Upload
truongdan
View
230
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
0
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
PRIRODNIH ZNANOSTI
STUDIJSKI PROGRAMI
Akademska 2015/16. godina
1
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
PRIRODNIH ZNANOSTI1
STUDIJSKI PROGRAM
I. CIKLUS
1 Studij prirodnih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao
integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.
2
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: PRIRODNE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: EKOLOGIJA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: BIOTEHNIĈKE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: ZAŠTITA OKOLIŠA
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI
STUDIJSKI SMJEROVI:
1. EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
1. UVOD
Preddiplomski studijski program Ekologija i zaštita okoliša ima jasno definiranu svrhu i ulogu u obrazovnom sustavu,
dostupnu široj javnosti. Program je koncipiran tako da prati i primjenjuje sve inovacije i uopće znanstvene spoznaje i
postignuća iz oblasti obrazovanja, a prije svega osnovne pravce razvoja visokog obrazovanja, kao i kljuĉne standarde
Bolonjskog procesa.
Preddiplomski studijski program Ekologija i zaštita okoliša, prije svega poštuje kriterije kvalitete, fleksibilnosti i
efikasnosti obrazovnog procesa. Na putu je definiranja razvojnih ciljeva i svih gospodarskih i izvan gospodarskih
sektora sa izgledima za uspjeh, gdje će samostalno i uz podršku meĊunarodne zajednice morati što prije izgraditi i
realizirati konkurentske strategije rasta utemeljene na postavkama i prihvaćenim principima humano odrţivog
razvitka. Zaštita okoliša se u tom kontekstu nameće kao nezaobilazan i širok kompleks koji zahtijeva sustavan i
temeljit pristup.
Potencijali bosanskog i hercegovaĉkog prostora, ali i šire nisu do sada dovoljno valorizirani s aspekta odnosa prema
okolišu i zaštiti okoliša i nisu nikada bili ozbiljna tema razvojne politike društva. Sa druge strane, mnoge drţave sa
sliĉnim ili ĉak slabijim potencijalima i razvojnim resursima su zahvaljujući proaktivnom odnosu prema okolišu i
strateškim voĊenjem svog razvoja usklaĊenim sa zaštitom okoliša i ulaganjem u okoliš posljednjih godina uĉinile
napore koji su ih doveli na mapu znaĉajnih gospodarskih moćnih zemalja. U tom kontekstu za ovu oblast Bosna i
Hercegovina treba nova znanja, istraţivaĉe i uopće profesionalce koji će znalaĉki integrirati teorijsko znanje sa
praktiĉnim kompetencijama, kreativno koristiti prostor, sadrţaje i resurse koji mogu biti postati osnovica
gospodarskog i uopće društvenog razvoja.
Ovaj program omogućava stjecanje znanja, sposobnosti i vještina potrebnih svima ĉiji posao ukljuĉuje odnos prema
okolišu bilo da su to potrebna znanja i vještine za rad u proizvodnji materijalnih dobara, prometu i pruţanju razliĉitih
usluga u organizacijama ili da se radi o participaciji unutar tima lokalne uprave i samouprave koji je zaduţen za
strateško upravljanje okolišem, organizacijom zaštite okoliša ili kontrolom te zaštite.
Cilj programa preddiplomskog studija Ekologije i zaštite okoliša ja da:
- Studentima omogući stjecanje znanja iz osnova ekologije, njenom razvitku kao znanosti, izvorima oneĉišćenja
vode, zraka i tla, mjerama zaštite vode, zraka i tla, oneĉišćujućim tvarima, pravnoj regulativi iz oblasti zaštite
okoliša, te praktiĉnoj primjeni steĉenih znanja.
- Obrazuje struĉnjake koji će zahvaljujući steĉenim znanjima biti osposobljeni za rješavanje praktiĉnih
problema iz oblasti zaštite okoliša i njegovog unapreĊenja, te koji će kroz svoj rad promovirati i poticati
poštivanje mjera odrţivog razvitka.
- Studentima omogući da postanu znanstveni djelatnici koji će u razliĉitim institucijama, organizacijama,
institutima, ustanovama raditi na unapreĊenju i širenju znanja i svijesti ljudi o potrebi aktivnog sudjelovanja
svih ljudi u zaštiti i osmišljavanju uĉinkovitije zaštite okoliša.
- Studentima omogući da postanu ĉlanovi tima koji će pri jedinicama lokalne samouprave uĉestvovati u
donošenju strateških planova i programa zaštite okoliša, organizacije u zaštiti okoliša, kontrole zaštite okoliša
i uopće svih upravljaĉkih odluka koje su u svezi zaštite okoliša na nivou lokalnih zajednica.
3
- Osposobi studente za poslove ne samo u razliĉitim organizacijama koje imaju zakonske obveze zaštite okoliša,
već i u jedinicama lokalne samouprave koje su izravno ukljuĉene u unapreĊenje ţivota svojih stanovnika i
koje moraju strateški promišljati i operativno djelovati u zaštiti i unapreĊenju okoliša.
Plan i program studija zaštite okoliša provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenjem ECTS-bodovnih
sustava i promicanje europske suradnje.
Opći podaci o studiju:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;
Preddiplomski studij prirodnih znanosti organiziran je kao dvopredmetni studij. Završetkom prediplomskog
studija prirodnih znanosti stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/ca (baccalaureus/baccalaureua)
prirodnih znanosti s naznakom smjera.
b) uvjeti za upis na studijski program;
Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje
povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se
mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku spremu
odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje navedeno povjerenstvo.
Ovisno o prethodno završenoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno
povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon što
poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija, kojeg je student
upisao.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u Nastavnom
planu u sljedećoj tablici.
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI, EKOLOGIJE I ZAŠTITE
OKOLIŠA
1 2 3 4 5 6 7 8 9
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA
I. SEMESTAR
Uvod u prirodne
znanosti
1 1 2 6 Obvezni
PSPZ01
Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki
PSPZ02
Osnove informatike 1 1 2 5 Zajedniĉki
PSPZ03
Osnove hrvatskog
jezika- lektorske vjeţbe
0 0 3 5 Opći
PSPZ04
Osnove engleskog jezika
– lektorske vjeţbe
0 0 3 5 Opći
PSPZ05
Osnove kineziologije 1 1 1 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ06
Osnove rekreacije 1 1 1 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ07
II. SEMESTAR
Biologija 1 1 2 6 Obvezni PSPZ08
Ekonomija okoliša 1 1 2 6 Obvezni PSPZ09
Povijest zaštite okoliša 1 1 1 5 Obvezni PSPZ10
Ekološki praktikum 0 0 3 5 Opći PSPZ11
Engleski jezik struke –
lektorske vjeţbe
0 0 3 5 Opći PSPZ12
4
Geografija-okolinski
aspekti
0 0 3 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ13
Nacionalni parkovi 0 0 3 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ14
III. SEMESTAR
Osnove ekologije 1 1 2 6 Obvezni PSPZ15
Ekotoksikologija 1 1 2 6 Obvezni PSPZ16
Osnove sociologije 1 1 2 6 Zajedniĉki PSPZ17
Prirodne vrijednosti BiH 1 1 2 6 Obvezni PSPZ18
Socijalna ekologija 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ19
Ekologija i ranjivost
krša
1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ20
Izborni kolegij s
eksterne liste
1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg smjera
PSPZ21
IV. SEMESTAR
Osnove metodologije i
statistike
1 1 2 6 Zajedniĉki PSPZ22
Oneĉišćenje voda 1 1 2 6 Obvezni PSPZ23
Upravljanje otpadom 1 1 2 6 Obvezni PSPZ24
Terenska nastava iz
okoliša
0 0 3 6 Opći PSPZ25
Ekologija biljaka 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ26
Ekologija ţivotinja 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
PSPZ27
Izborni kolegij s
eksterne liste
1 1 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg smjera
PSPZ28
V. SEMESTAR
Oneĉišćenje zraka 1 1 2 6 Obvezni PSEZ01
Okoliš, javnost i mediji 1 1 1 6 Obvezni PSEZ02
Obnovljivi izvori
energije
1 1 2 6 Obvezni PSEZ03
Turizam i okoliš 1 1 2 6 Obvezni PSEZ04
Ekološki standardi i
norme
1 1 1 3 Izborni (1 od
2)
PSEZ05
Ekologija kopnenih
voda
1 1 1 3 Izborni (1 od
2)
PSEZ06
Izborni kolegij s
eksterne liste
1 1 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg smjera
PSEZ07
VI. SEMESTAR
Suvremene percepcije
prirode
1 1 1 6 Obvezni PSEZ08
Pravo u zaštiti prirode 1 1 2 6 Obvezni PSEZ09
Oneĉišćenje tla 1 1 2 6 Obvezni PSEZ10
Izborni kolegij s
eksterne liste
1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg smjera
PSEZ11
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik ekologije ili zaštite
okoliša.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca prirodnih znanosti, smjer ekologija i zaštite
okoliša.
5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE ERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
UVOD U PRIRODNE ZNANOSTI
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina I
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s osnovnim sadrţajima i naĉelima prirodoslovlja, sa specifiĉnostima
prirodoslovnih podruĉja i metodama prirodoslovnih istraţivanja, te suvremenom primjenom prirodoslovlja, osobito
povezanim sa zaštitom prirode, te da granicama prirodoslovlja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Uvod u znanost općenito i uvod u prirodoslovlje
Osnovne razlika izmeĊu prirodoslovlja i društvenih znanosti
Razvoj znanosti i nastanak prirodoslovlja
Prirodoslovne metode istraţivanja
Osnovna podruĉja prirodoslovlja – posebno razlika i ţive i neţive prirode i posljedice koje su nastaju u u razvoju i
upravljanju suvremenim svijetom
Suvremena primjena prirodoslovlja
Granice prirodoslovlja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
6
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura
Charles Van Doren, Povijest znanja, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005.
Dodatna literatura
Dadić, Ţarko. Povijest ideja i metoda, Zagreb, 1992.
Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska knjiga Zagreb, 2004.
Leksikoni, enciklopedije, pregledi povijesti prirodoslovlja
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata/ica
na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na
ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili
usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u
kojem student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki
povezati opće prilike i lokalni mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama i
radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultetdruštvenihznanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl.
Imenositeljakolegija/nastavnik
a
Imesuradnikanakolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
7
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će
vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati
osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom
problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će
dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.
Okvirnisadrţajkolegija:
Izradaţivotopisa.
Bbliografskizapisi ,tematskebibliografije, popisi literature i reference.
Vrsteznanstvenih i struĉnihradova.
Formuliranje i pisanjenaslova.
Strukturaznanstvenihi struĉnihradova.
Dokumentiranjeznanstevnihizvora i namjenafusnota, zabilješki i priloga.
Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovicitiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).
Izborrijeĉi, formuliranjereĉenica,oblikovanjeodlomaka, formiranjealineja (popisa).
Jezik i stilznanstvenograda.
Upotrebainterpunkcije, naglašavanjeteksta i upotrebaskraćenica.
Tabliĉnoprikazivanjepodataka.
Grafiĉko i slikovnopredstavljanjepodataka.
Oblikovanjetekstaakademskograda.
Upotrebazagrade, kosecrte, crte i crice
NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.
NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanjenastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt - Vjeţbe
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum.Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.
Dodatnaliteratura:
1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu
3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih
poslova Republike Hrvatske
4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski
pedagoško-knjiţevni zbor.
7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.
8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.
9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.
10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjeraznanja i polaganjeispita:
Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se
tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave.
Prijeizlaskanazavršniispitstudentisuduţniuraditiseminarski rad
premapravilimaakademskogpisanja. Završniispit je u oblikutesta.
8
Naĉinpraćenjakvaliteterada i
uspješnostiizvedbeprograma:
Tijekomsemestrabitićeizvršenakooperativnaprocjenakvaliteteizved
beprograma, a u odnosunaoĉekivanja i obvezestudenata i
nastavnika, tepostavljeneciljeve i zadaćeprograma.
Obvezestudenata:
Sudjelovanjenanastavi;
izradaseminarskogradapremapravilimaakademskogpisanja;
polaganjeispita.
Vrjednovanjeradastudenata i izvoĊenjeocjene:
Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova
Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja – 25
bodova
Veţbe u Praktikumu – 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski smjerovi BS
Godina I.
Semestar I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
9
Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i
vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreĊenom
akademskom razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologije i softverskih
alata zasnovanih na tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz
informatiĉke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja. Stoga, informatiĉka pismenosti osobne
vještine vezane uz poznavanje i rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.
Ishodi uĉenja:
Nakon odslušanog kolegija student će moći:
Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava
Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja
jedinica, središnji procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih
sustava.
Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni
softver)
Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih
sustava,
Razlikovati funkcijske osobine organizacijeinformatiĉkog centra (središnji, lokalni i
periferni),
Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)
Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,
Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te
inaĉice, (intranet i extranet),
Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u
sferi današnje globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),
Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine
kompjutorske komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces
2. Temeljne informatiĉke postavke
3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava
4. Programska(softverska)osnova kompjutorskih sustava
5. Mreţno-komunikacijska,organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava
6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava
7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava
8. Perspektive razvoja informatike
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u
Zagrebu, DOIK 2010, Zagreb
2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
10
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada seminarskih
radova, izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Seminarski rad: 25 bodova
1.kolokvij: 30 bodova
2.kolokvij: 30 bodova
Prisutnost i aktivnost na nastavi
5 bodova
Vjeţbe i zadaće: 10 bodova
*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza studenta
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (B)
Opći podatci:
Studijski programi
Studij prirodnih znanosti
Studij humanistiĉkih znanosti
Studij društvenih znanosti
Semestar
Godina
I.
I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
11
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,
spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i
vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj,
leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim
jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim
i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih
radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i
tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim
medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti; ovladat će
govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem
retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.
Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska
skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen
funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni
jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice,
zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i
diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i
slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon
i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije
glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna
glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji.
Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m,
n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.
Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema – alofoni.
Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija).
Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –
fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik.
Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Funkcionalna svojstva glasova. Glasovi i
glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po
zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova.
Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĊice, pisanje tuĊica. TuĊa vlastita imena. Pisanje vlastitih
imena iz jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe ćirilicom. Pisanje
vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća naĉela, imenice, pisanje
polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje rijeĉi. Reĉeniĉni
znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-
spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao
reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi. Nizanje rijeĉi, nabrajanje, priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije
svoje imenice i apozicije, rijeĉi i reĉenice sa suprotnim veznicima. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje,
trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak,
drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja,
paragraf). Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome naĉelu:
pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u
doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti,
preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija
nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
12
Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.
Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike
(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija),
upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i
reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke,
tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni
samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje
suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija.
Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga
(kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne
jeziĉne, logopedske vjeţbe.
Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko
znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane
metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi,
kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice,
novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.
Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki
stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe.
Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika.
Struktura rjeĉnika.
Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica,
pozivnica, saţalnica.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko-didaktiĉke
pripreme za nastavu
Samostalni
zadatci
Terenska
nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.
2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.
3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
5. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.
6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu
jezika u osnovnoj školi i gimnaziji.
Dodatna literatura:
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama
(2007, zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.
Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga književnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških
škola i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.
Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.
13
Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.
Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb:
Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i
seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin
uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o proĉitanoj
literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju se
brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i
spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor,
artikulaciju, akustiku i jeziĉnu pismenost, te za pravilno pisanje,
oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i
uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz
analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća,
obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i
samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,
eseja, interpretacija i rasprava te njihovo obrazloţenje. Studenti su
duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu ispita.
Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15
bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog
izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih
izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje
ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili
strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti
usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,
poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih
zadataka objektivnog tipa.
14
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih
tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i
razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.
a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom
koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)
b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka
rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na
specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u
materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.
2. Skripta/izbor tekstova.
Dodatna literatura:
1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.
2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.
3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University
Press.
4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.
5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.
7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (esej).
Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,
seminarski rad20 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
15
Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje
relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama
antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,
Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim
aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i
upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,
Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
3. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet
Univerziteta u Travniku
Dodatna literatura:
Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet
Univerziteta u Travniku.
Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:
Fakulteta za sport.
Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.
Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih
postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i
kineziologije
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.
Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu
ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
16
prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni
ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,
Izrada referata do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju
sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu
postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.
Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju
transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i
edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
17
1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih
znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne
škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.
Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski
programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.
Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.
Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.
Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.
Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.
Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni
ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada referata do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: BIOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina I
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Razumijevanje temeljnih bioloških zakonitosti i njihove povezanosti kroz pregled podruĉja kojima se biologija bavi.
18
Detaljnije će biti predstavljene temeljne i najvaţnije cjeline te najnovije spoznaje iz evolucije, fiziologije, ekologije,
genetike te razvojne biologije. Studenti će se upoznati s osnovnim zakonitostima strukture i funkcije ţivog svijeta i
njegova odnosa s neţivom prirodom. Omogućuje im se shvaćanje šireg raspona zbivanja i odnosa, od molekularne
razine stanice, tkiva i organizama do populacije i svih taksonomskih kategorija ţivog svijeta te njihova odnosa s
okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Biologija – znanost o ţivotu, metode istraţivanja, razvoj biologije (povijesni pregled)
Svojstva ţivih bića: funkcionalne i strukturne osobine, organizacija ţivog svijeta
Pojava i razvoj ţivota na zemlji
Stanica – osnovna graĊa i funkcija, staniĉne strukture, biokemijski procesi, metabolizam, prokariotske i
eukariotske stanice, biljna i ţivotinjska stanica
Jezgra, kromosomi, geni, mitoza, mejoza, Mendelova genetika
Osnove sistematike, Carl Linne i binarna nomenklatura, virusi i bakterije
Pregled carstva gljiva, biljaka, biljna tkiva
Tipovi ţivotinjskih stanica, tkiva, organi, organski sustavi, pokrovni sustav
Potporni (skeletni) sustav, mišićni (muskulatorni) sustav
Ţivĉani (nervni) sustav, probavni (digestivni) sustav
Dišni (respiratorni) sustav, krvotok
Hormonalni, reprodukcijski sustav, embrionalni i postembrionalni razvoj
Ponašanje ţivotinja, taksonomski sustav ţivotinjskog carstva
Mehanizmi evolucije, molekularna evolucija, evolucija genoma
Postanak i evolucija novih vrsta, filogenetska analiza
Ekologija kao znanost, osnovni pojmovi populacijske ekologije
Evolucijska ekologija, ekologija ţivotinjskih zajednica, zemlja kao jedinstven ţivotni sustav
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Berns, M.W., 1997. Stanica. Školska knjiga. Zagreb
2. Matoniĉkin, I., Erben, R. 2002. Opća zoologija. Školska knjiga Zagreb.
3. Mägdefrau K., Ehrendorfer F. 1984. Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga Zagreb.
4. Matoniĉkin I, Habdija I, Primc-Habdija B. 1999. Beskralješnjaci, Biologija viših avertebrata. Školska knjiga.
Zagreb.
Dodatna literatura:
1. Galić M., Kuĉanda K.: Biologija, skripta za drţavnu maturu u šk. 2011./2012. godini
2. Purves, K. W., Sadava, D., Orians, G. H., Craig Heller, H. 2004. Life. The Science of Biology. Sinauer
Associates 1120 pp.
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski i
praktiĉni rad te pismeni i usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Studentska anketa
Obveze studenata: Prisutnost na predavanjima i seminarski rad
na odabranu temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Dolazak - 30 bodova
19
Usmeni ispit – 70 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKONOMIJA OKOLIŠA
Opći podaci:
Studijski program Više studijskih programa Godina I
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Opće kompetencije temelje se na cjelovitom poslovnom i ekonomskom obrazovanju koje sadrţi temeljna teoretska,
metodološka i aplikativna znanja s podruĉja ekonomije okoliša. Studenti će se upoznati s ekološkim problemima koji
su globali problemi. Na globalnoj razini treba stvarati institucionalni, ekonomski i politiĉki okvir za njihov rješenje.
Materijalizacija tih rješenja poĉinje na mikro razini, u organizacijama. Temeljna prepreka brţem i cjelovitom
ostvarivanju ovog koncepta je postojeći globalni model društvenog i ekonomskog razvoja. Iako u svijetu, osobito u
najrazvijenijim zemalja, jaĉa svijest o potrebi korekcija ovog razvojnog modela, još uvijek je snaţan otpor korjenitim
promjenama. Studenti će biti educirani u pravcu razvojne logike ekonomskih i poslovnih aspekata u kontekstu
znanstvenih disciplina i praktiĉnog djelovanja u poslovnom okruţenju.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Cilj predmeta je da studenti razumiju osnovne principe ekonomije okoline i da ih mogu
primijeniti na tri glavna podruĉja okolinske analize: odnose izmeĊu ekonomskog razvoja i
kvaliteta okoline, beneficije i troškove okolinskih politika i instrumente okolinskih politika.
Poslije polaganja ispita studenti će moći da:
- pokaţu razumijevanje osnovnih koncepata i oblika analiza koje su relevantne
za ekonomiju okoline.
- kritiĉki procjene odnose izmeĊu ekonomskog razvoja i kvaliteta okoline.
- kritiĉki ocjene relativne vrijednosti mjerenja, u ekonomskim izrazima, šteta prouzrokovanih zagaĊenjima i
beneficija kontrole zagaĊenja.
20
- objasne glavne razlike izmeĊu regulatornih i ekonomskih instrumenata, te
njihove prednosti i nedostatke.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Goodstein E.S. (2003): Ekonomika i okoliš, Mate, Zagreb.
Culahović, B. (2002) Tehnološki razvoj i okolina, II dio, Sarajevo, Ekonomski fakultet.
Dodatna literatura:
1. Ĉrnjar, M. (2002): Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka. .
2. Bešker, M.,(2005): Politika okoliša, Oskar, Zagreb.
3. Turner, K., Pearce, D. (2000): Environmental Economics, London, Prentice Hall.
4. Perman, R., Common M., McGilvray J, Ma, Y. (2003): Natural Resource and Environmental Economic, 3/e,
Financial Times Prentice Hall.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije religije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
21
Naziv kolegija
POVIJEST OKOLIŠA
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša– preddiplomski Godina I
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Uvod u prirodne znanosti
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s poviješću upotrebe prirode i okoliša, s razvijem discipline, stjecanje
uvida u ovisnost ekonomskog razvoja i ekoloških problema, te poticanje proekološkog djelovanja studenata
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Povijest okoliša kao disciplina
2. Povijest zbivanja u okoliša od starih Grka do modernoga doba
3. Nastanak i regionalni razvoj povijesti okoliša
4. Glavne teme povijesti okoliša
5. Neke studije sluĉaja
6. Metodologija povijesti okoliša
7. Povijest okoliša u BiH
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
J. Donald Hughes 2011. Što je povijest okoliša? Disput, Zagreb, 200 str.
Dodatna literatura
Delort, Robert i Walter, Francois 2002. Povijest europskog okoliša. Barbat i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
ureĊenja RH, Zagreb, 300 str
Braudel, Fernand 1990. Civilizacije kroz povijest. Globus, Zagreb, 494. str.
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata/ica
na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na
ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili
usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u
kojem student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki
povezati opće prilike i lokalni mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama i
radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
22
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOŠKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina I
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim ekološkim pojmovima, ekologijom kao biološkom znanošću i njenom
znanstvenom rašĉlambom, obrazovati studente o razlici izmeĊu ekologije i zaštite okoliša.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Ekologija i njezin nastanak, definicija, rašĉlamba, razvoj.
Zaštita okoliša, razlika izmeĊu ekologije i zaštite okoliša.
Osnovni pojmovi u ekologiji: ekološki ĉimbenici (biotiĉki i abiotiĉk), jedinka, populacija, biotop, biocenoza, ekološka
niša, ekosustav, biosfera.
Osnovni pojmovi u zaštiti okoliša: oneĉišćenje, zagaĊenje, zagaĊivaĉ, zagaĊujujuća tvar, oneĉišćujuća tvar,
oneĉišćivalo (sliĉnosti i razlike ovih pojmova)..
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Benac Ĉ., Zaštita okoliša, Sveuĉilište u Rijeci, GraĊevinski fakultet, Rijeka, 2008.
Dodatna literatura:
1. Galić M., Kuĉanda K.: Biologija, skripta za drţavnu maturu u šk. 2011./2012. godini
2. Publikacije, izvješća i studije dostupne putem Internet
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost
studenata tijekom izvoĊenja nastave, izradu ekološkog
23
praktikuma, te pismenu provjeru usvojenih znanja.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i izrada ekološkog
praktikuma.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 20 bodova
Ekološki prektikum - 30 bodova
Pismeni ispit - 50 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske vjeţbe
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog
izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih
izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje
ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili
strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i
analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke
strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,
24
detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih
tekstova, prijevod tekstova.
c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom
koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne
informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.
d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na
specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u
materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
4. Skripta/izbor tekstova.
5. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Dodatna literatura:
8. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.
9. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (izrada
eseja). Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova, esej20
bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
NACIONALNI PARKOVI
Opći podaci
Studijski program EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA-
preddipl..
Godina II.
25
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznati studente sa teorijskim postavkama, etiĉkim zasadima i praktiĉnim mjerama zaštićivanja prirode putem
nacionalnih parkova i drugih oblika zaštićene prirode; s politiĉkim i društvenim kontekstom u kojem postoje
nacionalni parkovi; s iskustvima nacionalnih parkova na zaštiti prirode, osobito u BiH, te potaknuti njihov angaţman
prema zaštićivanju prirode i podupiranju prakse nacionalnih parkova.
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Teorijska i zakonska odreĊenja nacionalnih parkova
2. Povijest nastanka nacionalnih parkova
3. Nacionalni parkovi u kontekstu zaštićene prirode
4. Najpoznatiji nacionalni parkovi u svijetu
5. Nacionalni parkovi u BiH
6. Funkcije nacionalnih parkova
7. Perspektive nacionalnih parkova u BiH
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Obvezna literatura
Vidaković, P., 1997: Nacionalni parkovi u svijetu. Priroda – kultura – turizam. Zagreb.
Dodatna literatura
World Database on Protected Areas - http://www.wdpa.org/
The Voice of Europe's Protected Areas - http://www.europarc.org/home/
Ecological Sciences for Sustainable Development - http://www.unesco.org/new/en/natural-
sciences/environment/ecological-sciences/
National Parks Worldwide http://www.staff.amu.edu.pl/~zbzw/ph/pnp/swiat.htm
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na
nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na ispitima.
Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
26
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE EKOLOGIJE
Opći podaci:
Studijski program Više studijskih programa Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz kolegija Ekološki praktikum
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim ekološkim pojmovima, ekologijom kao biološkom znanošću i njenom
znanstvenom rašĉlambom, obrazovati studente o razlici izmeĊu ekologije i zaštite okoliša (ekolog, ekologist), isticati
vaţnost ekologije za razumijevanje ţivota na Zemlji, stjecati uvid u djelovanje ĉovjeka na izazivanje globalnih
promjena okoliša, te na potrebu primjene ekoloških principa na upravljanje okolišem i društvom u cjelini. TakoĊer,
suoĉiti se sa globalnim promjenama te primjenjivati struĉno znanje i vlastite stavove, utjecati na promjenu svijesti o
prirodi i okolišu, te na organiziran i primjeren naĉin teţiti ka odrţivom razvoju i inicirati njegovu primjenu u svim
segmentima društva.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Ekologija i njezin nastanak, definicija, rašĉlamba, razvoj
Osnovni ekološki pojmovi
Ĉimbenici vaţni za odrţavanje ţivota
27
Organizacijske razine u prirodi
Odnos meĊu vrstama
Kruţenje tvari i protjecanje energije
Tipovi ishrane, hranidbeni lanci i sukcesija
Biološka raznolikost
Zaštita prirode i okoliša te globalne promjene u okolišu
Ekologija voda (stajaćice, tekućice)
Ekologija kopnenih staništa
Ekologija i turizam
Ekologija i upravljanje okolišem
Ekologija kao pokret za promjenu svijeta
Ekologija i javnost
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Terenska nastava Praktiĉni rad
Osnovna literatura:.
Đukanović, M.: 1999., Ţivotna sredina i odrţivi razvoj, Elit, Beograd
Dodatna literatura:
1. Luĉić, Ivo 2003.Vjetrenica-pogled u dušu zemlje (Ţivotinjski svijet Vjetrenice/Boris Sket) Zagreb, 332 str.
2. Đikić, Domagoj…(et.al.) 2001.Ekološki leksikon Zagreb, 357 str.
3. Visković, Nikola 2001. Stablo i ĉovjek. Prilog kulturnoj botanici. Izdanje Antibarbarus, Zagreb, 844 str.
4. Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te znanstvena-popularna periodika.
5. Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost
studenata tijekom izvoĊenja teoretske i terenske nastave,
izradu i izlaganje seminara, praćenje aktualnosti, uĉešće u
projektima i znanje na ispitima.
Da bi pristupili ispitu studenti moraju izraditi i obraniti
seminarski rad, poloţiti pismeni kolokvij te priloţiti
terenski dnevnik (kratki osvrt na viĊeno i nauĉeno na
terenu). Završni ispit je usmeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
postavljene zadatke i ciljeve programa (studenta
/nastavnika).
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,
izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih
zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova
Seminarski rad 25 bodova
Kolokvij 25 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 61-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
28
Od 91-100 bodova,ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOTOKSIKOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Upoznati studente s osnovnim pojmovima u ekotoksikologiji, vrstama toksiĉnih tvari, osnovama kvalitativnih
aspekata toksiĉnosti i propisa u ekotoksikologiji. Obradit će se prisutnost zagaĊenja u okolišu, naĉin procjene rizika i
mogućnost sprjeĉavanja i zbrinjavanja štetnih posljedica. Osposobljavanje studenata za samostalno i objektivno
procjenjivanje djelovanja otrova na ţivi svijet na temelju dostupnih informacija.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod, definicije pojmova, povijest ekotoksikologije.
Pregled glavnih vrsta štetnih tvari – zagaĊivala (anorganski, organski) otrovi i otrovnost.
Naĉin toksiĉnog djelovanja otrova.
Vrste štetnih uĉinaka
Oneĉišćenje okoliša.
Osnove procesa unosa, biotransformacije, detoksikacije, eliminiranje i akumulacije štetnih tvari
Putovi apsorpcije štetnih tvari.
Apsorpcija i distribucija otrova u ĉovjekovom organizmu.
Uĉinci štetnih tvari na populacije zajednica i ekosustava.
Promjene na razini ekosustava, uĉinci oneĉišćenja okoliša na izgled i fiziologiju ekosustava.
ZagaĊivanje mora i vode, tla i atmosfere.
Širenje alohtonih biljnih i ţivotinjskih vrsta i posljedice po populacije, zajednice i ekosustave.
Kisele kiše, uĉinak staklenika, kruţenje otrova u biosferi.
Procjena rizika od oneĉišćenja, biomarkeri i njihova uloga u procjeni rizika, metode i naĉin utvrĊivanja i
mjerenja utjecaja oneĉišćenja toksikanata na okoliš.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Plavšić F. i sur. Priruĉnik o toksikologiji. Korunić d.o.o., Zagreb 1998.
2. Sreboĉan V. Veterinarska toksikologija. Medicinska naklada, Zagreb 1993.
29
Dodatna literatura:
Newman M.C. Fundamentals of ecotoxicology. Lewis Publishers, London 2001
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i
usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata: Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu
temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina I.
2. semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
30
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da upoznaju
osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u bosanskohercegovaĉkom) društvu
i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati probleme populacije kojom se u okviru studija
pobliţe bave.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim disciplinama
2. Kultura i društvo; svijet u promjeni
3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot
4. Rod i spolnost
5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje
6. Obitelj
7. Zloĉin i devijantnost
8. Rasa, etnicitet i migracije
9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost
10. Rad i ekonomski ţivot
11. Religija i simboli. Magija.
12. Masovni mediji i komunikacija
13. Obrazovanje
14. Metode istraţivanja u sociologiji.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus
Dodatna literatura:
Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić
Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition. New
York, Palgrave Macmillan
Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing (odreĊena
poglavlja)
Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag
Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet
Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing
Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga
Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus
Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih teorija
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit
polaţu se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
31
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
PRIRODNE VRIJEDNOSTI BOSNE I HERCEGOVNE
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina II
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Uvod u prirodne znanosti
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je detaljnije upoznavanje studente s osnovnim prirodnim vrijednostima Bosne i Hercegovine, njezinim
potencijalima za odrţivi razvoj, sliĉnostima i prednostima u odnosu na druge zemlje uţeg i šireg okruţja,
ugroţenosti prirodnih vrijednosti te razviti brigu prema zaštiti tih vrijednosti.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Koncept prirodnih vrijednosti; prirodne vrijednosti po sebi i njihova upotreba
2. Kratka povijest istraţivanja BiH prirode
3. Geoznanstvena obiljeţja i vrijednosti BiH
4. Ţivi svijet BiH
5. Zaštićena priroda u BiH
6. Ugroţenosti prirode u BiH
7. Pokret za zaštitu prirode u BiH
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
32
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne
raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.
Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630
Ĉaldarović, Ognjen 2006. Konceptualizacija prirode kao vrijednosti javnog dobra i aspekti njezine valorizacije.
Revija za sociologiju, Vol. 37 No. 1-2, 2006
Dodatna literatura
Enciklopedije, priruĉnici, zakoni
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti
studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i
znanje na ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u
pismenom ili usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o
seminarskom radu, u kojem student/ica uz pomoć nastavnika
nastoji istraţivaĉki povezati opće prilike i lokalni
mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama
i radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
EKOLOGIJA I RANJIVOST KRŠA
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina II
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija
33
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata sa osnovnim obiljeţjima krša, a njegovoj ekologiji i ranjivosti krša, te
mjerama njegove zaštite. TakoĊer, cilj je poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim
zbivanjima i javnim odlukama u vezi prirode i okoliša.
Okvirni sadrţaj kolegija
Osnove geografije, geologije, hidrogeologije hidrologije krša
Dinarski krš
Osnovna obiljeţja krške ekologije
Biodiverzitet Dinarskog krša
Ranjivost krških okoliša
Zaštita krša
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
Bonacci, Ognjen et al. 2008. Krš bez granica : popularno-znanstvena monografija. Zagreb, Zadar, Sarajevo, 157
Sanja Gottstein Matoĉec... [et al] 2002. Raznolikost i ugroţenost podzemne faune hrvatske, Zagreb: Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog ureĊenja RH, 82 str. ISBN: 953-6793-15-6
Dodatna literatura
Culver, D.C. 2001. The dark zone. The Sciences 41(2):30-35.
Gams, Ivan, 2004. Kras u Sloveniji v prostoru in ĉasu. Ljubljana, 2004. str. 508. [1974. i 2005.]
Hamilton-Smith, Elary 2002. Menagement Assessment in Karst Areas. Acta carsologica 31/1, Ljubljana, 13-20.
Hamilton–Smith, E. 2004. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Paper to US / ICOMOS 7th
International Sypomosium. Natchitoches, Lousiana.
Hamilton-Smith: Elery 2006. Spatial planning and protection measures for Karst area. Acta carsologica 35/2,
Ljubljana, 5-11.
Kranjc, Andrej 1995. Anthropogenic impact on karst polje morphology in Slovenia. Cave and karst science, vol
21, no. 2, March 1995, 51-53.
Luĉić, Ivo 2003. Zakašnjeli requijem, Motrišta, Mostar, 27, lipanj 2003, str. 177-184.
Luĉić, Ivo, 2003. Vjetrenica - pogled u dušu zemlje : znanstveno-popularna monografija. I. Luĉić, ArTresor,
Zagreb-Ravno.
Luĉić, Ivo; Perica, Draţen 2009. BiH krš: bogatstvo, ugroţenost i potreba za zaštitom. Zbornik radova
MeĊunarodna konferencija Zaštićena podruĉja u funkciji odrţivog razvoja, Bihać, 6-6.11.2008., Sarajevo
(Mostar), 2009. 67-78.
Milanović, Petar 2006. Karst istoĉne Hercegovine i dubrovaĉkog priobalja. Beograd 362.
Mulaomerović, J., Luĉić, I. i Osmanković, J., 2011. Krš i pećine Bosne i Hercegovine : prošlost za budućnost.
Sarajevo : Speleo dodo, ISBN 978-9958-9932-0-6, COBISS.BH-ID 16958982
Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne
raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.
Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630
Riter – Studniĉka, Hilda 1954. Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog
instituta Univerziteta Sarajevo, VII, Sarajevo, 1954. str. 25-113.
Sket, Boris, 2005. Dinaric Karst, Diversity in. Enciclopedia od Caves. Ed. Cuvler, D. C. And White, W. B.,
Elsevier Academic Press, 158-165.
Šilić, Ĉedomil, 2002. Endemiĉne i rijetke biljke Parka prirode Blidinje. Ĉitluk : Matica hrvatska, Ogranak Ĉitluk,
Edicija Priroda BiH ; knj. 1. 280 str. ISBN 9958-9442-2-7 COBISS.BH-ID 11700742
34
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti
studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i
znanje na ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u
pismenom ili usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o
seminarskom radu, u kojem student/ica uz pomoć nastavnika
nastoji istraţivaĉki povezati opće prilike i lokalni
mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima,
tribinama i radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se
promiĉu ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski
rad 25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
pred
dipl.
II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu
podataka. Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na
osnovu kojih će umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za
istraţivanje te ovladati vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Paradigme i vrste istraţivanja.
Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja
ProvoĊenje i tijek istraţivanja.
Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.
Varijable i indikatori u istraţivanju.
35
Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.
Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje
Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.
Populacija i uzorak istraţivanja
Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).
Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.
Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,
mjere korelacije).
Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).
Projekat istraţivanja,
Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Dodatna literatura:
Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa
Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada slap.
Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost.
Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska
knjiga
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska
na završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu
istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa
znanja i odbrane skice istraţivanja.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta
istraţivanja, završni ispit.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova
Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova
Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova
Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
36
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE VODA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša- preddiplomski Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Shvatiti vaţnost vode za ţivot na zemlji te utjecaj ĉovjeka na razliĉite vidove oneĉišćenja vode i djelovanje toksiĉnih
tvari unutar vode na ţivi svijet u njima, kao i kako organska oneĉišćenja utjeĉu na ekološke sustave kopnenih voda.
Nauĉiti metode proĉišćavanja otpadnih voda i reguliranje i obnavljanje tekućica.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Kruţenje vode u biosferi, raspored na zemlji i potreba za vodom
Utjecaj ĉovjeka na kopnene vode (oneĉišćenje, crpljenje vode, hidroelektrane, poljoprivreda, ribarstvo,
rekreacija)
Vrsta oneĉišćenja kopnenih voda
Toksiĉne tvari i djelovanje na ţivi svijet
Organsko oneĉišćenje i utjecaj na ekološke sustave kopnenih voda
Termalno oneĉišćenje i utjecaj na vodene ekološke sustave
Biološko oneĉišćenje i posljedice
Makrozoobentos kao pokazatelj kakvoće vode, biološke metode za odreĊivanje kakvoće vode
Metode proĉišćavanja otpadnih voda, ekološki inţenjering – pojam i primjena
Eutrofikacija – uzroci i posljedice, metode za usporavanje procesa eutrofikacije ili smanjenja stupnja
trofije (mehaniĉke, kemijske i biološke)
Reguliranje i obnavljanje tekućica, utjecaj pregradnje (brane) na tekućice te problem biološkog minimuma
Kategorizacija voda
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kristoferović-Ilić, M.: Komunalna higijena, Prometej, Novi Sad, 1998.
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i
usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Studentska anketa
37
programa:
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu
temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
UPRAVLJANJE OTPADOM
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina II
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je upoznati studente s institucijskim okvirom gospodarenja otpadom u BiH, sa sustavom gospodarenja
otpadom, osposobiti ih za adekvatnu kategorizaciju otpada , s tehnikama ĉistije proizvodnje u svrhu izbjegavanja
prijenosa oneĉišćenja u druge sastavnice okoliša, i potaknuti na ekološki pristup upravljanju otpadom. TakoĊer, cilj je
poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim odlukama u vezi prirode i
okoliša.
Okvirni sadrţaj kolegija
Osnovni pojmovi i definicije
Zakonski propisi iz podruĉja gospodarenja otpadom
Gospodarenje otpadom
Nadleţnosti drţavnih tijela u sustavu gospodarenja otpadom
Izvori podataka vezanih uz gospodarenje otpadom
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
38
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura
Lovrić, D.: Gospodarenje otpadom. - Zagreb: IPROZ, 2010.
Schmidheiny, S.: Novim smjerom - globalni poslovni pristup razvoju i okolišu. - Zagreb:1995.
Dodatna literatura
1. Batstone, R., Smith, J.E., Jr., Wilson, D.: The Safe Disposal of Hazardous Wastes - the Special Needs and
Problems of Developing Countries. - Volume I - III, World Bank Technical Paper Number 93
2. Bridgwater, A. V., Mumford, C. J.: Waste Recycling and Pollution Control Handbook. George Godwin Limited,
1979
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata/ica
na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na
ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili
usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u
kojem student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki
povezati opće prilike i lokalni mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama i
radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
39
Naziv kolegija
TERENSKA NASTAVA
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – prediplomski
studij
Godina II
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s realnim prirodnim datostima na terenu, te koreliranje i primjena steĉenog
znanja u uĉioniĉkoj nastavi. TakoĊer, osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u praćenju zamjećivanju prirodnih
procesa, pomoć u ovladavanju praksom istraţivanja, osposobiti ih za uoĉavanje ljudskog utjecaja na prirodu i
okoliš, te poticanje proekološkog djelovanja studenata.
Okvirni sadrţaj kolegija
Student će prema preporuci nastavnika iz literature pripremiti odabrane teme o prirodi podruĉja koje će biti
posjećeno, stanju prirode, upravljanju okolišem, ugroţenosti ekosistema, geodiverziteta i biodiverziteta.
Terenska nastava odrţava se na razliĉitim prirodnim lokalitetima, po mogućnosti u blizini podruĉja koja već imaju
izgraĊenu pouĉnu stazu. Ondje se primjenjuju razliĉite metode prikupljanja podataka, sluţi se literaturom i mjernim
ureĊajima, podatke koji će kasnije pripremiti u obliku predispitnih i/ili ispitnih zadataka.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne
raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.
Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630
Izvješće o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Fond za
dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva.
Dodatna Literatura
Enciklopedije, priruĉnici, zakoni
http://aarhus.ba
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti
studenata/ica na nastavi, javne aktivnosti i znanje na ispitima.
Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom
obliku. Konaĉan rad studenta nastoji istraţivaĉki povezati
prirodu i okoliš s ljudskim djelovanjem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama
i radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
40
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; polaganje ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 30 bodova; praktiĉni rad do 30 i završni ispit do 40
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOGIJA BILJAKA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih ekoloških faktora na biljne
organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji te ekologiju najvaţnijih tipova biljnih zajednica formiranih na temelju
floristiĉke klasifikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam i znaĉenje poznavanja biljnog pokrova, autoekologija, ekologija stresa, abiotiĉki ĉimbenici (svjetlost,
voda, temperatura, klima, tlo, soli, kiselost, teški metali, led, poţari)
Biotiĉki ĉimbenici (bolesti, herbivori, mikorize, kompeticija)
Strategija preţivljavanja i ţivotni oblici biljaka
Invazivne vrste, sinekologija, povijest istraţivanja vegetacije i tipovi klasifikacije
Dinamika sukcesije, metode u istraţivanju vegetacije
Uzorkovne analize (klasifikacija, indeksi raznolikosti)
Kartiranje vegetacije
Znaĉaj vegetacije u ekologiji krajobraza, u bioindikaciji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
41
1. Gračanin, M. (1977). Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga Zagreb.
2. Mägdefrau K., Ehrendorfer F. (1984). Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga Zagreb.
3. Lakušić, R (1980). Ekologija biljaka. Svjetlost, Sarajevo.
4. Šegulja, Topić, 2000. Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije.
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i
usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu
temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 30 bodova
Usmeni ispit – 60 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOGIJA ŢIVOTINJA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Ovaj kolegij za cilj ima omogućiti studentima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti koje su im potrebne za
promatranje, analizu i interpretiranje ĉinjenica vezanih uz ekologiju ţivotinja i ekoloških sustava te korištenje tih
informacija u cilju zaštite.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Abiotiĉki ĉimbenici vaţni za ţivotinje, temperatura, ekologija, termoregulacija
Biotiĉki odnosi – simbioza (ekološko znaĉenje), teritorijalnost i kompeticija, teorija srodstvenog prepoznavanja
(odabira), altruizam i razvoj socijalnih zajednica, parazitizam i mutatizam
Migracije – uzroci, ekološko znaĉenje migracija, ekološki zahtjevi pred jedinkom i populacijom
Predatorstvo – teorija optimalne prehrane
42
Stabilnost zajednica – tipovi stabilnosti, predvidljivost, zajednice varijabilnih okoliša
Hrandibene mreţe i stabilnost, raznolikost i stabilnost
Ekologija voda na kopnu (razlika slatkovodnih ekosustava od kopnenih)
Podzemna staništa – ekstremni okoliš
Ekotoni i problem fragmentacije staništa
Ekologija ţivotinja u zatoĉeništvu (zaštita vrsta, problemi drţanja, uzgoja i reintrodukcije)
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing.
2. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company
3. Kerovec, M. Ekologija kopnenih voda, 1998: Mala ekološka biblioteka, knjiga 3. Hrvatsko ekološko društvo
Zagreb.
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i
usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu
temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 30 bodova
Usmeni ispit – 60 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE ZRAKA
Opći podaci:
Studijski program Godina III
Ime nositelja kolegija/nastavnika
43
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifične kompetencije:
Steći znanje o uĉincima nekontroliranog ispuštanja aeropolutanata u zrak. Razumijeti posljedice globalnih promjena
na ravnoteţne odnose ţivih bića i okoliša. Prepoznati oneĉišćivaĉe zraka u ţivotnom okruţenju. Odabrati i znati
primjenit odgovarajuće metode kojima se smanjuje i kontrolira intenzitet oneĉišćenje zraka u okolišu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Izvori oneĉišćenja zraka
Uĉinak staklenika
Kisele kiše
Ozonski omotaĉ
Uzroci klimatskih promjena
Oneĉišćenje zraka na otvorenom prostoru
Oneĉišćenje zraka u zatvorenom prostoru
Opasne tvari, oneĉišćivaĉi zraka
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Herceg, N.,: Okoliš i odrţivi razvoj, Sveuĉilište u Mostaru, Mostar, 2013.
Dodatna literatura:
Ekološka skripta
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje
aktivnosti studenata na nastavi, te uraĊen
seminarski rad kao preduvjet pismenom
i usmenom obliku ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Sudjelovanje na tribinama, radionicama,
znanstvenim i struĉnim skupovima.
Objavljivanje struĉnih radova i ĉlanaka
istraţivaĉkog karaktera temeljenih na
naĉelima razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima;
izrada seminarski radova na odabranu
temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
44
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
Naziv kolegija
OKOLIŠ, JAVNOST I MEDIJI
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – Preddiplomski Godina III.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-1
Preduvjeti za upis kolegija Povijest okoliša
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s odnosima medija, javnost i okoliša, osposobiti ih za suradnju s medijima
na zaštiti prirode i okoliša, te za poslovno komuniciranje u okolišu. TakoĊer, cilj je poticanje proekološkog
djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim odlukama u vezi prirode i okoliša.
Okvirni sadrţaj kolegija
Mjesto prirode i okoliša u medijskoj javnosti BiH; uvodna analiza nekih kljuĉnih primjera kao nultog stanja.
Osnovni problemi izvješćivanja o prirodi i okolišu u BiH.
Mediji i afirmacija znanstvene slike svijeta.
Okoliš, incidenti i upravljanje riziĉnim stanjima.
Pravo javnosti na informacije i na sudjelovanje u odluĉivanju o okolišu.
Priroda i okoliš kao predmet poslovnog komuniciranja i odnosa s javnostima.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
Malović, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden Marketing–Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2005.,
Lana Ofak: Sudjelovanje javnosti u odluĉivanju o pitanjima okoliša, Hrvatska javna uprava, god. 9. (2009.), br. 2.,
str. 443–470
Luĉić, Ivo 2011: I „Boţji“ i „vraţji“ protiv prirode. Medianali, Vol. 5 (2011), No. 9, 75-88.
Dodatna Literatura
Braudel, Fernand 1990. Civlizacije kroz povijest. Globus, Zagreb, 494. str.
Eliade, Mirce 2002. Sveto i profano, AGM, Zagreb, 138.
Šakaja, Laura 1997. Kultura kao objekt geografskog prouĉavanja. Društvena istraţivanja, god. 7, br. 3 (35), Zagreb,
461-484.
http://www.aarhus.ba/index.php
http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/aarhus%20manual_interactive.pdf
http://aarhus.ba/sarajevo/images/docs/IZVJESTAJ.pdf
45
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata/ica
na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na
ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili
usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u
kojem student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki
povezati opće prilike i lokalni mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama i
radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina III
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1++2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Nauĉiti studente razliku izmeĊu obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, naĉinu korištenja obnovljivih izvora, te
trendovima u svijetu
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod: Energija. Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. Zaštita okoliša. Trendovi u svijetu, EU i BiH.
Osnovne znaĉajke Sunĉeve energije. Praktiĉna primjena. Trendovi u svijetu. Potencijali u BiH.
Osnovne znaĉajke energije vjetra. Vjetroelektrane. Trendovi u svijetu.
Energija vodenih tokova, osnovne znaĉajke. Hidroelektrane.
Osnovne znaĉajke geotermalne energije.
Osnovne znaĉajke energije plime i oseke.
Osnovne znaĉajke energije vodika.
Energija iz biomase, osnovne znaĉajke.
Spalionice otpada. Trendovi u svijetu.
Budućnost obnovljivih izvora energije.
46
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
5. Đonlagić M., Energija i okolina, Print.com., Tuzla, 2005
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem Internet
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski i praktiĉni rad te
pismeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu
temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
TURIZAM I OKOLIŠ
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša - preddiplomski Godina III
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je stjecanje uvida u odnose i meĊuzavisnosti turizma i okoliša, te davanja osnovnih informacija o
ekološki prihvatljvom turizmu, i poticanje razvoja svijesti o potrebi turizma na konceptu ravnoteţe sveukupnih
resursa i ukazivanje na vaţnost javnog komuniciranja ovih pitanja.
Okvirni sadrţaj kolegija
47
Znaĉenje prirode za turizam
Turizam i izgraĊeni okoliš
Povijest odnosa turizma i okoliša
Krizna ţarišta u odnosima ĉovjeka i okoliša (geografski pogled)
Turizam i industrija
Turizam, energija i otpad
Vrednovanje krajolika u turizmu
Turizam i promicanje prirode
Negativne posljedice turizma na okoliš
Prostorno planiranje, turizam i okoliš
Odrţivi turizam
Ekoturizam
Javnost u odnosima turizma i okoliša
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura
Hansruedi Müller, 2004.Turizam i ekologija, Masmedia d.o.o. Zagreb.
Dodatna literatura
Jadrešić, Vlatko. 1992/1993., Ekološke osnove i aspekti turizma. Radovi Filozofskog fakulteta 32(9), 25-36,
Zadar.
Carić, Hrvoje (ur) (2006): Odrţivi turizam u deset koraka. Odraz - Odrţivi razvoj zajednice, Zagreb
Ĉrnjar, M.(2002) Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa Rijeka
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na
nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na
ispitima. Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili
usmenom obliku.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa u odnosu na
oĉekivanja te postavljene ciljeve i zadaće
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
48
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOŠKI STANDARDI I NORME
Opći podaci:
Studijski program Turizam Godina III
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznati studente s kontrolom i ograniĉavanjem tehnološkog razvoja, te procjenom rizika u okolišu i
konceptom procesa procjene. Definicija i povijest ISO meĊunarodnih standarda, osnovni principi sustava
upravljanja okolišem 14001:1998 i upravljanje sustavom kvalitete ISO 9001:2002. Definiranje općih i
pojedinaĉnih ciljeva, vrednovanje aspekata i utjecaja, izrada programa upravljanja okolišem, nadzor rada, svijest,
struĉnost, ĉistija proizvodnja, ušteda energije, principi. Upravljanje procesima koji utjeĉu na okoliš.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijest normizacije
Definicija i ciljevi
Znaĉenje normizacije za gospodarstvo
Vrste normi
Europske organizacije
MeĊunarodne norme
MeĊunarodna organizacija za normizaciju
Ekološki standardi i norme u zaštiti okoliša
Osnovni zahtjevi norme ISO 14001
Razvoj standarda
Internacionalizacija normi
Izvori informiranja o normama
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Udţbenik
Skripta predavanja
49
Dodatna literatura:
Cifrić,I.2000.Odrţivi razvoj strategija zaštite okoliša,Zagreb
Katalog normi(ISO;IEC)
Bilten za normizaciju
Tekstovi o normama
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost
studenata tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi,
praćenje aktualnosti, te završni usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe
programa u odnosu na postavljene zadatke i ciljeve
programa (studenata - nastavnika).
Obveze studenata:
Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje zadataka
s vjeţbi i usmeno polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak – 10 bodova
Vjeţbe - 30 bodova
Završni ispit - 60 bodova
Od 60-70 bodova ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOGIJA KOPNENIH VODA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina III
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji kopnenih voda, upoznati strukture i zajednice u kopnenim
vodama, zakonitosti ekoloških sustava voda, obiljeţja planktonskih zajednica, nektona, obraštaja te praćenje stanja
kvalitete kopnenih voda.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Fizikalni, kemijski i biološki uvjeti u kopnenim vodama
Tekućice – struktura i zajednica kopnenih voda
Produkcija i trofiĉka struktura kopnenih voda
Zakonitosti ekoloških sustava voda stajaćica
Fiziĉka obiljeţja, struktura i dinamika ţivotnih zajednica
Jezera, lokve, moĉvare – zakonitosti i obiljeţja ekoloških sustava voda stajaćica
50
Potoci i rijeke; ekologija podzemnih voda
Obiljeţja planktonskih zajednica, zajednica dna (bentos), obraštaja, nektona
Procesi i interakcije u ekološkim sustavima kopnenih voda
Praćenje stanja kvalitete kopnenih voda
Principi konzervacijske biologije kopnenih voda
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Studenti koriste odgovarajuću znanstvenu i struĉnu literaturu iz relevantnog podruĉja, kao i dostupne publikacije,
izvješća i studije.
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni
i usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na
odabranu temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
51
Naziv kolegija
SUVREMENE PERCEPCIJE PRIRODE
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – preddiplomski Godina III
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Povijest okoliša
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s povijesnim i kulturalnim uvjetima naše percepcije prirode i okoliša, s
poviješću ljudskog vrednovanja prirode, s modernim otuĊenjem ĉovjeka od prirode, stjecanje uvida u ovisnost
ekonomskog razvoja i ekoloških problema, upoznavanje sa slobodama, pravima i obavezama graĊanina u odnosu
prema okolišu, te poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim odlukama
u vezi prirode i okoliša.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Osnovni i izvedeni pojmovi prirode
2. „Konstrukcija“ prirode
3. Tradicionalni pogledi na prirodu
4. Moderni pogledi na prirodu
5. Ekološki pogledi na prirodu
6. Priroda i kultura
7. Priroda i politika
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
Geiger, Marija (2009), S onu stranu monokulture - tradicijska znanja o okolišu i mreţa ţivota. Zagreb, Antibarbarus,
775.
Dodatna literatura
Eliade, Mirce 2002. Sveto i profano, AGM, Zagreb, 138.
Gavazzi, Milovan 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb, 290.
Šakaja, Laura 1997. Kultura kao objekt geografskog prouĉavanja. Društvena istraţivanja, god. 7, br. 3 (35), Zagreb,
461-484.
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata/ica
na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na
ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili
usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u
kojem student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki
povezati opće prilike i lokalni mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama i
52
radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija PRAVO U ZAŠTITI PRIRODE
Opći podaci
Studijski program Studij ekologije i zaštite okoliša Godina III.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati sa pojmovima i osnovnim naĉelima vezanim za zaštitu prirode i okoliša. Studenti će
se uputiti u osnovne izvore (domaće i meĊunarodne) zaštite prirode i okoliša, te naĉin njihovog korištenja i
tumaĉenja. Obradit će se zaštita posebnih dijelova prirode i okoliša, te analizirat osnove graĊanskopravne i
kaznenopravne zaštite prirode i okoliša, uz naznaku osnovnih drţavnih, federalnih i ţupanijskih/kantonalnih tijela
nadleţnih za zaštitu prirode i okoliša u Bosni i Hercegovini.
Okvirni sadrţaj kolegija
-Uvod u zaštitu prirode i okoliša: zadaća, predmet, osnovni pojmovi i naĉela zaštite prirode i okoliša;
-Izvori prava zaštite prirode i okoliša u Bosni i Hercegovini: opći i posebni izvori zaštite prirode i okoliša na
drţavnoj, federalnoj i ţupanijskoj/kantonalnoj razini;
-Institucije i tijela koja sudjeluju u provedbi zaštite prirode i okoliša u Bosni i Hercegovini;
-Zaštita posebnih dijelova prirode i okoliša;
-GraĎanskopravna zaštita prirode i okoliša: izvori graĊanskopravne zaštite prirode i okoliša, pravno ureĊenje
53
graĊanskopravne zaštite prirode i okoliša, odgovornost za štetu nastalu oneĉišćenjem prirode i okoliša;
-Kaznenopravna zaštita prirode i okoliša: kaznena djela protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih dobara;
-MeĎunarodnopravna zaštita prirode i okoliša: razvoj i izvori meĊunarodnog prava zaštite prirode i okoliša,
meĊunarodne organizacije posvećene zaštiti prirode okoliša.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samorelevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Lonĉarić-Horvat, Oliverai dr., Pravookoliša, treće, izmijenjenoidopunjenoizdanje, Organizator, Zagreb, 2003.
Dodatna literatura
Pregled pravnog i i institucionalnog okvira za zaštitu okoliša u Bosni i Hercegovini (finalni nacrt), UNEP Bosna i
Hercegovina, 2011.
- Zakon o zaštiti prirode („ Sl.novine FBiH“, broj 33/03)
- Zakon o zaštiti okoliša („ Sl.novine FBiH“, broj 33/03, 38/09)
- Kriviĉni zakon FBiH („ Sl.novine FBiH“, broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11)
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja nastave.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.
Kolokvijizavršniispitpolaţu se pismenimputem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i
uspješnosti izvedbe programa
U toku semestraizvršit ćesekooperativnaprocjenakvaliteteizvedbeprograma,
auodnosunaoĉekivanjaiobveze (studenata/nastavnika),
tepostavljeneciljeveizadaćeprograma.
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i
izvoĊenje ocjene
10 % - Prisutnost na predavanjima
10 % - Participacija tijekom nastave
15 % - Kolokvij (pismeni ispit)
10 % - Prvi draft seminarskog rada (esej)
15 % - Seminarski rad (esej)
10 % - Prezentacija seminarskog rada
15 % - Završni pismeni ispit
15 % - Završni usmeni ispit
0 - 59 % = Negativan (1)
60 - 69 % = Dovoljan (2)
70 - 79 % = Dobar (3)
80 - 89 % = Vrlo dobar (4)
90 - 100 % = Odliĉan (5)
54
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE TLA
Opći podaci:
Studijski program
Ekologija i zaštita
okoliša Godina III
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na
kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifične kompetencije:
Steći znanje o teksturi, fiziĉkim i kemijskim svojstvima tla. Znati uzroke degradacije i moći predlagati naĉine
zaustavljanja smanjenja plodnog tla.Razumijeti gospodarski utjacaj na tlo u sastavu odrţivog razvoja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Narav i funkcije tla
Kemijska i fizikalna svojstva tla
Zakiseljavanje, alkalizacija, salinizacija
Utjecaj teških kovina na pedogenetske procese
Gubitak plodnosti tla, oblik degradacije
Opustinjavanje, dezertifikacija tla
Kruti otpad i oneĉišćavanje tla
Medicinski otpad
Gospodarski utjecaj na tlo
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Martinovid, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.
Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti
studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao
preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja
55
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i
struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i
ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima
razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada
seminarski radova na odabranu temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u
gornjoj tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno povjerenstvo.
Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak
studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene
ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija, dostavlja i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima, sa
zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra navedno
povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju treba
polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi odgovarajuće
rješenje.
f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa (izborni kolegiji);
Predmete iz drugih studijskih programa (tzv eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s tim
što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim
kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije zapoĉeti
studij i koji je polagao odreĊene ispite, tijekom priznavanja tih ispita, odreĊeni ispiti se mogu priznati kao
eksterni izborni kolegiji.
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka studija;
Uvjeti upisa sljedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u naĉelu
ne upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine. Proces se
odvija na slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene nastavnim planom
za taj studij i moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog
semestra, do upisa u naredni semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom. Brţe
napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje
upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako
tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe
u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog semestra, student je duţan najprije
upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni), i iz
narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima kolegija koji se
ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i ako na
kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne poloţi sve
ispite.
56
Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom
završnog preddiplomskog rada.
h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i
Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi tijekom
tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno prirodi
pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava se
organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju
se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva vida
nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja
nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se
obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne studente organizirat će se
uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u sudjelovati u nastavnom procesu i polagati
odgovarajuće ispite.
i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne
smatra se novim studijskim programom.
Studijski program je u svim svojim elementima
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, društva, te potrebama poslodavca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,
studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.
57
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
PRIRODNIH ZNANOSTI2
STUDIJSKI PROGRAM
II.CIKLUS
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: PRIRODNE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: EKOLOGIJA
2 Studij prirodnih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao
integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.
58
ZNANSTVENO PODRUĈJE: BIOTEHNIĈKE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: ZAŠTITA OKOLIŠA
DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI
STUDIJSKI SMJEROVI:
1. EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
1. UVOD
Bosna i Hercegovina je zemlja bogata prirodnim resursima, a siromašna brigom o istim, zemlja u kojoj degradacija
okoliša i kontinuirano oneĉišćenje traju decenijama unazad, u kojoj je nepoštivanje mjera u zaštiti okoliša
svakodnevnica. Navedeno upućuje da je, u našoj zemlji, neophodna hitna promjena ponašanja prema okolišu. Mora se
uspostaviti sustav kroz koji bi se uz sanaciju naslijeĊenog stanja poštivale preventivne mjere u zaštiti okoliša, a sve
sukladno okolinskoj legislativi i okolinskoj praksi.
Jedna od osnovnih karika, koja bi omogućila postizanje istog, je kvalitetno obrazovanje kadra iz ove oblasti. U
obrazovnom sustavu Bosne i Hercegovine ekologiji i zaštiti okoliša se, do posljednje decenije, nije posvećivala
posebna pozornost. Posljednja decenija je period u kojem se pokreću studiji iz ove oblasti
u visokoškolskim ustanovama naše zemlje.
Na Fakultetu društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, u okviru diplomskog studijskog programa Ekologija i zaštita
okoliša student stjeĉe znanja iz kolegija kemija okoliša, opća ekologija, ekologija ţivotinja, ekologija biljaka i drugi
koji pripadaju prirodnim znanostima, ali i kolegiji koji pripadaju biotehniĉkim i društvenim znanostima.
kologija i zaštita okoliša, od posebne su vaţnosti kolegiji koji studentu omogućuju stjecanje znanja uz koja će mu biti
omogućeno da:
- prepozna i otkrije uzroke i posljedice oneĉišćenja okoliša,
- prepozna štetne utjecaje oneĉišćenja na ĉovjeka, biljni i ţivotinjski svijet,
- da predlaţe najbolja rješenja za ublaţavanje ili sanaciju nastalih oneĉišćenja,
- da, u cilju zaštite, predlaţe mjere prevencije,
- da vrše tretman ĉvrstog otpada,
- da sudjeluje u izradi studijskih projekata i elaborata iz oblasti zaštite okoliša.
Navedenim interdisciplinarnin pristupom studentu je omogućeno stjecanje znanja iz razliĉitih disciplina uz njihovo
meĊusobno povezivanje.
Priroda ovog studija je takva da je sam teorijski pristup nedovoljan, pa se u toku studija organizira terenska nastava
ĉiji je cilj da se student upozna sa praktiĉnom primjenom prethodno steĉenih teorijskih znanja.
Na studiju Ekologija i zaštita okoliša obrazovanje kadrova prati principe razvijenih zemalja Svijeta i zemalja Evropske
unije. Svladavanjem programa diplomskog studija Ekologije i zaštite okoliša, student stjeĉe skompetencije za
obavljanje posla:
- Struĉnog suradnika iz oblasti zaštite okoliša u zavodima, institutima, laboratorijama, a koji je osposobljen
da uĉestvuje u izradi elaborata, planova, lokalnih strategija odrţivog razvoja i zaštite okoliša,
- Kretivnog menadţera koji će u svome radu uvijek polaziti od unapreĊenja i ulaganja u okoliš i koji će
konkurentsku sposobnost svojih organizacija izgraĊivati na osnovu odnosa prema okolišu,
- Menadţera koji će izravno raditi na poslovima operativnog provoĊenja zaštite okoliša unutar razliĉitih
tvrtki javnih i privatnih poduzeća koja se bave prevencijom i zbrinjavanjem oneĉišćenjanja okoliša.
Plan i program diplomskog studija zaštite okoliša provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenjem ECTS-
bodovnih sustava i promicanje europske suradnje. Cilj programa je da osposobi studente za poslove ne samo u
razliĉitim organizacijama koje imaju zakonske obveze zaštite okoliša, već i u jedinicama lokalne samouprave koje su
izravno ukljuĉene u unapreĊenje ţivota svojih stanovnika i koje moraju strateški promišljati i operativno djelovati u
zaštiti i unapreĊenju okoliša. Uz ovladavanje znanjima i vještinama koje im nudi ovaj program diplomskog studija to
će realno moći ostvariti.
59
Opći podaci o studiju:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;
Diplomski studij prirodnih znanosti organiziran je kao dvopredmetni studij. Završetkom diplomskog
studija prirodnih znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) prirodnih znanosti
s naznakom smjera.
b) uvjeti za upis na studijski program;
Uvjet za upis na studij je prethodno završen srodan studij prirodnih, tehniĉkih ili biotehniĉkih znanosti
u trogodišnjem ili ĉetverogodišnjem trajanju
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici:
DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ PRIRODNIH ZNANOSTI - SMJER
EKOLOGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
1 2 3 4 5 6 7 8 9
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA
I. SEMESTAR
Kemija okoliša 1 1 2 6 Obvezni MSPZ01
Opća ekologija 1 1 2 6 Obvezni MSPZ02
Ekologija biljaka 1 1 2 6 Obvezni MSPZ03
Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki MSPZ04
Zaštita prirode 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSPZ05
Ekološka pedagogija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSPZ06
Izborni kolegij s
eksterne liste
1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg smjera
MSPZ07
II. SEMESTAR
Ekologija ţivotinja 1 1 2 6 Obvezni MSPZ08
Upravljanje ĉvrstim
otpadom
1 1 2 6 Obvezni MSPZ09
Ekonomija zaštite
okoliša
1 1 2 6 Obvezni MSPZ10
Oneĉišćenje i zaštita
voda
1 1 2 6 Obvezni MSPZ11
Agroekologija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSPZ12
Socijalna ekologija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSPZ13
Izborni kolegij s
eksterne liste
1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg smjera
MSPZ14
III. SEMESTAR
Metodologija
znanstvenih
istraţivanja sa
statistikom
1 1 2 6 zajedniĉki MSEZ01
Oneĉišćenje i zaštita
tla
1 1 2 6 Obvezni MSEZ02
Oneĉišćenje i zaštita
zraka
1 1 2 6 Obvezni MSEZ03
Okolišne studije i
projekti
1 1 2 6 Obvezni MSEZ04
60
Odrţivi razvoj i
okoliš
1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSEZ05
Urbana ekologija i
prostorno planiranje
1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSEZ06
Izborni kolegij s
eksterne liste
1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg smjera
MSEZ07
IV. SEMESTAR
Tehnološki procesi i
zaštita okoliša
1 1 2 6 Obvezni MSEZ08
Buka u okolišu 1 1 2 6 Obvezni MSEZ09
Terenska nastava iz
ekologije
1 1 2 6 Obvezni MSEZ10
Ţivot u kršu 1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSEZ11
Zaštita biološke i
krajobrazne
raznolikosti
1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSEZ12
magistarski/diplomski
rad
1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik ekologije ili zaštite
okoliša.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra(mag.) prirodnih znanosti, smjer ekologije
i zaštite okoliša
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KEMIJA OKOLIŠA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina I
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o temeljnim ekološkim pojmovima. Razumjeti kemizam okoliša (tla,zraka i vode). Prepoznati promjene
nastale djelovanjem ljudske aktivnosti na resurse okoliša. Znati i primjenjivati parametre kojim se umanjuje štetno
djelovanje tvari na okoliš i ĉovjeka.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Klimatske promjene
Istanjivanje ozonskog omotaĉa
Kemijske tvari i zdravlje
Ekološki znaĉaj jonizirajućeg zraĉenja
Promjene u atmosferskom tlaku i zdravlje
Trošenje minerala i stijena
Biološko trošenje prirodnih resursa
Svojstva i znaĉaj produkata trošenja i transformacije struktura tvari
Ekološki znaĉaj mineralnog sastava tla
Osnove za biološke, kemijske i fiziĉke procese obrade otpada
Parametri i utjecaji štetnih tvari na ĉovjeka i okoliš
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
61
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Sredojević, J.,: Obrada i deponije otpada, Mašnski fakultet, Zenica, 2003.
Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013.
Dodatna literatura:
Zdravstvena ekologija
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti
studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao
preduvjet pismenom i usmenom obliku
ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Sudjelovanje na tribinama, radionicama,
znanstvenim i struĉnim skupovima. Objavljivanje
struĉnih radova i ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera
temeljenih na naĉelima razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada
seminarski radova na odabranu temu; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OPĆA EKOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina I
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je upoznati studente s osnovnim postavkama ekologije,odnosom ekologije prema drugim znanstvenim
podruĉjima,abiotiĉkim i biotiĉkim ĉimbenicima,te elementima biosfere i degradacije istih.
62
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Definicija ekologije
2.Kratki prikaz povjesnog razvoja
3.Temeljne postavke ekologije
4.Odnos ekologije prema drugim znanstvenim podruĉja
6.Ekološka valenca
7.Ţivotno stanište
8.Ekološka niša
9.Abiotiĉki i biotiĉki ĉinbenici
10.Biotiĉki sustavi (jedinka,populacija,ţivotna zajednica,ekološki sustav,biomi,biosfera)
11.Biogeokemijski ciklusi
12.Ţivotna podruĉja (podruĉja mora i oceana,podruĉja kopnenih voda,kopnena ţivotna podruĉja)
13.Planet Zemlja kao ekološki sustav (ekosfera)
14.Atmosfera
15.Litosfera
16.Pedosfera
17.Hidrosfera
18.Biosfera
19.Degratacija biosfere
20.Poloţaj ĉovjeka u biosferi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Glavaĉ,V., 2001.Uvod u globalnu ekologiju,Zagreb,210 str.
Đikić D.,(et.ol.)2001.Ekološki leksikon,Zagreb,357.str.
Dodatna literatura:
Cochrane.,J.1987:Air ecology.Franklin Watts Publishing.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti
studenata,pohaĊanje nastave ,te polaganje usmenog i
pismenog ispita
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Anketa studenata
Obveze studenata:
PohaĊanje nastave,uĉešće u raspravi,pismena i usmena
provjera znanja
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak na nastavu- 10 bodova
Pismeni ispit-40 bodova
Usmeni ispit-50 bodova
Od 60-70 bodova dovoljan D-2
70-80 bodova –dobar C-3
80-90bodova vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
63
Naziv kolegija: EKOLOGIJA BILJAKA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih ekoloških faktora na biljne
organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji te ekologiju najvaţnijih tipova biljnih zajednica formiranih na temelju
floristiĉke klasifikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam i znaĉenje poznavanja biljnog pokrova, autoekologija, ekologija stresa, abiotiĉki ĉimbenici (svjetlost,
voda, temperatura, klima, tlo, soli, kiselost, teški metali, led, poţari)
Biotiĉki ĉimbenici (bolesti, herbivori, mikorize, kompeticija)
Strategija preţivljavanja i ţivotni oblici biljaka
Invazivne vrste, sinekologija, povijest istraţivanja vegetacije i tipovi klasifikacije
Dinamika sukcesije, metode u istraţivanju vegetacije
Uzorkovne analize (klasifikacija, indeksi raznolikosti)
Kartiranje vegetacije
Znaĉaj vegetacije u ekologiji krajobraza, u bioindikaciji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Gračanin, M. (1977). Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga Zagreb.
2. Mägdefrau K., Ehrendorfer F. (1984). Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga Zagreb.
3. Lakušić, R (1980). Ekologija biljaka. Svjetlost, Sarajevo.
4. Šegulja, Topić, 2000. Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije.
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i
usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu
temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 30 bodova
64
Usmeni ispit – 60 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
I.
dipl.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu magistarskog
rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih
izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil
pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,
izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova
prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće
osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirnisadrţajkolegija:
Znanstveneinformacije.
Bazepodataka.
Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.
Argumentacija.
Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.
Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.
Operacionalizacija varijabli istraţivanja.
Formiranje uzoraka istraţivanja.
Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.
Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.
Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.
Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.
Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.
Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.
Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.
NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad
Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad
65
Osnovna literatura:
1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademskopisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.
Dodatnaliteratura:
Borozan, Đula (2009): Osnoveakademskogpisanja. Osijek: SveuĉilišteJosipaJurjaStrossmayera
Dunleavy, Patrick (2007): Kakonapisatidisertaciju. Zagreb: FakultetpolitiĉkihznanostiSveuĉilišta u Zagrebu
Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanjeznanstvenih i struĉnihradova. Zagreb:
MinistarstvounutarnjihposlovaRepublikeHrvatske
Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.
Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijaizradenauĉnogteksta. Podgorica: CID.
Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatskipedagoško-
knjiţevnizbor.
Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izradastudentskihradova. Novi Sad: Autorskoizdanje.
Silobrĉić, Vlatko (2003): Kakosastaviti, objaviti i ocijenitiznanstvenodjelo. Zagreb: Medicinskanaklada.
Suzić, Nenad (2010): Pravilapisanjaznanstvenograda. APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.
Šamić, Midhat (1990): Kakonastajenauĉnodjelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjeraznanja i polaganjeispita:
Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se
tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave. Prije izlaska na
završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj. analizu
znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu
seminarskog rada u vidu analize znanstvenog ĉlanka;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova
Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova
Prikaz monografije– 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
ZAŠTITA PRIRODE
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša – Diplomski studij Godina I
66
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je šire upoznavanje studenata s opasnostima i oneĉišćenjima prirode, te sa teorijskim podlogama,
strategijama i taktikama zaštite prirode. TakoĊer, osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u sustavu zaštiti prirode i
okoliša. TakoĊer, cilj je poticanje proekološkog djelovanja studenata i sudjelovanja u javnim zbivanjima i javnim
odlukama u vezi prirode i okoliša.
Okvirni sadrţaj kolegija
Opasnosti i oneĉišćenja prirode
Teorije, strategije i taktike zaštite prirode
Konzervacija prirode
Procjena utjecaja na okoliš
Norme ISO i ekološki menadţment
Upravljanje kriznim stanjima.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski
rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
Carter, Neil. Strategije zaštite okoliša: ideje, aktivizam, djelovanje. Barbat, Zagreb, 2004.
Dodatna Literatura
Izvješće o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Fond za
dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva.
2013.https://docs.google.com/file/d/0B92aGqcMg96CYmh2M0ZjNG5mWlU/edit
http://aarhus.ba
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata/ica
na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na
ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u pismenom ili
usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u
kojem student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki
povezati opće prilike i lokalni mikrokozmos.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama i
radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
67
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOŠKA PEDAGOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina I. dipl.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razvijena ekološka svest i ekološka kultura na spoznajnoj, vrijednosnoj, emocionalnoj i voljnoj razini.Studenti će
biti upoznati sa teorijskim i praktiĉnim aspektima i razvojnim tendencijama odnosa ĉovjeka i prirode (unutarnje i
vanjske), i uvjetima brzih i korjenitih društvenih i ekonomskih promjena i problema. BuĊenje svijesti studenata za
probleme orjentirane na ekološke uvjete okoline. Razvijanje emocionalne (odgovornosti) zainteresiranosti,
racionalne (znanja o povezanosti eko-sustava) sposobnosti studenata, kao i sposobnosti svjesnog spoznavanja
odnosa izmeĊu ljudi, okoline, prirode. Razviti će konkretne sposobnosti za rješavanje aktualnih i budućih ekoloških
problema, kompetencija djelovanja pojedinca (u smislu procjenjivanja postupaka i njihovih posljedica). Jaĉanje
samoorganizacije i vlastite inicijative studenata procesom uĉenja u kojemu oni sami odluĉuju o svom ţivotu,
razvijaju maštu i kreativnost, ne prihvaćaju bespomoćne tehnološke i ostale uloge.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Ekološki odgoj iobrazovanje prema konceptu odrţivog razvoja.
Povijesne naznake djelatnosti ekološkog odgoja.
Nove orijentacije u prostoru ekološkog odgoja.
Nove tendencije u odnosu pedagogije i ekologije.
Potreba za ekološkom kompetencijom. Nedosljednosti ekološkog odgoja.
Pedagogija partnerstva sa prirodom. Novi doseg ekološkog uĉenja.
Ekološki odgoj i obrazovanje i njihovi aspekti.
Dimenzije ekološke svijesti.
Zadatci ekološkog odgoja i obrazovanja.
Ĉinioci razvoja ekološke osjetljivosti kod djece.
Strategije, metode, postupci i metodiĉki pristupi u ekološkom odgoju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
68
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Milenko Kundaĉina (2010): Ekološko vaspitanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Dodatna literatura:
Milenko Kundaĉina (2006): Ĉinioci ekološkog vaspitanja i obrazovanja uĉenika. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Andevski Milica i Milenko Kundaĉina (2005): Ekološko obrazovanje – Od brige za okolinu do odrţivog razvoja.
Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Stipe Golac ... et al. (2004): Ekologija u odgoju i obrazovanju. Gospić : Visoka uĉiteljska škola.
Uzelac, V. (1990): Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska
na završni ispit studenti su duţni uraditi zadane
zadatke. Završni ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada zadataka; izlazak na
ispit.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje u nastavi – 10 bodova
Izrada zadataka – 50 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOGIJA ŢIVOTINJA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
69
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Ovaj kolegij za cilj ima omogućiti studentima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti koje su im potrebne za
promatranje, analizu i interpretiranje ĉinjenica vezanih uz ekologiju ţivotinja i ekoloških sustava te korištenje tih
informacija u cilju zaštite.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Abiotiĉki ĉimbenici vaţni za ţivotinje, temperatura, ekologija, termoregulacija
Biotiĉki odnosi – simbioza (ekološko znaĉenje), teritorijalnost i kompeticija, teorija srodstvenog prepoznavanja
(odabira), altruizam i razvoj socijalnih zajednica, parazitizam i mutatizam
Migracije – uzroci, ekološko znaĉenje migracija, ekološki zahtjevi pred jedinkom i populacijom
Predatorstvo – teorija optimalne prehrane
Stabilnost zajednica – tipovi stabilnosti, predvidljivost, zajednice varijabilnih okoliša
Hrandibene mreţe i stabilnost, raznolikost i stabilnost
Ekologija voda na kopnu (razlika slatkovodnih ekosustava od kopnenih)
Podzemna staništa – ekstremni okoliš
Ekotoni i problem fragmentacije staništa
Ekologija ţivotinja u zatoĉeništvu (zaštita vrsta, problemi drţanja, uzgoja i reintrodukcije)
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing.
2. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company
3. Kerovec, M. Ekologija kopnenih voda, 1998: Mala ekološka biblioteka, knjiga 3. Hrvatsko ekološko
društvo Zagreb.
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni
i usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na
odabranu temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
70
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UPRAVLJANJE ĈVRSTIM OTPADOM
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-doplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osposobljavanje studenata da prepoznaju globalne razmjere ugroţavanja okoliša sve većim koliĉinama i vrstama
otpada.Vaţnost gospodarenja otpadom i njegovog zbrinjavanja.Moraju shvatiti vaţnost
oporabe,recikliranja,kompostiranja te naĉela smanjenja otpada te ulogu pojedinca i lokalne zajednice.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Definicija krutog otpada
2.Otpad kao osnovni ekološki problem današnjice i pokazatelj stupnja razvijenosti
3.Oneĉišćenje okoliša uzrokovano otpadom
4.Opći,fizikalni i kemijski parametri krutog otpada
5.Osnovna pitanja uklanjanja otpada
6.Klasifikacija otpada
7.Opasni otpad
8.Utjecaj otpada na okoliš
Sprjeĉavanje i smanjenje nastajanja,obrada,recikliranje,,odlaganje,vrednovanje
9.Mjere i postupci za smanjenje otpada
10.Naĉin i organizacija skupljanja,transporta,obrade krutog otpada
11.Tehnologije i postupci obrade otpada
12.Postupci zbrinjavanja
13.biološki,kemijski,fizikalni procesi obrade ĉvrstog otpada
14.UreĊaji i oprema za obradu otpada
15.Nove tehnologije
16.Prikupljanje sekundarnih sirovina i recikliranje
17.Odlaganje otpada na ureĊenim deponijama
18.Izgradnja odlagališta
19.Obrada otpada prije odloaganja
20.Utjecaj deponija na okoliš i mjere zaštite
21.Naĉin smanjenja nastajanja otpada,uloga pojedinca i lokalne zajednice
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura.
1. Milinović Z: Otpad nije smeće, Gospodarstvo i okoliš, 2002.
2. Zakon o otpadu
3. Bilješke s predavanja i skripte
71
Dodatna literatura:
1.Gilbert Masters.Introdukcion to Enviromental Engineering and science.Prentice hall.
2.Ilić,M.,Miletić,S.,:Osnove upravljanja ĉvrstim otpadom,Beograd,2002.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad,pismeni i
usmeni ispit
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studenska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na
odabranu temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak-10 bodova
Seminarski rad-20 bodova
Pismeni ispit-30 bodova
Usmeni ispit-40 bodova
Od 60-70 bodova,ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova,ocjena dobar-C-3
Od 80-90 bodova,ocjena vrlo dobar-B-4
Od 90-100 bodova,ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKONOMIJA ZAŠTITE OKOLIŠA
Opći podaci:
Studijski program
Diplomski sveuĉilišni studij prirodnih
znanosti:Turizam i ekologija Godina/Semestar II/II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Kolegij pomaţe studentima u razumijevanju dalekoseţnih posljedica degradacije okoliša i resursa (suvremena pitanja
od globalnog zagrijavanja, rasta stanovništva, oneĉišćenja zraka, energetske politike, zakonodavstva koje se odnosi na
kemijsko oneĉišćenje i smještanje odlagališta otpada itd.), te razvija ekonomske alate potrebne za iznalaţenje rješenja
za probleme okoliša, kako bi odrţivi razvoj bio realno moguć.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Uvod
2. Uloga ekonomike u upravljanju okolišem
3. Pregled modelirana trţišnog procesa
4. Modeliranje nedostataka trţišnog mehanizma
5. Ekonomski instrumenti upravljanja okolišem
6. Konkurentske prednosti organizacije kroz upravljanje okolišem
72
7. Menadţment i okoliš
8. Ulaganja u okoliš-projekti ulaganja
9. Rizici ulaganja u okoliš
10. Oneĉišćenje zraka
11. Oneĉišćenje voda
12. Kruti otpad i toksiĉni materijali
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Izrada Seminarskog rada Konzultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Aktivnost na nastavi Prezentacija Seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit
Obvezna literatura:
Goodstein, E. S., Ekonomika i okoliš, 2003., MATE, Zagreb
S. Nakić,sveuĉilišni udţbenik,“Osnove menadţmenta“;Fakultet društvenih znanosti dr.Milenko
Brkić,MeĊugorje,2014.
Dopunska literatura
M. Ĉrnjar, Ekonomika i politika zaštite okoliša, 2002., Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa, Rijeka
Field, B. C., Field, M. K., Environmental Economics, 2001, McGraw-Hill, New York
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
73
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti moraju shvatiti vaţnost vode za ţivot svih ţivih bića na zemlji.TakoĊer se moraju upoznati sa vrstama
oneĉišćenja i zagaĊenja kako mora tako i kopnenih voda. Moraju upoznati tehnike i naĉinime proĉišćavanja kao i
naĉinima smanjenja oneĉišćenja i kontrole i zaštite voda.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Voda na zemlji
2.Fizikalna i kemijska obiljeţja te podjela slatkih voda
3Stajaćice,tekućice,podzemne vode
4.Vrste oneĉišćenja kopnenih voda
5.Organska oneĉišćenja i poslijedice
6.Biološke metode odreĊivanja kakvoće vode
7.Kriteriji za odreĊivanje kakvoće vode
8.Klasifikacija voda
9.Klasifikacija morske vode
10.Glavni oblici oneĉišćenja
11.Elementi sadrţani u prirodnim vodama
12.Anorganski zagaĊivaĉi
13.Organski oneĉišćivaĉi
14.Eutrofikacija
15.Sastojci komunalnih otpadnih voda
16.Industrijske otpadne vode
17.Vaţnost oĉuvanja kakvoće voda
18.Postupci samoproĉišćavanja voda
19.Biokemijski postupci
20.Upravljanje kakvoćom voda
21.Izrada planova i programa zaštite voda
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Tuhtar D., ZagaĊenje zraka i vode,Svjetlost OOUR,Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,Sarajevo,1984.
Skripte sa predavanja,publikacije,studije iz ovog podruĉja
Dodatna literatura:
Mihanović-Perina (1982): Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagaĊenosti vode,priruĉnik za nastavnike,Školska
knjiga,Zagreb,132 pp.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski
rad(projekt,,Poster) te pismeni i usmeni ispit
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studenska anketa
Obveze studenata:
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak na nastavu-10 bodova
Seminarski rad-20 bodova
Pismeni ispit-30 bodova
Usmeni ispit-40 bodova
Od 60-70 bodova,ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3
Od 80-90bodova ocjena vrlo dobar-B-4
Od 90-100bodova ocjena odliĉan A-5
74
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AGROEKOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o genetiĉkim i ekološkim karakteristikama tla. Razumjeti meĊuodnose tla, vegetacije i utjecaje ĉovjeka.
Prepoznati uzroke degradacije i moći predlagati naĉine oĉuvanja njegove plodnosti, te stvaranja uvjeta za proizvodnju
zdrave hrane.
Okvirni sadrţaj kolegija
Globalna uloga tla
Odnos tla i vegetacije
Tlo kao dio okoliša
Utjecaj ĉovjeka na stanje humizacije
Anorganski i organski oneĉišćivaĉi tla
Erozija tla u poljodjelskom prostoru
Zaštita plodnog tla i stvaranje uvjeta za proizvodnju zdrave hrane.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Martinović, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.
Markovina, S.,: Umornost tla, razlozi-izbjegavanje-otklanjanje, Roko Markovina „ČIKO“, Lumbarda,2007.
75
Dodatna literatura:
Milivoje , Ć., 1989: Pedologija, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva „Svjetlost“, Sarajevo.
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti
studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao
preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i
struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i
ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima
razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada seminarski
radova na odabranu temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SOCIJALNA EKOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij Godina V.
3. semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost uvida u temeljne pojmove iz podruĉja socijalne ekologije,
zatim mogućnost stjecanja znanja o odnosu društva (ĉovjeka) i okoliša (prirode) kroz povijest i u danas kao i o
teorijskoj i empirijskoj dimenziji toga odnosa; slijedom toga studenti će moći razvijati specifiĉne kompetencije
(znanja i vještina). Na temelju već steĉenih socioloških znanja studenti će usvojiti dodatna teorijska i empirijska
znanja i interpretacije o odnosu ĉovjeka i prirode, o suvremenom fenomenu socijalno-ekološke krize i njezinu
prevladavanju kao i o kompleksnoj i neraskidivoj povezanosti ĉovjeka i okoliša. Na taj naĉin moći će interpretirati
empirijske ĉinjenice u kontekstu suvremenih socioloških teorija, ali i razvijati teorijsko mišljenje o mogućim
perspektivama ĉovjeĉanstva u kontekstu odnosa društva i prirode, posebno u zrcalu suvremenih globalizacijskih
procesa, zagaĊenja okoliša (zemlje, podzemlja i nadzemlja).
Okvirni sadrţaj kolegija:
Odnos: društvo – priroda – tehnika; ekološke orijentacije: antropocentrizam, ekocentrizam, tehnocentrizam; odnosu
prirode i kulture; nasilja u društvu i «nasilja» u prirodi; ekologija kao prirodoznanstvena ali i kao socijalna ekologija;
raznolikost kultura u prirodnoj raznolikosti; kultura zidova; ĉovjekov „upad“ u prirodu; socijalno-ekološke krize;
globalizacija i ekološki problemi, odrţivi razvoj, religija i okoliš; suvremena kretanja u socijalnoj ekologiji: ekozofija,
ekološki pokreti, ekofeminizam; etika okoliša; bioetika; suvremeni krajobrazi; industrijsko zagaĊenje, komunalni
76
otpad i njegovo zbrinjavanje; ekologiji vremena (prirodno i socijalno vrijeme), ekološka edukacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Cifrić, I. (2012). Kultura i okoliš. Zaprešić: Visoka škola «Baltazar Adam Krĉelić».
2. Cifrić, I. (2002). Okoliš i održivi razvoj. Zagreb: Hrvatsko soc. dr. i Zavod za sociologiju.
3. Ibraković, Dţ. (2010), Socijalna ekologija, FPN Sarajevo – hrestomatija
4. Des Jardin, R. J. (2006), Ekološka etika (Uvod u ekološku filozofiju), Beograd, Sluţbeni glasnik
Dodatna literatura:
Cifrić, I. (1989). Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.
Cifrić, I. (2000). Moderno društvo i svjetski ethos. Zagreb: HSD i Zavod za sociologiju
Cifrić, I. (1994). Napredakiopstanak. Zagreb: HSD iZavodzasociologiju Fil. fakultet.
Cifrić, I. (2007). Bioetiĉkaekumena. Zagreb: Pergamena.
Cifrić, I. (2009). Pojmovnikkultureiokoliša. Zaprešić: Visokaškola «B. A. K.».
Ţiga, Jusuf (2012), Vrijemesve(politike) iluzijesavremenogekologizma, Sarajevo, KZB Preporod
Ponting, C. (1993). A Green History of the World. New York: Penguin Books.
Redclift, M./Woodgate, G. (2000). The International Handbook of Environmental Sociology. Northampton
(Ma): Edward Elgar Publishing, Inc.
Diamond, J. (2008). Slom. Kako se društvaodluĉujuzapropastiliuspjeh. Zagreb: Algoritam.
Gidens, Entoni (2010), Klimatske promene i politika, Beograd, Clio
Glavaĉ. V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatskasceuĉil. Nakladaidrugi.
Hannigan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge.
Hughes, J. Donald. (2011). Što je povijestokoliša? Zagreb: Disput.
Ponting, Klajv (2009), Ekološka istorija sveta, Beograd, Odiseja
Mayer-Tasch, Cornelius, P. (1999). Politische Ökologie. Eine Einführung. Opladen: Leske+Budrich.
Meadows, D./Meadows D./Randers, J. (2006). Grenzen des Wascstums. Das 30-Jahre-Update. Stuttgart:
Hirzel.
Simmons, I. G. (2010). Globalnapovijestokoliša. Zagreb: Disput.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije okoliša, etike, odrţivog razvoja
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
77
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA
Opći podaci:
Studijski program Svi programi Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
78
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA TLA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o tlu kao sastavnom dijelu okoliša. Razumjeti povezanost tla i vegetacije. Prepoznati uzroke
degradacije, te pratiti promjene i primjenjivati suvremene metode zaštite tla.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Tlo kao dio okoliša
Kruti otpad i oneĉišćenje tla
Odnos tla i vegetacije
Gospodarsko vrednovanje tla
79
Utjecaj ĉovjeka na stanje huminizacije
Akumulacija teških kovina u tlu
Organski oneĉišćivaĉi tla
Ublaţavanje utjecaja acidifikacije
Praćenje promjena u tlu, vegetaciji
Uzroci erozije šumskih i poljodjelskih prostota
Suvremene metode zaštite tla
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Martinović, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.
Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013.
Dodatna literatura:
Zdravstvena ekologija
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti studenata
na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao preduvjet
pismenom i usmenom obliku ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i
struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i
ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima
razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada seminarski
radova na odabranu temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA ZRAKA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
80
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o izvorima oneĉišćenja zraka. Prepoznati izvore,te posljedice oneĉišćenja zraka biljnoga i ţivotinjskoga
svijeta. Znati tehnološke mogućnosti smanjenja oneĉišćenja i oĉuvanja zdravog okoliša.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uzroĉnici oneĉišćenja zraka
Istanjivanje ozonskog omotaĉa
AerozagaĊenje prometom
Taloţni prah – nulto stanje
AerozagaĊenje i biljni i ţivotinjski svijet
AerozagaĊenje i zdravlje
Metan stakleniĉki plin
Radioaktivno zraĉenje kao oneĉišćivaĉ zraĉnog omotaĉa
Tehnologije za proĉišćavanje otpadnih plinova
Metode mjerenja koncentracije aeropolutanata i odreĊivanje njihove emisije iz proizvodnih procesa u atmosferu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Sredojević, J.,: Obrada i deponije otpada, Mašnski fakultet, Zenica, 2003.
Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013.
Dodatna literatura:
Zdravstvena ekologija
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti
studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao
preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i
struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i
ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima
razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada seminarski
radova na odabranu temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
81
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OKOLIŠNE STUDIJE I PROJEKTI
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razumjevanje postupka provedbe procjene utjecaja na okoliš.Razumjevanje osnovnih poglavlja i upoznavanje s
izradom studije utjecaja na okoliš.Uoĉavanje i definiranje ekoloških problema te njihovo rješavanje kroz pripremu i
izradu i primjenu ekoloških projekata.Povezivanje teoretskog znanja s praktiĉnim rješavanjem ekoloških problema
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Vrste procjena utjecaja na okoliš
2.Pravni okvir PUO
3.Koraci u postupku procjene
4.OdreĊivanje sadrţaja studije utjecaja na okoliš
5.PredviĊanje utjecaja i njegovo vrednovanje,utvrĊivanje mjera zaštite,priprema i ocjena studije utjecaja na okoliš
6.Identifikacija utjecaja
7.Studija polaznog osnova,predviĊanje utjecaja
8.Evaluacija znaĉenja utjecaja
9.Mjere ublaţavanja
10.Saĉinjavanje izvješća
11.Ukljuĉivanje javnosti u postupak procjene utjecaja na okoliš
12.Prednosti i nedostatci sudjelovanja javnosti,zahtjevi za uĉinkovitim sudjelovanjem u procjeni
13.Prezentacija procjene utjecaja
14.Djelovanje nakon procjene,praćenje,nadzor,ocjena
15.Formulacija projekta
16.Stupnjevi pripreme projekta
17.Definicija ciljeva,aktivnosti,rizika,rezultata
18.Vrednovanje projekta,ekonomski,tehniĉki,financijska izdrţljivost,doprinos zaštiti okoliša
19.Natjeĉajni postupak,postupak ugovaranja projekta
20 Implementacija projekta-monitoring napredka provedbe projekta
21.Završetak projekta i procjena uspješnosti
22.Upoznavanje sa primjenom ekoloških projekata izraĊenih po kriterijima europskih i globalnih fondacija za okoliš
23.Izrada koncepta rješenja za hipotetski ekološki problem
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Krebs,C.J.,1989.Ecological Methodology.Harper Collins,New York,620 pp.
Introduction to LIFE projects
http://europa.eu.int/comm/environment//life/home.htm
Bilješke s predavanja
Dodatna literatura:
Knight,R.L.,S.F.Bates,1995.A New Centtury for Natural Resources Management.Island Press,Wasington
D.C.,Covelo,California,396 pp.
82
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će izradu seminara i projekta te
usmenu prezentaciju istih
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studenska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima,izrada seminara i projekta,te
usmena prezentacija
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak na nastavu-10 bodova
Izrada seminara-20bodova
Izrada projekta- 40bodova
Prezentacija projekta-30 bodova
60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2
70-80 bodova,ocjena dobar-C-3
Od 80-90 bodova,ocjena vrlo dobar-B-4
Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ODRŢIVI RAZVOJ I OKOLIŠ
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o opterećenju okoliša koji ima globalno-civilizacijski karakter. Razumjeti znaĉaj racionalnog korištenja
energetskih izvora. Razviti vještine izrade akcionog plana i praćenje parametara koji doprinose odrţivom razvoju.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Odrţivi razvoj – izazovi civilizacije
Pritisci na okoliš i odrţivi razvoj
Energetska sigurnost i efikasnost
Obnovljivi izvori energije
Akcijski planovi za zaštitu okoliša
Mjerenje prekograniĉnih vrijednosti u svrhu odrţivog razvoja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
83
Projekt
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013.
Glavač, V., : Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, 1999.
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti
studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao
preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i
struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i
ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima
razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada seminarski
radova na odabranu temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: URBANA EKOLOGIJA I PROSTORNO PLANIRANJE
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o mogućnostima postizanja ravnoteţe populacionog rasta ljudskog roda i okolišnih potencijala. Razumjeti
povezanost ekološkog koncepta sa društvenom i ekonomskom sferom. Znati znaĉaj prostornog planiranja u kontekstu
odrţivog razvoja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Rast svjetskog stanovništva, okolišni pritisak
Potrošnja energije, oneĉišćenje atmosfere
Potrošnja sirovina, trajno odrţivi razvoj
Opskrba hranom
Zaĉeci nove gospodarske i socijalne politike
Ekološki koncepti i primjena u društvenoj i ekonomskoj sferi
84
Prostorno planiranje i trajno odrţivi razvoj
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Zovko, M., : Zaštita okoliša – pogled iz prakse, Ekološka udruga „Lijepa naša“, Čapljina, 2012.
Glavač, V., : Uvod u globalnu ekologiju, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, 1999.
Dodatna literatura:
Zdravstvena ekologija
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje
aktivnosti studenata na nastavi, te uraĊen
seminarski rad kao preduvjet pismenom
i usmenom obliku ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Sudjelovanje na tribinama, radionicama,
znanstvenim i struĉnim skupovima.
Objavljivanje struĉnih radova i ĉlanaka
istraţivaĉkog karaktera temeljenih na
naĉelima razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima;
izrada seminarski radova na odabranu
temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TEHNOLOŠKI PROCESI I ZAŠTITA OKOLIŠA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
85
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti se moraju upoznati sa znaĉenjem okoliša i odrţivog razvoja,oneĉišćenje ,zagaĊenja te tehnikama za
smanjenje oneĉišćenja te tehnologijama za smanjenje istoga.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Suvremeni okolišni problemi
2.Privredaq,okoliš i odrţivi razvoj
3.MeĊunarodna i nacionalna politika zaštite okoliša u funkciji odrţivog razvoja
4.Znanstveno –struĉni pristup odrţivom razvoju
5.Procjena utjecaja zagaĊenja na okoliš
6.Prevencija zagaĊenja okoliša iz energetskih i industrijskih postrojenja
7.metode i tehnike prevencije emisija u okoliš
8.modifikacija procesa,ponovna uporaba sirovina i sredstava,supstitucija i proizvodnja korisnih nus-proizvoda
9.Ekološke tehnologije:bezotpadna,malootpadna i reciklirane tehnologije
10.Principi implementacije odrţivih i podobnih procesa za okoliš
11.Procjena ţivotnog ciklusa kao osnovnog alata kod provoĊenja malozagaĊujućih tehnologija
12.Ĉistija proizvodnja u pojedinaĉnim privrednim granama
13.Projektiranje za okoliš
14.Eko-efikasnost kao odnos dobrobiti okolinskih opterećenja
15.Okolinski odgovorno trţište
16.Okolišno zakonodavstvo
17.Primjeri primjene ĉiste proizvodnje na pojedine industrijske procese
18.Projektiranje sistema za prećišćavanje i njihova kontrola
19.Zeleni inţenjering
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Glavaĉ V.,:Uvod u globalnu ekologiju,Hrvatska sveuĉilišna naknada,Zagreb,2001.
Omanović,M.,:PrilogPrilog strategiji odrţivog razvoja u BiH.Ed.FDA,Krug 99 Sarajevo,Treaeqos biro Zenica,2000.
Bilješke s predavanja,sve dostupne studije i skripte na ovu temu
Dodatna literatura:
ISO 14000Environment.ISO Publication.Geneve,1996.
Goletić,Š.,i sur.:Upravljanje okolišem,Univerzitet u Zenici,2007.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Izrada seminarskog rada (projekta),usmeni ispit
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studenska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima,Izrada Seminarskog rada
(projekta)
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak na predavanja-10 bodova
Seminarski rad ili projekt-20-30 bodova
Usmeni ispit-60 bodova
Od 60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100bodova ocjena odliĉan A-5
86
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: BUKA U OKOLIŠU
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o fiziĉkim zakonitostima buke. Razumjeti utjecaj graniĉnih vrijednosti tolerantnih za funkcioniranje
ĉovjeka u ţivotnoj sredini. Prepoznati uzroke nastanka buke, te stvaranje nepovoljnih uvjeta u okolišu koji izravno
utjeĉu na zdravlje ĉovjeka.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Nastanak buke, mjerenje
Utjecaj povišenog i sniţenog atmosferskog tlaka na jaĉinu buke
Razdvajanje izvora buke i mehanizmi kontrole
Graniĉne vrijednosti i razine buke
Psiho-fiziološki efekti nastali bukom
Mjere za smanjenje oneĉišćenja okoliša bukom
Buka u okolišu i zdravlje
Zaštita naselja od buke
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Zovko, M., : Zaštita okoliša – pogled iz prakse, Ekološka udruga „Lijepa naša“, Čapljina, 2012.
Popov,S.,: Biofizika, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
Dodatna literatura:
Zdravstvena ekologija
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti
studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao
preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim
i struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i
ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na
naĉelima razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada
seminarski radova na odabranu temu; polaganje ispita.
87
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.fhercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TERENSKA NASTAVA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Terenskim nastavnim procesom primjenjuju se i praktiĉno provjeravaju teoretska znanja na terenu.Cilj je studente
osposobiti da kompariraju vizualne pojave i procese te to transformiraju sa usvojenim teoretskim znanjem,vrše
praktiĉna istraţivanja uz primjenu terenskih sredstava i pomagala.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Upoznavanje sa terenskim radom
2.Izrada plana i programa terenske nastave
3.OdreĊivanje vremena realizacije
4.Maršuta i lokacija
5.Uĉesnici terenske nastave
6.Donošenje kratkog programskog sadrţaja:
Ciljevi
Oblici nastavnog rada
Nastavne metode
Sadrţaj rada
Nastavna sredstva i pomagala
Zadatci i oĉekivani rezultati
Priprava za terenski rad
7.svladavanje vještina uzorkovanja
8.Sistematizacija rezultata
10.voĊenje terenskog dnevnika
11.Prezentacija rezultata
Ovisno o broju studenata nastava će se izvesti u nekom od zaštićenih podruĉja u BiH
Prijedlog je park prirode Hutovo blato
Vidjet će se raznolikost biljnog i ţivotinjskog svijrta, brojnost ptica koje će se promatrati, biljeţiti vrste i staništa.
TakoĊer će se obratiti pozornost na raznolikost biljnog svijeta (fotografiranje). Identificirat će se i negativni utjecaji na
park (reţim voda, blizina poljoprivrednog zemljišta, pesticidi, odlaganje otpada)Lovoĉuvarske sluţbe,lov
,krivolov,ribolov
88
Naĉin financiranja, status parka, program razvoja, studije utjecaja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Dalmatin M., Drašković N., Đug S., Zaštićena podruĉja bosne i Hercegovine, ekološka udruga Lijepa naša, Ĉapljina,
2008.
Dostupna literatura o zaštićenim podruĉjima, publikacije, kljuĉevi za odreĊivanje ţivotinjskog i biljnog svijeta
Dodatna literatura:
Dostupna didaktiĉka literatura o terenskoj nastavi,pravilnik o izvoĊenju nastave
Kad se konkretizira cilj studenti će analogno tome dobiti i popis druge literature
Provjera znanja i polaganje ispita:
Terenski dnevnik,prisustvo na terenskoj nastavi,praktiĉan
rad
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studenska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na terenskoj nastavi,aktivnost,voĊenje
terenskog dnevnika
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova
Aktivnost na terenu-10 bodova
Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova
Od 60-70 bodova –dovoljn D-2
Od 70-80 bodova-dobar C-3
Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4
Od 90-100 bodova odliĉan –A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
ŢIVOT U KRŠU
Opći podaci
Studijski program Studij ekologije i zaštite okoliša - diplomski
stupanj
Godina II
Ime nositelja kolegija
Suradnica na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj je student(ic)e odgojih znanosti upoznati s bitnom ulogom krša u nastanku i razvoju ţivota i kulture na ovim
89
prostorima, te njegovom presudnom ulogom u odreĊivanju aktualnih uvjeta ţivota. TakoĊer, cilj je uĉiniti
studentima dostupnom široku lepezu nazora i paradigmi o kršu kao obliku prirode i okoliša. Pored toga, cilj je
osposobiti ih da prepoznaju opasnosti po okoliše i kulturnu baštinu krša i motivirati ih za je štite i promiĉu.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Prirodna obiljeţja Dinarskoga krša i njegovi oblici
2. Povijest znanstvenog istraţivanja Dinarskoga krša
3. Povijesni oblici upotrebe Dinarskoga krša
4. Povijest kulturnog vrjednovanja krša: mitologija, religija i umjetnost.
5. Komparativna analiza percepcije krških pojava u prirodoslovlju, u praktiĉnoj upotrebi i u kulturi
6. Najutjecajniji kulturološki koncepti Dinarskog krša.
7. Istaknuti primjeri Dinarskog krša: krška polja kao svjetski istaknute pojave i kao središta ţivota u kršu; planine
središnjeg gorsko-planinskog lanca kao podruĉje transhumatnog stoĉarstva i pripadajuće poljoprivrede; krške rijeke
ponornice, naselja i gradovi u kršu, zaštićena podruĉja, te „potopljeni zaviĉaji“.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura
Mulaomerović, J., Luĉić, I. i Osmanković, J., 2011. Krš i pećine Bosne i Hercegovine : prošlost za budućnost.
Sarajevo : Speleo dodo, ISBN 978-9958-9932-0-6, COBISS.BH-ID 16958982
Bonacci, Ognjen et al. 2008. Krš bez granica : popularno-znanstvena monografija. Zagreb, Zadar, Sarajevo, 157 str.
Dodatna literatura
Bešlagić, Šefik 1982. Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo 1983, 638.
Bonacci, Ognjen 1986. Polja u kršu – Utjecaj ĉovjeka na promjenu hidrološkog reţima, Acta carsologica XIV–XV.
(1985–86), Ljubljana, str. 229–238.
Boţiĉević, Srećko 1992. Fenomen krš. Zagreb, str. 104.
Bugarski, Astrida 1997. Hercegovaĉka suhozida stambena zgrada. Hercegovina 3 (17), Mostar, 151-178.
Culver, D.C. 2001. The dark zone. The Sciences 41(2):30-35.
Cvijić, Jovan 1925a. Karst i ĉovek. Glasnik Geografskog društva 11, Beograd, 1925, 1-11,
Freudenreich, Aleksandar 1962. Narod gradi na ogoljenom krasu - zapaţanja - snimci i crteţi arhitekta. Zagreb,
Beograd.
Gams, Ivan, 2004. Kras u Sloveniji v prostoru in ĉasu. Ljubljana, 2004. str. 508. [1974. i 2005.]
Gušić, Branimir 1936. Današnja Hercegovina. Nova Evropa Zagreb, 1936, XXIX broj 7. i 8., str. 202-207.
Hamilton-Smith, Elary 2002. Menagement Assessment in Karst Areas. Acta carsologica 31/1, Ljubljana, 13-20.
Hamilton–Smith, E. 2004. Holistic Assessment and Karst in World Heritage. Paper to US / ICOMOS 7th
International Sypomosium. Natchitoches, Lousiana.
Hamilton-Smith: Elery 2006. Spatial planning and protection measures for Karst area. Acta carsologica 35/2,
Ljubljana, 5-11.
Kranjc, Andrej 1995. Anthropogenic impact on karst polje morphology in Slovenia. Cave and karst science, vol 21,
no. 2, March 1995, 51-53.
Luĉić, Ivo 2003. Zakašnjeli requijem, Motrišta, Mostar, 27, lipanj 2003, str. 177-184.
Luĉić, Ivo, 2003. Vjetrenica - pogled u dušu zemlje : znanstveno-popularna monografija. I. Luĉić, ArTresor,
Zagreb-Ravno.
Luĉić, Ivo 2007: Shafts of life and shafts of death in Dinaric karst, Popovo polje case (Bosnia & Hercegovina),
Brezna ţivljenja in brezna smrti na Dinarskem krasu, primer Popovega polja (Bosna in Hercegovina). Acta
Carsologica 36/2, 321-330, Postojna, 2007.
90
Luĉić, Ivo 2009. Ĉovjeĉja ribica, Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut
Bosne i Hercegovine, sv. 1., A-Đ, 518-519.
Luĉić, Ivo 2009. Dinarski krš, Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut Bosne i
Hercegovine, sv. 1., A-Đ, 569-571.
Luĉić, Ivo; Perica, Draţen 2009. BiH krš: bogatstvo, ugroţenost i potreba za zaštitom. Zbornik radova
MeĊunarodna konferencija Zaštićena podruĉja u funkciji odrţivog razvoja, Bihać, 6-6.11.2008., Sarajevo (Mostar),
2009. 67-78.
Luĉić, Ivo 2010. Interview with Derek C. Ford conducted by Ivo Luĉić. Acta Carsologica 39/1, 5–10, Postojna.
Malez, Mirko 1980. Speleokronološki odnosi u nekim spiljama Bosne i Hercegovine. Naš krš, vol. VI, broj 9,
Sarajevo, 1980, 3-32
Matas, Mate 2009. Krš Hrvatske : geografski pregled i znaĉenje Split : Geografsko društvo, 264 str.
Milanović, Petar 2006. Karst istoĉne Hercegovine i dubrovaĉkog priobalja. Beograd 362.
Mulaomerović, Jasminko 1998. O svetome bosanskome podzemlju Blagaj, II/1, Sarajevo, str. 57–73.
Palavestra, Vlajko, 2004. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine : studija - zbornik i komentari.
Sarajevo : Buybook ; Zemun : Most Art, 585 str. ISBN 9958-63-052-4 (Buybook) 86-84149-06-8 (Most Art),
COBISS.BH-ID 13629702
Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne
raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.
Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630
Riter – Studniĉka, Hilda 1954. Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog
instituta Univerziteta Sarajevo, VII, Sarajevo, 1954. str. 25-113.
Roglić, Josip 1969. Geografski aspekt Dinarskog krša. Krš Jugoslavije 6, JAZU, Zagreb, 19-38. (Sabrana djela I.,
Split – Zadar - Zagreb 2004, 1-20)
Roglić, Josip 1976. Raznolikosti, specifiĉnosti i valoriziranje primorskih krških pejsaţa. Zbornik simpozija
Ekološko valoriziranje primorskog krša. Split, 1976. 7-17.(Sabrana djela I., Split – Zadar - Zagreb 2004, 57-69)
Sket, Boris, 2005. Dinaric Karst, Diversity in. Enciclopedia od Caves. Ed. Cuvler, D. C. And White, W. B.,
Elsevier Academic Press, 158-165.
Šilić, Ĉedomil, 2002. Endemiĉne i rijetke biljke Parka prirode Blidinje. Ĉitluk : Matica hrvatska, Ogranak Ĉitluk,
Edicija Priroda BiH ; knj. 1. 280 str. ISBN 9958-9442-2-7 COBISS.BH-ID 11700742
Vlahinić, Mihovil 2004. Poljoprivredno-melioracijska i agrohidrološka monografija Popova polja - Sarajevo (Djela
/ Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ; knj. 78. Odjeljenje prirodnih i matematiĉkih nauka ; knj. 6,
2004 294 str.
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti
studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i
znanje na ispitima. Studenti/ce mogu pristupiti ispitu u
pismenom ili usmenom obliku. Izlazak na ispit ovisi o
seminarskom radu, u kojem student/ica uz pomoć nastavnika
nastoji istraţivaĉki povezati opće prilike i lokalni
mikrokozmos.
Osim mogućnosti klasiĉnog polaganja ispita (usmeno ili
pismeno) imaju pravo polaganja ispita putem kolokvija uz
uvjet da aktivno sudjeluju u nastavi.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima, tribinama
i radionicama, te objavljivanje tekstova u kojima se promiĉu
ekološki pristupi razumijevanja suvremenog svijeta.
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita.
Korištenje literature: za pripremu ispita student/ica je
obavezan/na izabrati jedan rad iz popisa Literatura I., koji se
bavi širim pristupom i općim temama, i jedan rad iz popisa
Literatura II., koji se odnosi na neko uţe podruĉje.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
91
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša - Diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je upoznati studentice i studente osnovnim obijeţjima i vrijednostima biološke i krajobrazno
raznolikosti, osobito u BiH, s izvorima njihove ugroze i posljedicama, s politikama i mjerama zaštite raznolikosti, te
poticati studentice i studente da postanu zagovornici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
Okvirni sadrţaj kolegija
OdreĊenje biološke i krajobrazne raznolikosti.
Vrednovanje biološke i krajobrazne raznolikosti.
Endemizam faune, vruće toĉke biološke raznolikosti, nacionalne klasifikacije staništa.
Ĉimbenici koji narušavaju razine biološke i krajobrazne raznolikosti.
Oĉuvanje i upravljanje biološkom raznolikošću.
Zaštićena podruĉja i vrste, ekološke mreţe.
Procjena ugroţenosti, crveni popisi i crvene knjige.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne
raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.
Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630
Dodatna literatura:
Gottstein Matoĉec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalţić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i
ugroţenost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja, Zagreb, str. 1-82.
Collen, Ben, Pettorelli, Nathalie, Baillie, Jonathan E. M., Durant, Sarah M. (Editors) 2013. Biodiversity
Monitoring and Conservation: Bridging the Gap Between Global Commitment and Local Action. Wiley-Blackwell.
ISBN: 978-1-4443-3292-6
92
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti
studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne
aktivnosti i znanje na ispitima. Studenti/ce mogu
pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.
Izlazak na ispit ovisi o seminarskom radu, u kojem
student/ica uz pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki
povezati opće i globalne prilike.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno
djelovanje, sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim
skupovima.
Obveze studenata:
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova
Aktivnost na terenu-10 bodova
Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova
Od 60-70 bodova –dovoljan D-2
Od 70-80 bodova-dobar C-3
Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4
Od 90-100 bodova odliĉan –A-5
d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Uvjet za prelazak na studij opće psihologije s drugih studija odgojnih i društvenih znanosti su poloţeni struĉni
predmeti iz podruĉja prediplomskog studija psihologije i pedagogije, na temelju ĉega dekan izdaje
odgovarajuće rješenje.
f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija odgojnih
ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra.
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka
studija;
Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja
godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru
student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe
napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru
ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene
kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.
h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i
Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri vida
nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.
i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne
smatra se novim studijskim programom.
Studijski program je u svim svojim elementima:
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.