Author
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
4. «Posebni programi - čimbenici povećanja turističke potrošnje»,
4. tematska jedinica 26.10.2012.
• Definiranje turističke potrošnje
• Struktura turističke potrošnje
• Čimbenici povećanja turističke potrošnje
• Kreiranje posebnih programa u cilju povećanja zadovoljstva gosta sa programom i sa ciljem povećanja turističke potrošnje.
Definiranje:
• Turistička potrošnja je sveobuhvatna potrošnja turista od polaska do dolaska, ukupna potrošnja za sve usluge (materijalne i nematerijalne)
• Turistička potrošnja od posebnih usluga, je dio turističke potrošnje koja se odnosi na ukupnu turističku potrošnju od posebnih usluga.
Struktura turističke potrošnje:
• usluge prijevoza 25 %
• osnovne usluge smještaja 42 %
• pomoćne usluge 4 %
• ostale usluge 2 %
• zadovoljne osnovnih motiva putovanja (kongres, odmor, sport, zabava, itd. 12 %
• ostale posebne usluge, zadovoljenje ostalih posebnih motiva, wellness, sport, zabava, trgovina, kultura, itd. 10 %
• ostalo 5 %
Sustav rewenue i yield menadžmenta, menadžerska potreba pokretanja posebnih
programa
• definiranje rewenue mangementa i sustava povećanja ukupnog prihoda od posebnih programa
• definiranje yield managementa kao sustav povećanja dobiti i praćenja troškova i prihoda, točka pokrića (break even point)
1. Osnove Revenue manadžmenta turističke manifestacije
Revenue menadžment posebnih programa je skup znanja i vještina o povećanju ukupnog prihoda od posebnih tj dodatnih programa, skup znanja o povećanju ukupne veće zauzetosti sadržaja i kapaciteta koji se nude gostima. To je skup znanja i vještina o povećanju ukupnog prihoda gdje nije osnovni cilj kontrola troškova već je osnovni cilj povećanje prihoda iz prodaje osnovnih i pomoćnih kapaciteta i sadržaja.
Iskorištenost smještajnih kapaciteta hrvatskih hotela
Iskorištenost hotela:
Aktivni kapacitet: 43,1%
Ukupni kapacitet 38,4%
Rast iskorištenost 5* i 4* (stagnacija u ostalim kapacitetima)
Najviša razina iskorištenosti punog kapaciteta zabilježena na dubrovačkom području i manjem broju hotela u Opatiji, te gradu Zagrebu
Iskorištenost hotela ima široku lepezu od 98 dana (otoci) do 286 dana zauzetosti (Dubrovnik,Opatija, Zagreb)
Izrazita sezonalnost (67% noćenja lipanj-rujan)
Struktura sadržaja i objekata koji čine sustav ponude hrvatskih hotela
Broj bazena uz hotele 107 Broj Wellness i SPA objekata ili sadržaja uz hotele: a) kompletni centri, 14 centara (tip Radenci niti jedan) b) manji centri (parcijalne usluge) 198 Broj tenis terena uz hotele 987 Broj sportskih centara 128 KongResni centri (nisu kompletni i ne mogu ponuditi potpunu ponudu kongresnih usluga, kongresna dvorana sa više 200 stolica i minimalnom opremom), procjena je da u Hrvatskoj ima kongresna centara
uz hotele 24, pravi kongresni centar (npr. Bernardin Portorož ili Cankarjev dom) niti jedan.
Razlozi lošije zauzetosti hrvatskih hotela i naglašenoj sezonalnosti:
• Klimatski čimbenik, mogućnost samo 90 dana ugodnog kupanja
• Struktura putovanja prema Hrvatskim destinacijama, motiv putovanja je 82,% more i kupanje
• Percepcija da je Hrvatska zemlja za ljetni odmor • Struktura ponude, neadekvatna kvaliteta • Neadekvatna ponuda u strukturi destinacijske
turističke ponude • Hrvatska je naglašeno auto destinacija, posebno u IŽ i
PGŽ, (Istra i Kvarner) • Promjena motiva putovanja i promjena trendova
putovanja, nismo se uklopili u sustav brzih promjena motiva putovanja.
Zadaci menadžmenta na povećanju iskorištenosti sadržaja ponude posebnih programa:
• Proširiti sezonu i smanjiti sezonalnost
• Povećati konkurentnost ponude manifestacija
• Povećati kvalitetu manifetstacija usluge
• Povećati razinu destinacijskog menadžmenta, (povezanost manifetscaija i destinacije)
• Proširiti broj usluga koje nudi destinacija
• Uvođenje novih tehnologija u obradi tržišta (adekvatne marketing strategije)
• Brža implementacija novih sadržaja
2. Određenje i obilježja Yield managementa posebnih programa
• Yield management je menadžerska tehnika kontrole izvršenja marketinga, a sadrži u sebi postupke i procese planiranja i realizacije optimalne profitabilnosti posebnog programa.
• Yield management pojavljuje se u znanstvenoj i stručnoj literaturi kao pojmovi izvedeni iz engleskih riječi “yield” i “management”. Yield u najširem se smislu prevodi kao dodatna dobit ili zarada od neke aktivnosti misleći na prihod ili kao rezultat: prepustiti, popustiti, ustupiti, odstupiti, predati, izručiti, ali uvijek u smislu donijeti neki novi rezultat.
Iz svega izrečenog opći prikaz Yield management-a može se
izraziti na sljedeći način:
Stvarno realizirani prihod
Yield =-------------------------------------------------------
Maksimalno mogući prihod
ili
Stvarno prodana noćenja prosječno ostvarena cijena po sobi
Yield = -------------------------- x ------------------------------------
Maksimalni broj noćenja prodajna cijena po sobi (potencijalna)
Menadžmentu nije cilj povećati niti broj noćenja ili broj posjetitelja,
niti sniziti cijenu, već je isključivi cilj povećati profit,
što se može iskazati:
ijij
n
i
ij
m
j
xrpYR
11
)(max
primjenjivo na:
m
j
jij
n
i
m
j
Cx111
gdje je:
i = mogući raspon cijena
j = prosječna cijena sobe koja se može povećati
xij = O ako “j” nije prodan po cijeni “i”
xij = 1 ako je “j” prodan po cijeni “i”
pij = vjerojatnost prodaje “j” po cijeni “i”
rij = prihod ostvaren prodajom “j” po cijeni “i”
Cj = broj raspoloživih (mogućih) elemenata “j”
[1
100
80
X2
10060 X1
Povećanje
prometa
Metode i tehnike Yield managementa posebnih programa ne mogu se poistovjetiti sa politikom snižavanja cijena da bi se povećao broj gostiju (putnika ili posjetitelja), već je to proces stalnog mjerenja kapaciteta koji nisu popunjeni i koji se stvarno mogu prodati na
tržištu po cijeni koju prihvaća tržište. Cilj Yield managementa nije snižavanje cijena već ostvarivanje najvećeg mogućeg profita. U ekstremnim slučajevima može značiti i povećanje cijene (ako je
potražnja veća od ponude). Yield management se uspostavlja sustavom vrednovanja i praćenja
troškova u odnosu na ukupan prihod. Troškovi se analiziraju odvojeno kroz fiksne i varijabilne troškove. Cilj je postići potpuno
pokriće varijabilnih troškova i ako je moguće fiksne troškove, ali ako to nije moguće, onda barem dio fiksnih troškova, što je posebno
važno u posebnim programima u uvjetima kada se na turističkom
tržištu smanjuje potražnja (predsezona i posezona).
Struktura fiksnih i varijabilnih troškova posebnih programa
Fiksni troškovi: Amortizacija
Kamate
Zakupnine
Fiksne obveze prema lokalnoj upravi (komunalne naknade, pristojbe, pomorsko dobro, itd.), itd.
Fiksni troškovi održavanja, energenata, grijanja, hlađenja, itd.
Fiksni trošak rada
Varijabilni troškovi Troškovi prehrane po gostu
Troškovi energije po gostu
Radna snaga po gostu (mjerljiva po gostu)
Troškovi održavanja i čišćenja po gostu
Ostali troškovi mjerljivi po gostu
Yield management tehnike primjenjuju se u onim gospodarstvima gdje je visoki udio fiksnih troškova u odnosu na ukupne troškove. Yield
management se stoga primjenjuje u: zračnom prijevozu, brodarskom prijevozu, rent-a-caru, ugostiteljstvu, hotelijerstvu itd. (u kapitalno
intenzivnim gospodarskim granama)
U turističkim manifestacijama navedeni troškovi opterećuju poslovanje te u periodima koji nisu tržišno atraktivni kao što su:
- u odmorišnim destinacijama predsezona i posezona, - u velikim objektima i manifestacijama,
- u destinacijama i periodima između dvije velike manifestacije,
važno je u poslovanju, ako ne u potpunosti, onda barem djelomično pokriti dio fiksnih troškova.
U hotelijerstvu yield management ima važnu ulogu u povećanju efikasnosti menadžmenta na način da se u neatraktivnim terminima sustavom izmjenjenih cijena (deprecijacija cijena) smanjuje latentni
gubitak.
Brake event point
Fiksni troškovi po noćenju
Varijabilni troškovi po noćenju
Rast prometa
Zauzetost soba
Pro
met
50 20 10 30 40 60 70 80 90 100
Primjer iz turističke manifestacije ATP Umag: Hotel Koralj Umag (hotel ? ) ima na raspolaganju 175/2 soba. Dana 17. 7. prema
podacima rezervacionog ureda bit će zauzeto 129 soba, dakle slobodnih je 46. Prosječna prodajna individualna cijena je 50 eura, najniža cijena – pogled na park 45
eura, pogled more 73 eura po osobi. Te postoje dvije opcije:
Opcija a)
175 raspoloživih dvokrevetnih soba
129 x 60 eura (razne kombinacije cijena) = 7.740 eura (prihod od soba po noći)
+ 1.500 eura (ostali prihodi)
46 soba slobodno
ukupni planirani prihod = 2.760 eura (neće se dobiti)
Opcija b)
U službu prodaje stigao je upit da li se za dan 17. 7. može primiti grupa od 50 talijanskih navijača - turista, prihvaćaju da budu u trokrevetnim
sobama po cijeni od 30 eura po osobi, a za pomoćni ležaj po cijeni od 10 eura po osobi.
46 raspoloživih dvokrevetnih soba 46x 40 eura (razne kombinacije cijena) = 1.840 eura (prihod od soba po
noći) + 800 eura (ostali prihodi)
20 soba x 40 eura = 800 eura + 46 pomoćnih kreveta u sobi x 10 = 460 eura
+ ostali prihodi = 800 eura ukupni planirani prihod = 2.640 eura
Iz iznesenog se vidi da u opciji b) je realiziran prihod za 2.604,00 eura što je rezultat snižene cijene za sobe koje bi bile prazne, ali pod uvjetom da
su varijabilni troškovi po noćenju prema planu tj nepromijenjeni u odnosu na druga noćenja.
Učinci Yield management turističkih manifestacija
Korelacija odnosa između cilja da se poveća profit u određenom poslovnom periodu i dviju osnovnih varijabli: broj prodanih usluga i cijena, nikad se neće mijenjati proporcionalno, smanjena cijena ne znači da će proporcionalno rasti obujam zauzetosti soba, a k tome u cijeli sustav analize zauzetosti soba i cijene ulazi i analiza fiksnih i varijabilnih troškova na koju se nadovezuje kvaliteta, održivost kvalitete i razina segmenta gostiju i njihovih motiva kojima se iznajmljuju hotelske sobe. Jedna od prijetećih varijabli u yield managementu jest analiza motivacije gostiju jer svojim ponašanjem mogu dugoročno smanjiti ugled hotela i tako dugoročno smanjiti kvalitetu gostiju koji će u budućnosti dolaziti u hotel. Analiza troškova održavanja koji ulaze u varijabilne i fiksne troškove također utječe na yield management (poznate su štetni efekti prihvata grupa mladih kao što su maturanti, sportaši, itd.)
U procesu primjene yield managementa u turističkim manifestacijama s ciljem povećanja dobiti polaznu ulogu igra “marketing plan”, tj. plan (budget) poslovanja za naredno razdoblje kao temelj za izradu raznih analiza struktura moguće zauzetosti i prodaje hotelskih kapaciteta, smještaja, hrane i pića i ostalih sadržaja. Analiza moguće stvarne buduće prodaje jest temelj za kontrolu izvršenja marketinga turističke manifestacije, tj. za donošenje poslovnih odluka kojima se u kombinaciji marketing mix-a odabiru pravilne varijable, poglavito veličina cijene, kako bi se uz adekvatne cijene povećala ukupna turistička potrošnja, ali uz uvjet da brže raste prihod od troškova, tj. uz modeliranje cijene.
ZAKLJUČNI RAČUN 2005. BUDGET 2006 Razlika: Bud 2005 na ZR 2006
OJ Noćenja
Prosječ.cijena
2005. Prihod:
ind.> 22%
grupe> 10%
alot. > 0%
pauš. > 22%
Noćenja Prosj. cijena
Prihod:
ind. > 69.817.285
grupe>20.889.028
alot.>116.223.781
pauš. >18.128.297
Noćenja Prosj. Cijena
Prihod
Tamaris 98,010 124.96 12,247,118 100,700 154.34 15,541,953 2,690 29.38 3,294,835
Solaris 25,119 125.10 3,142,426 25,100 166.85 4,187,960 -19 41.75 1,045,144
Pical 89,894 182.01 16,361,257 90,400 197.04 17,812,401 506 15.03 1,451,144
Zagreb 79,985 119.29 9,541,516 79,600 126.37 10,059,263 -385 7.08 517,747
Neptun 56,314 138.45 7,796,418 55,500 163.36 9,066,687 -814 24.92 1,270,269
Jadran 4,965 129.29 641,944 2,500 161.89 404,656 -2,465 32.57 -237,288
Parentino 4,420 118.50 523,755 4,400 129.18 568,375 -20 10.68 44,620
Fortuna 55,779 180.48 10,067,136 55,800 195.95 10,934,014 21 15.47 866,879
Isabella 3,359 204.46 686,794 3,400 203.85 693,098 41 -0.61 6,305
Splendid 5,917 82.89 490,443 4,600 75.07 345,339 -1,317 -7.81 -145,104
Diamant 108,673 109.42 11,890,815 106,000 143.77 15,239,753 -2,673 34.35 3,348,938
Kristal 79,080 134.41 10,629,181 80,300 156.22 12,544,537 1,220 21.81 1,915,357
Rubin 89,830 109.01 9,792,719 89,800 131.08 11,771,009 -30 22.07 1,978,290
HOTELI 701,345 133,76 93,811,521 698,100 156,38 109,169,045 -3,245 22,62 15,357,524
Iz navedenog marketing plana posebnog programa
mogu se izvesti razne analize tržišnog praćenja moguće zauzetosti raspoloživih kapaciteta (sobe,
stolice, tenis tereni, ostali objekti, itd.) uz pripadajuće cijene koje moraju imati kalkulaciju (analizu strukture cijena) gdje mora biti točno
određena točka razgraničenja fiksnih i varijabilnih troškova za određenu razinu zauzetosti (Break Even Point). Raspon cijena čini samo polaznu osnovu iz koje se uz pomoć analize cijena i njezinog utjecaja na veličinu prodanih usluga izvodi uvijek konačni
cilj, a to je povećanje dobiti.
Informacijski kanali u yield management sustavu
Tim za
predviđanje i
planiranje
Podrška odlučivanju Gosti
Povratna
veza
Središnji
rezervacijski
odjel
Gosti
destinacije i
gosti hotela
Zadovoljan
gost
Strategije:
- Porast prodaje
- Povećanje
iskorištenosti
kapaciteta
- Promjena cijena
TIM:
Odjel prodaje
Rezervacijski
ured
Recepcija
Domaćinstvo
REZERVACIJE
Iz prethodne slike vide se informacijski kanali u sustavu yield managementa gdje marketing menadžement dobiva informacije iz tri razine izvora informacija.
Najvažniji izvor je središnji rezervacijski ured (odjel) kome je osnovni zadatak prikupljanje, sređivanje i analiziranje rezervacija hotelskih soba. Drugi izvor
informacija je skup informacija koje dolaze od stvarnog broja gostiju i destinaciji, te analiza koje se iz njih izvode. Treća razina informacija proizlazi iz
razine zadovoljnih gostiju odnosno broju reklamacija i broja nezadovoljnih gostiju iz čega se izvodi analiza ukupnog stanja kvalitete hotelske usluge. Sve navedene informacije proizlaze od gosta koji je već bio u hotelu ili će uskoro
doputovati. Sve tri razine informacija prikupljaju se kako bi se izradilo stvarno stanje rezerviranih soba (ubuduće zauzetih) na temelju kojih se izvode
kratkoročne, srednjoročne i dugoročne strategije yield managementa, a to je porast zauzetosti hotelskih soba, tražene promjene cijena i ukupni porast obima
ukupnog prihoda. Strategija yield managementa podržana je povratnim informacijama koje dolaze iz kontrole operacija primarno iz domaćinstva,
recepcije, odjela održavanja i ostalih odjela temeljem kojih informacija se kreira i donaša odluka o aktivnostima yield managementa.