Click here to load reader

SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/732.B.pdf · proizvode, izvornost ponude, zaštitu i očuvanost okoliša stoga će turističke destinacije ... kao jedne zajedničke turističke

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/732.B.pdf · proizvode, izvornost ponude, zaštitu i...

  • I

    SVEUČILIŠTE U RIJECI

    EKONOMSKI FAKULTET

    NENSI SARŠON

    PROJEKT REVITALIZACIJE TURIZMA U ISTARSKOM ZALEĐU

    „ REVITAS“

    DIPLOMSKI RAD

    Rijeka, 2014

  • II

    SVEUČILIŠTE U RIJECI

    EKONOMSKI FAKULTET

    PROJEKT REVITALIZACIJE TURIZMA U ISTARSKOM ZALEĐU

    „ REVITAS“

    DIPLOMSKI RAD

    Predmet: Projektni menadžment

    Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić

    Studentica: Nensi Saršon

    Studijski smjer: Poduzetništvo

    JMBAG: 0081096296

    Rijeka, rujan 2014.

  • III

    KAZALO

    1. UVOD .................................................................................................................................... 1

    1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ....................................................................... 2

    1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................ 3

    1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................ 3

    1.4. Znanstvene metode ........................................................................................................ 4

    1.5. Struktura rada ............................................................................................................... 4

    2. TEMELJNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA .......... 5

    2.1. Pojam projekta i projektnog menadžmenta ............................................................... 5

    2.2. Klasifikacija projekata .................................................................................................. 6

    2.3. Životni ciklus projekta .................................................................................................. 7

    2.4. Interesno- utjecajne skupine projekta ......................................................................... 8

    2.5. Utjecaji okoline ............................................................................................................ 13

    2.6. Projekt kao multikulturalna poveznica ..................................................................... 14

    3. UPRAVLJANJE PROJEKTOM REVITALIZACIJE TURIZMA U ISTARSKOM

    ZALEĐU „ REVITAS“ ......................................................................................................... 16

    3.1. Upravljanje i koordinacija projektom ....................................................................... 16

    3.1.1. Projektno vođenje ................................................................................................... 18

    3.1.2. Dizajniranje organizacije za projektno upravljanje ................................................ 19

    3.2. Smjernice razvoja kulturnog turizma ruralnog prostora Istre ............................... 19

    3.3. Financiranje projekta unutar Instrumenta pretpristupne pomoći ( IPA) ............. 23

    3.4. Ciljevi i obuhvat projekta ........................................................................................... 25

    3.5. Projektne aktivnosti .................................................................................................... 27

    3.6. Gantogram projekta .................................................................................................... 29

    3.7. Budžet i procjena troškova projekta ......................................................................... 33

    3.8. Provođenje projekta .................................................................................................... 36

    3.8.1. Uloga lokalnog stanovništva u revitalizaciji ........................................................... 36

    3.8.2. Kulturna baština kao razvojni resurs ....................................................................... 37

    3.8.3. Razvoj modela revitalizacije zaleđa Istre................................................................ 38

    3.8.4. Lokalne akcije revitalizacije i razvoj turističke infrastrukture................................ 39

    3.8.5. Integrirani razvoj ljudskih resursa .......................................................................... 39

    3.8.6. Informiranje javnosti ............................................................................................... 40

    3.9. Partneri na projektu .................................................................................................... 40

  • IV

    3.10. Učinci projekta ........................................................................................................... 41

    4. PERSPEKTIVE PROJEKTNOG UPRAVLJANJA REVITALIZACIJOM

    TURIZMA U ISTARSKOM ZALEĐU ................................................................................ 42

    5. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 44

    POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 46

    POPIS TABLICA ................................................................................................................... 48

  • 1

    1. UVOD

    Turizam predstavlja jednu od najznačajnijih društvenih, gospodarskih, kulturoloških i

    ekoloških pojava u globalnom gospodarstvu. Unatoč krizi, strahovima od terorizma,

    prirodnim katastrofama i zdravstvenim rizicima, broj turista se na globalnoj razini

    povećava. Budući da turizam povezuje različite gospodarske aktivnosti radi se o jednoj

    od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u svjetskom gospodarstvu.

    Turizam donosi brojne društvene i kulturološke promjene u turističkim destinacijama,

    omogućuje interakciju i interkulturalnu komunikaciju između turista i lokalne zajednice.

    Današnji turisti su sve sofisticiraniji, obrazovaniji i selektivniji, većina je vrlo dobro

    informirana o destinaciji i veoma svjesna „vrijednosti za novac“.

    Trendovi suvremene turističke potražnje pokazuju zainteresiranost turista za autohtone

    proizvode, izvornost ponude, zaštitu i očuvanost okoliša stoga će turističke destinacije

    koje ostvaruju koncepcije održivog razvoja imati sve veću atraktivnost.

    Održivi turizam predstavlja takav turizam koji zadovoljava potrebe turista i domicilnog

    stanovništva čuvajući resurse budućeg razvitka, odnosno uvažavanje ograničenja u sferi

    okoliša uz istodobno očuvanje osnovnih ekoloških procesa, biološke raznolikosti i

    kulturnog integriteta.

    Primjena koncepcije održivog turizma može se primjeniti na sve oblike turizma i u

    različitim fazama gospodarskog razvoja, te treba biti usklađena sa specifičnim

    obilježjima pojedine turističke destinacije. Također, nužnu pretpostavku implementacije

    predstavlja participativan proces, odnosno, uključivanje svih sudionika s ciljem

    postizanja konsenzusa oko ključnih pitanja razvoja turizma.

    U radu je prikazan projekt revitalizacije istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu „

    REVITAS“. Radi se o prekograničnom projektu održivog razvoja koji obuhvaća

    područje slovenske i hrvatske Istre, kao jedne zajedničke turističke destinacije. U sklopu

    projekta ostvareni su značajni projekti obnove, stvorena je mreža info centara, ostvarena

    je zajednička prekogranična edukacija i kulturna razmjena što je pridonijelo razvoju

    ljudskih resursa pograničnog područja i razmjeni iskustava o razvojnim potencijalima

    slovenske i hrvatske Istre.

  • 2

    1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

    Kulturno djelovanje i kulturna baština danas su integralni dio urbanog planiranja i

    koriste se kao jedna od strategija za revitalizaciju gradskih jezgri ili napuštenih

    industrijskih prostora. Kulturni sektor u cjelini revitalizaciji gradova može doprinijeti:

    putem utjecaja na kratkoročnu potrošnju (posjete turista gradu) i putem dugoročnog

    utjecaja na razvoj na način da postane faktor lokalizacije stanovništva i privrednih

    subjekata. Osim toga, kultura doprinosi imidžu i znanju o gradu i cijeloj regiji što ima

    pozitivne posljedice i na kratkoročni i dugoročni tip utjecaja.

    Gradovi istarskog zaleđa suočeni su s brojnim problemima od kojih su najizraženiji

    demografski i ekonomski problemi. Ovi gradovi gube stanovništvo, velik broj ljudi se

    iseljava u potrazi za poslom u gradove na obali ili u inozemstvo.

    U takvom kontekstu revitalizacija gradskih jezgri je vrlo zahtjevan zadatak. Općenito

    se može reći da postoji visoka svijest o vrijednosti kulturnih dobara i uopće starih

    gradskih jezgri. Samo pridodavanje vrijednosti kulturnoj baštini važna je polazna

    osnova za djelovanje, ali ujedno i ne znači da će i doći do aktivnosti koje imaju za cilj

    obnovu starih gradskih jezgri i povratak stanovništva u njih.

    Problem istraživanja predstavljaju demografski i ekonomski problemi s kojima se

    susreće zaleđe Istre. U cilju sprečavanja odljeva stanovništva nužan je razvoj strategija

    putem kojih će se revitalizirati gradovi istarskog zaleđa.

    Tako postavljen problem definira i predmet istraživanja, a on je utvrditi obilježja

    projekta i projektnog menadžmenta, te upravljanje projektom revitalizacije istarskog

    zaleđa te turizma u istarskom zaleđu pod nazivom „REVITAS“.

    Sukladno problemu i predmetu istraživanja proizlazi i objekt istraživanja, istarsko

    zaleđe i turizam u istarskom zaleđu.

  • 3

    1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

    S obzirom na prethodno iznesen problem, predmet i objekt istraživanja moguće je

    postaviti temeljnu radnu hipotezu: projektom revitalizacije istarskog zaleđa i turizma u

    istarskom zaleđu „REVITAS“ pridonosi se kreiranju prepoznatljive zajedničke

    destinacije Istre, poticanje i njegovanje suradnje na području slovenske i hrvatske Istre

    među sudionicima koji su sudjelovali u implementaciji, umrežavanje različitih sektora

    te uspješnoj suradnji turističkih i kulturnih djelatnika na cijelom području.

    Uz postavljenu radnu hipotezu može se postaviti i nekoliko pomoćnih hipoteza:

    · P.H.1: Sustavnim proučavanjem projektnog menadžmenta stvorene su

    pretpostavke za uspješnu pripremu, odnosno planiranje, organiziranje i vođenje

    projekta

    · P.H.2: Rezultati istraživanja o području zaleđa Istre i turizma u istarskom

    zaleđu stvaraju temeljne pretpostavke o revitalizaciji tog područja i mjera za

    implementaciju koncepcije održivog turizma.

    · P.H.3: Zaustavljanjem propadanja istarske unutrašnjosti te očuvanje kulturne

    baštine uz promicanje održivog razvoja turizma u istarskom ruralnom području

    na temelju prirodnog i kulturnog bogatstva tog područja pridonosi blagostanju

    lokalnog stanovništva, kvaliteti turističkog doživljaja i povećanju kvalitete i

    atraktivnosti ponude.

    1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

    Cilj ovog rada je ukazati kako se kreiranjem strategije za revitalizaciju istarskog zaleđa i

    turizma u istarskom zaleđu te mjerama razvoja ruralnog područja Istre stvaraju

    preduvjeti za implementaciju održivog turizma ovog područja.

    Svrha istraživanja je razumijevanje tematike projekata, projektnog menadžmenta u

    okviru projekta „REVITAS“.

  • 4

    1.4. Znanstvene metode

    Prilikom istraživanja i formuliranja rezultata istraživanja u ovom radu korištene su, u

    odgovarajućim kombinacijama sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze,

    metoda dedukcije i indukcije, metoda deskripcije te metoda klasifikacije.

    1.5. Struktura rada

    Strukturu rada čine pet međusobno poveznaih cjelina.

    U dijelu UVOD navedeni su problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza,

    pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, korištene znanstvene metode pri izradi

    rada, te struktura rada.

    Drugi dio, pod nazivom TEMELJNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG

    MENADŽMENTA obuhvaća definiranje pojma projekt i projektni menadžment,

    temeljno diferenciranje projekata, interesno - utjecajne skupine projekta i utjecaji

    okoline na realizaciju projekta, te upravljanje projektima.

    UPRAVLJANJE PROJEKTOM REVITALIZACIJE TURIZMA U ISTARSKOM

    ZALEĐU naziv je trećeg dijela ovog diplomskog rada. U tom dijelu predočeni su

    ciljevi, obuhvat, aktivnosti , financiranje projekta, kao i partneri na projektu, te učinci

    projekta, odnosno koristi od realizacije projekta za županiju, te državu.

    Četvrti dio rada od naslovom PERSPEKTIVE PROJEKTNOG UPRAVLJANJA

    REVITALIZACIJOM TURIZMA U ISTARSKOM ZALEĐU govori o perspektivi

    samoga projekta i njegovim učincima na zajednicu i u budućnosti te daljnji planovi

    revitalizacije.

    U ZAKLJUČKU se iznosi sinteza rezultata istraživanja kojom se dokazuje postavljena

    hipoteza.

  • 5

    2. TEMELJNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA

    U ovom dijelu rada iznesti će se teorijska obilježja projekta i projektnog menadžmenta,

    temeljno diferenciranje projekata, životni ciklus projekta, te će se pobliže objasniti

    upravljanje projektima, navesti će se i obrazložiti interesno- utjecajne skupine

    realizacije projekta te utjecaji okoline.

    2.1. Pojam projekta i projektnog menadžmenta

    Budući postoji niz problema kod definiranja pojma projekt, u nastavku će se navesti

    nekoliko definicija projekta.

    Projekt je moguće definirati kao ciljno usmjerenu, jednokratnu, relativno novu i

    kompleksnu namjeru, produkt ili cjelovitost međusobno povezanih aktivnosti čije je

    trajanje vremenski ograničeno. Realizacija aktivnosti povezana je s korištenjem resursa

    i visokim rizikom, pa zahtijeva suradnju različitih stručnjaka (timski rad) i posebno

    organiziranje. Projekt je jednokratan proces koji je ciljno usmjeren, koji ima određen

    početak i završetak i koji zahtijeva organizaciju izvođenja dok se ne postigne zadani cilj

    (Dujanić, 2010, p. 11).

    Projekt je kombinacija ograničenih resursa, udruženih s namjerom da ostvare određenu

    novost, koja će poduzeću omogućiti postavljanje i izvođenje strategije. Svi projekti

    imaju određeni vremenski ciklus i izvode se postupno, po zasebnim fazama (Bistričić,

    2010).

    Pojam projekt rabi se za opis aktivnosti koje poduzeća odnosno organizacije ne

    obavljaju svakoga dana, već se takve djelatnosti obavljaju povremeno i prema potrebi,

    dakle jedinstveni su i privremeni (Omazić i Baljkas, 2005, p. 31).

    Pojam projekt u praksi može imati različita značenja (Hauc, 2007, p. 22):

    · Dokumentaciju, nacrt, elaborat

    · Tehničku ili drugu dokumentaciju

    · Projektnu dokumentaciju

    · Objekt u pripremnoj fazi gradnje

  • 6

    · Objekt u gradnji

    · Investiciju

    · Projektni ciklus

    · Ideju, namjeru..itd.

    Na temelju navedenog može se zaključiti kako su osnovna obilježja projekta vremenska

    ograničenost, odnosno privremenost i jedinstvenost. Projektni proizvod predstavlja

    nešto novo, nikada viđeno ili na takav isti način izvedeno.

    Projektni menadžment je pojam koji povezuje projekt s menadžmentom ili menadžment

    s projektom. Obrazloženje, definicija i razumijevanje tog pojma su, dakle, vezani uz

    zajedničku ulogu i međusobnu povezanost projekta i menadžmenta (Hauc, 2007, p.

    175).

    Projektni menadžment je instrument za vođenje, koji povezuje hijerarhijski podijeljene i

    funkcijski usmjerene organizacijske strukture u okviru aktivnosti projekta i u vrijeme

    njegova izvođenja. To se povezivanje postiže pomoću organizacijskih oblika

    upravljanja i vođenja projekata prema načelu projektnog tima. Projektni menadžment je

    koncepcija vođenja. Riječ je o tome da se za vrijeme trajanja projekta odredi središnja

    odgovornost za projekt, što se na odgovarajući način institucionalizira i organizira u

    obliku projektne organizacije (Hauc, 2007,p.178).

    Projektni menadžment, stoga, označava upravljanje projektom, odnosno planiranje,

    organiziranje, vođenje u svrhu ostvarivanja projektnih ciljeva, odnosno projektnog

    proizvoda i njegove eksploatacije.

    2.2. Klasifikacija projekata

    Projekti se dijele na fizičke (hardverske) i apstraktne (softverske) projekte, projekte u

    gospodarskim i drugim djelatnostima, u javnoj upravi, na društvenom području, na

    području od opće koristi, pa ih je s obzirom na to moguće razvrstati na istraživačke,

    razvojne, nacionalne, međunarodne, bilateralne ili multilateralne projekte u zemljama u

    razvoju, unutarnje i vanjske s obzirom na organizaciju koja nastupa kao naručitelj te

  • 7

    projekte čiji su objekti s obzirom na lokaciju naručitelja centralizirani ili

    decentralizirani. Također se razlikuju s obzirom na predmet objekta. Predmet može biti

    fizički objekt, no također može biti, primjerice, projekt poslovne integracije, projekt

    razvoja kadrova, reorganizacije poduzeća itd (Dujanić, 2010, p. 26).

    Projekti se mogu klasificirati na (Hauc, 2007, p.69):

    · Determinirane

    · Stohastičke

    · Primarne unutarnje

    · Primarne vanjske

    · Jednokratne projekte

    · Multiprojektne procese

    · Velike projekte

    · Programe projekata

    · Projekte s neposrednim ekonomskim učincima

    · Projekte s posrednim ekonomskim ili drugim učincima

    Projekte se dakle može klasificirati na razne načine, ne postoji strogo definirana podjela,

    može ih se razlikovati po namjeni, načinu izvedbe, trajanju, lokaciji, s obzirom na

    gospodarsku djelatnost i dr.

    2.3. Životni ciklus projekta

    Iz definicije projekta vidi se da je to događaj koji je vremenski ograničen, dakle projekt

    ima životni ciklus. Projektni ciklus je lanac aktivnosti koje se ne odvijaju linearno, a

    uspjeh projekta će ovisiti o njegovoj najslabijoj karici ( Omazić i Baljkas, 2005, p.52).

    Faze životnog ciklusa projekta mogu se podijeliti na početnu fazu ili fazu dizajniranja,

    fazu implementacije ili provedbe projekta i fazu zaključivanja projekta.

    Početna faza ili faza dizajniranja obuhvaća definiranje ciljeva, vizije i strategije

    projekta, kao i planiranje, troškova i resursa, te budžetiranje.

  • 8

    Sljedeća faza, ili faza implementacije sastoji se od organizacije, vođenja, kontrole,

    odlučivanja, te ugovaranja i provedbe projekta.

    U završnoj fazi procjenjuju se proces i učinkovitost projekta, dolazi do implementacije

    znanja u sustav.

    Shema 1: Korelacija razine aktivnosti i vremena

    BROJNOST AKTIVNOSTI

    VRIJEME

    Izvor: Omazić, Baljkas, 2005, p.53

    Iz Sheme 1. vidljivo je kako razina aktivnosti varira kroz vrijeme te je ona u fazi

    dizajniranja niska, raste u drugoj fazi, te ima tendenciju pada u završnoj fazi, odnosno u

    fazi zaključivanja projekta.

    2.4. Interesno- utjecajne skupine projekta

    Interesno- utjecajne skupine mogu se definirati kao one koje imaju neki interes u

    projektu, a koje mogu utjecati na njegov ishod ili on ima utjecaja na njih. To su osobe ili

    grupe koje podržavaju projekt, ili projekt na njih utječe, ili su zainteresirane za projekt

    na bilo koji način ( Omazić i Baljkas, 2005, p. 135).

  • 9

    Vodstvo projekta mora identificirati i unutarnje i vanjske zainteresirane strane kako bi

    odredilo zahtjeve projekta i očekivanja svih uključenih strana. Voditelj projekta mora

    upravljati utjecajem različitih zainteresiranih strana u odnosu na zahtjeve projekta kako

    bi osigurao uspješan ishod (Project Management Institute, 2008, p. 24).

    Važno je znati kako je vrlo teško udovoljiti svim zahtjevima zainteresiranih strana,

    gotovo pa nemoguće. Udovoljavajući jednoj strani, na drugoj se uskraćuje. Stoga je

    važno imati u vidu krajnji cilj projekta i uz informiranje svih sudionika relevantnim

    informacijama koncentrirati se na izvođenje projekta uz što manje vanjskih utjecaja.

    Tablica 1. Lista interesno-utjecajnih pojedinaca i skupina

    Unutrašnji, predstavljaju pojedince i/ ili grupe koji dolaze iz organizacije

    Vanjski, predstavljaju pojedince i/ ili

    grupe koji dolaze izvan orgnizacije

    · više razine menadžmenta · klijenti ili kupci · inicijator · investitori

    · sponzor · korisnici

    · projektni menadžer · suradnici · članovi projektnog tima · prodavači, dobavljači ili ugovarači · grupe u organizaciji koje su

    uobičajeno uključene u projekt (administracija, financije,

    računovodstvo)

    · zakonodavci

    · grupe koje su angažirane na projektu

    · lobisti

    · funkcijski menadžeri · mediji · profesionalna udruženja · javnost

    Izvor: Omazić, Baljkas, 2005, p. 137

    Iz Tablice 1. je vidljivo koje su tzv. unutrašnje interesno-utjecajne skupine, odnosno one

    koje dolaze iz organizacije, a to su zainteresirane strane poput projektnog menadžera,

    sponzora, funkcijskih menadžera, inicijatore itd..

    Vanjske zainteresirane strane predstavljaju klijenti, investitori, mediji, javnost i drugi.

    Zadatak je projektnog menadžera i članova projektnog tima prepoznati zahtjeve

    sudionika, identificirati njihove uloge, odgovornosti i ovlaštenja kako bi se minimizirao

    utjecaj njihovih često suprostavljenih zahtjeva, a u cilju uspješne realizacije projekta.

  • 10

    Zainteresirane strane imaju različite razine odgovornosti i ovlasti kad sudjeluju na

    projektu i one se mogu mijenjati tijekom životnog ciklusa projekta. Zainteresirane

    strane mogu imati i štetan utjecaj na projektne ciljeve, te mogu doživjeti rezultate nekog

    projekta i kao pozitivne i kao negativne. Neke zainteresirane strane imaju koristi od

    uspješnog projekta, dok druge doživljavaju negativne ishode zbog uspjeha projekta, na

    primjer, poslovni voditelji iz zajednice koja će se okoristiti projektom industrijske

    ekspanzije zbog pozitivnih ekonomskih prednosti za zajednicu. U slučaju

    zainteresiranih strana koje imaju pozitivna očekivanja od projekta, njihovi interesi su

    najbolje zadovoljeni pomaganjem da projekt uspije. Interesi negativnih zainteresiranih

    strana najbolje su zadovoljeni sprečavanjem napredovanja projekta. Važan je dio

    odgovornosti voditelja projekta upravljanje očekivanjima zainteresiranih strana. To

    može biti teško jer zainteresirane strane imaju često vrlo različite ili oprečne ciljeve.

    Dio je odgovornosti voditelja projekta da uravnoteži ove interese i osigura da projektni

    tim surađuje sa zainteresiranim stranama na profesionalan i kooperativan način ( Project

    Menagement Institute, 2008, p. 24).

    Shema 2. Odnos između zainteresiranih strana

    Izvor: PMI, 2008, p. 24

  • 11

    Shema 2. Prikazuje odnos projekta i projektnog tima, te drugih najčešćih

    zainteresiranih strana.

    U nastavku će se detaljnije obrazložiti neke od interesno-utjecajnih skupina.

    Klijenti / Korisnici su osobe ili organizacije koje kupuju/koriste organizacijske

    proizvode ili usluge, odnosno rezultat projekta. Razlikuju se vanjski i/ili unutarnji

    korisnici.

    Sponzor označava osobu ili osobe koje se brinu o uspjehu projekta, osigurava

    financijske resurse za projekt. Sponzor vodi projekt kroz proces uključivanja ili odabira

    do formalnog odobrenja, ima značajnu ulogu, nalazi se visoko na hijerarhijskoj ljestvici.

    Voditelji programa snose odgovornost za upravljanje povezanim projektima kako bi se

    postigla kontrola i koristi kakve nisu moguće kada se njima upravlja pojedinačno.

    Voditelji ove razine surađuju sa svakim voditeljem projekta u cilju osiguranja podrške i

    vodstva na pojedinačnim projektima.

    Voditelje projekta imenuje izvođač u cilju postizanja ciljeva projekta. Ovo je vrlo

    zahtjevna uloga značajne odgovornosti i varijabilnih prioriteta. Zahtijeva: fleksibilnost,

    dobro prosuđivanje, jake vještine vođenja i pregovaranja i solidno znanje o praksi

    upravljanja projektima. Voditelj projekta zadužen je za sve vidove projekta koji

    uključuju (Project Management Institute, 2008, p. 26):

    · razvoj plana upravljanja projektom i sve povezane planove komponenata

    · održavanje stabilnosti projekta u smislu vremenskog rasporeda i budžeta

    · identificiranje, nadzor i odgovor na rizik

    · točno i pravovremeno izvješćivanje o projektu

    Projektni tim čine vodstvo projekta, voditelj projekta i drugi članovi tima, dakle, osobe

    stalno ili privremeno uključene u rad na projektu. Projektni tim se sastoji od razlitičitih

    pojedinaca koji poznaju neko specifično područje ili posjeduju posebne vještine te

    izvršavaju rad na projektu.

  • 12

    Voditelj organizacijske jedinice ima važnu ulogu unutar organizacije, odnosno unutar

    administrativnog ili funkcionalnog područja kao što je računovodstvo, financije, odjel

    ljudskih potencijala, nabava, itd.. Njima se dodjeljuje vlastito osoblje radi izvršavanja

    tekućeg posla i imaju jasan zadatak upravljanja svim poslovima unutar svog

    funkcionalnog područja.

    Voditelji operacija su pojedinci sa menadžerskom ulogom unutar osnovnog poslovnog

    područja, kao što su proizvodnja, nabava, održavanje. Ovi voditelji upravljaju direktno

    proizvodnjom, održavanjem proizvoda ili usluga namijenjenih prodaji.

    Ovisno o vrsti projekta, formalna se predaja odvija nakon završetka kako bi se tehnička

    projektna dokumentacija predala u ruke odgovarajuće menadžerske grupe operacija.

    Voditelji operacija potom uključuju preuzeti projekt u redovne operacije i pružaju

    dugotrajnu podršku (Project Management Institute, 2008, p. 27).

    Prodavači, dobavljači ili ugovarači čine pojedinci, grupe i/ili organizacije koje

    raspolažu sa ljudskim, materijalnim i financijskim resursima, odnosno osiguravaju

    dijelove ili usluge neophodne za realizaciju projekta.

    Poslovni partneri su vanjska poduzeća, imaju poseban odnos sa naručiteljem,

    osiguravaju specijaliziranu stručnost ili ispunjavaju određenu ulogu kao što je

    instaliranje, prilagodba, školovanje ili podrška (Project management Institute, 2008, p.

    27).

    Za uspjeh projekta je, dakle, nužna identifikacija svih zainteresiranih strana,

    procjenjivanje njihovih interesa u projektu i korištenje tih informacija u uspostavljanju

    međuodnosa. Takva lista interesno-utjecajnih skupina projektnom menadžmentu

    omogućuje koncentraciju na najkritičnije grupe i reducira ranjivost projekta kad se

    pojavi nešto neočekivano. Proces identifikacije ključnih ljudi za uspjeh projekta počinje

    onog trenutka kad se rađa ideja i traje tijekom cijelog životnog vijeka projekta (Omazić,

    Baljkas, 2005, p. 136).

  • 13

    2.5. Utjecaji okoline

    Svaki projekt je u interakciji s okolinom, te je stoga potrebno identificirati relevantne

    vanjske i unutrašnje čimbenike za uspješnu realizaciju projekta.

    Sustavski pristup projektnog menadžmenta realizaciji projekata podrazumijeva i

    sagledavanje prilika, odnosno, prijetnji okoline, tj. razumijevanje konteksta projektne

    realizacije, kako bi se racionalnim korištenjem mogućnosti i eliminiranjem slabosti u

    datom projektnom okruženju najučinkovitije realizirali projektni ciljevi. Pored

    tradicionalnih komponenata okoline organizacije u kojoj se izvodi projekt, projektni

    menadžment suočen je i sa specifičnim čimbenicima projektnog sustava koji nastaju i

    egzistiraju s realizacijom projekta (Zekić, 2010, p. 44).

    Faktori okruženja mogu pozitivno utjecati na realizaciju projekta ili negativno,

    nametanjem ograničenja čime se utječe na konačan ishod.

    Vanjske čimbenike čine klijenti poduzeća, njegovi dobavljači, banke ili odjeli koji

    moraju izvesti projekt, legislatura, socio-kulturno i političko okruženje (Omazić,

    Baljkas, 2005, p. 56).

    Na vanjske čimbenike nije moguće utjecati ili samo u određenoj mjeri.

    Unutrašnji čimbenici su organizacijska struktura, kultura, te vještine vođenja općeg

    menadžmenta, stoga se može zaključiti kako odnos projektnog tima i projektnog

    menadžera ima izravan utjecaj na realizaciju projekta.

    Projekti su postali bitno kompleksniji, zbog sljedećih razloga (Omazić, Baljkas, 2005,

    p.56):

    · postaje sve teže, ali i sve nužnije biti inovativan

    · posao postaje jako kompleksan te kompanije eksternaliziraju strateškim

    partnerima sve ono što nije sržno

    · ljudski resursi postaju ključan čimbenik uspjeha i temeljna vrijednost

    · promjene u tehnologiji su sve brže, događaju se svakog dana i sve ih je teže

    pratiti

  • 14

    · sve veća moć kupaca, različite preferencije i njihova orijentacija na ekološki

    prihvatljive proizvode

    · ključni ljudi u poslovnom svijetu sve više shvaćaju da na organizacije ne mogu

    više gledati kao na stabilne sustave i sve se više govori o teoriji kaosa

    · organizacije gube na rigidnosti i postaju orijentirane kupcu, s opstankom kao

    osnovnim strateškim ciljem

    Projekti i projektna okolina postaju sve kompleksniji. U današnje vrijeme projekti su

    postali nužni za opstanak i razvoj na tržištu, odnosno, za konkurentsku prednost.

    Većina kompanija je dovela repetitivne procese gotovo do savršenstva, tako da su im

    mogućnosti napredovanja u okvirima postojećih sustava bitno ograničene i

    minimizirane. Zato projekti postaju ključni izvor konkurentnosti poduzeća na

    određenom tržištu. Projektna okolina bi se najlakše mogla opisati modelom 4-K (

    Omazić, Baljkas, 2005, p. 56):

    · kompleksnost

    · kompletnost

    · konkurentnost

    · orijentiranost na kupca

    2.6. Projekt kao multikulturalna poveznica

    Povezivanje kultura u poslovnim pothvatima je najveći izazov koji je donijela

    globalizacija, budući da internacionalne projekte karakterizira niz specifičnosti.

    Internacionalni projekti su takvi projekti koji se fininaciraju i/ili izvode u 2 ili više

    zemalja. Kako se radi o projektima u kojima se susreću različite kulture, velika je

    mogućnost nastajanja konflikata što često može dovesti do neuspjeha projekta. Zbog

    susreta različitih kultura, takvi se projekti nazivaju i multikulturalnim. Današnji

    trendovi razvoja menadžmenta, a unutar toga i projektnog menadžmenta, Hrvatsku sve

    više približavaju zemljama zapadne Europe (Omazić, Baljkas, 2005, p. 42).

  • 15

    Osnovne prepreke u radu internacionalno, multikulturalnog projekta (Omazić, Baljkas,

    2005, p. 42):

    · same kulturološke razlike projektnih timova

    · razlike u sustavu vrijednosti

    · jezične razlike

    · edukacijske

    · sociološke

    · pravne

    · političke

    · vjerske

    · financijske

    · infrastrukturne

    Možda je najveća specifičnost kod poimanja koncepta vremena koje se razlikuje od

    kulture do kulture.

    U nekim kulturama vrijeme je novac, dok u drugima vlada koncept više je manje.

    Problem u stajalištima prema vremenu može potpuno uništiti rad tima te dovesti do

    blokade projekta, pa i cijelog sustava, ako se kulture sa suprotnim stajalištima susretnu,

    a projektni menadžer ne uspije riješiti suprotnosti (Omazić, Baljkas, 2005, p. 42).

  • 16

    3. UPRAVLJANJE PROJEKTOM REVITALIZACIJE TURIZMA U

    ISTARSKOM ZALEĐU „ REVITAS“

    Revitas je projekt revitalizacije istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, radi se o

    pograničnom projektu u sklopu kojega se radi na širenju kulturno- turističke ponude

    slovenske i hrvatske Istre, koja se uzima kao jedna zajednička turistička destinacija.

    3.1. Upravljanje i koordinacija projektom

    Upravljanje projektom je temeljni zadatak projektnog menadžmenta. Riječ je o tome da

    se izvođači usmjeravaju u izvođenje aktivnosti iz plana projekta i u skladu sa

    zahtjevima iz pokretačkog elaborata (Hauc, 2007, p. 231).

    Upravljanje projektom je primjena znanja, vještina, alata i tehnika na projektne

    aktivnosti kako bi se zadovoljili zahtjevi projekta. Upravljanje projektima odvija se kroz

    odgovarajuću primjenu i integraciju logički grupiranih procesa upravljanja projektima

    koji se sastoje od pet procesnih grupa ( Project Management Institute, 2008, p. 6):

    · Pokretanje

    · Planiranje

    · Izvršavanje

    · Nadzor i kontrola

    · Zatvaranje

    Upravljanje projektom uključuje identificiranje zahtjeva, potreba, potencijalnih

    problema u toku provođenja projekta, neslaganje sa očekivanjima zaintreresiranih

    strana, kao i balansiranje između ograničenja poput kvalitete, vremena, resurse, budžet i

    dr.

  • 17

    Shema 3. Ciljevi upravljanja projektom

    Izvor: izradio autor

    Ukoliko dođe do promjene kojeg od spomenutih faktora, ta promjena će utjecati na

    barem jedan od drugih faktora. Primjerice, dođe li do skraćivanja vremenskog roka

    često se treba povećati budžet kako bi se isti rad završio u manje vremena.

    Ukoliko povećanje budžeta nije moguće, može se smanjiti opseg ili kvaliteta kako bi se

    neki proizvod isporučio u kraćem vremenu i unutar istog budžeta. Zainteresirane strane

    u projektu mogu imati različite ideje o tome koji su faktori najvažniji, čime izazov

    postaje još većim. Izmjena projektnih ciljeva može stvoriti dodatni rizik. Projektni tim

    mora biti u stanju procijeniti situaciju i uskladiti zahtjeve tako da se isporuči uspješan

    projekt (Project Management Institute, 2008, p. 7).

    Temeljem usvojenih programa i planova, a za potrebe projekta REVITAS bilo je

    potrebno osnivanje Agencije za revitalizaciju i razvoj s zadacima ( Drempetić, Matejčić,

    2011, p. 7):

    · Poslovi izrade programa i planova obnove, investicijskih i drugih programa i

    dokumenata u vezi s projektom obnove

  • 18

    · Poslovi u vezi sa pripremom i ustupanjem radova na obnovi

    · Građevinski i financijski nadzor nad izvođenjem radova

    · Praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava, te

    dinamike i rokova izvođenja radova

    · Poslovi izgradnje, održavanja i organizacije korištenja informacijskog sustava

    · Poslovi organizacije i izvođenja marketinških i drugih promidžbenih aktivnosti

    · Poslovi usklađivanja rada sudionika u obnovi

    · Drugi poslovi koje joj povjere osnivači

    Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo znanosti i tehnologije,

    Ministarstvo kulture, Istarska županija i već spomenuta Agencija za revitalizaciju i

    razvoj utvrdili su zajednička stajališta i definirali zajedničko djelovanje, kao i prava i

    obveze u vezi upravljanja i koordinacije projektom.

    Zajednički su se definirali ciljevi, osnove i načela, upravljanje i način izvođenja

    projekta.

    3.1.1. Projektno vođenje

    Kako bi uspješno upravljali projektnom realizacijom projektni menadžeri moraju

    posjedovati vještinu vođenja, kako bi utjecali na ljude i njihovu motivaciju u cilju

    osvarivanja skupnih ciljeva.

    Projektni menadžer primjenjuje određeni stil vođenja koji ovisi o mnogo različitih

    faktora, poput prirode projekta, karakteristikama članova projektnog tima, kao i svojim

    osobnim karakteristikama.

    Projektnim vođenjem koji se zasniva na ravnopravnosti svih članova razvijaju se

    pozitivne interakcije kojima se pridonosi uspješnosti samog projekta i njegove

    realizacije.

    Uspješnost projektnog upravljanja podrazumijeva dizajniranje adaptivne projektne

    organizacije i izbor projektnih menadžera s razvijenim vodstvenim potencijalom.

    Bit je uspješnog projektnog vođenja u inkorporiranju individualnih i skupnih ciljeva

    sudionika projektne realizacije u ostvarivanje sustava primarnih projektnih i poslovnih

    ciljeva (Zekić, 2010, p. 99).

  • 19

    Budući da je REVITAS prekogranični projekt koji uključuje brojne partnere, iznimno je

    važna dobra komunikacija i suradnja koja je ostvarena čime svjedoči uspješno proveden

    projekt, te informirani i osposobljeni ljudski resursi koji doprinose razvoju turizma

    istarskog zaleđa.

    3.1.2. Dizajniranje organizacije za projektno upravljanje

    Projektni sustav čine investitori, izvođači, banke, klijenti i ostale interesno utjecajne

    skupine. Projektni sustav se razvija usporedno sa realizacijom projekta.

    Sve dinamičnija i heterogenija okolina, sve razvijenija konkurencija na globalnom

    tržištu, sve intenzivnije skraćivanje životnih ciklusa proizvoda i sve raznovrsniji

    zahtjevi različitih interesno utjecajnih skupina prisiljavaju suvremeni menadžment na

    traženje novih modela za efikasnije upravljanje ograničenim resursima i dinamičko

    optimaliziranje poslovnih rezultata.

    Transformacija nerutinskih aktivnosti u projekte i projektna orijentacija na konkretne

    potrebe konkretnih kupaca u determiniranom vremenu, kvaliteti i cijeni isporuke

    „proizvousluga“ preduvjet je razvoja konkurentnosti (Zekić, 2010, p. 81).

    3.2. Smjernice razvoja kulturnog turizma ruralnog prostora Istre

    Suvremeni turizam je društveni fenomen koji, uključujući i povezujući na neposredan i

    posredan način brojne gospodarske aktivnosti, ostvaruje značajne ekonomske učinke.

    Turisti su danas sve obrazovaniji i informiraniji o destinaciji koju odabiru, ekološki sve

    osvješteniji, svjesni „vrijednosti za novac“, itd.

    Stoga, jedan od najznačajnijih preduvjeta dugoročnog razvoja turizma je odgovoran

    odnos prema okolišu. Nositelji turističke ponude imaju u tome značajnu ulogu. O

    njihovoj ekološkoj osviještenosti i ekološkoj pismenosti ovisit će utjecaj njihove

    djelatnosti, ali i turista kao korisnika usluga, na okoliš.

  • 20

    Pored navedenih ekonomskih i ekoloških utjecaja, turizam ima značajan društveni i

    kulturni utjecaj, donoseći brojne pozitivne i negativne promjene u turističku destinaciju.

    Razvoj turizma može značajno utjecati na kvalitetu života stanovništva lokalne

    zajednice. Održivi turizam predstavlja koncepciju kojom se nastoje uravnotežiti

    ekonomski, ekološki i socio-kulturni utjecaji turizma u skladu s interesima sadašnjih i

    budućih sudionika. Upravo zato, one turističke destinacije koje implementiraju

    koncepciju održivog turizma pridonose povećanju atraktivnosti sadržaja njihove ponude

    te pridonose jačanju konkurentnosti, promatrano u dugom roku ( Rakitovac, 2011, p. 2).

    Neke od karakteristika suvremenog turističkog tržišta su:

    · raste interes za različite aktivnosti turista, te se u skladu sa tim povećava broj

    i vrsta ponude (pridaje se veći značaj kulturi, umjetnosti, sportu)

    · turisti postaju sve zahtjevniji, sofisticiraniji, racionalniji i selektivniji

    · povećava se udio novih segmenata u turističkoj potražnji, i to prije svega

    starijeg stanovništva i zaposlenih žena

    · unaprjeđuje se kvaliteta

    · diverzificira se ponuda

    · raste ekološka svijest turista, sve veća zaštita okoliša u turističkoj destinaciji.

    Istarska županija smatrana je najrazvijenijom županijom u Hrvatskoj, prema kriteriju

    razine razvijenosti u turizmu. Tijekom protekle dvije dekade, gotovo je 30% svih

    turističkih odlazaka ostvareno u Istarskoj županiji. Županija raspolaže s oko 230.000

    kreveta u hotelima, hotelskim naseljima, kampovima i privatnom smještaju, što čini oko

    30 % ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. U Županiji su razvijeni brojni

    selektivni oblici turizma, e.g. kamping turizam, nautički turizam, kulturni turizam,

    sportsko-rekreacijski, eko-turizam, biciklistički turizam, lovački i ribolovni turizam, itd.

    ( Rakitovac, 2011, p. 8).

    Tablica 2. Turistički promet po županijama

    Županija 2005. 2008. 2010.

    Primorsko-goranska 20,8 19,7 20,3

  • 21

    Ličko-senjska 3,0 3,2 3,8

    Primorje 23,8 22,9 24,1

    Zadarska 9,3 9,8 9,2

    Šibensko-kninska 7,5 7,3 6,0

    Splitsko-dalmatinska 15,6 15,5 15,5

    Dubrovačko-neretvanska 9,1 8,8 9,3

    Dalmacija 41,0 41,4 40,0

    Istarska županija 25,1 24,2 24,9

    Grad Zagreb 5,5 6,3 6,0

    Ostale županije 4,6 5,2 5,0

    Ukupno 100,0 100,0 100,0

    Izvor: Rakitovac, 2011, p. 8

    Tablica 2. prikazuje turistički promet po županijama, kriterij je udio prema dolascima.

    Iz tablice je vidljivo kako je udio dolazaka turista u Istru najveći u odnosu na druge

    županije.

    Načela turizma temeljena na prirodnoj i kulturno-povijesnoj baštini (Rakitovac, 2011,

    p. 11):

    · Prepoznavanje važnosti baštine

    · Briga o lokalitetima baštine

    · Razvoj partnerstva za višestruku korist

    · Ugradnja pitanja baštine u poslovno planiranje

    · Investiranje u ljude i lokalitete

    · Oglašavanje i promoviranje odgovornosti u oblikovanju turističkih

    proizvoda

    · Pružanje visoko kvalitetnih doživljaja posjetiteljima

    · Uvažavanje prava i obveza lokalnog, autohtonog stanovništva.

  • 22

    Destinacije koje poduzimaju mjere oblikovanja i implementacije koncepcije održivog

    turizam u gospodarsku praksu ostvaruju povećanje atraktivnosti i konkurentnosti u

    dugom roku.

    Opći prekogranični ciljevi projekta REVITAS bili su zaustavljanje propadanja istarske

    unutrašnjosti uz očuvanje kulturne baštine i promicanje razvojnih i turističkih

    integralnih proizvoda; oblikovanje prekogranične turističke destinacije i promicanje

    održivog razvoja turizma u istarskom ruralnom području na temelju kulturnog i

    prirodnog bogatstva tog područja. Oni su se realizirali kroz specifične ciljeve koji su

    obuhvaćali: razvoj modela revitalizacije istarskog zaleđa, razvoj integralnih turističkih

    proizvoda i usluga sa svrhom oblikovanja jedinstvene prekogranične turističke

    destinacije Istre, poboljšanje i obnovu infrastrukture za turizam te obnovu kulturne

    baštine i poticanje prekogranične kulturne razmjene i događaja (Rakitovac, 2011, p. 14).

    Smjernice razvoja održivog turizma na navedenim osnovama jesu slijedeće (Rakitovac,

    2011, p. 15):

    · Odgovoran odnos prema prirodnim resursima, očuvanje bioraznolikosti i

    Jadranskog mora pridonosi dugoročnom očuvanju njihove atraktivnosti. Ovo je

    izrazito značajno budući da su prirodne ljepote jedan od najznačajnijih motiva

    odabira Istre kao turističke destinacije.

    · Prostorno planiranje se mora odvijati u skladu s procijenjenim nosivim

    kapacitetima okoliša poštujući pritom pragove tolerancije eko sustava,

    suprastrukture i infrastrukture, turista i lokalnog stanovništva.

    · Potrebna je odgovarajuća valorizacija kulturnog i povijesnog nasljeđa, kako

    materijalne tako i nematerijalne baštine, kroz konverzijsku funkciju turizma

    kojom dobra koja se ne nalaze na tržištu stječu tržišnu vrijednost.

    · Budući da je turizam izrazito značajan gospodarski sektor Istarske županije,

    implementacija koncepcije održivog turizma pridonosi daljnjem razvoju turizma

    i svekolikog gospodarstva na brojne načine.

  • 23

    · Razvoj održivog turizma na regionalnoj i lokalnoj razini pridonosi razvoju

    obrtništva uz proizvodnju autohtonih suvenira, koji bi svojom izvornošću

    značajno obogatili turističku ponudu.

    · Poticanje ekološke poljoprivrede pridonosi zadovoljavanju rastuće potražnje kod

    turista i lokalnog stanovništva.

    · Budući da koncepcija održivog turizma podrazumijeva poštivanje izvornosti,

    implementacija koncepcije pridonosi razvoju ruralnog prostora Istre kroz razvoj

    različitih vrsta turizma u ruralnom prostoru (eko-turizam, kulturni turizam,

    seoski turizam i dr.)

    Implementacija koncepcije održivog turizma u ruralnom prostoru hrvatske i slovenske

    Istre zasnovanog na kulturnoj baštini i prirodnom nasljeđu pridonosi većoj

    prepoznatljivosti tog prostora na turističkom tržištu, obogaćivanju turističke ponude tog

    prostora i ukupne turističke ponude pripadajućih regija, očuvanju i odgovarajućoj

    tržišnoj vrijednosti prirodne baštine i bioraznolikosti, kao i kulturne baštine. Navedeno

    pridonosi većem blagostanju lokalnog stanovništva, kvaliteti turističkog doživljaja i

    povećava atraktivnost ponude za potencijalne turiste (Rakitovac, 2011, p. 16).

    3.3. Financiranje projekta unutar Instrumenta pretpristupne pomoći ( IPA)

    Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorena je mogućnost korištenja sredstava iz Eu

    fondova. Eu fondovi otvoreni su gotovo cijelom svijetu i pokrivaju gotovo sve vrste

    organizacija ( Valčić, 2011, p. 289).

    Projekt REVITAS se dijelom financira iz Eu fondova, u okviru Instrumenta

    pretpristupne pomoći (IPA), u iznosu od 1.564.308,49 EUR.

    Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.840.362,92 EUR, stoga je iznos nacionalnog

    sufinanciranja u visini od 276.054,43 EUR.

    IPA II predstavlja instrument pretpristupne pomoći, a odnosi se na na prekograničnu

    suradnju graničnih regija Hrvatske i susjednih zemalja članica EU, u slučaju dotičnog

    projekta, sa Slovenijom. Prekogranična suradnja predstavlja značajnu ulogu u razvoju

    regija Republike Hrvatske.

  • 24

    Specifičnost prekogranične suradnje je da predlagatelji projekta moraju biti neprofitne

    pravne osobe i moraju pripadati sljedećim kategorijama pravnih osoba: udruge,

    ustanove, gospodarske komore, tijela regionalne i lokalne vlasti, regionalne razvojne

    agencije, centri za istraživanje i razvoj, poljoprivredne udruge itd.

    Osim toga, prijavitelji projekta obavezni su sufinancirati projekt vlastitim sredstvima

    (15% potrebno osigurati u vlastitom proračunu), te imati barem jednog prekograničnog

    partnera. Prekogranični karakter projekta mora biti jasno vidljiv te se mora provoditi i

    imati pozitivan utjecaj s obje strane granice (Safu.hr)

    U okviru IPA komponente II Republika Hrvatska sudjeluje u (Safu.hr):

    · prekograničnim programima s državama članicama Europske Unije: IPA

    program Jadranske prekogranične suradnje, IPA prekogranični program

    Mađarska – Hrvatska i IPA prekogranični program Slovenija – Hrvatska;

    · prekograničnim programima s državama nečlanicama Europske Unije: IPA

    prekogranični program Hrvatska – Srbija, IPA prekogranični program Hrvatska

    – Bosna i Hercegovina te IPA prekogranični program Hrvatska – Crna Gora;

    · transnacionalnim programima: Transnacionalni program za Jugoistočnu

    Europu (SEE) i Transnacionalni program Mediteran (MED).

    Shema 4: Raspodjela IPA sredstava po komponentama

    Izvor: Google.com

  • 25

    Na Shemi 4. vidljivo je da najveći dio sredstava otpada na pomoć u tranziciji i jačanju

    institucija (35%), zatim slijedi regionalni razvoj sa 32% od ukupnih sredstava pomoći,

    ruralni razvoj se financira sa 18% sredstava, razvoj ljudskih potencijala 8%, te

    prekogranična suradnja 7% sredstava.

    3.4. Ciljevi i obuhvat projekta

    Projektni ciljevi moraju se definirati na početku planiranja projekta. Ciljevi određuju

    stanje kojem se teži po završetku projekta, odnosno rezultate primjerene postavljenim

    zahtjevima i potrebama.

    Klasična paradigma projektnih ciljeva temelji se na ispunjenju tri glavna projektna

    ograničenja (Omazić, Baljkas, 2005, p. 202):

    · Je li projekt završen na vrijeme

    · Je li u okvirima planiranog budžeta

    · Je li u okvirima zacrtane kvalitete

    Projektni ciljevi, dakle imaju ograničenja u okviru budžeta, kvalitete i vremena.

    Karakteristike projektnih ciljeva:

    · Moraju biti motivirajući i atraktivni

    · Izvedivi i realno postavljeni

    · Moraju biti mjerljivi

    · Moraju biti vremenski definirani

    · Relevantni i usklađeni sa organizacijskom politikom i strukturom.

    Može se zaključiti kako su ciljevi projekta bitni, kako organizaciji, u smislu da se točno

    i pravovremeno definiraju, te da budu motivirajući projektnom menadžmentu, tako i

    krajnjem korisniku, koji će u konačnici koristiti projektni proizvod ili uslugu.

  • 26

    Glavni ili opći cilj projekta REVITAS predstavlja zaustavljanje propadanja istarskog

    zaleđa uz očuvanje kulturne baštine i promicanje integriranih proizvoda, te stvaranje

    zajedničkog prekograničnog turističkog odredišta i promicanje održivog razvoja turizma

    u gradovima istarskog zaleđa na temelju kulturnog i prirodnog bogatstva tog područja (

    Kale, 2010).

    Korist projekta za ciljane skupine odražava se u posebnim prekograničnim ciljevima

    (Revitas.org):

    · Razvoj modela revitalizacije istarskog zaleđa

    · razvoj integriranih turističkih proizvoda,

    · poboljšanje i obnova infrastrukture za turizam te obnova kulturne baštine,

    · poticanje prekogranične kulturne razmjene i događaja radi povećanja razine

    svijesti stanovništva i ostalih interesnih skupina o kulturnim i razvojnim

    potencijalima istarskog ruralnog područja.

    U realizaciji navedenih ciljeva važnu ulogu imao je i razvoj koncepcije održivog

    turizma, koji se zasniva na sljedećim pretpostavkama:

    · očuvanje prirodnih bogatstava, bioraznolikosti, racionalno korištenje prirodnih

    resursa

    · prostorno planiranje uskladiti sa kapacitetima okoliša

    · valorizacija kulturne baštine

    · razvoj održivog turizma pridonio bi razvoju poduzetništva i obrtništva, kroz

    povećanje autohtonih proizvoda te shodno tome, razvoju turizma i turističke

    ponude

    · razvoj i poticanje ekološke poljoprivrede

    · razvoj eko turizma, seoskog, kulturnog turizma

    Implementacija koncepcije održivog turizma zasnovanog na kulturnoj baštini i

    prirodnom nasljeđu u ruralnom prostoru Istre pridonosi većoj tržišnoj prepoznatljivosti

    tog prostora na turističkom tržištu. Turistička ponuda koja se temelji na autohtonim,

  • 27

    kvalitetnih i izvornim proizvodima i uslugama pridonosi daljnjoj valorizaciji i

    prepoznatljivosti turističke ponude hrvatske i slovenske Istre kao turističkih destinacija

    koje su gospodarski, kulturološki i ekološki održive (Rakitovac, 2011, p. 15).

    Cilj je bio stvaranje prepoznatljive zajedničke turističke destinacije slovenske i hrvatske

    Istre, kreiranje identiteta temeljenog na povijesti i kulturnoj baštini, te jačanje svijesti

    lokalnog stanovništva.

    Obuhvat projekta je potrebno precizno definirati, budući on predstavlja čimbenik

    uspješnosti projektne realizacije.

    Projektnim obuhvatom se se definiraju zadaci koje treba izvršiti u cilju realizacije

    projektnog proizvoda ili usluge.

    Projektni obuhvat definira projektni menadžer zajedno sa sržnim timom, temeljem

    dobivenog obuhvata projektnog proizvoda koji je definirao inicijator, odnosno korisnik

    projekta. Projektni obuhvat definira se kako bi svim projektnim sudionicima bilo jasno

    što će se projektom postići. Svrha definiranja projektnog obuhvata je u izbjegavanju

    sukoba između projektnog menadžera i inicijatora, odnosno korisnika projektnog

    proizvoda. Projektni obuhvat pomaže u postizanju i potvrdi zajedničkog razumijevanja

    obuhvata posla i konačnog proizvoda projekta od strane svih projektnih sudionika

    (Omazić, Baljkas, 2005, p. 203).

    3.5. Projektne aktivnosti

    Projektne aktivnosti predstavljaju niz međusobno povezanih radnji koje je potrebno

    izvršiti u određenom vremenskom periodu kako bi se postigli projektni rezultati.

    Aktivnosti se obično podudaraju sa radnim zadacima izvođačke jedinice, no postoje i

    aktivnosti koje se ne podudaraju sa radnim operacijama, stoga se aktivnosti raščlanjuju

    do razine na kojoj je moguće uspješno izvođenje projekta.

  • 28

    Aktivnost treba biti oblikovana tako da je moguće (Hauc, 2007, p. 185):

    · odrediti glavnog izvođača i stručno odgovorne osobe

    · odrediti voditelje izvođačkih jedinica

    · planirati opterećenja izvođačkih resursa u smislu optimalnog angažiranja

    · planirati troškove projekta tako da bude moguće utvrđivati troškove i

    obračunavati ih po aktivnostima ili grupama aktivnosti

    · odrediti trajanje

    · jednoznačno utvrditi rezultate

    · odrediti međusobnu ovisnost aktivnosti

    · odrediti vjerojatnost realizacije aktivnosti i vjerojatnost postizanja ciljeva

    projekta

    · odrediti programske i kontrolne informacije

    · odrediti strukturne informacije i potrebnu materijanu osnovu za aktivnosti

    U nastavku će se nabrojati aktivnosti koje su provedene u sklopu projekta Revitas.

    Projekt Revitas obuhvaćao je sljedeće aktivnosti (Revitas.org):

    · Izrada metodologije revitalizacije ruralnog područja na zajedničkim

    prekograničnim radionicama i ekskurzijama. Stvaranje zajedničke prekogranične

    studije modela revitalizacije unutrašnjosti Istre koja sadržava: (a) metode

    obnove, ponude i promocije objekata kulturne baštine te (b) metode

    revitalizacije starogradskih jezgri

    · Očuvanje izvorne suhozidne gradnje istraživanjima, na sedmodnevnim

    radionicama u Vodnjanu i Topolovcu te praktičnim napucima, uz vizualnu

    prezentaciju obnove suhozida

    · Revitalizacija tematskih putova, vidikovaca, odmorišta te njihovo uključivanje u

    integriranu turističku ponudu. Na području slovenske Istre uređenje tri vrste

    putova i 10 odmorišta. U hrvatskoj Istri raskrčavanje 20 kilometara biciklističkih

    i pješačkih staza na području etno-arheološkog parka Vodnjanštine te

    provođenje signalizacije i uređenje pet odmorišta

  • 29

    · Revitalizacija starogradskih jezgri: obnova trga u Topolovcu i kvadratne kule

    kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu

    · Organiziranje 16 dana zajedničkih prekograničnih radionica za voditelje info-

    centara tijekom dva mjeseca kroz četiri modula: Održivi oblici turizma, Kulturni

    turizam i identitet, Marketing i razvoj destinacije i Nematerijalna baština

    · Organiziranje dva trodnevna seminara za turističke vodiče, djelatnike u

    turističkim agencijama, poduzetnike, lokalnu administraciju i širu javnost,

    sveukupno 120 sudionika

    · Uspostavljanje 6 info-centara u hrvatskoj i slovenskoj Istri: Kopar – Sv. Anton,

    Piran, Izola, Poreč (Istarska sabornica), Buzet (starogradska jezgra),

    Svetvinčenat (kaštel Grimani-Morosini) i 20 info-točaka s info-kioscima

    · Organiziranje 23 događaja u svrhu promocije Istre kao jedinstvene turističke

    destinacije putem degustacija tipičnih proizvoda za turiste, promocijske i

    edukativne radionice i ostale manifestacije u info-centrima i starogradskim

    jezgrama

    · Razvoj integriranih prekograničnih turističkih promotivnih proizvoda:

    fotomonografija o freskama uz DVD, dva šestojezična vodiča o starogradskim

    jezgrama te kulturnim i prirodnim znamenitostima unutrašnjosti Istre, DVD o

    projektu, deplijani, razglednice, plakati, knjiške oznake, reprint-brošura

    projekta Heart of Istria

    · Uspostavljanje internet-stranice projekta

    · Održavanje 12 zajedničkih konferencija za novinare

    · Snimanje i emitiranje dvaju promotivnih spotova

    3.6. Gantogram projekta

    Predviđeno trajanje projekta je u periodu od 30 mjeseci počevši u rujnu 2009., do

    ožujka 2012. godine.

    U nastavku se prikazuje gantogram projekta, odnosno priprema i izvršenje aktivnosti za

    vrijeme trajanja projekta. Aktivnosti su prikazane s lijeve strane tablice, a obuhvaćaju

    radne pakete projekta i aktivnosti provedene u sklopu svakog radnog paketa.

    S lijeve strane tablice vidljiv je popis izvršitelja zaduženih za svaku pojedinu aktivnost.

  • 30

    Tablica 3. Gantogram projekta

    Predviđeno trajanje projekta: rujan 2009.- ožujak 2012. god. ( 30 mjeseci)

    Mjeseci

    Aktivnost 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 Izvršitelj

    1. Razvoj modela revitalizacije

    Priprema:Izrada

    metodologije

    revitalizacije

    Podnositelj zahtjeva,

    partneri na

    projektu,

    projektni

    tim

    Izvršenje: Stvaranje

    studije modela

    revitalizacije

    Podnositelj zahtjeva,

    partneri na

    projektu,

    projektni

    tim

    2. Lokalne akcije revitalizacije

    Izvršenje: Radionice o

    očuvanju suhozidne

    gradnje

    Partneri

    Izvršenje: Revitalizacija

    tematskih

    putova,

    vidikovaca,

    odmorišta i dr.

    Partneri

  • 31

    3. Razvoj turističke infrastrukture i ljudskih resursa

    Mjeseci

    Aktivnost 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 Izvršitelj

    Izvršenje: Obnova

    starogradskih

    jezgri

    Partneri,

    projektni

    tim

    Izvršenje: Uspostavljanje

    info-centara

    Partneri,

    projektni

    tim

    Izvršenje: Prekogranične radionice za

    voditelje info-

    centara

    Partneri

    4. Informiranje javnosti

    Priprema:

    Organizacija

    događaja promocije

    Partneri

    Izvršenje: Organizacija

    događaja promocije

    (degustacije,

    radionice..)

    Partneri

    Priprema:

    Uspostavljanje

    internet stranice

    projekta

    Projektni

    tim, web

    dizajner

  • 32

    Mjeseci

    Aktivnost 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 Izvršitelj

    Izvršenje: Uspostavljanje

    internet stranice

    projekta

    Web

    dizajner

    Izvršenje: Snimanje

    promotivnih

    spotova

    Poduzeće za izradu

    video

    spotova

    Priprema:

    Izrada

    turističkih promotivnih

    proizvoda(

    brošura, letaka, razglednica..)

    Partneri,

    stručnjaci

    Izvršenje: Izrada

    turističkih promotivnih

    proizvoda

    Stručnjaci

    Izvršenje: Održavanje konferecija za

    novinare

    Projektni

    tim,

    partneri

    Izvor: Revitas ( obrada autora)

  • 33

    U Tablici 3. prikazano je približno vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti, a prikazane su

    linijama dužinom koja je proporcionalna trajanju aktivnosti.

    3.7. Budžet i procjena troškova projekta

    Upravljanje projektnim troškovima obuhvaća procese planiranja vrste i količine

    potrebnih projektnih resursa za realizaciju planiranog projektnog obuhvata, procjene

    troškova resursa za realizaciju planiranih projektnih aktivnosti, odnosno budžetiranje

    troškova i procese kontroliranja promjena projektnog budžeta, kako bi se planirani

    projektni obuhvat realizirao unutar odobrenog budžeta (Zekić, 2010, p. 160).

    U nastavku slijedi tablica koja prikazuje budžet projekta.

    Tablica 4. Budžet za izvršenje projekta

    TROŠKOVI JEDINICA KOLIČINA IZNOS(EUR) TROŠAK(EUR) 1.RASHODI ZA ZAPOSLENE

    1.1. Projektni menadžeri, koordinatori, asistenti 1.1.1. Projektni menadžer Mjesečno 26 1750 45.500 1.1.2. Projektni koordinator Mjesečno 24 1520 36.480 1.1.3. Projektni koordinator Mjesečno 24 1520 36.480 1.1.4. Projektni asistent Mjesečno 26 870 22.620 1.1.5. Projektni asistent Mjesečno 24 870 20.880 1.1.6. Projektni asistent Mjesečno 24 870 20.880 1.1.7. Projektni asistent Mjesečno 24 870 20.880

    1.2. Stručni suradnici 1.2.1. Stručni suradnik 1 Mjesečno 24 600 14.400 1.2.2. Stručni suradnik 2 Mjesečno 24 600 14.400 1.2.3. Stručni suradnik 3 Mjesečno 24 600 14.400 1.2.4. Stručni suradnik 4 Mjesečno 8 600 4.800 1.2.5. Stručni suradnik 5 Mjesečno 12 650 7.800 1.2.6. Stručni suradnik 6 Mjesečno 10 620 6.200

    1.3. Voditelji info centara 1.3.1. Voditelj 1 Mjesečno 24 500 12.000 1.3.2. Voditelj 2 Mjesečno 24 500 12.000 1.3.3. Voditelj 3 Mjesečno 24 400 9.600 1.3.4. Voditelj 4 Mjesečno 24 400 9.600 1.3.5. Voditelj 5 Mjesečno 24 400 9.600 1.3.6. Voditelj 6 Mjesečno 24 400 9.600 Ukupno ljudski resursi 328.120,00

    2.PUTOVANJA

  • 34

    2.1. Internacionalna

    putovanja Po km 4.612 0,25 1.153,00

    2.1.1. Sastanci s partnerima Po km 6.815 0,25 1.703,75 2.2. Nacionalna putovanja Po km 9.230 0,25 2.307,50 2.2.1. Sastanci s partnerima Po km 10.400 0,25 2.600,00 2.2.2. Prekogranične radionice

    Po km 4.500 0,25 1.125,00

    2.2.3. Ostali troškovi putovanja

    Po km 6.000 0,25 1.500,00

    Ukupno putovanja 10.389,25

    3. OPREMA I POTROŠNI MATERIJAL 3.1. Kupnja vozila, najam

    vozila Po vozilu 5 55.000 275.000

    3.2. Računalna oprema Po kom 8 750 6.000 3.2.1. Računala, laptop Po kom 9 850 7.650 3.2.2. Fotokopirni aparat Po kom 3 900 2.700 3.2.3. Video kamera i

    oprema Po kom 2 390 780,00

    3.2.4. Fotoaparat Po kom 4 150 600 3.2.5. Rezervni dijelovi za

    opremu Po kom 500

    Ukupno oprema i potrošni materijal

    293.230,00

    4. URED 4.1. Namještaj 0,00 4.2. Najamnina prostora Mj 30 400 12.000 4.3. Tekući troškovi (režije) Mj 6 3.000 4.4. Ostale potrepštine Kom 0,00 Ukupno troškovi ureda 15.000

    5. GRAĐEVINSKI RADOVI I OPREMA 5.1. Strojevi i alati 0,00 5.2. Radovi obnove kule u

    Svetvinčentu Po ugovoru 159.000

    5.3. Radovi na obnovi trga u

    Topolovcu Po ugovoru 120.000

    5.4. Radovi na raskčavanju biciklističkih staza(20 km)

    Po ugovoru 70.500

    5.5. Radovi na uređenju odmorišta i 3 vrste putova u slovenskoj Istri

    Po ugovoru 150.500

    5.6. Radovi na uređenju odmorišta i 10 puteva na području hrvatske Istre

    Po ugovoru 160.000

    5.7. Radovi provođenja signalizacije

    Po ugovoru 40.500

    5.8. Ostali građevinski radovi

    30.000

    Ukupno troškovi građevinskih radova i opreme

    730.500,00

    6. OSTALI

    TROŠKOVI I USLUGE

    6.1. Publikacije

  • 35

    6.1.1. Fotomonografija o

    freskama uz DVD Po ugovoru 12.000

    6.1.2. Vodiči o starogradskim jezgrama

    Kom 5.000 3,25 16.250,00

    6.1.3. DVD o projektu Po ugovoru 10.000 6.1.4. Razglednice Kom 10.000 0,50 5.000 6.1.5. Reprint brošura projekta Heart of Istria

    Kom 5.000 2,50 12.500

    6.2. Troškovi radionica i seminara

    Po ugovoru 4.500 4.500

    6.3. Troškovi konferencija za novinare

    Po ugovoru 2.000 2.000

    6.3.1. Prezentacija projekta Po ugovoru 1.500 1.500 6.3.2. Najam prostora Po satu 12 85,00 1.020 6.3.3. Trošak reprezentacije Po osobi 160 5,00 800,00 6.4. Snimanje promotivnih

    spotova Po ugovoru 2 800,00 1.600,00

    6.5. Uspostavljanje web

    stranice projekta Po ugovoru 2.300,00 2.300,00

    6.5.1. Troškovi prijevoda web stranice

    Po ugovoru 20 16,00 320,00

    6.6. Uspostavljanje info

    centara Po ugovoru 6 42.000 252.000

    6.6.1. Najam prostora i

    opreme Mj 20 375,00 7.500,00

    6.6.2. Tekući troškovi Mj 20 250,00 5.000,00 Ukupno ostali troškovi i usluge

    334.790,00

    7. Ukupni direkni

    troškovi akcija 1.711.537,52

    7.1. Rezerva za

    nepredviđene troškove ( 5% od 7.)

    8. Ukupno troškovi aktivnosti(7+7.1.)

    1.711.537,52

    8.1. Administrativni

    troškovi (Max 7% od 8.) 128.825,40

    9. Ukupni prihvatljivi

    troškovi (8+8.1.) 1.840.362,92

    Izvor: Revitas (obrada autora)

    Financijska vrijednost projekta iznosi 1.840.362,92., a iz budžeta se financiraju rashodi

    za zaposlene, troškovi putovanja, troškovi ureda, potrošnog materijala i opreme,

    građevinskih radova, te ostalih troškova ( promocije i sl.)

  • 36

    3.8. Provođenje projekta

    U projekt revitalizacije bilo je uključeno 10 partnera iz Hrvatske i Slovenije uključujući

    Grad Kopar, Istarska županija, Općina Piran, Zavod za zaštitu kulturne baštine

    Slovenije, Grad Buzet, Grad Poreč, Turistička zajednica Istarske županije, Općina

    Svetvinčenat te Grad Vodnjan.

    Projektna realizacija uključivala je pet radnih paketa: upravljanje i koordinaciju

    projektom, razvoj modela revitalizacije zaleđa Istre, lokalne akcije revitalizacije

    istarskog zaleđa i uključivanje u turističku ponudu, integrirani razvoj turističke

    infrastrukture i ljudskih resursa, te informiranje javnosti.

    3.8.1. Uloga lokalnog stanovništva u revitalizaciji

    Kada se gradovi pokušavaju revitalizirati putem kulturne baštine onda se baština vidi

    prije svega kao kulturni kapital koji može dalje doprinositi stvaranju ekonomskih

    vrijednosti, ali i pomoći u stabilizaciji socijalnih odnosa, artikulaciji vrijednosti

    zajednice i u svakom slučaju doprinijeti boljem planiranju budućnosti. Da bi se to

    ostvarilo potrebno je aktivirati zajednicu i pokrenuti dijalog između prošlosti i

    budućnosti unutar zajednice, među građanima koji žive u gradu. Uspostavljanje ovog

    dijaloga unutar lokalne zajednice od ključne je važnosti jer na koncu radi se o zajednici

    koja je najviše zainteresirana za ekonomski i socijalni opstanak i razvoj ovih gradova (

    Mišković, 2010).

    Kako bi se održala kulturna baština nužno je sudjelovanje i angažiranje cijele zajednice.

    Naime, kao ključan čimbenik revitalizacije gradova putem kulturne baštine, ističe se

    uloga i aktivnosti lokalnog stanovništva jer se rezultat odražava i na njihov prosperitet.

    Lokalno stanovništvo u razvoju kulturnog turizma zasigurno može kroz projekte

    očuvanja i prezentacije kroz kulturni turizam dobiti adekvatne koristi, kao najprije

    indirektne – kroz uređenje infrastrukture, vizualnog identiteta ulica, trgova, fasada i

    drugih kako javnih tako i privatnih prostora. Zatim se mora naglasiti i segment direktne

    koristi, gdje lokalno stanovništvo kroz različite vidove komercijalizacije prostora i

    kulturno-povijesne baštine može ostvariti i materijalnu korist (npr. ponajprije

  • 37

    mogućnost zapošljavanja, otvaranja suvenirnica, ateljea, pružanje specifične

    enogastronomske ponude, izrade autohtonih proizvoda i suvenira, demonstracijsko

    prikazivanje starih zanata, radionice obrtnika, izgradnja primjerenih smještajnih

    kapaciteta itd.) ( Rudan, 2012).

    Dakle, ne treba očekivati da zajednica može iznijeti proces revitalizacije, no potrebno je

    pronaći načina da se zajednica uključi u ovaj proces, da sve postupke uz očuvanje i

    zaštitu kulturne baštine doživljava kao svoje i da bude izravno za njih zainteresirana, te

    da vidi povezanost između njezinog očuvanja i vlastitog prosperiteta (Mišković, 2010).

    Na temelju svega prethodno navedenoga može se donijeti zaključak kako je izuzetno

    važan pozitivan stav i prihvaćanje lokalnog stanovništva budući da će razvoj turističke

    destinacije doprinijeti kvaliteti njihova života kroz edukaciju, razvoj infrastrukture,

    ponudu radnih mjesta i dr.

    3.8.2. Kulturna baština kao razvojni resurs

    Termin «kulturna baština» mijenjao je svoj kontekst kroz posljednja desetljeća,

    pretežito inicijativama i smjernicama koje je određivao UNESCO, a sve s ciljem

    ukazivanja na to da kulturna baština ne podrazumijeva tek spomenike, predmete i

    objekte. Ona podrazumijeva tradicije i žive manifestacije (fenomene) koji su naslijeđeni

    od predaka i koji se prenose na buduće naraštaje (Hauser, 2010, p. 34).

    Kulturna baština se može shvaćati kao kapital koji stvara novu vrijednost.

    Održavanje kulturne baštine, prilagođavanje novim zahtjevima, promoviranje

    predstavljaju njezino korištenje kao razvojnog resursa.

    Kulturna baština predstavlja vrlo važan resurs u razvoju ne samo izravne turističke

    ponude nego i u razvoju proizvodnje proizvoda temeljenih na materijalnoj ili

    nematerijalnoj baštini (Mišković, 2010).

    Postoji mnogo proizvoda koji se mogu koristiti kao suveniri, no postoje i oni koji se

    svakodnevno mogu koristiti, a njihova vrijednost se temelji na kulturnoj baštini.

  • 38

    Nadalje, kulturna baština vrijedan je resurs i u stanogradnji i trgovini nekretninama gdje

    pejzaži koje oblikuje i objekti koji je sačinjavaju, čine posebnu vrijednost. Ta je

    vrijednost vrlo rano prepoznata i utržena od strane brojnih aktera ekonomskog života

    često nesvjesnih da im je dobar dio zarade osigurala upravo kulturna vrijednost utržene

    nekretnine. Čini se da ovaj oblik upotrebe kulturne baštine izrazito razvijen, ali u nekim

    starogradskim jezgrama, kao što je to slučaj u gradovima Buje ili Buzet, potrebno je

    razviti i dodatne mjere potpore jer je u ove jezgre potrebno poticati useljavanje

    stanovništva (Mišković, 2010).

    U Istri je kulturna baština prepoznata kao važan čimbenik razvoja, te se koristi kao

    kapital i stvara nove vrijednosti.

    Kulturna baština i prepoznavanje njezine vrijednosti predstavlja važan segment razvoja i

    koristi se u strategiji revitalizacije gradova istarskog zaleđa.

    3.8.3. Razvoj modela revitalizacije zaleđa Istre

    Revitalizacija se provela sukladno planu i programu zaštite i obnove svakog naselja.

    Modeli revitalizacije obuhvaćali su:

    · Prostorno planiranje

    · Organizaciju provođenja aktivnosti

    · Edukaciju

    Planom višeg reda utvrdio se značaj povijesnog dijela naselja, namjena i način uređenja,

    te mjere zaštite povijesnih i kulturnih vrijednosti.

    Detaljnim planom utvrdile su se mogućnosti obnove, namjena površina, program

    izgradnje i uređenja, uvjeti i druge aktivnosti, te ostali bitni elementi.

    Program obnove sadržavao je (Drempetić, Matejčić, 2011, p. 8):

    · Prikaz i ocjenu stanja spomeničke cjeline

    · Pregled građevina (broj, veličinu, postojeću namjenu i kulturno-povijesnu

    valorizaciju)

  • 39

    · Ciljeve, osnovne pravce i načela obnove

    · Metodologiju ostvarivanja programa

    · Način financiranja provedbe

    · Dinamički plan provođenja programa s popisom aktivnosti i vremenskim

    određenjem izvršenja

    3.8.4. Lokalne akcije revitalizacije i razvoj turističke infrastrukture

    U sklopu projekta revitalizirale su se starogradske jezgre, radilo se na očuvanju

    suhozidne gradnje, te su se provodile radionice sa napucima o metodama obnove

    suhozida, revitalizirali su se tematski putovi, odmorišta ( na području slovenske Iste 10

    odmorišta i 3 puta, a na području hrvatske Istre 5 odmorišta) i vidikovci.

    U Hrvatskoj Istri provelo se raskrčavanje biciklističkih i pješačkih staza u dužini od 20

    km i to na području parka Vodnjanštine (etno-arheološki park).

    Revitalizacija starogradskih jezgri obuhvatila je i obnovu trga u Topolovcu i kvadratne

    kule kaštela Morosini- Grimani u Svetvinčentu.

    Starogradske jezgre su se signalizirale tablama, ukupno 12 za kulturnu baštinu.

    3.8.5. Integrirani razvoj ljudskih resursa

    U toku projekta provele su se zajedničke radionice u trajanju od dva mjeseca za

    voditelje info centara, a uključivale će sljedeće teme: Održivi oblici turizma, Kulturni

    turizam i identitet, Marketing i razvoj destinacije i Nematerijalna baština.

    U sklopu lokalnih akcija organizirali su se seminari za turističke djelatnike,

    poduzetnike, lokalnu administraciju i javnost.

    Navedeno je pridonijelo razvoju ljudskih resursa za poboljšanje usluge turističkih

    djelatnika i poduzetnika.

  • 40

    3.8.6. Informiranje javnosti

    U hrvatskoj i slovenskoj Istri uspostavilo se šest info cenatara i dvadeset info točaka sa

    info kioscima, te su se unutar info centara organizirali razni događaji u svrhu promocije

    Istre kao zajedničke turističke destinacije. U svrhu promocije tiskali su se razni

    promotivni materijali, brošure (na šest jezika), vodiči, te je dostupan dvd o projektu.

    Putem info kioska omogućen je suvremeni oblik komunikacije, te informiranje javnosti

    o lokaciji uz uvid o ponudi.

    Pružanjem navedenih usluga utječe se na produžetak turističke sezone, te se poboljšava

    gospodarstvo pograničnog područja.

    Internetska stranica projekta nudi virtualne šetnje Istarskim freskama, informacije o

    prirodnim i kulturnim znamenitostima, urbanim povijesnim središtima, kao i video

    prezentaciju projekta. U izradi internetske stranice korištena je suvremena informatička

    tehnologija.

    3.9. Partneri na projektu

    Projekt REVITAS je naročito značajan radi poticanja suradnje Slovenije i Hrvatske,

    odnosno na području slovenske i hrvatske Istre. Partneri koji su sudjelovali u

    implementaciji ostvarili su značajne rezultate u pogledu suradnje turističkih djelatnika

    na cijelom području, te su doprinjeli povezivanju različitih sektora.

    Partneri koji su sudjelovali u projektu su Grad Kopar, Istarska županija, Općina Izola,

    Općina Piran, Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije- Ispostava Piran, Turistička

    zajednica Istarske županije, Grad Buzet, Grad Poreč, Općina Svetvinčenat, Grad

    Vodnjan.

  • 41

    3.10. Učinci projekta

    Projektom je suradnja između partnera Slovenije i Hrvatske osnažena, te je projekt

    uspješno proveden.

    Istarsko zaleđe je revitalizirano kroz mrežu info centara i educiranih voditelja koji su

    preko radionica i kulturne razmjene stekli znanje i iskustvo koje pridonosi razvoju

    ljudskih potencijala, te kvalitetnijoj usluzi turističke destinacije.

    Razvijeni su autohtoni proizvodi, te je značajno revitalizirana infrastruktura.

    Sve navedene aktivnosti pridonijele su većem protoku turista na ovom području, budući

    da je u sklopu projekta promocija bila od ključnog značaja za privlačenje turista u Istru

    kao zajedničku turističku destinaciju, prepoznatljivu po izvornim proizvodima

    temeljenim na tradiciji i kulturnoj baštini.

  • 42

    4. PERSPEKTIVE PROJEKTNOG UPRAVLJANJA

    REVITALIZACIJOM TURIZMA U ISTARSKOM ZALEĐU

    Revitas ima svoj nastavak u prijavi REVITAS II projekta koji dalje širi mrežu info

    centara uz promociju starih obrta i dizajn istarskih suvenira te daljnji razvoj multimedije

    kroz primjenu inovativne informatičke tehnologije (Ministarstvo regionalnog razvoja i

    fondova Europske unije).

    Perspektiva turizma istarskog zaleđa svakako daje razloga za optimizam. Uz razvoj

    ugostiteljskih i turističkih usluga, došlo je do povećanja zanimanja turista za ovo

    područje.

    Prije svega, došlo je do promjene perspektive, turisti koji dolaze u Hrvatsku sve više

    vrednuju kulturne sadržaje, vrijednost samog pejzaža Istre u proteklom je razdoblju

    valorizirana i promovirana, a u pojedinim gradovima istarskog zaleđa razvijen je

    atraktivan sadržaj što je imalo velike učinke na ukupnu percepciju istarskog zaleđa,

    osobito među domaćim i turistima iz neposredne okolice (Slovenija, Srbija). No,

    istovremeno razvila se i ugostiteljska ponuda, otvorene su brojne konobe i restorani koji

    su kvalitetnom i autohtonom ugostiteljskom ponudom dodatno pridonijele imidžu Istre

    kao atraktivne turističke destinacije. Ponuda maslina, vina, tartufa i dr. proizvoda

    istarske poljoprivrede odlično je promovirana i danas čini važan dio turističke ponude.

    Kada je riječ o kulturnoj baštini, obnovljen je dio spomenika, gradovi i građani su sve

    više svjesni vrijednosti kulturne baštine i gotovo svakodnevno se obnavljaju objekti i

    tako pridonosi ukupnoj privlačnosti Istre. Upravo je spoj kulture, pejzaža i

    gastronomske ponude ono što čini ključnu atraktivnost središnje Istre kao turističke

    destinacije (Mišković, 2010).

    Nastavkom projekta REVITAS II planira se daljnja obnova istarskog zaleđa,

    unapređenje turizma turističke destinacije Istre i kulturne baštine.

    Budući je projekt polučio rezultate i utjecao na povećanje broja turista na tom području,

    nastavkom projekta se planira daljnja revitalizacija, obnova i promocija tradicijskih

    proizvoda u turističke svrhe, a očekuju se uspješni rezultati.

    2014. god je predstavljen nastavak projekta Revitas II, vrijedan više od 843 tisuće eura,

    a kojim će se nastaviti obnova istarskog zaleđa, tamošnjeg turizma i kulturne baštine (

    Kalebić, 2014).

  • 43

    Tako će Vodnjan dobit info-punkt za promociju kulturne baštine na Grisi na Narodnom

    trgu. U Vodnjanu će se održavati i radionice o tradicionalnoj proizvodnji vapna, kao i

    radionice freski te izrade suvenira.

    U sklopu Revitasa I u Buzetu je uređen turistički info-punkt, a zbog dodatne

    revitalizacije staroga grada u planu je uređenje dviju dislociranih muzejskih zbirki, stare

    pekare i češljare te uređenje novog multimedijalnog turističkog centra.

    Također, TZ će izraditi mobilnu aplikaciju na sedam jezika, koja će obuhvatiti

    svu ponudu kulturnog turizma Istarske županije, dopuniti web stranicu, a zaposlit će i

    jednu osobu (Lukež, 2014).

    Istra je kandidirala 35 projekata na natječaj IPA Slovenija – Hrvatska, međutim kao

    najznačajniji i financijski najteži ističe se Revitas II. Ključ uspjeha Istarske županije

    krije se i u dobroj komunikaciji privatnog i javnog sektora, kao i Istarskom razvojnom

    agencijom.

    Može se zaključiti kako Istru očekuje snažan razvoj, posebno u sektoru javne i

    gospodarske infrastrukture ( Belić, 2013).

  • 44

    5. ZAKLJUČAK

    Turizam predstavlja ključan faktor u revitalizaciji gradova istarskog zaleđa. Turizmom

    se ostvaruju prihodi kojima se financira dio obnove i ulaganja u starogradske jezgre.

    Situacija bi, u pravilu, trebala biti obrnuta, da turizam predstavlja posljedicu ulaganja u

    obnovu i revitalizaciju.

    Istarsko zaleđe predstavlja područje koje nije uz more i stoga nije naseljeno kao

    područja uz more, koja su općenito atraktivnija za život, iako generalno uvjeti života

    nisu bitno drugačiji.

    Također, na ovom području postoje problemi sa migracijama gdje stanovnici putuju radi

    posla, kao i znatni demografski i ekonomski problemi, stoga se ulaganjem u obnovu i

    razvoj nastoji privući život natrag u gradove istarskog zaleđa, te je u tom području

    vidljiv napredak.

    Revitalizacijom se radi na obnovi i oživljavanju Istre kao zajedničke turističke

    destinacije slovenskog i hrvatskog pograničnog područja, razvojem i unapređenjem

    turizma i turističke ponude na ovom području nastoji se privući kako turiste, tako i

    domaće stanovništvo natrag u gradove istarskog zaleđa.

    Suvremeni turisti su postali obrazovaniji, selektivniji, te za izbor turističke destinacije

    očekuju više za svoj novac. Sve više se traže autohtoni proizvodi, bogatija ponuda i

    običaji temeljeni na tradiciji.

    Kulturna baština je prepoznata kao kapital, te se tim kapitalom u Istri već stvaraju nove

    vrijednosti, a projektima poput ovog promovira se prepoznatljiva turistička destinacija,

    te se doprinosi prosperitetu svih uključenih, gradova, županije, domicilnog stanovništva.

    Projektom REVITAS postignuti su značajni rezultati u pogledu suradnje između

    Slovenije i Hrvatske, te je postignuta uspješna suradnja turističkih djelatnika, kao i

    spajanje raznih sektora.

    Provedenim aktivnostima pridonijelo se jačanju svijesti o vrijednostima tog teritorija,

    specifičnostima, te kulturnoj baštini, običajima i tradiciji.

  • 45

    Projektom su uspostavljeni info centri, info kiosci, provedene su radionice i edukacije

    turističkih djelatnika, kulturne razmjene. Također je provedena radionica o suhozidnoj

    gradnji, a sudionici su imali priliku i sudjelovati u obnovi suhozida.

    U izradi internetske stranice projekta korištena je suvremena informatička tehnologija, a

    stranica nudi virtualne šetnje, te je višejezična.

    Također su ostvareni značajni infrastrukturni projekti, poput obnove kule u

    Svetvinčentu, te je obnovljen podrum Istarske sabornice u Poreču.

    Revitalizirani su tematske putevi, vidikovci, odmorišta te su uključeni u turističku

    ponudu.

    Tiskani su razni promotivni materijali, fotomonografija, te vodiči koji su pridonijeli

    zanimanju turista za destinaciju.

    Uspješnost projekta ogleda se u osnaženoj i uspješnoj prekograničnoj suradnji, koja će

    se i nastaviti daljnjim akcijama projekta REVITAS II.

    Projektom je stvorena zajednička turistička destinacija, prepoznatljiva po kulturnim i

    prirodnim resursima, kulturnoj baštini, te tradicijskim proizvodima i običajima.

    Provedenim akcijama istarsko zaleđe je revitalizirano, te se pomalo, ali sigurno vraća

    život u gradove isterskog zaleđa, a i broj i zanimanje turista ima rastući trend.

  • 46

    POPIS LITERATURE

    1) KNJIGE

    1. Bistričić, A. 2010, Upravljanje projektima, Sveučilište u Rijeci, Pomorsi fakultet u

    Rijeci, Rijeka.

    2. Dujanić, M. 2006, Projektiranje organizacije i upravljanje projektima, Veleučilište u

    Rijeci, Rijeka.

    3. Dujanić, M. 2010, Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka.

    4. Hauc, A. 2007, Projektni menadžment i projektno poslovanje, Visoka škola za

    poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, Zaprešić.

    5. Omazić, M. A., Baljkas, S. 2005, Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb.

    6. Project Management Institute, 2008, Znanje o upravljanju projektima (Vodič kroz

    PMBOK),četvrto izdanje, Mate, Zagreb.

    7. Zekić, Z. 2010, Projektni menadžment: upravljanje razvojnim promjenama,

    Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka.

    2) ČLANCI

    8. Belić, I., 2013, Povlačenje EU novca, Banka hr, online:

    http://www.banka.hr/povlacenje-eu-novca-istarski-poucak/print

    9. Kale, K., 2010, Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma. Poslovni hr, online:

    http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/revitalizacija-istarskog-zalea-i-turizma-

    150209

    10. Lukež, P., 2014, Revitas II: Obnova tradicije starih zanata, Glas Istre.hr, online:

    http://www.glasistre.hr/vijesti/kultura/revitas-ii-obnova-tradicije-starih-zanata-439205

    ( 26.04.2014)

    11. Rudan, E. 2012, Uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije, No. 14,

    Vol. 2, Hrčak, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, online:

    http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=128093 (22.04.2014)

    12. Valčić, M. 2011, Financiranje projekata iz fondova EU, Zbornik radova, Zagreb.

    13. Kalebić, N. 2014, Predstavljen projekt Revitas II, HRT, Radio Pula, online:

    http://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/predstavljen-projekt-revitas-2/40385/

  • 47

    3) OSTALI IZVORI

    14. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, online:

    http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=1369( 07.04.2014)

    15. Revitas.org, online: http://revitas.org/hr/projekt/o-projektu/( 14.04.2014)

    16. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, online: http://www.safu.hr/hr/o-

    programima-eu/ipa/ipa-ii ( 14.04.2014)

    17. Drempetić, J., Matejčić, I., 2011, Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u

    istarskom zaleđu, Poreč, online: http://revitas.org/hr/revitalizacija/metodologija-

    revitalizacije/( 13.04.2014

    18. Hauser, N., 2011, Nematerijalna kultura, Sveučilište Jurja Dobrile, Odjel ekonomije

    i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Pula, online:

    http://revitas.org/hr/revitalizacija/smjernice-razvoja-kulturnog-turizma/( 12.04.2014)

    19. Mišković, D., 2010, Revitalizacija Istarskog zaleđa korištenjem kulturne baštine,

    Istarska županija, Upravni odjel za kulturu, Pula, online:

    http://revitas.org/hr/revitalizacija/istrazivacki-rad-o-modelima/( 12.04.2014)

    20. Rakitovac, A., K., 2011, Održivi turizam, Sveučilište Jurja Dobrile, Odjel ekonomije

    i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Pula, online:

    http://revitas.org/hr/revitalizacija/smjernice-razvoja-kulturnog-turizma/( 19.04.2014)

  • 48

    POPIS TABLICA

    Redni br. Naslov tablice Stranica

    1. Lista interesno utjecajnih pojedinaca i skupina 9

    2. Turistički promet po županijama 20/21

    3. Gantogram projekta 30/31/32

    4. Budžet za izvršenje projekta 33/34/35

    POPIS SHEMA

    Redni br. Naslov sheme Stranica

    1. Korelacija razine aktivnosti i vremena 8

    2. Odnos između zainteresiranih strana 10

    3. Ciljevi upravljanja projek