Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · Računarstvo 250 Umjetna inteligencija 1 14 Računarstvo 250 Računalna grafika 1 15 Računarstvo 250 Sažimanje podataka (izborni) 1 11

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Računarstva

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 / 5 0

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar – Obvezni predmeti

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FEMK01 Numerička analiza 30+30+0 5 Dr. sc. Ivan Slapničar Mr. sc. Ivančica Mirošević

FELK01 Korisnička sučelja 30+0+30 5 Dr. sc. Mario Čagalj Toni Perković, dipl. inž.

FELK02 Modeli računarstva 30+15+15 5 Dr. sc. Julije Ožegović

FELK03 Umjetna inteligencija 30+0+30 5 Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Ljiljana Šerić Dr. sc. Jakovčević Toni

FELK04 Računalna grafika 30+0+30 5 Dr. sc. Vladan Papić Danijel Roguljić, dipl.inž (VS)

Izborni predmet 30+0+30 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

I. semestar – Izborni predmeti


FELK14 Napredni algoritmi 30+0+30 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić

FELH20 Projektiranje i korišenje računalnih mreža 30+0+30 5 Dr. sc. Julije Ožegović

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


III. semestar – Obvezni predmeti


FELK08 Multimedijski sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić Vanjski suradnik

FELK11 Grid računalni sustavi 30+30+0 5 Dr. sc. Sven Gotovac Dr. sc. Mudnić Eugen

FETK01 Poslovni informacijski sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Stipo Čelar

FELK12 Ugradbeni računalni sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac

Izborni predmeti Izborni predmet 1 30+0+30 5

Izborni predmet 2 30+0+30 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar – Izborni predmeti


FELJ03 Transmisijski sustavi 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr.sc. Josip Lorincz Dr. sc. Winton Afrić (VS) Ante Ugrina, dipl. inž. (VS)

FELJ18 Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 30+0+30 5

Dr. sc. DinkoBegušić Dr. sc. Antun Carić Mia Čizmić, dipl. inž. (VS) Goran Škugor, dipl. inž. (VS)

FELK18 Digitalna obrada i analiza slike 30+0+30 5

Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Damir Krstinić Maja Braović, dipl. inž.

FELK19 Sigurnost bežičnih mreža 30+0+30 5 Dr. sc. Mario Čagalj Toni Perković, dipl. inž.

FELH17 Višeprocesorsko računanje 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Slapničar Dr. sc. Damir Krstinić

FETK03 Upravljanje projektima 30+0+30 5 Dr. sc. Ivica Veža Dr. sc. Nikola Gjeldum

FETK02 Poslovna inteligencija 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac Dr. sc. Stipo Čelar


II. semestar – Obvezni predmeti



FELK05 Jezici i prevoditelji 30+30+0 5 Dr. sc. Ivo Mateljan Dr. sc. Marjan Sikora

FELK06 Metode optimizacije 30+0+30 5 Dr. sc. Jadranka Marasović Tamara Mijan, dipl. inž. (VS)

FELK07 Napredne računalne arhitekture 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac

FELK10 Kriptografija i mrežna sigurnost 30+0+30 5 Dr. sc. Mario Čagalj

Toni Perković, dipl. inž. Izborni predmeti Izborni predmet 1 5 Izborni predmet 2 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar – Izborni predmeti


FELK16 Skladišta podataka 30+0+30 5 Dr. sc. Stipo Čelar

FELK30 Arhitektura umreženih računalnih sustava 30+0+30 5

Dr. sc. Mario Čagalj Dr. sc. Milan Vojnović (VS) Toni Perković, dipl. inž.

FELJ09 Bežične komunikacijske mreže 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Josip Lorincz Dr. sc. Maja Stella

FELK31 Trodimenzionalne simulacije 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zoraja


IV. semestar


DIPLOMSKI RAD 30




ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ RAČUNARSTVA

Studij Šifra studija Predmet Sem. Ispitna

grupa Računarstvo 250 Numerička analiza 1 11

Računarstvo 250 Korisnička sučelja 1 12

Računarstvo 250 Modeli računarstva 1 13

Računarstvo 250 Umjetna inteligencija 1 14

Računarstvo 250 Računalna grafika 1 15

Računarstvo 250 Sažimanje podataka (izborni) 1 11

Računarstvo 250 Digitalna obrada i analiza slike (izborni) 3 12

Računarstvo 250 Upravljanje projektima (izborni) 1 14

Računarstvo 250 Projektiranje i korištenje računalnih mreža (izb.) 1 15

Računarstvo 250 Jezici i prevoditelji 2 21

Računarstvo 250 Kriptografija i mrežna sigurnost 2 22

Računarstvo 250 Metode optimizacije 2 23

Računarstvo 250 Napredne računalne arhitekture 2 24

Računarstvo 250 Distribuirane baze podataka (izborni) 2 21

Računarstvo 250 Kvantna informatika (izborni) 2 22

Računarstvo 250 Arhitektura umreženih računalnih sustava(izborni) 2 23

Računarstvo 250 Sigurnost bežičnih mreža (izborni) 3 24

Računarstvo 250 Skladišta podataka (izborni) 2 25

Računarstvo 250 Multimedijski sustavi 3 11

Računarstvo 250 Grid računalni sustavi 3 12

Računarstvo 250 Poslovni informacijski sustavi 3 13

Računarstvo 250 Ugradbeni računalni sustavi 3 14


2. Izvedba nastave po predmetima

I semestar – obvezni predmeti Naziv predmeta Numerička analiza Kod FEMK01

ECTS 5 (30sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno učenje 90 sati - 3 ECTS-a)

Nastavnici i/ili suradnici Prof. dr. sc. Ivan Slapničar (predavanja) Mr. sc. Ivančica Mirošević (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Studenti će usvojiti znanja i vještine iz numeričke analize, konkretnije iz područja analize grešaka u kompjuterskoj aritmetici, numeričkoj integraciji, rješavanju sustava nelinearnih jednadžbi, numeričkom rješavanju običnih diferencijalnih jednadžbi. Time će biti osposobljeni za rješavanje niza problema koji se pojavljuju u konkretnije u prirodnim i tehničkim znanostima.

Preporučena literatura R. Scitovski, Numerička matematika, drugo izdanje, Sveučilište J. J. Strossmayera, Odjel za matematiku, Osijek, 2004. (http://www.mathos.hr/~scitowsk/NM/Num.PDF) S. Singer, Numerička matematika, Predavanja, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb, 2009. S. Singer, Numerička matematika, Vježbe, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura D. Goldberg, What every computer scientist should know about floating-point arithmetic, http://docs.sun.com/source/806-3568/ncg_goldberg.html D. Kincaid, W. Cheney, Numerical Analysis-Mathematics of Scientific Computing, Brooks/Cole Publishing Company, 2002. G. W. Stewart, Afternotes on Numerical Analysis, SIAM, Philadelphia, 1996. NetLib, www.netlib.org

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne

djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Auditorne vježbe: 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne

djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012. Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati predavanja i 70% sati auditornih vježbi radi ostvarivanja predviđenog broja ECTS bodova.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetku nastave održavaju se dva završna te popravni i komisijski ispit. Na završnim ispitima studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, a na popravnom i komisijskom ispitu cijelo gradivo. Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na završnim ispitima može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelog semestra (rješavanje domaćih radova i zadataka na ploči). Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na završnim ispitima, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon završnih ispita, a ostvarili su barem 10 bodova na kolokvijima ili završnim ispitim, mogu pristupiti popravnom i komisijskom ispitu. Na popravnom ili komisijskom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz popravnog ili komisijskog ispita, te ukupno najmanje 45 bodova.


Tijekom semestra studenti trebaju izraditi seminarski rad koji se radi u grupama i ulazi u završnu ocjenu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način prema postotku ostvarenih bodova: Postotak: (%) Ocjena: 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 69% dobar (3) 70% do 84% vrlo dobar (4) 85% do 100% izvrstan (5) Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe Aritmetika računala i analiza pogreške 2 sata 2 sata

Stabilni i nestabilni proračuni - uvjetovanost 2 sata 2 sata

Rješavanje sustava linearnih jednadžbi – Gaussova eliminacija i iterativne metode 2 sata 2 sata

Izvrednjavanje funkcija – Hornerova shema 2 sata 2 sata

Aproksimacija funkcija – interpolacijski polinomi 2 sata 2 sata

Splajnovi 2 sata 2 sata

Metoda najmanjih kvadrata i minimaks metoda 2 sata 2 sata

Rješavanje nelinearnih jednadžbi – bisekcija, Newtonova metoda i metoda sekante 2 sata 2 sata

Teorem o čvrstoj točki i funkcijska iteracija 2 sata 2 sata

Numerička integracija – trapezna i Simpsonova formula i ocjena pogreške 2 sata 2 sata

Peanov teorem o jezgri, Gaussova kvadratura 2 sata 2 sata

Rombergov algoritam i Euler-Maclaurin sumaciona formula. Adaptivna integracija

2 sata 2 sata

Numeričko rješavanje običnih diferencijalnih jednadžbi – jednokoračne metode 2 sata 2 sata

Višekoračne metode i Runge-Kutta metode 2 sata 2 sata

Rješavanje problema rubnih vrijednosti 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Korisnička sučelja

Kod FELK01

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Mario Čagalj,izv. prof. - (predavanja i lab. vježbe) Toni Perković, dipl. inž. - (laboratorijske vježbe)


Stjecanje temeljnih znanja o interakciji čovjeka i računala, važnosti dobro dizajniranog korisničkog sučelja i njegova utjecaja na realizaciju djelotvorne čovjekove komunikacije s računalom. Predmet osigurava: teorijska znanja i praktična iskustva iz temeljnih aspekata dizajna, implementacije i vrednovanja korisničkih sučelja, shvaćanje pojma 'dobrog dizajna', te procesa dizajniranja sustava koji odlikuje visok stupanj upotrebljivosti, znanja o nekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete sučelja.

Preporučena literatura

1. J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey (1994). Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England.

2. J. Nielsen (1993). Usability Engineering, AP Professional, Boston. 3. D. Norman (1988). The Psychology of Everyday Things, Basic Books. 4. A. Granić: Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, Prirodoslovno-matematičk

fakultet u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

Dopunska literatura 1. J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp (2002). Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, John Wiley & Sons.

2. R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg (1995). Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA.

Nastava


Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena po 2 sata tjedno (prema rasporedu) Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati. Vježbe raspoređene po 2 sata tjedno (prema rasporedu)

Ispit


Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija. Prva dva kolokvija održat će se tijekom nastave, aposljedni u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno završnom ispitu, te odrađene laboratorijske vježbe. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Postoji mogućnost polaganja ispit aputem odgovarajućeg seminarskog rada.

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 0 / 5 0


Predavanja A. i L.vježbe

Uvodna razmatranja. Interakcija čovjeka i računala. Korisničko sučelje. 2 sata 2 sata

Psihologija i dizajn svakodnevnih stvari. 2 sata 2 sata

Razumijevanje korisnika i njihovih zadataka. 2 sata 2 sata

Razvoj interaktivnih računalnih sustava. 2 sata 2 sata

Zadatku /korisniku/ usmjeren proces dizajniranja 2 sata 2 sata

Čovjek i tehnologija/računalo: interakcija sa strane čovjeka. 2 sata 2 sata

Čovjek i tehnologija/računalo: interakcija sa strane računala. 2 sata 2 sata

Modeli ponašanja čovjeka u interakciji s računalom. 2 sata 2 sata

Postupak razvoja interaktivnog sustava: iteracija dizajna i vrednovanja. 2 sata 2 sata

Dizajniranje korisničkog sučelja. Principi i smjernice dizajniranja. 2 sata 2 sata

Vrednovanje korisničkog sučelja. Definicija upotrebljivosti. 2 sata 2 sata

Metode vrednovanja upotrebljivosti (uključuju ispitne korisnike). 2 sata 2 sata

Metode vrednovanja upotrebljivosti (uključuju HCI stručnjake). 2 sata 2 sata

Implementacija i izrada prototipa. 2 sata 2 sata

Inteligentna korisnička sučelja. 2 sata 2 sata FELK02 – Modeli računarstva (J.Ožegović)


Naziv predmeta Umjetna inteligencija

Kod FELK03

ECTS 5


Predavanja: Prof.dr.sc.Darko Stipaničev, Doc.dr.sc.Ljiljana Šerić Vježbe: Toni Jakovčević, dipl.ing.


Cilj je kolegija naučiti studente osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije, od načina prikupljanja i pohrane znanja, do postupaka i algoritama kojim se to znanje koristi u rješavanju kompleksnih zadatka. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencije ilustriraju se i brojne primjene u znanosti i gospodarstvu.


1) D.Stipaničev, M.Štula, Lj. Bodrožić, Uvod u umjetnu inteligenciju, radni materijali, FESB, 2011. 2) A.Cawsey, The Essence of Artificial Intelligence, Prentice Hall, 1998. 3) R.Callan, Artificial Intelligence, Palgrave, MacMillman, 2003. 4) S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed. 2002.

Dopunska literatura

1) AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html ) 2) American Association for Artificial Intelligence (www.aaai.org )

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sata 01.10.2011. – 01.02.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 01.10.2011. – 01.02.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina uključujući gradivo sa predavanja i gradivo sa laboratorijskih vježbi (programski jezici LISP i Prolog, te ljuska ekspertnog sustava), a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu domaćih radova. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih domaćih radova. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali sve domaće radove i položili kompletnu teoriju bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti samo teoriju uz uvjet da su prethodno predati sve domaće radove. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo odslušano u prvih 7 tjedana nastave i programski jezik LISP, a na drugom kolokviju


gradivo iz ostatka odslušane nastave, programski jezik Prolog i ljuska ekspertnog sustava. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u umjetnu inteligenciju – naziv, povijest, srodne discipline. 2 sata Biološka inteligencija, teorije višestrukih inteligencija. 2 sata Područje istraživanja umjetne inteligencije. 2 sata Tehnike umjetne inteligencije i kriteriji uspjeha. 2 sata Zadaci i njihovo postavljanje. 2 sata Znanje i pohrana znanja – I dio uvod, podaci, informacije, znanje. Sustavi temeljeni na znanju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (standardne logike). 2 sata Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (ne-standardne logike). 2 sata Logičko zaključivanje predikatnom logikom. 2 sata Logičko zaključivanje neizrazitom (fuzzy) logikom. Produkcijski sustavi. Primjena produkcijskih sustava u inteligentnom vođenju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – III dio struktura pohrana znanja (semantičke mreže, stereotipovi, scenarij, okviri, produkcijski sustavi). 2 sata

Rješavanje zadataka pretraživanjem – I dio slijepo pretraživanje 2 sata Rješavanje zadataka pretraživanjem – II dio usmjereno pretraživanje 2 sata Uvod u inteligentne sustave. Agenti i inteligentni agenti. 2 sata Primjeri primjene umjetne inteligencije. Stručni (ekspertni) sustavi. Obrada i razumjevanje govora. Računalni vid. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi:

Programski jezik LISP I dio 2 sata

Programski jezik LISP II dio 2 sata

Programski jezik LISP III dio 2 sata

Programski jezik LISP IV dio 2 sata

Programski jezik LISP V dio 2 sata

Programski jezik LISP VI dio 2 sata

Programski jezik LISP VII dio 2 sata

Programski jezik Prolog I dio 2 sata

Programski jezik Prolog II dio 2 sata Programski jezik Prolog III dio 2 sata Programski jezik Prolog IV dio 2 sata Programski jezik Prolog V dio 2 sata Programski jezik Prolog VI dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava I dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava II dio 2 sata


Naziv predmeta Računalna grafika

Kod FELK04



Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. - (predavanja) Danijel Roguljić - (laboratorijske vježbe)


Poznavanje osnovnih aspekata računalne grafike. Mogućnost izrade i primjene algoritama iz područja računalne grafike u programskom jeziku C te korištenje grafičkih biblioteka u programiranju.


V.Papić, Računalna grafika, interna skripta. Foley, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C), Addison-Wesley Publishing Company, 1996.

Dopunska literatura Rogers, Procedural Elements of Computer Graphics, McGraw-Hill Science/Engineering/Math; 2nd edition, 1997.

Nastava


Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vjezbe raspoređene po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 2 kolokvija. Prvi kolokvij održat će se tijekom nastave, a drugi u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno završnom ispitu, izrađen seminarski rad te odrađene laboratorijske vježbe. U konačnoj ocjeni, svaki kolokvij sudjeluje sa maksimalno 35%, seminar sa maksimalno 30% od ukupno maksimalno mogućeg broja bodova (35%+35%+30%). Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima, a konačnu ocjenu se i u ovom slučaju izračunava kao suma postignutih postotaka ispita (maksimalno 70%) i seminara (maksimalno 30%). Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): Prema kalendaru nastave



Predavanja L.vježbe Uvod 2

Elementi slike, vektorski i rasterski sustavi, koncept interaktivne grafike 2

Osnovni algoritmi rasterske grafike 3

Ispunjavanje primitiva i odrezivanje 3

Grafičko sklopovlje 4

Antialiasing 2

Geometrijske transformacije 2

Objekti u 3D prostoru 2

Krivulje i površine 4

Osvjetljenje i sjenčanje 4

Animacija 2

Uvod u OpenGL 2

OpenGL vježba: Translacija 2

OpenGL vježba: Rotacija 2

OpenGL vježba: Interakcija 2

OpenGL vježba: Miješanje boja 2

OpenGL vježba: Fontovi 2

OpenGL vježba: Teksture 2

OpenGL vježba: Filteri za teksture 2

OpenGL vježba: Osvjetljenje 2

OpenGL vježba: Jednostavna animacija 2

OpenGL vježba: 3D 2

OpenGL vježba: Razno i ponavljanje 8


I semestar – Izborni predmeti

Naziv predmeta Napredni algoritmi

Kod FELK14

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi


Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja, laboratorijske vježbe)


Razvijanje sposobnosti dizajniranja efikasnih algoritama. Razvijanje sposobnosti dokazivanja točnosti te ispitivanja efikasnosti algoritama. proučavanje algoritama i tehnika koje se ne proučavaju u predmetu Algoritmi.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Algoritmi“, interna skripta

Dopunska literatura T.Cormen, C.Leiserson, R.Rivest, C.Stein: „Introduction to Algorithms“, second edition, third printing, McGraw-Hill, 2002

Nastava


Predavanja: 45 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 5 pitanja/zadataka. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)=0.5*(M1 + M2) M1, M2 – ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 6 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: Ispiti će se održavati prema rasporedu.


Predavanja A. vježbe Uvod. Što su algoritmi. Analiza efikasnosti algoritama i dizajn efikasnih algoritama i struktura podataka. 2 sata

Pregled algoritama za sortiranje. Sortiranje uz minimiziranje vremena i memorijskih zahtjeva

2 sata

Matematička indukcija i logika. Tehnike analize rješavanjem rekurzivnih jednadžbi.

2 sata

Tehnike algoritamskog programiranja: podijeli pa vladaj, greedy metoda, 2 sata


backtracking, branch and bound tehnike, dinamičko programiranje, probabilistički algoritmi. Graf algoritmi: Uvod 2 sata

Pretraživanje po širini, pretraživanje po dubini, povezane komponente 2 sata

Minimum spanning Tree 2 sata

Network flow, bipartini grafovi 2 sata

Tehnike rutiranja u mrežama 2 sata

Ispitivanje planarnosti grafova 2 sata

Obrada stringova kod DNA analize 2 sata

paralelni algoritmi 2 sata

programiranje grafičkih kartica 2 sata

Uvod u NP-programiranje (algoritmi za NP-teške i NP-potpune probeme). 2 sata

Neki NP- potpuni problemi: problem trgovačkog putnika, hamiltonov ciklus, … 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

Analiza efikasnosti algoritama 2 sata

Sortiranje uz minimiziranje vremena i memorijskih zahtjeva 2 sata

Rješavanje rekurzivnih jednadžbi. 2 sata Tehnike algoritamskog programiranja: podijeli pa vladaj, greedy metoda, backtracking, branch and bound tehnike, dinamičko programiranje, probabilistički algoritmi.

2 sata

Graf algoritmi: Uvod 2 sata

Pretraživanje po širini, pretraživanje po dubini, povezane komponente 2 sata

Minimum spanning Tree 2 sata

Network flow, bipartini grafovi 2 sata

Tehnike rutiranja u mrežama 2 sata

Ispitivanje planarnosti grafova 2 sata

Obrada stringova kod DNA analize 2 sata

paralelni algoritmi 2 sata

programiranje grafičkih kartica 2 sata

Algoritmi za NP-teške i NP-potpune probeme 2 sata

Problem trgovačkog putnika, hamiltonov ciklus 2 sata

FELH20 – Projektiranje i korištenje računalnih mreža (Julije Ožegović)


III semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Multimedijski sustavi

Kod FELK08

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) vanjski suradnik (vježbe)


Stječu se temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnosti koja uključuju svojstva i način generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala (uključujući 3D slike i video). Temeljne pretpostavke učinkovitog komprimiranja navedenih signala te praktična znanja koja uključuju razumijevanje rada najvažnijih algoritama za komprimiranje navedenih signala.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Multimedijski sustavi“, interna skripta

Dopunska literatura

Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing", Prentice Hall, 2002 Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques, Standards and Networks", Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2) M1, M2 - ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave



Predavanja A. vježbe

Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi. 2 sata

Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija. 2 sata

Audio signal. Kako čovjek čuje i govori. Modeliranje govora. 2 sata

Generičke tehnike kompresije audio signala. Audio specifični algoritmi (mp3). 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kod mobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.

2 sata

Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako čovjek doživljava elektromagnetsko zračenje). Teorija miješanja boja.

2 sata

Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal (YUV, YIQ, YCbCr). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gama korekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika (gif, tiff, jfif, ps, bmp)

2 sata

Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video. Video formati i memorijski zahtjevi.

2 sata

Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi. 2 sata

Kompresija video signala: H.261. H.263. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-4. 2 sata

Kompresija video signala: H.264. 2 sata

Multimedijska mrežna komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskog sadržaja.

2 sata

Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver za virtualnu stvarnost.

2 sata


3D zvuk 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC) 2 sata

Snimanje zvuka, traženje zvučnih i bezvučnih glasova te pitch perioda 2 sata

Sažimanje slika (JPEG) 2 sata



Multimedijski sustavi na mobilnim uređajima (izrada jednostavne igre) 2 sata



MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II 2 sata

3D slike 2 sata

CAVE sustav 2 sata

Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija 2 sata


Naziv predmeta Grid računalni sustavi

Kod FELK11

ECTS 4 (30 sati predavanja, 30 sati vježbi, 60 sati za samostalno učenje)


Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. Dr. sc. Eugen Mudnić, doc. - (predavanja i auditorne vježbe)


Upoznavanje studenta s osnovnim konceptima, arhitekturom, dizajnom i razvojem grid računalnih sustava. Upoznavanje s tehnologijama koje čine podlogu grid računalnih sustava. Upoznavanje s aplikacijama grid računalnih sustava.


Introduction to Grid Computing Frédéric Magoulès, Jie Pan, Kiat-An Tan, Abhinit Kumar CRC Press, Taylor & Francis Group, 2009

Dopunska literatura

The Grid 2, Second Edition: Blueprint for a New Computing Infrastructure by Ian Foster (Editor), Carl Kesselman (Editor) The Elsevier Series in Grid Computing, 2004

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B523): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7.5 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,5 M1 + 0,5 M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 85% vrlo dobar (4) 85% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit. Ispitni rokovi ( ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave


Predavanja Uvod, usporedba grid sustava s ostalim distribuiranim sustavima, motivacija korištenja grid sustava,virtualne organizacije, karakteristike grid sustava

2 sata

Osnovni koncepti grid arhitekture,sigurnost,upravljanje resursima ,upravljanje podacima, otkrivanje informacija i nadgledanje

2 sata

Osnovni grid standardi,web servisi, open grid service architecture (OGSA),open grid services infrastructure (OGSI), web services resource framework (WSRF),OGSA-DAI,kratak pregled grid projekata

2 sata

Upravljanje podacima,zahtjevi upravljanja podacima,statički podaci i dinamički podaci

2 sata


Funkcije upravljanja podacima u grid sustavima,upravljanje replikama podataka,upravljanje meta-podacima,objava i otkrivanje

2 sata

Transport podataka, translacija i transformacija podataka,sinkronizacija podataka

2 sata

Autentikacija, kontrola pristupa, računovodstvo,pristup podacima i upravljanje pohranom podataka,integracija podataka

2 sata

Servisi za meta-podatke u grid sustavima, tipovi metapodataka,servisi za meta-podatke

2 sata

Replikacija,efikasan prijenos podataka 2 sata

Grid raspoređivanje i informacijski servisi, mapiranje poslova – strategije rasporeda poslova, mapiranje poslova na paralelnim strojevima,heurističke metode

2 sata

Mapiranje ili strategije raspoređivanja poslova na meta-računalima,hijerarhijska struktura raspoređivanja poslova,decentralizirano raspoređivanje

2 sata

Algoritmi rasporeda,otkrivanje i nadgledanje servisa 2 sata

Grid workflow, tolerancija grešaka u grid sustavima 2 sata

Sigurnost u grid sustavima,uvod,autentikacija,autorizacija,povjerljivost 2 sata

Povjerenje i sigurnost u grid sustavima, postojeće tehnologije sigurnosti, grid security infrastructure

2 sata

Popis vježbi

Odabir grid sustava, definiranje projektnog zadatka analize grid računalnog sustava, raščlanjivanje i analiza komponenti odabranog grid sustava, usporedba s drugim grid sustavima, pregled tipova poslova koji se izvode na odabranom grid sustavu, prezentacija rada.

30sati


Naziv predmeta Poslovni informacijski sustavi

Kod FETK01

ECTS 5 ECTS Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Stipo Čelar, doc.


Cilj kolegija je upoznavanje studenata s karakteristikama i funkcionalnostima integriranih poslovnih informacijskih sustava te priprema njihovo osposobljavanje za samostalan rad.

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s karakteristikama poslovnih informacijskih sustava i uvesti studente u samostalan rad na prepoznavanju i metodološkoj obradi problematike iz različitih područja poslovnih informacijskih sustava.

Preporučena literatura S. Čelar: vlastiti materijali

Dopunska literatura

1. http://orion.fesb.hr/dotnetnuke/Znanostitehnologija/Onlinecasopisi/ 2. http://scholar.google.com 3. www.sei.cmu.edu 4. www.sap.com 5. www.microsoft.com 6. www.oracle.com

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu grupe od 10-15 studenata

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i usmeni ispit. Prvi međuispit je u tijeku nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na usmenom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispitâ je minimalno 50 % bodova na svakom međuispitu kojem student(ica) pristupi. Student može pristupiti i samo jednom međuispitu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je i pozitivna ocjena (minimalno 50%) iz laboratorijskih vježbi i usmenog ispita. Ocjena(%) = 0,5*(M1 + M2)*0,5 + U*0,3 + LAB*0,2 M1, M2 – bodovi na međuispitima, izraženi u postocima U – bodovi na usmenom ispitu, izraženi u postocima LAB – bodovi iz laboratorijskih vježbi, izraženi u postocima Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe

1. Uvod 2 h

2. Poslovni procesi. Modeliranje poslovnih procesa 4 h

3. (Integrirani) informacijski sustavi. Principi integriranih informacijskih sustava 6 h

4. ERP sustavi. Funkcionalnosti stranih i domaćih sustava za male i srednje velike tvrtke (SME)

10 h

5. E-government inicijative i rješenja 2 h

6. Specifična rješenja – trendovi 2 h

7. Životni ciklus informacijskog sustava. Razvoj IT rješenja. Troškovi razvoja. 2 h

8. Odabir informatičkog rješenja. Kriteriji odabira. Implementacija IT rješenja. Rizici razvoja i implementacije

2 h


1. Uvod 2 h

2. Modeliranje procesa – ARIS 4 h

3. Obrada izabrane/dodijeljene teme 12 h

4. Prezentacija obrađenih tema 4 h

5. Vježbe na testnom ERP sustavu 8 h


Naziv predmeta Ugradbeni računalni sustavi

Kod FELK11



Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja) Vanjski suradnik (laboratorijske vježbe)


Principi analize i projektiranja ugradbenih računalnih sustava. Pripadajuća programska podrška i operacijski sustav. Odabir sklopovskog ili programskog rješenja.


Qing Li, Caroline Yao, "Real-Time Concepts for Embedded Systems", Published by CMP Books, 2003. ISBN: 1-57820-124-1 Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing Systems Design, Morgan Kaufmann 2001., 1-55860-541-X

Dopunska literatura Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified Hardware/Software Introduction, John Wiley 2001, ISBN 0-471-38678-2

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena (%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..



Predavanja Uvod, Važnost i područja primjene ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Metode projektiranja ugradbenih računalnih sustava 2 sata

Alati za projektiranje ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Sklopovlje ugradbenih računalnih sustava i njihovo povezivanje. 2 sata

Mikroprocesori, mikrokontroleri 2 sata

Digitalni procesori signala 3 sata

Različite periferije te njihovo međusobno povezivanje 2 sata

Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskih dijagrama, protokola.

2 sata

Povezivanje analognih i digitalnih sustava. 2 sata

Programska podrška ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Operacijski sustavi ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Operacijski sustavi za rad u realnom vremenu. 2 sata

Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski 2 sata

Primjeri 2 sata

Primjeri 2 sata


2 sata

2 sata

2 sata

2 sata


III - izborni predmeti

Naziv predmeta Transmisijski sustavi

Kod FELJ03

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc.Josip Lorincz, viši asistent (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) dr. sc. Winton Afrić, doc. (laboratorijske vježbe) Ante Ugrina, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


- poznavanje temeljnih načela transmisijskih sustava, - poznavanje osnovnih značajki digitalnih transmisijskih sustava (PDH, SDH), - poznavanje osnovnih značajki optičkih multipleksnih sustava (WDM, OTDM), - poznavanje osnovnih značajki ATM sustava, - poznavanje osnovnih značajki Internetske arhitekture, - poznavanje Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži, - poznavanje osnova upravljanja mrežom, - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju transmisijskih sustava.


1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004. 2. D.Begušić: Transmisijski sustavi, interni nastavni tekst, 2011.

3.

Dopunska literatura 1. IEEE Communications Magazine 2. ITU/ETSI Recommendations,

Nastava


Predavanja:

15 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B508):

15 sati 7 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi, auditornih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 L + 0,2 A + 0,2 (M1 + M2 + ZI) L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima S – ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 50%-58% dovoljan (2) 59%-61% + dovoljan (+2) 62%-64% - dobar (-3) 65%-71% dobar (3) 72%-74% + dobar (+3) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 78%-84% vrlo dobar (4) 85%-87% + vrlo dobar (+4)


88%-90% - izvrstan (-5) 91%-100% izvrstan (5) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave (ispitna grupa 15)


Predavanja A. vježbe Općeniti model informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Pristup prijenosnom mediju. 2 sata 1 sat

Slojevita arhitektura informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Postupci usmjeravanja informacija u mreži. 2 sata 1 sat

Kvaliteta usluge i vrednovanje svojstava mreže. 2 sata 1 sat

prvi međuispit 2 sata 1 sat

Metode prijenosa i multipleksiranja signala. 2 sata 1 sat

Optički multipleksni sustavi: WDM, OTDM. 2 sata 1 sat

Pleziokrona digitalna hijerarhija (PDH), sinkrona digitalna hijerarhija (SDH). 2 sata 1 sat

Arhitekture transmisijskih mreža. 2 sata 1 sat

drugi međuispit 2 sata 1 sat

Asinkroni način transfera informacija (ATM). 2 sata 1 sat

Protokolarna arhitektura ATM mreže. 2 sata 1 sat

Internetska arhitektura i protokolarni sadržaj. 2 sata 1 sat

Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži . Osnove upravljanja mrežom, TMN. 2 sata 1 sat


SDH transmisijska oprema 2 sata

Optička transmisijska oprema 2 sata

Linijski terminal za STM 4 2 sata

Prijenos Ethernet prometa 2 sata

Oblikovanje transmisijske strukture 2 sata

Platforma CPP Cello 2 sata

Sustav ENUM I DNS. 2 sata


Naziv predmeta Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama

Kod FELJ18

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Antun Carić (predavanja) mr. sc. Mia Čizmić (laboratorijske vježbe) Goran Škugor, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


- osnovni koncepti programskog inženjerstva, - značajke procesa programskog inženjerstva u telekomunikacijama, - metode i alati za razvoj telekomunikacijskih programskih proizvoda, - osposobljenost za sudjelovanje u razvoju telekomunikacijskih programskih proizvoda i primjenu osnovnih metoda programskog inženjerstva


1. Antun Carić: Istraživanje i razvoj u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, ELEMENT, Zagreb, 2003.

2. Ian Sommerville: Software Engineering, Addison Wesley, UK, 2008. 3. Dinko Begušić: Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama, interni nastavnitekst,

2011. Dopunska literatura 1. Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK), http://www.swebok.org/,

Computer Society of IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) & ACM (Association for Computer Machinery)

2. Robert S. Pressman: Software Engineering: A Practitioner's Approach, McGraw-Hill Inc., 2000.

Nastava


Predavanja:

30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)

Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Pored obveznih laboratorijskih vježbi studenti imaju obvezu samostalno izraditi projekt. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI + L + P) P – ocjena projekta izražena u postotcima L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 50%-51% - dovoljan (-2)

52%-58% dovoljan (2) 59%-61% + dovoljan (+2) 62%-64% - dobar (-3) 65%-71% dobar (3) 72%-74% + dobar (+3) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 78%-84% vrlo dobar (4) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 88%-90% - izvrstan (-5) 91%-100% izvrstan (5)


Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polaže se cjelovito gradivo predmeta. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Programski proizvod. Osnovni pojmovi programskog inženjerstva. 2 sata

Modeli životnog ciklusa programskog proizvoda. 2 sata

Značajke programskih proizvoda za primjenu u telekomunikacijkim sustavima. 2 sata

Modeli razvoja RUP, XP, PROPS. 2 sata

UML. Agilne metode razvoja. SCRUM, KANBAN. 2 sata

Vođenje softverskih projekata u telekomunikacijama. 2 sata

Inovativna R&D organizacija. Zaštita intelektualnog vlasništva. 2 sata

Izrada poslovnog plana. 2 sata

Specifikacija zahtjeva programskih proizvoda u telekomunikacijama. 2 sata

Tehnike testiranja telekomunikacijskih programskih proizvoda. 2 sata

Softverska metrika i kvaliteta softvera. 2 sata

Održavanje programskih proizvoda u telekomunikacijama. 2 sata

Tehnike za izradu robustnog komunikacijskog softvera. 2 sata

Implementacija telekomunikacijskog programskog proizvoda. 2 sata

Procjena telekomunikacijskog programskog proizvoda. 2 sata


Programski proizvod i programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 4 sata

Upravljanje životnim ciklusom proizvoda 2 sata

Strukturirani pristup modeliranju i kodiranju 2 sata

Projektni pristup programskom inženjerstvu (izrada projekta). 16 sati

Promjene u projektu - utjecaj novih zahtjeva 2 sata

Agilni pristupi procesima i organiziranju timova 4 sata


Naziv predmeta Digitalna obrada i analiza slike

Kod FELK18 ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof., dr. sc.Damir Krstinić Vježbe: Maja Braović, dipl.inž.


Usvajanje osnovnih znanja i osnovnih postupaka iz digitalne obrade i analize slike, od dobivanja digitalne slike, preko njenog poboljšavanja ili izmjene do osnovnih algoritama analize digitalne slike.


1. D.Stipaničev, D.Krstinić, Uvod u digitalnu obradu i analizu slike, materijali s predavanja, FESB 2011.

2. A.K.Jain, Fundamentals of Digital Image Processing, Prentice Hall Int., London, 1989. 3. B.Jahne, Digital Image Processing, Springer-Verlag, Berlin, 1991. 4. L.J.Galbiati, Machine Vision and Digital Image Processing Fundamentals, Prentice-

Hall, London, 1990.

Dopunska literatura

1. Digital Image Analysis and Processing http://www.ph.ed.ac.uk/~wjh/teaching/dia/ 2. CVIPtools http://www.ee.siue.edu/CVIPtools/ Stranice kolegija na e-learning portalu

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina, a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu seminarskog rada. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, te izrađen seminarski rad koji je pozitivno ocijenjen. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali seminarski rad i položili kompletnu teoriju biti će priznato da su položili gradivo. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupnu teoriju. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit. Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno do 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz prvih 7 tjedana nastave, a na drugom kolokviju gradivo iz ostalog dijela gradiva. Seminarski rad se treba predati prije prijave ispita. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u digitalnu obradu i analizu slike s ilustracijom primjena. 2 sata Biološki i strojni vid. Slika i dobivanje slike. Osnovni pojmovi teorije vida. 2 sata CCD kamera i pretvorba slike u analogni električni signal. Standardi: RGB, Y-C (SuperVHS), kompozitni VBS video signal (NTCS, PAL) 2 sata

Komponente sustava za digitalizaciju i dobivanje digitalne slike . Optimizacija slike za vrijeme digitalizacije. 2 sata

Teorija digitalne slike. Elementi digitalne slike (pixels). Vrste digitalne slike. Kolor slika u RGB i HSI prikazu. Matematički prikaz digitalne slike. 2 sata

Pohrana digitalne slike. Histogrami. 2 sata Obrada digitalne slike: optimizacija, rekonstrukcija i transformacija. 2 sata Unarne operacije i LUT-ovi. Geometrijeke operacije na slici. 2 sata Binarne i multimodalne operacije - aritmetičke i logičke operacije na digitalnim slikama. 2 sata

Konvolucija i filtriranje. 2 sata Analiza digitalne slike: Ekstrakcija značajki slike. Izdvajanje objekata postupkom segmentacija i dobivanje binarne slike. 2 sata

Obrada binarne slike (matematička morfologija). 2 sata Analiza oblika (morfometrijska analiza). 2 sata Analiza slike temeljena na morfometrijskim značajkama objekata (prebrojavanje, klasifikacija, prepoznavanje, sortiranje). 2 sata

Analiza svjetline (luminiscentna analiza) i analiza boja (kolorimetrijska analiza). 2 sata


Programi za obradu i analizu digitalne slike I dio 2 sata

Programi za obradu i analizu digitalne slike II dio 2 sata

Histogrami, RGB i HSI dijagrami. 2 sata

Transformacije prostora boja. 2 sata

Unarne operacije i LUT-ovi (svjetlina, kontrast, inverzija tonova). 2 sata

Geometrijeske operacije na slici. 2 sata

Binarne operacije na slikama (aritmetičke i logičke) 2 sata

Konvolucija i filtriranje (zamučivanje, izoštravanje) 2 sata

Izdvajanje rubova na slici 2 sata

Segmentacija i dobivanje binarne slike 2 sata Analiza binarne slike – matematička morfologija 2 sata Analiza oblika – morfometrijska analiza objekata na slici 2 sata Prebrojavanje i sortiranje. 2 sata Prepoznavanje osnovnih oblika. 2 sata Analiza svjetline i analiza boja. 2 sata


Naziv predmeta Sigurnost bežičnih mreža

Kod FELK19

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (znanstveni novak).


U usporedbi sa klasičnim ``žičanim" sustavima i mrežama, bežični komunikacijski sustavi podložni su mnogo širem spektru sigurnosnih napada. Osnovni razlog leži u činjenici da se bežični signal (radio, infrared, ultrasound, itd.) rasprostire slobodno u prostoru i stoga je lako dostupan potencijalnom napadaču. U okviru ovog predmeta, studenti će steći osnovna znanja (teoretska i praktična) iz područja bežične sigurnosti, uključujuči: potencijalne rizike korištenja bežičnih tehnologija (sigurnosne prijetnje i problemi specifični za bežične tehnologije – DoS napadi na fizičkoj i podatkovnoj razini, napadi na privatnost i povjerljivost podataka), te sigurnosna (kriptografska) rješenja usmjerena smanjenju rizika korištenja postojećih i nadolazećih bežičnih tehnologija i standarda. Studenti će steći osnovna znanja o sigurnosnim aspketima u sljedećim konkretnim bežičnim tehnologijama, standardima i mrežama: IEEE 802.11, IEEE 802.1x, WiMAX (IEEE 802.16), bežične senzorske (IEEE 802.15.4) i ad hoc mreže, treća generacija mobilnih celularnih sustava (3GPP), RFID sustavi.


1. Osnovna: Slideovi sa predavanja “Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish

Behavior in the Age of Ubiquitous Computing”. Levente Buttyan and Jean-Pierre Hubaux (on-line)

“Cryptography and Network Security, 4th Edition.” William Stallings

2. Knjige dostupne "on-line": “Handbook of Applied Cryptography.” Menezes, van Oorschot and Vanstone “Security Engineering.” Ross Anderson

Dopunska literatura

1. Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/wisec_11

Nastava


Predavanja: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti Laboratorijske vježbe: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: kratak izvještaj (2-3 pisane stranice) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu.


Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5% B - Seminarski rad = 20% C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 10% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 25 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 40% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.2*B + 0.1*C + 0.25*D + 0.4*E ]


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u računalnu sigurnost. Ciljevi sigurnosti: zaštita povjerljivosti, integriteta i dostupnost usluga. Osnovne sigurnosne prijetnje. 2 sata -

2. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode).

2 sata 4 sata

3. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. 2 sata 2 sata

4. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. 2 sata 4 sata

5. Bežični (radio) komunikacijski kanal (eavesdropping, jamming). 2 sata - 6. Sigurnost WiFi mreža (802.11 arhitekture, WEP, WPA2, 802.11i, selfish behavior). 2 sata 4 sata

7. Sigurnost celularnih mreža (GSM and UMTS, napadi). 2 sata -

8. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (I dio). 2 sata 2 sata

9. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (II dio). 2 sata 2 sata

10. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama. 2 sata 2 sata

11. Sigurnost RFID sustava (privatnost, DoS napadi, Mifare primjer). 2 sata 2 sata

12. Autentifikacija „broadcast“ prometa u bežičnim mrežama (I-codes). 2 sata 2 sata

13. Sigurna lokalizacija i vremenska sinkronizacija (wormhole napadi i obrane). 2 sata -

14. Sigurno određivanje mrežne topologije (secure neighborhood discovery). 2 sata -

15. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija. 2 sata


1. Ethereal, ARP spoofing, MITM. 4 sata

2. Symmetric and Asymmetric Cryptography. 4 sata 3. Authentication functions (part one). Hash MAC, Merkle-Damgard iterativna struktura. 2 sata

4. Authentication functions (part two). Certificates, CBC-MAC. 4 sata 5. WiFi Security (IEEE 802.1x, IEEE 802.11). Probijanje WEP-a, WPA i WPA2. Nesigurnost kod EAP-TTLS autentifikacijske metode. 6 sati

6. Sigurnost u bežičnim senzorskim mrežama. 4 sata

7. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama (I-codes, I-regions). 2 sata

8. Sigurnost RFID sustava (primjer napada na beskontaktne kartice). 2 sata

9. DoS napadi na fizičkoj razini. 2 sata


Naziv predmeta Višeprocesorsko računanje

Kod FELH17

ECTS 5


dr. sc. Ivan Slapničar (predavanja) dr. sc. Damir Krstinić (vježbe)


Vještina korištenja višeprocesorskih računala uz poznavanje osnovnih prednosti i ograničenja u njihovom korištenju. Poznavanje logike paralelnog programiranja. Sposobnost izrade vlastitih i korištenja gotovih paralelnih programa.


Ivan Slapničar, Višeprocesorsko računanje, skripta, FESB Split, u izradi. G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, 1996. Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of Mathematics, University of San Francisco, 1998. J. Choi i ostali. SCALAPACK Users' Guide Manual. ORNL/TM-12470, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994.

Dopunska literatura Razni članci i uputstva dostupni na internetu.

Nastava


Predavanja:

30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.

Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.

Samostalan rad i rad u grupama na višeprocesorskim računalima.

Ispit


Tijekom semestra ocjenjivat će se domaći radovi, kratki kolokviji, završni seminarski rad te usmeni ispit koji se sastoji od usmenog izlaganja seminarskog rada pred nastavnicima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz svake od navedenih provjera znanja.


Predavanja A. vježbe Uvod u višeprocesorsko računanje. Osnovne operacije na jednom procesoru (Basic Linear Algebra Subroutines). Korištenje Cache memorije.

2 sata 2 sata

Vektorske operacije na višeprocesorskom računalu (skalarni produkt, axpy, norma vektora).

2 sata 2 sata

Paralelna implementacije vektoriskih operacije. Programska biblioteka MPI (Message Passing Interface). Naredbe MPI_Send i MPI_Recv. Kolektivna komunikacija - naredbe MPI_Reduce i MPI_Scatter. Pokretanje programa pomoću naredbe mpirun i pomoću sustava PBS. Vremena izvođenja.

2 sata 2 sata

Množenje matrice i vektora. Raspodjela po blok-stupcima. Raspodjela po blok-recima. Ciklička komunikacija - naredba MPI_Sendrecv.

2 sata 2 sata

Efikasnost i ubrzanje. 2 sata 2 sata

Paralelno računanje s matricama. Množenje matrica na prstenu procesora. Virtualne topologije - naredbe MPI_cart_create, MPI_cart_get i MPI_cart_shift.

2 sata 2 sata

Množenje matrica na torusu. Balansiranje opterećenja - množenje donje trokutaste matrice i vektora.

2 sata 2 sata

Rješavanje donje trokutastog sustava. Rastav Choleskog i paralelno rješavanje sustava linearnih jednadžbi.

2 sata 2 sata

Biblioteka programa ScaLAPACK. Blok raspodjela podataka. 2 sata 2 sata


Vizualizacija rada paralelnih programa - jumpshot (mpich) i xmpi (LAM). 2 sata 2 sata

Sustavi za instalaciju i kontrolu klastera. 2 sata 2 sata

Sustavi za instalaciju i kontrolu GRID-a. 2 sata 2 sata

Višenitno programiranje 2 sata 2 sata

Grafički procesori 2 sata 2 sata

Pretraživanje web-a, klasteriranje podataka i biblioteka programa PARPACK. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Upravljanje projektima

Kod FETK03

ECTS

5 ECTS boda (2+2+0+0) Predavanja: 30 sati: 1,5 ECTS boda Vježbe: 30 sati 1,5 ECTS boda Priprema za ispit: 75 sati 2,0 ECTS boda


Dr. sc. Ivica Veža, red. prof. Nikola Gjeldum, dipl. ing.


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja upravljanja projektima. Studenti se upoznaju s osnovama upravljanja projektima kod unikatnih projektnih zadataka. Na vježbama studenti se upoznaju s tehnikom mrežnog planiranja (CPM, PERT, MPM i dr.) , te softverom za upravljanje projektima MS Project.


I. Veža: Upravljanje projektima, FESB (interna skripta), Split, 2008. H. Kerzner: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and Controlling.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471225770, 2003

Dopunska literatura

A Guide to the Project Management Body of Knowledge, PMBOK Guide, Project Management Institute, Newtown Square, 2004.

R. K. Wysocki; R. McGary: Effective Project Management: Traditional, Adaptive, Extreme.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471432210, 2003

Nastava


Predavanja: 30 sati Vježbe 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno predavanja i 2 sata tjedno vježbe)

- prema rasporedu

Ispit


Tijekom predavanja i vježbi studenti u grupi po 2 ili 3 rade svoj projekt, koji prezentiraju na zadnjem satu predavanja. Znanje na vježbama se kolokvira na kraju nastave. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2) M1, M2 - bodovi iz prezentacije i kolokvija s vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne sudjeluju u izradi programa, upisuju kolegij sljedeće akademske godine. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Trajanje (sati)

Predavanja Vježbe

Upravljanje projektima. Uvod. 2 2

Upravljanje projektima. Uvod. 2 2

Upravljanje projektima razvoja inovacijskih proizvoda. 2 2

Projekti – vizija, strategija, ciljevi. 2 2

Analiza top-down, odnosno bottom-up. Radni paketi. 2 2

Metode upravljanja projektima. 2 2

Planiranje resursa (kapaciteta) 2 2

Planiranje i upravljanje vremenom. Rizici pri upravljanju projektima. 2 2

Upravljanje troškovima. Target Costing. 2 2

Controlling projekta. 2 2

Organizacijske strukture pri vođenju projekata (čista, utjecajna, matrična) 2 2

Timski rad. 2 2

Psihološko-socijalna komponenta upravljanja projektima 2 2

Case study. Projekti Fraunhofer društva) i nastavnika na kolegiju. 2 2

Case study. Prezentacija projekata studenata. 2 2 FETK02 - Poslovna inteligencija (Stipo Čelar)


II semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Jezici i prevoditelji

Kod FELK05

ECTS 5


Dr. sc. Ivo Mateljan (predavanja) Dr. sc. Marjan Sikora (laboratorijske. vježbe)


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. Objasni formalne zapise gramatike i regularne izraze, 2. Objasni kako se konstruira leksički analizator iz zadanih regularnih izraza, 3. Konstruira rekurzivni parser za LL(1) gramatiku, 4. Objasni razliku između LL i LR parsera, 5. Koristi programe za generiranje prevodioca – LEX i YACC, 6. Objasni principe semantičke analize i faze generiranja koda kod

jednoprolaznih i višeprolaznih prevodioca, 7. Objasni princip izgradnje apstraktnog sintaktičkog stabla i tablice simbola

kod jednostavnog prevodioca, 8. Objasni način generiranja koda za CISC procesore i koda za virtuelni stog

procesor, 9. Programira u funkcionalim i logičkim jezicima.


Ivo Mateljan: Prevodioci i interpreteri, skripta, FESB, 2004 Aho, Sethi, Ullman: Compilers - Principles, Techniques and Tools, Adison Wesley, 1986.

Dopunska literatura A. Appel: Modern Compiler Implementation in C, Cambridge University Press, 1997.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu 3 sata za pripremu seminara Laboratorijske vježbe 11 sati 11 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (seminarski rad) i završni ispit. Prvi seminarski rad je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu pismeni ispit. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz seminarskih radova i 50% bodova na pismenom ispitu. Ispitni rokovi (ispitna grupa 21): Prema kalendaru nastave



Predavanja A. vježbe Uvod - povijest i elementi programskih jezika 3 sata

Leksika, sintaksa i semantika 3 sata

Jednostavni rekurzivno silazni parseri 3 sata

Programski pristup sintaktickoj analizi 3 sata

Leksički analizatori i konačni automati 3 sata

Izrada generatora LL i LR parsera 3 sata

Atribuirana gramatika 3 sata

Strukture semanticke analize - tablica simbola 3 sata

Asemblerski jezik i Run-time strukture 3 sata

Uvod u generiranje koda 3 sata

Imperativni i OO jezici 3 sata

Funkcionalni jezici - Scheme 3 sata

Logički jezik – Prolog 3 sata

Upoznavanje sa skriptnim jezicima 3 sata


Korištenje programa – ell 1 sat

Izrada intepretera za matematičke operacije 1 sat

Korištenje programa – lex 1 sat

Korištenje programa – yacc 1 sat

Izrada intepretera programima lex i yacc 1 sat

Izrada tablice simbola i sintaktičkog stabla 1 sat

Izrada programa u asembleru 1 sat

Generiranje koda za cmm jezik 1 sat

Izrada programa u Scheme jeziku 1 sat

Izrada programa u Prologu 1 sat

Vježbe za seminarski rad 1 sat


Naziv predmeta Metode optimizacije

Kod FELK06

ECTS 5


Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. - (predavanja i lab. vj.) Tamara Mijan, dipl. inž. – (laboratorijske vježbe)


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o različitim pristupima optimiranja, matematičkim i heurističkim metodama, o najbržem i organiziranom traženju optimalnih rješenja. Ostvaruju se osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja i samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Koriste se primjeri iz svakodnevnice.


1. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

2. R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of Operations Research, McGraw Hill, 1998.

3. H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997 Dopunska literatura 2. J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređene vježbe, dijelom tipa auditornih, dijelom tipa

laboratorijskih (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2- bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi sa laboratorijskih vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice

Trajanje

Predavanja

L. vježbe

1. Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava. Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

2 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli.

2 sata

3. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu – prostor rješenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti.

2 sata

4. Optimalno nije savršeno. Optimalno ovisi o funkciji cilja, ograničenjima, metodama rješavanja i o količini aproksimacija u svim koracima rješavanja, uključujući i način korištenja digitalnog računala i programskih rješenja. Multidisciplinarnost kao glavna značajka svih zadataka optimiranja.

2 sata

5. Operacijska istraživanja, povijest i način razmišljanja kod zadataka optimiranja. Matematičke pretvorbe i matematički postupci – temeljni nositelji ideja kod snalaženja po prostoru rješenja i traženja optimuma.

2sata

6. Linearni statički modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeđenim prostorima rješenja (beskonačne granice).

2 sata

7. Simpleks algoritam – jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljeća. Primjeri rješavanja. Značenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti.

2 sata

8. Kvalitativni modeli – loše strukturirani modeli. Heuristika. Pretraživanje. Grananje (Branch and Bound metode).

2 sata

9. Osnovni transportni problem. Metode traženja osnovnog mogućeg rješenja i metode traženja poboljšanih rješenje do optimalnog – osnove pretraživanja.

2 sata

10. Transportni problem sa višeznačnim skladištima (transshipment problem) 2 sata

11. 0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovački putnik. 2 sata

12. Teorija igara i optimalno strateško odlučivanje. 2 sata

13. Nelinearno programiranje: matematički postupci koji mogu stvoriti probleme kod rješavanja i traženja optimuma. Nužno je karakteristično pretraživanje, koje može postati složeno, ali i može neočekivano divergirati. Osnovne informacije što, zašto i kako treba držati pod nadzorom.

2 sata

14. Teorija grafova. Modeliranje pomoću događaja i aktivnosti. 2 sata

15. Prilagodba modela primjeni digitalnog računala i načini optimiranja zadataka modeliranih pomoću teorije grafova: metoda kritičnog puta (CPM – Critical Path Method).

2 sata

Popis vježbi tipa auditornih i laboratorijskih: 1. Značaj dodatne analize tj, analize osjetljivosti na promjene parametara u zadacima traženja optimalnih rješenja. Ilustracija značaja kod primjera linearnog programiranja. 2 sata

auditorne 2. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcije cilja. Primjeri. 2 sata

auditorne 3. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata desne strane ograničenja. Primjeri. 2 sata

auditorne 4. Priprema za korištenje gotovog programskog rješenja kod primjera linearnog programiranja, podaci za digitalno računalo: ulazni i izlazni. 2 sata

auditorne 5. Cjelobrojno programiranje: potreba i načini traženja rješenja kod linearnog programiranja. Primjeri. 2 sata

auditorne 6. Jednostavan primjer rješavanja zadatka linearnog programiranja - rješavanje pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske


7. Testiranje problema osjetljivosti na promjene parametara, rješavanje zadataka pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske 8. Rješavanje jednostavnog primjera za dualni Simpleks, pomoću programa za digitalno računalo i grafički. 2 sata

laboratorijske 9. Primjena dualnog Simpleksa u praksi na primjeru optimalnog rezanja oblika, minimizacija bačenog materijala. 2 sata

laboratorijske

10. Primjena linearnog programiranja u zadacima automatizacije. 2 sata laboratorijske

11. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – osnovni transportni problem i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 12. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – višeznačna skladišta i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 13. Ilustracija "snage modela" na primjeru rješavanja problema rasporeda (učenici – učionice). Problem rasporeda, u osnovi 0-1 programiranje, praktično se prevodi u oblik transportnog problema i rješava se pomoću "njegovog" programa.

2 sata laboratorijske

14, Rješavanje zadataka trgovačkog putnika, optimalno obilaženje više gradova u Hrvatskoj- primjena gotovog programa za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske


Naziv predmeta Napredne računalne arhitekture

Kod FELK07 ECTS 5 ECTS-a

30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 2 ECTS-a Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja)


Poznavanje rada naprednih računalnih arhitektura. Cjevovod kao koncept sa svim problemima i načinima rješavanja. Način rada brze memorije. Višeprocesorski sustavi.


Ribarić, S.: Naprednije arhitekture mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb

Dopunska literatura Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 3rd edition, Morgan Kaufmann

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,33 L + 0,22 M1 + 0,22 M2 + 0,22 M3 L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 80% vrlo dobar (4) 80% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi (ispitna grupa 24): Prema kalendaru nastave



Predavanja Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Ponavljanje tematike iz kolegija Arhitektura digitalnih računala: Programerska arhitektura, cjevovod, brza memorija

2 sata

Procesor sa cjevovodom 2 sata

Cjevovod – problemi i način rješavanja 2 sata

Paralelizam na razini naredbi 2 sata

Izvođenje van rasporeda i predviđanje grananja 2 sata

Praktični primjeri rješavanja paralelizma na razini naredbi 3 sata

Brza memorija – koncept i izvedba 2 sata

Asocijativna, direktno mapirana i višestruko direktno mapirana brza memorija 2 sata

Optimizacija rada brze memorije 2 sata

Višeprocesorski sustavi – komunikacijski modeli 2 sata

Problemi višeprocesorskih sustava – koherencija, konzistencija 2 sata

Sinkronizacija 2 sata

Primjeri naprednih arhitektura 2 sata

Itanium procesor -arhitektura 2 sata

Itanium procesor -arhitektura 2 sata


2 sata

2 sata

2 sata

2 sata

2 sata


Naziv predmeta Kriptografija i mrežna sigurnost

Kod FELK10

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (zn.novak) i dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof.


Kolegij pruža temeljna znanja iz područja kriptografije, informacijske i mrežne sigurnosti. Studenti će steći znanja potrebna za analizu, dizajn i realizaciju naprednih sigurnih računalnih sustava. Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode). Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. Internet Protocol Security (IPSec). Zaštita podataka na mrežnoj razini. Web sigurnost. Secure Socket Layer (SSL). Sigurnost bežičnih mreža (WiFi security). “User-friendly” autentifikacija poruka u bežičnim mrežama. Web autentifikacija (passwords, cookies). Mrežni vatrozidi (network firewalls). “Denial-of-Service” (DoS) napadi na računalne sustave. Sigurnosne prijetnje bazirane na problemu “buffer-overflow” i malicioznom kodu (“malware”). Digitalni potpisi i certifikati.


Osnovna:

W. Stallings: Cryptography and Network Security. Principles and Practice, Prentice Hall, 2005. J. Menezes, P. C. Oorschot, S. A. Vanstone: Handbook of Applied Cryptography, CRC Press, 1996.

Knjige dostupne "on-line":

Menezes, van Oorschot and Vanstone. Handbook of Applied Cryptography. Ross Anderson. Security Engineering. Cheswick and Bellovin. Firewalls and Internet Security: Repelling the Wily

Hacker.

Dopunska literatura

Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/CNS_11

Nastava


Predavanja: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012 Laboratorijske vježbe: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: detaljan izvještaj (u pisanoj formi) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu. Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5%


B - Seminarski rad = 10% C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 5% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 35 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 45% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.1*B + 0.05*C + 0.35*D + 0.45*E ]


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. 2 sata 2 sata

2. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). 2 sata 2 sata

3. Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode). 2 sata 2 sata

4. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. (1. dio) 2 sata 2 sata

5. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. (2. dio) 2 sata 2 sata

6. Autentifikacijske funkcije. Hash i MAC algoritmi. Digitalni potpisi i digitalni certifikati javnih ključeva. (1. dio) 2 sata 2 sata

7. Autentifikacijske funkcije. Hash i MAC algoritmi. Digitalni potpisi i digitalni certifikati javnih ključeva. (2. dio) 2 sata 2 sata

8. Internet Security Protocol (IPSec). 2 sata 2 sata

9. IPSec: Internet Key Exchange (IKE) protocol 2 sata 4 sata 10. Internet sigurnost, secure VPN. Secure Socket Layer (SSL) i Transport Layer Security Protocol (TLS) 2 sata 2 sata

11. Mrežni vatrozidi (network firewalls). Karakteristike, konfiguracije, prednosti i nedostaci. 2 sata 2 sata

12. Sigurnost bežičnih pristupnih mreža. IEEE 802.11i, WEP, WPA i WPA2. 2 sata 4 sata

13. Denial of Service (DoS) i Distributed DoS napadi na internetu. 2 sata 2 sata

14. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija. 4 sata -


1. Network traffic sniffing, MITM, DoS, ARP spoofing napadi 4 sata

2. Simetrična kriptografija, DES, 3DES, CBC. 2 sata

3. Asimetrična kriptografija, RSA, Diffie-Hellman. 4 sata

4. Autentifikacijske funkcije. 4 sata

5. Hash, MAC, digital signatures, certificates. 4 sata

6. Internet Security Protocol (IPSec) i IKE protokol. 4 sata

7. Internet sigurnost. SSL/TLS. 2 sata

8. Mrežni vatrozidi (network firewalls). 2 sata

9. WiFi Security (WEP crack, EAP-TTLS). 4 sata


II semstar - izborni predmeti

Naziv predmeta Skladišta podataka

Kod FELK16

ECTS 5 ECTS Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Stipo Čelar, doc. (predavanja) - (laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu Poznavanje koncepta i procesa SKLADIŠTENJA PODATAKA.


1. Čelar, S. & Gotovac, S. Skladištenje podataka, radni materijal, FESB, 2009 2. W. H. Inmon, Building the Data Warehouse, Third Edition, Wiley Computer

Publishing, 2002 3. Ralph Kimball & Margy Ross, The Data Warehouse Toolkit, Second Edition

(The Complete Guide to Dimensional Modeling), Wiley Computer Publishing, 2002

4. Chris Todman, Designing a Data Warehouse: Supporting Customer Relationship Management , 1st Edition, Prentice Hall PTR, ISBN: 0-13-089712-4, 2000

Dopunska literatura 7. www.businessintelligence.com/ 8. www.tetral.hr 9. Panian, Ž. & Klepac, G. Poslovna Inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu grupe od 10-15 studenata

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra studenti dobijaju projektni zadatak. Izrađuju ga tijekom semestra, kroz konzultacije s profesorom. Projekt studenti prezentiraju. Prezentacija je ujedno i usmeni ispit. Prezentacija je javna pred svim studentima. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe

9. Uvod 2 h

10. Osnovni pojmovi 2 h

11. Značajke skladišta podataka 4 h

12. Konceptualni višedimenzionalni model podataka 4 h

13. Logički višedimenzionalni model podataka 4 h

14. Logičko obhlikovanje skladišta podataka 4 h

15. Proces ekstrakcije podataka 4 h

16. Analiza rizika DW projekata – primjeri iz prakse 6 h

17. Rudarenje podataka 6 h


6. Seminarski rad 30 h

FELK30 - Arhitektura umreženih računalnih sustava) (M. Vojnović)


Naziv predmeta Bežične komunikacijske mreže

Kod FELJ09

ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici

dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Maja Stella (auditorne i laboratorijskevježbe) dr. sc. Josip Lorincz (laboratorijskevježbe)


- poznavanje osnovnih koncepata i tehnika bežičnih komunikcija - poznavanje koncepata i značajki bežičnih mreža 1.-4. generacije (NMT, GSM, GPRS, EDGE, UMTS, HSDPA, LTE) - poznavanje koncepata i značajki bežičnih lokalnih mreža (WLAN, IEEE 802.11x), bežičnih osobnih i ad hoc mreža (WPAN, IEEE 802.15), bežičnih pristupnih mreža (WMAN, IEEE 802.16, HiperMAN), te satelitskih komunikacijskih sustava (LEO, MEO, GEO), - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju bežičnih komunikacijskih mreža


4. Dinko Begušić: Bežične komunikacijske mreže, interni nastavni tekst, 2011.

Dopunska literatura 1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004.

5. P.M.Shankar: Introduction to Wireless Systems, John Wiley & sons, SAD, 2002.

6. IEEE Communications Magazine

7. Preporuke ETSI, ITU

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Auditorne vježbe: - 15 sati - 15 tjedana po jedan sat tjedno – prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 15 sati 15 tjedana po jedan sat tjedno (koncentrirano po dva sata) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih auditornih i laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI) + 0,2 A + 0,2 L A - ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 78%-84% vrlo dobar (4) 75%-77% - vrlo dobar (-4)


72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Ispitna grupa 8 Završni ispiti (obavezni): u skladu s kalendarom nastave Popravni ispiti: u skladu s kalendarom nastave


Predavanja A. vježbe Osnovne značajke bežičnih komunikacijskih kanala (feding, višestazno prostiranje, Dopplerov efekt).

2 sata 1 sat

Digitalna obrada signala i tehnike višestrukosti u bežičnim komunikacijama. 2 sata 1 sat

Tehnike višestrukog pristupa i korištenja zajedničkog medija (FDMA, TDMA, CDMA). 2 sata 1 sat

Ćelijski sustavi. 2 sata 1 sat

prvi međuispit 2 sata 1 sat

Evolucija mreža bežične javne telefonije; mreže prve generacije. 2 sata 1 sat

Mreže druge generacije; GSM. 2 sata 1 sat

Mreže 2+ generacije; GPRS, EDGE. 2 sata 1 sat

Mreže 3+ generacije (UMTS, HSPA), Koncept bežičnih mreža 4. generacije(LTE).

2 sata 1 sat

drugi međuispit 2 sata 1 sat

Bežične lokalne mreže (WLAN); IEEE 802.11x. 2 sata 1 sat

Bežične osobne mreže (WPAN); IEEE 802.15. 2 sata 1 sat

Bežične pristupne mreže (WMAN); IEEE 802.16. 2 sata 1 sat

Upravljanje mobilnom mrežom. Usluge u mobilnim mrežama. Bežično računarstvo i povezivanje bežičnih mreža s Internetom.

2 sata 1 sat

provjera znanja 2 sata 1 sat


Signalizacija u GSM mreži. 2 sata

Signalizacija u UMTS mreži. 2 sata

Signalizacija u LTE mreži. 2 sata

Konfiguriranje sustava IEEE 802.11x. 2 sata

Propusnost sustava IEEE 802.11x 2 sata

Značajke sustava IEEE 802.15.4 ZigBee. 2 sata

Značajke sustava Bluetooth. 2 sata


FELK31 – Trodimenzionalne simulacije (I. Zoraja)

Documents

Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · Računarstvo 250 Umjetna inteligencija 1 14 Računarstvo 250 Računalna grafika 1 15 Računarstvo 250 Sažimanje podataka (izborni) 1 11