of 312 /312
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU UMJETNIČKA AKADEMIJA U OSIJEKU ODSJEK ZA NOVU GLAZBU PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ KOMPOZICIJA S TEORIJOM MUZIKE Smjer A Kompozicija Smjer B Teorija muzike ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU (prijedlog) Studijski program sastavili: red. prof. mr. art. Sanja Drakulić red. prof. art. Davor Bobić red. prof. art. Sanda Majurec

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA … · Web viewSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU UMJETNIČKA AKADEMIJA U OSIJEKU ODSJEK ZA NOVU GLAZBU PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI

Embed Size (px)

Text of SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA … · Web viewSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U...

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UMJETNIKA AKADEMIJA U OSIJEKU

ODSJEK ZA NOVU GLAZBU

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

KOMPOZICIJA S TEORIJOM MUZIKE

Smjer A Kompozicija

Smjer B Teorija muzike

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

(prijedlog)

Studijski program sastavili:

red. prof. mr. art. Sanja Drakuli

red. prof. art. Davor Bobi

red. prof. art. Sanda Majurec

Osijek, veljaa 2017.

2.9. Na koji se nain osigurava kvaliteta rada svih strunih slubi visokog uilita i podnose izvjetaj o tome?

1.UVOD4

1.1. NAPIITE OSNOVNE PODATKE O VISOKOM UILITU (NAZIV I ADRESU VISOKOG UILITA, BROJ TELEFONA, E-MAIL ADRESU, ADRESU MRENE STRANICE)4

1.2. TKO JE ODOBRIO POKRETANJE NOVOG STUDIJSKOG PROGRAMA (PRIMJERICE UPRAVNI ODBORI, NASTAVNIKA VIJEA VISOKIH UILITA I SLINO) ? PRILOITE DOKAZ O TOME4

1.3. KOJI SU NASTAVNICI SUDJELOVALI U IZRADI ELABORATA? NAPIITE NJIHOVA ZVANJA I UMJETNIKA POLJA U KOJIMA SU IZABRANI5

2.INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE6

2.1. JE LI VISOKO UILITE DONIJELO STRATEGIJU SVOG RAZVOJA TE EVENTUALNE POJEDINANE STRATEGIJE ILI AKCIJSKE PLANOVE I IZVJETAVA LI GODINJE JAVNO O NJIHOVOJ PROVEDBI?7

2.2.OPIITE NA KOJI JE NAIN VISOKO UILITE DEFINIRALO I OBJAVILO SVOJE STANDARDE I PROPISE ZA PROVJERU STEENIH ISHODA UENJA (ISPITNE POSTUPKE) U SKLOPU STUDIJSKIH PROGRAMA KOJE IZVODI, UKLJUUJUI METODE PROVJERE OSIGURANJA KVALITETE, NEPRISTRANOSTI, TRANSPARENTNOSTI, POSTUPAKA U SLUAJEVIMA ALBI I DRUGIM RELEVANTNIM PODRUJIMA.8

2.2.1. Standardi i propisi sveuilita za provjeru steenih ishoda uenja u okviru studijskog programa9

2.2.2. Ciljevi u programskom ugovoru10

2.3. NA KOJI JE NAIN OSIGURANO SUDJELOVANJE STUDENATA U SVIM PROCESIMA VEZANIM ZA OSIGURANJE KVALITETE VISOKOG UILITA?11

2.4. NA KOJI JE NAIN OSIGURANO SUDJELOVANJE PREDSTAVNIKA TRITA RADA U RAZVOJU VISOKOG UILITA?12

2.5. KAKO JE USTROJEN INFORMATIKI SUSTAV ZA PRIKUPLJANJE, VOENJE, OBRADU I IZVJETAVANJE O STATISTIKIM PODATCIMA VEZANIM UZ ORGANIZACIJU I PROVEDBU STUDIJSKIH PROGRAMA I ONIMA KOJI SU POTREBNI ZA OSIGURANJE KVALITETE?13

2.6. NA KOJI SU NAIN DEFINIRANI I OBJAVLJENI STANDARDI I PROPISI VISOKOG UILITA O PERIODINOJ REVIZIJI STUDIJSKIH PROGRAMA KOJA UKLJUUJE VANJSKE STRUNJAKE?13

2.7. NA KOJI SU NAIN DEFINIRANI I OBAVLJENI STANDARDI I PROPISI ZATITE SUDENTSKIH PRAVA, POSEBICE NA PODRUJU OBAVJETAVANJA STUDENATA, ZAPRIMANJA I RJEAVANJA STUDENTSKIH PRIGOVORA I POSTUPAKA ZA ZATITU PRAVA? NA KOJI SU NAIN ODREENE OSOBE ZA PITANJA O STUDENTSKIM PRAVIMA (POPUT PRODEKANA ZA NASTAVU, STUDENTSKIH PRAVOBRANITELJA, UREDA ZA STUDENTE I SLINO)?14

2.8. KAKO SU DEFINIRANI I OBJAVLJENI STANDARDI I PROPISI TRAJNOG USAVRAVANJA SVIH ZAPOSLENIKA VISOKOG UILITA U PODRUJIMA NJIHOVE DJELATNOSTI I NA KOJI SE NAIN PODNOSE IZVJETAJI O NJIHOVOJ PROVEDBI?15

2.9. NA KOJI SE NAIN OSIGURAVA KVALITETA RADA SVIH STRUNIH SLUBI VISOKOG UILITA I PODNOSE IZVJETAJI O TOME?16

3.OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU17

3.1.NAZIV STUDIJA17

3.2.NOSITELJ/IZVOA STUDIJA17

3.3.TIP STUDIJSKOG PROGRAMA (struni ili sveuilini)17

3.4. RAZINA (1-struni / 2-specijalistiki diplomski struni ili 1-preddiplomski sveuilini / 2-diplomski sveuilini / 3-poslijediplomski specijalistiki ili poslijediplomski sveuilini)17

3.5. ZNANSTVENO ILI UMJETNIKO PODRUJE17

3.6.ZNANSTVENO ILI UMJETNIKOPOLJE17

3.7. ZNANSTVENA ILI UMJETNIKA GRANA17

3.8. UVJETI UPISA NA STUDIJ17

3.9. TRAJANJE STUDIJA (U SEMESTRIMA)19

3.10. AKADEMSKI / STRUNI NAZIV KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA19

3.15. ANALIZIRAJTE USKLAENOST STUDIJSKOG PROGRAMA SA STRATEKIM CILJEVIMA VISOKOG UILITA19

3.16. NAVEDITE KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEE ZAVRETKOM PREDLOENOG STUDIJA I ZA KOJE JE POSLOVE OSPOSOBLJEN20

3.17. OPIITE MEHANIZAM OSIGURAVANJA VERTIKALNE MOBILNOSTI STUDENATA U NACIONALNOM I MEUNARODNOM PROSTORU VISOKOG OBRAZOVANJA. AKO SE RADI O PRVOJ RAZINI STRUNIH, ODNOSNO SVEUILINIH STUDIJA, NAVEDITE KOJE BI SPECIJALISTIKE DIPLOMSKE STRUNE STUDIJE ODNOSNO DIPLOMSKE SVEUILINE STUDIJE MOGAO PRATITI NA USTANOVI PREDLAGAU I / ILI NA NEKOM DRUGOM VISOKOM UILITU U REPUBLICI HRVATSKOJ.20

3.18. OBJASNITE KAKO JE PREDLOENI STRUNI / SVEUILINI STUDIJ POVEZAN S TEMELJNIM MODERNIM VJETINAMA I STRUKOM.21

3.19. OBJASNITE KAKO JE STUDIJ POVEZAN S POTREBAMA LOKALNE ZAJEDNICE (GOSPODARSTVOM, PODUZETNITVOM, CIVILNIM DRUTVOM I SLINO).21

3.20. PRILOITE ANALIZU ZAPOLJIVOSTI STUDENATA NAKON ZAVRETKA STUDIJSKOG PROGRAMA, KOJA UKLJUUJE MILJENJA TRIJU ORGANIZACIJA VEZANIH ZA TRITE RADA (PRIMJERICE STRUKOVNIH UDRUGA, POSLODAVACA I NJIHOVIH UDRUGA, SINDIKATA, JAVNIH SLUBI) O PRIMJERENOSTI PREDVIENIH ISHODA UENJA KOJI SE STJEU ZAVRETKOM STUDIJA ZA POTREBE TRITA RADA.22

Predmet: Miljenje o otvaranju diplomskog studija Kompozicija23

3.21. USPOREDITE PREDLOENI STRUNI/SVEUILINI STUDIJ S INOZEMNIM AKREDITIRANIM PROGRAMIMA UGLEDNIH VISOKIH UILITA, POSEBICE AKREDITIRANIM STUDIJIMA IZ ZEMALJA EUROPSKE UNIJE.27

3.22. OPIITE DOSADANJE ISKUSTVO PREDLAGAA U IZVOENJU ISTIH ILI SLINIH STRUNIH / SVEUILINIH STUDIJA.32

3.23. AKO POSTOJE, NAVEDITE PARTNERE IZVAN VISOKOKOLSKOG SUSTAVA (GOSPODARSTVO, JAVNI SEKTOR I SLINO) KOJI BI SUDJELOVALI U IZVOENJU PREDLOENOG STUDIJSKOG PROGRAMA.33

3.25. AKO JE STUDIJSKI PROGRAM U PODRUJIMA REGULIRANIH PROFESIJA, NAPIITE NA KOJI STE NAIN UTVRDILI USKLAENOST S MINIMALNIM UVJETIMA OSPOSOBLJAVANJA PROPISANIM DIREKTIVOM 2005/36/EC EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA O PRIZNAVANJU STRUNIH KVALIFIKACIJA OD 7. RUJNA 2005. GODINE I ZAKONOM O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUNIH KVALIFIKACIJA.36

4.4.OPIS PROGRAMA37

4.1. PRILOITE POPIS OBVEZATNIH I IZBORNIH PREDMETA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA37

4.1.1. PRILOITE OPIS SVAKOG PREDMETA42

4.1.2. OPI PODACI-NAZIV, NOSITELJ PREDMETA, STATUS PREDMETA (OBVEZATAN ILI IZBORNI), SEMESTAR IZVOENJA, BROJ ECTS-a, BROJ SATI (P+V+S)43

4.1.3. OPIS PREDMETA sadri slijedee kategorije:43

4.2. OPIITE STRUKTURU STUDIJA, RITAM STUDIRANJA TE UVJETE ZA UPIS STUDENATA U SLJEDEI SEMESTAR ILI TRIMESTAR I UVJETE ZA UPIS POJEDINOG PREDMETA ILI SKUPINE PREDMETA.181

4.2.1. Struktura studija181

4.2.2 Osnovna shema studija po semestrima182

4.3. PRILOITE POPIS PREDMETA KOJE STUDENT MOE IZABRATI S DRUGIH STUDIJSKIH PROGRAMA.183

4.4. PRILOITE POPIS PREDMETA KOJI SE MOGU IZVODITI NA STRANOM JEZIKU.183

4.5. OPIITE NAIN ZAVRETKA STUDIJA.184

4.6. NAPIITE UVJETE PO KOJIMA STUDENTI KOJI SU PREKINULI STUDIJ ILI SU IZGUBILI PRAVO STUDIRANJA NA JEDNOM STUDIJSKOM PROGRAMU MOGU NASTAVITI STUDIJ.185

5.UVJETI IZVOENJA STUDIJA186

5.1. MJESTA IZVOENJA STUDIJSKOG PROGRAMA186

5.2. PRILOITE VJERODOSTOJNE ISPRAVE O VLASNITVU, PRAVU KORITENJA, ZAKUPU ILI DRUGOJ VALJANOJ PRAVNOJ OSNOVI NA TEMELJU KOJE E SE KORISTITI ODGOVARAJUI PROSTOR ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA U RAZDOBLJU OD NAJMANJE PET GODINA.186

5.3. PRILOITE DOKAZE O OSIGURANOM PROSTORU ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA PODATKE O PREDAVAONICAMA (POVRINA U M2 S BROJEM SJEDEIH MJESTA), PODATKE O KABINETIMA NASTAVNIKA, KNJINICI, LABORATORIJIMA, INFORMATIKIM PREDAVAONICAMA, UIONICAMA I BROJU RAUNALA, O PROSTORU ZA IZVOENJE PRAKTINE NASTAVE, PROSTORU NAMIJENJENOM ZA RAD STRUNIH SLUBI (PRIMJERICE TAJNITVA, STUDENTSKIH REFERADA, RAUNOVODSTVA, INFORMATIKIH SLUBI I SLINO)186

5.4. PRILOITE DOKAZE O OSIGURANOJ VLASTITOJ OPREMI ILI OPREMI U NAJMU ZA RAZDOBLJE OD NAJMANJE PET GODINA, POTREBNOJ ZA POSTIZANJE PREDVIENIH ISHODA UENJA, A POSEBICE DOKAZE O DOSTUPNOSTI OBVEZATNE ISPITNE LITERATURE (BROJ PRIMJERAKA = 20% PREDVIENOG BROJA STUDENATA)190

5.5. IMA LI VISOKO UILITE ODGOVARAJUE PROSTORNE KAPACITETE ZA IZVOENJE NASTAVE? PODATAK SE ODREUJE STAVLJANJEM PREDVIENOG BROJA UPISANIH STUDENATA U ODNOS PREMA VELIINI UPOTREBLJIVOG PROSTORA, NA NAIN DA NA SVAKOG STUDENTA DOLAZI U PRAVILU 1,25 M2 UPOTREBLJIVOG PROSTORA.190

5.6. KOJI JE OPTIMALNI BROJ STUDENATA KOJI SE MOGU UPISATI S OBZIROM NA PROSTOR, OPREMU I BROJ NASTAVNIKA?190

5.7. POPIS NASTAVNIKA I BROJ SURADNIKA KOJI E SUDJELOVATI U IZVOENJU STUDIJSKOG PROGRAMA191

5.7.1 Omjeri broja studenata i nastavnika i asistenata192

5.7.2. Pokrivenost nastave vlastitim kadrom192

5.8. PRILOITE PODATKE O SVAKOM ANGAIRANOM NASTAVNIKU (IVOTOPIS KOJI SADRI NAZIV USTANOVE U KOJOJ JE ZAPOSLEN, E-MAIL ADRESU, POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA TE RADOVE KOJI GA KVALIFICIRAJU ZA IZVOENJE NASTAVE I DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO ILI NASTAVNO ZVANJE). AKO NASTAVNIK NIJE ZAPOSLEN NA VISOKOM UILITU KOJE PREDLAE PROGRAM, PRILOITE PISMENU IZJAVU NASTAVNIKA DA JE SPREMAN IZVODITI NASTAVU I PISMENU IZJAVU ELNIKA VISOKOG UILITA U KOJOJ JE NASTAVNIK ZAPOSLEN TE NAVEDITE PREDMETE I RAZDOBLJE ZA KOJE SE IZDAJE DOZVOLA.193

5.9. PROCIJENITE TROKOVE STUDIJA PO STUDENTU207

5.10. OPIITE NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE STUDIJSKOG PROGRAMA, A POSEBNO NAIN SUDJELOVANJA U OCJENJIVANJU STUDIJSKOG PROGRAMA.210

5.11. NA KOJI NAIN VAE VISOKO UILITE PRUA PODRKU STUDENTIMA (AKADEMSKO, PROFESIONALNO, PSIHOLOKO SAVJETOVANJE I SLINO)?212

Prilozi..228

UVOD

2.9. Na koji se nain osigurava kvaliteta rada svih strunih slubi visokog uilita i podnose izvjetaj o tome?

2.9. Na koji se nain osigurava kvaliteta rada svih strunih slubi visokog uilita i podnose izvjetaj o tome?

1.1. NAPIITE OSNOVNE PODATKE O VISOKOM UILITU (NAZIV I ADRESU VISOKOG UILITA, BROJ TELEFONA, E-MAIL ADRESU, ADRESU MRENE STRANICE)

Umjetnika akademija u OsijekuKralja Petra Svaia 1/F31000 Osijek

telefon:+385 31 253 333

e-mail:[email protected]

mrene stranice:www.uaos.unios.hr

1.2. TKO JE ODOBRIO POKRETANJE NOVOG STUDIJSKOG PROGRAMA (PRIMJERICE UPRAVNI ODBORI, NASTAVNIKA VIJEA VISOKIH UILITA I SLINO) ? PRILOITE DOKAZ O TOME

Pokretanje novog Preddiplomskog sveuilinog studijskog programa Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike - donijelo je Vijee Umjetnike akademije 22.2.2017. godine na temelju prijedloga Elaborata o studijskom programu Preddiplomskog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike, kao ovlateno tijelo i ovlateni predlagatelj studijskog programa u skladu sa Statutom Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, proieni tekst, Statutom Umjetnike akademije u Osijeku, proieni tekst. Pokretanje novog studijskog programa sukladno je i uputama za sastavljanja prijedloga studijskih programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje, odnosno Pravilniku o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita.

Odluka o pokretanju novog studijskog programa, Preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike na Umjetnikoj akademiji u Osijeku u sastavu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nalazi se u prilogu.

1.3. KOJI SU NASTAVNICI SUDJELOVALI U IZRADI ELABORATA? NAPIITE NJIHOVA ZVANJA I UMJETNIKA POLJA U KOJIMA SU IZABRANI

Odlukom Vijea Umjetnike akademije od 25. sijenja 2017. godine imenovano je Povjerenstvo za izradu prijedloga Elaborata o studijskom program Preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike.

Nastavnici

zvanje

Umjetniko podruje / grana

1.

Davor Bobi

Red. prof. art.

Umjetniko podruje, polje glazbena umjetnost, grana kompozicija

2

Sanja Drakuli

Red. prof. mr. art.

Umjetniko podruje, polje glazbena umjetnost, grana kompozicija

3.

Sanda Majurec

Red. prof. art.

Umjetniko podruje, polje glazbena umjetnost, grana kompozicija

U izradi Elaborata o studijskom programu takoer su sudjelovali dekanica i prodekani te nastavnici i suradnici Odsjeka za novu glazbu Umjetnike akademije u Osijeku.

INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU MORA SADRAVATI ANALIZU USPOREDIVOSTI PREDLOENOG STUDIJA S KVALITETOM SRODNIH AKREDITIRANIH PROGRAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE, KOJA MORA SADRAVATI MINIMALNE INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

Umjetnika akademija u Osijeku jedina je umjetniko-nastavna sastavnica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnovana je Odlukom Senata od 14. travnja 2004., a 18. listopada 2004. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta izdaje dopusnicu za obavljanje djelatnosti. Umjetnika akademija 13. sijenja 2005. godine upisana je u sudski registar ustanova Trgovakog suda u Osijeku. Ustrojem Umjetnike akademije u Osijeku ostvareni su uvjeti za razvoj umjetnike edukacije iz podruja glazbene, kazaline i likovne umjetnosti. U listopadu 2005. Umjetnika akademija smjetena je u dvije zgrade u prostoru vojarne Drava u okviru sveuilinog Kampusa.

Ideja vodilja ovog interdisciplinarnog ustroja Akademije kretala se uz nit postojeeg studija Glazbene kulture, koji se do tada ve dvadeset godina izvodio na katedri za Glazbenu kulturu na Pedagokom, odnosno, kasnije na Filozofskom fakultetu, uz povremene dislocirane studije klavira, violine i pjevanja zagrebake Muzike akademije, koji se programski realizirao isprva na Pedagokom fakultetu, a potom na Filozofskom fakultetu. Uz navedene studije u Osijeku, prvi je puta ustrojen 2004. godine i studij Likovne kulture.

Ustrojavanje Umjetnike akademije u Osijeku od iznimnog je znaaja za istonu Hrvatsku, Osjeko-baranjsku upaniju i grad Osijek upravo zbog injenice da batinimo bogato kulturno i umjetniko nasljee nae regije i naeg Grada.

Kroz razliite umjetnike sadraje, Umjetnika akademija realizira studijske programe, kojima se prezentiraju interdisciplinarna kulturoloka, umjetnika i regionalna specifinost osjeke Akademije. Na poetku svog rada Umjetnika akademija bila je bez vlastitih prostora te se nastava u akademskoj 2004/2005. godini izvodila na vie lokacija u gradu Osijeku. Uvaavajui specifinost umjetnikih studija, Senat je donio odluku o dodjeli prostora Umjetnikoj akademiji u okviru sveuilinoga kampusa, kako bi se studentima umjetniko/nastavnikih studija omoguila ista kvaliteta obrazovanja kao na ostalim znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveuilita.

Kao znaajan imbenik razvitka Istone Hrvatske, u kojem ivi oko milijun stanovnika, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera i Umjetnika akademija u Osijeku od iznimne su vanosti za daljnji razvoj, diferencijaciju i profesionalizaciju kulturnog ivota ovog dijela Hrvatske, ponajprije zbog injenice postojanja potrebe za visokoobrazovanim djelatnicima s podruja glazbene, likovne i kazaline umjetnosti.

Umjetnika akademija u Osijeku visoko je uilite koje ustrojava i izvodi sveuiline studije, znanstveni i umjetniki rad u vie znanstvenih, obrazovnih i umjetnikih podruja preddiplomske, diplomski I poslijediplomske studije glazbene umjetnosti, likovne umjetnosti, kazaline umjetnosti i primijenjene umjetnosti. Akademija je jedina umjetniko-nastavna sastavnica Sveuilita, koja razvija vrhunsko umjetniko stvaralatvo kroz umjetnike sadraje, a oni se realiziraju putem razliitih studijskih programa Umjetnike akademije u Osijeku te se promiu i prezentiraju interdisciplinarna kulturoloka, umjetnika i regionalna specifinost u odnosu na iri europski kontekst.

Prijedlog novog Preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike temelji se na praksi, rezultatima i iskustvima postojeih edukacijskih procesa, koji se izvode na Odsjeku za glazbenu umjetnost, pri emu bitnu ulogu ima obavezni kolegij Prireivanje za ansamble, Tambure i izborni kolegij Osnove kompozicije. Navedeni kolegiji s ostalim obaveznim opim i obaveznim strunim kolegijima, koji se izvode na Odsjeku za glazbenu umjetnost, predstavlja kvalitetan temelj za oblikovanje Preddiplomskog studija Kompozicija s teorijom muzike.

Osim za komponiranje i teoriju muzike uz pojaano poznavanje recentne glazbene literature, prvostupnici kompozicije i teorije muzike stjeu i dodatnu kvalifikaciju glazbenog urednika/producenta. Zahvaljujui tome biti e jedini glazbenici prvostupnici u Hrvatskoj s mogunou zaposlenja u struci.

Pokretanje novog Preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike, uz dodatnu kvalifikaciju glazbenog menadera, motivirano je injenicom da u hrvatskom visokom obrazovanju ne postoji studij ni na preddiplomskoj, niti na diplomskoj razini studija s akcentom na novoj glazbi i na glazbenom menadmentu, unato zavidnoj razini i respektabilnom mjestu koje hrvatska nova glazba kroz istaknute izvoae, skladatelje, glazbeni menadment, te brojne meunarodne glazbene manifestacije zauzima na meunarodnom planu. (Na zagrebakoj Muzikoj akademiji postoje odnedavno moduli: Nova glazba i Glazbeni menadment, koji meutim ne pruaju kvalifikaciju, nego su manjeg obima. To samo potvruje da je potreba za takvim obrazovanjem u Hrvatskoj uoena, ali do sada nije kvalitetno pokrivena.)

Tu visoku reputaciju moemo puno vie zahvaliti ne tako brojnim, ali posebno nadarenim i upornim pojedincima koji su se individualno i samoinicijativno razvijali nakon studija u Hrvatskoj, nego sustavnoj i specijaliziranoj izobrazbi koja oito nedostaje u Hrvatskoj. Logino je pretpostaviti kako bi takva izobrazba oblikovana u Preddiplomski sveuilini studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike osigurala iru, kvalitetniju i raznolikiju bazu za razvoj vrsnih profesionalnih glazbenika i glazbenih menadera.

U prilog toj evidentnoj potrebi govori i injenica da u Hrvatskoj sazrijeva svijest o nunom podizanju razine kakvoe glazbene produkcije, posebice u irokom spektru raznih popularnih medija, ije potrebe zasada, unato vrhunskim dosezima pojedinaca, zadovoljava nedovoljan broj na alost samoukih glazbenih menadera. U tom pravcu ve je pokrenut niz inicijativa koje potjeu i od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, niza dravnih institucija, strukovnih i srodnih udruga s ciljem da se da zaslueno i neophodno mjesto modernom profilu kompozitora ili teoretiara i glazbenog menadera, koji muziku umije ne samo stvarati - komponirati, aranirati, pisati o muzici teorijske radove, ve umiju sami i prezentirati svoj rad publici. Takva opa klima svakako ide na ruku i namjeri da se na Umjetnikoj akademiji u Osijeku otvori Preddiplomski sveuilini studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike s dodatnim kompetencijama glazbenog menadmenta.

2.1. JE LI VISOKO UILITE DONIJELO STRATEGIJU SVOG RAZVOJA TE EVENTUALNE POJEDINANE STRATEGIJE ILI AKCIJSKE PLANOVE I IZVJETAVA LI GODINJE JAVNO O NJIHOVOJ PROVEDBI?

U uvodnom dijelu ovog Elaborata istaknuto je da je ovaj studij od stratekog znaaja za osjeko Sveuilite i Umjetniku akademiju. Novi studijski programi utvreni su i novom strategijom razvoja Sveuilita.

Vizija razvoja osjekog Sveuilita, sadrana u stratekom dokumentu Strategija Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2011.-2020., koju je donio Senat i Sveuilini savjet 19. prosinca 2011. godine, a koji je, istovremeno, polazite za ukljuivanje osjekog Sveuilita kao modernog, autonomnog, obrazovanog, inovacijskog i istraivakog sredita u europsku zajednicu sveuilita.

Dokument sadri dugoroni plan i program razvitka Sveuilita od 2011. do 2020. godine u kojem se definiraju strateki ciljevi u sveuilinim djelatnostima: nastavnom procesu i visokom obrazovanju te studentima, znanosti i znanstveno-istraivakom radu, meunarodnoj i meusveuilinoj suradnji, doprinos Sveuilita u okruenju u kojem djeluje, ljudskim i materijalnim resursima te, posebice, obnovi i izgradnji Sveuilita. U Strategiji Sveuilita, u stratekom cilju Nastavni proces i visoko obrazovanje, utvreno je da je na temelju cjelovite analize studijskih programa potrebno izvriti reorganizaciju studijskih programa u skladu s europskim trendovima u visokom obrazovanju i definirati nove akademske profile te posebice prilagoditi upisne kvote tritu rada i potrebama regionalnog okruenja u sljedeem petogodinjem razdoblju. Zatim je utvreno i da je potrebno organizirati moderne, inovativne sveuiline preddiplomske i diplomske studije prilagoene individualnim potrebama studenata u stjecanju kompetencija koje se trae na tritu rada.

Slijedom navedenog, u skladu sa stratekim ciljevima Strategije Sveuilita, Vijee Umjetnike akademije u Osijeku donijelo je 17. travnja 2013. Strategiju razvoja Umjetnike akademije u Osijeku 2013.-2020.

Strategija razvoja Umjetnike akademije u Osijeku polazi od zamisli Akademije kao snanog regionalnog, nacionalnog te meunarodnog obrazovnoumjetnikog sredita, usmjerenog na sustavno razvijanje, unaprjeivanje i izvedbu studijskih programa koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vjetina primjerenih izazovima suvremenog drutva.

Usvojenom je strategijom posebno naglaen znaaj i potreba za razvojem Preddiplomskog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike koji ne postoji u iroj regiji, iji razvoj bi se temeljio na postojeim kolegijama Osnove kompozicije i Prireivanje za ansamble. Do sada su na Odsjeku za glazbenu umjetnost Umjetnike akademije u Osijeku postojala samo tri studija: dva iz podruja glazbene reprodukcije - Klavir i Pjevanje, te jedan iz podruja pedagogije Glazbena pedagogija. Uproenim jezikom govorei moglo se uiti kako se glazba izvodi i kako se poduava uenika osnovnih opeobrazovnih kola glazbenoj kulturi. U tom nizu je studij posveen Kompoziciji i teoriji muzike prava nedostajua karika. Da bi se glazbu moglo reproducirati i poduavati treba je prvo stvoriti! Studij Kompozicija s teorijom muzike nedvojbeno e podii i kvalitetu postojeih studija, te otvoriti perspektivu za pokretanjem novih dvopredmetnih studija, kao npr. Studij klavira i kompozicije ili Teorije muzike i klavira. Preddiplomski studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike otvoriti e jo jednu vrlo vanu perspektivu za pokretanje nastavka studija kroz nekoliko diplomskih studija: diplomski studij Kompozicija, diplomski studij Digitalna glazbena umjetnost, Primijenjena kompozicija, Teorija muzike i kao kruna svega poslijediplomski specijalistiki studij Muzika XXI stoljea. Svi navedeni studij bit e novitet na hrvatskom, a i na europskom tritu u svojoj sveobuhvatnosti. Dodajmo i koncepciju studiranja na nain 3+2 koja osigurava meunarodnu mobilnost. Naime, glazbeni studiji na drugim akademijama u Hrvatskoj su napustili studiranje 4+1 i preli na integrirane studije 5+0. Vjerujemo da je pravi put 3+2 jer otvara izvanredne mogunosti i zadovoljava potrebe dananje mlade generacije kao i potrebe trita.

U Strategiji je navedeno (Cilj 1.) da e Umjetnika akademija nastaviti izvoditi postojee studije, ali e pokretati i nove, u skladu s potrebama trita rada. Takoer e i razvijati suradnje sa stranim sveuilitima. Studijski programi kontinuirano e se poboljavati, osuvremenjivati i prilagoavati u skladu s potrebama trita rada, iskazanim interesima potencijalnih ciljnih skupina studenata i praenjem kurikuluma na srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Ispunjavanje zadataka pomou kojih se ostvaruju zadani strateki ciljevi kontinuirano se prati i analizira te se jednom godinje prezentira u obliku Izvjea o provedbi ciljeva, zadataka i aktivnosti definiranih u Strategiji razvoja.

Strategija razvoja Umjetnike akademije u Osijeku 2013.-2020. nalazi se u prilogu.

2.2.OPIITE NA KOJI JE NAIN VISOKO UILITE DEFINIRALO I OBJAVILO SVOJE STANDARDE I PROPISE ZA PROVJERU STEENIH ISHODA UENJA (ISPITNE POSTUPKE) U SKLOPU STUDIJSKIH PROGRAMA KOJE IZVODI, UKLJUUJUI METODE PROVJERE OSIGURANJA KVALITETE, NEPRISTRANOSTI, TRANSPARENTNOSTI, POSTUPAKA U SLUAJEVIMA ALBI I DRUGIM RELEVANTNIM PODRUJIMA.

Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja, ukljuujui metode provjere osiguranja kvalitete, nepristranosti, transparentnosti, postupaka u sluajevima albi i drugim relevantnim podrujima, definirani su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja provode se temeljem uputa i pokazatelja kvalitete danih u Vodiu kroz sustav osiguranja i unaprjeenja kvalitete na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prikupljaju se i obrauju sljedei podaci:

Broj prijavljenih kandidata u odnosu na broj upisanih studenata u prvu godinu studija;

Broj upisanih studenata u viu godinu studija;

Broj diplomiranih studenata u godini;

Prosjena duljina studiranja;

Prosjena ocjena studiranja;

Prolaznost i ocjena na ispitu;

Zapoljavanje po diplomiranju.

Osim spomenutih pokazatelja kvalitete prikupljaju se i sljedei podaci:

Struktura upisanih kandidata s obzirom na zavrenu srednju kolu;

Struktura upisanih kandidata s obzirom na opi uspjeh iz srednje kole;

Minimalan i maksimalan broj bodova upisanih kandidata na dravnoj maturi;

Podatke prikuplja i obrauje Ured za kvalitetu.

2.2.1. Standardi i propisi sveuilita za provjeru steenih ishoda uenja u okviru studijskog programa

Sveuilite je definiralo svoje standarde za provjeru steenih ishoda uenja kroz svoje ope akte: Statut Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnik o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2010), Pravilnik o osiguranju i unaprjeenju kvalitete Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-proieni tekst (2010) te kroz niz prateih dokumenata.

Projekt Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera - SUPERUNIOS realiziran je tijekom 2008. i 2009. godine. Ciljevi projekta bili su promovirati mjesto ishoda uenja u visokom obrazovanju na osjekom Sveuilitu, prilagoditi proces studiranja potrebama studenata, podii razinu kvalitete i izvrsnost nastavnika, osmisliti strategiju za uvoenje ishoda uenja, stvoriti organizacijsku strukturu (timovi za ishode uenja na svakoj znanstveno-nastavnoj sastavnici). Ishodi uenja-prirunik za sveuiline nastavnike (2009.).

Vodi je izvor razliitih podataka i materijala, nastalih na temelju istraivanja provedenih unutar projekta, a ujedno bi trebao predstavljati podrku nastavnicima u definiranju ishoda uenja na razini predmeta. Uloga ishoda uenja u akademskom obrazovanju na osjekom Sveuilitu definirana je kroz institucijsku strategiju i organizacijsku strukturu, koja podrava sustavno uvoenje ishoda uenja u obrazovanje. Strategija definira aktivnosti vezane uz implementaciju ishoda uenja u obrazovne procese na Sveuilitu, planirane u razdoblju od 2008. do 2013. godine. Za nastavnike svih znanstveno-nastavnih sastavnica Sveuilita odrane su radionice o ishodima uenja, koje su temelj programa sustavnog i kontinuiranog educiranja nastavnika. Percepcija ishoda uenja kroz studentsku vizuru istraena je i anketiranjem 199 studenata razliitih sastavnica Sveuilita. Opi akti i dokumenti dostupni su svim sveuilinim nastavnicima i studentima na mrenoj stranici Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Ishodi uenja intenzivno se istrauju i razrauju u razliitim dokumentima vezanim za Bolonjsku deklaraciju i predstavljaju temelj transparentnog visokog obrazovanja.

Sustavi dionici sustava kvalitete osjekog Sveuilita potporu sustavnom uvoenju ishoda uenja pruit e, dodatnom obukom djelatnika Ureda za kvalitetu u podruju ishoda uenja, povezivanjem Centra za kvalitetu sa slinim uredima na sveuilitima u Europi, organizacijom radionica o ishodima uenja za sveuiline nastavnike, organizacijom susreta sa studentima i poslodavcima s ciljem valorizacije procesa i izradom Vodia za pisanje ishoda uenja, u kojem e se definirati jedinstveni nain pisanja i razrade ishoda uenja za sve sastavnice Sveuilita, kako bi proces uvoenja i primjene ishoda uenja bio usporediv.

Slijedom navedenog, Senat je u skladu sa Strategijom Sveuilita 2. travnja 2012. godine utvrdio da su temelji za valorizaciju sustava osiguranja kvalitete kriteriji za prosudbu stupnja razvijenosti i uinkovitosti sustava osiguravanja kvalitete visokih uilita u RH. Kriteriji valorizacije temelje se na sedam ESG (European Standardsand Guidelines for QA in Higher Education) standarda, u kojima znaajno mjesto zauzimaju ishodi uenja i pravila za njihovu evaluaciju. Na Senatu je zakljueno da je potrebno u novim studijskim programima i pri izmjenama i dopunama postojeih studijskih programa definirati ishode uenja za sve kolegije i studijske programe te da su jasni kriteriji i postupci za ocjenjivanje ishoda uenja studenata, njihova javnost i dostupnost vani za podizanje kvalitete i transparentnosti obrazovanja na osjekom Sveuilitu.

Temeljni cilj pri odreivanju ishoda uenja je definiranje znanja, vjetina i kompetencija koje studenti stjeu na razliitim vrstama i razinama studija. Nadalje, cilj je pruiti studentima i drugim zainteresiranim sudionicima potpunu informaciju o profilima koji se na studijima obrazuju. U definiranju ishoda uenja koriten je Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike (2009.) te Hrvatski kvalifikacijski okvir. Studijski program je doraen na nain da sadri:

1) Predviene ishode uenja koji se stjeu ispunjavanjem pojedinanih studijskih obveza, modula studija i ukupnoga studijskog programa, kao i predvien broj sati za svaku studijsku obvezu, koji osigurava stjecanje predvienih ishoda uenja;

2) Za svaku studijsku obvezu dodijeljen je odgovarajui broj ECTS bodova, temeljen na prosjeno ukupno utroenom radu, koji student mora uloiti kako bi stekao predviene ishode uenja u sklopu te obveze;

3) Oblik provoenja nastave i nain provjere steenih ishoda uenja za svaku studijsku obvezu.

Temeljem utvrenih kompetencija, koje student treba imati nakon uspjeno zavrenog studijskog programa, utvreni su ishodi uenja pojedinih kolegija. Najvaniji ciljevi pri odreivanju ishoda uenja su:

Studijski program treba omoguiti studentima stjecanje temeljnih relevantnih teorijskih i povijesno-umjetnikih znanja, kao nunog preduvjeta za stjecanje praktinih, strunih vjetina s podruja kompozicije i teorije muzike u irem smislu te pripremiti studente za trajno usvajanje novih znanja;

Omoguiti razvoj kreativnih potencijala i kritikog razmiljanja, kao i sposobnosti primjene steenih praktinih i podupiruih teorijskih znanja s podruja kompozicije i teorije muzike s posebnim naglaskom na razvijanje vlastitog umjetnikog izriaja polaznika Studijskog programa;

Aktivno sudjelovanje u projektima vezanim uz kompoziciju i teoriju muzike ili glazbenu umjetnost u irem smislu, te bavljenje individualnim umjetnikim radom;

Osposobiti studente za uspjeno obavljanje visokostrunog rada u glazbenim ustanovama, uz sposobnost primjene steenih znanja i vjetina za potrebe glazbenih programa u irem smislu (organizacija koncertnih dogaanja, oblikovanje glazbenog identiteta javnih dogaanja vezanih uz kulturnu djelatnost u irem smislu poput izvedbene prakse u javnom prostoru, multimedijalnih dogaanja, interaktivnih radionica za djecu i mlade itd.)

2.2.2. Ciljevi u programskom ugovoru

Sukladno Ugovoru o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u trokovima studija u akademskim godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015. i Odluci Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2012. godine, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku obvezalo se raditi na ostvarenju etiri odabrana cilja vana za razvoj i drutveni znaaj hrvatskih sveuilita.

Ciljevi koje je definiralo Sveuilite u Osijeku su:

Cilj 1:Olakavanje pristupa studiju i potpora pri studiju za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa i studente s invaliditetom.

Cilj 2:Poveanje broja studenata u STEM podruju.

Cilj 3:Studijski programi utemeljeni na principu ishoda uenja.

Cilj 4:Olakanje pristupa studiju za studente starije od 25 godina.

Za provedbu ovih ciljeva i praenje njihove uspjenosti definirane su potrebne aktivnosti, eljeni rezultati i indikatori valorizacije uspjeha.

U ovom poglavlju posebno emo se osvrnuti na Cilj 3. kako slijedi:

Cilj 3: Studijski programi utemeljeni na principu ishoda uenja

Pregled inicijalnog stanja baziranje na Prijedlogu aktivnosti, rezultata, indikatora i termina u okviru Cilja 3 te na postupku POFPPPU-1 prirunika za kvalitetu Sveuilita. Podaci su prikupljani pomou upitnog obrasca od svih sastavnica Sveuilita te izravno iz MOZVAG baze. Analizom prikupljenih podataka potvreno je da su od 135 studijskih programa, koji se izvode na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u zadnjih 32 (manje od 25%) definirani ishodi uenja.

U sklopu aktivnosti u provoenju Cilja 3 pokrenut je pilot projekt na Elektrotehnikom fakultetu u Osijeku, koji se bavi evaluacijom ECTS bodova. Projekt je dio ire kvalitativne analize indikatora uspjenosti u odreivanju ishoda uenja, a rezultati pilot projekta dostupni su u Izvjeu o provedbi ankete o optereenosti studenata u savladavanju kolegija na Elektrotehnikom fakultetu Osijek, srpanj 2013. godine.

Prezentacija primjera dobre prakse u definiranju studijskih programa, temeljenih na principima ishoda uenja odrana je 29. svibnja 2013. godine. Prikazani su procesi definiranja ishoda uenja i rezultirajue modifikacije studijskih programa te faze i trajanje tog procesa na primjerima Filozofskog fakulteta u Osijeku i Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu.

Tijekom prvih nekoliko mjeseci provedbe pilot programskih ugovora, primarne aktivnosti provedene na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ukljuivale su uspostavljanje komunikacije izmeu Sveuilita i sastavnica, definiranje odgovornih osoba za provoenje PPU na svim razinama, odreivanje akcijskih planova za realizaciju odabranih ciljeva te utvrivanje inicijalnog stanja (kvantitativnog i kvalitativnog) u podruju svakog pojedinanog cilja. Uz navedeno, pripremljen je Pravilnik o utvrivanju studenata u stanju socijalne potrebe, prezentirani su primjeri dobre prakse u podruju ishoda uenja, a pokrenut je i pilot projekt evaluacije ECTS bodova.

Umjetnika akademija u Osijeku aktivno sudjeluje u radu Sveuilita pri provoenju pojedinih ciljeva programskih ugovora, te studijske programe koji se izvode na Akademiji, od samih poetaka svojeg djelovanja, oblikuje i provodi u skladu sa standardima predvienim ciljevima Programskih ugovora.

2.3. NA KOJI JE NAIN OSIGURANO SUDJELOVANJE STUDENATA U SVIM PROCESIMA VEZANIM ZA OSIGURANJE KVALITETE VISOKOG UILITA?

Praenje i unaprjeivanje kvalitete obrazovanja provodi Centar za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete obrazovanja, koji djeluje kao jedinstveni Centar za praenje kvalitete obrazovanja. Znanstveno nastavna odnosno, umjetniko - nastavna sastavnica ima svoju ustrojbenu jedinicu (uredi sl.) za praenje osiguranja kvalitete u skladu sa svojim potrebama i specifinostima. Ustrojbene jedinice za osiguranje kvalitete na znanstveno - nastavnim sastavnicama povezane su sa Centrom za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete koji koordinira njihov rad.

Cilj izgradnje sustava kvalitete na Sveuilitu poboljanje je kvalitete studentskog iskustva na fakultetuod upisa na studij i sva tri ciklusa obrazovanja, preko predavanja, ispita i diploma do zapoljavanja i cjeloivotnog obrazovanja.

Ostvarenjem ovog cilja postie se zadovoljstvo svih sudionika sustavastudenata, nastavnika, uprave, pratee administracije i drutvene zajedniceto je preduvjet uinkovitog uklapanja u globalne tijekove suvremenog europskog svjetskog visokog obrazovanja. Studenti su ukljueni u rad Odbora za osiguranje i unaprjeivanje kvalitete na razini Sveuilita i povjerenstava na razini znanstveno/umjetniko nastavnih sastavnica Sveuilita.

Predstavnik studenata lan je Povjerenstva za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Umjetnikoj akademiji u Osijeku.

Prema uputama Ureda za kvalitetu / Odbora za unaprjeenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, provodi se Jedinstvena sveuilina studentska anketa na Umjetnikoj akademiji u Osijeku. Anketu popunjavaju redoviti studenti svih godina studija. Anketa se provodi, u pravilu, krajem akademske godine. Kroz anketna pitanja studenti ocjenjuju uestalost pohaanja i odravanje nastave kolegija, kriterije procjene znanja i rada studenata, dostupnost nastavnika i odnos nastavnika prema studentima. U postupku provoenja ankete sudjeluju predstavnici Studentskog zbora. Rezultate ankete analizira Uprava Akademije i po potrebi poduzima potrebne mjere, a skupni rezultati se prezentiraju na Vijeu Akademije. Informatiki ured priprema i alje individualne rezultate svakom nositelju kolegija, a oni su obvezni razmotriti rezultate ankete sa svojim asistentima. Rezultati studentske ankete koriste se prilikom provjere ispunjavanja nunih uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u umjetniko/nastavna zvanja, znanstveno-nastavna zvanja i nastavna zvanja.

2.4. NA KOJI JE NAIN OSIGURANO SUDJELOVANJE PREDSTAVNIKA TRITA RADA U RAZVOJU VISOKOG UILITA?

Jedan od ciljeva postavljenih u strategiji razvoja umjetnike akademije u Osijeku je i osnaivanje suradnikih i partnerskih odnosa s institucijama u uoj i iroj drutvenoj zajednici. Umjetnika akademija, na razliite naine i na mnogobrojnim poljima ve surauje s nizom subjekata na lokalnoj, dravnoj i meunarodnoj razini. Odsjek za glazbenu umjetnost inicijator je i partner u mnogobrojnim projektima, pa tako, u raznim vidovima, i na podruju ianih instrumenata (komorni tamburaki ansambl UAOS) i glazbenog menadmenta u smislu organizacije glazbenih manifestacija meu kojima se istie ciklus koncerata u Muzeju Slavonije: Osjeka glazbena srijeda. Kroz program cjeloivotnog obrazovanja iz kompozicije do sada je prolo 20-ak polaznika.

Meutim, predstavnici trita rada moi e i neposrednim putem sudjelovati u razvoju akademije kroz pomo koju e pruiti kako bi se nastava odrala to kvalitetnije. Trite rada prua mnotvo prilika za praktian rad u vidu toga da e studenti moi isprobati svoja radove.

Primjerice, priliku pruaju glazbene kole koje e polaznicima kolegija kompozicija moi pruiti mogunost praktinog rada kao to je odravanje nastave, pisanje skladbi za instrumente i ansamble koji se nalaze u toj glazbenoj koli i mogunost da kompozitor isproba razliite instrumente te se savjetuje sa strukom oko svih specifinosti pojedinih instrumenata. Na slian nain razni HKUD-ovi i sline institucije moi e ustupiti svoje prostorije koje su nune za kvalitetno odravanje skupne nastave kao to je orkestar i komorno muziciranje. Osim prostorija, veliko blago instrumenata se nalazi u HKUD-ovima, stoga e se njihovo sudjelovanje u razvoju visokog kolstva moi ostvariti kroz prizmu isprobavanja autentinih tamburakih instrumenata.

Na menaderskom polju, predstavnici trita koji sudjeluju u radu akademije e moi postati Osjeka glazbena srijeda, Osjeko ljeto kulture, koncertna sezona HNK, Hrvatski tamburaki festival i sline manifestacije. Takvi dogaaji e moi pruiti kompozitorima priliku za pisanje skladbi koje e sigurno biti praizvedene, a izvoaima mjesto i priliku nastupa, a menadersku kompetenciju studenti e moi doivjeti kroz praktian rad na pripremi i organizaciji manifestacije.

2.5. KAKO JE USTROJEN INFORMATIKI SUSTAV ZA PRIKUPLJANJE, VOENJE, OBRADU I IZVJETAVANJE O STATISTIKIM PODATCIMA VEZANIM UZ ORGANIZACIJU I PROVEDBU STUDIJSKIH PROGRAMA I ONIMA KOJI SU POTREBNI ZA OSIGURANJE KVALITETE?

Umjetnika akademija u Osijeku posjeduje vlastitu bazu podataka, koja se aurira u studentskoj referadi, a na temelju koje se, prema potrebi, kreiraju odgovarajui statistiki izvjetaji. Za prikupljanje i obradu podataka koristi se informacijski sustav ISVU.

Na razini Republike Hrvatske, Umjetnika akademija u Osijeku je u informatikoj bazi svih studijskih sveuilinih programa (MOZVAG-preglednik studijskih programa koji imaju odobrenje za izvoenje u RH) te se sve promjene i dopune unose u spomenutu bazu.

U tijeku je primjena Projekta Integriranog upravljanja visokom naobrazbom Is-UVN, koji e unaprijediti upravnu, koordinativnu i nadzornu funkciju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Projekt IsUVN podupire i omoguava izravno i uinkovito osiguranje kvalitete na Sveuilitu kroz razliite aspekte na putu prilagodbe Europskim integracijama i Bolonjskoj reformi u Republici Hrvatskoj. Projekt Is-UVN u potpunosti zadovoljava postavljene uvjete, s jasno i izraenim mjerljivim i nemjerljivim koristima automatizacije obrade podataka o nastavi, nastavnicima, predmetima, zaposlenicima, planovima, trokovima, uspjehu studiranja, studentskom standardu, znanstvenom i istraivakom radu, raznim oblicima suradnje i ostalim to taj sustav ini uinkovitijim potpunom automatizacijom praenja i izvjetavanja i po svim traenim funkcijama za sve sudionike u tim kompleksnim i kompliciranim poslovima.

Projektom Is-UVN Sveuilite nastavlja stvarati pretpostavke i daje organizacijsku potporu za modularnu izgradnju informacijskog sustava u funkciju upravljanja sustavom visoke naobrazbe na Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku aktivno je ukljueno u procese informatizacije i uvoenje suvremenih informatikih tehnologija u razliite aspekte djelovanja, kako bi se uspjeno ukljuilo u suvremeno informacijsko drutvo drutvo znanja. Primjena suvremenih informatikih tehnologija podrazumijeva kvalitetnu informatiku infrastrukturu, koja e omoguiti primjenu novih tehnologija u istraivanju i nastavi. Stoga je Sveuilite u Osijeku izgradilo temeljnu informatiku kabelsku mreu (DTK), koja e biti dugorona osnovica povezivanja informatike opreme unutar prostora sveuilinog Kampusa. Uvoenje novih informacijskih tehnologija omogueno je suradnjom s Hrvatskom akademskom i istraivakom mreom CARNet, pri emu je uspostavljen novi CARNet centar u prostoru Kampusa i koji je opremljen najsuvremenijom opremom za potrebe Sveuilita.

Paralelno se na Sveuilitu odvijaju aktivnosti, koje omoguavaju primjenu informacijskih tehnologija na razliite djelatnosti. Izmeu ostalog, uspjeno je realiziran projekt E-Senat za uspostavu i odravanje elektronikih sjednica Senata s novom i suvremenom opremom te programskom podrkom, koja je napravljena u suradnji s Elektrotehnikim fakultetom osjekog Sveuilita. Napravljen je i novi web portal za potrebe Sveuilita, koji omoguava laku dostupnost i transparentnost informacija. Kako bi se aktivnije pripremilo za uvoenje elektronikog uenja (E-Learning), Sveuilite u Osijeku je jedan od partnera u prijavi novog Tempus projekta, koji e omoguiti obuku djelatnika, diseminaciju znanja te stvaranje preduvjeta za iru primjenu elektronikog uenja.

U novoj Strategiji Sveuilita u okviru ljudskih i materijalnih resursa uspostavljanje je jedinstvenog informacijskog sustava Projekt Integriranog upravljanja visokom naobrazbom Is-UVN, koji e unaprijediti upravnu, koordinativnu i nadzornu funkciju na Sveuilitu. Slijedom navedenog, predvieno je uspostavljanje jedinstvenog informacijskog i komunikacijskog sustava na osjekom Sveuilitu.

2.6. NA KOJI SU NAIN DEFINIRANI I OBJAVLJENI STANDARDI I PROPISI VISOKOG UILITA O PERIODINOJ REVIZIJI STUDIJSKIH PROGRAMA KOJA UKLJUUJE VANJSKE STRUNJAKE?

Utvreni su Pravilima za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveuilinih preddiplomskih, diplomskih i strunih studija Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2009) te odlukama i zakljucima Senata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Strategijom Sveuilita je utvreno da je potrebno izraditi cjelovitu analizu studijskih programa u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br.45/09.), Pravilnikom o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita (Narodne novine br. 24/2010.) i utvrenim stratekim ciljevima Sveuilita u nastavnoj djelatnosti i visokom obrazovanju u sljedeem trogodinjem razdoblju. Na temelju cjelovite analize studijskih programa izvriti reorganizaciju studijskih programa u skladu s europskim trendovima u visokom obrazovanju i definirati nove akademske profile te posebice prilagoditi upisne kvote s tritem rada i potrebama regionalnog okruenja u sljedeem petogodinjem razdoblju.

2.7. NA KOJI SU NAIN DEFINIRANI I OBAVLJENI STANDARDI I PROPISI ZATITE SUDENTSKIH PRAVA, POSEBICE NA PODRUJU OBAVJETAVANJA STUDENATA, ZAPRIMANJA I RJEAVANJA STUDENTSKIH PRIGOVORA I POSTUPAKA ZA ZATITU PRAVA? NA KOJI SU NAIN ODREENE OSOBE ZA PITANJA O STUDENTSKIM PRAVIMA (POPUT PRODEKANA ZA NASTAVU, STUDENTSKIH PRAVOBRANITELJA, UREDA ZA STUDENTE I SLINO)?

Standardi i propisi zatite studentskih prava, posebice u podruju obavjetavanja studenata, zaprimanja i rjeavanja studentskih prigovora i postupaka za zatitu prava, definirani su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Navedeni Pravilnik objavljen je na mrenim stranicama Umjetnike akademije u Osijeku i na oglasnim ploama Akademije.

Na Umjetnikoj akademiji u Osijeku ustrojen je Studentski zbor. Studentski zbor je studentsko izborno predstavniko tijelo, koje titi interese studenata, sudjeluje u odluivanju u radu Vijea Umjetnike akademije i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja. Studentski zbor ima Statut, kojim se odreuje nain rada Studentskog zbora, tijela, sastav, nain izbora i nadlenost pojedinog tijela Studentskog zbora, nain imenovanja Studentskog pravobranitelja, nain izbora predstavnika studenata u tijela Umjetnike akademije, odgovornost tijela i lanova Studentskog zbora za neispunjavanje povjerenih im poslova, vezanih za rad studentskog zbora, kao i ostala pitanja vana za rad Studentskog zbora Akademije.

Studentski zbor Umjetnike akademije bira sedam (7) predstavnika studenata u Vijee Umjetnike akademije, sukladno Pravilniku i Statutu Studentskog zbora. Prigodom odluivanja u Vijeu, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta na pitanja od posebnog interesa za studente: promjena sustava studija, osiguranje kvalitete studija, predlaganje studijskih programa, utvrivanje izvedbe i planova nastave i studentski standard. Studentski predstavnici mogu upotrijebiti suspenzivni veto, kada to zatrai natpolovina veina svih studentskih predstavnika u Vijeu. Nakon suspenzivnog veta, Vijee ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od osam dana. U ponovljenom odluivanju, odluka se donosi natpolovinom veinom svih lanova Vijea, bez prava upotrebe suspenzivnog veta.

Studentskog pravobranitelja, na prijedlog Predsjednika Studentskog zbora, imenuje Skuptina Studentskog zbora. Studentski pravobranitelj prima pritube studenata koje se odnose na njihova prava i raspravlja o njima s nadlenim tijelima Akademije, savjetuje studente o nainu ostvarivanja njihovih prava te moe sudjelovati u stegovnim postupcima protiv studenata radi zatite njihovih prava.

Svi opi akti, standardi i dokumenti Sveuilita objavljeni su na mrenoj stranici Sveuilita i mrenoj stranici Umjetnike akademije i dostupni su svim studentima. Rokovi za zaprimanje i rjeavanje studentskih prigovora i postupaka za zatitu prava utvreni su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Studenti imaju svoje predstavnika u Studentskom zboru Sveuilita te svoje predstavnike u Senatu Sveuilita-najviem akademskom tijelu Sveuilita te u Vijeu Umjetnike akademije. Na razini Sveuilita u svim strunim tijelima (odborima i povjerenstvima) ravnopravno sudjeluju studenti te odborima i povjerenstvima te na razini Umjetnike akademije. O studentskim pravima odluuju nadlena tijela Senata: Prorektor za nastavu i studente, Kolegij prodekana za nastavu, Kolegija za tajnika, Vijee Umjetnika akademije, Povjerenstvo za nastavu i studente, zatim Studentski pravobranitelj Sveuilita i studentski pravobranitelji na Umjetnikoj akademiji te Uredi za studente na Umjetnikoj akademiji.

alba studenta na ocjenu

Sukladno Pravilniku o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom moe u roku od 48 sati nakon odranog ispita albom zatraiti polaganje ispita pred nastavnikim povjerenstvom.

2.8. KAKO SU DEFINIRANI I OBJAVLJENI STANDARDI I PROPISI TRAJNOG USAVRAVANJA SVIH ZAPOSLENIKA VISOKOG UILITA U PODRUJIMA NJIHOVE DJELATNOSTI I NA KOJI SE NAIN PODNOSE IZVJETAJI O NJIHOVOJ PROVEDBI?

Standardi i propisi trajnog usavravanja svih zaposlenika visokog uilita u podrujima njihove djelatnosti odreeni su Pravilnikom o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna, suradnika i struna zvanja i odgovarajua radna mjesta koji je donio Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a koji je objavljen na mrenim stranicama Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta Rektorskog zbora stalno je struno tijelo Vijea Akademije, koje provjerava Nune uvjete Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora nastavnika u umjetniko-nastavna, znanstveno-nastavna i nastavna zvanja te izrauje izvjea o provjeri ispunjenosti uvjeta za izbor u zvanja.

U okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja, koji se provodi na poslijediplomskim specijalistikim studijima na kojima se stjeu specijalistika znanja i obrazuju specijalisti razliitih struka u pojedinim znanstvenim poljima-ukupno 28 specijalistikih studija na osjekom Sveuilitu. Na osjekom Sveuilitu izvode se i razliiti programi usavravanja kao neformalni programi, uz prethodnu suglasnost Senata u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu. Navedenim programima omoguuju se kompetencije i razliiti vidovi usavravanja. U okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja asistentima i poslijedoktorandima omogueno je stjecanje kompetencija za ope pedagoko-psiholoko i didaktiko-metodiko obrazovanje, koje su neophodne za izvoenje sveuiline nastave. Zavren program cjeloivotnog obrazovanja potvrda je o kvalificiranosti suradnika u suradnikim zvanjima (vii asistent i asistent) za sudjelovanje u izvoenju nastavnog procesa. Program ope pedagoko-psiholoko i didaktiko-metodike izobrazbe za asistente i poslijedoktorande zapoeo je u akademskoj 2009/2010. godini na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti i kontinuirano se provodi ve osmu akademsku godinu.

U Pravilniku Sveuilita o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, nastavna, suradnika i struna zvanja utvreno je da svi suradnici u suradnikom zvanju asistenta i vieg asistenta obvezni zavriti program ope pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike izobrazbe prije izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Program cjeloivotnog uenja za sve asistente i poslijedoktorande financira se iz Fonda za razvoj Sveuilita. Izvjetaji o provedbi programa cjeloivotnog uenja za asistente i poslijedoktorande dostavljaju se Upravi Sveuilita nakon svakog provedenog ciklusa programa cjeloivotnog obrazovanja. U Strategiji Sveuilita utvreno je da se, uz ve razvijen i pokrenut meunarodni sveuilini interdisciplinarni doktorski studij na engleskom jeziku, koji se izvodi na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, otvaraju mogunosti za razvijanje slinih aktivnosti na razini Sveuilita u okviru cjeloivotnog obrazovanja, to je i jedna od vanih smjernica razvoja visokokolskog obrazovanja u Europskoj uniji. Za takvu aktivnost potrebno je osigurati posebne, adekvatne, ali i reprezentativno opremljene prostore. Na taj nain bilo bi mogue privui meunarodne studente i poslovne ljude i time doprinijeti, s jedne strane unutarnjoj integraciji Sveuilita, a s druge strane jaanju internacionalizacije Sveuilita. Jaanje unutarnje integracije Sveuilita ostvariti e se kroz razvoj razliitih programa cjeloivotnog obrazovanja integriranjem ekspertiza s razliitih sastavnica Sveuilita. Daljnja internacionalizacija Sveuilita ostvarivat e se kroz mobilnost studenata i nastavnika (stvaranjem meunarodnih nastavnikih timova). Za takvu aktivnost bilo bi potrebno osigurati prostor od oko 3000 m2, koji bi se sastojao od multimedijski opremljenih predavaonica, nastavnikih kabineta i prirune knjinice, ime bi se osiguralo i razvoj distance learning programa, to je iznimno vana dimenzija za privlaenje studenta iz udaljenih destinacija.

U sljedeem razdoblju strateki ciljevi su:

jaati i produbiti aktivnosti u podruju meunarodne razmjene nastavnika, studenata i administrativnog osoblja;

poveati broj studenata i nastavnika u Erasmus programu;

poveati broj znanstveno-istraivakih projekata Europske komisije i ostale;

proiriti aktivnosti profesionalnog savjetovanja (Career Service);

jaati suradnju s poslodavcima i tritem rada;

unaprijediti interdisciplinarni pristup suradnje s meunarodnim organizacijama kroz znanstveno-istraivake, nastavne i profesionalne aktivnosti meunarodnog karaktera;

kontinuirano promicati profesionalno osposobljavanje djelatnika na poslovima meunarodne suradnje te

sudjelovanje u programima cjeloivotnog obrazovanja (meunarodni LLP program).

2.9. NA KOJI SE NAIN OSIGURAVA KVALITETA RADA SVIH STRUNIH SLUBI VISOKOG UILITA I PODNOSE IZVJETAJI O TOME?

Osiguranje kvalitete rada svih strunih slubi provodi se kroz funkcionalnu integraciju Sveuilita i to putem sveuilinih tijela: Senata, Kolegija prodekana za nastavu, Kolegija prodekana za znanosti, Kolegija tajnika te kroz razliite radionice Centra za osiguranje i unaprjeenje kvalitete Sveuilita.

Kroz svakodnevnu komunikaciju djelatnika i strunih slubi analizira se i unaprjeuje kvaliteta rada strunih slubi i u sluaju potrebe poduzimaju se odgovarajue mjere.

Otvorena je e-mail adresa [email protected] na koju studenti mogu slati primjedbe, izmeu ostalih, i na rad strunih slubi Umjetnike akademije u Osijeku.

Provodi se studentska anketa o zadovoljstvu radom strunih slubi svake tri godine.

Mjeseni sastanci djelatnika strunih slubi i predstavnika Uprave te Ureda za kvalitetu prilika su za informiranje djelatnika kao i prikupljanje povratnih informacija od djelatnika, to uvelike pomae kreiranju daljnjih mjera i akcijskih planova te u konanici unaprjeenju sustava kvalitete u cijelosti.

OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU

3.1.NAZIV STUDIJA

KOMPOZICIJA S TEORIJOM MUZIKE. Smjerovi: KOMPOZICIJA, TEORIJA MUZIKE

3.2.NOSITELJ/IZVOA STUDIJA

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku / Umjetnika akademija u Osijeku

3.3.TIP STUDIJSKOG PROGRAMA (struni ili sveuilini)

Sveuilini studij

3.4. RAZINA (1-struni / 2-specijalistiki diplomski struni ili 1-preddiplomski sveuilini / 2-diplomski sveuilini / 3-poslijediplomski specijalistiki ili poslijediplomski sveuilini)

1-preddiplomski sveuilini

3.5. ZNANSTVENO ILI UMJETNIKO PODRUJE

7.00. Umjetniko podruje

3.6.ZNANSTVENO ILI UMJETNIKOPOLJE

Umjetniko polje - 7.03. Glazbena umjetnost

3.7. ZNANSTVENA ILI UMJETNIKA GRANA

Umjetnika grana: 7.03.01 Kompozicija/Smjer A: Kompozicija

Umjetnika grana: 7.03.04 Teorija glazbe/Smjer B: Teorija Muzike

3.8. UVJETI UPISA NA STUDIJ

Pravo prijave na natjeaj za sveuilini preddiplomski studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike i pravo pristupa razredbenom ispitu imaju osobe sa zavrenim srednjokolskim opeobrazovnim i glazbenim kolovanjem na teorijskom smjeru ili bilo kojem drugom glazbenom smjeru.

Svi pristupnici obavezno pristupaju razredbenom ispitu.

Pravo upisa na sveuilini preddiplomski studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike imaju osobe sa zavrenim srednjokolskim opeobrazovnim i glazbenim obrazovanjem i poloenim razredbenim ispitom.

RAZREDBENI ISPITI - KOMPOZICIJA S TEORIJOM MUZIKE, SMJER KOMPOZICIJA I SMJER TEORIJA MUZIKE

Razredbeni ispit se sastoji od istovjetnog dijela za oba smjera i od zasebnih dijelova za svaki smjer.

Istovjetna provjera teorijske potkovanosti kandidata obuhvaa: sviranje na klaviru; pjevanje s lista i biljeenje diktata na solfeggiu; teorijski test koji se pie 4 sata; pisanja eseja o skladbi koju je upravo odsluana (djelo bilo kojeg razdoblja, od renesanse do danas o stilu, vrsti glazbenog djela, obliku, skladatelju, estetskom doivljaju, instrumentaciji, itd.)

Zasebna provjera praktinih znanja obuhvaa:

- smjer A, Kompozicija: na klaviru harmonizacija zadanog basa, zadanog soprana i sviranje modulacije; izvedba ili snimka vlastite skladbe minimalnog trajanja od 3 minute, a maksimalnog do 10 minuta; analiza ulomka tj. nezavrene glazbene cjeline suvremenog izriaja iz predoene partiture uz 10 minuta pripreme; nastavljanje odnosno zavrenje dane glazbene cjeline za klavirom uz objanjenje postupka;

- smjer B, Teorija muzike: na klaviru harmonizacija zadanog basa i harmonizacija djeje pjesme; analiza jednostavnog oblika iz razdoblja baroka, klasicizma ili romantizma iz predoene partiture uz 10 minuta pripreme.

Bodovi: ukupno 1000

Predmeti koji su eliminacijski: Solfeggio, Teorija, Harmonija, Harmonija na klaviru

Smjer B / Teorija muzike

Ocjene iz srednje kole 100

Solfeggio 150

Teorija 100

Klavir 100

Harmonija 100

Harmonija na klaviru 100

Polifonija 100

Sluni/esej 100

Analiza 150

Kompozicija

Ocjene iz srednje kole 150

Solfeggio 100

Teorija 50

Klavir 100

Harmonija 100

Harmonija na klaviru 100

Polifonija 100

Sluni/esej 50

Vlastita skladba 200

Analiza 50

Rezultati razredbenog postupka

Nakon provedbe razredbenog ispita, Ispitno povjerenstvo donosi Odluku o rezultatima ispita. Rezultati razredbenih ispita objavljuju se na oglasnim ploama i internet stranicama Umjetnike akademije (www.uaos.hr).

albu na razredbeni postupak pristupnik moe podnijeti u pisanom obliku dekanu Umjetnike akademije, a uroku od 48 sati nakon objave konanih rezultata razredbenog ispita. Odgovor na albu pristupnik e dobiti u roku od 48 sati od zaprimanja albe.

Razredbeni prag iznosi 600 bodova, od moguih 1000 bodova na ispitu, koji ine ukupan zbroj svih ispitnih elemenata.

Pristupnici koji su stekli pravo upisa mogu se upisati u I. godinu preddiplomskog studija Kompozicija s teorijom muzike na smjer Kompozicija ili na smjer Teorija muzike na Umjetnikoj akademiji u Osijeku u tekuoj i sljedeoj akademskoj godini. Razlog tomu je sljedei: Studij Kompozicija s teorijom muzike upisivati e optimalno 4 studenta.

Dokumentacija

Pristupnici popunjavaju prijavu, uz koju obvezno prilau:

ivotopis

rodni list (ne stariji od 6mjeseci)

domovnicu

svjedodbu (uvjerenje) o zavrenoj srednjoj opeobrazovnoj i srednjoj glazbenoj koli

pristupnici koji su kolu zavrili u inozemstvu prilau i rjeenje o istovrijednosti kole

prosjek ocjena u obje kole (opeobrazovnoj i glazbenoj)

dokaz o uplati trokova razredbenog postupka

3.9. TRAJANJE STUDIJA (U SEMESTRIMA)

Studij traje tri godine (est semestara), pri emu student mora prikupiti minimalno 180 ECTS bodova.

3.10. AKADEMSKI / STRUNI NAZIV KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA

Prvostupnik kompozicije (B.Mus.) ili Prvostupnik teorije muzike (B.Mus.)

Naznaka u diploma supplementu: Nositelj kvalifikacije obuen je i za obavljanje poslova glazbenog urednika / producenta.

3.15. ANALIZIRAJTE USKLAENOST STUDIJSKOG PROGRAMA SA STRATEKIM CILJEVIMA VISOKOG UILITA

Studijski program sveuilinog preddiplomskog studija Kompozicija s teorijom muzike, smjer Kompozicija i smjer Teorija muzike, potpuno je u skladu sa stratekim ciljevima Umjetnike Akademije u Osijeku. Prema strategiji razvoja od 2013.2020. godine, u segmentu I. Studiji i studijski programi, Cilj 1. vezan je upravo za pokretanje novih studijskih programa u skladu s potrebama trita rada.

U detaljnijoj razradi stratekih ciljeva Odsjek za novu glazbu elaborira razloge za nastajanje sveuilinog preddiplomskog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike:

Preddiplomski studij Kompozicija s teorijom muzike sa svoja dva smjera Kompozicija i Teorija muzike, rezultat je prije svega potrebe trita. Takav studij ne postoji u iroj regiji. Smjer Kompozicija kao preddiplomski trogodinji studij ne postoji u iroj regiji. U Hrvatskoj trenutno postoji samo jedan studij kompozicije, i to petogodinji integrirani preddiplomski i diplomski studij Kompozicije na Muzikoj akademiji u Zagrebu, na koji se godinje upisuje svega nekoliko studenata. Pamtimo i nekoliko godina za redom kada zbog visokih ulaznih kriterija nije primljen nitko. To meutim nikako ne znai da je interes kod maturanata slab ili da ima malo talentiranih skladatelja. Upravo suprotno. Mnogi se kolebaju izai na prijemni ispit koji poloi 1-2 kandidata, pa se odlue za neto sigurnije. U tom pogledu je situacija sa studijem Teorije muzike povoljnija. Iako takva studija postoje tek dva u Hrvatskoj jedan je na Muzikoj akademiji u Zagrebu, a drugi na Umjetnikoj akademiji u Splitu. U istonom dijelu Hrvatske takvog studija nema, a uzmemo li u obzir mnotvo glazbenih kola u kojima rade umjesto glazbenih teoretiara glazbeni pedagozi zakljuit emo da je krajnje vrijeme da svatko radi posao za koji jeste kvalificiran. Drugim rijeima zbog nedostatka studija Kompozicije s teorijom muzike u istonoj regiji Hrvatske, poslove kompozitora i teoretiara obavljali su diplomirani glazbeni pedagozi. Glazbeni pedagozi kvalificirani vrlo usko samo za rad u opeobrazovnim osnovnim kolama. Meutim, kako je bilo nedovoljno kadra kompozitorskog i teoretiarskog, glazbeni pedagozi su se zapoljavali i u glazbenim kolama. Predavali su predmete za koje nisu struni (npr. Solfeggio, Povijest muzike, Klavir, Gitaru, FlautuHarmoniju, Polifoniju, itd.).

Na Odsjeku za novu glazbu posebna panja e biti posveena teorijskim radovima iz podruja nove glazbe, kao i uvoenju kvalitetnih asistenata teoretiara u obrazovni proces. Naime, u Hrvatskoj na muzikim akademijama nije zaposlen niti jedan jedini glazbeni teoretiar, pa tako teorija muzike kaska za ostalim glazbenim disciplinama. Smjer Kompozicija odvijat e se u malim grupama ili individualno da bi se moglo maksimalno panje usmjeriti na stvaralaku linost studenta u razvoju. Velika prednost studiranja Kompozicije na Umjetnikoj akademiji u Osijeku je i povezivost s drugim odsjecima, u prvom redu s Odsjekom za glumu i lutkarstvo. Svaka predstava treba biti glazbeno oblikovana, pa je to sjajna prilika za rad za studente kompozicije i teorije muzike.

Osobitost novog trogodinjeg preddiplomskog studija vidi se u dva segmenta: orijentiranost na novu glazbu i uklon u glazbeni menadment koji glazbenom prvostupniku omoguuje zapoljivost, to je radikalni kvalitativni pomak u glazbenom obrazovanju. Niti jednog niti drugog u takvoj sveobuhvatnosti nema u Hrvatskoj, a ni u iroj regiji. Spoj glazbenika i menadera nunost je dananjeg vremena.

3.16. NAVEDITE KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEE ZAVRETKOM PREDLOENOG STUDIJA I ZA KOJE JE POSLOVE OSPOSOBLJEN

Po uspjenom zavretku studija, studenti Preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike bit e osposobljeni za samostalan profesionalan angaman kao kompozitori i muziki teoretiari te u oblikovanju raznorodnih glazbenih sadraja i manifestacija kao glazbeni urednici. Moi e preuzimati trine zadatke, voditi ih kroz sve segmente realizacije te suvereno kreirati adekvatna rjeenja na temelju steenih znanja, vjetina i iskustava, primjenjujui visoke i precizne kriterije kvalitete. Bit e osposobljeni i za timski rad u sloenim i posebno zahtjevnim projektima pojedinih medija u ijem razvoju glazbena umjetnost predstavlja samo jedan odreeni segment. Studenti e biti osposobljeni za nastavak kolovanja na diplomskim studijima: Kompozicija, Digitalna glazbena umjetnost, Primijenjena kompozicija, Teorija muzike, i na nizu dvopredmetnih studija.

3.17. OPIITE MEHANIZAM OSIGURAVANJA VERTIKALNE MOBILNOSTI STUDENATA U NACIONALNOM I MEUNARODNOM PROSTORU VISOKOG OBRAZOVANJA. AKO SE RADI O PRVOJ RAZINI STRUNIH, ODNOSNO SVEUILINIH STUDIJA, NAVEDITE KOJE BI SPECIJALISTIKE DIPLOMSKE STRUNE STUDIJE ODNOSNO DIPLOMSKE SVEUILINE STUDIJE MOGAO PRATITI NA USTANOVI PREDLAGAU I / ILI NA NEKOM DRUGOM VISOKOM UILITU U REPUBLICI HRVATSKOJ.

Preddiplomski sveuilini studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike osigurava novu komponentu vertikalne mobilnosti na razini Umjetnike akademije Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku. Studenti e moi nastaviti studirati na dvogodinjim Diplomskim studijima spomenutim u 3.16. na istoj akademiji. Moi e se ukljuiti u etvrtu godinu integriranog petogodinjeg studija Kompozicija i Teorija glazbe na Muzikoj akademiji u Zagrebu te na studij Teorija glazbe na Umjetnikoj akademiji u Splitu. Meunarodna mobilnost je neupitna. injenica je da gdje god se studira muzika, studira se i teorija muzike i kompozicija.

Mogunost mobilnosti osigurana je planiranim studijskim programom koji predvia raspodjelu ECTS bodova sukladno Pravilniku o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te prati smjernice usuglaavanja visokokolskog obrazovanja unutar Europskog prostora visokog obrazovanja, koje propisuju Standard i smjernice osiguranja kvalitete Europskog prostora visokog obrazovanja.

3.18. OBJASNITE KAKO JE PREDLOENI STRUNI / SVEUILINI STUDIJ POVEZAN S TEMELJNIM MODERNIM VJETINAMA I STRUKOM.

Preddiplomski sveuilini studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike povezan je s temeljnim i modernim vjetinama i strukom na nain da studente priprema za realiziranje sinteze izmeu glazbenih reproduktivnih umjetnosti na ianim instrumentima gitari i tamburama s jedne strane i glazbenog menadmenta s druge strane.

Studenti e biti osposobljeni odgovoriti na izazove modernih tehnologija, u prvome redu na izazov realiziranja ideje od pristupa notnom tekstu do oblikovanja finalnog glazbenog proizvoda pred publikom na tritu, koji e moi i trajno zabiljeiti kroz notni i zvuni zapis.

Posebnu povezanost s modernim vjetinama i strukom studenti e iskazati u poznavanju najnovije glazbene literature.

3.19. OBJASNITE KAKO JE STUDIJ POVEZAN S POTREBAMA LOKALNE ZAJEDNICE (GOSPODARSTVOM, PODUZETNITVOM, CIVILNIM DRUTVOM I SLINO).

Lokalna zajednica, njen gospodarski i poduzetniki segment, kao i civilno drutvo, imaju stalnu potrebu za konzumiranjem glazbenih sadraja, bilo da se radi o glazbenom oblikovanju pojedinih manifestacija koji su od znaaja za lokalnu zajednicu bilo da se radi o promidbenim i srodnim materijalima glazbenog komuniciranja putem razliitih medija. Glazbena umjetnost, u ovom sluaju komponiranje i prireivanje za ansamble (u emu su vjeti glazbeni teoretiari jednako kao i kompozitori) ine neodvojiv dio regionalne tradicije i kulture koji osigurava prepoznatljivost i vidljivost nacionalnog identiteta u irem smislu. Kompozicija je oblik stvaralatva koji zapravo umjetniku glazbu jednog naroda i potvruje kulturni identitet istoga. Teorija muzike osigurava da se znanja o glazbi nadograuju i ire i tako su suputnik kompozicije. Mlada generacija u Hrvatskoj ima veliku potrebu za glazbenim izriajem, za stvaranjem glazbe, reprodukcijom glazbe kao i za podukom. Zamjetna je pojava sve veeg broja amaterskih skladatelja; sve vie je amaterskih sviraa (premda ne u umjetnikoj glazbi) a i glazbeni teoretiari su u potrazi za savrenim udbenicima preplavili trite dosta slabim primjercima, jer se u akademskoj zajednici ne nalazi niti jedan glazbeni teoretiar, pa se ta struka uope ne razvija. Razvijala se (iako brojano vie nego kvalitativno) struka glazbenih pedagoga, pa su oni zauzeli i mjesta glazbenih teoretiara na akademijama, to je dakako pogubno jer se teorija izgubila u pedagogiji. Preddiplomski studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike osigurati e kadar koji bi kvalitetno i profesionalno odgovorio na spomenute izazove i bitno podigao kvalitetu glazbene kulture u Hrvatskoj openito.

3.20. PRILOITE ANALIZU ZAPOLJIVOSTI STUDENATA NAKON ZAVRETKA STUDIJSKOG PROGRAMA, KOJA UKLJUUJE MILJENJA TRIJU ORGANIZACIJA VEZANIH ZA TRITE RADA (PRIMJERICE STRUKOVNIH UDRUGA, POSLODAVACA I NJIHOVIH UDRUGA, SINDIKATA, JAVNIH SLUBI) O PRIMJERENOSTI PREDVIENIH ISHODA UENJA KOJI SE STJEU ZAVRETKOM STUDIJA ZA POTREBE TRITA RADA.

Preddiplomski sveuilini studij Kompozicija i teorija muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike bio bi u Hrvatskoj prvi glazbeni studij koji je trogodinji, koji osigurava 180 ECTS bodova, ime omoguuje potpunu meunarodnu mobilnost, koji je sadrajno vidljivo proet novom glazbom i koji po zavretku studija omoguuje prvostupniku ne samo da obavlja poslove kompozitora i muzikog teoretiara, nego i da sam sebe zaposli kao glazbeni menader, odnosno da se zaposli na poslovima glazbenog urednika, producenta ili menadera. Studenti se po zavretku ovog studija mogu baviti i glazbenom podukom izvan sistema glazbenih kola. Spomenimo ovdje da su potrebe za podukom izvan sistema glazbenih kola svakim danom sve vee. Otvaraju se glazbene radionice, razni teajevi, brzi teajevi, mnogi roditelji preferiraju privatnu glazbenu poduku od poduke u glazbenim kolama, jer djeca u glazbene kole moraju odlaziti i po 3 puta tjedno, a privatna poduka je esto ne samo praktinija, nego i uinkovitija i primjerenija individui u razvoju, elastinija, itd.

Nova Cesta 117

10000 Zagreb

Hrvatska

Tel. +385958848971

Email. novalis.festival

@gmail.com

www.novalisfestival.com

Predmet: Miljenje o otvaranju diplomskog studija Kompozicija

Ovim pismom elim uputiti podrku otvaranja novih odsjeka u sklopu Umjetnike akademije u Osijeku. Kao skladatelj koji je zavrio vie kola u razliitim gradovima, upravo sam ponosan na raznolikost pristupa koje sam posljedino imao tokom svoje glazbene izobrazbe.

Dosada se obrazovanje buduih kompozitora i teoretiara glazbe moglo stei samo na Muzikoj akademiji u Zagrebu, to osim nepraktinosti za sve talentirane studente iz istone Hrvatske, ima kao posljedicu centralizaciju i nedostatak raznolikosti. Uz to, kako Muzika akademija u Zagrebu skoro da uope nema inozemnih profesora i studenata, a istovremeno unutar same Hrvatske nema drugih akademija, stvara se jedna vrsta edukacijskog inbreedinga, drugim rijeima, nema uplova novih glazbenih ideja i saznanja, budui su svi trenutni predavai ujedno i bivi studenti te akademije. Osim toga, iz moga iskustva s akademijama u Grazu, Stuttgartu i Stanfordu, od kojih se niti jedna ne nalazi u glavnom gradu svoje matine zemlje, ali svaka je vrlo kvalitetna i na visokom nivou, zakljuujem da za kvalitetu nije nuno da akademija bude smjetena u metropoli. Ono to je relevantno su struno i strukturirano posloen kurikulum, fleksibilnost i otvorenost prema suvremenim sadrajima svake vrste, to predloeni smjer nudi. Takoer je bitno da akademija zaposli renomirane strunjake u svom podruju, od kojih neki ve rade u sklopu Umjetnike akademije, a neki su u planu da budu zaposleni jednom kad se smjer uhoda.

to se same regionalne potrebitosti tie, nema sumnje da bi postojanje Odsjeka za Kompoziciju i Muziku teoriju, bio veliki poticaj mladim talentima da nakon zavrenog srednjokolskog glazbenog obrazovanja, nastave dalje svoje usavravanje u neposrednoj blizini svog doma. Uz to, otvaranje dodatne akademske ponude utjee direktno na smanjivanje trenutnih negativnih migracijskih trendova prisutnih u Slavoniji, gdje za mlade ljude ne postoji dovoljno adekvatnih mogunosti studiranja, kao ni zapoljavanja.

Na posljetku, budui da sam i sam prole godine odrao gostujue predavanje u sklopu nastavnog programa Umjetnike akademije u Osijeku, mogu slobodno zakljuiti da postoji veliki broj studenata sa zavidnim talentom i potencijalom za daljnji razvoj, koji su pokazali iznimno zanimanje za kompoziciju, elektronsku glazbu i ostale suvremena tehnike glazbene kreacije. Smatram da se zbog svih gore navedenih razloga ne radi samo o emancipaciji od Muzike akademije u Zagrebu, ve o sasvim novom odsjeku koji ne samo da je nuan za daljnji regionalni razvoj Slavonije, ve nudi neto vrlo suvremeno, novo i drugaije od postojeih odsjeka u drugim dijelovima Republike Hrvatske.

U nadi da e predloeni smjer doista oplemeniti kreativno djelovanje u sklopu ve sada kvalitetno postavljene Umjetnike akademije u Osijeku, aljem Vam srdane pozdrave i ostajem na raspolaganju za sva daljnja pitanja.

S potovanjem,

Davor Branimir Vincze

Umjetniki voditelj Novalis festival

Doktorand sveuilita Stanford

U Briselu, 15. 02. 2017.

U prilog zapoljivosti studenata nakon zavrenog ovog studijskog programa ide injenica da formalno obrazovani glazbeni menaderi u Hrvatskoj uope ne postoje, jer takvog studija nema. Za sada mali dio potreba glazbene produkcije suvremene glazbe vri nekoliko muzikologinja zaposlenih u Hrvatskom drutvu skladatelja, koje su posao glazbenog producenta nauile kroz praksu, ali ne kroz kolovanje. U Muzikom informativnom centru u Zagrebu takoer producentski posao rade muzikolozi koji su posao nauili kroz praksu. Izdavakom djelatnou notnih edicija se bave takoer samouki, jer tijekom studija muzikologije nisu dobili odgovarajuu poduku. Ne udi da obje strukovne udruge pozdravljaju i podupiru ideju o prvostupnicima koji su obueni i za poslove glazbenih urednika svih vrsta.

Prvostupnici kompozitori ili muziki teoretiari glazbeni menaderi, moi e urediti glazbeni ivot u manjim sredinama, odnosno tamo gdje nedostaje, u cijelosti: moi e na profesionalan nain osmisliti to je u konkretnoj sredini potrebno i kako to ostvariti. Od njihove djelatnosti glazbenih urednika profitirati e i svi hrvatski i meunarodni glazbenici koji budu ukljueni u programe. Sami sebi e otvoriti vrata meunarodne mobilnosti i razmjene. Do sada je najvei problem mladih glazbenika bila njihova izoliranost od stvarnog svijeta, tj. okoline u kojoj ive i djeluju. Kompozitori i teoretiari su do sada najee nalazili zaposlenja kao nastavnici teorijskih predmeta u glazbenim kolama. Meutim, u zapadnim zemljama glazbene kole niti ne postoje, pa je okrenutost k samom sebi predviena ve samim izborom zanimanja.

Profesionalni glazbenici koji se lako snalaze u uvjetima trine ekonomije, nalaze sami sebi i drugima posao to je ciljani profil kojega obrazuje studij Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike. Kao glazbeni urednici prvostupnici e moi obavljati sveobuhvatne poslove iz podruja glazbenog urednitva: na radiju i televiziji, u audio i notnim izdanjima, za potrebe kazalita i filma, ureivati e razne glazbe manifestacije (festivale, prigodne koncerte, koncertne cikluse, glazbena natjecanja), ureivati e ljetne teajeve, majstorske teajeve, teajeve za obrazovanje odraslih, glazbene radionice, itd. Valja istaknuti da e sve navedeno znati ne samo ureivati, nego e u svojim (ili tuim) projektima u kojima rade kao urednici, moi raditi i kao kompozitori ili araneri! Ovaj radikalno novi pristup visokokolskom glazbenom obrazovanju izaziva oduevljenje kod svih zainteresiranih kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, i nesumnjivo e povesti ukupnu svjetsku glazbenu scenu u progres. Tome u prilog neka poslue i miljenja iz Priloga.

3.21. USPOREDITE PREDLOENI STRUNI/SVEUILINI STUDIJ S INOZEMNIM AKREDITIRANIM PROGRAMIMA UGLEDNIH VISOKIH UILITA, POSEBICE AKREDITIRANIM STUDIJIMA IZ ZEMALJA EUROPSKE UNIJE.

Predloeni studijski program Preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike te dodatnom kvalifikacijom glazbenog menadera, na Umjetnikoj akademiji u Osijeku, jedinstven je po svojoj strukturi i sadraju kolegija upravo zbog injenice to objedinjuje znanja i vjetine s vie aspekata glazbene umjetnosti i glazbenog menadmenta - dajui svojim studentima irok uvid u skladateljsku glazbenu izraajnost, ali i cjelovit uvid u upotrebu novih medija i tehnoloki orijentiranih pristupa u najirem smislu, kako bi tijekom ovog obrazovnog ciklusa stekli kompetencije nune za aktivnu i kreativnu suradnju pri stvaranju osobnih vizualnih ostvarenja te suvereno sudjelovanje u suvremenim umjetnikim dogaanjima na globalnoj razini.

U tom je smislu program preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike jedinstven na podruju Republike Hrvatske i ire regije (jedino na Bucks New University u Engleskoj postoji vrlo slian program), obzirom da niti jedan preddiplomski sveuilini studij u zemlji ne obrazuje kompozitore i glazbene teoretiare s dodatnim menaderskim kompetencijama.

Program je jedinstven i po tome to obuhvaa konvencionalan pristup skladateljskoj i teorijskoj glazbenoj umjetnosti, s naglaskom na recentnom glazbenom stvaralatvu upuuje studente u najnoviju svjetsku produkciju. Studenti pohaaju terensku nastavu na Muzikom biennalu Zagreb i na drugim festivalima ili koncertima. Terenska nastava je vrlo stimulativan oblik nastave za razvitak mladih glazbenika.

Program studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike te dodatnom kvalifikacijom glazbenog menadera usporediv je sa slijedeim programima inozemnih visokih uilita u navedenim segmentima:

USPOREDIVOST STUDIJA KOMPOZICIJE, STUDIJA TEORIJE MUZIKE, STUDIJA S GLAZBENIM MENADMENTOM KAO DODATNOM KVALIFIKACIJOM TE STUDIJA S USMJERENJEM NA NOVU MUZIKU

Tekstovi su preuzeti iz broura studija. Na kraju svakog primjera je slinost sa preddiplomskim studijem Kompozicija s teorijom muzike na Umjetnikoj akademiji u Osijeku

1. Liszt Academy, Budapest, Maarska http://lfze.hu/en/strings-department/info

Naziv studija: Music Theory department, Composition department

Trajanje i stupanj: 3 godine, 180 ECTS, Bachelor (BA)

Opis studija: klasini studijski program s iznimno kvalitetnim glazbeno-teorijskim paketom predmeta na kojima se posveuje posebna panja novoj glazbi. Na Liszt akademiji postoji 43 BA studija! Postoji odsjek za muziku teoriju I Odsjek za kompoziciju.

Slinost: temeljita I cjelovita teorijska poduka, na najboljim tradicijama europske klasike

2. University of West London http://www.uwl.ac.uk/

Naziv studija: Music Performance and Music Management, BA (Hons) Music Technology with Music Composition, BMus (Hons) Music Composition and Recording, BA (Hons) Music Technology and Radio Broadcasting

Opis studija: Studij se oslanja na strunost i inspiraciju iz irokog spektra kulturnih utjecaja. On daje kljune ili tzv. life'changing vjetine te temeljito ili in'depth znanje o mehanici, marketingu, promociji i psihologiji glazbenih izvoaa. Na ovom studiju mogu se razviti vjetine i znanja koja e kasnije omoguiti upravljanje vlastitom karijerom. Instrumentalne vjetine ue se individualno s profesorom.

Iz samih naziva ponuenih studijskih programa vidi se vrlo tona i uska profiliranost, specijalizacija ve na razini prvostupnika.

Trajanje: 3 godine redovni studij, 6 godina izvanredni studij.

Kvalifikacija: BMus

Predmeti: uz predmete struke istiu se Povijest zapadne glazbe XX / XXI stoljea; Uvod u tehnologiju; Uloga glazbenog menadmenta; Zatita autorskih prava i udruge glazbene industrije; Instrumentacija i araniranje; Klasina, Jazz, suvremena glazba; Glazba u industriji; Festivali; Glazbeni projekt i dr

Slinost: na osjekom studiju postoje predmeti Snimanje i produkcija, Uvod u glazbenu industriju, to je sasvim dovoljno i adekvatno hrvatskim razmjerima

3. Collarts, Melbourne, Australija https://collarts.edu.au/study-bachelor-music-degree-performance/

Naziv studija: Entertainment Management Bachelor Degree

Opis studija: Studijski program balansira kreativne, tehnike i one vjetine koje se tiu glazbene industrije, s fokusom na suvremenu glazbu, izvoenje i skladanje. Studij je mogue zavriti u najkraem roku od est trimestara (dvije godine) redovitog studija.

Trajanje: 6 trimestara (dvije godine)

Kvalifikacija: BMus

Predmeti: pripremaju za podruja: izrada i produkcija originalne glazbe; razumijevanje i razvoj interpretacije na profesionalnoj razini; rad na projektima glazbene industrije u timu s drugim glazbenicima, glazbenim producentima i menaderima; snimanje vlastitih uradaka u studiju fakulteta i produkcija glazbenih videa; postizanje vidljivosti u australskoj i meunarodnoj glazbenoj industriji; razvijanje analitikih vjetina koje se tiu muzike, izvoenja muzike i kritike; odraivanje 60 sati prakse

Slinost: u predmetima iz podruja menadmenta pokrivene su srodne sfere

4. Bucks New University, UK, http://search.bucks.ac.uk

Naziv studija: BA (Hons) Music Business, BA (Hons) Audio and Music Production, BA (Hons) Music and Live Events Management, BA (Hons) Music Management and Studio Production BA (Hons) Event and Festivals Management, BSc (Hons) Sound Design

Opis studija: Prvi studij ove vrste u Europi! Dizajniran za novu generaciju umjetnika, pokriva najvanije aspekte koji omoguuju individualnom glazbeniku da upravlja svojim vlastitim glazbenim brandom u dananjoj brzo razvijajuoj industriji. Prua pristup naoj industriji standardnih studija za probe i snimanja i benefit od naeg vodeeg tima predavaa koji ima bogato profesionalno i akademsko iskustvo, tima u kojem mnogi i dalje aktivno rade u glazbenoj industriji.

Je li ovo studij za mene? Ovaj program obrazuje glazbenike da budu svoji menaderi. Bez obzira jesi li instrumentalni izvoa, pjeva, skladatelj, rapper, producent, beat-maker ili DJ, bez obzira kojom glazbom se bavi, nauit e razviti i upravljati sobom kao s brandom u biznisu i stei e iroko razumijevanje poduzetnitva u dananjoj Glazbenoj industriji.

Trajanje: 3 godine

Kvalifikacija: BA

Predmeti: studij je osmiljen za dananje DIY (do it yourself / uradi sam) okruenje. Ovo je inovativan studij unikalno osmiljen za glazbenike XXI stoljea. Izraziti fokus je na online digitalnim promocijama, marketinkim tehnikama, kao i na uenju o glazbenom izdavatvu, sastavljanju ugovora, intelektualnom vlasnitvu i poduzetnitvu. Jaki akcent e biti i na analizi glazbenih oblika kroz prouavanje anrova, unikalnog A&R modula i izvoakih radionica koje vode iskusni profesionalci glazbene industrije. Oni e biti vai mentori na putu do usavravanja aspekata vae glazbe. Provodit ete vrijeme u studiju istraujui produkcijske tehnike na treoj godini studija, i nauiti ete kako da postavite i utemeljite vlastitu produkcijsku tvrtku.

Pionirski studij: razvijen u suradnji s industrijom, ovaj studij pokriva najvanije aspekte za individualne glazbenike da bi mogli upravljati svojom karijerom u dananjoj konstantno-razvijajuoj industriji. Nudimo ovaj studij i kao izvanredni koji je osmiljen na nain da odgovara izvoakim obavezama studenata.

Razvijte svoje poduzetnike vjetine: ovaj studij nastoji razviti vae poduzetnike vjetine koje su kljune u glazbenom biznisu. Nauit ete kreativne strategije i kako profitirati maksimalno u biznisu. Ove vjetine omoguit e vam da kormilarite industrijom uspjeno kao self-managed music performance artist (glazbeni umjetnik koji je sam svoj menader).

Slinost: najsliniji osjekom studiju u pogledu sadraja i ciljeva. Srodni predmeti na studiju Kompozicija s teorijom muzike: Glazbeno izdavatvo, Notografija, Raunalo u glazbi, Uvod u glazbenu industriju, Menadment koncerta, Marketing i umjetnost, Menadment u kulturi, Umijee javnog nastupa, Interpersonalna komunikacija, itd.

5. Boston Conservatory at Berklee, S.A.D. https://www.berklee.edu/

Naziv studija: major: Theory and Composition; minor: Stage Management, Music Entrepreneurship

Opis studija: Redizajnirali su studije da bi omoguili studentima glazbeno izraavanje u XXI stoljeu, a usto studenti naue biznis-stranu muzike.

Trajanje: 3 godine redovni, 4.5-6 redovni

Kvalifikacija: B.M.

Predmeti: glazbeni predmeti, npr. Analiza glazbe XX i XXI stoljea, te niz predmeta iz podruja menadmenta: Osnove biznis menadmenta; Zakonski aspekti glazbene industrije; Kompjutorske aplikacije u glazbenom biznisu; Osnove financijskog raunovodstva; Rukovoenje i etika; Osnove marketinga; Glazbeni posrednici: agenti, menaderi i pravni zastupnici; Glazbeno izdavatvo; Koncerti i turneje; Digitalni marketing; Novi mediji; Web dizajn i dr.

Slinost: ciljevi i sadraj su vrlo slini. Studenti mogu studirati glavni predmet i sporedni: Teorija muzike i scenski menadment, npr.

6.McGill University, Quebec, Kanada, Schulich School of Music, Ecole de musique Schulich http://www.mcgill.ca

Naziv studija: Major ili minor: Music Theory, Composition; minor: Music Entrepreneurship

Opis studija: Teorija muzike i Kompozicija mogu se studirati kao glavni predmet, a kao sporedni predmet se studira menadment. Desautels fakultet menadmenta nudi razliite B programe (minors) za studente koji ne studiraju menadment kao glavni predmet, a to im omoguuje da razviju itav niz raznovrsnih menaderskih vjetina koje e ih sluiti u njihovim odabranim karijerama.

Trajanje: 3 godine

Kvalifikacija: B.Mus

Predmeti: uz standardni niz glazbenih predmeta (Analiza, Posttonalna glazba, Instrumentacija i dr.) navedeni su menaderski predmeti - Uvod u raunovodstvo; Uvod u financije; Uvod u organizacijsko ponaanje; Statistika biznisa; Osnove marketinga; Informacijski sistemi.

Slinost: u ciljevima i u sadraju.

Slijedi nekoliko primjera iz svijeta za postojanje studija koji se bavi novom muzikom, odsjeka za novu glazbu ili cijelih instituta za novu muziku. Produkcija nove glazbe je toliko velika u svjetskim razmjerima, da je potrebno slijediti je i s studijskim programima. Naroito vanu ulogu u tome imaju glazbeni teoretiari! Naroito su traeni glazbeni teoretiari koji su stekli visoko kvalitetno znanje na studiju.

7.Njemacka, Hochschule fr Musik und Tanz Kln, Institut fr Neue Musik, institut pri akademiji, http://ifnm.hfmt-koeln.de/de/studium.html

8.Njemacka, Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst Frankfurt am Main, Institut fr zeitgenssische Musik IzM. http://www.hfmdk-frankfurt.info/studium-und-lehre/institut-fuer-zeitgenoessische-musik-izm/ Institut je namijenjen svim studijima i smjerovima, otvoren je pri akademiji 2005.

9.Njemacka, Staatliche Hochschule fr Musik Trossingen, https://studieren.de/neue-musik.hochschulliste.t-0.c-32651.html Naziv studija: Neue Musik

10.Njemacka, Hochschule fr Musik und Theater Mnchen, http://website.musikhochschule-muenchen.de/ de/index.php?option=com_content&task=view&id=963&Itemid=853

Naziv studija: Neue Musik

11.Engleska, Goldsmiths University of London, http://www.gold.ac.uk/pg/ma-music-contemporary-music-studies/ (tu sam bila gost 2014) Naziv studija: Contemporary Music Studies

12.S.A.D,California State University San Bernardino http://music.csusb.edu/students/advicemusicmajors.html

New Music Department

13.S.A.D, NYC, The New School (progressive university), Eugene Lang College of Liberal Arts, http://www.newschool.edu/lang/contemporary-music/Naziv studija: Contemporary Music

Usporedbom studijskih programa preddiplomskog sveuilinog studija Kompozicija s teorijom muzike sa smjerovima Kompozicija i Teorija muzike na Umjetnikoj akademiji i srodnim inozemnim akreditiranim studijskim programima, moe se zakljuiti kako postoji visoka razina usklaenosti ovog programa sa srodnim programima na razini sadraja kolegija s podruja kompozicije i teorije muzike i glazbenog menadmenta te e time biti omoguena mobilnost studenata izmeu Umjetnike akademije Sveuilita u Osijeku i velikog broja svjetskih visokih uilita, ali i meunarodna zapoljivost. Studij Kompozicija s teorijom muzike se ubraja u avangardni vrh bok uz bok s programima na Bucks New University i Liszt akademiji. Orijentacija na izvoenje recentne glazbene literature usporediva je s mnogim akademija na kojima se posebno studira nova muzika, to je iroko rasprostranjeno primjerice u Njemakoj.

Praktiki gdje god postoji mogunost studiranja major i minor, to znai glavni studij i sporedni studij (nije isto to i dvopredmetnost u Hrvatskoj), tamo postoji i mogunost kombiniranja glavnog studija bilo kojeg glazbenog predmeta i sporednog studija Glazbeni menadment. U SAD je nain studiranja uglavnom takav da predvia glavni i sporedni studij. Kombinacija instrumentalnog studija i glazbenog menadmenta ipak se u manjim zemljama poput nae ne susree esto. Evo i zato: zbog malog trita oni koji se bave glazbenim menadmentom, bave se i menadmentom ostalih umjetnosti, pa se tamo studira umjetniki menadment ili je studij umjetnikog menadmenta diplomski nakon preddiplomskog glazbenog, kao to je to primjerice u Estoniji. U veim zemljama se pak glazbeni menadment studira kao poseban studij, jer je trite veliko pa su takvi specijalisti potrebni u velikom broju i imaju puno posla. U Velikoj Britaniji koja je vodea svjetska sila u glazbenom biznisu profiliranost kadra je najvea. Tako primjerice Bucks New University nudi prvostupnike programe kao to su: Audio i glazbena produkcija, Glazba i menadment koncerta, Glazbeni menadment i studijska produkcija, Festivalski menadment, Dizajn zvuka itd.

Kombinacija kompozitora ili teoretiara i glazbenog menadmenta, (kao to bi bila i kombinacija kompozicije odnosno teorije i glazbenog men