SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET …oliver.efri.hr/zavrsni/414.B.pdf · Izvor: Istarska enciklopedija p.747, obrada student ... Pojačavala se proizvodnja vina, a i sijeno

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MARIN ZAGRIĆ

RAZVOJ ISTARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2001.-2011. GODINE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJ ISTARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU 2001.-2011. GODINE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: Prof.dr.sc. Nada Karaman Aksentijević

Student: Marin Zagrić

Studijski smjer: Gospodarstvo EU

JMBAG: 0069034475

Rijeka, rujan 2013.

1.UVOD ……………………………………………………………………………1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ………………………………………...1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze …………………………………………...1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ……………………………………………………..2

1.4. Znanstvene metode …………………………………………………………….2

1.5. Struktura rada ………………………………………………………………….2

2. Povijesni razvoj gospodarstva Istre …………………………………………...4

2.1. Povijest rasta i razvoja Istre do 20. stoljeća ………………………………...4

2.1.1. Stanovništvo …………………………………………………………………4

2.1.2. Poljoprivreda ………………………………………………………………...6

2.1.3. Gospodarstvo ………………………………………………………………..8

2.2. Povijest rasta i razvoja Istre u 20. stoljeću ………………………………..10

2.2.1. Stanovništvo ………………………………………………………………..10

2.2.2. Poljoprivreda ……………………………………………………………….13

2.2.3. Gospodarstvo ………………………………………………………………13

2.2.4. Turizam …………………………………………………………………….15

3. Gospodarstvo Istre u razdoblju od 2001. do 2011. godine ………………....18

3.1. Kretanje BDP-per capita ……………………………………………………..18

3.2. Demografske tendencije ……………………………………………………..20

3.3. Analiza najznačajnijih gospodarskih djelatnosti …………………………….25

3.3.1. Turizam ……………………………………………………………………25

3.3.2. Industrija ……………………………………………….………………….27

3.3.3. Poljoprivreda ………………………………………………………………32

3.3.4. Trgovina ……………………………………………………………….......37

3.3.5. Investicije ………………………………………………………………….40

3.4. Analiza kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti………………………………. 42

3.5. Obrazovanost stanovništva ………………………………………………….46

4. Razvojne perspektive Istarske županije …………………………………….51

5. ZAKLJUČAK ………………………………………………………………...57

LITERATURA ……………………………………………………………….....60

POPIS TABLICA …………………………………………………………….....61

POPIS GRAFIKONA …………………………………………………………..65

POPIS SLIKA I ZEMLJOVIDA ……………………………………………....69

1

1. UVOD

U uvodnom dijelu diplomskog rada definiran je 1) problem, predmet i objekt

istraživanja s postavljenom 2) radnom hipotezom, 3) svrhom i ciljevima istraživanja.

Takoñer su navedene sve korištene 4) znanstvene metode te je dana 5) struktura

rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Kroz problem, predmet i objekt istraživanja pokušat će se prikazati stvarno stanje rasta i

razvoja Istarske županije kroz njenu povijest do današnjih dana.

Problem istraživanja je nepoznavanje razvojnih obilježja Istarske županije kroz

povijest te posebno u novijem razdoblju odnosno u zadnjih 10 godina te analiza

buduće perspektive i razvoja.

Predmet rada je istraživanje i analiziranje razvojnih obilježja Istarske županije kroz

povijest te posebno u novijem razdoblju od zadnjih 10 godina te analiza budućih

perspektiva i razvoja.

Objekt istraživanja su razvojne značajke gospodarstva Istarske županije kroz povijest i

u današnje vrijeme.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja, postavljena je radna hipoteza:

U dugoročnom razdoblju 2001. do 2011. godine Istarska županija se razvija.

2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja jest da se na što jednostavniji način prikaže središnji predmet obrade,

a to su analiza ostvarenih rezultata gospodarstva Istarske županije te na temelju

analiziranoga utvrde ciljevi budućih razvojnih projekata.

Ciljevi istraživanja su utvrditi temeljne značajke razvoja Istarske županije. Za

ostvarenje tog cilja potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. Kako je tekao povijesni razvoj gospodarstva Istre?

2. Kako se kretalo gospodarstvo Istre u razdoblju od 2001. do 2011. godine?

3. Koje su razvojne perspektive Istarske županije?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Metodološki koncept polazi od induktivno – deduktivne metode. U teorijskoj analizi

korištene su metode definicije i klasifikacije. Usporedba razvijenosti izmeñu Istarske

županije i Republike Hrvatske ostvarena je upotrebom metode komparacije, a

matematičke i statističke metode korištene su u analizi kvantitativnih pokazatelja

dostignutog stupnja razvoja. Induktivno – deduktivna metoda omogućila je donošenje

odgovarajućih zaključaka, a radi lakše usporedbe podataka u značajnijoj mjeri je

korišteno i grafičko i tabelarno prikazivanje. Korištena je i strana i domaća literatura

koja je u kombinaciji s navedenim znanstvenim metodama omogućila postizanje

odreñenog cilja ovog rada.

1.5. STRUKTURA RADA

Polazeći od postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja, te svrhe i ciljeva

istraživanja, diplomski rad je koncipiran u pet meñusobno povezanih tematskih

dijelova.

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i

ciljevi istraživanja, metodologija rada i struktura rada.

3

Povijesni razvoj gospodarstva Istre odnosi se na prikaz razvoja kroz stanovništvo,

poljoprivredu i gospodarstvo. Tabelarno, grafički i tekstualno prikazan je rast i razvoj

Istre kroz različite države kroz povijest do 1991.godine.

Gospodarstvo Istarske u županije u razdoblju od 2001. do 2011 godine prikazuje

tabelarno i grafički odnos u gospodarskim pokazateljima Istarske županije i Republike

Hrvatske.

Razvojne perspektive Istarske županije opisuju buduće projekte te očekivana kretanja

u razvoju istarskog gospodarstva.

Zaključak, kao šesto poglavlje rada, predstavlja sintezu svih bitnih konstatacija do

kojih se došlo istraživanjem u ovom radu.

4

2. POVIJESNI RAZVOJ GOSPODARSTVA ISTRE

U ovom dijelu govorit će se o: 1) Povijesti rasta i razvoja Istre do 20. stoljeća i 2)

Povijesti rasta i razvoja Istre u 20. stoljeću.

2.1. POVIJEST RASTA I RAZVOJA ISTRE DO 20. STOLJEĆA

Povijest rasta i razvoja Istre do 20. stoljeća analizira se kroz tri područja: 1)

Stanovništvo, 2) Poljoprivredu i 3) Gospodarstvo.

2.1.1. Stanovništvo

U skladu s političkom podjelom, stanovništvo Istre statistički je podijeljeno na tri

cjeline pa u razmatranju skupnih podataka treba uzeti u obzir hrvatske (Državni zavod

za statistiku), slovenske (Statistični urad Republike Slovenije) i talijanske (Istituto

Nazionale di Statistica) statističke izvore. Takoñer podaci od 1857. od 1918. godine su

podaci austrijskog arhiva jer je Istra u to doba bila pod vlašću Austro-Ugarske

monarhije. Područje Istre prostiralo se od Muggie do Preluke jer je u tom razdoblju to

bila granica Istre. Danas, područje Istre zauzima prostor i prostire se kroz tri države i

dvije županije. Treba naglasiti da na tom teritoriju od 1857. do 1945. godine nikada nije

postojala granica pa ne postoje samostalni podaci samo za Istarsku županiju.

Tablica 1. Broj stanovnika u Istri od 1857. do 1900. godine

GODINE BROJ

STANOVNIKA

BAZNI

INDEKS

1857.=100

VERIŽNI INDEKS

1857. 136565 100 -

1869. 150907 110,5 110,5

1880. 178575 130,76 118,3

1890. 196911 144,2 110,2

1900. 218400 160 110,9

Izvor : Istarska enciklopedija p.747, obrada student

5

Tablica prikazuje broj stanovnika u Istri od 1857. do 1900. godine. U promatranom

razdoblju broj stanovnika je veći 60% u 1900. godini u odnosu na 1857. godinu.

Najveći rast u odnosu na baznu godinu bilježi se 1900. godine kada se broj stanovnika

povećava za 60% u odnosu na baznu godinu. Nasuprot tome, najmanji rast ostvaren je

1869. godine i iznosi 10,5%. Verižni indeksi pokazuju promjenu broja stanovnika u

odnosu na prethodni popis stanovništva. Najveći porast stanovništva iznosi 18,3% i

zabilježen je 1880. godine u odnosu na 1869. godinu. Najmanje povećanje broja

stanovnika u odnosu na prethodni popis ostvareno je 1890. godine u odnosu na 1880.

godinu i iznosilo je 10,2 %.

Navedeni podaci u nastavku su prikazani grafikonima.

Grafikon 1. Kretanja broja stanovnika u razdoblju 1857. do 1900. godine

Izvor: Istarska enciklopedija p.747, obrada student

Stalne migracije stanovništva dovele su do porasta stanovništva iako je veliki broj

Istrana u to doba emigrirao u SAD. Stalna ulaganja Austro - Ugarske monarhije u

razvoj vojne industrije dovela su, kako do razvoja cijele Istre, tako i do stalnog priljeva

novih stanovnika poluotoka.

6

Grafikon 2. Bazni indeksi broja stanovnika od 1857. do 1900. godine.

Grafikon prikazuje bazne indekse broja stanovnika Istre u razdoblju od 1857.godine do

1900. godine. Vidljiv je stalni porast stanovništva koji je u 1900. godine iznosio čak

60% u odnosu na baznu godinu.

Prosječna stopa promjene broja stanovnika u razdoblju 1857. do 1900. godine iznosi

5,35%. To znači da se u tom razdoblju broj stanovnika svake godine u prosjeku povećao

5,35%

U to doba većina lokalnog stanovništva bavila se poljoprivredom te se iz tog razloga u

nastavku govori o najvažnijoj proizvodnoj i izvoznoj grani tog doba.

2.1.2. Poljoprivreda

Poljoprivreda u Istri u razdoblju od XVII. do XX. stoljeća u stalnom je razvoju, najviše

zbog opskrbe vojske. To je razdoblje poznato po razvoju pulske ratne luke, kao glavne

vojne luke Habsburške monarhije. U XVII. stoljeću neobradivo se zemljište pretvara u

maslinike, vinograde i namjenjuje uzgoju žitarica. Time se smanjuju šumska područja,

neobrañena zemlja i pašnjaci. U idućem stoljeću, pored manje vrijednih žitarica, zobi (u

južnoj Istri) i žita, na vlažnijem se zemljištu u unutrašnjosti poluotoka počeo uzgajati

kukuruz. Sve to, meñutim, nije bilo dovoljno za prehranu stanovništva, tako da je Istra

tradicionalno uvozila žitarice iz Furlanije i drugih većih jadranskih tržišta (iz Venecije,

zajedno s rižom). Velika promjena u uzgoju prehrambenih poljoprivrednih proizvoda

7

dogaña se od 1820. do 1850. godine kada se u istarskim selima sve brže širi uzgoj

krumpira. Gomolj je davao pouzdan prinos i pokazao se kao izvrsno rješenje za krašku

zemlju koju je često pogañala suša. Prema podacima za Istarski okrug iz 1844. godine,

na prvom je mjestu poljoprivrednih proizvoda po količini bio krumpir, slijede repa,

cvjetača (cvjetača i kelj), žito, kukuruz, ječam, kesten i voće. Ostalih je prehrambenih

proizvoda bilo manje, a prema količini, redoslijed je sljedeći: zob, raž, proso, grah, bob,

leća, heljda, grašak i blitva. Pojačavala se proizvodnja vina, a i sijeno je bitno

pridonosilo ruralnome gospodarstvu. Ti su se proizvodi prodavali uglavnom u Trstu,

dok je proizvodnja ulja bila osrednja. Uz to treba spomenuti i lovorove bobice, med,

vosak, sirovu vunu (u puno manjim količinama u odnosu na XVIII. stoljeće) i razne

vrste sira. Drvom za ogrjev tradicionalno su se opskrbljivali Venecija i Trst, dok se iz

labinskog bazena vadio ugljen, a neizbježna sol brala se u Piranskom zaljevu. Bile su to

bitne razlike u odnosu na prethodno stoljeće, a poljoprivredni se krajolik mijenjao.

Smanjio se broj maslinika i ograničio na odreñena područja – Vodnjan i Poreč, sve je

više obrañene zemlje, pogotovo vinograda. Neke se djelatnosti gase, primjerice

sakupljanje čahura dudovog svilca, uzgoj zobi te prikupljanje voska. Prema podacima iz

sredine XIX. stoljeća, u prethodnom je razdoblju znatno poraslo ovčarstvo i

govedarstvo: 1857. godine zabilježeno je gotovo 300.000 grla ovaca, 53.000 raznih

vrsta goveda, 39.000 svinja i 10.000 magaraca. Stočarski se fond uzdignuo nakon raznih

katastrofa (ratovi, govedska kuga) koje su obilježile razdoblje od 1800. do 1820. godine

kada je u cijeloj regiji bilo 120 - 150.000 grla ovaca. Sredinom stoljeća sve je bilo puno

bolje nego prije pedesetak godina. No zbog demografskog porasta, što je nešto posve

novo u odnosu na razdoblja mortaliteta i stagnacije u doba “starog režima”, pitanje je

jesu li ti proizvodi i ti resursi bili dovoljni da zadovolje potrebe stanovništva.

U drugoj polovici stoljeća dodatno se usavršila proizvodnja odreñenih proizvoda,

pogotovo vina zbog rastuće potražnje u manjim gradovima te u Trstu, Rijeci, Veneciji i

Puli. Vinogradarstvo je obilježavalo poljoprivrednu povijest regije od 1790. godine pa

naovamo, a vrhunac je dosegnulo u razdoblju od 1840. do 1920. godine. Razvoj,

meñutim, nije bio stalan. Istra je 1850. godine proizvodila 250 - 280.000 hektolitara

vina, nakon što se u taj sektor desetljećima ulagalo (barem od 1820. nadalje). Krize nisu

zabilježene do 1853. kada su se i u Istri pojavile neke bolesti loze (pepelnica). Prinos je

pedesetih godina spao na 170.000 hektolitara (1858.), a dodatni pad zabilježen je

8

tijekom šezdesetih, tako da se proizvodnja 1869. godine svela na samo 85.000

hektolitara. Radi praćenja novih izazova te uvoñenja tehničkih inovacija koje su bile

neizbježne i na istarskom tlu, 1868. osnovano je Istarsko agrarno društvo. Ono je

potaknulo uvoñenje novih vrsta loze, a rezultati su se počeli pojavljivati već 1875.

godine kada je proizvedeno 130.000 hektolitara vina, dok je 1882. godine dostignuto

183.000 hektolitara. Pod vinogradima je bilo približno 16.400 hektara zemlje. U Poreču

je utemeljena Provincijska stanica za enologiju i voćarstvo koja je pridonijela širenju

novih čokota loze u regiji (cabernet, borgonja, pinot, pored tradicionalnog terana,

malvazije i muškata). Pojavom filoksere (phyloxera vastatrix) osamdesetih godina,

zabilježena je nova kriza, ali je ubrzo pronañen lijek (cijepljenje kalemljenjem), tako da

je početkom XX. stoljeća istarska proizvodnja vina dostignula 500.000 hektolitara.

Vrhunac je postignut 1912./13. godine kada je proizvedeno 503.000 hektolitara.

Vinogradima je bilo zasañeno ukupno 27.600 hektara zemlje, odnosno 68,3% više nego

1880. godine. U meñuvremenu su se razvili i društveni vinski podrumi u Poreču,

Bujama, Novigradu i na Brijunima. Povremene krize u vinogradarstvu djelomično su

premoštene maslinarstvom. Proizvodnja ulja stalno je, tijekom cijelog stoljeća, opadala.

Zbog potreba za kapitalom, 1881. godine utemeljen je Istarski zemljišno-kreditni

institut koji je odobravao zajmove uz 5% kamate. Istarski provincijalni agrarni savjet

osnovan 1885. godine, nadomjestio je Istarsko agrarno društvo, a 1907. počeo je

djelovati Institut komunalnog kredita. (Ivetić, 2009, p. 488)

U nastavku govorit će se o gospodarstvu istarskog poluotoka u istom razdoblju.

2.1.3. Gospodarstvo

Još u antičko doba stanovništvo Istre bavilo se ratarstvom, vinogradarstvom,

maslinarstvom i ribarstvom. Ravnomjeran gospodarski razvitak u Istri ometali su

pojedini vladari, koji su nastojali što više iskoristiti istarske gospodarske mogućnosti.

Industrijska se proizvodnja (industrija) počela uvoditi u Istru u XVIII.stoljeću: najprije

je u okolici Buzeta, kraju razvijenoga stočarstva, 1760. godine otvoren pogon tkaonice s

50 razboja i bojaonicom. Ubrzo potom počinje znatnija eksploatacija ruda (rudarstvo),

prerada sumporne rude u dolini rijeke Mirne i vañenje kremenoga pijeska u okolici

Pule, a 1807. otvaraju se prvi ugljenokopi kamenoga ugljena u Raši i niz kamenoloma

za vañenje ukrasnoga kamena. Nakon uspostave austrijske vlasti nastaju velike

9

društvene promjene (ukida se kmetstvo). Pula 1853. postaje glavnom ratnom lukom

Monarhije i u njoj se 1856. postavljaju temelji pomorskog arsenala (brodogradnja).

Željeznička pruga Divača-Pula (željeznički promet), izgrañena 1876. godine, znatno je

potaknula razvitak istarskog gospodarstva. Podižu se tvornice duhana i preradbe ribe u

Rovinju te ureñuje europsko moderno ljetovalište na Brijunima (turizam i

ugostiteljstvo). (Ferenčić, 2010; Istrapedia)

10

2.2. POVIJEST RASTA I RAZVOJA ISTRE U 20. STOLJEĆU

Ovaj dio rada odnosi se na razvoj Istre u 20. stoljeću i bit će prikazan kroz četiri

područja: 1) Stanovništvo, 2) Poljoprivredu, 3) Gospodarstvo i 4) Turizam.

2.2.1. Stanovništvo

U ovom razdoblju broj stanovnika je stalno oscilirao, a najveći padovi broja stanovnika

dogodili su se u razdoblju dvaju svjetskih ratova. Takoñer treba naglasiti da se broj

stanovnika značajno promijenio zbog mijenjanja granica Istre kroz nekoliko država.

Tablica 2. Broj stanovnika u Istri od 1910. do 1991. godine

Godine Broj

stanovnika

Bazni

indeks

Verižni

indeks

1910. 265126 100 -

1921. 240221 90,60 90,60

1931. 251065 94,69 104,51

1953. 175094 66,04 69,74

1961. 176838 66,69 100,99

1971. 175199 66,08 99,07

1981. 188332 71,03 107,49

1991. 204344 77,07 108,50

Izvor: Istarska enciklopedija p.747, obrada student

Tablica prikazuje kretanje broja stanovnika u Istri od 1910. do 1991. godine. U

promatranom razdoblju broj stanovnika je 22,93% manji 1991. u odnosu na 1910.

godinu.

Zbog drugog svjetskog rata kad je Istra izgubila tisuće svojih stanovnika, ali i zbog

mijenjanja granica te migracije u Italiju, najveći pad u odnosu na baznu godinu bilježi

se 1953. kad se broj stanovnika smanjuje za 33,96% u odnosu na baznu godinu, dok je

najmanji pad zabilježen 1931. godine te iznosi 5,31%.

Verižni indeksi pokazuju promjenu broja stanovnika u odnosu na prethodni popis

stanovništva. Najveći porast dogaña se 1991. u odnosu na 1981. godinu u iznosu od

11

8,5%. Najveće smanjenje broja stanovnika u odnosu na prethodni popis dogaña se

1953. u odnosu na 1931. godinu od čak 30,3 % . Navedeni podaci prikazani su u

nastavku grafikonima.

Grafikon 3. Broj stanovnika u razdoblju 1910. do 1991. godine


Grafikon prikazuje kretanje broja stanovnika u Istri u razdoblju 1910. do 1991. godine.

Zbog raznih ratova i mijenjanja državnih granica grafikon je oscilirajućeg trenda.

12

Grafikon 4: Bazni indeksi broja stanovnika Istre od 1910. do 1991. godine


Grafikon prikazuje bazne indekse broja stanovnika Istre u razdoblju 1910. do 1991.

godine. Grafikon je oscilirajućeg trenda.

Prosječna stopa promjene broja stanovnika u razdoblju 1910. do 1991. godine iznosi -

3,65%. Burno razdoblje za Istarsku županiju (ratovi, migracije, mijenjanje država)

dovelo je do toga da se izmeñu popisa broja stanovnika u razmacima od desetak godina

broj stanovnika u prosjeku smanjivao 3,65%.

13

2.2.2 Poljoprivreda

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja obuhvaća biljnu i stočnu proizvodnju.

Oduvijek je bila važna gospodarska grana u Istri. Do sredine XX. stoljeća bila je glavna

gospodarska djelatnost, a do kraja XX. stoljeća njezin je udio u gospodarstvu Istarske

županije pao na manje od 10%. Premda je imala povoljne prirodne uvjete za razvoj, vrlo

se sporo razvijala zbog intenzivnih procesa deagrarizacije i depopulacije sela, koji su

bili poticani gospodarskom politikom od 1945. do 1990-ih. Površina poljoprivrednih

zemljišta u Istri stalno se smanjuje zbog nekorištenja, urbanizacije, izgradnje

infrastrukture i gospodarskih objekata, pa su od 1970-ih oranične površine smanjene za

gotovo 30%. Glavni su poljoprivredni proizvoñači obiteljska gospodarstva, koja

posjeduju više od 80% ukupnih poljoprivredna površina, a najvažnije su gospodarske

djelatnosti vinogradarstvo i vinarstvo, stočarstvo (govedarstvo, peradarstvo,

svinjogojstvo, ovčarstvo), maslinarstvo (maslina, maslinovo ulje), povrćarstvo,

ratarstvo, proizvodnja ukrasnog i krmnoga bilja te sjemenarstvo. Razvoj istarske

poljoprivrede ograničavaju nemogućnost intenzivne proizvodnje zbog zaštite

podzemnih i nadzemnih voda i mora, neizgrañena infrastruktura za navodnjavanje,

nerazvijena preradbena industrija, neorganiziranost proizvodnoga sustava, rizik od šteta

zbog prirodnih nepogoda (suša, niske zimske temperature), nerazvijenost tržišne

infrastrukture. Budući da se u svojoj djelatnosti koristi zemljištem i prirodnim

prostorom, bitan je čimbenik njihove zaštite i razvitka, pa njezina važnost prelazi

granice mjerljive ekonomskim i proizvodnim pokazateljima. (Milotić,2005, p.606)

2.2.3 Gospodarstvo

Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, Istra, priključena Italiji 1918., gubi

dotadašnju stratešku važnost, te znatno opada zaposlenost i općenito se smanjuje

gospodarska djelatnost, osim u eksploataciji raškoga ugljena, boksita i kremenoga

pijeska, kojih se proizvodnja povećala zbog potreba talijanske vojne industrije i

njezinih priprema za rat. Tijekom II. svjetskog rata Istra je pretrpjela velika razaranja,

te su prve poslijeratne godine bile usmjerene u obnovu gospodarstva i prateće

infrastrukture. Gospodarstvo se ubrzano razvijalo nakon 1957. godine, kada su u Istri

14

podignuti mnogobrojni proizvodni i uslužni kapaciteti te izgrañeni važni infrastrukturni

sustavi. Najsnažnije su se razvili prerañivačka industrija i turizam. Osim izrazito

izvozno usmjerene brodogradnje u Puli, ubrzano se razvijaju i druge industrijske grane:

prerada duhana i ribe u Rovinju, proizvodnja nemetala u Puli, Koromačnu i Umagu,

tekstilna industrija u Pazinu i Puli, prerada plastičnih masa i kemijska industrija u

Pazinu i Umagu, metalna industrija i strojogradnja u Puli, Labinu i Raši, automobilska

industrija u Buzetu i druge. Naglo se šire turizam i ugostiteljstvo, posebno na zapadnoj

obali Istre - Poreču, Rovinju i Umagu, koji su nakon velikih ulaganja u smještajne

kapacitete i prateću infrastrukturu postali pokretačima hrvatskog turizma i vrlo traženim

europskim turističkim odredištima.

Gospodarski rast pokazuju podatci o BDP-u. On je 1960. u hrvatskoj Istri iznosio 2078

USD po stanovniku, a 1986. dostigao je 7518 USD, te je bio 30% viši od hrvatskog

prosjeka. U 1990-ima, kao izravna posljedica raspada Jugoslavije, ratnih zbivanja,

gubitka tržišta i tranzicije hrvatskog gospodarstva u tržišno orijentirano gospodarstvo,

znatno je opala gospodarska djelatnost i u Istri, te je BDP po stanovniku 1995. iznosio

samo 4104 USD, a nezaposlenost dostigla stopu od 16%. Provedba vlasničke pretvorbe,

unutrašnji preustroj 168 dotadanjih društvenih poduzeća i inozemna ulaganja

posljednjih su godina ojačali istarsko gospodarstvo. Prema procjeni Hrvatske

gospodarske komore, Istarska je županija u 2002. ostvarila BDP od oko 12 milijardi kn,

ili 8677 USD po stanovniku te je njezin udio u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske

iznosio 6,8%. U tijeku 2002. u gospodarstvu Istre djelovalo je 5083 poduzetnika i oko

8000 obrtnika, s ukupno 72472 zaposlene osobe; poduzetnici su ostvarili ukupan prihod

od 20,1 milijarde kn: prerañivačka industrija 34,3%, trgovina 31,7%, hoteli i restorani

10,7%, graditeljstvo 6%, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

5,1%, prijevoz, skladištenje i veze 3,2% itd. Povoljan zemljopisni položaj, duga

gospodarska postojanost i razina tehnološkoga znanja pridonijeli su visokoj izvoznoj

usmjerenosti istarskog gospodarstva, koje je u 2003. izvezlo robe u vrijednosti od 745,5

mil. USD, odnosno 12,1% ukupnoga robnoga izvoza RH. Najperspektivnija djelatnost

županije, turizam, ostvarila je u 2003. god. 27% svih dolazaka i 35% svih noćenja

posjetitelja u Hrvatskoj. U području industrije razvijena je brodogradnja, proizvodnja

grañevinskog materijala (cement, vapno, kamen, cigla), duhanskih proizvoda,

namještaja, električnih strojeva i ureñaja, dijelova za automobilsku industriju, stakla,

15

tekstilnih proizvoda, plastike i prehrambenih proizvoda. U Istri se velika pozornost

posvećuje oživljavanju poljogospodarstva, poglavito vinogradarstva, maslinarstva,

sustava ekološke proizvodnje hrane i agroturizma. Istarska županija sustavno potiče

razvitak maloga gospodarstva i to programima sufinanciranja kamata na zajmove,

osnivanjem potpornih institucija, izgradnjom i opremanjem poslovnih zona,

organizacijom gospodarskih sajmova i izložbi te podukom poduzetnika. Gospodarstvo

Istarske županije vrlo je raznoliko i obuhvatno. Po svojim gospodarskim mogućnostima

vrlo je privlačno domaćim i inozemnim ulagačima, te je u razdoblju 1993-2002.

registrirano 337 mil. USD izravnih inozemnih ulaganja, uglavnom u turizam,

proizvodnju grañevinskih materijala te proizvodnju i distribuciju električne energije

(elektroprivreda). Županija je dobila priznanja Hrvatske udruge poslodavaca u 2000. i

2002. za najbolje rezultate u poticanju razvoja poduzetništva. Izgradnja Istarskog

ipsilona i Vodoopskrbnoga sustava Istre Butoniga te plinofikacija (plin, prirodni)

poluotoka snažno će potaknuti gospodarski rast i punu valorizaciju istarskih

gospodarskih mogućnosti. (Ferenčić,2008.271)

U nastavku je analiziran turizam, najvažnija djelatnost s najvećim utjecajem na razvoj

Istarske županije.

2.2.4 Turizam

Turistička djelatnost bit će prikazana tabelarno, ostvarenim brojem noćenja te

usporeñena sa ostvarenim noćenjima u Hrvatskoj,

Tablica 3. Usporedba ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji i Hrvatskoj

GODINE

ISTARSKA

ŽUPANIJA

REPUBLIKA

HRVATSKA

UDIO

(%)

BAZNI

INDEKSI

(IŽ)

BAZNI

INDEKSI

(RH)

VERIŽNI

INDEKSI

(IŽ)

VERIŽNI

INDEKSI

(RH)

1988. 21.827.200 67.298.000 32,4 100 100 - -

1989. 19.814.700 61.849.000 32 90,78 91,90 90,78 91,90

1990. 17.467.400 52.523.000 33,3 80,03 78,05 88,15 84,92

1991. 4.025.800 10.158.000 39,6 18,44 15,09 23,05 19,34

1992. 6.197.500 10.725.000 57,8 28,39 15,94 153,94 105,58

Izvor: Istarska županija, obrada: student

16

Grafikon 5. Udio Istarske županije u ukupnom broju noćenja u RH


Grafikon prikazuje udio u ukupnom broju noćenja u RH. Iz grafikona je vidljivo da u

ratnim godinama (1991. i 1992. godina) raste udio noćenja zbog toga jer Istra nije bila

toliko pogoñena ratnim zbivanjima kao ostatak RH.

U prikazanoj tablici vidljiv je pad ostvarenih noćenja u odnosu na baznu 1988. godinu,

kako na razini države tako i u Istarskoj županiji. Najveći pad u odnosu na baznu godinu

ostvaren je u Istarskoj županiji 1991. godine i iznosio je 81,56%. Iste godine u

Hrvatskoj je zabilježen pad od 84,91%. Uzrokom tako velikog pada broja ostvarenih

noćenja je Domovinski rat koji se u to vrijeme vodio na hrvatskom teritoriju.

Analizirajući verižne indekse uočljiv je porast broja ostvarenih noćenja u 1992. godini u

odnosu na prethodnu godinu. Porast koji je zabilježen u Istarskoj županiji iznosio je

53,94%, dok je na razini države iznosio 5,58%.

17

Grafikon 6. Usporedba ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji i Hrvatskoj za bazne

indekse


Grafikon pokazuje usporedbu baznih indeksa noćenja u Istarskoj županiji i Hrvatskoj.

Vidljivo je da je zbog ratnih godina pad bio veliki, ali Istra koja nije bila zahvaćena

ratom ipak bilježi manji pad.

Najbolje godine hrvatskog i istarskog turizma dogodile su se kasnih osamdesetih. Do

današnjih dana nisu oboreni rekordi u noćenjima i broju turista te prihodima tako da

prosječna stopa promjene broja noćenja u razdoblju 1988. do 1992. godine u Istarskoj

županiji iznosi -27%. To znači da se svake godine broj noćenja smanjivao u prosjeku

27%. , a u RH 36,8%. U nastavku će biti navedeni i obrañeni najvažniji pokazatelji

gospodarstva Istarske županije.

18

3. GOSPODARSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD

2001. DO 2011. GODINE

Kako bi se dobio uvid u gospodarstvo Istarske županije u nastavku će biti analizirano:

1) Kretanje BDP-a per capita, 2) Demografske tendencije, 3) Analiza

najpovoljnijih gospodarskih djelatnosti, 4) Analiza kretanja zaposlenosti i

nezaposlenosti , 5) Obrazovanost stanovništva.

3.1. KRETANJE BDP-a PER CAPITA

Bruto domaći proizvod po stanovniku (per capita) neke države se izračunava tako da se

ukupni bruto domaći proizvod u odreñenoj godini podijeli ukupnim brojem stanovnika

te države. U nastavku će biti analizirano i usporeñeno kretanje bruto domaćeg proizvoda

na razini Republike Hrvatske te u Istarskoj županiji. Treba upozoriti da BDP po

stanovniku na razini županije mjeri proizvodnost, a ne životni standard u županiji

(dzs.hr).

Tablica 4. Kretanje bruto domaćeg proizvoda (per capita) u Republici Hrvatskoj i

Istarskoj županiji za razdoblje od 2006. godine do 2010. godine

tekuće cijene

Istarska županija Republika Hrvatska

Bazni indeksi Bazni indeksi

GODINE

RH, BDP

per

capita

(USD)

IŽ, BDP

per capita

(USD)

Indeks,

RH=100 2006.=100

Verižni

indeksi 2006.=100

Verižni

indeksi

2006. 11.045 14.268 129,18 100,00 - 100,00 -

2007. 13.201 17.039 129,07 119,42 119,42 119,52 119,52

2008. 15.637 19.315 123,52 135,37 113,36 141,58 118,45

2009. 14.054 17.806 126,7 124,8 92,19 127,24 89,88

2010. 13.323 17.085 128,24 119,74 95,95 120,62 94,80

Izvor: DZS, obrada:student

19

Najveći rast BDP-a po stanovniku RH je u svojoj povijesti doživjela od 2000. godine do

2009. godina kad započinje svjetska kriza. Takoñer Republika Hrvatska upada i u

vlastite unutrašnje ekonomske probleme, kao što je deficit, tako da se i to odražava na

BDP per capita.

Prosječna stopa promjene BDP per capita u razdoblju 2006. do 2010. godine u RH

iznosi 4,88%. To znači da se BDP per capita godišnje u prosjeku povećavao 4,88%, dok

se za Istarsku županiju u istom razdoblju BDP per capita godišnje u prosjeku

povećavao 9,08%. Time je Istarska županija u ovom razdoblju ostvarivala rast.

Grafikon 7. Kretanje baznih indeksa bruto domaćeg proizvoda (per capita), u Republici

Hrvatskoj i Istarskoj županiji

Izvor: DZS obrada:student

Grafikon prikazuje kretanje baznih indeksa BDP per capita u razdoblju 2006.- 2010.

godine.Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Istarska županija u

2010. godini ima za 28,24% veći bruto domaći proizvod po stanovniku u odnosu na

Republiku Hrvatsku. Prosječni BDP po stanovniku iste je godine iznosio 17 085 USD.

Treba naglasiti da je nakon grada Zagreba čiji BDP po stanovniku premašuje državni

prosjek za 85,4%, Istarska županija sa 28,24% odmah na drugom mjestu.

20

U svim promatranim godinama BDP po stanovniku u Istarskoj županiji veći je od

državnog prosjeka. Takoñer, vidljivo je da BDP po stanovniku konstantno raste i na

razini države i na razini županije sve do 2008. godine.

U usporedbi sa baznom 2006. godinom, najveći porast BDP-a po stanovniku u Istarskoj

županiji ostvaren je u 2008. godini kad je bio veći za 35,37%. Promatrajući verižne

indekse, najveći porast zabilježen je 2007. u odnosu na prethodnu godinu, a iznosi je

19,42%. Nasuprot tome, najveći pad BDP po stanovniku dogodio se u 2009. u odnosu

na 2008. godinu (-7,81%). I u sljedećoj godini zabilježen je pad, nešto manji nego

prethodne godine (-4,05%). Ovakvom padu uzrok možemo tražiti u utjecaju financijske

i ekonomske krize na tržište. Na području EU jedino u Grčkoj i Hrvatskoj BDP pada

već pet godina. Iz kvartala u kvartal BDP je stalno u minusu tako je i BDP-a u drugom

kvartalu 2013. godine zabilježio pad u iznosu od 0,7 %.

3.2. DEMOGRAFSKE TENDENCIJE

U nastavku će biti analiziran broj stanovnika, stanovništvo prema starosti, spolu,

narodnosti te vjeroispovijesti.

Tablica 5. Stanovništvo prema starosti, spolu, aktivnosti i mjestu stanovanja

UKUPAN BROJ STANOVNIKA

GOD.

SVEGA MUŠKI ŽENSKI

PROSJ.

STAROST

(u god.)

PROSJ.

NASELJENOST

(po )

BR.

GRADOVA

BR.

OPĆINA

PROS.

NASELJ.

GRADOVI

(%)

PROS.

NASELJ.

OPĆINE

(%)

2001. 206.344 99.969 106.375 40,2 73,4 9 30 67,97 32,03

2011. 208.055 101.162 106.893 43 73,96 10 31 69,2 30,8

VERIŽNI

INDEKSI 100,83 101,19 100,49 106,97 100,76 111,11 103,33 101,81 96,16

Izvor: DZS i Istarska županija, obrada: student

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Istarskoj županiji živi 208 055 stanovnika

što čini 4,85% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Broj stanovnika je porastao

za 0,83% u odnosu na zabilježeni broj stanovnika u 2001. godini. Prosječna starost

stanovništva porasla je sa 40,2 godine na 43 godine što predstavlja porast od 6,97%.

Prosječna starost u Hrvatskoj prema popisu iz 2011. godine je 41,7 godina.

Stanovništvo Istarske županije većinom živi u gradovima, njih 69,2% što pokazuje

21

povećanje od 1,81% u odnosu na 2001. godinu. Gustoća naseljenosti u Istarskoj županiji

u 2011. iznosi 73,96 stanovnika na i nešto je manja od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj

(78,1 stanovnik na ). Stanovništvo je koncentrirano oko većih središta, te uz obalu.

U priobalnim jedinicama lokalne samouprave živi oko 88% stanovnika, dok svega 12%

živi u unutrašnjosti. U unutrašnjosti je gustoća oko 29 st./ , a u priobalju više od tri

puta veća – oko 93 st./ (Županijska razvojna strategija IŽ, 2011-2013, str 13).

Tablica 6. Struktura stanovništva Istarske županije prema starosti i spolu u 2011.

STAROST UKUPNO MUŠKARCI ŽENE

UDIO MUŠKARACA (%)

UDIO ŽENA (%)

0-4 9.866 5.101 4.765 51,7 48,3

5-10 10.517 5.501 5.016 52,31 47,69

11-14 7.433 3.744 3.689 50,37 49,63

15-19 9.988 5.103 4.885 51,09 48,91

20-24 12.255 6.344 5.911 51,77 48,23

25-29 14.314 7.250 7.064 50,65 49,35

30-34 15.195 7.842 7.353 51,61 48,39

35-39 13.623 7.035 6.588 51,64 48,36

40-44 13.653 6.725 6.928 49,26 50,74

45-49 15.847 7.842 8.005 49,49 50,51

50-54 17.005 8.387 8.618 49,32 50,68

55-59 16.649 8.179 8.470 49,13 50,87

60-64 14.251 6.922 7.329 48,57 51,43

65-69 9.526 4.409 5.117 46,28 53,72

70-74 10.782 4.671 6.111 43,32 56,68

22

75-79 8.352 3.417 4.935 40,91 59,09

80-84 5.511 1.794 3.717 32,55 67,45

85-89 2.568 729 1.839 28,39 71,61

90-94 589 138 451 23,43 76,57

95 + 131 29 102 22,14 77,86

UKUPNO 208.055 101.162 106.893 100 100

Izvor: DZS ,obrada: student

Iz podataka je vidljivo da u ukupnom broju stanovnika ima više žena nego muškaraca.

Više se rodilo dječaka, ali starenjem stanovništva raste udio osoba ženskog spola u

ukupnom stanovništvu. Najveći broj stanovnika nalazi se u dobnim skupinama izmeñu

50 i 54 godine, njih 17.005.

Grafikon 8. Piramida starosti Istarske županije, popis 2011. godine

Izvor: DZS, obrada: student

Piramida starosti ili stablo života, kako ga još nazivaju, u Istarskoj županiji ima oblik

urne. Oblik stabla prvenstveno ovisi o natalitetu i mortalitetu, a na njega mogu znatno

23

utjecati i migracijska kretanja stanovništva (ratovi i sl.). U zemljama u kojima natalitet

opada iz godine u godinu “stablo” dobiva sve više oblik urne i u stanovništvu tih

zemalja razmjerno je velik broj stanovnika starije dobi.

Tablica 7. Struktura stanovništva Istarske županije po narodnosti u 2011. godini

NARODNOST

UKUPAN BROJ

UDIO U UKUPNOM

BROJU

STANOVNIKA

Hrvati 142.173 68,33%

Talijani 12.543 6,03%

Srbi 7.206 3,46%

Bošnjaci 6.146 2,90%

Albanci 2.393 1,15%

Slovenci 1.793 0,86%

Crnogorci 759 0,36%

Romi 858 0,41%

Ostali 827 0,40%

Nisu se izjasnili 4.078 1,96%

Regionalna pripadnost 25.203 12,11%

Izvor:Istarska županija, obrada: student

Na dan popisa u Istarskoj županiji živjelo je 208.055 osoba. Od njih su se 142.173

osobe s obzirom na narodnost izjasnile kao Hrvati što iznosi 68,33% ukupnog

stanovništva. Regionalnu pripadnost izrazilo je 25.203 stanovnika što predstavlja

12,11% i zauzima drugo mjesto u izjašnjenoj narodnosti. Slijede Talijani (6,03%), Srbi

(3,46%), Bošnjaci (2,90%), Albanci (1,15%) te Slovenci (0,86%), a preostalih po

narodnosti manje je od 1000.

Tablica 8. Struktura stanovništva Istarske županije po vjeroispovijesti u 2011. godini

VJEROISPOVIJEST UKUPAN BROJ UDIO U UKUPNOM BROJU

Katolici 156.206 75,8%

Pravoslavci 7.220 3,47%

Muslimani 9.965 4,79%

Protestanti 572 0,27%

24

Židovi 15 0,01%

Istočne religije 181 0,09%

Ostali kršćani 686 0,33%

Agnostici i neizjašnjeni 12.253 5,89%

Nisu vjernici 19.774 9,50%

Ostale vjere 169 0,08%

Nepoznato 1.014 0,49%

Izvor: Istarska županija obrada : student

Od ukupno 208.055 osoba najveći broj, odnosno njih 156.206 su katolici, što

predstavlja 75,8% stanovništva. Da nisu vjernici izjasnilo se njih 19.774 što predstavlja

9,50%. Potom slijede agnostici i neizjašnjeni (5,89%), muslimani (4,79%), pravoslavci

(3,47%) , nepoznati (0,49%), a preostalih po vjeroispovijesti ima manje od 1000.

Grafikon 9. Struktura stanovništva Istarske županije po vjeroispovijesti u 2011. godini


Na grafikonu je vidljivo da u Istarskoj županiji najveći broj čine katolici 75,8 % . To je

daleko više od ostalih spomenutih vjeroispovijesti. Prema zadnjem popisu stanovništva

Istarska županija ima mnogo manje katolika nego u RH gdje izjasnilo 85,26%. U Istri je

najmanji broj katolika u odnosu na sve županije u RH. Takoñer treba naglasiti da u Istri

ima najviše agnostika i nevjernika, u odnosu na druge županije u RH.

25

3.3. ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Kako bi se prikazale najznačajnije gospodarske djelatnosti u Istarskoj županiji u

nastavku će biti analizirani: 1) Turizam, 2) Industrija i 3) Poljoprivreda. Analiza je

napravljena ovim redoslijedom jer turizam donosi najveći prihod u Istarskoj županiji.

Nakon turizma slijede industrija i poljoprivreda.

3.3.1. Turizam

U nastavku će biti analizirana turistička noćenja u Istarskoj županiji koja će se

usporediti sa ukupnim noćenjima u Republici Hrvatskoj.

Tablica 9. Usporedba ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji i Hrvatskoj

GODINE

ISTARSKA

ŽUPANIJA

REPUBLIKA

HRVATSKA

UDIO

(%)

BAZNI

INDEKSI

(IŽ)

BAZNI

INDEKSI

(RH)

VERIŽNI

INDEKSI

(IŽ)

VERIŽNI

INDEKSI

(RH)

2007. 17.613.132 56.055.492 31,4 100,00 100,00 - -

2008. 17.965.984 57.103.494 31,5 102,00 101,87 102,00 101,87

2009. 18.130.006 56.299.647 32,2 102,93 100,44 100,91 98,59

2010. 17.731.881 56.416.379 31,4 100,67 100,64 97,80 100,21

2011. 19.095.401 60.354.275 31,6 108,42 107,67 107,69 106,98


Analizirajući tablicu primjetno je da je ostvaren veći broj noćenja i u Istarskoj županiji i

Hrvatskoj u odnosu na baznu 2007. godinu. U Istarskoj županiji najveći porast

zabilježen je 2011. godine i iznosio je 8,42%. Te iste godine ostvaren je i najveći porast

na državnoj razini u iznosu od 7,67%. Analizirajući verižne indekse vidljivo je da su oni

najveći u 2011. godini i za Istarsku županiju i za Hrvatsku. Porast broja ostvarenih

noćenja u 2011. u odnosu na 2010. godinu u Istarskoj županiji iznosio je 7,69%, dok je

na razini države bio 6,98%. Vidljivo je da veći rast ima Istarska županija koja nije

pretrpjela ratne strahote, ali zbog izbjeglica mnogi hoteli su devastirani. Zbog tih

razloga Istra se nikad nije vratila na nekadašnje ostvarene turističke rezultate.

26

Iz usporedbe prethodno analiziranih podataka s istima u razdoblju od 1988. do 1992.

godine vidljivo je da do 2011. godine još uvijek nije dostignut broj ostvarenih noćenja

od 21.827.200 koji je u Istarskoj županiji zabilježen u prijeratnoj 1988. godini.

Grafikon 10. Usporedba ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji i Hrvatskoj za bazne

indekse

Izvor: Istarska županija, obrada : student

Grafikon prikazuje bazne indekse za RH i Istarsku županiju u razdoblju 2007.-2011.

godine.Vidljiv je stalan rast u odnosu na baznu godinu.

Prosječna stopa promjene broja noćenja u RH u razdoblju 2008. do 2011. iznosi 2,04%.

To znači da se BDP per capita godišnje u prosjeku povećavao 2,04% , a u Istarskoj

županiji za 1,86%. Unatoč gospodarskoj krizi u EU u prosjeku se povećao broj noćenja.

Najvažniji posjetitelji Istarske županije i RH su Nijemci, Talijani te Česi.

27

3.3.2. Industrija

Industrija je jedna od najvažnijih djelatnosti svake države, regije i županije. Analizom

industrije prikazuje se realno stanje privrede toga područja odnosno da li raste ili je u

krizi.

U sljedećim tablicama bit će prikazana i analizirana industrijska djelatnost Istarske

županije i to tako da će se prikazati rezultati u sektoru rudarstva i vañenja, prerañivačke

industrije, opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom te opskrba

vodom i gospodarenje otpadom.

Tablica 10. Ukupan broj tvrtki i broj zaposlenih u industriji u Istarskoj županiji

BROJ TVRTKI BROJ ZAPOSLENIH

INDUSTRIJSKA DJELATNOST 2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011.

RUDARSTVO I VAĐENJE 26 29 27 24 187 181 149 133

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 773 799 827 819 13.639 13.332 12.664 12.462

OPSKRBA EL. ENERGIJOM, PLINOM,

PAROM I KLIMATIZACIJOM 9 10 13 13 142 59 122 62

OPSKRBA VODOM, GOSPODARENJE

OTPADOM 28 27 28 28 1.669 1.551 1.585 1.589


Iz prikazane tablice je vidljivo da se najveći broj tvrtki i broj zaposlenih nalazi u

prerañivačkoj industriji. Broj zaposlenih ima tendenciju pada i u 2011.godini je iznosio

12.462 osobe. Najmanji je broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacijom, a u 2011. godini bilo je 62 zaposlenih. Broj tvrtki kod rudarstva

i vañenja podjednak je broju istih u opskrbi vodom i gospodarenju otpadom, ali udio

zaposlenih je značajno veći kod opskrbe vodom i gospodarenja otpadom.

28

Grafikon 11. Udjeli tvrtki u industriji 2011. godini


Prerañivačka industrija najjače je i najkonkurentnije područje industrije u Istarskoj

županiji. Sa 93% prednjači pred svim drugim granama industrije.

Grafikon 12. Udio zaposlenih u industriji u 2011. godini


29

Pomoću grafikona se vidi da najveći postotak zaposlenih u industriji Istarske županije

zauzima prerañivačka industrija dok najmanji opskrba vodom i gospodarenje otpadom.

Tablica 11. Prihodi od industrije u Istarskoj županiji (u kunama)

PRIHODI

OD

INDUSTRIJE

RUDARSTVO

I VAĐENJE

PRERAĐIVAČKA

INDUSTRIJA

OPSKRBA EL.

ENERGIJOM,

PLINOM, PAROM

I

KLIMATIZACIJOM

OPSKRBA

VODOM,

GOSPODARENJE

OTPADOM

2008.

182 472 676 10 977 281 080 975 098 777 578 441 129

2009. 175 245 940 10 774 014 860 752 928 924 480 214 208

2010. 141 005 371 11 789 593 835 838 660 108 472 604 692

2011. 107 961 897 9 763 906 025 1 013 050 358 522 124 547

izvor: Istarska županija, obrada: student

Promatrajući tablicu vidljivo je da u industriji najveći prihodi dolaze od prerañivačke

industrije. U promatranom razdoblju najveći su bili u 2010. godini i iznosili su 11 789

593 835 kuna. Nakon prerañivačke industrije najveći prihod ostvaruje se u opskrbi

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, a koji je bio najveći u 2011.

godini kada je iznosio 1 013 050 358 kuna. Značajno manji prihodi dolaze od sektora

opskrbe vodom i gospodarenja otpadom gdje su najveći iznosili 578 441 129 kuna u

2008. godini. Najmanje prihode od industrije ostvaruju rudarstvo i vañenje. U tom

sektoru najviši prihodi bili su u 2008. godini i iznosili su 182 472 676 kuna.

30

Tablica 12. Bazni indeksi za prihode od industrije u Istarskoj županiji

BAZNI

INDEKSI

2008.=100

RUDARSTVO

I VAĐENJE

PRERAĐIVAČKA

INDUSTRIJA

OPSKRBA EL.

ENERGIJOM,

PLINOM, PAROM

I

KLIMATIZACIJOM

OPSKRBA

VODOM,

GOSPODARENJE

OTPADOM

2008. - - - -

2009. 96,04 98,15 77,22 83,02

2010. 77,27 107,40 86,01 81,70

2011. 59,17 88,95 103,89 90,26

Izvor: Istarska županija ,obrada :student

Primjetan je pad prihoda u odnosu na baznu 2008. godinu u sektoru rudarstva i vañenja

te sektoru opskrbe vodom i gospodarenja otpadom. Kod rudarstva i vañenja najveći pad

od 40,83% ostvaren je u 2011. godini, a kod opskrbe vodom i gospodarenja otpadom u

2010. godini u iznosu od 18,3%. Prihodi su porasli kod prerañivačke industrije za

7,40% u 2010. godini u odnosu na baznu. Porast je vidljiv i kod opskrbe električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacijom u 2011. godini kad su prihodi porasli za

3,89% u odnosu na baznu godinu.

Grafikon 13. Bazni indeksi za prihode od industrije u Istarskoj županiji


31

Tablica 13. Verižni indeksi za prihode od industrije u Istarskoj županiji

VERIŽNI

INDEKSI

RUDARSTVO

I VAĐENJE

PRERAĐIVAČKA

INDUSTRIJA

OPSKRBA EL.

ENERGIJOM,

PLINOM, PAROM

I

KLIMATIZACIJOM

OPSKRBA

VODOM,

GOSPODARENJE

OTPADOM

2008. - - - -

2009. 96,04 98,15 77,22 83,02

2010. 80,46 109,43 111,39 98,42

2011. 76,57 82,82 120,79 110,48


Kod verižnih indeksa takoñer je primjetan pad prihoda kroz godine u sektoru rudarstva

i vañenja, a najveći pad od 23,43% ostvaren je u 2011. u odnosu na 2010. godinu. Kod

opskrbe vodom i gospodarenja otpadom u 2011. godini prihodi su porasli za 10,48% u

odnosu na prethodnu godinu. Iste godine ostvaren je najviši porast prihoda kod opskrbe

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u iznosu od 20,79% u odnosu

na prethodnu godinu. U prerañivačkoj industriji porast je zabilježen 2010. godine i

iznosi je 9,43% u odnosu na prethodnu godinu.

Stalnim smanjivanjem rudarskih subjekata dolazi do smanjenja prosječne stope

promjene rudarstva i vañenja u razdoblju 2008. do 2011. koja iznosi -16,04%. To znači

da se rudarstvo i vañenje godišnje u prosjeku smanjilo 16,04%. Takoñer smanjila se i

prosječna stopa promjene prerañivačke industrije u istom razdoblju za 3,9%, dok za

opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom prosječna stopa

promjene u razdoblju 2008. do 2011. iznosi 1,2%. To znači da se opskrba električnom

energijom, plinom parom i klimatizacijom godišnje u prosjeku povećala 1,2%. Za

opskrbu vodom i gospodarenje otpadom prosječna stopa u istom razdoblju iznosi -

3,3%. To znači da se godišnje opskrba vodom i gospodarenjem otpadom u prosjeku

smanjila 3,3%.

32

3.3.3. Poljoprivreda

Turizam je potencijalno vodeća privredna aktivnost na mediteranskom području i on će

poticati razvoj poljoprivrede, ribarstvo, trgovinu, promet, obrt i druge djelatnosti.

Turizam je veliki i specifični potrošač hrane u kratkom vremenu s intencijom da on traje

što duže. Rast broja noćenja na području Istarske županije, a samim tim i ukupne

turističke potražnje, nije se istim intenzitetom odrazio na povećanje proizvodnje većine

poljoprivrednih proizvoda. Daleko veći utjecaj na rast primarne poljoprivredne

proizvodnje imalo je otvaranje odgovarajućih preradbenih kapaciteta, odnosno planska

orijentacija bivših kombinata na odreñenu proizvodnu granu (u Istri vinogradarstvo)

(Milotić i Oplanić,Braščić,Radinović 2005. , p. 68).

U takvim okolnostima prethodno zanemarena obiteljska gospodarstva prelaskom na

tržišnu privredu ne uspijevaju zadržati postojeću razinu poljoprivredne proizvodnje,

koja ni kvantitativno, a niti strukturno ne zadovoljava aktualnu turističku potražnju.

Hrvatsko, pa tako i istarsko poljodjelstvo mora se prilagoditi kriterijima i zahtjevima

kakve postavlja domaće turističko tržište, koje je zasićeno proizvodima standardne

kakvoće te se ono sve više orijentira na izvorne i tipične proizvode zaštićene oznakom

podrijetla. Prema dosadašnjim istraživanjima meñu stranim turistima postoji značajan

interes za ovakve proizvode. Aktivnosti i investicije u podizanju dugogodišnjih nasada

preduvjet su održavanja i razvoja postojeće proizvodnje te opstanak poljoprivrede kao

gospodarske grane. Navedeni program pokazao je da na obiteljskim gospodarstvima

postoji rastuća potreba za dugoročnim ulaganjima kako bi se koristila moderna tehnika i

tehnologija, te na taj način omogućilo intenziviranje proizvodnje u skladu sa zahtjevima

tržišta. Uz ostale mjere razvoja u agraru koje provodi Istarska županija ulaganja u

Program podizanja dugogodišnjih nasada predstavlja konkretnu potporu Županije u

osiguranju primjerenih i životnih uvjeta u ruralnim područjima usmjeravajući mala

poljoprivredna gospodarstva na tržno poslovanje.

Razvijenost poljoprivrede u Istarskoj županiji bit će prikazan u nastavku tako da će se

analizirati program nabave sadnog materijala te ukupni prihodi od poljoprivrede,

šumarstva i ribarstva.

33

Tablica 14. Realizacija programa nabave sadnog materijala (komadi)

GODINE LOZNI CIJEPOVI SADNICE MASLINA OSTALO VOĆE

2007. 386.614 106.186 11.065

2008. 357.386 121.354 12.640

2009. 521.807 157.628 8.255

2010. 443.202 161.225 18.801

2011. 305.677 94.594 15.085

UKUPNO 2.014.686 640.987 65.846

Izvor: www.mih.hr, obrada:student

Iz tablice realiziranog programa nabave sadnog materijala vidljivo je da u nabavi

prednjače lozni cijepovi. U razdoblju od 2007. do 2011. godine nabavljeno je 2 014

686 komada sadnica. Nakon toga slijede sadnice maslina čiji ukupan broj za isto

razdoblje iznosi 640 987 komada. Ostalog voća sve skupa nabavljeno je značajno manje

u odnosu na prve dvije kategorije, tako da ukupan broj nabavljenih sadnica u

promatranom razdoblju iznosi 65 646.

Grafikon 14. Nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. - 2011. godine

Izvor: www.mih.hr, obrada: student

Iz grafikona je vidljivo da najveći postotak nabavljenog sadnog materijala zauzimaju

lozni cijepovi i sadnice maslina. To su dva područja u kojima Istra kroz povijest, pa sve

34

do danas temelji cijelu svoju poljoprivrednu proizvodnju. Uz to treba takoñer naglasiti

da je Istra, kao regija, u svijetu najpoznatija po nus proizvodima loznih cijepova i

maslina odnosno vinu (Malvazija, Teran) i maslinovom ulju (Istarska Buža).

Tablica 15. Bazni indeksi nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. - 2011. godine


2007.

2008. 92,44 114,28 114,23

2009. 134,97 148,45 74,60

2010. 114,64 151,83 169,91

2011. 79,07 89,08 136,33

izvor: www.mih.hr , obrada: student

U odnosu na baznu 2007. godinu broj nabavljenih loznih cijepova najviše je porastao u

2009. godini i to za 34,97%. Broj sadnica maslina najviše je porastao u 2010. godini i to

za 51,83% u odnosu na baznu godinu. Najveći porast vidljiv je kod ostalog voća čiji je

broj sadnica u 2010. godini u odnosu na 2007. godinu porastao 69,91%.

Grafikon 15. Bazni indeksi za nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. -2011.

godine


35

Grafikon prikazuje bazne indekse za nabavljeni sadni materijal u razdoblju 2007.-2011.

godine. Iz grafikona je vidljivo da nabava ostalog voća bilježi najveći porast u odnosu

na baznu godinu.

Tablica 16. Verižni indeksi za nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. - 2011.

godine


2007.

2008. 92,44 114,28 114,23

2009. 146,01 129,89 65,31

2010. 84,94 102,28 227,75

2011. 68,97 58,67 80,24


Broj sadnica loznih cijepova porastao je jedino u 2009. u odnosu na 2008. godinu i to za

46,01%, dok je za druge godine primjetan pad. Kod sadnica maslina pad je vidljiv

jedino u 2011. godini, dok je najveći porast izražen u 2009. godini i iznosio je 29,89% u

odnosu na prethodnu godinu. Broj sadnica ostalog voća najviše je porastao u 2010.

godini i to za 127,75% u odnosu na prethodnu godinu

Prosječna stopa promjene nabavke loznih cijepova u razdoblju 2007. do 2011. iznosi -

5,7%. Približavanjem ulaska u Europsku uniju godišnje se smanjivala nabavka svih

sadnica, pa tako i maslina za 2,8% godišnje. Jedino se povećavala nabavka ostalog

voća, koje nije autohtono, i to za 8,05%.

36

Tablica 17. Prihodi od poljoprivrede, šumarstva i ribarstava u Istarskoj županiji

GODINE PRIHODI

BAZNI INDEKSI

2008.=100 VERIŽNI INDEKSI

2008. 629 674 395

2009. 130 135 780 20,67 20,67

2010. 193 957 091 30,80 149,04

2011. 419 180 680 66,57 216,12

izvor: www.mih.hr, obrada: student

Iz tablice su vidljivi zbirni prihodi od poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Istarskoj

županiji. Uzevši za baznu 2008. godinu i proučavajući bazne indekse uočava se pad

prihoda u svakoj godini, a najveći je bio u 2011. i iznosio je 33,43%. Gledajući verižne

indekse u 2011. godini ostvaren je najveći porast prihoda u odnosu na godinu ranije, a

iznosio je 116,12%.

Grafikon 16. Bazni indeksi prihodi od poljoprivrede, šumarstva i ribarstava u Istarskoj

županiji

.

Izvor: www.mih.hr , obrada: student

37

Grafikon prikazuje bazne indekse prihoda od poljoprivrede, šumarstva i ribarstava u

Istarskoj županiji u razdoblju 2008. - 2011. godine. Prosječna stopa promjene prihoda

od poljoprivrede, šumarstva i ribarstava u razdoblju 2008. do 2011. godine iznosi -

12,68%. To znači da su se godišnje prihodi od poljoprivrede, šumarstva i ribarstava u

prosjeku svake godine smanjivali 12,68%.

3.3.4 Trgovina

Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno

sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena). Istarska županija jako je

poznata i razvijena u pogledu trgovine. Kako u povijesti, tako i danas, uvijek se nalazi

na granici država koje meñusobno trguju. Kao i sve druge stvari tako je i trgovina jako

povezana sa turizmom i ovisi stalno o njemu.

Tablica 18. Poslovni subjekti i broj zaposlenih u djelatnosti G463 –Trgovina na veliko

hranom pićima i duhanom u Istarskoj županiji u razdoblju 2008.-2012.

2008 2009 2010 2011 2012

Poslovni

subjekti

Mali 99 99 104 103 89

Srednji 1 0 0 0 0

Veliki 0 0 0 0 0

Ukupno 100 99 104 103 89

Broj

zaposlenih

Mali 478 445 473 486 494

Srednji 106 0 0 0 0

Veliki 0 0 0 0 0

Ukupno 584 445 473 486 494

Izvor: Podaci HGK Županijske komore Pula, obrada: student

38

Vidljivo je iz tablice da Istra prednjači po malim poslovnim subjektima, tako da 2012.

ima ukupno 89 malih subjekata sa 494 zaposlene osobe. Zbog krize i recesije vidljivo

je da se izgubilo ukupno oko stotinu radnih mjesta i oko deset poslovnih subjekata.

Tablica 19. Ukupni prihodi od trgovine u Istarskoj županiji

GODINE

UKUPNI PRIHODI U MILIJUNIMA

KUNA

BAZNI

INDEKSI

VERIŽNI

INDEKSI

2008. 7.396 100

2009. 5.896 79,71 79,71

2010. 5.736 77,55 97,28

2011. 5.745

77,67 100,15

Izvor: IDA,obrada: student

Ukupni prihodi od trgovine u Istarskoj županiji bili su u stalnom padu do 2011. godine

kad je ipak za mali postotak došlo do povećanja. Iako se vidi u prošlim tablicama da je

došlo do povećanja broja trgovačkih društava, nažalost došlo je do smanjenja njihovih

prihoda zbog globalne krize i recesije.

Grafikon 17 . Ukupni prihodi u milijunima kuna od trgovine u Istarskoj županiji

Izvor: IDA, obrada: student

39

Na grafikonu je vidljiv stalni pad prihoda od trgovine iako je vidljiva lagana

stabilizacija i povećanje u 2011. godini.

Grafikon 18. Bazni indeksi ukupnih prihoda od trgovine

Izvor: IDA, obrada: student

Najveći pad u odnosu na baznu godinu vidljiv je 2010. godine i iznosi 22,45%., dok se

najmanji pad dogodio 2009. godine u iznosu od 20,29%. Prosječna stopa promjene

prihoda od trgovine u razdoblju 2008-2011. godine iznosi -8,07%. To je još jedan od

pokazatelja daljnje krize i smanjenja potražnje i trošenja. Ako Istra želi izaći iz krize

prihod od trgovine se mora vratiti u pozitivu, jer se inače se očekuju još lošije godine.

40

3.3.5. Investicije

Investicijom se može označiti bilo kakvo ulaganje, primarno novčanih sredstava, radi

stjecanja odreñenih ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se može ulagati u

financijske oblike imovine i s njima izjednačene investicije ili pak u realne oblike

imovine koji omogućavaju ostvarivanje ekonomskih koristi odnosno profita kroz

odreñene produktivne poslovne aktivnosti.

Tablica 20. Investicije u Istarskoj županiji 2008. -2011. godine

GODINE INVESTICIJE U TISUĆAMA KUNA BAZNI INDEKSI VERIŽNI INDEKSI

2008. 275.222 100

2009. 214.396 77,89 77,89

2010. 126.992 46,14 59,23

2011. 177.964 64,66 140,13


Iz godine u godinu vidljiv je stalni pad investicija. Stalni problemi na tržištu, problemi u

Euro zoni i na američkom tržištu doveli su do toga da veliki ulagači stalno štede i jako

slabo ulažu u daljnje investicije. Kako kriza polagano prolazi tako i investitori polagano

povećavaju svoje investicije.

Grafikon 19. Investicije u tisućama kuna u Istarskoj županiji


41

Na grafikonu su prikazane investicije u Istarskoj županiji u razdoblju 2008.- 2011.

godine. Vidljivo je da nakon krize 2008. godine investicije padaju, ali u 2011. godini se

vidi lagan oporavak i povećanje investicija u odnosu na 2010. godinu.

Grafikon 20. Bazni indeksi investicija u tisućama kuna u Istarskoj županiji

Grafikon prikazuje bazne indekse investicija u Istarskoj županiji u razdoblju od 2008-

2011. godine. Najveći pad u odnosu na baznu godinu dogodio se 2010. godine i iznosio

je 53,86% . Kako je kriza u svijetu rasla tako su i investicije u Istarskoj županiji padale.

Prosječna stopa promjene investicija u razdoblju 2008.-2011. godine smanjivala se u

prosjeku svake godine za 13,527%.

42

3.4. ANALIZA KRETANJA ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI

U ovom dijelu rada analizirat će se zaposlenost i nezaposlenost u Istarskoj županiji u

razdoblju 2007.- 2011. Godine.

Tablica 21. Zaposlenost i nezaposlenost u istarskoj županiji u razdoblju od 2007. do

2011.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

U pravnim osobama

65.487

68.013

64.037

62.279

60.551

U obrtima i

slobodnim

profesijama

20.115

20.007

19.470

18.165

16.795

UKUPNO

85.602

88.020

83.507

80.444

77.346

Prosjek

nezaposlenosti

5.819

5.325

6.740

7.949

7.914

Stopa

nezaposlenosti

6,37

5,70

8,4

8,5

8,5

BAZNI INDEKSI

(stopa

nezaposlenosti)

2007.=100 100 89,48 131,87 133,44 133,44

VERIŽNI INDEKSI

(stopa

nezaposlenosti) - 89,48 147,37 101,19 100,00


43

Grafikon 21. Bazni indeksi nezaposlenosti u istarskoj županiji u razdoblju od 2001. do

2011

Grafikon prikazuje Bazne indekse nezaposlenosti u Istarskoj županiji u razdoblju od

2001. do 2011. godine.

Prosječna stopa promjene broja nezaposlenih u razdoblju 2007. do 2011. iznosi 7,38%.

Uzrok tome nalazi se u utjecaju globalne krize, jer je nakon 2009. godine vidljiv

stalan rast nezaposlenosti.

Broj zaposlenih u Istarskoj županiji raste u prve dvije promatrane godine. Zbog

gospodarske krize u 2009. ukupan broj zaposlenih se smanjuje, a tendencija pada

nastavlja se i u sljedećim godinama. Sukladno tome, stopa nezaposlenosti nakon 2009.

godine počinje rasti. Najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na baznu 2007. godinu

iznosio je 10,52%, a ostvaren je 2008. godine. Takoñer, stopa nezaposlenosti najviše je

porasla u 2010. u odnosu na 2007. godinu i to za 33,44%. Isti rezultati zabilježeni su i u

2011. godini. Promatrajući verižne indekse, vidljivo je da je stopa nezaposlenih najviše

porasla u razdoblju izmeñu 2008. i 2009. godine i to za 47,37%.

Važno je naglasiti da je stopa nezaposlenosti u Istarskoj županiji manja u odnosu na

stopu nezaposlenosti na razini cijele države. Tako je ona u 2011. godine u Republici

Hrvatskoj iznosila 13,5% dok je u Istarskoj županiji bila 8,5%.

44

Tablica 22. Zaposleni u pravnim osobama u Istarskoj županiji, prema spolu i djelatnosti,

na dan 31.3.2011.

PODRUČJE DJELATNOSTI ZAPOSLENI PO

PODRUČJIMA

DJELATNOSTI

(UKUPNO)

ZAPOSLENI PO

PODRUČJIMA

DJELATNOSTI

(ŽENE)

UDIO ZAPOSLENIH PO

PODRUČJIMA DJELATNOSTI U

UKUPNOM BROJU

ZAPOSLENIH (%)

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 574 158 0,95

Rudarstvo i vađenje 246 31 0,41

Prerađivačka industrija 12 641 3 935 20,88

Opskrba el. energijom,plinom,parom i

klimatizacija 832 156 1,37

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih

voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

1 580 344 2,61

Građevinarstvo 4 375 550 7,23

Trgovina na veliko i na malo, popravak

motornih vozila i motocikala 8 973 4 829 14,82

Prijevoz i skladištenje 2 222 680 3,67

Djelatnosti pružanja smještaja, te

pripreme i usluživanja hrane 5 693 3 331 9,4

Informacije i komunikacije 1 356 453 2,24

Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja 1 685 1 293 2,78

Poslovanje nekretninama 632 284 1,04

Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti 2 394 1 226 3,95

45

Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti 2 054 815 3,39

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje 4 468 2 397 7,38

Obrazovanje 5 464 4 452 9,02

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi 3 285 2 636 5,43

Umjetnost, zabava i rekreacija 1 441 708 2,38

Ostale uslužne djelatnosti 654 405 1,08

UKUPNO 60 551 28 683


Prema podacima državnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u pravnim osobama u

Istarskoj županiji sa stanjem 31. ožujka 2011. u odnosu na isto stanje 2010. godine pao

je za 2,8%.

Iz gore priložene tablice vidljivo je da je najveći broj zaposlenih u Istarskoj županiji:

- Prerañivačka industrija – 20, 88%

- Trgovine i servisi – 14, 82%

- Hoteli i restorani – 9,40%

- Obrazovanje – 9,02%

- Grañevinarstvo – 7,23%

46

3.5. OBRAZOVANOST STANOVNIŠTVA

Kako bi se prikazala obrazovanost stanovništva u nastavku će biti analizirano radno

sposobno stanovništvo prema stupnju završenog obrazovanja iz popisa 2001. i 2011.

godine.

Tablica 23. Radno sposobno stanovništvo staro 15 i više godina prema stupnju

završenog obrazovanja, popis 2001. godine

STUPANJ OBRAZOVANJA UKUPNO

RH

UKUPNO

IŽ

UDIO

RH

(%)

UDIO

IŽ (%)

RAZLIKA IŽ

U ODNOSU

NA RH

Bez škole 86.147 1.910 2,51 1,15 -1,36

1-3 razreda osnovne škole 153.927 5.037 4,49 3,04 -1,44

4-7 razreda osnovne škole 383.803 16.184 11,19 9,78 -1,41

Osnovna škola 747.569 38.015 21,80 22,97 1,18

Srednja škola 1.632.729 83.074 47,61 50,21 2,60

Škole za zanimanje u trajanju od 1-3

godine i škole za KV I VKV radnike

938.121

49.891 57,46 60,06 2,60

Škole za zanimanje u trajanju od 4 i

više godina

526.495

24.995 32,25 30,09 -2,16

Gimnazija 168.113 8.188 10,30 9,86 -0,44

Viša škola,I. (VI.) stupanj fakulteta i

stručni studij

142.595

8.923 4,16 5,39 1,23

Fakulteti, umjetničke akademije i

sveučilišni studij

254.989

11.349 7,44 6,86 -0,58

Magisterij 11.676 395 0,34 0,24 -0,10

Doktorat 6.852 164 0,20 0,10 -0,10

47

Nepoznato 9.254 415 0,27 0,25 -0,02

Ukupno 3.429.541 165.466 100,00 100,00


U obrazovnoj strukturi Istarske županije prema popisu iz 2001. godine najveći udio su

zauzimale osobe sa završenom srednjom školom. Njih je bilo nešto više od polovice

stanovništva, točnije 50, 21% odnosno 83 074 osobe. U odnosu na Republiku Hrvatsku

broj stanovnika sa završenom srednjom školom veći je za 2,60 postotnih poena. U

Istarskoj županiji najveći je bio broj onih koji su obrazovanje završili u trogodišnjim

srednjim školama (60,06%), potom slijede četverogodišnje srednje škole (30,09%), a

najmanji broj ih je bio u gimnazijama (9,86%) što je vrlo slično prosijeku cijele države.

Udio stanovništva bez škole u Istarskoj županiji iznosio je 1,15% i za 1,36 postotna

poena je manji nego broj istih na razini države. Završenu osnovnu školu u Istarskoj

županiji imalo je njih 22,97%, višu školu 5,39%, a fakultet i sveučilišne studije svega

6,86%. Iz tablice je vidljiv nedostatak stručnjaka s visokim obrazovanjem i

znanstvenim zvanjima što je bitno za dugoročni razvoj i napredak županije.

Grafikon 22. Radno sposobno stanovništvo staro 15 i više godina prema stupnju



48

Grafikon prikazuje radno sposobno stanovništvo Istarske županije prema stupnju

obrazovanja iz popisa 2001. Iz grafikona je vidljivo da najveći broj osoba ima završenu

srednju školu.

Tablica 24. Radno sposobno stanovništvo staro 15 i više godina prema stupnju


STUPANJ

OBRAZOVANJA

UKUPNO

RH

UKUPNO

IŽ

UDIO

RH

(%)

UDIO IŽ

(%)

RAZLIKA

IŽ U

ODNOSU

NA RH

Bez škole 62.092 1.303 1,71 0,72 -0,99

1-3 razreda osnovne

škole 34.786 1.458 0,96 0,81 -0,15

4-7 razreda osnovne

škole 249.081 11.555 6,86 6,41 -0,45

Osnovna škola 773.489 35.092 21,29 19,47 -1,82

Srednja škola 1.911.815 100.602 52,63 55,82 3,18

595.233 29.874 Visoko obrazovanje

16,39 16,57 0,19

212.059 12.913 Stručni studij

35,63 43,22 7,60

Sveučilišni studij 371.472 16.664 62,41 55,78 -6,63

11.702 297 Doktorat znanosti

1,97 0,99 -0,97

49

Nepoznato 5.965 355 0,16 0,2 0,03

Ukupno 3.632.461 180.239 100,00 100,00


U obrazovnoj strukturi Istarske županije prema popisu iz 2011. godine najveći udio

zauzimaju osobe sa završenom srednjom školom. One čine 55,82% stanovništva. U

odnosu na Republiku Hrvatsku broj stanovnika sa završenom srednjom školom veći je

za 3,18 postotnih poena. Udio stanovništva bez škole u Istarskoj županiji iznosi 0,72% i

za 0,99 postotnih poena je manji nego broj istih na razini države. Završenu osnovnu

školu u Istarskoj županiji ima njih 19,47% što je manje za 1,82 postotna poena u odnosu

na Hrvatsku. Visokoobrazovani čine 16,57% stanovništva što je za 0,19 postotnih poena

više nego na razini države.

Grafikon 23. Radno sposobno stanovništvo staro 15 i više godina prema stupnju


50

Grafikon prikazuje radno sposobno stanovništvo Istarske županije prema stupnju

obrazovanja iz popisa 2011.godine. Iz grafikona je vidljivo da je najveći broj osoba sa

završenom srednjom školom.

Tablica 25. Usporedba radno sposobnog stanovništva Istarske županije starog 15 i više

godina prema stupnju završenog obrazovanja za popise iz 2001. i 2011. godine

STUPANJ OBRAZOVANJA 2001. UDIO

(%)

2011. UDIO

(%)

BAZNI

INDEKSI

2001.=100

Bez škole 1.910 1,15 1.303 0,72 68,22

1-3 razreda osnovne škole 5.037 3,04 1.458 0,81 28,95

4-7 razreda osnovne škole 16.184 9,78 11.555 6,41 71,40

Osnovna škola 38.015 22,97 35.092 19,47 92,31

Srednja škola 83.074 50,21 100.602 55,82 121,10

Visoko obrazovanje 20.831 12,58 29.874 16,57 143,41

Nepoznato 415 0,25 355 0,2 85,54

Ukupno 165.466 100 180.239 100


Broj visokoobrazovanih u 2011. u odnosu na 2001. godinu povećao za 43,41%.

Takoñer, porastao je i broj osoba sa završenom srednjom školom i to za 21,10% u

odnosu na raniji popis stanovništva. Najviše se smanjio broj osoba sa završena do 3

razreda osnovne škole i to za 71,05%. Broj osoba sa završenom osnovnom školom

smanjio se u odnosu na prethodni popis za 7,69%. Iz svega izloženog može se zaključiti

da se slika obrazovanosti stanovnika Istarske županije u 2011. godina poboljšala u

odnosu na popis iz 2001. godine.

51

4. RAZVOJNE PERSPEKTIVE ISTARSKE ŽUPANIJE

Kao bi se prikazali najvažniji budući projekti u nastavku će biti analizirani: 1) Istarski

ipsilon, 2) Nova bolnica Pula, 3) Plinofikacija, 4) Termoelektrana i 5) Brijuni

Rivijera

Istarski ipsilon je sustav autocesta u hrvatskoj mreži autocesta, a čine ga autocesta A8

(Matulji-Kanfanar) i A9 (slovenska granica - Kanfanar - Pula). Naziva se Istarski

ipsilon zbog svog oblika nalik slovu Y, a sva se tri kraka spajaju kod Kanfanara u

središnjoj Istri. Kompleks je izgradila i održava tvrtka Bina-Istra sve do 2027. godine.

Na obje autoceste može se voziti s najvećom dopuštenom brzinom od 110 km/h.

Autocesta A8 duga je 64.21 km, a u nju se ubraja i 5.4 km dugački Tunel Učka, dugo

vremena najdulji, a sada treći po dužini tunel u Hrvatskoj. Ta je autocesta izgrañena u

poluprofilu. Autocesta A9 duga je 76.79 km i izgrañena je u punom profilu osim mosta

Mirne i vijadukta Limska Draga koji su izgrañeni u poluprofilu. Na Istarskom Ipsilonu

se primjenjuje zatvoreni sustav naplate cestarine.

U najfrekventnijim danima turističke sezone, tunelom "Učka" proñe više od 14 tisuća

vozila, a mostom Mirna čak 19 tisuća. Jasno je da zbog sigurnosti prometa treba krenuti

u gradnju dvotračne ceste u oba smjera, dakle punog profila autoceste. Promet na

Istarskom ipsilonu se konstantno povećava i tokom godine. Na primjer, od 1982. godine

do danas samo u tunelu Učka se promet povećao šest puta. Tako je u 2006. godini

tunelom prošlo tri milijuna vozila. Do 2007. godine brze su ceste B8 i B9 izgrañene u

dvotračnom obliku brze ceste. Iako bi po odredbama Koncesijskog ugovora kojeg je

Bina-Istra bila potpisala s Republikom Hrvatskom izgradnja drugog kolnika 141 km

duge prometnice trebala je početi kada promet dosegne 10 000 vozila dnevno (ili 16 000

52

vozila dnevno u ljetnoj sezoni), Bina-Istra je već od lipnja 2006. godine intenzivno

radila na svim pripremama (projektiranje, dobivanje svih potrebnih dozvola,

financiranje) za izgradnju takozvane Faze 2, odnosno punog profila Istarskog ipsilona.

Svršetkom te izgradnje su oznake cesta B8 i B9 postale A8 odnosno A9. U planu je

duplanje autoceste A8 od Rogovića do Matulja te izgradnja drugog vijadukta Limska

Draga i Mosta Mirna. Radovi bi trebali početi u proljeće 2012. i završiti 2015. godine.

Takoñer je u planu dodavanje zaustavne trake na mjestima gdje ona nedostaje.

Zemljovid 1. Karta Istarski Ipsilon

Izvor: Bina Istra

Nova bolnica doprinijeti će porastu kvalitete zdravstvene zaštite i zdravstvenog

standarda uz znatno racionalnije poslovanje bolnice. Koncipirana je kako bi se značajno

povećao rad u poliklinici i dnevnoj bolnici te provela nova organizacija rada osnivanjem

objedinjenog bolničkog prijema, centralne jedinice intenzivnog liječenja, jedinstvenog

operacijskog bloka uz uvoñenje novih dijagnostičkih i terapijskih metoda. Mjesto

buduće lokacije Nove bolnice je u Zagrebačkoj ulici 30.

Projektnim rješenjem Nova se bolnica formira oko postojećih zgrada: postojeće 7-katne

zgrade (Zgrada I.) u kojoj su danas smještene neke kirurške djelatnosti, te pedijatrija i

fizikalna medicina i postojeće zgrade s dijagnostičkim djelatnostima (Zgrada II.):

radiologija, laboratorij i nuklearna medicina. Predviñena je dogradnja uz Zgradu I. (uz

postojećih 11.000 m² dodatnih 21.000 m²) i u jedinstvenom objektu bit će smješteno

53

506 kreveta stacionara svih djelatnosti s tipskom bolesničkom jedinicom: bolesničke

sobe s jednim do tri kreveta od kojih je 25% s pojačanim nadzorom, a ostale s

normalnom njegom. Svaka tipska jedinica sadrži kupaonicu uz sobu (tuš, WC,

umivaonik), čajnu kuhinju, dnevni boravak, čekaonice i prostor za posjete, ordinacije,

radne sobe sestara, prostor za obradu bolesnika, prostor za nadzor, sobu glavne sestre,

voditelja odjela i liječnika, prostorije za spremišta (čisti materijal i instrumenti, nečisto i

drugo).

Projektom su zadovoljeni i posebni zahtjevi odjela kardiologije, opstetricije,

neurologije, psihijatrije, pedijatrije i infektologije. Hitni prijem organiziran je na jednom

mjestu – objedinjeni bolnički prijem u kojem je omogućeno brzo zbrinjavanje bolesnika

kao i opservacija akutnih pacijenata do 24 sata. Na istoj etaži nalaze se centralna

jedinica intenzivnog liječenja (sa 20 ležajeva) i jedinstveni operacijski blok s 10

operacijskih dvorana. Uz Zgradu II. (3.300 m²), u kojoj ostaju navedene djelatnosti,

predviñena je izgradnja nove zgrade (7.500 m²) za smještaj poliklinike sa svim

specijalističko-konzilijarnim djelatnostima te dnevnom bolnicom, dijalizom i

fizikalnom medicinom. Zgrada I. i II. spojene su s dva spojna mosta.

Slika 2. Bolnica Pula

Izvor: Grad Pula

Projekt plinofikacije Istarske županije zamišljen je na način da područje Istarske

županije bude jedinstveno plinsko distribucijsko područje s ciljem da svakom

potencijalnom korisniku na tom području omogući korištenje plina pod jednakim

54

uvjetima (nema diskriminacije korisnika plina vezano za cijenu bez obzira gdje se kupac

nalazio). To nadalje znači da projekt traje permanentno dok se svakom potencijalnom

korisniku na području županije ne ostvari mogućnost korištenja plina, bilo iz umreženog

distribucijskog sustava, bilo putem ugrañenih spremnika UNP.

Termoelektrana Plomin 3 ili Termoelektrana Plomin C-500 (HEP) se planira izgraditi

do 2018.godine. Zahvat podrazumijeva rekonstrukciju TE Plomin – zamjenu postojeće

TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta. Svrha poduzimanja

predmetnog zahvata je izgradnja dugoročno sigurnog i stabilnog izvora električne

energije. Zamjenski blok TE Plomin 3 imat će snagu 500 MW na generatoru, umjesto

postojećih 125 MW na generatoru. Ovom rekonstrukcijom će umjesto današnjih 335

MW instalirane snage na lokaciji biti 710 MW. Ulazak u pogon TE Plomin 3 planiran je

po izlasku iz pogona TEP 1. Nositelj zahvata je Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP

d.d.).

Potrošnja električne energije u Hrvatskoj povećava se s prosječnom godišnjom stopom

rasta 1,7% (2004.do 2009.), a uvoz iznosi 22-35%. Do 2020. iz pogona će izaći dio

elektrana hrvatskog elektroenergetskog sustava koje su na kraju životnog vijeka, dok će

neke zbog prilagoñavanja propisima Europske unije o emisijama biti potrebno staviti

izvan pogona prije nego što je to planirano ili ekonomski opravdano.

TE Plomin 3 predviñen je po konceptu suvremenih termoelektrana čiste tehnologije na

ugljen s ciljem da se radom bloka C (te izlazom iz rada TE Plomin 1) poboljša stanje s

gledišta utjecaja na okoliš po nizu aspekata. Primjenom suvremene tehnologije

superkritičnih parametara pare, termoelektrana postiže stupanj iskorištenja 45%, što je

znatno više od današnjih klasičnih elektrana, koje imaju stupanj pretvorbe od 32% do

37%.

Slika 3. Projekt nove TE Plomin „C“

55

Izvor: HEP

Područje projekta ''Brijuni Rivijera'' obuhvaća tri jedinice lokalne samouprave, gradove

Pulu i Vodnjan te općinu Fažana. Sam projekt trebao bi značajno promijeniti sadašnju

sliku istarskog i hrvatskog turizma.

Lokacija Hidrobaza:

- 1000 ležajeva

- Koncept hotela sa minimalno 4 zvjezdice

- Razdoblje poslovanja: cjelogodišnje

- Zaposleni: direktno 256, indirektno 287 (ukupno 543)

- Procjena vrijednosti investicije:€80 milijuna

Lokacija Otok Sv. Katarina i Monumenti:

- Kompleks mješovite namjene i namjene luke nautičkog turizma

- Hotel minimalno 4 zvjezdice (200 ležajeva)

- Dvije marine sa maksimalnim brojem od 550 vezova u moru (400+150) s

pripadajućim sadržajima te maksimalnim brojem od 1200 ( 1000 + 200 ) vezova na

kopnu s pripadajućim sadržajima

- Zaposleni: direktno 224, indirektno 251 (ukupno 474)

- Procjena vrijednosti investicije: €80 milijuna

56

Lokacija Pineta:

- 650 ležajeva hotelskog tipa, 300 ležajeva apartmani i vile

- Zaposleni: direktno 388, indirektno 435 (ukupno =823)

- Procjena vrijednosti investicije: 80 milijuna eura

Ukupna procjena investicija na navedene tri lokacije s pratećom infrastrukturom: 300-

330 milijuna eura.

Istra je kroz stoljeća imala stalne skokove i padove, ali u zadnja dva desetljeća vidi

ekonomski rast i razvoj. Istra je regija koja je u 20. stoljeću promijenila šest država

(Austrija, Italija, Njemačka, Engleska, Jugoslavija i Hrvatska). Svaka od tih država

donijela je nešto svoga, preko kulture, investicija ili politike. Do današnjih dana na

istarskom poluotoku ostao je jak utjecaj tih svjetskih sila koje i dan danas ulažu u Istru.

Sva najznačajnija poduzeća koja se nalaze u Istarskoj županiji u vlasništvu su stranih

vlasnika iz najrazvijenijih zemalja svijeta. Najznačajnije grane istarskog gospodarstva

jesu industrija i turizam. Ulaganjem u 20. stoljeću u te dvije grane došlo je do rasta i

razvoja u svim ostalim područjima. Svakim danom unaprjeñuje se turizam sa sve

luksuznijim sadržajima, a industrija stalno preuzima nove tehnologije. Ulaskom u

Europsku Uniju otvaraju se mnoge mogućnosti u smjeru investicija i daljnjeg

poboljšanja cjelokupne slike Istre. EU kao jedna od najrazvijenijih zajednica država ili

daje mnoge mogućnosti i financijska sredstva. Istra kao regija u Republici Hrvatskoj

može kandidirati svoje projekte za kohezijske fondove EU koji mogu utjecati na još

veći gospodarski rast i razvoj. Rast i razvoj Istarske županije može se najbolje vidjeti

kroz BDP- po stanovniku, industriju i obrazovanost stanovništva. Najveći rast BDP-a

po stanovniku Istre je u svojoj povijesti doživjela od 2000. godine do 2009. godina kad

započinje svjetska kriza. Industrija je po svim pokazateljima imala stalan rast do 2009.

Od 2009. godine vidljiv je pad industrijske proizvodnje. Postotak visokoobrazovanog

stanovništva znatno povećao i to od 6,86% u 2001. godini na 16,57% u 2011. godini.

Iako je to još daleko od prosjeka EU od 25% ili primjerice Japana od 44% i Kanade

50% , vide se pozitivni pomaci u tom pogledu.

57

5. ZAKLJUČAK

Povijesni razvoj gospodarstva Istre do dvadesetog stoljeća napravljen je kroz analizu

stanovništva, poljoprivrede i gospodarstva. U razdoblju od 1857. do 1900. godine broj

stanovnika konstantno raste te 1900. godine dostiže broj od 218 400 stanovnika. Prema

podacima za Istarski okrug iz 1844., na prvom je mjestu poljoprivrednih proizvoda po

količini bio krumpir, slijede repa, cvjetača, žito, kukuruz, ječam, kesten i voće, a

povećavala se i proizvodnja vina. Radi praćenja novih izazova te uvoñenja tehničkih

inovacija koje su bile neizbježne i na istarskom tlu, 1868. osnovano je Istarsko agrarno

društvo . Kako bi se djelomično premostile povremene bolesti i krize u vinogradarstvu

započelo se razvijati i maslinarstvo. Za gospodarstvo je bila važna znatnija eksploatacija

ruda (rudarstvo), preradba sumporne rude u dolini rijeke Mirne i vañenje kremenoga

pijeska u okolici Pule, a 1807. otvaraju se prvi ugljenokopi kamenoga ugljena u Raši.

Brodogradnja se značajnije počela razvijati 1853. godine kada Pula postaje glavnom

ratnom lukom Austro-Ugarske monarhije. Takoñer se otvaraju i tvornice duhana i

prerade ribe u Rovinju te se razvija turizam. U dvadesetom stoljeću broj stanovnika

oscilira zbog pojave dvaju svjetskih ratova. Do kraja dvadesetog stoljeća udio

poljoprivrede u gospodarstvu pada na manje od 10% zbog intenzivne deagrarizacije i

depopulacije sela odnosno zbog urbanizacije i izgradnje infrastrukture i gospodarskih

objekata. Glavni su poljoprivredni proizvoñači obiteljska gospodarstva, a najvažnije su

gospodarske djelatnosti vinogradarstvo i vinarstvo, stočarstvo, maslinarstvo te

povrćarstvo. Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, Istra priključena Italiji 1918.,

gubi dotadašnju stratešku važnost, smanjuje se gospodarska djelatnost, osim u

eksploataciji raškoga ugljena, boksita i kremenoga pijeska, čija se proizvodnja povećala

58

zbog potreba talijanske vojne industrije. Gospodarstvo se ubrzano razvijalo nakon

1957. godine, kada su u Istri podignuti mnogobrojni proizvodni i uslužni kapaciteti te

izgrañeni važni infrastrukturni sustavi.

Povoljan zemljopisni položaj, duga gospodarska postojanost i razina tehnološkoga

znanja pridonijeli su visokoj izvoznoj usmjerenosti istarskog gospodarstva. Najsnažnije

su se razvili prerañivačka industrija i turizam. Osjetan pad broja noćenja turista dogodio

se početkom devedesetih godina zbog utjecaja Domovinskog rata koji se vodio na

hrvatskom prostoru. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku,

Istarska županija u 2010. godini ima za 28,24% veći bruto domaći proizvod po

stanovniku u odnosu na Republiku Hrvatsku. Iz podataka za novije razdoblje vidljivo je

da je u svim promatranim godinama BDP po stanovniku u Istarskoj županiji veći od

državnog prosjeka. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Istarskoj županiji živi

208 055 stanovnika što čini 4,85% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Broj

stanovnika je porastao za 0,83% u odnosu na zabilježeni broj stanovnika u 2001. godini.

Čak 69,2 % stanovništva Istarske županije živi u gradovima. Najviše je Hrvata, njih

68,33%, dok je regionalnu pripadnost izrazilo čak 12,11% i zauzimaju drugo mjesto u

izjašnjenoj narodnosti. Prema vjeroispovijesti najviše su zastupljeni katolici, 75,8%.

U razdoblju od 2007. do 2011. godine najveći broj turističkih noćenja na razini

županije i države bio je zabilježen upravo u zadnjoj, 2011. godini. U Istarskoj županiji

zabilježeno je 19 095 401 noćenja, što je porast od 8,42% u odnosu na baznu godinu.

Broj noćenja još uvijek nije dostigao broj ostvarenih noćenja u prijeratnoj 1988. godini.

Analizirajući industrijsku proizvodnju može se zaključiti da se najveći broj tvrtki i broj

zaposlenih nalazi u prerañivačkoj industriji, a najmanji u opskrbi električnom

energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Upravo iz prerañivačke industrije dolaze

najveći prihodi, dok su isti najmanji kod rudarstva i vañenja. Promatrajući

poljoprivrednu djelatnost te realizirani programa nabave sadnog materijala vidljivo je da

u nabavi prednjače lozni cijepovi, potom slijede sadnice maslina, dok je ostalog voća

nabavljeno značajno manje. Analizom zbirnih prihoda od poljoprivrede, šumarstva i

ribarstva uočava se pad prihoda u svakoj godini u odnosu na baznu 2008., a prihodi su

najviše pali u 2011. godini i to za 33,43% u odnosu na baznu. Prosječna stopa promjene

broja nezaposlenih u razdoblju od 2007. do 2011. godine iznosi 7,38%. To znači da se

59

broj nezaposlenih godišnje u prosjeku povećao 7,38%. To se desilo zbog globalne krize

jer nakon 2009. godine vidljiv je stalni rast nezaposlenosti.

Važno je naglasiti da je stopa nezaposlenosti u Istarskoj županiji manja u odnosu na

stopu nezaposlenosti na razini cijele države. U obrazovnoj strukturi Istarske županije

najveći udio zauzimaju osobe sa završenom srednjom školom, točnije 50, 21% odnosno

83 074 osobe. Završenu višu školu ima njih 5,39%, a fakultet i sveučilišne studije svega

6,86%. U odnosu na Republiku Hrvatsku broj stanovnika sa završenom srednjom

školom veći je za 2,60 postotnih poena. U 2011. godini u obrazovnoj strukturi Istarske

županije najveći udio zauzimaju osobe sa završenom srednjom školom, točnije 55,82%

odnosno 100 602 osobe. U odnosu na Republiku Hrvatsku broj stanovnika sa

završenom srednjom školom veći je za 3,18 postotnih poena. Završenu visoku školu

ima njih 16,57% odnosno 29 874 osobe. Broj visokoobrazovanih porastao je u 2011.

godini u odnosu na 2001. godinu za 43,41%.

Budući projekti trebali bi doprinijeti razvoju Istarske županije i to u cestovnom

prometu i povezanosti (Istarski ipsilon), zdravstvu (Nova bolnica Pula), industriji

(plinofikacija i termoelektrana) te turizmu (Brijuni Rivijera). Ulaskom u Europsku

Uniju otvaraju se mnoge mogućnosti u smjeru investicija i daljnjeg poboljšanja

cjelokupnog razvoja županije.

60

LITERATURA

Bertoša , M. , Matijašić , R. , 2005, Istarska enciklopedija , Leksikografski zavod

Miroslav Krleža Zagreb ,Zagreb

Ivetić ,E. 2009, Istra kroz vrijeme , Narodno sveučilište Trst, Centar za povijesna

istraživanja Rovinj, Rovinj

Državni zavod za statistiku www.dzs.hr

Istarska županija www.istra-istria.hr

Grad Pula www.pula.hr

Grad Labin www.labin.hr

Istarska razvojna agencija www.ida.hr

Istrapedia www.istrapedia.hr

Made in Histria www.mih.hr

Članak : K. Braščić, A. Milotić , M .Oplanić , S. Radinović 2005.Utjecaj turizma na

razvoj poljoprivrede u Istri ,Agronomski glasnik p. 65-67

61

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1.

2.

3.

4.

5.

Broj stanovnika u Istri od

1857. do 1900. godine

Broj stanovnika u Istri od 1910. do 1991.

Usporedba ostvarenih

noćenja u Istarskoj

županiji i Hrvatskoj

Kretanje bruto domaćeg proizvoda (per capita) u Republici Hrvatskoj i Istarskoj županiji za razdoblje od 2006. godine do 2010. godine

Stanovništvo prema starosti, spolu, aktivnosti i mjestu stanovanja

Struktura stanovništva

4

10

15

18

20

21

62

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Istarske županije prema

starosti i spolu u 2011.


Istarske županije po

narodnosti u 2011. godini



vjeroispovijesti u 2011.

godini



županiji i Hrvatskoj

Ukupan broj tvrtki i broj zaposlenih u industriji u Istarskoj županiji

Prihodi od industrije u Istarskoj županiji (u kunama)

Bazni indeksi za prihode od industrije u Istarskoj županiji

Verižni indeksi za prihode od industrije u Istarskoj županiji

Realizacija programa nabave sadnog materijala (komadi)

23

23

25

27

29

30

31

63

14.

15.

16.

17.

18.

19.

.

20.

21.

Bazni indeksi nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. - 2011. godine

Verižni indeksi za nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. - 2011. godine

Prihodi od poljoprivrede, šumarstva i ribarstava u Istarskoj županiji

Poslovni subjekti i broj zaposlenih u djelatnosti G463 –Trgovina na veliko hranom pićima i duhanom u Istarskoj županiji u razdoblju 2008.-2012.

Ukupni prihodi od

trgovine u Istarskoj

županiji

Investicije u Istarskoj

županiji 2008. -2011.

godine

Zaposlenost i nezaposlenost u istarskoj županiji u razdoblju od 2007. do 2011.

Zaposleni u pravnim

33

34

35

36

37

38

40

42

64

22.

23.

24.

25.

osobama u Istarskoj županiji, prema spolu i djelatnosti, na dan 31.3.2011.

Radno sposobno

stanovništvo staro 15 i

više godina prema stupnju

završenog obrazovanja,

popis 2001. godine

Radno sposobno




popis 2011. godine

Usporedba radno

sposobnog stanovništva

Istarske županije starog

15 i više godina prema

stupnju završenog

obrazovanja za popise iz

2001. i 2011. godine

44

46

48

50

65

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov grafikona Stranica

1.

2.

3.

4.

5.

Kretanja broja stanovnika

u razdoblju 1857. do 1900.

godine

Bazni indeks broja

stanovnika od 1857. do

1900. godine.

Broj stanovnika u

razdoblju 1910. do 1991.

godine

Bazni indeksi broja

stanovnika Istre od 1910.

do 1991.

Udio Istarske županije u

ukupnom broju noćenja u

RH


5

6

11

12

16

66

6.

7.

8.

9.

10.

11

12.


županiji i Hrvatskoj za

bazne indekse

Kretanje baznih indeksa

bruto domaćeg proizvoda

(per capita), u Republici

Hrvatskoj i Istarskoj

županiji

Piramida starosti Istarske

županije, popis 2011.

godine



vjeroispovijesti u 2011.

godini



županiji i Hrvatskoj za

bazne indekse

Udjeli tvrtki u industriji 2011.

Udio zaposlenih u industriji u 2011. godini

17

19

22

24

26

28

28

67

13.

14.

15.

.

16.

17

.

18.

19.

.

Bazni indeksi za prihode od industrije u Istarskoj županiji

Nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. -2011. godine

Bazni indeksi za nabavljeni sadni materijal u razdoblju od 2007. -2011. godine

Bazni indeksi prihodi od

poljoprivrede, šumarstva i

ribarstava u Istarsko

županiji

Ukupni prihodi u

milijunima kuna od

trgovine u Istarskoj

županiji

Bazni indeksi ukupnih

prihoda od trgovine

Investicije u tisućama

kuna u Istarskoj županiji

Bazni indeksi investicija u

tisućama kuna u Istarskoj

30

33

34

36

38

39

40

68

20.

21.

22.

23.

.

županiji

Bazni indeksi nezaposlenosti u istarskoj županiji u razdoblju od 2001. do 2011

Radno sposobno




popis 2001. godine

Radno sposobno




popis 2011. godine

41

43

47

49

69

POPIS SLIKA I ZEMLJOVIDA

Redni broj Naslov Slika Stranica

70

1.

2.

3.

Zemljovid karta Istarski Ipsilon

Nova bolnica Pula

Projekt nove TE Plomin „C“

56

57

59

71

Izjava

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Razvoj Istarske županije u

razdoblju 2001. -2011. godine izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Nade

Karaman Aksentijević, a pri izradi diplomskog rada pomogao mi je docent. Dr. sc.

Zoran Ježić. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i

koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje, stavove,

zaključne teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom

radu na uobičajen , standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Marin Zagrić

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET …oliver.efri.hr/zavrsni/414.B.pdf · Izvor: Istarska enciklopedija p.747, obrada student ... Pojačavala se proizvodnja vina, a i sijeno