Ciljevi i principi turističke animacije_semin

8/12/2019 Ciljevi i principi turistike animacije_semin

1/22

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

CILJEVI I PRINCIPI TURISTIKE ANIMACIJE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2013.


2/22

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

CILJEVI I PRINCIPI TURISTIKE ANIMACIJE

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Animacija u turizmu Student:

Mentor: prof. dr. sc. Zdenko Cerovi Matini broj:Smjer:

Opatija, listopad 2013.


3/22

I

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 2

2. ODREENJE POJMA TURISTIKE ANIMACIJE............................................................ 3

2.1. Europski pristup animaciji u turizmu .............................................................................. 4

2.2. Ameriki pristup animaciji u turizmu............................................................................. 5

3. ZADACI I SVRHA ANIMACIJE U TURIZMU .................................................................. 6

3.1. Ciljevi animacije u turizmu ............................................................................................. 9

3.2. Principi turistike animacije .......................................................................................... 13

4. ANIMACIJA U SUVREMENOJ TURISTIKOJ PONUDI.............................................. 17

5. ZAKLJUAK...................................................................................................................... 18

LITERATURA ......................................................................................................................... 19

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................. 20


4/22

2

1.UVOD

Zahvaljujui ljudskoj potrebi za putovanjem, promjenom mjesta boravka teotkrivanjem novih mjesta, kultura i obiaja, turizam se razvio u jedan od masovnijih

fenomena te se kao takav proirio diljem svijeta. Postoji mnogo razloga zbog kojih ljudiputuju, no jedan od najvanijih svakako je bijeg od svakodnevnice i poznatog okruenja sciljem odmora i upoznavanja drugaijih predjela, kultura, ljudi te doivljaja posebnihiskustava. Zbog same injenice da vie nije kod kue, u poznatoj sredini, ovjek gubisigurnost, pa zbog toga zaposleni u turistikim djelatnostima trebaju prilagoditi svoje

ponaanje psiholokom stanju gosta, njegovim eljama, potrebama i oekivanjima. Uuvjetima raznolike i esto neselektivne ponude gost se sam bez strune pomoi ne moe snaii ostvariti motive i elje svog putovanja. Tu znaajnu ulogu odigrava upravo turistikaanimacija koja usmjerava turista da odabere upravo one sadraje koji e ga zabaviti i opustiti,kroz razonodu, fizike ili intelektualne aktivnosti kako bi na najbolji nain ostvariozadovoljstvo posjetom odreenoj destinaciji, a sama destinacija ostvarila ekonomske koristi

od njegova boravka.

Prilikom izrade ovog seminarskog rada koritena je metoda kompilacije iz razliitihizvora relevantne literature, zatim metoda deskripcije prilikom pojanjavanja odreenih

pojmova, metoda analize i sinteze navedenih statistikih podataka te metoda dedukcijeprilikom izvoenja zakljuaka.

Rad je podijeljen u tri glavna poglavlja od ega se u prvom objanjava sam pojamanimacije u turizmu te kroz njegova dva podpoglavlja razrauju europski i ameriki pristup.U drugom poglavlju objanjeni su zadaci i svrha animacije u turizmu koja se oituje kroznjene ciljeve i principe te ovaj dio ujedno predstavlja i samu sr rada. U zadnjem poglavljuobraena je tematika i znaaj animacije u suvremenoj turistikoj ponudi.


5/22

3

2.ODREENJE POJMA TURISTIKE ANIMACIJE

Kao podruje djelovanja u okviru turistike aktivnosti, animacijapostoji praktiki odpoetka turizma kao privredne djelatnosti. Tijekom tog dugogodinjeg razvoja mijenjali su se

njeni oblici i sadraji u skladu s promjenama u odnosima turistike ponude i potranje,odnosno funkcije turizma u cjelini. Danas razvojem suvremenog turizma a rastuim ipoveanim fondom slobodnog vremena,porastom broja turista, porastom njihovog standardai s tim u vezi promjenama u samom nainu ivota, animacija dobiva nove sadraje.

Animacijapredstavlja neki oblikpoziva na zajedniku aktivnost, odnosno na druenje.Ona znai zabavljati, oraspoloiti, poticati, pridobivati, odueviti. Prema tome , moglo bi serei da ona obuhvaa sljedea podruja: sport i rekreaciju, razne zabave i priredbe te kulturne i socijalne aspekte.

Izraz animacija potjee od latinske rijei anima to znai dua, ivotni dah,udahnuti, duh, unutarnje raspoloenje, itd. Animacija je prema tome nadahnue, oivljavanje.

Ako zaemo dublje u latinsko podrijetlo rijei, dolazi se do grkog animosto znaivjetar (dah), a opisuje an(a) to znai disati, dahnuti.1

U engleskom jeziku rije animation oznaava oivljavanje i nadahnue. Prema tomedoslovno znaenje izraza animacija bilo bi : oivljavanje doivljaja suvremenog otuenogovjeka na njegovom godinjem odmoru. Za razliku od talijanskog, njemakog i francuskog

jezika gdje su izrazi za animacijsku djelatnost u turizmu identini kao i u hrvatskom, uengleskom se koriste posebni izrazi jer se izraz animation prvenstveno odnosi na procesizrade crtanih filmova. Engleski izrazi koji opisuju animaciju bili bi guest relationskvalitetaodnosa koji se uspostavlja s gostom i leisureorganizationto predstavlja ulaganja i sadrajevezane uz organizaciju slobodnog vremena.

Polazei od ovih sadraja, animacija se moe promatrati dvojako2:1) Animacija kao poseban oblik komunikacije naglasak se stavlja na aktivnost

animatora, njegovom kontaktu s gostom. Animator se obraa gostu da bi ublaio strah,odbojnost, osjeaj izgubljenosti ili nevanosti kod gosta te se stalno treba

prilagoavati potrebama i eljama gostiju te novim okolnostima.

2) Animacija kao gospodarska aktivnost naglasak stavlja na organizacijsku formuponude usluga animacije na razini gospodarski subjekata ili turistike destinacije. Tuposebnu ulogu ima menadment iji je zadatak planiranje, organiziranje, izvoenje ikontroliranje pravilnog izvrenja programa animacije, te ima za cilj objedinjavanje

pojedinih aktivnosti kao ukupnost dobro osmiljenog turistikog proizvoda u kojem jeprogram animacije vrlo vaan.

1Cerovi, Z.:Animacija u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2008., str. 46.2

Andrijaevi, M. i dr.:Animacija u hotelijerskoturistikoj ponudi, HUH, Opatija,1999., str.12.


6/22

4

Danas se u govornom jeziku pojmovi animacija, odnosno animator u najirem smislupovezuju prije svega s podrujem turizma i s filmskom, odnosno kompjutorskom tehnikom.Pojam animacija rabi se u raznim disciplinama kao to su medicina, arhitektura, psihijatrija,teologija, menadment i dr.

Zanimljivo je analizirati pristup animaciji, posebno animaciji u turizmu u nekimeuropskim zemljama te se tako javlja europski pristup animaciji s jedne strane te s drugestrane ameriki pristup animaciji tj. animaciji u turizmu3.

2.1. Europski pristup animaciji u turizmuEuropski pristup animacije se promatra kroz dvije drave -Njemaku i Francusku, te

prema tome imamo njemaki pristup animaciji i francuski pristup animaciji.

a) Njemaki pristup u shvaanju pojma animacija u turizmuZa shvaanje rekreacijsko znastvenog pojma animacije u Njemakoj su naroito

znaajni impulsi iz Francuske i SAD. Povijesni se korijeni pokuaja animacije opisuju kaopraktian rad s djecom u kazalitu, u socijalnom radu, u pedagogiji kulture u raznim drugimeuropskim zemljama. Tako se esto u njemakom nalazi izreka Die Animation ist ein

persnlicher, ein personeller Service. Navedeno se moe prevesti kao odreenje njemakogglagola na animaciju u turistikoj ponudi gdje se naglaava vanost prisnosti i kolegijalnog

pristupa gostu.

U Bielefelldu je 1978. godine odran meunarodni simpozij gdje su se definiralimogui modeli animacijskih sadraja koji su pristupani i prihvatljivi za njemake navike,

potrebe i kulturno naslijee Nijemaca iz industrijske i postindustrijske revolucije.

Do sada opisani pristup animaciji postoji nazvan je socio kulturna animacija tejeutjecao na drutveno orijentirano razumijevanje animacije u Njemakoj.

Njemaki pristup jo je nazvan i klasini pristup je zasnovan na klasinim principimakoji proizlaze iz klasinih pristupa turizmu i turistikoj ponudi koja se zasniva naaustrougarskim korijenima kulture putovanja, njemakim, vicarskim, talijanskim pristupimaturistikoj ponudi i stvaranju ugoaja i zadovoljstva gosta.

b)Francuski pristup odreenja pojma animacije u turizmu

Francuski je pristup drugaiji od njemakog te on polazi od slobodnijeg pristupaprogramu boravka turista u destinaciji. Ovaj pristup je razvijeniji i proireniji od njemakog.

U Francuskoj se razvijaju od 1950. godine konkurentski koncepti animacije, tepreteno vlada miljenje da je Francuska imala naroiti utjecaj na proirenje pojma animacija.Jo se izmeu dva rata javljaju poetni oblici animacije, tako da nesrodne drutvene grupemeusobno surauju, ne bi li ivjeli grupni ivot izvan rodnog mjesta.

3Cerovi, Z., op. cit., str. 48.


7/22


8/22

6

3.ZADACI I SVRHA ANIMACIJE U TURIZMU

U turistikim kretanjima ovjeka posebnu vanost ima doivljaj, odnosno ispunjenjeoekivanog doivljaja. Animacija, dakle, mora teiti tome da potakne gosta na aktivno

sudjelovanje i kreativnost, da ispuni njegovu potrebu za istraivanje novih i nepoznatihprostora, pojava i problema, te ostavi neki posebni doivljaj zbog kojeg e se gost ugodnoosjeati i zbog kojeg e se poeljeti vratiti u odreenu destinaciju.

Hotelska animacija je podruje hotelskih usluga, koji igra vanu ulogu za privlaenjei zadovoljstvo klijenata hotela diljem Europe.4

Osnovna motivacija za putovanje u neku od hrvatskih turistikih destinacija i dalje susunce i more, no na taj osnovni motiv nadovezuje se i vie dodatnih motiva kojima seispunjava oekivano, novo, nedoivljeno, razlog koji je turista doveo upravo u odreenomjesto i sl. To novo to motivira u najveem broju sluajeva je animacija, animacijski

sadraji, animator ili animacijski program.5

U tablici 1 prikazani su motivi dolaska turista u Hrvatsku prema istraivanju Institutaza turizam Republike Hrvatske.

Tablica 1 Motivi dolaska turista u RH 2007.

Rang Motivi dolaska Postotak (%)

1 Pasivni odmor, oputanje 62

2 Zabava 43

3 Prirodne ljepote 26

4 Nova iskustva i doivljaji 26

5 Gastronomija 20

6 Povoljne cijene 11

7 Sport, rekreacija 10

8 Kulturne znamenitosti/dogaanja 10

9 Blizina mjesta 9

10 VFR 8

Izvor: Obrada autora prema podacima Instituta za turizam - TOMAS - Ljeto 2007., preuzetosahttp://www.iztzg.hr(22.10.2013.)

4

Glinia, E. et al.:Hotel Animation and Professional Perspectives in Greece, Tourism Today, College of Tourismand Hotel Management, Cyprus, No. 4 Autumn 2004., str. 129.5Cerovi, Z., op. cit., str. 55.
http://www.iztzg.hr/http://www.iztzg.hr/http://www.iztzg.hr/http://www.iztzg.hr/


9/22

7

Iz prikazane tablice vidljivo je kako su oputanje i pasivni odmor glavni razlozidolaska turista u Hrvatsku te prednjae sa 62%. Na drugom mjestu je zabava sa 43%, a slijede

prirodne ljepote, nova iskustva i doivljaji sa 26% te gastronomija sa 20%. Povoljne cijenekao motiv dolaska su na estom jestu sa 11%, na sedmom se nalazi sport i rekreacija sa 10%koliko ima i razlog posjeta zbog kulturnih znamenitosti i dogaanja. Na zadnjim mjestima

motiva za dolazak na odmor u Hrvatsku su posjeivanje prijatelja i roaka te blizina mjesta.U tablici 2 prikazani su motivi dolaska turista u Republiku Hrvatsku za 2010.g. premaistraivanju Instituta za turizam.

Tablica 2 Motivi dolaska turista u RH 2010.

Rang Motivacija Postotak (%)

1 Pasivni odmor, oputanje 75

2 Zabava 44

3 Nova iskustva i doivljaji 25

4 Gastronomija 22

5 Upoznavanje prirodnih ljepota 21

6 VFR 9

7 Sport, rekreacija 8

8 Kulturne znamenitosti/dogaanja 7

9 Zdravstveni razlozi 5

Izvor: Obrada autora prema podacima Instituta za turizam - TOMAS - Ljeto 2010., preuzetosahttp://www.iztzg.hr(22.10.2013.)

Podaci prikazani u tablici 2 pokazuju da su pasivni odmor i oputanje glavni razlozidolaska na odmor u Hrvatsku te predstavljaju 75% moguih izbora motiva dolaska. Na

drugom mjestu nalazi se zabava sa 44%, a slijede nova iskustva i doivljaji sa 25%,gastronomija sa 22% te upoznavanje prirodnih ljepota sa 21%. Na estom mjestu nalazi seposjetprijateljima i roacima kao razlog dolaska u Hrvatsku sa 9%, slijede sport i rekreacijasa 8%, dok su na zaelju kulturne znamenitosti i dogaanja sa 7%, a zdravstveni razlozi su

posljenji sa 5%.


10/22

8

U grafu 1 usporedno ssu grafiki prikazani podaci o motivima dolaska turista uRepublku Hrvatsku za 2007. i 2010. godinu.

Graf 1 Motivi dolaska turista u RH u 2007./2010.

Izvor: Obrada autora prema podacima Instituta za turizam - TOMAS - Ljeto 2007. i TOMAS

Ljeto 2010., preuzeto sahttp://www.iztzg.hr(22.10.2013.)

Iz prikazaog grafa moe se vidjeti kako su se i za koliko mijenjali motivi dolazakaturista u Republiku Hrvatsku. Na prvi pogled vidljivo je da nema nekih znaajnijih pomaka urazlozima dolaska za 2007. i 2010. godinu. Najvei pomak vidljiv je kod pasivnog odmora ioputanja kao glavnog razloga dolaska koji je sa 62% u 2007. narastao na 75% u 2010.Zabava kao razlog ostala je na drugom mjestu i nema znaajnije razlike, 2007. iznosila je43%, a 2010. 44%. Slijede prirodne ljepote za kojima se smanjio interes sa 26$ na 21% tenova iskustva i doivljaji takoer sa smanjenjem sa 26% na 25%. Za gastronomijom semotivacija minimalno poveala, u 2007. iznosila je 20% dok je u 2010. dola do 22%. Povoljne cijene kao motiv dolaska u 2007. godini iznosile su 11%, no one se nisu uzimale kao

kriterij u 2010.g. te je stoga nemogua usporedba za ta dva razdoblja. Sport i rekreacija kaorazlozi dolaska u obje godine zauzeli su sedmo mjesto, u 2007. sa 10%, a u 2010. sa 8%.Kulturne znamenitosti i dogaanja takoer su se poneto smanjile od 2007. sa 10% do 2010.sa 7%. Blizina mjesta u 2007. predstavljala je 9% motiva dolazaka dok se u 2010. takategorija nije posebno uzima u obzir. Posjeivanje prijatelja i roaka ostalo je na priblinoistoj razini pa je tako u 2007. iznosilo 8%, a u 2010. 9%. Kao zadnja kategorija motiva, na

posljednjem mjestu nalaze se zdravstveni razlzi sa 5% u 2010.g. dok se za 2007.g. ta vrstamotiva nije mjerila kao posebna kategorija. Krajnji zakljuak koji je mogue izvesti iz

prikazanih podataka je da se motivi dolazaka turista nisu bitno proijenili u 2010. godini uodnosu na 2007. godinu te da i dalje uvjerljivo prevladava pasivni odmor i oputanje kaorazlog dolaska. Za tu kategoriju zabiljeen je i najvei pomak od 13%, no moglo bi se

zakljuiti kako je tome pridonijela i globalna kriza koja je svoje posljedice poluila umeuvremenu, ana turistiku potronju djelovala negativno, kako u vidu apsolutnih iznosa,

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2007.

2010.


11/22

9

tako i u vidu kraih ostanaka u pojedinim destinacijama. Povoljne cijene i blizina mjestaprestale su se gledati kao izdvojene kategorije motiva, a uvedeni su zdravstveni razlozi.

S obzirom na to da sve prikazano i dalje upuuje na injenicu kako Hrvatsku turistidominantno odabiru kao destinaciju za pasivan odmor i oputanje, turistika animacijau tome

moe vidjeti svoju priliku. Upravo je ona taj spiritus movens koji moe pokrenuti i iskoristitisve potencijale koje Hrvatska ima u kategorijama koje nisu dovoljno iskoritene, bilo da seradi o sportskim i rekreacijskim, zdravstvenim ili kulturnim razlozima posjeta, svakako bitrebalo poraditi na poveanju broja dolazaka upravo u tim nedovoljno iskoritenimsegmentima hrvatskog turizma.

Selektivne vrste i oblici turizma zasnivaju se na motivima zbog kojih ljudi putuju uodreena turistika mjetsa. S obzirom da su motivi za putovanjem mnogobrojni, teko je

precizno utvrditi selektivne oblike turizma.6 Izmeu ostalih posebno se istiu rekrecijski,zdravstveni, sportski, kulturni, vjerski i dr.

3.1.Ciljevi animacije u turizmu

Cilj turistike ponude je postizanje profita, ali se ne smije zanemariti vanostostvarenja njezine humanistike funkcije. Upravo je animacija djelatnost koja kroz ostvarenjehumanistike funkcije pridonosi postizanju ekonomskih rezultata, odnosno poveanjuturistike potronje. Realiziranjem raznovrsnih programa u turistikoj ponudi, animacija

poveava konkurentnost te ponude i samim time i ukupnu potronju turista.

Kao to je ve ranije prikazano, osnovna motivacija za putovanje u neku od hrvatskihturistikih destinacija i dalje je sunce i more, no na taj osnovni motiv nadovezuje se sve vienovih motiva kojima se ipunjavaju oekivane elje, neto novo i nedoivljeno ili neto to je

bio razlog da se turist odluio upravo za dolazak na odreeno mjesto. To novo to motivira unajveem broju sluajeva je animacija, animacijski sadraj, animator ili animacijski

program.7

Cijeli niz potreba i motiva navodi turiste da odaberu ba neko odreeno putovanje iliposjet odreenoj destinaciji, objektu ili programu, ali sutinu zadovoljstva turista moemopronai u doivljaju.

Doivljaj je apsolutno osnova putovanja ili odabira objekta ili odabira programa, noosim toga treba se zadovoljiti i druga strana turistike ponude, a to je realizacija turistikepotronje.Na turistikom tritu sastaju se dvije osnovne koncepcije: doivljaji dobit.8

Kako turistika trita sazrijevaju, tako trae i autentine turistike proizvode.Dobavljai i destinacije trebaju reagirati na taj izazov isporukom iskustvenh proizvoda -doivljaja. Ovaj trend nazvan je iskustveno gospodarstvo kod kojegapromjenom vrijednostisa starijih na mlae narataje dolazimo do toga da turisti trae novi smisao isamoaktualizaciju.

6Bartoluci, M.: Ekonomika i menedment sporta, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Informator: Kinezioloki

fakultet, Zagreb, 2003., str. 71.7Cerovi, Z., op. cit., str. 55.

8Ibidem


12/22

10

Doivljaj se moe promatrati u dvije dimenzije:9

pasivni prema aktivnom i upijanje prema u ranjanju pri emu postoji mogunost da pozitivni doivljaji

promijene posjetitelja.

Doivljaji su dakle osobni, nezaboravni, podsjeajui, emocionalni odgovori turista naodnos prema akterima i mjestu na kojem se doivljaj iskusio.

Vanost animacije kao dijela sustava turistike ponude u cilju poveanja turistikepotronje i zadovoljstva turista da doivi turistiku destinaciju, nameu se dva osnovna ciljaturistike animacije:10

zadovolj stvo tur ista i turistika potronja

Zadovoljstvo tur istazadovoljstvo gosta da u potpunosti iskoristi turistiku destinacijui sve sadraje koje ona nudi, te da ispuni svoje motive i potrebe koje su ga pokrenule da

posjeti upravu tu destinaciju, objekt ili dogaaj, odnosno program koji mu senudi. Vano jeda se kroz kvalitetan animacijski program upotpuni turistika ponuda. Animacija treba

poticati turista da on postane sudionik dogaaja u destinaciji kroz sudjelovanje u nekakvomdogaanju. Osim toga, vano je da animacija aurno promovira svoj animacijski program,objekt, te samu turistiku destinaciju. Doivljaj i zadovoljenje potreba turista kljuni su zadacianimacije koje ona mora izvriti da bi gost nakraju bio zadovoljan.

9

Cooper, C., Hall, C. M.: Contemporary Tourism: An International Approach, First edition, Butterworth-Heinemann an imprint of Elsevier, 2008., str. 29.10

Cerovi, Z., op. cit., str. 55.


13/22

11

U tablici 3 prikazan je trend zadovoljstva gostiju u Hrvatskoj od 2004. do 2010. premaistraivanju Instituta za turizam.

Tablica 3 Trend zadovoljstva gostiju 2004.2010.: Hrvatska (7 obalnih upanija)

Izvor: Marui, Z., orak, S.:Zadovoljstvo gostiju turistikom ponudom prema TOMASistraivanjima. 9. Mystery shopping dan Kvaliteta usluge u turizmuHotel Lone, Rovinj, 12.oujka 2013., str. 7. preuzeto sa http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdf(25.10.2013.)

Iz prikazane tablice vidljivo je da su gosti najzadovoljniji ljepotama prirode i krajolikai to u svim promatranim godinama, dok su najmanje zadovoljni kvalitetom lokalnog prijevoza2010. i 2007. godine i raznolikou kulturnih manifestacija 2004. godine. Ako se osvrnemo na

ope promjene po godinama, glavni zakljuak odnosi se na to da nit jedan element ponude2010. godine nije ocijenjen kao vrlo nizak i nizak, to je znaajanpomak u odnosu na protekladva promatrana razdoblja. Tako je u 2007. godini pet kategorija ponude ocijenjeno s niskimstupnjem zadovoljstva, a u 2004.g. ak devet kategorija s vrlo niskim. to se tie ljubaznostiosoblja i gostoljubivosti lokalnog stanovnitva, te dvije kategorije su u svim promatranimrazdobljima ocijenjene vrlo visokim i visokim stupnjem zadovoljstva (uz iznimkugostoljubivosti lokalnog stanovnitva 2004. koja je ocijenjena srednjim stupnjemzadovoljstva.

Turistika potronjaje drugi cilj animacije. Sama injenica da je animacija dioturistike ponude ini ju znaajnom za poveanje turistike potronje, a animacijski programi

postaju vaan cilj jer se oni pokreu, planiraju, organiziraju i nude turistima.
http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdf


14/22

12

Dakle, turistika ponuda mora organizirati takav animacijski program koji e ostvaritidva glavna cilja, a to su zadovoljenje potreba turista i poveanje turistike potronje.Animacijski program mora biti to sadrajniji kako bi doveo do novog doivljaja kojeg egost pamtiti, a samim time imat e i pozitivan dojam o takvoj destinaciji i zbog kojeg mu nee

biti teko izdvojiti vie novca, tj. ostvariti veu turistiku potronju.

Na grfu 2 prikazana je potronja turista prema zemlji porijekla za trokove izvansmjetajnog objekta koji ukljuuju: hranu, pie, odjeu, obuu, sport, rekreaciju, kulturu,zabavu, izlete i ostalo.

Graf 2 Prosjeni dnevni izdaci turista izvan smjetajnog objekta prema zemljamaporijekla (u eurima)

Izvor: Obrada autora prema podacima Instituta za turizam preuzeto sahttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2012-Broj-01.pdf(26.10.2013.)

Za vrijeme boravka u destinaciji, gosti izvan smjetajnog objekta troe na izlaske urestorane, kafie, slastiarnice i druge ugostiteljske objekte, zatim na kupovinu razliitihartikala za osobne potrebe u trgovinama, na kupovinu ulaznica za muzeje i kulturnadogaanja, te na zabavu, izlete i slino. Takvi trokovi iznose prosjeno 15 eura po osobidnevno. Prema rezultatima istraivanja najveipotroai u destinaciji su gostiiz VelikeBritanije (oko 30 eura), Francuzi (29 eura) te Rusi (26 eura). Nizozemci u destinaciji

prosjeno dnevno potroe oko 18, a Talijani 17 eura. Podaci o prosjenim trokovimaAustrijanca i Nijemaca odgovaraju prosjenoj vrijednosti (oko 15-16 eura po osobi). Gostiizsvih ostalih zemalja koje su bile ukljuene u istraivanje imaju prosjene dnevne trokovenie od prosjeka. Njihovi trokoviu destinaciji se kreu od 8 eura (gosti Bosne i Hercegovine)do 14 eura (gosti iz Maarske).

0

5

10

15

20

25

30

35
http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2012-Broj-01.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2012-Broj-01.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2012-Broj-01.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2012-Broj-01.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2012-Broj-01.pdf


15/22

13

3.2.Principi turistike animacije

Rije princip znai osnova, polazna toka, poetak ili temelj iz kojeg potjee sve tojest, te se rije naelo moe definirati na isti nain kao i princip. Principi omoguuju

ostvarenje ciljeva.

Bit animacijskog programa je zadovoljenje potrebe turista kroz poticanje sadrajnijegboravka, te ostvarenja doivljaja, koji se pamti, i kasnije postaje motiv dolaska turista udestinaciju.

S druge strane animacijski program stvara oekivanu razinu dobiti koja se ostvaruje izturistike potronje, koja na taj nain zadovoljava organizatora animacijskog programa, ali je idokaz kvalitete da je gost doivio oekivani program. Animacijski program mora odgovaratimotivima i potrebama turista. Poveanom turistikom potronjom organizator ostvaruje svojeciljeve, a turistu je potronja dokaz da je doivio program na sustavu value for money,

odnosno vrijednost za novac.

Temeljem iznesenog definiraju se sljedei principi animacije u turizmu:11 princip slobode princip aktivnosti princip jednakosti princip primjerenosti

Prema principu slobode svaki turist odabire doivjeti odreeni doivljaj premavlastitoj volji i osobnim potrebama i motivima zbog kojih je i doputovao u odreenuturistiku destinaciju. S obzirom na to da je cilj animacije zadovoljenje osnovnih motiva,sloboda je preduvjet da bi se doivljaj i ostvario.

Kako bi se ostvario drugi princip, princip aktivnosti, potrebno je da turist aktivnosudjeluje u odreenom animacijskom programu. Aktivno ne znai nuno i fiziku prisutnost

poto se mnogi programi mogu ostvariti i kao virualni dogaaji koji ne iskljuuju doivljaj,tovie doivljaj nije nuno fiziki dokazivati. Jedino to se mora ostvariti jest da se ispuniodreeni program, tj. percepcija o njemu i da se zasniva na principu value for money.

Pri ncip jednakostikazuje da su svi turisti jednaki, svi su platili isti novac za ponueniprogram. Jednakost se oituje u tome da imaju jednaka prava,a sami odabiru koliko e biti

aktivni i angairani u programui time ostvaruju ranije spomenut princip slobode.

Princip primjerenosti govori o tome da animacijski program mora biti primjerensvakom segmentu turistike potranje. Mora biti primjeren cijeni i sustavu vrijednosti zanovac (value for money), zatim potrebama i motivima turista te zahtjevima etike i morala. Posadraju mora biti prihvatljiv uzrastu i ivotnoj dobi i mora osigurati ostvarenje ciljevaanimacijezadovoljstva turista i turistiku potronju.

Upravljanje ukljuuje motiviranost i komunikaciju koje su zapravo osnovni segmentianimacije u turizmu. Upravljanje animacijskim aktivnostima nije mogue bez dobreorganizacije i precizirano formuliranih planova i programa.12

11Ibidem, str. 57.


16/22

14

Tako npr. agencija Element One radi na implementaciji svjetskih standarda uorganizaciji i realizaciji turistike animacije na domaem tritu, djelujui po itavojHrvatskoj i pruajui svoje usluge zabave na brojnim organiziranim eventima imanifestacijama, u turistikim resortima, hotelima ( Novi Spa Hotels & Resort Novi

Vinodolski, kategorizacija: 5 zvjezdica i Blue Waves Resort Malinska, kategorizacija: 4zvjezdice) te na privatnim proslavama svojih klijenata. Tijekom turistike sezone njihovianimatori mogu se nai na mnogim lokacijama diljem Jadrana, a svoje programe dijele na:13

dnevne animacijske programe i veernje animacijske programe.

Dnevnu animaciju za goste dijele prema dobi sudionika, od onih najmanjih gostiju(beba) pa sve do gostiju tree dobi. Svaki od navedenih programa sastoji se od nizaaktivnosti koje se odravaju od jutarnjih do poslijepodnevnih sati. U aktivnostima mogusudjelovati svi eljni rekreacije i zabave.

Svrha aktivnosti je da se gosti meusobno drue, rade zanimljive stvari koje im nisu uuobiajenom rasporedu te da upoznaju druge goste i domaine s kojima e razmijenitiiskustva, dojmove i zanimljive injenice o dravi i gradovima iz kojih dolaze, obiajima teljudima koji ih okruuju.

Na slici 1 prikazane su vrste animacijskih programa kakve provodi agencija zaanimaciju Element One.

Slika 1 Vrste animacijskih programa

Izvor: Obrada autora prema podacima agencije za animaciju Element One preuzeto sahttp://www.element1.hr/turisticka-animacija/ (26.10.2013.)

Dnevni animacijskiprogrami obuhvaaju:

Zabava za bebe- Aktivnosti za razvoj govora, izraavanja i stvaranja

12

Jakovlev, Z. et al..:Management of Animation in Tourism , In: First international Conference, Management ofToursm and Entertainment - MTE, 02-03- April 2011, Sofia - Bugaria., str. 5.13

http://www.element1.hr/turisticka-animacija/(26.10.2013.)

VRSTE ANIMACIJSKIH PROGRAMA

DNEVNI

ZABAVA ZA

BEBE

ZABAVA

ZA DJECU

ZABAVA ZA

TINEJDERE

ZABAVA

ZA

ODRASLE

ZABAVA ZA

SENIORE

VEERNJI

ZABAVA ZA

DJECU

ZABAVA ZA

ODRASLE
http://www.element1.hr/turisticka-animacija/http://www.element1.hr/turisticka-animacija/http://www.element1.hr/turisticka-animacija/http://www.element1.hr/turisticka-animacija/http://www.element1.hr/turisticka-animacija/http://www.element1.hr/turisticka-animacija/http://www.element1.hr/turisticka-animacija/


17/22

15

- Aktivnosti za razvoj grube i fine motorike- Aktivnosti za spoznajni razvoj- Aktivnosti za socio-emocionalni razvoj i razvoj linosti Zabava za djecu- Rekreacijske i sportske aktivnosti na suhom i u vodi- Umjetnike radionice glazbe, glume i plesa- Obiteljske aktivnosti- Tematske dane i aktivnosti s maskotama i drugo- Edukativne i kulturalne aktivnosti Zabava za tinejdere- Sportske aktivnosti i turniri- Rekreacijske aktivnosti- Isprobavanje novog i zanimljivog- Edukativne i kulturalne aktivnosti- Tematski dani, izleti, igre Zabava za odrasle- Rekreacijske i sportske aktivnosti- Kulturalne 'cro' aktivnosti- Hobi i umjetnike aktivnosti- Pustolovne aktivnosti Zabava za seniore- Rekreacijske i sportske aktivnosti- Kulturalne 'cro' aktivnosti- Hobi i umjetnike aktivnosti- Aktivnosti u prirodi- Drutvene igre i aktivnosti

Upravo u segmentu veernjih animacijskih programa, uz benchmarking naprimjerima najuspjenijih animacijskih produkcija u Europi i svijetu, stvaraju showoveusporedive s velikim imenima industrije zabave u turizmu:

Zabava za djecu- veernji programza malianeisprepleten glumom, plesom, igrama idruenjem s likovima iz njihovih najdraih crtia i bajki, iz njihove mate. Svakuveer oekuje ih neto novo, drugaije, atraktivno, uzbudljivo

Vrste djejih programa:

- Djeje kino- Baby sluaonica- Djeji disko


18/22

16

- Interaktivni programi s djecom u publici- Djeje izvedbe- Predstave i mjuzikli za djecuGostovanja:

- Profesionalnih djejih predstava- Maioniara za djecu- Profesionalnih klaunova i drugih komedijaa Zabava za odrasle - doivjeti neto novo, drugaije, moderno i izvorno, vizualno

atraktivno, spektakularno, putovati svijetom, prolistati sjeanja, opustiti se i uivati uvrhunskom plesnom ili glumljenom programu ponuda je koju niti jedan gost neeodbiti, a koji e mu, uz vrhunsko pie i hranu, upotpuniti doivljaj dobrog veernjeg

provoda.

Animacijski programi:- Plesne predstave i showovi- Glumake predstave- Mjuzikli- Programi s interakcijom i sudjelovanjem gostiju- Tematske veeriGostovanja:

- Profesionalnih plesnih parova i grupa- Profesionalnih glumakih trupa- Maioniara i iluzionista- Akrobata i onglera- Imitatora poznatih linosti- Sinkroniziranih plivaica- Trbunih plesaica- Izvoaa s vatrom ('blow' i 'flair' show)


19/22

17

4.ANIMACIJA U SUVREMENOJ TURISTIKOJ PONUDI

Tijekom povijesti mijenjali su se oblici i sadraji turistike ponude u skladu spromjenama drutva i gospodarskih sustava u kojima se organizirala turistika potranja i njoj

pripadajua ponuda. Danas, u doba ope globalizacije i masovne primjene informatiketehnologije, s poveanjem slobodnog vremena, brojem turista, boljim standardom, animacijapoprima neke nove sadraje.

Globalizacija je imala svog utjecaja i na turistiku ponudu koja je dobila obiljejamasovnosti i uniformiranosti, to je sve dovelo do stagnacije i nezadovoljstva turista, tesamim time i neatraktivnosti odreene turistike destinacije i ponuenog programa. Zbog togase sve vea panja daje individualnom pristupu gostu, njegovim potrebama i eljama, te sedefiniraju selektivni oblici turistike ponude. Nekad su smjetaj i prehrana bili glavni dioturistike ponude, no danas su te usluge samo pretpostavkom, a sve manje cilj turista. Turistnovijeg doba trai destinaciju koja nudi promjenu, nov doivljaj, nove dogaaje.

Animacija kao sastavni dio turistike ponude obiljeava njezinu viu fazu u kojojdolazi do izraaja usklaenost i komplementarnost raznih imbenika ponude. Neosporno je daanimacija u suvremenom turizmu postaje vanom komponentom turistike ponude i sveznaajnijim initeljem i motivacijom turista pri izboru odredita. Upravo zbog toga trebakonstantno pratiti i prilagoavati se promjenama u turizmu i eljama turista kojem je doivljajdoivljen u nekoj destinaciji jedan od bitnih faktora da bi se uope poelio vratiti u tudestinaciju.

Pozicioniranje hrvatske turistike ponude na tritu mogue je samo u uvjetimaprilagodbe brzim promjenama u kojima kljunu ulogu ima implementacija animacije ianimacijskih programa u sustav turistike ponude. Povoljni odnos Value for Money sve sevie podrazumijeva i vie nije dovoljno obiljeje uspjenog i dobrog odmora. Turisti oekuju iExperience for Money, odnosno Emotion for Money.14 Doivljaj postaje osnovni motiv

putovanja turista i glavni razlog odabira odreene turistike destinacije te sukladno ponudidoivljaja, destinacija danas postajeprepoznatljiva.

14Milohni, I., Beti, M.:Edukacija strunjaka za animaciju u turizmu, prethodno priopenje, Hrvatski

znanstveno struni skup o menadmentu u turizmu i sportu : zbornik radova, Vol.1 No.1, 2010., str. 2.


20/22

18

5.ZAKLJUAK

Uz dananji brzi ritam ivota, sve vie obaveza, a sve manje slobodnog vremena,ovjek ima sve vie kriterijei oekuje da njegovo dragocjeno slobodno vrijeme, posebno na

odmoru, bude to kvalitetnije ispunjeno. Zadaa je animacije da mu omogui zadovoljenjeelja i potreba kroz animacijske programe koji moraju biti prilagoeni svakom segmentuturistike potranje. To znai da se animacijski programi moraju konstantno unaprjeivati imijenjati u skladu s mijenjanjem eljai potreba turista koji ih konzumiraju.

Kao sastavni dio turistike ponude, animacija u turizmu je ta koja obogauje ponuduraznim sadrajima. S jedne strane njezin cilj je zadovoljiti turista, ispuniti njegova oekivanja,motive i elje putovanja te mu priutiti nezaboravan doivljaj destinacije. S druge pak strane,animacija potie ukljuivanje turista u razne animacijske programe, aktivira ga da ihkonzumira i na taj nain doprinosi ostvarenju drugog cilja, a to je poveanje turistike

potronje.

Kako bi se turistika ponuda, iji je sastavni dio animacija, to bolje prilagodiladananjih brzim promjenama turistike potranje, potrebno je da animacijski programi buduimplementirani u sustav turistike ponude. Svojom raznolikou oni moraju biti prilagoeni i

primjereni svim uzrastima i dobnim skupinama, a osim sustava vrijednosti za novac, trebali bizadovoljiti i vie ciljeve poput ispunjenja emocija i ostvarenja posebnog doivljaja.


21/22

19

LITERATURA

KNJIGE:

1. Andrijaevi, M. i dr.:Animacija u hotelijerskoturistikoj ponudi, HUH, Opatija,1999.2. Bartoluci, M.: Ekonomika i menedment sporta, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje,Informator: Kinezioloki fakultet, Zagreb, 2003.

3. Cerovi, Z.: Animacija u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment , Opatija,2008.

4. Cooper, C., Hall, C. M.: Contemporary Tourism: An International Approach, Firstedition, Butterworth-Heinemann an imprint of Elsevier, 2008.

LANCI:

1. Glinia, E. et al.: Hotel Animation and Professional Perspectives in Greece, TourismToday, College of Tourism and Hotel Management, Cyprus, No. 4 Autumn 2004.

preuzeto sahttp://www.cothm.ac.cy/Tourism%20Today%20No%204.pdf(17.10.2013.)2. Guerreiro, M. et al.: Allgarve events: Implications for the Algarve image, Turizam:

znanstveno-struni asopis, Vol.59 No.2 Kolovoz 2011. preuzeto sahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105711 (20.10.2013.)

3. Milohni, I., Beti, M.: Edukacija strunjaka za animaciju u turizmu, prethodnopriopenje, Hrvatski znanstveno struni skup o menadmentu u turizmu i sportu : zbornikradova, Vol.1 No.1, 2010. preuzeto sahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82485 (20.10.2013.)

INTERNET:

1. http://hrcak.srce.hr/- Hrak -portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske2. http://www.element1.hr/- Agencija za turistiku animaciju Element One3. http://www.iztzg.hr/- Institut za turizamOSTALI IZVORI:

1. Jakovlev, Z. et al..: Management of Animation in Tourism, In: First internationalConference, Management of Toursm and Entertainment - MTE, 02-03- April 2011, Sofia -Bugaria. preuzeto sahttps://eprints.ugd.edu.mk/949/ (20.10.2013.)

2.

Marui, Z., orak, S.: Zadovoljstvo gostiju turistikom ponudom prema TOMASistraivanjima. 9. Mystery shopping dan Kvaliteta usluge u turizmuHotel Lone, Rovinj,12. oujka 2013., preuzeto sa http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdf(25.10.2013.)
http://www.cothm.ac.cy/Tourism%20Today%20No%204.pdfhttp://www.cothm.ac.cy/Tourism%20Today%20No%204.pdfhttp://www.cothm.ac.cy/Tourism%20Today%20No%204.pdfhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105711http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105711http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82485http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82485http://hrcak.srce.hr/http://hrcak.srce.hr/http://www.element1.hr/http://www.element1.hr/http://www.iztzg.hr/http://www.iztzg.hr/https://eprints.ugd.edu.mk/949/https://eprints.ugd.edu.mk/949/https://eprints.ugd.edu.mk/949/http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/novosti/HERAKLEA-kvaliteta-usluge-12-03-2013.pdfhttps://eprints.ugd.edu.mk/949/http://www.iztzg.hr/http://www.element1.hr/http://hrcak.srce.hr/http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82485http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=105711http://www.cothm.ac.cy/Tourism%20Today%20No%204.pdf


22/22

20

POPIS ILUSTRACIJA

Graf 1 Motivi dolaska turista u RH u 2007./2010. ..................................................................... 8Graf 2 Prosjeni dnevni izdaci turista izvan smjetajnog objekta prema zemljama porijekla (ueurima) ..................................................................................................................................... 12

Slika 1 Vrste animacijskih programa ....................................................................................... 14Tablica 1 Motivi dolaska turista u RH 2007. ............................................................................. 6Tablica 2 Motivi dolaska turista u RH 2010. ............................................................................. 7Tablica 3 Trend zadovoljstva gostiju 2004.2010.: Hrvatska (7 obalnih upanija)............... 11

Documents

Ciljevi i principi turističke animacije_semin