Sadržaj1. Uvod........................................................................................................................................2

2. Turizam...................................................................................................................................3

2.1. Temeljne karakteristike turizma......................................................................................4

2.2. Koristi i troškovi razvoja turizma....................................................................................5

3. Povijesni razvoj turizma.........................................................................................................6

3.1. Tri etape razvoja turizma.................................................................................................7

3.2. Faktori procvata turizma (tablica)....................................................................................8

3.3. Faze razvoja turizma prema Freyeru................................................................................9

3.3.1. Predfaza od «prapočetaka» do 1850.g......................................................................9

3.3.2. Početna faza od 1850 do 1914.g.............................................................................10

3.3.3. Razvojna faza od 1914. do 1945.g..........................................................................10

3.3.4. Visoka faza od 1945. do danas...............................................................................11

4. Putnik, izletnik i turist...........................................................................................................11

4.1. Izletnik...........................................................................................................................12

4.2. Turist..............................................................................................................................12

5. Turistički motivi i turističke potrebe.....................................................................................13

5.1. Turističke potrebe..........................................................................................................13

5.2. Turistički motivi.............................................................................................................14

5.2.1.Teorija motiva putovanja.........................................................................................17

6. Zaključak...............................................................................................................................18

7. Literatura...............................................................................................................................19

1. Uvod

Turističke motivacije i turističke potrebe su pokretačke sile razvoja samog turizma.

Da nije bilo ljudske znatiželje i želje za avanturama, novim saznanjima i

samoostvarenjem, ili bolje rečeno, motiva i potreba za putovanjem, ne bi bilo ni turizma.

Svrha ovog istraživanja je bila pokazati kako je iz ljudskih želja i potreba još iz

najranijih doba nastao turizam kakav danas poznajemo.

U prvom poglavlju nakon uvoda razradili smo općeniti pojam turizma, neke od

njegovih definicija, temeljne karakteristike turizma pa čak i njegove koristi i troškove. U tom

poglavlju nabrojali smo i vrste turizma.

U sljedećem poglavlju objasnili smo povijesni razvoj samog turizma. Detaljno smo

objasnili Freyerovu podjelu razvoja turizma i priložili tablicu faktora procvjeta turizma.

Nadalje kroz ovaj seminarski rad definirali smo osnovne pojmove koji će se

spominjati kroz cijeli seminar, a to su definicije putnika, turista i izletnika te priložili sliku na

kojoj je prikazana klasifikacija putnika.

Posljednje i ključno poglavlje ovog seminarskog rada sačuvano je za glavnu temu, a to

je turističke potrebe i motive, gdje uspoređujemo Masowljevu hijerarhiju s potrebama za

putovanjem. Navodimo i razne načine na koje se sami motivi mogu otkriti kako bi se moglo u

tom smjeru razvijati sami turizam.

Kod izrade ovog rada koristile su se deskriptivna metoda, statistička i povijesna

metoda.

2. Turizam

Turizam se počeo promatrati kako bi shvatili taj skup odnosa i pojava i dinamične

promjene koje se unutar njega događaju. Turizam kao globalni fenomen ima utjecaj na

društvo, a na to ukazuje stalan porast broja putnika, pojava raznolikih turističkih paketa i

aktivnosti sa sve liberarnije sastavljenim planom putovanja. Turizam i njegovi učinci moraju

biti analizirani iz različitih aspekata kako bi se uočila jasan trend i stvorile razne strateške

odrednice za planirani održivi razvoj od kojeg će zajednica imati velike koristi.

Prva asocijacija kada govorimo o turizmu je putovanje. Pomislimo na ljude koji putuju

radi posla, studija, posjećuju svoju rodbinu i koriste različite oblike prijevoza. Ti isti ljudi

posjećuju razne turističke sadržaje – kulturne znamenitosti, restorane, barove, rekreacijske

klubove, zabavne parkove, čak i trgovačke centre radi kupovine a sve navedeno zovemo

turističkim atrakcijama. Nakon obilaska tih atrakcija mogu boraviti u raznim oblicima

smještaja poput hotela, apartmana, vila, kampova i dr. Kada sve ove pojmove stavimo na

jedno, dobijemo turizam. Turizam kao pojava se može definirati na mnoge načine i ne postoji

jedna jedinstvena definicija turizma već mnoge. A neke od njih jesu:

„Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja

nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom

nije povezana nikakva gospodarska djelatnost.“1

“Turizam je skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista, davatelja usluga,

država i lokalnih zajednica domaćina u procesu privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih

posjetitelja (izletnika)” 2

„Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove

uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih

razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.“3

„Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanja jednu

noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije,

zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.“4

1 premadefiniciji AIEST-a (Svjetsko udruženje eksperata u turizmu)2 Goeldner et al.3 definicija turizma prema UNWTO-u4 definicija turizma prema DZS-u (Državni Zavod za Statistiku)

„Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobičajenog mjesta stalnog

boravka i rada te uključuje aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se

zadovoljavaju potrebe turista.“5

2.1. Temeljne karakteristike turizma

Kada ne bi bilo putovanja i kretanja ljudi i uz to njihova boravka u turističkim

odredištima i sudjelovanje u različitim aktivnostima u turističkoj destinaciji, ne bi bilo ni

turizma. Da bi putovanje i boravak spadali pod turizam oni se moraju odvijati izvan

uobičajene sredine u kojoj osoba inače živi i radi, jer na taj način turizam inicira neke nove

aktivnosti koje osoba ne primjenjuje u svakodnevnom životu. Turizam podrazumijeva kružno

putovanje, tj. on se zasnima na dvosmjernom putovanju i to ne dužem od godine dana. Još

jedna od karakteristika je da svrha turističkog putovanja se nikada ne veže uz stalni boravak

ili zapošljavanje u destinaciji. A i bitno je napomenuti da u turističkom odredištu turisti troše

novac, ali ne privređuju.

Slika 1. Kružni tok turističkog putovanja (izvor: Sanja Blažević, Skripta iz kolegija radionica

1, OET)

5 definicija turizma sa stajališta turističke ponude (Cooper et al.)

2.2. Koristi i troškovi razvoja turizma

Koristi Troškovi

zaposlenost

pritok deviznih sredstava

povećava dohodak

povećava BDP

može se razvijati na postojećoj

infrastrukturi

razvija novu infrastrukturu

koriste se lokalni proizvodi i resursu

utjeće na diverzifikaciju

gospodarstva

kompatibilna ekonomska aktivnost

povećava državne prihode

proširuje se kulturni i obrazovni

horizont

poboljšava kvalitetu života

potpomaže očuvanju tradicije i

povijesno –kulturne baštine

opravdava očuvanje okoliša

stvara novi prepoznatljivi imidž

zajednice

stvara se višak potražnje za

resursima

problem sezonalnosti

pojava inflacije

može rezultirati neravnotežnim

ekonomskim razvojem

stvara se društveni problem

degradacija okoliša – zagađenje

mogućnost ekonomskih i političkih

promjena

komercijalizacija kulture, religije i

umjetnosti

stvara se nerazumijevanje

konflikti u lokalnoj zajednici

stvaraju se zdravstveni problemi,

ekonomske fluktuacije i problemi u

prijevozu

Tablica 1. Koristi i troškovi razvoja turizma (Sanja Blažević, Skripta iz kolegija radionica

1, OET)

Vrste i oblici turizma prema UNWTO-u

domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i

boravak) domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar

granica vlastite zemlje (npr. putovanja državljana Hrvatske u turistička

odredišta unutar Hrvatske)

receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji

borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)

emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja

rezidenata u druge zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u

destinacije u drugim zemljama)

interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju,

ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet npr. svih

hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske)

nacionalni turizam – (national tourism) uključuje sva turistička putovanja

domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja

građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička

putovanja u turističke destinacije izvan zemlje)

međunarodni turizam – (international tourism) uključuje kombinaciju,

ukupnost receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi značilo

da se pod međunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih

turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)

intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika

jedne zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička

putovanja Europljana unutar Europe)

interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika

jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička

putovanja Europljana izvan Europe)

3. Povijesni razvoj turizma

Počecima turizma mnogi smatraju Grand Tour (velika putovanja) - koja su poduzimali

engleski plemići i diplomati u razdoblju od 1547. do 1830., a trajala su po dvije i više

godina. Cilj im je bila Europa, a išli su smjerom od Pariza preko Alpa do juga Italije i natrag

preko Alpa u Njemačku, i dolinom Rajne ponovo u Francusku. Obavezno su posjećivani

talijanski gradovi kao obilježje europske civilizacije i kulture. Ta prva organizirana putovanja

imala su spoznajnu, istraživačku i obrazovnu funkciju. To je bila kruna završetka obrazovanja

plemića koji su s tih putovanja nosili dnevnike i putopise kao prve informacije za buduće

putnike i istraživače. U 18. stoljeću dolazi do obnove tih putovanja, a putnici su književnici,

slikari i avanturisti koji dolaze iz Europe u Italiju u potrazi za umjetničkom inspiracijom na

temelju renesanse i klasike.6

Uz to postoji još jedna godina koja je označena kao početak turizma sličnog onome

koji danas raspoznajemo, a to je 1841. kada je Thomas Cook organizirao prvo masovno

putovanje željeznicom.

3.1. Tri etape razvoja turizma

Međutim, priznate su i ove tri etape razvoja turizma:

1.etapa razvoja turizma - od sredine 19. st. do Prvog svjetskog rata - ima sljedeće

karakteristike: nastaje preslojavanje u turističkom prometu pojavljuju se turističke

povlaštene skupine i dokoličarski sloj, Tomas Cook osniva 1. putničku agenciju

čime započinje proces organiziranog putovanja, stvaraju se nove prometne

mogućnosti i željeznica tada ima revolucionarnu ulogu. To je razdoblje

preobražaja smještajnih kapaciteta, pojava turističkih mjesta, orijentacije prema

moru, utjecaja sporta i velikih priredbi, pojava turističkih vodiča, nastanak

turističke inicijativne i receptivne organizacije, te pojave državnih organa. U tom

razdoblju turizam je lokaliziran, monostrukturan, sve više razvija ugostiteljstvo,

znanstveno se promatra, govori se o njegovim ekonomskim koristima, utvrđuje se

turistička politika.

2.etapa razvoja turizma – između dva rata - javlja se sve veći broj sudionika u tur.

prometu, uključuju se razni pripadnici slojeva i klasa - građanska klasa, postaje

policentričan, polistrukturan, mobilan, mijenja se tipologija sezona i dobiva

ljetovališne oblike, a radnici dobivaju određena soc. prava, turizam sve više

poprima sezonski karakter, jača utjecaj organizatora putovanja i pojava novih vrsta

turizma i organizirane dokolice, sve više tendira masovnosti, biva činiocem

socijalizacije čovjeka turista.

3. etapa razvoja turizma - u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata - turizam

postaje životna potreba velikog dijela ljudi, svi slojevi društva sudjeluju u

6 npr. Goethe: “Pisma iz Italije”

turističkim kretanjima, nastupa era socijalnog turizma, „turizam za sve“, i

povećava se fond slobodnih financijskih sredstava i slobodnog vremena, uz

boravišni se još razvija auto-moto, zimsko-planinski, socijalni, kupališni turizam,

te mnogobrojne druge vrste masovnog i selektivnog turizma, od 1950. turizam

definitivno postaje masovni, postaje „bijela industrija“, „industrija odmora“ i

„privreda svih privreda“, turistička potražnja postaje sve individualiziranija i

slojevitija, a tur. ponuda kruta, homogena i uniformirana. 70-ih i 80-ih godina

nastupa razdoblje „kvantitete u kvalitetu“ ukupne i pojedinačne turističke ponude,

nastaju novi programi, nove vrste turizma, korištenje godišnjih odmora u jednom

terminu. Kultura, priroda i ekologija sve više čine sinonime i stupove turističke

budućnosti. Dolazi do jačanja neprofitnih organizacija u turizmu, sve veće

primjene marketinškog koncepta, smanjuje se prosječni boravak turista na 5-7

dana . Domaći turizam ima sve veće značenje. Turizam postaje poželjno i pogodno

sredstvo međunarodne razmjene.

3.2. Faktori procvata turizma (tablica)

INICIJALNI POTICAJ POSLJEDICE

CIJENA RJEŠENJE

1. Krippendorf, J.: „Putujuće čovječanstvo“ SNL, Zagreb 1986., str. 30.

FAKTORI PROCVATA TURIZMA

Znanstveno – tehnički napredak (Industrijalizacija- - masovna proizvodnja)

Povećanje standarda

(povećani dohodak) Urbanizacija –

jednoličan izgled naselja i industrijskih

zona

Motorizacija – povećanje privatne

motorizacije Povećanje

slobodnog vvremena – smanjenje radnog

vremena

PODRUŠTVLJENJE - povećano zakonsko uređenje društvenog života

- raspadanje tradicionalnih zajednica

INDIVIDUALNI STRESOVI - život i rad podvrgnuti zakonima tehnike i

funkcionalnosti, opadanje kvalitete života, društveni pritisak

TURIZAM

kao oslobađajući oblik slobodnog vremena izvan svijeta svakodnevnice, u rekreacijskim i

turističkim područjima Praznična putovanja

(najmanje četiri noćenja)

Kratka putovanja (od 1 – 3 noćenja)

Izleti (bez noćenja)

3.3. Faze razvoja turizma prema Freyeru

Poznata je teza da je povijest turizma počela s prvim migracijama čovječanstva, ali je

takav stav teško prihvatit kad se zna da su ta putovanja bolje rečeno promjene mjesta boravka,

povezana s pitanjima egzistencije, kao što su potraga za boljim uvjetima života, ili zbog

ratničkih pobuda. Putovanja u prošlosti i turistička putovanja bitno se razlikuju; po

ekonomskoj i društvenoj uvjetovanosti, po broju, karakteru i snazi motiva; po brojčanosti,

socijalnom sastavu i ponašanju sudionika, po vremenskoj učestalosti i prostornoj usmjerenosti

i razmještaju; po oblicima i pratećim pojavama; po funkcijama, posrednim i neposrednim

utjecajima i konačnim vidljivim i nevidljivim učincima. W. Freyer je smatrao i te

egzistencijalne i najranije migracije čovječanstva početkom razvoja turizma i prema tome

razlikuje 4 razvojne faze putovanja:

1. predfaza od «prapočetaka» do 1850.g.

2. početna faza od 1850 do 1914.g.

3. razvojna faza od 1914. do 1945.g.

4. visoka faza od 1945. do danas.

3.3.1. Predfaza od «prapočetaka» do 1850.g.

Pojave slične turizmu označavaju vrijeme u kojem su ljudi putovali, tj. migrirali zbog

ratnih pohoda, traženja kvalitetnijih prostora za življenje, plodnijeg tla, uzgajanje hrane i

stoke i dr. Nekoliko činjenica koje obilježavaju tadašnjeg čovjeka i suvremenog turista su

želja za kretanjem i neprekidnim promjenama, otkrivanje novih prostora, radoznalost,

samodokazivanje i sl. Važne pojave iz vremena stare Mezopotamije, Babilona i Sumerana

bile su izum kotača i novca, koji su potaknuli razvoj putovanja. U antičkoj Grčkoj putovalo se

radi Olimpijskih igara svake 4. godine. Odlazak na velike sportske manifestacije

karakteristika je i suvremenog turista, iako se događanja koja su vezana uz samu

manifestaciju po broju dolazaka i ostvarenoj potrošnji danas bitno razlikuju. U vrijeme

Rimske države putovali su samo robovlasnici i pripadnici državne uprave koji nije bilo malo s

obzirom na veličinu imperija. Najveća zasluga tog doba bila je gradnja cesta, koje su se

koristile za odlazak na termalne izvore. Slomom feudalizma početkom 16. st., koji je potaknut

buržoazijskom revolucijom dolazi do procvata ekonomske, kulturne, umjetničke i političke

misli. U ovom razdoblju posebno se naglašavaju individulana putovanja u 17. i 18. st. s

edukativnom svrhom pod nazivom the Grand Tour of Europe. To su bila putovanja mladih

pripadnika aristokratskih klasa iz Engleske po Europi radi odgoja i edukacije, kao što je ranije

u seminaru i napomenuto.

3.3.2. Početna faza od 1850 do 1914.g.

Oko sredine 19. st. počelo je razdoblje kada je polako ali sigurno turizam postajao

potreba širih slojeva društva. To je vrijeme karakterizirano povijesnim promjenama u društvu,

uzrokovanim industrijskom revolucijom. Seosko stanovništvo napušta sela i odlazi u urbane

sredine. Ovo je razdoblje kad se javljaju prva organizirana putovanja, a glavni „krivac“ je

Thomas Cook koji je 1841. g. organizirao prvo putovanje željeznicom. Odigrao je pionirsku

ulogu u stvaranju posredničkih turističkih aktivnosti, kakvih i danas poznajemo. 1845.

Thomas Cook osniva prvu turističku agenciju „Cook and sons“, 1869. organizira prvo

putovanje izvan Europe u Egipat, da bi već 1871. organizirao prvo putovanje oko svijeta.

Karl Beadecker izdaje seriju turističkih vodiča po pojedinim zemljama. Osim

promotivno-informativnih materijala ovo je razdoblje donijelo i niz stručnih studija.

Razvojem željezničke infrastrukture po cijeloj Europi, snažnijom izgradnjom ugostiteljskih

kapaciteta, kao i podizanje visokih standarda u općoj organizaciji tur. putovanja, stavrali su se

preduvjeti da pojedinac ili grupa ima mogućnost boraviti na određenom užem tur. privlačnom

području. Završetak ove faze obilježava proizvodnja prvog serijskog automobila s benzinskim

motorom 1908. u SAD-u i uporaba prvog zrakoplova za komercijalne letove po Njemačkoj.

3.3.3. Razvojna faza od 1914. do 1945.g.

Poseban trenutak u poticanju turističkih putovanja dogodio se 20. lipnja 1936. godine

kada su radnički sindikati u Francuskoj od vlade izborili pravo na 14-dnevni godišnji odmor

za svoje radnike i da je taj odmor plaćen u punom iznosu. Radnici su bili u mogućnosti

izboriti i kraći radni tjedan od 42 sata, koji je nekad trajao i više od dvostrukog iznosa. Od

tada se turizam počinje intenzivnije razvijati. Ovo razdoblje bilježi i prve intervencije države

na području organizacije turizma gdje velike infrastrukturne objekte nastoji što jače potisnuti

u funkciju snažnijeg razvitka turizma. Pojavljuju se i prve prave turističke destinacije čiji se

glavni privlačni potencijal vezao jednako uz prirodne i antropogene resurse.. Zbog različitosti

motiva javile su se i različite vrste turizma.

3.3.4. Visoka faza od 1945. do danas

Proširenje mreže prometnih putova i znatnije poboljšanje prometnih sredstava

omogućavali su sve većem broju putnika dolazak u receptivna područja po sve nižim

cijenama i sve višim standardima. Kao posljedica toga, 70-ih godina prošloga stoljeća

pojavljuje se masovni turizam, sa svojim pozitivnim ( socijalno-ekonomskim) učincima ali i

negativnim koji dovodi do prvih saturacija prirodnih resursa turističkih područja i prvim

posljedicama nekontroliranog, stihijskog razvoja turizma. Posljednja četvrtina 20. st. bilježi

pojava sve izraženijeg i kompleksnijeg propagandnog mehanizma u funkciji turizma koji

obuhvaća cjelokupni medijski i multimedijalni prostor naprosto „bombardirajući“

potencijalnog turista obilnim informativno –promotivnim sadržajem.

4. Putnik, izletnik i turist

Slika 2. Klasifikacija putnika (izvor: Sanja Blažević, Skripta iz kolegija radionica 1, OET)

- godišnji odmori- aktivno bavljenje sportom- rođaci i prijatelji- ostali razlozi iz zadovoljstva

- sastanci- misije- poslovni sastanci

- studijski- zdravstveni-tranzit- ostalo

Iz osobnog zadovoljs

tva

Poslovno

Iz drugih motiva

Svrha posjete

PUTNICI

Uključeni u turističku statistiku

Nisu uključeni u turističku statistiku

Posjetitelji

Turisti (1) Izletnici (3)

Stranci Rezidenti - stranci

Putnici na krstarenjim

a (4)

Dnevni posjetitelji

(5)

Članovi raznih posada

(nerezidenti) (2)

Strane posade (6)

Radnici u pog-raničnim

zonamaNomad

i

Radnici u tranzitu

(8)Izbjegli

ce

Članovi oru-žanih snaga (7)

Konzularni predstavnic

i (7)

Diplomati (7)

Privremeni

imigranti

Stalni imigra

nti

Putnikom se smatra svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo

kojeg razloga (službeni put, odlazak na konferenciju, krstarenje po Sredozemlju ili odlazak na

privremeni rad u inozemstvo). Turistička statistika ne uključuje: diplomatske i konzularne

predstavnike, imigrante, izbjeglice i azilante, radnike u pograničnim zonama. U turističku

statistiku su uključeni posjetitelji, a posjetitelji se dijele na turiste i izletnike. Razlika između

putnika i posjetitelja je ta da posjetitelj isključuje svaku mogućnost stalnog nastanjenja

tj.zasnivanja radnog odnosa na tom prostoru.

4.1. Izletnik

Za svaku osobu koja izbiva izvan uobičajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv

izletnik (excurisonist). Svjetska turistička organizacija koristi se i terminom jednodnevni

posjetitelj (same-day visitor).

Izletnike je nemoguće brojčano iskazati jer ne odsjedaju u smještajnim objektima

(boravak im nije registriran), procjene mogu biti iskazane na temelju broja prodanih karata za

npr. brod, koncert, nacionalni park i sl.

4.2. Turist

Engleska riječ tour prvi puta je upotrijebljena kao izraz za kružno putovanje, a od nje

je nastala izvedenica tourist koja je po prvi puta upotrijebljena u 19. stoljeću, međutim, ona

nije imala pozitivne konotacije, već je korištena u pogrdnom smislu. Ne postoji jedinstvena

definicija pojma turist, zapravo, moglo bi se izjaviti da ih ima koliko i znanstvenika u

različitim znanstvenim disciplinama. Navest ćemo neke od njih:

“Turist je dobrovoljni privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja

mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom

putovanju.”7

“Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede NAJMANJE

JEDNU NOĆ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora, rekreacije,

zabave, posla, studija, itd.”8

7 prema E. Cohenu8 prema Zavodu za statistiku RH

„Turist je osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje u svrhu da doživi

promjenu.“9

5. Turistički motivi i turističke potrebe

Prvi razlozi zašto su ljudi počeli putovati je bilo radi psihičkog i fizičkog odmora. To

se može zaključiti iz razloga što je sve jači napredak tehnologije kao posljedicu donio i više

rada koji je psihički postajao iscrpniji nego fizički. Uz to, kao svrhe posjete raznim turističkim

destinacijama možemo navesti:

Osobno zadovoljstvo (godišnji odmor, aktivno bavljenje sportom, posjet

obitelji, kulturnoj i povijesnoj baštini i sl.)

Poslovno (ponašanje im je slično kao i kod posjetitelja)

Iz društvenih motiva (studijsko putovanje, rehabilitacija, zdravstvene svrhe i

sl.)

5.1. Turističke potrebe

Kao posljedica industrijalizacije i urbanizacije razvile su se i turističke potrebe.

Turistička potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički (skupno) zadovoljavaju

pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički

način, a to znači radi obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije.

U turistička putovanja mogu se uključiti osobe koje raspolažu:

- slobodnim vremenom, koje se može upotrijebiti za provođenje odmora i rekreacije

izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada

- slobodnim sredstvima, koja se mogu potrošiti na putovanje i boravak u turističkoj

destinaciji

9 V. Smith

Turističke potrebe zadovoljavaju sve razine Masowljeve hijerarhije potreba.

Slika 3. Masowljeva hijerarhija (izvor: Sanja Blažević, Skripta iz kolegija radionica 1, OET)

5.2. Turistički motivi

Turistički motivi su zapravo unutrašnji poticaj čovjeku da se uključi u turističke

tokove. Uz njih se nameče i pojam turističke motivacije koja predstavlja ponašanje čovjeka

koji je potaknut tim unutrašnjim pobudama za uključenjem u turističku aktivnost s konačnim

ciljem, da se zadovolji neka turistička potreba.

Turistički stručnjaci moraju razumjeti motivaciju potrošača kako bi bili uspješni u

svom poslu. Psihologija turizma je veoma važna i pronicavi operateri kroz vijekove su to

razumjeli i njome se koristili. Fokus takvih istraživanja, koja se bave motivacijskim dijelom

putovanja, jest na donošenju odluka, ukupnoj prihvatljivosti iskustva s odmora, zadovoljstvu

proizvodom, uživanju u okruženju te interakciji s domicilnim stanovništvom. Možemo reći da

turisti putuju iz razloga koji uključuje duhovnost, bijeg, socijalni status i kulturno

obogačivanje. Kao što se može primjetiti, to dokazuje da je Masowljeva hijerarhija (Slika 3.)

potreba više nego dovoljna za opisati potrebu za putovanjem. Kod proučavanja Masowljeve

hijerarhije možemo dobiti informacije o tome kako posjetitelji biraju aktivnosti i iskustva,

tako da bi mogli procijeniti njihov osobni psihološki i motivacijski profil. Procjena turističke

motivacije predstavlja posebni problem s kojim se susreću analitičari turističkog ponašanja.

Jedan od razloga toga je taj što su ljudi vrlo individualni i ne možemo uvijek procijeniti da li

su i ostali motivirani jednakim elementima. Zato moramo napomenuti da je bit uspješne

poslovne prakse u turizmu upravo profesionalno razumijevanje potrošača. Rast poduzetničke

aktivnosti i pozitivna riječ će rasti kada su očekivanja potrošača ispunjena, uz to će rasti i

sposobnost da se zadrži ili čak poveća cijena za postojeće usluge u turizmu.

U područje psihologije turističkog ponašanja spada opće pitanje razumijevanja potreba

potrošača. U sklopu te psihologije bavimo se pitanjima poput:

- što motivira turista?

- kako turisti donose odluke?

- što turisti misle o proizvodima koje kupuju?

- koliko oni uživaju i uče za vrijeme odmora?

- kakvi su u interakciji s lokalnim stanovništvom i okolišem?

- te ono najbitnije, kako su zadovoljni sa svojim odmorom?

Temeljno polazište u proučavanju psihologije turističkog ponašanja je istraživanje

motivacije turista. Nameće se jedno vrlo jednostavno pitanje; zašto turisti putuju?. Zapravo,

kada bi proširili to pitanje došli bi do jednog egzaktnije postavljenog pitanja, zašto su

određene skupine ljudi izabrale određeno iskustveno putovanje?

Destinacije na koje se putuje nude razna iskustva, ne jedno jedinstveno. Koje od tih

iskustava će čovjek htjeti doživjeti određuju njegove želje i mogućnosti.

Kako bi se lakše razumjele motivacije za putovanjem mnogi analitičari turističkog

ponašanja posegli su za anketiranjem. Podijelili su anketu na osnovna i specifična pitanja

(istraživanje tržišta). Upravo se tom metodom služe poduzeća koja se bave istraživanjem

tržišta koja pružaju mogućim putnicima popis stavki za koje znanstvenici vjeruju da sadrži

bitna pitanja o tome zašto ljudi putuju u pojedine destinacije. Primjer takvog popisa nalazi se

u tablici (tablica 2.) koja je izvedena prema Pleasure Travel Market Survey. To je glavna

anketa koja se provodi u SAD-u i Kanadi.

Faktor Prosječna ocjena značaja (od 4 do 1)

Odlaziti u mjesta koja prije nisam posjetio 3,26

Predivan krajolik 3,16

Upoznavanje novih i različitih osoba 3,11

Mogućnost povećanja znanja 3,10

Osobna sigurnost 3,01

Umjetničke i kulturne atrakcije 2,98

Iskustvno novih i različitih životnih stilova 2,97

Zabavljati se 2,92

Standardi higijene i čistoće 2,89

Posjećivanje rodbine i prijatelja 2,86

Samo opuštanje 2,85

Bijeg od uobičajenog 2,84

Provoditi vrijeme zajedno kao obitelj 2,84

Jeftino putovanje 2,79

Dostupnost informacije prije putovanja 2,78

Mogućnost komuniciranja na engleskom 2,72

Isprobavati novu hranu 2,69

Lakoća dolaska do vize 2,61

Pričati o putovanju kada se vratim kući 2,55

Upoznavanje ljudi sa sličnim interesima 2,55

Napraviti promjenu od puno posla 2,47

Lakoća mijenjanja valute 2,40

Pobjeći od kućnih obaveza 2,36

Egzotična atmosfera 2,30

Jednostavnost vlastitog upravljanja vozilom 2,25

Kvaliteta zraka vode i tla 2,24

Uživanje u luksuzu 2,20

Aktivnosti za cijelu obitelj 2,16

Posjećivanje mjesta koja moji prijatelji nisu posjetili 1,97

Mogućnost komuniciranja na stranom jeziku 1,96

Upoznavanje jednostavnijeg načina života 1,91

Ništa ne raditi 1,83

Mogućnost vježbe i fitnesa 1,55

Tablica 2. Faktori poticaja na putovanje (izvor: Sanja Blažević, Skripta iz kolegija radionica

1, OET)

Ovakva lista motiva i značajki destinacije uobičajena je u istraživanjima koja

pokušavaju objasniti atraktivnost destinacije, međutim one imaju neka ograničenja. Jedno od

bitnijih ograničenja je to što popis ne može biti sveobuhvatan jer je motiva za putovanje jako

mnogo, a tu je i problem da može odražavati i pristranost znanstvenika. Ovi popisi mogu čak

sadržavati i pojmove koji se međusobno poništavaju, poput „osamljenost“ i „uzbudljiv noćni

život“. No ovaj način ipak na neki način olakšava posao kod odluka kako ćemo neku

destinaciju promovirati.

5.2.1.Teorija motiva putovanja

Popis motiva potencijalnih putnika je dug i uključuje niz potreba, od uzbuđenja do

samorazvoja i osobnog rasta. Teorije i modeli u društvenim istraživanjima olakšavaju

organizaciju tih motiva, pa će tako povremeno teorija ponuditi novu perspektivu i poticanje

predviđanja ili specifikacije budućih smjerova za ljudsko djelovanje i istraživanje. Područje

turističke motivacije zahtijeva i teorijski pristup, s toga, popisi motiva trebaju biti sažeti, mora

se povezati s drugim područjima kao što su studije o imidžu destinacije. Uz sve to naše

sadašnje razumijevanje potreba treba biti izazvano i poboljšano. Kao temelj pristupa turističke

motivacije prihvaćeno je djelo Stanleya i Ploga, u njemu je naglašeno da putnici mogu biti

kategorizirani na temelju psihocentrične (orijentirane prema unutra, nije avanturistička) i

alocentrične (orijentirane prema vani, avanturističke) ljestvice. Pristup ovom istraživanju je

povijesno često spominjan kao baza u teoriji motivacije.

6. Zaključak

Kroz cijeli seminar se može primjetiti potvrda početne hipoteze da su turistički motivi

i turističke potrebe „kamen temeljac“ u izgradnji usluga i pojava koje nazivamo turizmom.

Mnogi znanstvenici i analitičari su se još od 19. stoljeća trudili ući u um svakog čovjeka koji

želi, tj. ima potrebu ili različite motive za putovanje. Svrha toga je bila razvijanje turističkih

destinacija po željama potrošača, tj. po onome što oni očekuju od te destinacije. Konstantni

napredak tehnologije dovodi do napretka u istraživanju tržišta, ankete svih vrsta vas

„bombardidaju“ što na Internetu, što putem mobilnih telefona. Razvojem QR koda dobivaju

se razni novi načini promoviranja samih turističkih destinacija i otkrivanje motivacija za

putovanje je sve jednostavnije zbog raznih društvenih mreža poput Facebooka i Twittera.

Pristupiti informacijama o potencijalnim kupcima turističkih usluga je sve jednostavnije i to

pogoduje kompanijama koje se bave istraživanjem tržišta. Treba samo pratiti trendove u

istraživanju i turistički aranžmani iz snova uskoro će postojati za svakog pojedinca.

7. Literatura

1)  Pirjevec, B. i Kesar O., Počela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet, 2002., Zagreb

2) Dobre, R., Osnove turizma (teorija i praksa),Visoka škola za turistički menadžment, 2005.,

Šibenik

3)  Weber, S. i Mikačić V., Osnove turizma, Školska knjiga, 2000., Zagreb

4) Blažević, S., Skripta iz kolegija radionica 1, Odjel za ekonomiju i turizam „dr. Mijo

Mirković“, 2010., Pula

5) OBRAZOVANJEM za kvalitetan (panonski) seoski turizam

(http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html)

6) Turizam – Wikipedija (http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam)