Računarstvo Fesb Diplomski Popis Predmeta

8/17/2019 Računarstvo Fesb Diplomski Popis Predmeta

1/50

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Računarstva

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu


2/50

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 / 5 0

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar – Obvezni predmeti

Kod Naziv predmetaNastava *P+V+ L

ECTS Nastavnici

FEMK01 Numerička analiza 30+30+0 5Dr. sc. Ivan SlapničarMr. sc. Ivančica Mirošević

FELK01 Korisnička sučelja 30+0+30 5Dr. sc. Mario ČagaljToni Perković, dipl. inž.

FELK02 Modeli računarstva 30+15+15 5Dr. sc. Julije Ožegović

FELK03 Umjetna inteligencija 30+0+30 5Dr. sc. Darko StipaničevDr. sc. Ljiljana ŠerićDr. sc. Jakovčević Toni

FELK04 Računalna grafika 30+0+30 5Dr. sc. Vladan PapićDanijel Roguljić, dipl.inž (VS)

Izborni predmet 30+0+30 5* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

I. semestar – Izborni predmeti

Kod Naziv predmetaNastava *

P+V+ LECTS Nastavnici

FELK14 Napredni algoritmi 30+0+30 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić

FELH20 Projektiranje i korišenjeračunalnih mreža 30+0+30 5 Dr. sc. Julije Ožegović

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe


3/50


III. semestar – Obvezni predmeti



FELK08 Multimedijski sustavi 30+0+30 5Dr. sc. Hrvoje DujmićVanjski suradnik

FELK11 Grid računalni sustavi 30+30+0 5

Dr. sc. Sven Gotovac

Dr. sc. Mudnić Eugen

FETK01Poslovni informacijskisustavi

30+0+30 5 Dr. sc. Stipo Čelar

FELK12Ugradbeni računalnisustavi

30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac

Izborni predmeti

Izborni predmet 1 30+0+30 5

Izborni predmet 2 30+0+30 5


III. semestar – Izborni predmeti



FELJ03 Transmisijski sustavi 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko BegušićDr.sc. Josip LorinczDr. sc. Winton Afrić (VS)

Ante Ugrina, dipl. inž. (VS)

FELJ18Programsko inženjerstvou telekomunikacijama

30+0+30 5

Dr. sc. DinkoBegušićDr. sc. Antun CarićMia Čizmić, dipl. inž. (VS)Goran Škugor, dipl. inž. (VS)

FELK18Digitalna obrada ianaliza slike

30+0+30 5Dr. sc. Darko StipaničevDr. sc. Damir KrstinićMaja Braović, dipl. inž.

FELK19 Sigurnost bežičnih mreža 30+0+30 5Dr. sc. Mario ČagaljToni Perković, dipl. inž.

FELH17 Višeprocesorsko računanje 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan SlapničarDr. sc. Damir Krstinić

FETK03 Upravljanje projektima 30+0+30 5Dr. sc. Ivica VežaDr. sc. Nikola Gjeldum

FETK02 Poslovna inteligencija 30+0+30 5Dr. sc. Sven GotovacDr. sc. Stipo Čelar


II. semestar – Obvezni predmeti


4/50




FELK05 Jezici i prevoditelji 30+30+0 5Dr. sc. Ivo MateljanDr. sc. Marjan Sikora

FELK06 Metode optimizacije 30+0+30 5Dr. sc. Jadranka MarasovićTamara Mijan, dipl. inž. (VS)

FELK07 Napredne računalnearhitekture 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac

FELK10 Kriptografija i mrežnasigurnost

30+0+30 5Dr. sc. Mario ČagaljToni Perković, dipl. inž.

Izborni predmeti

Izborni predmet 1 5

Izborni predmet 2 5* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar – Izborni predmeti

Kod Naziv predmetaNastava *P+V+ L

ECTS Nastavnici

FELK16 Skladišta podataka 30+0+30 5Dr. sc. Stipo Čelar

FELK30Arhitektura umreženihračunalnih sustava

30+0+30 5Dr. sc. Mario ČagaljDr. sc. Milan Vojnović (VS)Toni Perković, dipl. inž.

FELJ09Bežične komunikacijske

mreže30+15+15 5

Dr. sc. Dinko BegušićDr. sc. Josip LorinczDr. sc. Maja Stella

FELK31Trodimenzionalnesimulacije

30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zoraja


IV. semestar



DIPLOMSKI RAD 30


5/50

vedbeni plan nasta e diplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 4 / 5 0


6/50

vedbeni plan nasta e diplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 5 / 5 0


7/50


ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ RAČUNARSTVA

StudijŠifra

studijaPredmet Sem. Ispitna

grupa

Računarstvo 250 Numerička analiza 1 11

Računarstvo 250 Korisnička sučelja 1 12

Računarstvo 250 Modeli računarstva 1 13

Računarstvo 250 Umjetna inteligencija 1 14

Računarstvo 250 Računalna grafika 1 15

Računarstvo 250 Sažimanje podataka (izborni) 1 11

Računarstvo 250 Digitalna obrada i analiza slike (izborni) 3 12

Računarstvo 250 Upravljanje projektima (izborni) 1 14

Računarstvo 250 Projektiranje i korištenje računalnih mreža (izb.) 1 15

Računarstvo 250 Jezici i prevoditelji 2 21

Računarstvo 250 Kriptografija i mrežna sigurnost 2 22

Računarstvo 250 Metode optimizacije 2 23

Računarstvo 250 Napredne računalne arhitekture 2 24

Računarstvo 250 Distribuirane baze podataka (izborni) 2 21

Računarstvo 250 Kvantna informatika (izborni) 2 22

Računarstvo 250 Arhitektura umreženih računalnih sustava(izborni) 2 23

Računarstvo 250 Sigurnost bežičnih mreža (izborni) 3 24

Računarstvo 250 Skladišta podataka (izborni) 2 25

Računarstvo 250 Multimedijski sustavi 3 11

Računarstvo 250 Grid računalni sustavi 3 12

Računarstvo 250 Poslovni informacijski sustavi 3 13

Računarstvo 250 Ugradbeni računalni sustavi 3 14


8/50


2. Izvedba nastave po predmetima

I semestar – obvezni predmetiNaziv predmeta Numerička analiza

Kod FEMK01

ECTS 5 (30sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno učenje90 sati - 3 ECTS-a)

Nastavnici i/ili suradnici Prof. dr. sc. Ivan Slapničar (predavanja)Mr. sc. Ivančica Mirošević (auditorne vježbe)

Kompetencije koje sestječu

Studenti će usvojiti znanja i vještine iz numeričke analize, konkretnije iz područja analize grešaka u kompjuterskoj aritmetici, numeričkoj integraciji,rješavanju sustava nelinearnih jednadžbi, numeričkom rješavanju običnihdiferencijalnih jednadžbi. Time će biti osposobljeni za rješavanje niza problemakoji se pojavljuju u konkretnije u prirodnim i tehničkim znanostima.

Preporučena literatura R. Scitovski, Numerička matematika, drugo izdanje, Sveučilište J. J.Strossmayera, Odjel za matematiku, Osijek, 2004.(http://www.mathos.hr/~scitowsk/NM/Num.PDF)S. Singer, Numerička matematika, Predavanja, Sveučilište u Zagrebu, FSB,Zagreb, 2009.S. Singer, Numerička matematika, Vježbe, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb,2009.

Dopunska literatura D. Goldberg, What every computer scientist should know about floating-pointarithmetic, http://docs.sun.com/source/806-3568/ncg_goldberg.html D. Kincaid, W. Cheney, Numerical Analysis-Mathematics of Scientific Computing,Brooks/Cole Publishing Company, 2002.G. W. Stewart, Afternotes on Numerical Analysis, SIAM, Philadelphia, 1996.

NetLib, www.netlib.org Nastava

(satinica, početak izavršetak, mjestoizvođenja, oblici nastave,mogućnost nastave nastranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne

djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Auditorne vježbe: 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne

djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati predavanja i 70% sati auditornih vježbiradi ostvarivanja predviđenog broja ECTS bodova.

Ispit(način polaganja, ispitnirokovi)

Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij bit će nakon 5 tjedana

nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Po završetkunastave održavaju se dva završna te popravni i komisijski ispit. Na završnim ispitimastudenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, a na popravnom ikomisijskom ispitu cijelo gradivo.

Na svakom kolokviju, te iz svakog dijela na završnim ispitima može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću na nastavi tijekom cijelogsemestra (rješavanje domaćih radova i zadataka na ploči). Uvjet za pozitivnu ocjenu jenajmanje 12 bodova na svakom kolokviju, ili iz svakog dijela gradiva na završnimispitima, te ukupno najmanje 45 bodova.Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon završnih ispita, a ostvarilisu barem 10 bodova na kolokvijima ili završnim ispitim, mogu pristupiti popravnom ikomisijskom ispitu. Na popravnom ili komisijskom ispitu može se ostvariti 75 bodova.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 36 bodova iz popravnog ili komisijskog ispita, teukupno najmanje 45 bodova.


9/50


Tijekom semestra studenti trebaju izraditi seminarski rad koji se radi u grupama i ulaziu završnu ocjenu.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način prema postotku ostvarenih bodova:Postotak: (%) Ocjena:

50% do 59% dovoljan (2)60% do 69% dobar (3)70% do 84% vrlo dobar (4)85% do 100% izvrstan (5)

Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova uakademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe

Aritmetika računala i analiza pogreške 2 sata 2 sata

Stabilni i nestabilni proračuni - uvjetovanost 2 sata 2 sataRješavanje sustava linearnih jednadžbi – Gaussova eliminacija i iterativne metode 2 sata 2 sata

Izvrednjavanje funkcija – Hornerova shema 2 sata 2 sata

Aproksimacija funkcija – interpolacijski polinomi 2 sata 2 sata

Splajnovi 2 sata 2 sata

Metoda najmanjih kvadrata i minimaks metoda 2 sata 2 sata

Rješavanje nelinearnih jednadžbi – bisekcija, Newtonova metoda i metoda sekante 2 sata 2 sata

Teorem o čvrstoj točki i funkcijska iteracija 2 sata 2 sata

Numerička integracija – trapezna i Simpsonova formula i ocjena pogreške 2 sata 2 sata

Peanov teorem o jezgri, Gaussova kvadratura 2 sata 2 sata

Rombergov algoritam i Euler-Maclaurin sumaciona formula. Adaptivnaintegracija

2 sata 2 sata

Numeričko rješavanje običnih diferencijalnih jednadžbi – jednokoračne metode 2 sata 2 sata

Višekoračne metode i Runge-Kutta metode 2 sata 2 sata

Rješavanje problema rubnih vrijednosti 2 sata 2 sata


10/50


Naziv predmeta Korisnička sučelja

Kod FELK01

ECTS 5 ECTS-a30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a

Nastavnici i/ilisuradnici

Dr. sc. Mario Čagalj,izv. prof. - (predavanja i lab. vježbe)Toni Perković, dipl. inž. - (laboratorijske vježbe)

Kompetencije kojese stječu

Stjecanje temeljnih znanja o interakciji čovjeka i računala, važnosti dobro dizajniranogkorisničkog sučelja i njegova utjecaja na realizaciju djelotvorne čovjekove komunikacije sračunalom. Predmet osigurava: teorijska znanja i praktična iskustva iz temeljnih aspekatadizajna, implementacije i vrednovanja korisničkih sučelja, shvaćanje pojma 'dobrogdizajna', te procesa dizajniranja sustava koji odlikuje visok stupanj upotrebljivosti, znanja onekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete sučelja.

Preporučenaliteratura

1. J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey (1994). Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England.

2. J. Nielsen (1993). Usability Engineering, AP Professional, Boston.

3. D. Norman (1988). The Psychology of Everyday Things, Basic Books.4. A. Granić: Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, Prirodoslovno-matematičkfakultet u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/

Dopunska literatura 1. J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp (2002). Interaction Design: Beyond Human-ComputerInteraction, John Wiley & Sons.

2. R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg (1995). Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers,San Francisco, CA.

Nastava

(satinica, početak izavršetak, mjesto

izvođenja, oblicinastave, mogućnostnastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena po 2 sata tjedno (prema rasporedu)

Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati.Vježbe raspoređene po 2 sata tjedno (prema rasporedu)

Ispit

(način polaganja,ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija. Prva dva kolokvija održat će se tijekom nastave,aposljedni u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažugradivo koje nisu položili na kolokvijima.Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno završnom ispitu,te odrađene laboratorijske vježbe.Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit)dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja. Konačna ocjena slijedi iz na taj načindobivenog postotka i to:Za postotak Ocjena

50% do 62% dovoljan (2)63% do 75% dobar (3)76% do 88% vrlo dobar (4)89% do 100% izvrstan (5)

Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima.

Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

Postoji mogućnost polaganja ispit aputem odgovarajućeg seminarskog rada.


11/50

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 0 / 5 0


Predavanja A. i L.vježbe

Uvodna razmatranja. Interakcija čovjeka i računala. Korisničko sučelje. 2 sata 2 sata

Psihologija i dizajn svakodnevnih stvari. 2 sata 2 sataRazumijevanje korisnika i njihovih zadataka. 2 sata 2 sata

Razvoj interaktivnih računalnih sustava. 2 sata 2 sata

Zadatku /korisniku/ usmjeren proces dizajniranja 2 sata 2 sata

Čovjek i tehnologija/računalo: interakcija sa strane čovjeka. 2 sata 2 sata

Čovjek i tehnologija/računalo: interakcija sa strane računala. 2 sata 2 sata

Modeli ponašanja čovjeka u interakciji s računalom. 2 sata 2 sata

Postupak razvoja interaktivnog sustava: iteracija dizajna i vrednovanja. 2 sata 2 sata

Dizajniranje korisničkog sučelja. Principi i smjernice dizajniranja. 2 sata 2 sata

Vrednovanje korisničkog sučelja. Definicija upotrebljivosti. 2 sata 2 sata

Metode vrednovanja upotrebljivosti (uključuju ispitne korisnike). 2 sata 2 sata

Metode vrednovanja upotrebljivosti (uključuju HCI stručnjake). 2 sata 2 sata

Implementacija i izrada prototipa. 2 sata 2 sata

Inteligentna korisnička sučelja. 2 sata 2 sata

FELK02 – Modeli računarstva (J.Ožegović)


12/50


Naziv predmeta Umjetna inteligencija

Kod FELK03

ECTS 5


Predavanja: Prof.dr.sc.Darko Stipaničev, Doc.dr.sc.Ljiljana ŠerićVježbe: Toni Jakovčević, dipl.ing.


Cilj je kolegija naučiti studente osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije, od načina prikupljanja i pohrane znanja, do postupaka i algoritama kojim se to znanje koristi urješavanju kompleksnih zadatka. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencijeilustriraju se i brojne primjene u znanosti i gospodarstvu.


1) D.Stipaničev, M.Štula, Lj. Bodrožić, Uvod u umjetnu inteligenciju, radni materijali,FESB, 2011.2) A.Cawsey, The Essence of Artificial Intelligence, Prentice Hall, 1998.3) R.Callan, Artificial Intelligence, Palgrave, MacMillman, 2003.4) S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed.2002.

Dopunskaliteratura

1) AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html )2) American Association for Artificial Intelligence (www.aaai.org )

Nastava

(satnica, početak izavršetak, mjestoizvođenja, oblicinastave, mogućnostnastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sata 01.10.2011. – 01.02.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 30 sati 01.10.2011. – 01.02.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz

svih nastavnih cjelina uključujući gradivo sa predavanja i gradivo sa laboratorijskih vježbi(programski jezici LISP i Prolog, te ljuska ekspertnog sustava), a praktični dio ispitazahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu domaćih radova.Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dvazavršna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova nakolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak nazavršni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student imaukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih domaćih radova.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjemterminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali sve domaće radove i položili kompletnu teoriju bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu

studenti mogu položiti samo teoriju uz uvjet da su prethodno predati sve domaće radove.Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na onestudente koji su kolegij upisali po drugi put.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:Postotak Ocjena70% do 78% dovoljan (2)79% do 85% dobar (3)86% do 94% vrlo dobar (4)95% do 100% izvrstan (5)

Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom ikomisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagatigradivo odslušano u prvih 7 tjedana nastave i programski jezik LISP, a na drugom kolokviju


13/50


gradivo iz ostatka odslušane nastave, programski jezik Prolog i ljuska ekspertnog sustava.


Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastavete prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka kojedobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Nastavne jediniceTrajanje

Predavanja L. vježbe

Uvod u umjetnu inteligenciju – naziv, povijest, srodne discipline. 2 sata

Biološka inteligencija, teorije višestrukih inteligencija. 2 sata

Područje istraživanja umjetne inteligencije. 2 sata

Tehnike umjetne inteligencije i kriteriji uspjeha. 2 sata

Zadaci i njihovo postavljanje. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – I dio uvod, podaci, informacije, znanje. Sustavi

temeljeni na znanju.2 sata

Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (standardne logike). 2 sata

Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (ne-standardne logike). 2 sata

Logičko zaključivanje predikatnom logikom. 2 sata

Logičko zaključivanje neizrazitom (fuzzy) logikom. Produkcijski sustavi. Primjena produkcijskih sustava u inteligentnom vođenju.

2 sata

Znanje i pohrana znanja – III dio struktura pohrana znanja (semantičke mreže,stereotipovi, scenarij, okviri, produkcijski sustavi).

2 sata

Rješavanje zadataka pretraživanjem – I dio slijepo pretraživanje 2 sata

Rješavanje zadataka pretraživanjem – II dio usmjereno pretraživanje 2 sata

Uvod u inteligentne sustave. Agenti i inteligentni agenti.2 sataPrimjeri primjene umjetne inteligencije. Stručni (ekspertni) sustavi. Obrada i

razumjevanje govora. Računalni vid.2 sata

Popis laboratorijskih vježbi:

Programski jezik LISP I dio 2 sata

Programski jezik LISP II dio 2 sata

Programski jezik LISP III dio 2 sata

Programski jezik LISP IV dio 2 sata

Programski jezik LISP V dio 2 sata

Programski jezik LISP VI dio 2 sata

Programski jezik LISP VII dio 2 sata

Programski jezik Prolog I dio 2 sata

Programski jezik Prolog II dio 2 sata

Programski jezik Prolog III dio 2 sata

Programski jezik Prolog IV dio 2 sata

Programski jezik Prolog V dio 2 sata

Programski jezik Prolog VI dio 2 sata

Ljuska ekspertnog sustava I dio 2 sata

Ljuska ekspertnog sustava II dio 2 sata


14/50


Naziv predmeta Računalna grafika

Kod FELK04



Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. - (predavanja)Danijel Roguljić - (laboratorijske vježbe)


Poznavanje osnovnih aspekata računalne grafike. Mogućnost izrade i primjene algoritamaiz područja računalne grafike u programskom jeziku C te korištenje grafičkih biblioteka u programiranju.

Preporučena

literatura

V.Papić, Računalna grafika, interna skripta.Foley, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C), Addison-WesleyPublishing Company, 1996.

Dopunska literatura Rogers, Procedural Elements of Computer Graphics, McGraw-HillScience/Engineering/Math; 2nd edition, 1997.

Nastava

(satinica, početak izavršetak, mjestoizvođenja, oblicinastave, mogućnostnastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vjezbe raspoređene po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 2 kolokvija. Prvi kolokvij održat će se tijekom nastave, adrugi u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivokoje nisu položili na kolokvijima.Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno završnom ispitu,izrađen seminarski rad te odrađene laboratorijske vježbe.U konačnoj ocjeni, svaki kolokvij sudjeluje sa maksimalno 35%, seminar sa maksimalno30% od ukupno maksimalno mogućeg broja bodova (35%+35%+30%). Konačna ocjenaslijedi iz na taj način dobivenog postotka i to:Za postotak Ocjena50% do 62% dovoljan (2)63% do 75% dobar (3)76% do 88% vrlo dobar (4)89% do 100% izvrstan (5)

Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima, akonačnu ocjenu se i u ovom slučaju izračunava kao suma postignutih postotaka ispita(maksimalno 70%) i seminara (maksimalno 30%).

Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): Prema kalendaru nastave


15/50



Predavanja L.vježbe

Uvod 2

Elementi slike, vektorski i rasterski sustavi, koncept interaktivne grafike 2

Osnovni algoritmi rasterske grafike 3

Ispunjavanje primitiva i odrezivanje 3

Grafičko sklopovlje 4

Antialiasing 2

Geometrijske transformacije 2

Objekti u 3D prostoru 2

Krivulje i površine 4

Osvjetljenje i sjenčanje 4

Animacija 2

Uvod u OpenGL 2

OpenGL vježba: Translacija 2

OpenGL vježba: Rotacija 2

OpenGL vježba: Interakcija 2

OpenGL vježba: Miješanje boja 2

OpenGL vježba: Fontovi 2

OpenGL vježba: Teksture 2

OpenGL vježba: Filteri za teksture 2OpenGL vježba: Osvjetljenje 2

OpenGL vježba: Jednostavna animacija 2

OpenGL vježba: 3D 2

OpenGL vježba: Razno i ponavljanje 8


16/50


I semestar – Izborni predmeti

Naziv predmeta Napredni algoritmi

Kod FELK14

ECTS5 ECTS-a30 sati predavanja i 30 sati vježbi

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja, laboratorijske vježbe)


Razvijanje sposobnosti dizajniranja efikasnih algoritama. Razvijanje sposobnostidokazivanja točnosti te ispitivanja efikasnosti algoritama. proučavanje algoritama i tehnikakoje se ne proučavaju u predmetu Algoritmi.


Hrvoje Dujmić: „Algoritmi“, interna skripta

Dopunska literaturaT.Cormen, C.Leiserson, R.Rivest, C.Stein: „Introduction to Algorithms“, second edition,third printing, McGraw-Hill, 2002

Nastava


Predavanja: 45 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 30 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedananastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelovegradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 5 pitanja/zadataka.Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu izkolokvija je 45% bodova.Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija.Ocjena(%)=0.5*(M1 + M2)M1, M2 – ocjena na međuispitima.


Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 6 pitanja/zadataka.

Ispitni rokovi:Ispiti će se održavati prema rasporedu.



Uvod. Što su algoritmi. Analiza efikasnosti algoritama i dizajn efikasnihalgoritama i struktura podataka.

2 sata

Pregled algoritama za sortiranje. Sortiranje uz minimiziranje vremena imemorijskih zahtjeva

2 sata

Matematička indukcija i logika. Tehnike analize rješavanjem rekurzivnih

jednadžbi.

2 sata

Tehnike algoritamskog programiranja: podijeli pa vladaj, greedy metoda, 2 sata


17/50


backtracking, branch and bound tehnike, dinamičko programiranje, probabilističkialgoritmi.

Graf algoritmi: Uvod 2 sata

Pretraživanje po širini, pretraživanje po dubini, povezane komponente 2 sata

Minimum spanning Tree 2 sata

Network flow, bipartini grafovi 2 sata

Tehnike rutiranja u mrežama 2 sata

Ispitivanje planarnosti grafova 2 sata

Obrada stringova kod DNA analize 2 sata

paralelni algoritmi 2 sata

programiranje grafičkih kartica 2 sata

Uvod u NP-programiranje (algoritmi za NP-teške i NP-potpune probeme). 2 sata

Neki NP- potpuni problemi: problem trgovačkog putnika, hamiltonov ciklus, … 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

Analiza efikasnosti algoritama 2 sata

Sortiranje uz minimiziranje vremena i memorijskih zahtjeva 2 sata

Rješavanje rekurzivnih jednadžbi. 2 sata

Tehnike algoritamskog programiranja: podijeli pa vladaj, greedy metoda, backtracking, branch and bound tehnike, dinamičko programiranje, probabilističkialgoritmi.

2 sata

Graf algoritmi: Uvod 2 sata

Pretraživanje po širini, pretraživanje po dubini, povezane komponente 2 sata

Minimum spanning Tree 2 sata

Network flow, bipartini grafovi 2 sataTehnike rutiranja u mrežama 2 sata

Ispitivanje planarnosti grafova 2 sata

Obrada stringova kod DNA analize 2 sata

paralelni algoritmi 2 sata

programiranje grafičkih kartica 2 sata

Algoritmi za NP-teške i NP-potpune probeme 2 sata

Problem trgovačkog putnika, hamiltonov ciklus 2 sata

FELH20 – Projektiranje i korištenje računalnih mreža (Julije Ožegović)


18/50


III semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Multimedijski sustavi

Kod FELK08

ECTS

5 ECTS-a

30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 2,5 ECTS-aNastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja)vanjski suradnik (vježbe)


Stječu se temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnostikoja uključuju svojstva i način generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala(uključujući 3D slike i video). Temeljne pretpostavke učinkovitog komprimiranjanavedenih signala te praktična znanja koja uključuju razumijevanje rada najvažnijihalgoritama za komprimiranje navedenih signala.


Hrvoje Dujmić: „Multimedijski sustavi“, interna skripta

Dopunska literatura

Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing",

Prentice Hall, 2002Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques,Standards and Networks", Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedananastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove

gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet zaizlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova.Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija.Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2)M1, M2 - ocjena na međuispitima.


Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja/zadataka.

Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave


19/50




Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi. 2 sata

Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija. 2 sata

Audio signal. Kako čovjek čuje i govori. Modeliranje govora. 2 sata

Generičke tehnike kompresije audio signala. Audio specifični algoritmi (mp3). 2 sata Govor specifični algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kodmobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.

2 sata

Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako čovjek doživljavaelektromagnetsko zračenje). Teorija miješanja boja.

2 sata

Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal(YUV, YIQ, YC bCr ). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gamakorekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika(gif, tiff, jfif, ps, bmp)

2 sata

Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video.Video formati i memorijski zahtjevi.

2 sata

Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi. 2 sata

Kompresija video signala: H.261. H.263. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-4. 2 sata

Kompresija video signala: H.264. 2 sata

Multimedijska mrežna komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskogsadržaja.

2 sata

Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver zavirtualnu stvarnost.

2 sata


3D zvuk 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC) 2 sata

Snimanje zvuka, traženje zvučnih i bezvučnih glasova te pitch perioda 2 sata

Sažimanje slika (JPEG) 2 sata



Multimedijski sustavi na mobilnim uređajima (izrada jednostavne igre) 2 sata



MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II 2 sata

3D slike 2 sata

CAVE sustav 2 sata

Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija 2 sata


20/50


Naziv predmeta Grid računalni sustavi

Kod FELK11

ECTS 4 (30 sati predavanja, 30 sati vježbi, 60 sati za samostalno učenje)


Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.Dr. sc. Eugen Mudnić, doc. - (predavanja i auditorne vježbe)


Upoznavanje studenta s osnovnim konceptima, arhitekturom, dizajnom i razvojem gridračunalnih sustava. Upoznavanje s tehnologijama koje čine podlogu grid računalnih sustava.Upoznavanje s aplikacijama grid računalnih sustava.


Introduction to Grid ComputingFrédéric Magoulès, Jie Pan, Kiat-An Tan, Abhinit KumarCRC Press, Taylor & Francis Group, 2009

Dopunskaliteratura

The Grid 2, Second Edition: Blueprint for a New Computing Infrastructure by IanFoster (Editor), Carl Kesselman (Editor) The Elsevier Series in Grid Computing, 2004

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporeduLaboratorijske vježbe (laboratorij B523): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7.5 tjedananastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelovegradiva koje nisu položili na međuispitima.Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu.Ocjena(%)=0,5 M1 + 0,5 M2

M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.


Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit.

Ispitni rokovi ( ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave


Predavanja

Uvod, usporedba grid sustava s ostalim distribuiranim sustavima, motivacijakorištenja grid sustava,virtualne organizacije, karakteristike grid sustava

2 sata

Osnovni koncepti grid arhitekture,sigurnost,upravljanje resursima ,upravljanje podacima, otkrivanje informacija i nadgledanje

2 sata

Osnovni grid standardi,web servisi, open grid service architecture(OGSA),open grid services infrastructure (OGSI), web services resourceframework (WSRF),OGSA-DAI,kratak pregled grid projekata

2 sata

Upravljanje podacima,zahtjevi upravljanja podacima,statički podaci idinamički podaci

2 sata


21/50


Funkcije upravljanja podacima u grid sustavima,upravljanje replikama podataka,upravljanje meta-podacima,objava i otkrivanje

2 sata

Transport podataka, translacija i transformacija podataka,sinkronizacija

podataka

2 sata

Autentikacija, kontrola pristupa, računovodstvo,pristup podacima i upravljanje pohranom podataka,integracija podataka

2 sata

Servisi za meta-podatke u grid sustavima, tipovi metapodataka,servisi za meta- podatke

2 sata

Replikacija,efikasan prijenos podataka 2 sata

Grid raspoređivanje i informacijski servisi, mapiranje poslova – strategijerasporeda poslova, mapiranje poslova na paralelnim strojevima,heurističkemetode

2 sata

Mapiranje ili strategije raspoređivanja poslova na meta-računalima,hijerarhijska struktura raspoređivanja poslova,decentraliziranoraspoređivanje

2 sata

Algoritmi rasporeda,otkrivanje i nadgledanje servisa 2 sataGrid workflow, tolerancija grešaka u grid sustavima 2 sata

Sigurnost u grid sustavima,uvod,autentikacija,autorizacija,povjerljivost 2 sata

Povjerenje i sigurnost u grid sustavima, postojeće tehnologije sigurnosti, gridsecurity infrastructure

2 sata

Popis vježbi

Odabir grid sustava, definiranje projektnog zadatka analize grid računalnogsustava, raščlanjivanje i analiza komponenti odabranog grid sustava, usporedbas drugim grid sustavima, pregled tipova poslova koji se izvode na odabranomgrid sustavu, prezentacija rada.

30sati


22/50


Naziv predmeta Poslovni informacijski sustavi

Kod FETK01

ECTS 5 ECTS


Dr. sc. Stipo Čelar, doc.

Kompetencije koje

se stječu

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s karakteristikama i funkcionalnostima integriranih poslovnih informacijskih sustava te priprema njihovo osposobljavanje za samostalan rad.

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s karakteristikama poslovnihinformacijskih sustava i uvesti studente u samostalan rad na prepoznavanju imetodološkoj obradi problematike iz različitih područja poslovnih informacijskihsustava.


S. Čelar: vlastiti materijali

Dopunska literatura

1. http://orion.fesb.hr/dotnetnuke/Znanostitehnologija/Onlinecasopisi/

2. http://scholar.google.com3. www.sei.cmu.edu4. www.sap.com5. www.microsoft.com6. www.oracle.com

Nastava(satnica, početak izavršetak, mjestoizvođenja, oblicinastave, mogućnostnastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu grupe od 10-15 studenata

Ispit(način polaganja,

ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i usmeni ispit. Prvi međuispit je utijeku nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na usmenom ispitu studenti polažucjelovito gradivo.

Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispitâ je minimalno 50 % bodova na svakom međuispitukojem student(ica) pristupi. Student može pristupiti i samo jednom međuispitu.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je i pozitivna ocjena (minimalno 50%) iz laboratorijskih vježbi iusmenog ispita.

Ocjena(%) = 0,5*(M1 + M2)*0,5 + U*0,3 + LAB*0,2

M1, M2 – bodovi na međuispitima, izraženi u postocima

U – bodovi na usmenom ispitu, izraženi u postocimaLAB – bodovi iz laboratorijskih vježbi, izraženi u postocima

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2)62% do 74% dobar (3)75% do 87% vrlo dobar (4)88% do 100% izvrstan (5)



23/50




1. Uvod 2 h

2. Poslovni procesi. Modeliranje poslovnih procesa 4 h

3. (Integrirani) informacijski sustavi. Principi integriranih informacijskih sustava 6 h

4. ERP sustavi. Funkcionalnosti stranih i domaćih sustava za male i srednje veliketvrtke (SME)

10 h

5. E-government inicijative i rješenja 2 h

6. Specifična rješenja – trendovi 2 h

7. Životni ciklus informacijskog sustava. Razvoj IT rješenja. Troškovi razvoja. 2 h

8. Odabir informatičkog rješenja. Kriteriji odabira. Implementacija IT rješenja. Rizicirazvoja i implementacije

2 h


1. Uvod 2 h

2. Modeliranje procesa – ARIS 4 h

3. Obrada izabrane/dodijeljene teme 12 h

4. Prezentacija obrađenih tema 4 h

5. Vježbe na testnom ERP sustavu 8 h


24/50


Naziv predmeta Ugradbeni računalni sustavi

Kod FELK11



Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja)Vanjski suradnik (laboratorijske vježbe)


Principi analize i projektiranja ugradbenih računalnih sustava. Pripadajuća programska podrška i operacijski sustav. Odabir sklopovskog ili programskog rješenja.


Qing Li, Caroline Yao, "Real-Time Concepts for Embedded Systems", Published by CMPBooks, 2003. ISBN: 1-57820-124-1Wayne Wolf, Computers as Components Principles of Embedded Computing SystemsDesign, Morgan Kaufmann 2001., 1-55860-541-X

Dopunska literatura Frank Vahid, Tony D. Givargis, Embedded System design: A Unified Hardware/SoftwareIntroduction, John Wiley 2001, ISBN 0-471-38678-2

Nastava



Laboratorijske vježbe (laboratorij B524): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedananastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbii 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju

svih aktivnosti prema formuli::Ocjena (%) = 0,1 NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTSsustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta uSplitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljihdobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar),

i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobivaocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu sPravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetkunastave.

Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastavete prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..


25/50



Predavanja

Uvod, Važnost i područja primjene ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Metode projektiranja ugradbenih računalnih sustava 2 sata

Alati za projektiranje ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Sklopovlje ugradbenih računalnih sustava i njihovo povezivanje. 2 sata

Mikroprocesori, mikrokontroleri 2 sata

Digitalni procesori signala 3 sata

Različite periferije te njihovo međusobno povezivanje 2 sata

Problem sučelja razmatra se na razini arhitekture računala, logičkih sklopova, vremenskihdijagrama, protokola.

2 sata

Povezivanje analognih i digitalnih sustava. 2 sata

Programska podrška ugradbenih računalnih sustava. 2 sata

Operacijski sustavi ugradbenih računalnih sustava. 2 sataOperacijski sustavi za rad u realnom vremenu. 2 sata

Odluke što i kako riješiti sklopovski a što programski 2 sata

Primjeri 2 sata

Primjeri 2 sata


2 sata

2 sata

2 sata

2 sata


26/50


III - izborni predmeti

Naziv predmeta Transmisijski sustavi

Kod FELJ03

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja)dr. sc.Josip Lorincz, viši asistent (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe)dr. sc. Winton Afrić, doc. (laboratorijske vježbe)Ante Ugrina, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


- poznavanje temeljnih načela transmisijskih sustava,- poznavanje osnovnih značajki digitalnih transmisijskih sustava (PDH, SDH),- poznavanje osnovnih značajki optičkih multipleksnih sustava (WDM, OTDM),- poznavanje osnovnih značajki ATM sustava,- poznavanje osnovnih značajki Internetske arhitekture,- poznavanje Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži,- poznavanje osnova upravljanja mrežom,

- osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju transmisijskihsustava.


1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004.2. D.Begušić: Transmisijski sustavi, interni nastavni tekst, 2011.

3.

Dopunska literatura 1. IEEE Communications Magazine2. ITU/ETSI Recommendations,

Nastava

(satinica, početak i

završetak, mjestoizvođenja, oblicinastave, mogućnostnastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja:

15 sati

15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporeduLaboratorijske vježbe (laboratorij B508):

15 sati

7 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata.Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Nazavršnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te diogradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivnaocjena svih laboratorijskih vježbi, auditornih vježbi i najmanje 50% bodova na svakommeđuispitu.

Ocjena kontinuirane provjere znanjaOcjena (%) = 0,2 L + 0,2 A + 0,2 (M1 + M2 + ZI)L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcimaS – ocjena auditornih vježbi izražena u postotcimaM1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcimaZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcimaOcjena (%) Ocjena50%-58% dovoljan (2)59%-61% + dovoljan (+2)62%-64% - dobar (-3)65%-71% dobar (3)72%-74% + dobar (+3)75%-77% - vrlo dobar (-4)78%-84% vrlo dobar (4)85%-87% + vrlo dobar (+4)


27/50


88%-90% - izvrstan (-5)91%-100% izvrstan (5)

Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijelazavršnog ispita.

Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave usemestru u kojem su predmet upisali.Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to naispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do krajaakademske godine. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo.Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovnoupisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini.

Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave (ispitna grupa 15)



Općeniti model informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Pristup prijenosnom mediju. 2 sata 1 sat

Slojevita arhitektura informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Postupci usmjeravanja informacija u mreži. 2 sata 1 sat

Kvaliteta usluge i vrednovanje svojstava mreže. 2 sata 1 sat

prvi međuispit 2 sata 1 sat

Metode prijenosa i multipleksiranja signala. 2 sata 1 sat

Optički multipleksni sustavi: WDM, OTDM. 2 sata 1 sat

Pleziokrona digitalna hijerarhija (PDH), sinkrona digitalna hijerarhija (SDH). 2 sata 1 sat

Arhitekture transmisijskih mreža. 2 sata 1 sat

drugi međuispit 2 sata 1 sat

Asinkroni način transfera informacija (ATM). 2 sata 1 sat

Protokolarna arhitektura ATM mreže. 2 sata 1 sat

Internetska arhitektura i protokolarni sadržaj. 2 sata 1 sat

Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži . Osnove upravljanja mrežom, TMN. 2 sata 1 sat


SDH transmisijska oprema 2 sataOptička transmisijska oprema 2 sata

Linijski terminal za STM 4 2 sata

Prijenos Ethernet prometa 2 sata

Oblikovanje transmisijske strukture 2 sata

Platforma CPP Cello 2 sata

Sustav ENUM I DNS. 2 sata


28/50


Naziv predmeta Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama

Kod FELJ18

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja)dr. sc. Antun Carić (predavanja)mr. sc. Mia Čizmić (laboratorijske vježbe)Goran Škugor, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


- osnovni koncepti programskog inženjerstva,- značajke procesa programskog inženjerstva u telekomunikacijama,- metode i alati za razvoj telekomunikacijskih programskih proizvoda,- osposobljenost za sudjelovanje u razvoju telekomunikacijskih programskih proizvoda i primjenu osnovnih metoda programskog inženjerstva


1. Antun Carić: Istraživanje i razvoj u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji,ELEMENT, Zagreb, 2003.

2. Ian Sommerville: Software Engineering, Addison Wesley, UK, 2008.

3. Dinko Begušić: Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama, interni nastavnitekst,2011.

Dopunska literatura 1. Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK), http://www.swebok.org/,Computer Society of IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) & ACM(Association for Computer Machinery)

2. Robert S. Pressman: Software Engineering: A Practitioner's Approach, McGraw-HillInc., 2000.

Nastava

(satinica, početak izavršetak, mjestoizvođenja, oblicinastave, mogućnost

nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja:

30 sati

15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)Laboratorijske vježbe (laboratorij B526):

30 sati

15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te diogradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Pored obveznih laboratorijskih vježbistudenti imaju obvezu samostalno izraditi projekt. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivnaocjena svih laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu.

Ocjena kontinuirane provjere znanjaOcjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI + L + P)P – ocjena projekta izražena u postotcimaL - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima

M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcimaZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcimaOcjena (%) Ocjena50%-51% - dovoljan (-2)

52%-58% dovoljan (2)59%-61% + dovoljan (+2)62%-64% - dobar (-3)65%-71% dobar (3)72%-74% + dobar (+3)75%-77% - vrlo dobar (-4)78%-84% vrlo dobar (4)85%-87% + vrlo dobar (+4)

88%-90% - izvrstan (-5)91%-100% izvrstan (5)


29/50


Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijelazavršnog ispita.

Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave usemestru u kojem su predmet upisali.Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti

popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polaže se cjelovito gradivo predmeta. Popravnomispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju odzavršetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine.Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovnoupisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini.




Programski proizvod. Osnovni pojmovi programskog inženjerstva. 2 sata

Modeli životnog ciklusa programskog proizvoda. 2 sata

Značajke programskih proizvoda za primjenu u telekomunikacijkim sustavima. 2 sata

Modeli razvoja RUP, XP, PROPS. 2 sata

UML. Agilne metode razvoja. SCRUM, KANBAN. 2 sata

Vođenje softverskih projekata u telekomunikacijama. 2 sata

Inovativna R&D organizacija. Zaštita intelektualnog vlasništva. 2 sata

Izrada poslovnog plana. 2 sata

Specifikacija zahtjeva programskih proizvoda u telekomunikacijama. 2 sata

Tehnike testiranja telekomunikacijskih programskih proizvoda. 2 sata

Softverska metrika i kvaliteta softvera. 2 sataOdržavanje programskih proizvoda u telekomunikacijama. 2 sata

Tehnike za izradu robustnog komunikacijskog softvera. 2 sata

Implementacija telekomunikacijskog programskog proizvoda. 2 sata

Procjena telekomunikacijskog programskog proizvoda. 2 sata


Programski proizvod i programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 4 sata

Upravljanje životnim ciklusom proizvoda 2 sata

Strukturirani pristup modeliranju i kodiranju 2 sata

Projektni pristup programskom inženjerstvu (izrada projekta). 16 satiPromjene u projektu - utjecaj novih zahtjeva 2 sata

Agilni pristupi procesima i organiziranju timova 4 sata


30/50


Naziv predmeta Digitalna obrada i analiza slike

Kod FELK18

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Darko Stipaničev, red. prof., dr. sc.Damir KrstinićVježbe: Maja Braović, dipl.inž.


Usvajanje osnovnih znanja i osnovnih postupaka iz digitalne obrade i analize slike,od dobivanja digitalne slike, preko njenog poboljšavanja ili izmjene do osnovnihalgoritama analize digitalne slike.


1. D.Stipaničev, D.Krstinić, Uvod u digitalnu obradu i analizu slike, materijali s predavanja, FESB 2011.

2. A.K.Jain, Fundamentals of Digital Image Processing, Prentice Hall Int., London, 1989.3. B.Jahne, Digital Image Processing, Springer-Verlag, Berlin, 1991.4. L.J.Galbiati, Machine Vision and Digital Image Processing Fundamentals, Prentice-

Hall, London, 1990.

Dopunska

literatura

1. Digital Image Analysis and Processing http://www.ph.ed.ac.uk/~wjh/teaching/dia/

2. CVIPtools http://www.ee.siue.edu/CVIPtools/ Stranice kolegija na e-learning portalu

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja izsvih nastavnih cjelina, a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskihvježbi te samostatnu izradu seminarskog rada. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvikolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putemkolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine,studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivoobuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktičnidio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijelateorije, te izrađen seminarski rad koji je pozitivno ocijenjen.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjemterminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali seminarski rad i položili kompletnu teoriju biti će priznato da su položili gradivo. Na popravnom ispitustudenti mogu položiti cjelokupnu teoriju. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskojgodini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na onestudente koji su kolegij upisali po drugi put.


Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom ikomisijskom ispitu bit će ukupno do 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati

gradivo iz prvih 7 tjedana nastave, a na drugom kolokviju gradivo iz ostalog dijela gradiva.Seminarski rad se treba predati prije prijave ispita.Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


31/50


Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastavete prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka kojedobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Nastavne jedinice

Trajanje


Uvod u digitalnu obradu i analizu slike s ilustracijom primjena. 2 sata

Biološki i strojni vid. Slika i dobivanje slike. Osnovni pojmovi teorije vida. 2 sata

CCD kamera i pretvorba slike u analogni električni signal. Standardi: RGB, Y-C (SuperVHS), kompozitni VBS video signal (NTCS, PAL)

2 sata

Komponente sustava za digitalizaciju i dobivanje digitalne slike . Optimizacijaslike za vrijeme digitalizacije.

2 sata

Teorija digitalne slike. Elementi digitalne slike (pixels). Vrste digitalne slike.

Kolor slika u RGB i HSI prikazu. Matematički prikaz digitalne slike. 2 sata

Pohrana digitalne slike. Histogrami. 2 sata

Obrada digitalne slike: optimizacija, rekonstrukcija i transformacija. 2 sataUnarne operacije i LUT-ovi. Geometrijeke operacije na slici. 2 sata

Binarne i multimodalne operacije - aritmetičke i logičke operacije nadigitalnim slikama.

2 sata

Konvolucija i filtriranje. 2 sata

Analiza digitalne slike: Ekstrakcija značajki slike. Izdvajanje objekatapostupkom segmentacija i dobivanje binarne slike.

2 sata

Obrada binarne slike (matematička morfologija). 2 sata Analiza oblika (morfometrijska analiza). 2 sata

Analiza slike temeljena na morfometrijskim značajkama objekata(prebrojavanje, klasifikacija, prepoznavanje, sortiranje). 2 sata Analiza svjetline (luminiscentna analiza) i analiza boja (kolorimetrijska analiza). 2 sata


Programi za obradu i analizu digitalne slike I dio 2 sata

Programi za obradu i analizu digitalne slike II dio 2 sata

Histogrami, RGB i HSI dijagrami. 2 sata

Transformacije prostora boja. 2 sata

Unarne operacije i LUT-ovi (svjetlina, kontrast, inverzija tonova). 2 sata

Geometrijeske operacije na slici. 2 sata

Binarne operacije na slikama (aritmetičke i logičke) 2 sata

Konvolucija i filtriranje (zamučivanje, izoštravanje) 2 sata

Izdvajanje rubova na slici 2 sata

Segmentacija i dobivanje binarne slike 2 sata

Analiza binarne slike – matematička morfologija 2 sata

Analiza oblika – morfometrijska analiza objekata na slici 2 sata

Prebrojavanje i sortiranje. 2 sata

Prepoznavanje osnovnih oblika. 2 sata

Analiza svjetline i analiza boja. 2 sata


32/50


Naziv predmeta Sigurnost bežičnih mreža

Kod FELK19

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof.Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (znanstveni novak).


U usporedbi sa klasičnim ̀ `žičanim" sustavima i mrežama, bežični komunikacijski sustavi podložni su mnogo širem spektru sigurnosnih napada. Osnovni razlog leži u činjenici da se bežični signal (radio, infrared, ultrasound, itd.) rasprostire slobodno u prostoru i stoga jelako dostupan potencijalnom napadaču.

U okviru ovog predmeta, studenti će steći osnovna znanja (teoretska i praktična) iz područja bežične sigurnosti, uključujuči: potencijalne rizike korištenja bežičnih tehnologija(sigurnosne prijetnje i problemi specifični za bežične tehnologije – DoS napadi na fizičkoj i podatkovnoj razini, napadi na privatnost i povjerljivost podataka), te sigurnosna

(kriptografska) rješenja usmjerena smanjenju rizika korištenja postojećih i nadolazećih bežičnih tehnologija i standarda.

Studenti će steći osnovna znanja o sigurnosnim aspketima u sljedećim konkretnim bežičnimtehnologijama, standardima i mrežama: IEEE 802.11, IEEE 802.1x, WiMAX (IEEE802.16), bežične senzorske (IEEE 802.15.4) i ad hoc mreže, treća generacija mobilnihcelularnih sustava (3GPP), RFID sustavi.


1. Osnovna: Slideovi sa predavanja “Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish

Behavior in the Age of Ubiquitous Computing”. Levente Buttyan and Jean-PierreHubaux (on-line)

“Cryptography and Network Security, 4th Edition.” William Stallings

2. Knjige dostupne "on-line": “Handbook of Applied Cryptography.” Menezes, van Oorschot and Vanstone “Security Engineering.” Ross Anderson

Dopunska

literatura

1. Znanstveni radovi

Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta:http://www.fesb.hr/~mcagalj/wisec_11

Nastava


Predavanja:• 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne

djelatnosti

Laboratorijske vježbe:• 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavnedjelatnosti

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještajasa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenihtema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta.Seminarski rad uključuje: kratak izvještaj (2-3 pisane stranice) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige,znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijalnužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu.


33/50


Ocjenjivanje:

A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5%B - Seminarski rad = 20%C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 10%D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 25 %

E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 40% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.2*B + 0.1*C + 0.25*D + 0.4*E ]



1. Uvod u računalnu sigurnost. Ciljevi sigurnosti: zaštita povjerljivosti, integriteta idostupnost usluga. Osnovne sigurnosne prijetnje.

2 sata -

2. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni)kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). Blok i slijedne šifre. Osnovni modovirada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode).

2 sata 4 sata

3. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav.

Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa.

2 sata 2 sata

4. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. 2 sata 4 sata

5. Bežični (radio) komunikacijski kanal (eavesdropping, jamming). 2 sata -

6. Sigurnost WiFi mreža (802.11 arhitekture, WEP, WPA2, 802.11i, selfish behavior).

2 sata 4 sata

7. Sigurnost celularnih mreža (GSM and UMTS, napadi). 2 sata -

8. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (I dio). 2 sata 2 sata

9. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (II dio). 2 sata 2 sata

10. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama. 2 sata 2 sata

11. Sigurnost RFID sustava (privatnost, DoS napadi, Mifare primjer). 2 sata 2 sata

12. Autentifikacija „broadcast“ prometa u bežičnim mrežama (I-codes). 2 sata 2 sata

13. Sigurna lokalizacija i vremenska sinkronizacija (wormhole napadi i obrane). 2 sata -

14. Sigurno određivanje mrežne topologije (secure neighborhood discovery). 2 sata -

15. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija. 2 sata


1. Ethereal, ARP spoofing, MITM. 4 sata

2. Symmetric and Asymmetric Cryptography. 4 sata

3. Authentication functions (part one). Hash MAC, Merkle-Damgard iterativnastruktura.

2 sata

4. Authentication functions (part two). Certificates, CBC-MAC. 4 sata5. WiFi Security (IEEE 802.1x, IEEE 802.11). Probijanje WEP-a, WPA i WPA2. Nesigurnost kod EAP-TTLS autentifikacijske metode.

6 sati

6. Sigurnost u bežičnim senzorskim mrežama. 4 sata

7. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama (I-codes, I-regions). 2 sata

8. Sigurnost RFID sustava (primjer napada na beskontaktne kartice). 2 sata

9. DoS napadi na fizičkoj razini. 2 sata


34/50


Naziv predmeta Višeprocesorsko računanje

Kod FELH17

ECTS 5

Nastavnici i/ilisuradnici dr. sc. Ivan Slapničar (predavanja)dr. sc. Damir Krstinić (vježbe)

Kompetencije koje

se stječu

Vještina korištenja višeprocesorskih računala uz poznavanje osnovnih prednosti iograničenja u njihovom korištenju. Poznavanje logike paralelnog programiranja.Sposobnost izrade vlastitih i korištenja gotovih paralelnih programa.


Ivan Slapničar, Višeprocesorsko računanje, skripta, FESB Split, u izradi. G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John Hopkins UniversityPress, Baltimore, Maryland, 1996. Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of Mathematics, Universityof San Francisco, 1998. J. Choi i ostali. SCALAPACK Users' Guide Manual. ORNL/TM-12470, OakRidge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994.

Dopunska literaturaRazni članci i uputstva dostupni na internetu.

Nastava


Predavanja:30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavnedjelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.

Auditorne i laboratorijske vježbe:30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavnedjelatnosti u akademskoj godini 2011./2012.

Samostalan rad i rad u grupama na višeprocesorskim računalima.

Ispit(način polaganja,ispitni rokovi)

Tijekom semestra ocjenjivat će se domaći radovi, kratki kolokviji, završni seminarski rad teusmeni ispit koji se sastoji od usmenog izlaganja seminarskog rada pred nastavnicima.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz svake od navedenih provjera znanja.



Uvod u višeprocesorsko računanje. Osnovne operacije na jednom procesoru(Basic Linear Algebra Subroutines). Korištenje Cache memorije.

2 sata 2 sata

Vektorske operacije na višeprocesorskom računalu (skalarni produkt, axpy, normavektora).

2 sata 2 sata

Paralelna implementacije vektoriskih operacije. Programska biblioteka MPI(Message Passing Interface). Naredbe MPI_Send i MPI_Recv. Kolektivnakomunikacija - naredbe MPI_Reduce i MPI_Scatter. Pokretanje programa pomoću naredbe mpirun i pomoću sustava PBS. Vremena izvođenja.

2 sata 2 sata

Množenje matrice i vektora. Raspodjela po blok-stupcima. Raspodjela po blok-recima. Ciklička komunikacija - naredba MPI_Sendrecv.

2 sata 2 sata

Efikasnost i ubrzanje. 2 sata 2 sata

Paralelno računanje s matricama. Množenje matrica na prstenu procesora.Virtualne topologije - naredbe MPI_cart_create, MPI_cart_get i MPI_cart_shift.

2 sata 2 sata

Množenje matrica na torusu. Balansiranje opterećenja - množenje donje trokutastematrice i vektora.

2 sata 2 sata

Rješavanje donje trokutastog sustava. Rastav Choleskog i paralelno rješavanje

sustava linearnih jednadžbi.

2 sata 2 sata

Biblioteka programa ScaLAPACK. Blok raspodjela podataka. 2 sata 2 sata


35/50


Vizualizacija rada paralelnih programa - jumpshot (mpich) i xmpi (LAM). 2 sata 2 sata

Sustavi za instalaciju i kontrolu klastera. 2 sata 2 sata

Sustavi za instalaciju i kontrolu GRID-a. 2 sata 2 sata

Višenitno programiranje 2 sata 2 sata

Grafički procesori 2 sata 2 sataPretraživanje web-a, klasteriranje podataka i biblioteka programa PARPACK. 2 sata 2 sata


36/50


Naziv predmeta Upravljanje projektima

Kod FETK03

ECTS

5 ECTS boda (2+2+0+0)Predavanja: 30 sati: 1,5 ECTS boda

Vježbe: 30 sati 1,5 ECTS bodaPriprema za ispit: 75 sati 2,0 ECTS boda


Dr. sc. Ivica Veža, red. prof. Nikola Gjeldum, dipl. ing.

Kompetencije koje

se stječu

Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja upravljanja projektima. Studentise upoznaju s osnovama upravljanja projektima kod unikatnih projektnih zadataka. Navježbama studenti se upoznaju s tehnikom mrežnog planiranja (CPM, PERT, MPM i dr.) ,te softverom za upravljanje projektima MS Project.

Preporučena

literatura

I. Veža: Upravljanje projektima, FESB (interna skripta), Split, 2008.H. Kerzner: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, andControlling.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471225770, 2003

Dopunska literatura

A Guide to the Project Management Body of Knowledge, PMBOK Guide, ProjectManagement Institute, Newtown Square, 2004.

R. K. Wysocki; R. McGary: Effective Project Management: Traditional, Adaptive,Extreme.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471432210, 2003

Nastava


Predavanja: 30 satiVježbe 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno predavanja i 2 sata tjedno vježbe)

- prema rasporedu

Ispit


Tijekom predavanja i vježbi studenti u grupi po 2 ili 3 rade svoj projekt, koji prezentirajuna zadnjem satu predavanja.Znanje na vježbama se kolokvira na kraju nastave.Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2)M1, M2 - bodovi iz prezentacije i kolokvija s vježbi.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:Postotak Ocjena50% do 61% dovoljan (2)62% do 74% dobar (3)75% do 87% vrlodobar (4)

88% do 100% izvrstan (5)

Studenti koji ne sudjeluju u izradi programa, upisuju kolegij sljedeće akademske godine.



37/50


Nastavne jediniceTrajanje (sati)

Predavanja Vježbe

Upravljanje projektima. Uvod. 2 2

Upravljanje projektima. Uvod. 2 2

Upravljanje projektima razvoja inovacijskih proizvoda. 2 2

Projekti – vizija, strategija, ciljevi. 2 2

Analiza top-down, odnosno bottom-up. Radni paketi. 2 2

Metode upravljanja projektima. 2 2

Planiranje resursa (kapaciteta) 2 2

Planiranje i upravljanje vremenom. Rizici pri upravljanju projektima. 2 2

Upravljanje troškovima. Target Costing. 2 2

Controlling projekta. 2 2

Organizacijske strukture pri vođenju projekata (čista, utjecajna, matrična) 2 2Timski rad. 2 2

Psihološko-socijalna komponenta upravljanja projektima 2 2

Case study. Projekti Fraunhofer društva) i nastavnika na kolegiju. 2 2

Case study. Prezentacija projekata studenata. 2 2

FETK02 - Poslovna inteligencija (Stipo Čelar)


38/50


II semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Jezici i prevoditelji

Kod FELK05

ECTS 5


Dr. sc. Ivo Mateljan (predavanja)Dr. sc. Marjan Sikora (laboratorijske. vježbe)


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da:1. Objasni formalne zapise gramatike i regularne izraze,2. Objasni kako se konstruira leksički analizator iz zadanih regularnih izraza,3. Konstruira rekurzivni parser za LL(1) gramatiku,4. Objasni razliku između LL i LR parsera,5. Koristi programe za generiranje prevodioca – LEX i YACC,6. Objasni principe semantičke analize i faze generiranja koda kod

jednoprolaznih i višeprolaznih prevodioca,7. Objasni princip izgradnje apstraktnog sintaktičkog stabla i tablice simbola

kod jednostavnog prevodioca,8. Objasni način generiranja koda za CISC procesore i koda za virtuelni stog

procesor,9. Programira u funkcionalim i logičkim jezicima.

Preporučena

literatura

Ivo Mateljan: Prevodioci i interpreteri, skripta, FESB, 2004Aho, Sethi, Ullman: Compilers - Principles, Techniques and Tools, AdisonWesley, 1986.

Dopunska literatura A. Appel: Modern Compiler Implementation in C, Cambridge University Press,1997.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu 3 sata za pripremu seminara

Laboratorijske vježbe 11 sati 11 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (seminarski rad) i završni ispit. Prvi seminarski rad je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu pismeni ispit.Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz seminarskih radova i 50% bodova na

pismenom ispitu.

Ispitni rokovi (ispitna grupa 21): Prema kalendaru nastave


39/50




Uvod - povijest i elementi programskih jezika 3 sata

Leksika, sintaksa i semantika 3 sata

Jednostavni rekurzivno silazni parseri 3 sataProgramski pristup sintaktickoj analizi 3 sata

Leksički analizatori i konačni automati 3 sata

Izrada generatora LL i LR parsera 3 sata

Atribuirana gramatika 3 sata

Strukture semanticke analize - tablica simbola 3 sata

Asemblerski jezik i Run-time strukture 3 sata

Uvod u generiranje koda 3 sata

Imperativni i OO jezici 3 sata

Funkcionalni jezici - Scheme 3 sataLogički jezik – Prolog 3 sata

Upoznavanje sa skriptnim jezicima 3 sata


Korištenje programa – ell 1 sat

Izrada intepretera za matematičke operacije 1 sat

Korištenje programa – lex 1 sat

Korištenje programa – yacc 1 sat

Izrada intepretera programima lex i yacc1 sat

Izrada tablice simbola i sintaktičkog stabla 1 sat

Izrada programa u asembleru 1 sat

Generiranje koda za cmm jezik 1 sat

Izrada programa u Scheme jeziku 1 sat

Izrada programa u Prologu 1 sat

Vježbe za seminarski rad 1 sat


40/50


Naziv predmeta Metode optimizacije

Kod FELK06

ECTS 5


Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. - (predavanja i lab. vj.)Tamara Mijan, dipl. inž. – (laboratorijske vježbe)


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o različitim pristupima optimiranja, matematičkim iheurističkim metodama, o najbržem i organiziranom traženju optimalnih rješenja. Ostvarujuse osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja isamog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Koriste se primjeri iz svakodnevnice.

Preporučena

literatura

1. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong,1982.

2. R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of OperationsResearch, McGraw Hill, 1998.

3. H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997

Dopunskaliteratura

2. J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000.

Nastava



Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređene vježbe, dijelom tipa auditornih, dijelom tipa

laboratorijskih (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, adrugi kolokvij će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50%

bodova na svakom međuispitu.Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama.

Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3M1, M2- bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi sa laboratorijskihvježbi.


Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji seod više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova odukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka.



41/50


Nastavne jedinice

Trajanje

Predavanja

L. vježbe

1. Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanjasustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava.Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženogmodela i kvalitetne aproksimacije.

2sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički,statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznihveličina i njihov utjecaj na složenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kaotemelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli.

2sata

3. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu – prostorrješenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti.

2sata

4. Optimalno nije savršeno. Optimalno ovisi o funkciji cilja, ograničenjima, metodamarješavanja i o količini aproksimacija u svim koracima rješavanja, uključujući i način

korištenja digitalnog računala i programskih rješenja. Multidisciplinarnost kao glavnaznačajka svih zadataka optimiranja.

2

sata

5. Operacijska istraživanja, povijest i način razmišljanja kod zadataka optimiranja.Matematičke pretvorbe i matematički postupci – temeljni nositelji ideja kod snalaženja po prostoru rješenja i traženja optimuma.

2sata

6. Linearni statički modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeđenim prostorimarješenja (beskonačne granice).

2sata

7. Simpleks algoritam – jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljeća. Primjeri rješavanja.Značenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti.

2sata

8. Kvalitativni modeli – loše strukturirani modeli. Heuristika. Pretraživanje. Grananje(Branch and Bound metode).

2sata

9. Osnovni transportni problem. Metode traženja osnovnog mogućeg rješenja i metodetraženja poboljšanih rješenje do optimalnog – osnove pretraživanja.

2sata

10. Transportni problem sa višeznačnim skladištima (transshipment problem) 2sata

11. 0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovački putnik.2

sata

12. Teorija igara i optimalno strateško odlučivanje.2

sata13. Nelinearno programiranje: matematički postupci koji mogu stvoriti probleme kodrješavanja i traženja optimuma. Nužno je karakteristično pretraživanje, koje može postatisloženo, ali i može neočekivano divergirati. Osnovne informacije što, zašto i kako trebadržati pod nadzorom.

2sata

14. Teorija grafova. Modeliranje pomoću događaja i aktivnosti.2

sata15. Prilagodba modela primjeni digitalnog računala i načini optimiranja zadatakamodeliranih pomoću teorije grafova: metoda kritičnog puta (CPM – Critical Path Method).

2sata

Popis vježbi tipa auditornih i laboratorijskih:

1. Značaj dodatne analize tj, analize osjetljivosti na promjene parametara u zadacimatraženja optimalnih rješenja. Ilustracija značaja kod primjera linearnog programiranja.

2 sataauditorne

2. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcijecilja. Primjeri.

2 sataauditorne

3. Analiza osjetljivosti o

Documents

Računarstvo Fesb Diplomski Popis Predmeta