prikolice, peći za pečenje

plodina, šatori u kojima se obavlja promet robom i

ugostiteljska djelatnost, ljetne terase i druge pokretne naprave (u daljnjem tekstu: pokretne naprave), u

skladu sa “Planom rasporeda pokretnih naprava”.

Pokretne naprave iz st. 1. ovog članka moraju biti tipske, tehnički ispravne, estetski oblikovane i

usklađene sa izgledom okoliša.

Na području Općine Plitvička Jezera mogu se

postavljati naprave i privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, cirkus, luna-park,

zabavne radnje i sl.

Za postavljanje naprava, pokretnih objekata i privremenih građevina iz stavka 1. i 3. potrebno je

odobrenje Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 31.

U slučaju kada istekne pravo držanja naprava

ili privremenih građevina na temelju odobrenja kojim

su postavljeni, nositelji odobrenja dužni su ih ukloniti u roku od tri dana.

Ako nositelji odobrenja iz prethodnog stavka

ne uklone naprave ili privremene građevine u roku iz prethodnog stavka, komunalni redar će narediti njihovo

uklanjanje, odnosno iste ukloniti putem treće osobe na

trošak nositelja odobrenja.

Članak 32.

Lokacije otvorenih tržnica i drugih otvorenih

prostora za prodaju na području Općine Plitvička Jezera određuje Općinsko vijeće općine Plitvička

Jezera.

Otvorene tržnice i drugi prostori na kojima se obavlja promet poljoprivrednim i drugim proizvodima

moraju biti čisti i uredni o čemu se brine Komunalac

d.o.o. Korenica. Planom rasporeda koji donosi


Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera određuje se lokacija, raspored i broj štandova, kioska i drugih

pokretnih i nepokretnih naprava za prodaju

poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda. Tržni red donosi Komunalac d.o.o. Korenica

uz suglasnost općinskog načelnika Općine Plitvička

Jezera. Tržni red odnosi se na otvorene tržnice i druge

prostore za prodaju proizvoda iz stavka 2. ovog

članka.

Tržnim redom utvrđuju se naročito: - radno vrijeme,

- što se gdje smije prodavati,

- čišćenje i odvoženje smeća.

Članak 33.

Po prestanku prodaje poljoprivrednih

proizvoda, prehrambenih i drugih proizvoda izvan kioska, a nakon 48 sati prodavatelj je dužan s prostora

otvorene tržnice i drugih prostora određenih za prodaju

na otvorenom uklonit sve klupe i druge pokretne naprave.

Zabranjeno je prodavanje ili izlaganje

poljoprivrednih i prehrambenih i drugih proizvoda (od tekstila, plastike, metala, knjige i dr.) izvan prostora

otvorenih tržnica i drugih prostora određenih za

prodaju.

Ako prodavatelj ne postupi po nalogu komunalnog redara komunalni redar će

odmah zaplijeniti prehrambenu robu sa mogućnošću

otkupa u roku od 24 sata uz plaćanje nastalih troškova, a u protivnom se roba uništava. Neprehrambena roba

se zapljenjuje odmah s mogućnošću otkupa u roku od 8

dana i s plaćanjem nastalih troškova, a u protivnom se prodaje na licitaciji radi podmirenja nastalih troškova.

Uređenje javne rasvjete

Članak 34.

Javne prometne površine na kojima nije

dopušten promet motornim vozilima te pješački i drugi glavni putovi na javnim površinama imaju javnu

rasvjetu.

Javna rasvjeta mora biti izvedena u skladu sa

suvremenom svjetlosnom tehnikom, uzimajući u obzir značaj pojedinih dijelova naselja i pojedinih javnih

površina, prometa i potreba građana.

Javna rasvjeta mora se redoviti održavati u stanju funkcionalne sposobnosti.

Javna rasvjeta u pravilu mora svijetliti cijele

noći.

Članak 35. Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje

rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela i postavljanje

oglasa, obavijesti, reklama i sličnoga na te objekte. Na objekte iz stavka 1. ovog članka mogu se,

izuzetno, postavljati ukrasne zastavice, ali tako da ne

smetaju namjeni objekta. Fizička osoba obrtnik ili pravna osoba koja

obavlja djelatnost održavanja javne rasvjete dužna je

održavati objekte i uređaje javne rasvjete u stanju

funkcionalne sposobnosti. Izvršitelj poslova iz prethodnog stavka

odgovara za sve nedostatke u održavanju javne

rasvjete. Korištenje uređajima javne rasvjete za

postavljanje predmeta svrha kojih je isticanje

reklamnih poruka moguće je samo na temelju

odobrenja Jedinstvenog upravnog odjela, u skladu s tehničkim uvjetima odjela nadležnog za održavanje

objekata i uređaja javne rasvjete.

Oštećivanje rasvjetnih tijela i uređaja javne rasvjete kažnjivo je prema odredbama ove Odluke.

Komunalni objekti, uređaji i drugi ukrasni

predmeti u općoj uporabi

Članak 36.

Radi uređenja naselja, pružanja usluge i lakšeg snalaženja stanovnika na području Općine, postavljaju

se komunalni objekti, uređaji i ukrasni predmeti u

općoj uporabi. Komunalni objekti, uređaji i ukrasni objekti u

općoj uporabi su ploča s planom naselja, nadstrešnica

na stajalištu javnog prometa, javni sat, vodoskok, fontana, javna telefonska govornica, samostojeći

telekomunikacijski razvodni ormarić, poštanski

sandučić, spomenici, skulpture, spomen-ploče i slični

objekti i uređaji. Komunalne objekte održavaju pravne ili

fizičke osobe kojima ove poslove povjeri Općina, osim

javnih telefonskih govornica, samostojećih telekomunikacijskih razvodnih ormarića i poštanskih

sandučića koje postavljaju i održavaju pravne osobe

koje obavljaju djelatnosti telekomunikacija ili

poštanskih usluga.

Članak 37.

Komunalni objekti iz članka 34. ove Odluke moraju biti postavljeni tako da ne ugrožavaju

sigurnost prometa, ljudi i imovine, odnosno uz uvjet

određen posebnim propisima o sigurnosti prometa i pristupačnosti objekta.

Vlasnik komunalnog objekta, uređaja i drugih

ukrasnih predmeta u općoj uporabi, odnosno osoba


kojoj je povjereno da vodi brigu i održava te objekte, dužan ih je održavati urednim i ispravnima te kvarove

uklanjati u najkraćem mogućem roku.

Komunalne objekte, uređaje i druge ukrasne predmete u općoj uporabi zabranjeno je uništavati, po

njima šarati, nagrđivati grafitima, crtati ili ih na drugi

način prljati i nagrđivati.

Članak 38.

Trgovačko društvo Komunalac Korenica d.o.o.

dužno je čistiti i održavati u stanju funkcionalne sposobnosti klupe, košarice za otpad, opremu dječjih

igrališta, stajališta javnog prijevoza, orijentacijske

planove naselja i druge slične predmete ili objekte koji čine urbanu opremu.

Urbanu opremu iz stavka 1. ovoga članka nije

dopušteno uništavati, oštećivati te po njoj šarati ili je

na drugi način prljati ili nagrđivati.

Red kod gradnje, istovara i utovara roba i

materijala

Članak 39.

Za iskrcaj, smještaj i utovar građevinskog materijala, podizanja skela, polaganje tračnica te

popravke vanjskih dijelova zgrade i slične radove koje

služe građevinskoj svrsi mora se prvenstveno

upotrebljavati vlastito zemljište. U opravdanim slučajevima mogu se za potrebe

iz prethodnoga stavka privremeno koristiti površina

javne namjene ili neizgrađeno građevinsko zemljište. Odobrenje i vrijeme za korištenje površina

javne namjene iz prethodnog stavka izdaje izvođačima,

odnosno investitorima radova Jedinstveni upravni odjel.

Za korištenje površina javne namjene za radnje

iz stavka 1. ovog članka plaća se naknada koju

utvrđuje Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera.

Članak 40.

Površina javne namjene ispod skela može se, u pravilu, izuzeti iz prometa samo za vrijeme dok

gradnja ne dosegne visinu stropa nad prizemljem.

Prolaz ispod skela mora se zaštititi protiv

sipanja i padanja materijala zaštitnim krovom u visini 3 m iznad nogostupa, a skelu treba izvesti tako da se

ispod nje može sigurno prolaziti.

Članak 41.

Za vrijeme obavljanje radova utvrđenih u

članku 39. stavak 1. ove Odluke izvođač mora poduzeti sve propisane i uobičajene mjere sigurnosti. Za

sigurnost radova odgovoran je izvođač radova.

Ako se gradnja iz bilo kojeg razloga na duže vrijeme obustavi, komunalni redar može odrediti da se

uklone skele i drugi materijali s površine javne

namjene.

Članak 42.

Korisnik odobrenja za zauzimanje površine javne namjene i neizgrađenog građevinskog zemljišta

za potrebe gradnje dužan je najkasnije u roku 24 sata

po završetku radova obavijesti komunalnog redara da

mu zauzeta površina nije više potrebna. Komunalni redar pregledat će korišteni prostor

i ako ustanovi da postoji kakvo oštećenje, narediti

korisniku odobrenja dovođenje korištenoga prostora u prijašnje stanje o svom trošku.

Članak 43.

Za iskrcaj ogrjeva, te za piljenje i cijepanje drva treba se prvenstveno koristiti kućnim prostorom,

odnosno vlastitim zemljištem. U slučaju potrebe može

se koristi javnoprometna površina, ali tako da se ta površina ne oštećuje i da se ne ometa promet,

upotrijebljena površina mora se odmah očistiti.

Uvjeti korištenja javnih parkirališta, javnih garaža,

nerazvrstanih cesta

Članak 44. Autobusne postaje i stajališta na području

Općine kao i uređaji i predmeti koji se nalaze u

njihovom sklopu moraju se održavati u čistom, urednom i ispravnom stanju.

Za urednost navedenih površina i ispravnost

objekata brinu se pravne i fizičke osobe koje tim površinama upravljaju odnosno koje te površine i

objekte koriste.

Na stajalištima se obavezno postavljaju

košarice za smeće. Fizička osoba obrtnik ili pravna osoba koja

upravlja javnim parkiralištima mora ih održavati čistim

i urednim. Na javnim parkiralištima mora se održati red.

Parkirališta uz ugostiteljske objekte, trgovačke

centre i objekte drugih namjena mora redovito

održavati u čistom stanju vlasnik, odnosno korisnik poslovnog prostora.

Članak 45. Rekreacijske površine, športska i dječja

igrališta i ostali javni športski objekti kao i objekti na

njima moraju se održavati u urednom i ispravnom stanju.


Za urednost tih površina i ispravnost objekata brinu se pravne osobe koje tim površinama upravljaju,

odnosno koje se tim površinama koriste.

Članak 46.

Fizička osoba obrtnik ili pravna osoba kojoj je

Općina povjerila upravljanje grobljima na području Općine, mora ih održavati čistima i urednima.

Održavanje groblja, grobnih mjesta i

nadgrobnih spomenika uređuju se propisima o

grobljima.

ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIH

POVRŠINA

Članak 47.

Površine javne namjene na području Općine

moraju se redovito čistiti. Održavanje čistoće javnih površina obuhvaća

uklanjanje smeća s površina javne namjene, pranje

površina javne namjene te održavanje košarica, posuda i sličnih naprava za odlaganje smeća na površinama

javne namjene i održavanje kanala otpadnih voda.

U slučaju spora da li se neka površina smatra površinom javne namjene u smislu ove Odluke, odluku

donosi općinski načelnik Općine Plitvička Jezera, uz

prethodnu suglasnost predsjednika mjesnog odbora.

Članak 48.

Održavanje čistoće površina javne namjene je

redovito i izvanredno. O redovnom održavanju čistoće na području

Općine brine se pravna ili fizička osoba na temelju

Odluke o komunalnim djelatnostima na području Općine Plitvička Jezera.

Izvanredno čišćenje javnoprometnih površina

određuje Jedinstveni upravni odjel kada zbog

vremenskih nepogoda ili drugih razloga javnoprometne površine budu prekomjerno onečišćene.

Članak 49. Na površinama javne namjene ne smije se

ostavljati niti bacati bilo kakav otpad ili ih na drugi

način onečišćavati, a posebice se zabranjuje:

- odlagati ili bacati građevinski materijal, smeće, otpad, pljuvati ili na drugi način na tim

površinama stvarati nečistoću,

- paljenje bilo kakvog otpada, - držanje, izlaganje i prodaja roba bez odobrenja

nadležnog upravnog odjela,

- bacati ili ostavljati različiti otpad izvan za to predviđenih košarica ili drugih posuda za

otpad,

- bacati goruće predmete u košarice ili druge posude za otpad,

- bacati reklamne letke bez odobrenja upravnog

odjela nadležnog za imovinsko-pravne poslove - oštećivati košarice i posude za otpad,

- popravljati, servisirati i prati vozila,

- ostavljati neregistrirana vozila, priključna vozila, oštećena vozila i olupine vozila,

- crtanje i pisanje grafita, te svako prljanje

fasada, zidova, ograda, klupa, stupova i sl.,

- odlaganje otpadnog građevinskog i drugog materijala, postavljanje predmeta, naprava i

strojeva i sl. bez odobrenja nadležnog

upravnog odjela. -

Članak 50.

Pri obavljanju građevinskih radova izvođači su

dužni poduzimati slijedeće mjere sprječavanja onečišćavanja površina javne namjene:

- očistiti površine javne namjene oko gradilišta

od svih vrsta građevinskog i drugog materijala, blata i slično, a čije je taloženje na površinama

javne namjene posljedica izvođenja

građevinskih radova, - polijevati trošni materijal za vrijeme rušenja

građevinskih objekata kako bi se spriječilo

stvaranje prašine,

- deponirati građevinski materijal u okviru gradilišta tako da se ne ometa promet i

slobodno otjecanje vode i da se materijal ne

raznosi po javnim površinama.

Članak 51.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u objektima uz površine javne namjene

dužni su svakodnevno dovesti površinu javne namjene

u čisto i uredno stanje, ako zbog njihove poslovne i

druge djelatnosti dolazi do onečišćenja prostora oko njihova objekta.

Vlasnik ili korisnik površine oko kioska,

pokretnih naprava, i drugih poslovnih objekata u kojima se prodaje voće, povrće, cvijeće, živežne

namirnice i sl. kao i površine sportskih i rekreacijskih

objekata, zabavnih parkova i igrališta, organizator

javnih skupova i zakupac površina javne namjene obvezan je osigurati čišćenje prostora koje služe kao

pristup tim objektima tako da ti prostori budu očišćeni

u roku od 4 sata po završetku priredbe, odnosno radnog vremena tih objekata.


Održavanje čistoće, čuvanje i korištenje javno-

prometnih površina

Članak 52. Radi očuvanja javno-prometnih površina

zabranjeno je:

- svako oštećivanje, uništavanje, prljanje, šaranje i nagrđivanje objekata i uređaja koji se

na njima nalaze ili čine njihov sastavni dio,

- izvođenje radova na javno-prometnim

površinama bez odobrenja nadležnog upravnog tijela Općine Plitvička Jezera,

- izvođenje radova na javno-prometnim

površinama (rekonstrukcije i sl.) bez suglasnosti nadležnog upravnog tijela Općine

Plitvička Jezera na tehničko rješenje sačinjeno

po ovlaštenom inženjeru.

Članak 53.

Javno prometne površine moraju se redovito

održavati. Fizička osoba obrtnik ili pravna osoba kojoj je

Općina povjerila održavanje čistoće javnoprometnih

površina dužna je te površine održavati čistima i urednima.

Članak 54.

Radi održavanja čistoće, na javno-prometnim površinama postavljaju se košarice za smeće, izrađene

od prikladnog materijala, odgovarajuće veličine i

estetski oblikovane. Košarice na javno-prometnim površinama

prazne fizičke ili pravne osobe koje održavaju čistoću

na tim površinama. Zabranjeno je postavljanje košarica za otpad na

stupove na kojima su prometni znakovi, na električne

stupove, drveće i stupove za isticanje zastave, te na

mjestima gdje nagrđuju izgled naselja ili smetaju prometu

Postavljene košarice za otpad ne smiju se

uništavati ili oštećivati.

Članak 55.

Vozila koja sudjeluju u prometu ne smiju

onečišćavati javnoprometne površine. Vozila koja prevoze tekući ili rasuti materijal

(šljunak, pijesak, mulj i sl.) moraju imati ispravne

naprave iz kojih materijal ne smije prosipati ni teći. Vozila koja prevoze papir, sijeno, slamu,

piljevinu, lišće i slično moraju teret prekriti ceradom ili

na drugi način osigurati da materijal ne prosipaju po javnoprometnoj površini.

Rasuti materijal i teret iz stavka 2. i 3. ovog članka vozač vozila dužan je odmah ukloniti s

javnoprometne površine.

Održavanje, uređenje, čuvanje i korištenje javnih

zelenih površina

Članak 56.

Javne zelene površine moraju se redovno

održavati tako da svojim izgledom uljepšavaju naselje i

služe svrsi kojoj su namijenjeni. Javne zelene površine održava i uređuje fizička

ili pravna osoba kojoj je to Općina povjerila.

Promjena namjene javnih zelenih površina može se vršiti samo po odobrenju Općinskog vijeća, a

na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 57. Fizička osoba obrtnik ili pravna osoba kojoj je

Općina povjerila održavanje javnih zelenih površina

dužna je osobito: - odmah ukloniti pokošenu travu, lišće, grane i

slično s javne površine,

- sanirati uništene zelene površine, - ukloniti suhe i slomljene grane na stablima,

- zamijeniti porušena i bolesna stabla novima,

- redovno obrezivati krošnje stabala i drugo

zelenilo na javnim površinama tako da ne ometa promet vozila, pješaka, ne zaklanja

prometne znakove i svjetlosne signale,

- redovito održavati, te zamjenjivati parkovnu opremu na javnim zelenim površinama.

Članak 58. Fizička osoba obrtnik ili pravna osoba koja

koristi, upravlja ili gospodari športskim, rekreacijskim

i drugim sličnim objektima, park-šumama, spomen-

područjima, grobljima, rijekama, jezerima, potocima i njihovim obalama i sličnim površinama mora ih

održavati urednima, čistima i redovno održavati zelenu

površinu unutar tih prostora, te brinuti se za njezinu zaštitu i obnovu.

Fizička osoba obrtnik ili pravna osoba koja se

koristi, upravlja ili gospodari površinama i objektima

iz st.1. ovog članka mora, na vidnom mjestu, istaknuti odredbe o održavanju reda, čistoće, zaštite zelenila i

slično.

Članak 59.

Radi zaštite javne zelene površine, osim navoda iz

članka 52., nije dopušteno: - oštećivati ukrasno i samoniklo bilje, drveće i

grmlje,


- neovlašteno skidati plodove s drveća i grmlja, trgati i brati cvijeće, vaditi cvjetne i

- travne busenove te kidati grane s grmlja i

drveća, - kopati i odnositi zemlju, humus i bilje,

- bacati na zelenu površinu smeće, piljevinu,

pepeo, drozgu, odrezano šiblje i grane, - ložiti vatru i potpaljivati stabla,

- oštećivati, prljati, zagađivati i onesposobljivati

opremu postavljenu na javnoj

- zelenoj površini, - puštati otpadne vode, kiseline, motorna ulja i

slično te zagađivati zelenu površinu

- na bilo koji drugi način, - voziti se biciklom i drugim vozilom te

parkirati vozilo na javnoj zelenoj površini.

Članak 60. Na javnim zelenim površinama zabranjeno je bez

izričitog odobrenja:

1. sječa stabala, 2. prekapanja javnih zelenih površina,

postavljanje objekata i uređaja.

Odobrenje za radove iz st. 1. izdaje Jedinstveni upravni odjel za komunalne poslove.

Članak 61.

Za postavljanje objekata, uređaja i naprava, te obavljanje bilo kakvih radova na javnim zelenim

površinama, osim radova redovnog održavanje,

potrebno je rješenje Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 62.

Za zelene površine koje se nalaze unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Plitvička

jezera vrijede posebni propisi o zaštiti prirode.

Dezinsekcija i deratizacija

Članak 63.

U svrhu zaštite zdravlja građana i stvaranje

uvjeta za svakodnevan normalan život, u tijeku godine obavlja se dezinsekcija, na način da fizičke i pravne

osobe vrše prskanje za komarce i muhe i druge insekte

u vlastitim prostorima, a po potrebi vrši se sistemska dezinsekcija.

Članak 64.

Pod pojmom sistemske dezinsekcije razumijeva se prskanje ili zamagljivanje

odgovarajućim sredstvima u cilju uništavanja muha,

komaraca i drugih insekata. Pod pojmom sistemske deratizacije razumijeva

se postavljanje odgovarajućih mamaca za uništavanje

štakora i drugih glodavaca te prikupljanje i odstranjivanje uginulih životinja.

Članak 65. Opseg, način, vrijeme i ostali uvjeti obavljanja

obveze sistemske dezinsekcije i deratizacije

utvrđuje Jedinstveni upravni odjel za komunalne poslove.

Deratizaciju provode fizičke i pravne osobe u

svojim prostorima, a po potrebi se vrši sistemska

deratizacija. Za ostale otvorene prostore troškove obveze

sistemske dezinsekcije i deratizacije snose korisnici tih

prostora. Poduzeće kojemu su povjereni poslovi

dezinsekcije i deratizacije dužno je prije početka

izvođenja sistemske dezinsekcije i deratizacije

obavijestiti građane o početku i završetku izvođenja tih radova.

Hvatanje pasa lutalica, te zbrinjavanje

uginulih, pogaženih životinja i odstrijeljenih lisica (dezinfekcija terena) obavlja se sukladno Odluci o

komunalnim djelatnostima na području Općine

Plitvička Jezera.

UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA

Članak 66.

Snijeg i led s prometnih površina uklanja se u skladu sa odredbama Plana i Programa

održavanja prometnih površina u zimskim uvjetima,

koje donosi općinski načelnik Općine Plitvička Jezera, na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjela.

Snijeg s prometnih površina treba početi

uklanjati kada napada 10 cm, po potrebi i prije, a ako pada neprekidno mora se uklanjati i više puta.

Fizičke osobe obrtnici ili pravne osobe koje

izvršavaju radove predviđene Planom i programom iz

stavka 1. ovog članka, dužne su na prometnim površinama osigurati prohodnost u rokovima koji su

određeni važećim Planom i programom održavanja

prometnih površina u zimskim uvjetima. Snijeg i led s krovova zgrada uklanja se kada

postoji mogućnost odrona i ugrožavanja sigurnost

prolaznika i vozila. Fizičke osobe obrtnici ili pravne osobe koje

provode izvršavanje Plana i Programa održavanje

prometnih površina u zimskim uvjetima dužne su,

svakodnevno, obavještavati Jedinstveni upravni odjel za komunalne poslove o stanju javnoprometnih

površina te o mjerama poduzetim za provedbu

programa u vrijeme dok postoje zimski uvjeti.


Članak 67. Za uklanjanje snijega i leda odgovorni su:

1. s javnih prometnih površina pravna ili fizička

osoba kojoj općina povjeri tu djelatnost, 2. s krovova zgrada, vlasnik zgrade, odnosno

fizička ili pravna osoba koja održava zgradu,

3. s kolodvora , javnih parkirališta, sportskih objekata i sličnih prostora pravna ili fizička

osoba koja tim površinama upravlja odnosno

obavlja poslovnu djelatnost,

4. s pločnika uz zgrade vlasnici zgrada, odnosno vlasnici ili korisnici stanova, te poslovnih

prostorija,

5. s pločnika uz kioske i pokretne naprave vlasnici, odnosno korisnici kioska i pokretnih

naprava,

6. s pločnika ispred uličnih lokala, vlasnici i

korisnici tih lokala, 7. s pješačke staze u širini zemljišta na kojem je

izgrađen stambeni ili poslovni objekt, vlasnici

odnosno korisnici stambenih odnosno poslovnih objekata.

Članak 68. Nositelji obveza za uklanjanje snijega i leda u

smislu ove Odluke mogu privremeno odložiti

nagomilani snijeg i led na prometne površine, ako za to

ne mogu koristiti dvorišta zgrada ili drugi slobodni prostor.

Prilikom uklanjanja snijega i leda sa krova

mora se sa oba kraja pročelja zgrade staviti zapreka i znak opasnosti s oznakom "Pozor - snijeg na krovu".

Snijeg i led mora se sakupljati na gomilu tako

da prometne površine ostanu prohodne za kolni i pješački promet, a ulični jarci i slivnici protočni.

Gomile skupljenog snijega i leda u centru

naselja moraju se odvesti u najkraće vrijeme.

Ukoliko nositelji obveza ne izvrše utvrđene obveze na uklanjanju snijega i leda, komunalni redar

će odrediti uklanjanje snijega i leda na njihov trošak.

Članak 69.

Prometne površine moraju se, radi sprečavanja

nastanka leda i radi sprečavanja klizanja, posipati

odgovarajućim materijalom. Načini, materijal za posipavanje i vrijeme

posipavanja određuje se Programom članka 66.st.1.

ove Odluke. Pravne ili fizičke osobe koje brinu o uklanjanju

snijega i leda, u skladu s ovom Odlukom, dužni su

osigurati da se materijal kojim je posipana prometna površina ukloni u roku od osam dana po otapanju

snijega i leda, a najkasnije do 31. travnja tekuće

godine.

UKLANJANJE PROTUPRAVNO

POSTAVLJENIH PREDMETA

Članak 70. Svi protupravno postavljeni predmeti i objekti

na javnim površinama (kiosci, pokretne naprave,

štandovi, štekati, prikolica, čamci, reklame, obavijesti, putokazi, stupići, posude za cvijeće, građevinski

materijal, skele, građevinska ručna i druga kolica,

ogrjev i sl.) moraju se ukloniti.

Rješenje o uklanjanju s rokom uklanjanja donosi komunalni redar.

Ako vlasnik protupravno postavljenog

predmeta sam ne ukloni predmet, isti će se ukloniti po trećoj osobi, a o trošku vlasnika.

Uklonjene predmete vlasnici su dužni preuzeti

u roku 30 dana, uz podmirenje troškova uklanjanja i

čuvanja, a u protivnom predmet će se izložiti prodaji putem javnog nadmetanja.

Članak 71. Napušteno vozilo kao i vozila bez registarskih

oznaka, ostavljena na javnim površinama duže od 7

dana ukloniti će se o trošku vlasnika. Akontaciju troškova snosi Općina. Vlasnik

vozila dužan je preuzeti svoje vozilo u roku od 30 dana

od dana uklanjanja uz podmirenje nastalih troškova.

U protivnom se vozilo prodaje putem javnog nadmetanja radi podmirenja nastalih troškova

premještanja i skladištenja – čuvanja i troškova

prodaje.

Članak72.

Pojedine površine javne namjene mogu se dati u zakup pod određenim okolnostima.

Da bi se određena površina javne namjene dala

u zakup mora postojati javni interes te se raditi o

djelatnostima koje ne nagrđuju površinu javne namjene, o čemu odlučuje Jedinstveni upravni odjel.

Način davanja u zakup površine javne namjene

određuju se posebnim ugovorom. Prihodi od plaćanja zakupnine, prohodi su Proračuna

Općine Plitvička Jezera.

Članak 73. Nadzor nad provedbom ove Odluke provodi

komunalno redarstvo koje se ustrojava u odsjeku za

gospodarstvo i društvene djelatnosti Jedinstvenog upravnog odjela Općine.

Komunalno redarstvo podnosi Općinskom

vijeću izvješće o svom radu jedan puta godišnje. Poslove komunalnog redarstva obavlja komunalni

redar.


Komunalni redar ima posebnu iskaznicu i odoru čiji se oblik i sadržaj propisuje posebnom

odlukom.

MJERE ZA PROVOĐENJE KOMUNALNOG

REDA

Članak 74.

U obavljanju nadzora komunalni redar je

ovlašten:

- nadzirati primjenu ove odluke i propisa donesenih na osnovu nje,

- vršiti nadzor nad komunalnim objektima i

uređajima i nad površinama javne namjene, - rješenjem narediti izvršenje obveze putem

treće osobe na račun obveznika, ukoliko

pregledom utvrdi da se obveza ne izvršava ili

se izvršava nepotpuno ili nepravilno, - rješenjem zabraniti radove koji se obavljaju

bez odgovarajućeg odobrenja,

- rješenjem zabraniti upotrebu neispravnog komunalnog objekta, uređaja ili naprave dok

se ne otklone uočeni nedostaci,

- rješenjem odrediti uklanjanje predmeta, objekata ili uređaja koji su postavljeni bez

odobrenja, protivno odobrenju ili suprotno

odredbama komunalnog reda,

- narediti otklanjanje uočenih nedostataka na održavanju čistoće javnih površina,

- naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja

prekršaja, bez prekršajnog naloga, uz izdavanje potvrde,

- izdati prekršajni nalog i izreći novčanu kaznu,

ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja,

- predložiti pokretanje prekršajnog postupka,

- poduzimati i druge mjere predviđene zakonom

ili ovom Odlukom.

Članak 75.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga komunalni redar je dužan pridržavati se odredaba ove

Odluke, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona

o prekršajima i drugih pozitivnih zakonskih propisa i

odluka Općinskog vijeća. Protiv rješenje komunalnog redara može se

izjaviti žalba Upravnom odjelu za graditeljstvo, zaštitu

okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo Ličko-senjske županije.

U slučaju kada se utvrdi da je počinjen prekršaj

propisan Zakonom ili ovom Odlukom, Jedinstveni upravni odjel izdaje obvezni prekršajni nalog u skladu

sa Prekršajnim zakonom.

Protiv prekršajnog naloga Jedinstvenog upravnog odjela u prekršajnom postupku podnosi se

prigovor nadležnom prekršajnom sudu.

Članak 76.

Fizičke i pravne osobe dužne su komunalnom

redaru omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i omogućiti pristup objektu nadzora te pružati potrebne

informacije.

U slučaju da u obavljanju dužnosti komunalni

redar naiđe na otpor, ovlašten je zatražiti pomoć policije.

Članak 77. Komunalni redar je u provedbi ove Odluke

dužan surađivati s mjesnim odborima i javnim

poduzećima.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 78. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do

10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako se postupa protivno članku 6. ove Odluke, 2. ako se postupa protivno članku 7. ove Odluke,

3. ako se postupa protivno članku 9. ove Odluke,

4. ako se postupa protivno članku 10. ove

Odluke, 5. ako se postupa protivno članku 11. ove

Odluke,


7. ako se postupa protivno članku 14. stavak 1.

ove Odluke, 8. ako se postupa protivno članku 16. ove

Odluke,



Odluke,

11. ako se postupa protivno članku 19. stavak 3. ove Odluke,


Odluke,




Odluke,



Odluke,




Odluke, 20. ako se postupa protivno članku 25. stavak 2. i

3. ove Odluke,



Odluke,



ove Odluke, 25. ako se postupa protivno članku 32. stavak 2.

ove Odluke,


ove Odluke, 27. ako se postupa protivno članku 34. stavak

3.ove Odluke,




Odluke,



Odluke,



ove Odluke, 35. ako se postupa protivno članku 45. stavak 1.

ove Odluke,



Odluke,



Odluke,



Odluke, 42. ako se postupa protivno članku 54. stavak 3.

,4. i 5. ove Odluke,



Odluke,



Odluke, 47. ako se postupa protivno članku 66. stavak 3.

ove Odluke,



Odluke.

50. ako se postupa protivno članku 71. ove Odluke.

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu

samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 300,00 do

5.000,00 kuna.

Za prekršaje iz stavka 1 ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 100,00 do

2.000,00 kuna.

Članak 79.

Za prekršaje iz članka 78. ove Odluke

komunalni redar može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja bez prekršajnog naloga, u

visini polovice propisanog minimuma koji iznosi

100,00 kuna, uz obvezno izdavanje potvrde. Sukladno

čl. 245. st. 2. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna naplaćena na mjestu počinjenja

prekršaja ako počinitelj prekršaja nije u trenutku kad je

zatečen na mjestu počinjenja prekršaja u mogućnosti platiti novčanu kaznu, a istu plati u roku od tri dana te

dokaz o izvršenoj uplati dostavi tijelu koje je utvrdilo

prekršaj. Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti

novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će

mu se prekršajni nalog, s uputom da novčanu kaznu

mora platiti u roku od 8 dana od dana počinjenja prekršaja.

Članak 80. Novčane kazne naplaćene prema ovoj Odluci

prihod su proračuna Općine Plitvička Jezera.

Članak 81. Novčane kazne iz ove Odluke ovlašteni

su naplaćivati osobama koje zateknu pri vršenju

prekršaja komunalni redar i ovlašteni djelatnici MUP-a u okviru svoje nadležnosti.


PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 82.

Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Plitvička

Jezera“.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom redu („Županijski

glasnik“ Ličko-senjske županije, br. 4/12).

KLASA:363-01/19-01/18 URBROJ: 2125/11-03-19-02


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

Na temelju članka 35. Zakona o predškolskom

odgoju i obrazovanju („Narodne novine”, br.

10/97, 107/07 i 94/13) i članka 22. Statuta Općine

Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 3/18 i 8/18, „Službeni glasnik Općine

Plitvička Jezera“ 2/19), Općinsko vijeće Općine

Plitvička Jezera na 16. redovnoj sjednici održanoj dana 30.07.2019. godine, donijelo je

Odluku

o davanju suglasnosti na Pravilnik o upisu djece u

dječji vrtić „Slapić“

Članak 1. Dječjem vrtiću „Slapić“, Hrvatske mladeži br.

3, Korenica daje se suglasnost na Pravilnik o upisu

djece u dječji vrtić „Slapić“ ( KLASA: 601-01/19-02/40, URBROJ: 2125-11-06/19-01) koju je Upravno

vijeće Vrtića donijelo na 39-oj redovnoj sjednici

održanoj dana 06.06.2019.godine.

Članak 2.

Pravilnik o upisu djece u dječji vrtić „Slapić“

sastavni je dio ove Odluke koji se neće objavljivati.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Općine Plitvička

Jezera“.

KLASA: 601-01/19-01/07 URBROJ: 2125/11-03-19-03


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

Na temelju članka 9. Zakona o naseljima („Narodne novine“ broj: 54/88) i članka 22. Statuta

općine Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-

senjske županije broj: 3/18 i 8/18, te Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera br. 2/19) Općinsko vijeće

Općine Plitvička Jezera na 16. redovnoj sjednici održanoj dana 30.07.2019. godine donijelo je

Odluku

o imenovanju Povjerenstva za određivanje imena

ulica i trgova na području Općine Plitvička Jezera

Članak 1.

Ovom Olukom imenuje se Povjerenstvo za izradu prijedloga za imenovanje ulica i trgova na

području Općine Plitvička Jezera u sastavu:

1. Ana Karaula - predsjednik 2. Boris Luketić - član

3. Slobodan Dražić – član

te predsjednik i zamjenik predsjednika mjesnog odbora

ovisno o području Općine gdje se određuju nazivi ulica i trgova.

Članak 2. Povjerenstvo iz članka 1. ove Odluke provesti

će postupak prikupljanja prijedloga za određivanje

imena novonastalih ulica i trgova na području Općine

Plitvička Jezera sukladno Zakonu o naseljima, te utvrđeni prijedlog dostaviti radnom tijelu Općinskog

vijeća - Povjerenstvu za izbor i imenovanje.

Članak 3.

Povjerenstvo iz članka 1. ove Odluke imenuje

se na rok od četiri (4) godine.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od

dana objave, a objavit će se u „Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera“.

KLASA: 003-05/19-01/01 URBROJ:2125/11-03-19-03


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

Na temelju članka 6. i 117. Zakona o

socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17) i članka 22.

Statuta Općine Plitvička Jezera („Županijski glasnik“

Ličko-senjske županije br. 3/18 i 8/18, te Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera br. 2/19), Općinsko


vijeće Općine Plitvička Jezera na 16. redovnoj sjednici održanoj dana 30.07.2019. godine donosi

Odluku

o socijalnoj skrbi

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom o socijalnoj skrbi (u daljnjem

tekstu: Odluka) utvrđuju se prava iz socijalne skrbi koja osigurava Općina Plitvička Jezera (u daljnjem

tekstu: Općina) propisana Zakonom kojim se uređuje

socijalna skrb (u daljnjem tekstu: Zakon), te prava iznad standarda propisanih Zakonom, te uvjeti i način

ostvarivanja tih prava.

Riječi i pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci,

a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu

navedeni.

Članak 2.

Poslove u vezi s ostvarivanjem prava iz

socijalne skrbi propisanih ovom Odlukom obavlja Jedinstveni upravni odjel Općine Plitvička Jezera (u

daljnjem tekstu: JUO), Općinski načelnik i

Povjerenstvo za socijalna pitanja Općine Plitvička

Jezera (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana

koje imenuje Općinsko vijeće posebnom Odlukom.

Predsjednik Povjerenstva može po potrebi dodatno imenovati stručnog člana Povjerenstva (socijalni

radnik, liječnik i sl.).

Poslove ili dio poslova u ostvarivanju prava iz socijalne skrbi propisanih ovom Odlukom, Općina

može povjeriti udrugama i drugim neprofitnim

organizacijama, pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenim

za obavljanje tih usluga na temelju ugovora. U slučaju kada Općina sufinancira poslove iz

stavka 3. ovog članka Općina s pravnom ili fizičkom

osobom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama i traži od njih izvješća i dokaze o utrošku

odobrenih sredstava.

Članak 3. Prava iz socijalne skrbi utvrđena ovom

Odlukom ne mogu se ostvarivati na teret Općine ako je

zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju zakona uređeno da se ta prava ostvaruju prvenstveno

na teret Republike Hrvatske ili na teret drugih pravnih

ili fizičkih osoba. Općinsko vijeće Općine Plitvička Jezera za

svaku kalendarsku godinu uz Proračun Općine donosi i

Program javnih potreba u socijalnoj skrbi i zaštiti

zdravlja Općine Plitvička Jezera, kojim se utvrđuje opseg prava i pomoći za podmirenje troškova

stanovanja propisanih Zakonom, te opseg prava i

pomoći propisanih ovom Odlukom, a sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Članak 4. Svaki građanin Općine dužan je brinuti se za

zadovoljavanje svojih životnih potreba i potreba osoba

koje po zakonu ili je po drugoj pravnoj osnovi dužan

uzdržavati. Svaki građanin Općine je svojim radom,

prihodom i imovinom dužan pridonositi sprječavanju,

otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti, kao i socijalne ugroženosti članova svoje

obitelji, posebice djece i osoba starije životne dobi, te

drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti o sebi.

Članak 5.

Prava socijalne skrbi utvrđena ovom Odlukom

ne mogu se prenositi na drugu osobu ili nasljeđivati. Korisnik socijalne skrbi može istodobno

ostvariti više pojedinačnih prava odnosno oblika

pomoći iz ove Odluke, ako njihovo istodobno ostvarivanje ne proturječi svrsi za koju je ostvarivanje

namijenjeno, izuzev ako ovom Odlukom nije drugačije

određeno.

II. KORISNICI SOCIJALNE SKRBI

Članak 6. Pojam korisnika socijalne skrbi (u daljnje

tekstu: Korisnik) određen je člankom 21. Zakona.

Prava iz socijalne skrbi utvrđena ovom Odlukom mogu ostvariti hrvatski državljani koji imaju

prebivalište na području Općine, te stranci i osobe bez

državljanstva sa stalnim boravkom na području

Općine.

Članak 7.

Korisnik socijalne skrbi dužan je službenoj osobi dati istinite osobne podatke o svom prihodu i

imovini, kao i drugim okolnostima o kojima ovisi

priznavanje nekog prava i pisanom izjavom omogućiti

njihovu dostupnost u postupku za priznavanje prava novčane naknade i socijalne usluge te tijekom

korištenja prava.

III. KRITERIJI ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ

SOCIJALNE SKRBI


Članak 8. Prava iz socijalne skrbi utvrđene u članku 6.

Odluke može ostvariti Korisnik ukoliko ispunjavaju

jedan ili pak više uvjeta koju su kumulativno ispunjeni: 1) socijalni uvjet,

2) uvjet prihoda,

3) posebni uvjet uz ispunjenje jednog od uvjeta pod brojem 1. i 2.,

4) uvjet korištenja doplatka za djecu uz

ispunjenje jednog od uvjeta pod rednim

brojem 1. i 2. .

1. Socijalni uvjet

Članak 9.

Korisnik ispunjava socijalni uvjet ako ostvaruje

jedno od prava na temelju rješenja nadležnog Centra za

socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: centar) i to: - pravo na zajamčenu minimalnu naknadu,

- pravo na osobnu invalidninu,

- pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Smatra se da nije ispunjen socijalni uvjet ukoliko

je osoba koja ostvaruje jedno od prava iz stavka 1. ovog članka smještena u posebnu ustanovu, ukoliko

ista stalno ne živi u obitelji.

2. Uvjet prihoda

Članak 10.

Uvjet prihoda ispunjava korisnik s prihodom: - jednočlano domaćinstvo do 1.000,00 kn

mjesečno,

- dvočlano domaćinstvo do 1.700,00 kn

mjesečno

- tročlano domaćinstvo do 2.400,00 kn mjesečno,

- četveročlano domaćinstvo do 3.100,00 kn

mjesečno,

- peteročlano domaćinstvo do 3.800,00 kn

mjesečno. Prihod u smislu stavka 1. ovog članka smatra se

iznos prosječnog mjesečnog prihoda jednočlanog ili

višečlanog domaćinstva ostvarenog (isplaćenog) u posljednja tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem

je podnesen zahtjev za ostvarivanje prava, a čine ga

sva sredstva koja jednočlano odnosno višečlano

domaćinstvo ostvari po osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine ili na neki drugi način.

Jednočlano domaćinstvo čini osoba koja nema

obitelj ili živi bez članova obitelji. Domaćinstvo čine bračni i izvanbračni drugovi,

djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju,

odnosno ostvaruju prihoda na drugi način i troše ih zajedno.

U slučaju dvojbe u istinitost tvrdnji vezanih uz broj članova pojedinog domaćinstva i ostale podatke nužne

za ostvarivanje prava po osnovi ove Odluke, Općina će

podatke utvrđivati po službenoj dužnosti.

Članak 11.

U prihod u smislu članka 11. ne uračunava se iznos s osnova pomoći ostvarene od strane nadležnog

Centra za socijalnu skrb kao ni iznos s osnova pomoći

iz socijalne utvrđenih ovom Odlukom.

U prihod se ne uračunava ni iznos koji na temelju propisa o obiteljskim odnosnim član

domaćinstva plaća za uzdržavanje osoba koja nije član

njezinog domaćinstva.

3. Posebni uvjeti

Članak 12.

Posebni uvjet ispunjavaju: 1. dijete, udovica i roditelji poginulog, umrlog,

zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja

Domovinskog rata, 2. hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog

rata i dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida

iz Domovinskog rata (sve skupine oštećenja organizma sukladno Zakonu),

3. 30 % i više ratni i civilni invalidi rata iz

Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata,

4. osobe s tjelesnim oštećenjima organizma od 70 % i više,

4. Uvjet korištenja doplatka za djecu

Članak 13.

Uvjet korištenja doplatka za djecu ispunjava korisnik koji ostvaruje pravo na doplatak za djecu

sukladno propisima kojima se uređuje ostvarivanje

prava na doplatak za djecu.

Uvjet korištenja doplatna za djecu ispunjavaju:

- samohrani roditelj koji ostvaruje pravo na dječji doplatak,

- obitelj s dvoje ili više djece koji ostvaruju

pravo na dječji doplata.

IV. PRAVA IZ SOCIJALNE SKRBI

Članak 14. Pod uvjetima, na način i u postupku utvrđenim

ovom Odlukom Korisnik može ostvari(va)ti sljedeća

prava i(li) pomoći: 1. pravo na naknadu za troškova stanovanja:

1.1. pravo na naknadu za troškove

najamnine,

1.2. pravo na naknadu za komunalnu naknadu,


1.3. pravo na naknadu za odvoz kućnog otpada,

1.4. pravo na naknadu za usluge korištenja

javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda,

1.5. pravo na pomoć u plaćanju utroška

električne energije. 2. pravo na potpore u vezi s odgojem i

obrazovanjem – demografske mjere:

2.1. pravo učenika osnovnih škola na

besplatnu marendu, 2.2. pravo na sufinanciranje prijevoza

učenika srednjih škola,

2.3. pravo na sufinanciranje učeničkog doma učenika srednjih škola,

2.4. pravo na pomoć za nabavku školskih

udžbenika,

2.5. pravo na sufinanciranje boravka djece u jaslicama i vrtićima,

2.6. pravo na sufinanciranje školskih

izleta/edukacija. 3. pravo na jednokratnu novčanu naknadu za

nabavu opreme za novorođenčadi,

4. pravo na jednokratnu novčanu naknadu za zadovoljenje osnovnih životnih potreba,

5. pravo na pomoć za djecu s teškoćama u

razvoju (asistent),

6. pravo na podmirenje pogrebnih troškova. Osim prava utvrđenih prethodnim stavkom ovog

članka, ovom se Odlukom utvrđuje i mogućnost za

oružanje financijske pomoći kao i za sufinanciranje: 1. programa zaštite djece, starijih i nemoćnih

osoba,

2. program zaštite invalidnih osoba i bolesnika. Korisnik može istovremeno ostvarivati i više

pojedinačnih prava odnosno oblika pomoći ako

njihovo istodobno ostvarivanje ne proturječi svrsi za

koju je ostvarivanje namijenjeno, izuzev ako ovom Odlukom nije drugačije određeno.

V. NAČIN OSTVARIVANJA POJEDINIH

PRAVA

1.Pravo na naknadu za troškove stanovanja

Članak 15.

Pravo na naknadu za troškove stanovanja

odobrava se Korisniku koji ispunjava socijalni uvjet, uvjet prihoda i poseban uvjet (pod posebnim uvjetom

pravo na naknadu za troškove stanovanja ostvaruju

Korisnici pod točkom 1. i 2. članka 12. ove Odluke). Troškovi stanovanja odnose se na najamninu,

komunalnu naknadu, električnu energiju, vodu,

odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima.

Pravo iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se

mjesečno direktno na tekući račun korisnicima zajamčene minimalne naknade do iznosa polovice

iznosa zajamčene minimalne naknade.

Pomoć na naknadu za troškove stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade može se

priznati i iznad iznosa iz stavka 3. ovog članka, a

najviše do iznosa zajamčene minimalne naknade,

sukladno članku 42. Zakona, ako bi se time spriječilo odvajanje djece iz obitelji.

Članak 16. Pravo na naknadu za troškove najamnine, kao

dijela troškova stanovanja, može ostvariti korisnik

zajamčene minimalne naknade ili korisnik koji

udovoljava uvjetu prihoda. Status korisnika stana – najmoprimca dokazuje

se Ugovorom o najmu stana ovjerenog kod javnog

bilježnika i dostavljenog nadležnoj poreznoj upravi. Najmoprimac iz stavka 1. ovog članka, nema pravo na

naknadu za troškove najamnine ako:

ugovorom o najmu stana ne dokaže postojanje

najma i iznosa najamnine,

stan ili dio stana daje u podnajam,

on ili članovi njegova kućanstva stan ne koriste za stanovanje,

ako se stan u cijelosti ili djelomice koristi za

druge namjene.

ako je ugovor o najmu korisnik sklopio sa

srodnikom u ravnoj liniji.

Članak 17.

Pravo na naknadu za komunalnu naknadu

ostvaruju korisnici zajamčene minimalne naknade, koji se oslobađaju plaćanja komunalne naknade pri Općini

Plitvička Jezera.

Pravo na oslobađanje od plaćanja komunalne naknade za korištenje stambenog prostora propisano je

posebnom Odlukom o komunalnoj naknadi Općine

Plitvička Jezera.

Članak 18.

Korisnici prava na naknadu za troškove

stanovanja stječu pravo na plaćanje cijene vodnih usluga ispod osnovne cijene vodnih usluga (utrošak

vode sa održavanjem vodomjera) za količinu

isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva, a sukladno Uredbi o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih

usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga

pokriva („Narodne novine“ br. 112/10).


Članak 19. Pravo na naknadu za podmirenje troškove

električne energije priznaje se korisniku ako ispunjava

socijalni uvjet ili uvjet prihoda.

Članak 20.

Pravo na naknadu za podmirenje troškova odvoza komunalnog otpada priznaje se korisniku ako

ispunjava socijalni uvjet ili uvjet prihoda.

Pravo na naknadu za troškove odvoza

komunalnog otpada u punom (100%) iznosu priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade, a

sukladno važećim cijenama odvoza otpada.

2. Pravo na potpore u vezi s odgojem i

obrazovanjem – demografske mjere

Članak 21. Pravo učenika osnovnih škola na besplatnu

marendu može ostvariti učenik ako roditelj ispunjava

jedan od slijedećih uvjeta: 1. socijalni uvjet,

2. uvjet prihoda,

3. posebni uvjeti (točka 1. i 2. čl.11), 4. uvjeti korištenja doplatka za djecu.

Korisnik ispunjava uvjet dječjeg doplatka za dvoje ili

više djece koji žive u istom domaćinstvu, te uvjet

dječjeg doplatka ako se radi o samohranom roditelju, bez obzira na broj djece.

Samohrani roditelj, u smislu ove Odluke, smatra se

svaki roditelj koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi i uzdržava svoje dijete.

Učenik osnovne škole koji je temeljem rješenje Centra

za socijalnu skrb smješten u udomiteljsku obitelj može ostvariti pravo na besplatnu marendu i produženi

boravak, a ukoliko je ispunjen barem jedan od uvjeta iz

stavka 1. ovog članka.

Prava utvrđena na način iz stavka 1. ovog članka traju do kraja tekuće školske godine.

Odluku o ostvarivanju prava donosi Općinski načelnik.

Članak 22.

Pravo na sufinanciranje prijevoza učenika

srednjih škola ostvaruje se temeljem Odluke

Općinskog načelnika o sufinanciranju troškova prijevoza redovitih učenika srednjih škola s područja

Općine Plitvička Jezera za svaku školsku godinu

ovisno o Uredbi Vlade RH i osiguranim proračunskim sredstvima.

Članak 23. Pravo na sufinanciranje učeničkog doma

učenika srednjih škola ostvaruje se temeljem Odluke

Općinskog načelnika o sufinanciranju 50 % smještaja

učenika u učenički dom uz ispunjenje socijalnih uvjeta i uvjeta prihoda, ovisno o osiguranim proračunskim

sredstvima za svaku školsku godinu.

Istovremeno se ne mogu ostvariti prava na sufinanciranje troškova prijevoza redovitih učenika

srednjih škola s područja Općine i sufinanciranje

učeničkog doma redovitih učenika srednjih škola s područja Općine.

Iznimno ako dijete/obitelj ostvaruje prava za

sufinanciranje učeničkog doma pri Centru za socijalnu

skrb tada ne ostvaruje prava na temelju Odluke Općinskog načelnika.

Članak 24. Pravo na pomoć za nabavku školskih

udžbenika učenika osnovnih škola ostvaruju se na

temelju Odluke Općinskog načelnika o sufinanciranju

nabavke udžbenika ovisno o odlukama Ministarstva i osiguranim proračunskim sredstvima s područja

Općina za svaku školsku godinu.

Iznimno ako dijete/obitelj ostvaruje prava za sufinanciranje udžbenika pri Centru za socijalnu skrb

tada ne ostvaruje prava na temelju Odluke Općinskog

načelnika.

Članak 25.

Pravo na sufinanciranje boravka djece u

jaslicama i vrtićima dijete može ostvariti sukladno važećim aktima Dječjeg vrtića „Slapić“.

Članak 26. Pravo na sufinanciranje školskih

izleta/edukacija ostvaruju učenici četvrtih i osmih

razreda osnovnih škola s prebivalištem na području Općine u visini određenom Odlukom Općinskog

načelnika.

3. Pravo na jednokratnu novčanu naknadu za

nabavu opreme za novorođenčad

Članak 27. Pravo na jednokratnu novčanu naknadu za

nabavu opreme za novorođenčad stječu roditelji

novorođenog djeteta u visini određenom Odlukom

Općinskog načelnika ukoliko oba roditelja i novorođeno dijete ima prebivalište na području Općine

Plitvička Jezera, što dokazuje osobnom iskaznicom ili

uvjerenjem o prebivalištu. Zahtjev podnesen radi ostvarivanja prava iz

točke 1. ovog članka mora se podnijeti do kraja tekuće

godine u kojoj je dijete rođeno, što dokazuje dostavom Izvoda iz matice rođenih za novorođeno dijete


4. Pravo na jednokratnu novčanu naknadu za

zadovoljenje osnovnih životnih potreba,

Članak 28. Pravo na jednokratnu novčanu naknadu za

zadovoljenje osnovnih životnih potreba odobrava se

temeljem prijedloga Povjerenstva, a može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih okolnosti (npr.

vlastite bolesti, teške bolesti ili smrti člana obitelji,

elementarna nepogoda, gubitak posla ili slično) nisu u

mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe.

Pomoć se odobrava u pravilu u novcu, a

izuzetno kada postoji vjerojatnost da se novčanim oblikom pomoći ne bi ostvarivala njena svrha,

jednokratna novčana po moć može biti zamjenjiva

bonom za prehranu.

Istoj osobi ili obitelji jednokratna novčana pomoć/bon može biti dodijeljena u više navrata do

najviše ukupne visine od 2.000,00 kn godišnje.

U iznimno teškim socijalnim slučajevima i neočekivano teškim situacijama Općinski načelnik

može odobriti jednokratnu novčanu naknadu bez

obzira na propisane uvjete do iznosa od 5.000,00 kuna. Sukladno Zakonu, Centar za socijalnu skrb i

Općina razmjenjuju podatke o priznatim jednokratnim

novčanim naknadama.

5. Pravo na pomoć za djecu s teškoćama u razvoju

(asistent)

Članak 29.

Za djecu sa teškoćama u razvoju, s

poremećajima u ponašanju, teškoćama u govoru i drugim poteškoćama osigurava se sufinanciranje

asistenta sukladno posebnoj Odluci Općinskog

načelnika.

6. Pravo na podmirenje pogrebnih troškova

Članak 30. Pravo na podmirenje pogrebnih troškova stječu

supružnici, roditelji, djeca te ostali krvni srodnici u

pravoj liniji, a iznimno braća i sestre kada pokojnik

nema obitelj za pokojnika (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), ako:

- pokojnik i podnositelj zahtjeva imaju

prijavljeno prebivalište na području Općine,

- se utvrdi da podnositelj zahtjeva zbog socijalnih ili drugih okolnosti ne mogu

podmiriti pogrebne troškove,

- je pokojnik bio korisnik zajamčene minimalne

naknade,

- ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete prihoda.

Pravo na podmirenje pogrebnih troškova ne može

ostvariti podnositelj zahtjeva ako naknadu za pogrebne

troškove može ostvariti putem Centra za socijalnu skrb ili iz drugih izvora, ako je pokojnik u trenutku smrti

imao imovinu veće vrijednosti ili je za života sklopio

neki nasljedno pravni ugovor (ugovor o doživotnom uzdržavanju i dr.).

Pravo na podmirenje pogrebnih troškova odobrava

se u maksimalnom iznosu od 3.000,00 kn, koja

sredstva se doznačuju izravno pogrebnom poduzeću prema ispostavljenom računu.

Iznimno sredstva se mogu isplatiti na tekući račun

podnositelja zahtjeva uz obvezu dostave dokaza o podmirenju pogrebnih troškova.

7. Ostali oblici pomoći

Članak 31.

Općina će, ukoliko za to bude sredstava,

izdvajati sredstva i za ostale oblike pomoći, odnosno za sufinanciranje programa, projekata i aktivnosti koje

se provode u svrhu zaštite životnog standarda i

zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba, osoba treće životne dobi, zaštite invalida i bolesnih, za zaštitu te

zdravstveni razvoj djece, kao i djelovanja radi

prevencije poremećaja u ponašanju, bolesti i ovisnosti. Pravo na sufinanciranje programa, projekata i

aktivnosti iz stavka 1. ovog članka ostvaruju udruge,

zaklade, ustanove ili druge pravne osobe čija temeljna

svrha nije stjecanje dobiti prema Zakonu o udrugama, Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima

financiranja i ugovaranja programa i projekata od

interesa za opće dobro koje provode udruge te Pravilniku o sufinanciranju udruga građana koje

djeluju na području Općine Plitvička Jezera

(„Županijski glasnik Ličko-senjske županije 33/17).

Odluku o sufinanciranju programa, projekata i aktivnosti donosi Općinski načelnik na prijedlog

Povjerenstva za ocjenjivanja prijavljenih programa,

projekata i aktivnosti koje se financiraju iz Proračuna Općine.

VI. NADLEŽNOST I POSTUPAK

Članak 32.

Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne

skrbi utvrđenih ovom Odlukom, ako ovom Odlukom nije određeno drugačije, pokreće se na zahtjev

zainteresirane stranke, njezinog bračnog druga,

skrbnika ili udomitelja ili bilo kojeg punoljetnog člana domaćinstva.


Iznimno, postupak iz stavka 1. ovoga članka može pokrenuti i Jedinstveni upravni odjel po

službenoj dužnosti.

Članak 33.

Zahtjev se podnosi u pisanom obliku Općini

Plitvička Jezera. Uz zahtjev za ostvarivanje prava iz ove Odluke

korisnici su obvezni priložiti potrebne isprave,

odnosno dokaze potrebne radi utvrđivanja postojanja

uvjeta potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi:

- dokaz o prebivalištu ili stalnom boravku za

trajno naseljenog stranca,

- izjavu o članovima zajedničkog domaćinstva,

- podatke o prihodima i imovinskom stanju,

- uvjerenje o nezaposlenosti,

- rješenje o invalidnosti, liječničku dokumentaciju i drugo,

- dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta.

Ako je to potrebno radi trajnijeg ostvarivanja prava

iz ove Odluke, Jedinstveni upravni odjel može od podnositelja zahtjeva odnosno od korisnika prava

zahtijevati da odgovarajuće isprave i dokaze za daljnje

ostvarivanje prava dostavi i tijekom korištenja prava. Podnositelj zahtjeva dužan je dati istinite osobne

podatke, podatke o svom prihodu, imovini, kao i o

drugim okolnostima o kojima ovisi ostvarivanje prava. Za točnost podataka navedenih u zahtjevu za

ostvarivanje prava odnosno naknada iz socijalne skrbi,

korisnik odgovara materijalno i kazneno.

U rješavanju zahtjeva Jedinstveni upravni odjel, odnosno članovi Povjerenstva, mogu posjetom

obitelji odnosno podnositelja zahtjeva ili na drugi

prikladan način ispitati činjenice, okolnosti i uvjete koji mogu utjecati na utvrđivanje prava.

Članak 34.

Zahtjeve za ostvarivanje prava utvrđenih ovom Odlukom razmatra Povjerenstvo, koje ocjenjuje

ispunjavanje uvjeta i opravdanost zahtjeva, te utvrđuje

prijedlog za dodjelu sredstava. O zahtjevu za ostvarivanje prava odnosno

naknada propisanih ovom Odlukom, po prijedlogu

Povjerenstva, u prvom stupnju odlučuje rješenjem Jedinstveni upravni odjel.

Rješenje o pravu na naknadu Jedinstveni

upravni odjel donosi u roku od 30 dana od dana

podnošenja zahtjeva, ukoliko ovom Odlukom nije drugačije određeno.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka može

se izjaviti žalba nadležnom Upravnom dijelu Ličko-senjske županije u roku od 15 dana od dana primitka

rješenja.

Članak 35. Korisnik je obvezan Jedinstvenom upravnom

odjelu prijaviti svaku promjenu činjenica koje utječu

na ostvarivanje prava propisanih ovom Odlukom, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.

Tijekom ostvarivanja prava korisnik je dužan,

u pravilu jednom godišnje, Jedinstvenom upravnom odjelu dostaviti odnosno predočiti odgovarajuće

dokaze o kojima ovisi daljnje ostvarivanje prava.

Ako se promijene okolnosti o kojima ovisi

ostvarivanje pojedinog prava iz socijalne skrbi Jedinstveni upravni odjel će donijeti novo rješenje.

Članak 36. Jedinstveni upravni odjel istaknuti će na web

stranici Općine zahtjev i potrebnu dokumentaciju za

ostvarivanje prava iz socijalne skrbi.

Jedinstveni upravni odjel dužan je prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije i

dokumentacije o ostvarivanju prava za podmirenje

troškova stanovanja i drugim pravima iz socijalne skrbi voditi propisanu evidenciju i sastavljati izvješće, te

dostavljati nadležnim tijelima.

Članak 37.

Općinski načelnik ima pravo vršiti nadzor nad

korištenjem sredstava odobrenih za ostvarivanje prava

sukladno odredbama ove Odluke. Na zahtjev Općinskog načelnika korisnik je

dužan dati pisano izvješće o korištenju odobrenih

sredstava.

Članak 38.

Korisnik koji je ostvario neko pravo iz socijalne skrbi propisano ovom Odlukom, obvezan je Općini

nadoknaditi štetu, ako je:

- na temelju neistinitih ili netočnih podataka za

koje je on ili njegov skrbnik znao ili je morao

znati da su neistiniti, odnosno netočni ili je na drugi protupravan način ostvario pravo koje

mu ne pripada,

- ostvario pravo zbog toga što on ili njegov

skrbnik nisu prijavili promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava za koju je on odnosno

njegov skrbnik znao ili je morao znati.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Na pitanja koja nisu regulirana ovom Odlukom

primjenjuju se odredbe Zakona o socijalnoj skrbi.


Članak 40. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti

Kriteriji za utvrđivanje prava iz socijalne skrbi Općine

Plitvička Jezera (Klasa: 551-01/10-01/01, Ur.broj: 2125/11-01-10-01, od 30. ožujka 2010. godine) te

njihove izmjene i dopune od 27.10.2010. godine i

16.05.2018. godine.

Članak 41.

Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od

dana objave, a objaviti će se u “Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera.

KLASA: 551-01/19-01/01 URBROJ:2125/11-03-19-02


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

Na temelju članka 36. stavka 13. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17 i 14/19) i članka 22. Statuta Općine

Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske

županije br. 3/18 i 8/18, „Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera“ broj 2/19), Općinsko vijeće Općine

Plitvička Jezera, na 16. redovnoj sjednici održanoj

30.07.2019. godine, donosi sljedeću

Odluku

o mjerama za sprječavanje nepropisnog

odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje

otpada odbačenog u okoliš

na području Općine Plitvička Jezera

1. PREDMET ODLUKE

Članak 1. Odlukom o mjerama za sprječavanje

nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za

uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na području Općine Plitvička Jezera (u daljnjem tekstu: Odluka)

određuju se mjere za sprječavanje nepropisnog

odbacivanja otpada i mjere za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš te način njihova provođenja na

području Općine Plitvička Jezera.

Članak 2. Nepropisno odbačenim otpadom u smislu

Odluke smatra se naročito:

- otpad odbačen u okoliš, - glomazni otpad odbačen na javnoj površini,

- opasni i građevinski otpad odbačen na javnoj površini,

- svaki otpad odbačen pored spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i

tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

(na zelenim otocima).

2.MJERE ZA SPRJEČAVANJE NEPROPISNOG

ODBACIVANJA OTPADA

2.1. Uspostava sustava za zaprimanje obavijesti o

nepropisno odbačenom otpadu

Članak 3.

Općina Plitvička Jezera uspostavlja sustav

zaprimanja obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu putem obrasca objavljenog na mrežnoj stranici Općine

Plitvička Jezera www.plitvicka-jezera.hr.

Osim prijave zaprimanjem obavijesti o

nepropisno odbačenom otpadu putem mrežne stranice Općine Plitvička Jezera, stanovnici mogu obrazac

dostaviti osobno ili poštom na adresu: Općina Plitvička

Jezera, Trg sv. Jurja 6, 53230 Korenica.

2.2. Uspostava sustava evidentiranja lokacija

odbačenog otpada

Članak 4.

Općina Plitvička Jezera će uspostaviti sustav

evidentiranja lokacija odbačenog otpada (dalje u tekstu: Evidencija) sukladno zakonskim propisima i

tehničkim mogućnostima Općine Plitvička Jezera

temeljem zaprimanja obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu i nadzora koji će komunalni redar

provoditi na području Općine Plitvička Jezera.

Evidencija treba sadržavati podatke o: lokacijama i količinama odbačenog otpada,

počiniteljima, datumu uklanjanja, načinu uklanjanja,

troškovima uklanjanja, ponovljenom odbacivanju

otpada i poduzetim mjerama za sprječavanje odbacivanja otpada.

2.3.Provedba redovitog godišnjeg nadzora područja

Općine Plitvička Jezera radi utvrđivanja postojanja

odbačenog otpad

Članak 5. Do 01. ožujka komunalni redar treba provesti

redoviti godišnji nadzor područja Općine Plitvička

Jezera, radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada. Do 01. ožujka komunalni redar treba temeljem

provedenog redovitog godišnjeg nadzora područja

Općine Plitvička Jezera radi postojanja odbačenog otpada, temeljem drugih evidencija i postupanja

tijekom prethodne godine dostaviti načelniku izvješće

o lokacijama i količinama odbačenog otpada,


počiniteljima, troškovima uklanjanja odbačenog otpada, zaračunatoj i naplaćenoj naknadi troška

uklanjanja otpada, lokacijama na kojima je u više

navrata utvrđeno odbacivanje otpada i lokacijama na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano

postojanje odbačenog otpada te provedbi mjera za

sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš.

Do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu

kalendarsku godinu načelnik Općine Plitvička Jezera

će dostaviti Općinskom vijeću Općine Plitvička Jezera Izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada,

troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi

mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na

području Općine Plitvička Jezera.

Općinsko vijeće će temeljem Izvješća o

lokacijama i količinama odbačenog otpada, troškovima uklanjanja odbačenog otpada i provedbi mjera za

sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera

za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš na području Općine Plitvička Jezera donijeti Odluku o provedbi

posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada u

odnosu na lokacije na kojima je u više navrata utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada na području

Općine Plitvička Jezera.

2.4. Edukacija stanovništva za odgovorno

gospodarenje otpadom

Članak 6. Općina Plitvička Jezera će u suradnji s

davateljem javnih usluga prikupljanja miješanog

komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada provoditi trajnu edukaciju

stanovništva za odgovorno gospodarenje otpadom,

sukladno Planu gospodarenja otpadom na području

Općine Plitvička Jezera. Općina Plitvička Jezera će u sklopu svoje

mrežne stranice uspostaviti i održavati mrežne stranice

s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

2.5. Druge mjere

Članak7.

Općina Plitvička Jezera će provoditi i druge

mjere: - učestala kontrola komunalnog redarstva stanja

spremnika za komunalni otpad na lokacijama kod

korisnika usluge i na javnim površinama i problematičnim lokacijama,

- postavljanje znakova upozorenja o zabrani odbacivanja otpada na svim lokacijama gdje se uoči

nepropisno odbacivanje otpada,

-distribucija informacija o telefonskom broju na koji je moguće prijaviti nepropisno odbacivanje otpada

- postavljanje prepreka za sprječavanje prolaska,

- ograđivanje površina fizičkim preprekama.

3. MJERE ZA UKLANJANJE OTPADA

ODBAČENOG U OKOLIŠ

Članak 8.

Radi uklanjanja nepropisno odbačenog otpada

u okoliš komunalni redar rješenjem naređuje uklanjanje tog otpada vlasniku nekretnine na kojoj je

odložen otpad, odnosno posjedniku nekretnine ako

vlasnik nije poznat, odnosno osobi koja sukladno

posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je nepropisno odložen otpad na tom

dobru.

Rješenjem iz prethodnog stavka ovog članka određuje se: lokacija odbačenog otpada, procijenjena

količina odbačenog otpada u m3, obveznik uklanjanja

otpada te obveze obveznika da otpad ukloni predajom tog otpada osobi za gospodarenje tom vrstom otpada u

roku koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana

zaprimanja rješenja.

Radi provedbe mjera za uklanjanje nepropisno odbačenog otpada, komunalni redar ovlašten je

zatražiti asistenciju djelatnika ministarstva nadležnog

za unutarnje poslove. Ako komunalni redar utvrdi postojanje

opravdane sumnje da je opasni ili drugi otpad

nepropisno odložen na nekretnini, a obveznik uklanjanja ne dopušta pristup radi utvrđivanja

činjeničnog stanja u svezi odbačenog otpada,

komunalni redar ovlašten je zatražiti nalog suda i

asistenciju službenika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove radi pristupa nekretnini u svrhu

utvrđivanja činjenica.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se izjaviti žalba nadležnom Upravnom tijelu županije.

Ako se obveznik uklanjanja otpada ne može

utvrditi ili ako komunalni redar utvrdi da obveza

utvrđena stavkom 1. ovog članka nije izvršena u određenom roku, Općina Plitvička Jezera je dužna o

svojem trošku osigurati uklanjanje tog otpada

predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada.

Općina Plitvička Jezera ima pravo na naknadu

troškova uklanjanja otpada od obveznika uklanjanja otpada ako je on poznat.


Članak 9. Općina Plitvička Jezera je dužna, sukladno

zakonu, podatke utvrđene rješenjem iz članka 8. ove

Odluke, mjesečno unositi u mrežnu aplikaciju sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada koju vodi

Agencija za zaštitu okoliša.

Članak 10.

Sredstva za provedbu svih mjera sprječavanja

nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš i mjera za

uklanjanje nepropisno odbačenog otpada u okoliš osiguravaju se u proračunu Općine Plitvička Jezera.

Članak 11. Novčanom kaznom od 8.000,00 kuna kazniti

će se za prekršaj pravna osoba za koju se rješenjem

komunalnog redara, iz članka 8. ove Odluke, utvrdi da

je obveznik uklanjanja nepropisno odloženog otpada u okoliš.

Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna kazniti

će se odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 12. Novčanom kaznom od 2.000,00 kuna kazniti

će se za prekršaj fizička osoba za koju se rješenjem

komunalnog redara, iz članka 8. ove Odluke, utvrdi da

je obveznik uklanjanja nepropisno odloženog otpada u okoliš.

Članak 13.

U obavljanju nadzora komunalni redar je ovlašten:

-naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja

prekršaja za pravnu osobu u iznosu od 5.000,00 kn i za fizičku osobu u iznosu od 1.000,00 kn za prekršaj

propisan ovom Odlukom

-izdati obavezni prekršajni nalog i izreći novčanu

kaznu -pokrenuti prekršajni postupak.

Članak 14. Ako je otpad odbačen na javnoj površini, a

počinitelj nije poznat, osoba koja obavlja poslove

čišćenja Općine Plitvička Jezera će otpad ukloniti u

sklopu svojih redovnih aktivnosti odmah po saznanju bez odlaganja i bez posebnih naloga i rješenja

komunalnog redara Općine Plitvička Jezera te o tome

dostaviti podatke Općini Plitvička Jezera, za potrebe sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada.

4. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Odluka će se objaviti u „Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera“ i na mrežnim stranicama

Općine Plitvička Jezera te će se dostaviti Ministarstvu.

Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Plitvička

Jezera“.

KLASA:351-01/19-01/03 URBROJ:2125/11-03-19-02


PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ante Bionda, v.r.

„ SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE PLITVIČKA

JEZERA“

Službeno glasilo Općine Plitvička Jezera

Nakladnik:

Općina Plitvička Jezera

Glavni i odgovorni urednik

Pomoćnica pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela:

Marija Vlašić, mag. iur.

Urednica:

Ljiljana Hrgota, mag.oec.

Urednik:

Zamjenik općinskog načelnika: Franjo Anđić

Sjedište uredništva:

Općina Plitvička Jezera

Trg sv. Jurja 6, 53230 Korenica

Telefon: 053/776-018

Faks: 053/776-175

e-mail: [email protected]

www.plitvicka-jezera.hr

„ Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera“ izlazi prema potrebi.

„ Službeni glasnik Općine Plitvička Jezera“ objavljuje se i na web stranici: www.plitvicka-

jezera.hr

mailto:[email protected]

http://www.plitvicka-jezera.hr/



Documents

„SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE PLITVIČKA JEZERA“plitvicka-jezera.hr/download/SG-6.2019-online.pdf · koji ne posjeduju mjerač protoka, a priključeni su na sustav javne vodoopskrbe