STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG …hercegovina.edu.ba/.../2014/09/DS02MO_ak._2015-2016.g._final_1.pdf · 3. Bratinić, M. (1993): Mikropedagogija, Zagreb: Školska

STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA

ODGOJNIH NANOSTI,

UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE

MENADŢMENT U OBRAZOVANJU

Akademska 2015/16 godine

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA

ODGOJNIH ZNANOSTI,

UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE: MENADŢMENT U OBRAZOVANJU

UVOD

Doktorski studij humanističkih/odgojnih znanosti traje tri godine i student mora sakupiti 180

ECTS tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Ritam studiranja je veoma

fleksibilan. Student je duţan odslušati prema predviĎenom, minimalnom planu nastave i

konzultacija – obvezatne kolegije koji će studentu omogućiti dalje individualno koncipiranje i

praćenje studija. Studij se, zapravo, organizira po načelu individualno planirane nastave. Kod

obveznih kolegija, nastavnik za svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu,

stupnju i profilu obrazovanja, planira odgovarajuću literaturu, zadatke, seminare, referate i sl,

Izborne kolegije student bira sam u dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student mogu

dogovoriti i o nekom drugom izbornom kolegiju koji je u funkciji studija i koji zadovoljava

interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog plana odobrava Vijeće

poslijediplomskih/doktorskih studija.

Osim nastavnih i drugih studijskih obveza, student moţe skupiti ECTS bodove i sudjelovanjem u

drugim oblicima znanstvenog rada:

- izlaganje na domaćem znanstvenom skupu 2 ECTS

- izlaganje na meĎunarodnom znanstvenom skupu 5 ECTS

- objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS

- objavljen rad u referiranom znanstvenom časopisu 5 ECTS

- sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS

Studenti doktorskoga studija odgojnih znanosti mogu u okviru izbornih kolegija, odabrati kolegije

s bilo kojega drugoga doktorskog studija na drugom fakultetu u zemlji i inozemstvu.

Izbor odobrava Vijeće poslijediplomskih studija temeljem relevantnosti odabranih kolegija za

studij i budući znanstveno-istraţivački profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih programa

studenta savjetuju, prema potrebi, voditelj poslijediplomskog studija, voditelj smjera/modula i

mentor.

Poslijediplomski/doktorski studij MENADŢMENT U OBRAZOVANJU treba osigurati

osposobljavanje suvremenog profila doktora humanističkih/odgojnih znanosti, uţe znanstveno

područje MENADŢMENT U OBRAZOVANJU, koji će kreativno i djelatno istraţivati i

unapreĎivati stručne i znanstvene, prvenstveno menadţerske probleme, u okviru nastavnog i uopće

odgojno obrazovnog rada, posebice u stručno-razvojnim sluţbama bez kojih je nezamisliva

suvremena nastava i škola uopće. Taj profil će se moći kompetentno snalaziti i na brojnim radnim

mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog sustava u uvjetima istraţivanja poduzetništva i

trţišta rada u javnom i privatnom sektoru.

Doktor humanističkih/odgojnih znanosti iz područja Menadţment u obrazovanju moći će

kompetentno organizirati, voditi i realizirati raznolika razvojna, operativna i akcijska istraţivanja,

uspješno će moći raditi na unapreĎivanju nastave, savjetodavnim poslovima, stručno-pedagoškim

poslovima u okviru stručnih sluţbi, organizaciji izvannastavnih aktivnosti i slobodnog vremena,

suradnji s roditeljima i roditeljskim organizacijama, savjetovalištima i drugim poslovima.

Plan i program poslijediplomskog/doktorskog studija Menadţment u obrazovanju provodit će

sukladno europskim standardima uvoĎenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske

suradnje.

Znanstveni profil doktora odgojnih znanosti iz područja Menadţmenta u obrazovanju moţe voditi

ili biti član raznih timova u drţavnim i privatnim školama, stručno-razvojnim sluţbama

predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, stručnim sluţbama velikih sustava,

kadrovskim sluţbama tvrtki (interna osposobljavanja, cjeloţivitno obrazovanje) raznolikim

agencijama za specijalističku izobrazbu kao i u drugim ustanovama (industrija, trţište rada,

učenički domovi, umirovljenički domovi, penološke ustanove...) centrima za kulturu, ustanovama

za organizaciju slobodnog vremena, muzejima, galerijama, kazalištima lutaka i dječjim

kazalištima, vojnim učilištima i novačkim centrima, bolnicama, socijalnim sluţbama,

školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, nakladničkim tvrtkama, u različitim

medijima, upravljanju prosvjetnim ustanovama, vjerskim školama, sluţbama za profesionalno

usmjeravanje i orijentaciju, organizaciji odgojnog i obrazovnog rada u andragoškim ustanovama,

ljetovalištima, savjetovalištima, znanstvenim i istraţivačkim organizacijama...

Opći podaci:

a) stručni i akademski naziv i stupanj koji se stječe završetkom studija;

Poslijediplomski/doktorski studij Menadţment u obrazovanju organiziran je kao jednopredmetni

studij.

Završetkom poslijediplomskog/doktorskog studija Menadţment u obrazovanju stječe se

akademski naziv:

"doktor iz područja odgojnih znanosti, uţe znanstveno područje – MENADŢMENT U

OBRAZOVANJU".

b) uvjete za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgovarajuće struke,

ili, po ranijem sustavu završen četverogodišnji studij odgovarajuće struke o čemu

odlučuje povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), pročelnik i tajnik

nadleţne katedre i rješenja kojeg potpisuje dekan Fakulteta.

Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili

znanstveni magisterij odgovarajuće struke, o čemu odluku donosi dekan na prijedlog

navedenog povjerenstva.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.

NASTAVNI PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUĈILIŠNOG STUDIJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI

Studijski program D02MUO: MENADŢMENT U OBRAZOVANJU

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK

I. SEMESTAR

Teorije škola 1 3 3 10 Obvezni

Metodologija istraţivanja u odgojnim

znanostima 1 3 3 10 Obvezni

Didaktičke teorije 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Inkluzija u nastavi 1 2 3 10

II. SEMESTAR

Menadţment u obrazovanju 1 3 3 10 Obvezni

Primjena statistike u znanstvenim

istraţivanjima 1 3 3 10 Obvezni

Ekonomika obrazovanja 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Informatika u obrazovanju 1 2 3 10

III. SEMESTAR

VoĎenje i rukovoĎenje u školi 1 3 3 10 Obvezni

Školsko zakonodavstvo i upravljanje 1 3 3 10 Obvezni

Školski sustavi 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Cjeloţivotno obrazovanje 1 2 3 10

IV. SEMESTAR

Programiranje i praćenje nastavnog rada 1 3 3 10 Obvezni

Mjerenje i vrjednovanje nastavnog rada 1 3 3 10 Obvezni

Upravljanje intelektualnim kapitalom 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Interakcija i komunikologija u obrazovnom

procesu 1 2 3 10

V. SEMESTAR

Metodologija izrade i obrana studijskog

projekta 3 3 6 20 Zajednički

Akademske vještine 2 3 3 10 Zajednički

VI. SEMESTAR

Konzultativno-mentorski rad 0 # 5 20 Mentorstvo Mentor

Obrana doktorskog rada 10 Obrana Povjerenstvo za obranu rada

(imenuje Senat Sveučilišta)

d) Bodovna vrijednost svakog predmeta i doktorsko rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj

tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih područja studija;

Uvjeta za prelazak na studij MENADŢMENT U OBRAZOVANJU s drugih studija odgojnih,

humanističkih i društvenih znanosti nema, s tim što na temelju zahtjeva za prelazak,

Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĎuje priznate ispite i studentu odreĎuje status (semestar

kojeg moţe upisati), na temelju čega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.

f) način izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra

studija odgojnih, humanističkih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s

obveznim kolegijima na početku semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjesečje, odnosno sljedeću godinu studija te način

završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu.

Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktično upisuje kolegije i bodove, a ne

semestre. U jednom semestru student u načelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student

postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i

do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom

odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije i iz sljedećeg

odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.

h) način izvoĎenja studija i način provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti

primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od značaja za izvoĎenje studijskog programa.

Studijski program je maksimalno uskalaĎen s organizacijom rada i dostignućima znanosti

Studisjki program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni

sektor u cjelini i značajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

NASTAVNI PROGRAMI

Nastavni programi, koji slijede su uglavnom okvirnog karaktera i iz njih bi nastavnici trebali

uraditi vrlo pragmatične syllabuse, izvedbene oblike s jasnim datumima i sadrţajima rada,

realizacijom odreĎin tema, sadrţaja, metoda i oblika rada. Razlog je u činjenici što je ZNV Fakulteta

usvojilo zaključak kojim obvezuje sve nastavnike koji rade na trećem ciklusu da nastavu organiziraju

na načelima individualno planirane nastave. To znači da se nastava organizira i planira prema svakom

studentu, ovisno o njegovom prethodnom obrazovanju, stručnoj spremi, iskustvu i interesima koje

pokazuje.

Stoga za neke izborne kolegije nisu ni uraĎeni nastavni programi. Tek kad se student opredijeli

nastavnik će u razgovoru sa studentom odrediti dubinu i širinu sadrţaja kolegija za kojeg se student

opredijeli.

Osim navedenih izbornih kolegija student III ciklusa moţe birati i kolegije izvan ponuĎenih ili

ponuditi neki svoj raniji rad, na ocjenu kao izborni kolegij.

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Naziv kolegija: TEORIJE ŠKOLE

Šifra kolegija: DSMO01 Status kolegija: Obvezni

Opći podaci:

Studijski program D02MO: MENADŢMENT U OBRAZOVANJU Ciklus III.

Ime nositelja

kolegija/nastavnika Godina I.

Ime suradnika na

kolegiju - Semestar I.

Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave:

ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru (P+S+V) 1+3+3

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifične kompetencije:

Stjecanje operativnih znanja i sposobnosti iz područja teorije škole, kompleksnog programiranja,

praćenja i vrjednovanja odgojnog i obrazovanog rada škole.Teorijska i praktična osposobljenost

studenata da samostalno primjenjuju odgovarajuće metode i tehnike u djelotvornom, kompleksnom

programiranju i vrjednovanju sveukupnog teorijskog pristupa školi kao društvenoj instituciji.

Okvirni sadrţaj kolegija:

Uvod u teorije škole. Začeci teorije škole u duhovnoznanstvenoj pedagogiji. Strukturalno-

funkcionalne teorije škole. Psihoanaliza škole kao institucije. Interakcionizam i teorije škole. Teorije

škole izmeĎu samokritike, uplitanja društvenih znanosti i pribjegavanja metateoriji. Škola u obzorju

povijesti učenja. Radikalna kritika škole kao teorije škole.

Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne

kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-učenje

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne

kategorije):

PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana

provjera Referat Praktični rad

Osnovna literatura:

1. Tillemann, K-J. (1994): Teorije škole. Zagreb: Educa.

2. Freire, Paulo (1968):Pedagogija potlačenih (Pedagogy of the opressed), Zagreb: Educa.

Dodatna literatura:

1. Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi – posebne sugestije nastavnicima koji u razredu

pokušavaju primijeniti ideje iz knjige Kvalitetna škola, Zagreb: Educa.

2. Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola – škola bez prisile, Zagreb: Educa.

3. Bratinić, M. (1993): Mikropedagogija, Zagreb: Školska knjiga.

4. Gudjons, H. (1994): Pedagogija – temeljna zbilja. Zagreb: Educa.

5. Diltaj, V. (1914): O mogućnosti pedagogijske nauke i opšte vrednosti, Beograd.

6. Enciklopedijski rječnik pedagogije (1963): Zagreb: Matica Hrvatska.

7. Jurić, V. (1999): Razvojni smjer školskih teorija, U: Osnovi suvremene pedagogije, ur. Mijatović,

A., Zagreb: Hrvatski pedagoško knjiţevni zbor.

8. Jurić, V. (2002): Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, Educa.

9. Luhmann, N. (1981): Teorije sistema – svrhovitost i racionalnost, Zagreb: Globus.

10. Stevanović, M., Ajanović, Dţ. (1997): Školska pedagogija, Varaţdinske Toplice: Tolimir.

11. Vukasović, A. (1995): Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katolički zbor »MI«.

12. Vrcelj, S. (2000): Školska pedagogija, Rijeka: Filozofski fakultet.

13. Znanstveni i stručni časopisi, domaći i inozemni, iz područja pedagogije.

14. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.

Korisne Web lokacije:

1. www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html

2. www.hrstud.hr

3. www.sajt.com.hr

4. www.znanje.org

5. www.bpa.org.rs

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom konzultacija i izvoĎenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit studenti su duţni uraditi skicu projekta

akcionog istraţivanja i vjeţbe koje se odnose na izradu

mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa

znanja i obrane skice akcijskog istraţivanja.

Način praćenja kvalitete rada i

uspješnosti izvedbe programa:

Tijekom semestra izvršit će kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe koje se

odnose na izradu istraţivačkih instrumenata i skicu

akcijskog istraţivanja, te prikupiti više istraţivačkih

instrumenata i odloţiti u metodološki dosje.

Ostale predispitne obveze:

1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu.

2. Uraditi prikaz teorija škole, s aspekta njihove

vrijednosti i kritičkom analizom.

3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih obaveza.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje

ocjene:

Raspodjela bodova:

sudjelovanje na predavanjima,

seminarima, vjeţbama i konsultacijama….10 bodova

vjeţbe..……………………………………………………

30 bodova

izrada skice istraţivačkog projekta..............30 bodova

završni ispit................................................30 bodova

http://www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html

http://www.hrstud.hr/

http://www.sajt.com.hr/

http://www.znanje.org/

http://www.bpa.org.rs/

Ukupno:....................................................100 bodova

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……………….

D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……………………

C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar…………….

B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan………………

A-5.

Naziv kolegija DIDAKTIĈKE TEORIJE

Opći podaci

Studijski program Svi programi poslijediplomskih studija Godina/

semestar

I/1

Ime nositelja kolegija

Drugi nastavnik

Bodovna vrijednost i način izvoĎenja nastave

ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru 1+2+3

Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.

Opće i specifične kompetencije

Okvirni sadrţaj kolegija

Didaktička teorija u Njemačkoj od 60-ih godina 20. vijeka

Didaktika zasnovana na teoriji obrazovanja Didaktika poučavanja i učenja

Didaktika zasnovana na teoriji informacija Sistemsko teorijska didaktika

Materijalne i formalne teorije obrazovanja

Bihejviorističke teorije Votsonov teorijski rad i proces učenja

Torhdajkova asocijativna teorija učenja

Gatrijevo shvatanje učenja Halov doprinos teoriji učenja

Neobihejviorističke teorije Tolmanov „bihejviorizam sa ciljem“

Skinerov bihejvioristički model potkrepljenja

Ganjeova teorija kumulativnog učenja Geštalt teorija

Kognitivne teorije učenja Pijaţeova teorija razvoja logičkih struktura

Teorija Vigotskog o učenju i razvoju

Strukturalistička teorija Dţeroma Brunera

Djuieva teorija: učiti kako da se misli

Kibernetski model Talizine

Ousubelova teorija smisaonog verbalnog učenja

Pristup otkrića i pristup recepcije u nastavi

Majstorsko učenje : najuspješnije učenje (mastery learning)

Humanističke teorije učenja

Karl Rodţers – fenomenološki pristup nastavi

Maslovljeva humanistička koncepcija učenja

Teorija socijalnog učenja

Način izvoĎenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-učenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)



Projekt – skica akcionog

istraţivanja

Kontinuirana provjera

znanja

Referat Praktični rad

Udţbenik

1. Klafki,W., Schulz,W., von Cube,F., Möller,C., Winkel, R., Blankertz, H. : Didaktičke teorije,

Educa, Zagreb, 1992.

2. Vilotijević, M.: Didaktika 2 – didaktičke teorije i teorije učenja, BH MOST, Sarajevo, 2001.

Dodatna literatura

1. Poljak, V., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

2. Beţen, A., Jelavić, F. i drugi, Osnove didaktike, NIRO Školske novine, Zagreb, 1991.

3. Haralambos, M., Holbron, M., Sociologija: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,

2002.

4. Gudjons, H., Pedagogija – temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.,

5. Meyer, H., Što je dobra nastava?, Erudita, Zagreb, 2005.

Provjera znanja i polaganje ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi

se tijekom konsultacija i izvoĎenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi

skicu akcionog istraţivanja i vjeţbe koje se

odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni

ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice

akcionog istraţivanja.

Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu

na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe

koje se odnose na izradu instraţivačkih

instrumenata i skicu akcijskog istraţivanja, te

prikupiti više istraţivačkih instrumenata i odloţiti

u metodološki dosije.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĎenje ocjene

Učešće na predavanjima, vjeţbama

i konsultacijama 10 bodova

Vjeţbe 30 bodova

Skica istraţivačkog projekta 30 bodova,

Završni ispit 30 bodova.

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5

Predispitne obaveze:

1. Na osnovu dostupne literature uraditi

prikaz nekoliko didaktičkih teorija i

teorija učenja, sa aspekta njihove

vrijednosti i primjene u nastavi sa

kritičkim osvrtom.

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: PRIMJENA STATISTIKE U ZNANSTVENIM

ISTRAŢIVANJIMA

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I/2

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10


Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifičnekompetencije:

Studenti stječu odreĎena i precizna znanja i praktičnu osposobljenost za izbor statističkih mjera,

izračunavanje, iskazivanje i interpretaciju rezultata istraţivanja.

Okvirnisadrţajkolegija:

Uslovi za izbor statističkih postupaka.

Tipovi istraţivačkih varijabli.

Mjere oblika raspodjele.

Mjere relativnog poloţaja.

Mjere korelacije. Regresija.

Parametrijski statististički testovi.

Neparametrijski statistički testovi.

t- test, Hi kvadrat test, Medijana test, Run test, Test sume rangova.

Test znaka, Kruskal-Valisov test, Kolmogorov-Smirnovljev test.

Faktorska analiza

Organizacija statističkih tabela.

Grafičko predstavljanje rezultata.

Obradapodataka pomoću SPSS programa.

Iskazivanje rezultata istraţivanja statističkim mjerama.

NačinizvoĎenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-učenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi

Seminarski rad –

rešavanje

zadatak

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovnaliteratura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja.

Sarajevo: Jela educa.

Petz Boris (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dodatna literatura:

1. Fukgosi, Ante (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska kniga.

2. Halmi, Aleksandar (2003). Multivarijantna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea.

2. Koţuh, Boris i Suzić, Nenad (2010). Obrada podataka u istraživanju. Banja Luka: Univerzitet u

Banjoj Luci. Filozofski Fakultet.

3. Koţuh, Boris i Maksimović, Jelena (2011). Deskriptivna statistika. Niš: Filozofski fakultet.

4. Papić, Milan (2005). Primijenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb: ZORO d. o. o.

5. Pallant, Julie (2011). SPSS – Postupni vodič kroz analizu podataka pomoću programa SPSS.

Beograd: Mikro knjiga.

Provjeraz nanja i polaganje ispita:


se tijekom konzultacija i izvoĎenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi

uraditi vjeţbe u rješavanju zadataka. Završni ispit

je pismeni.

Način praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna


na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obvezestudenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u

rješavanju zadataka, praktično ovladavanje SPSS

programom i polaganje ispita.

Vrjednovanje radastudenata i izvoĎenje ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 5 bodova

Izrada vjeţbi rješavanja zadataka – 15 bodova

Praktična poznavanje SPSS programa – 40

bodova

Završni ispit – 40 bodova (min. 25 )

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

Naziv kolegija

EKONOMIKA OBRAZOVANJA

Opći podaci

Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni

studij smjer: Menadţment u obrazovanju

Godina I/II



ECTS - bodovi 10




Polaznici nastave na predmetu stječu sposobnosti razumijevanja specijalističkih znanja iz područja

obrazovanja. Stečena znanja omogućavaju primjereniju integraciju ekonomista u područje gdje

uglavnom dominiraju neekonomisti.


1. Predmet izučavanja ekonomike obrazovanja

2. Interakcija obrazovanja, tehničkog napretka i zaposlenosti u procesu razvoja

3. Komplementarnosti ekonomike obrazovanja s ostalim znanstvenim disciplinama

4. Teorija ljudskog kapitala

5. Odnos financijskog i realnog fenomena u ekonomici obrazovanja

6. Sustav financiranja obrazovanja

7. Promjena budţetske tehnike u sustavu financiranja obrazovanja

8. Planiranje obrazovanja

9. Realni i financijski fenomen obrazovanja


Predavanja

Seminarski rad

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava



PohaĎanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad


Vjeţbe Kontinuirana provjera

znanja


Osnovna literatura

Jašić, Z. (1987). Obrazovanje i strukturne promjene, Ekonomski Institut Zagreb.

Dodatna literatura

Barić, V. (2003). Interdisciplinarni karakter istraţivanja u ekonomici obrazovanja, Društvena

istraţivanja br. 1-2, Zagreb.



se tijekom izvoĎenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni izraditi i obraniti

seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj

istraţivačkog rada. Nakon obavljenog

seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se

kooperativna procjena kvalitete izvedbe

programa, a u odnosu na očekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa

Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.

Polaganje ispita.


Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35

bodova.




Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5

Naziv predmeta: INFORMATIKA U OBRAZOVANJU

Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita: 10

Broj sati tjedno: 1+2+3 Akademska godina: 2015/16.

Doktorski studij: INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Nositelj: Doc.dr.sc. Antonija Krtalić

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati studente s primjenom didaktičko-

metodičkog teorijskog znanja s praktičnim pedagoškim radom u

školi. Studenti se osposobljavaju za uporabu raznovrsnih nastavnih

sredstava i pomagala koja čine suvremeno opremljenu informatičku

učionicu, praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učeničkih

dostignuća, voĎenje grupe slobodnih aktivnosti iz područja

informatike. Studenti se upućuju se u kritičko procjenjivanje i

vrednovanje nastavnog procesa i vlastitog rada, razvijajući potrebu

za permanentnim stručnim usavršavanjem i poboljšavanjem

nastavno-pedagoškog rada.

2.Ishodi učenja: 1. Analizirati graĎu računala, suvremene računalne arhitekture te

primijeniti ta znanja u dizajnu obrazovnog informacijskog sustava,

kao i u nastavi

2. Artikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne

metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva

3. Interpretirati povijest informatike i računarstva

4. Organizirati nastavni proces

5. Predstavljati informatička znanja i vještine kao učinkovite

instrumente za podupiranje integracijskih procesa

6. Predstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike

u odgojno-obrazovnom procesu

7. Preispitivati, strukturirati i restrukturirati svoja osobna i

profesionalna iskustva

Glavne tematske cjeline Dio I. Uvod u informatiku u obrazovanju

1. Uvod. Primjena računala u nastavi. Povijesni pregled.

2. Kratak pregled graĎe računala. Dizajn obrazovnog

informacijskog sustava. Informatička pismenost.

Dio II. Organizacija nastavnog procesa pomoću informatičkih alata

3. Računalo kao nastavno sredstvo. PrilagoĎavanje nastavnih

sadrţaja za rad uz pomoć računala. Obrazovni program i sadrţaj.

4. Multimedijalne učionice. Softver otvorenog koda u obrazovanju.

5. Metodologija nastave i učenja programiranja, primijenjena

informatika u obrazovanju. Tehnologija poboljšane pedagoške inovacije.

Tehnologije za učenje nove generacije.

6. Informatika za humanističku i društvenu inkluziju.

7. Napredne metode istraţivanja u području obrazovnih

tehnologija.

Opis aktivnosti:

% ukupnog rada:

3. Način izvoĎenja nastave:

Predavanja

Seminarski radovi

70 %

30 %

Opis aktivnosti % od finalne

ocjene:

4. Sustav ocjenjivanja

Seminarski rad

Kolokvij (I + II)

Prisutnost i aktivnost na

nastavi

25 %

30 % + 30%

15%

5. Literatura Obavezna literatura:

1. Marinković, R. (2004), Inteligentni sustavi za poučavanje, Zagreb,

Hrvatska zajednica tehničke kulture.

2. Gordon., D., Vos, J. (2001) Revolucija u učenju - kako promijeniti

način na koji svijet uči. Zagreb: Educa.

Preporučena literatura:

3. Porter, L. Creating the Virtual Classroom. John Wiley and Sons,

Inc., New York, 1997.

4. Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika. Školska knjiga, Zagreb, 2002.

5. Šoljan, N. Nastava i učenje uz pomoć kompjutera, Pedagoško-

knjiţevni zbor, Zagreb 1972,

6. Krtalić, A. Informacijske i komunikacijske tehnologije u

menadžmentu u obrazovanju, Grafika, Osijek, 2012.

Naziv kolegija

VOĐENJE I RUKOVOĐENJE U ŠKOLI

Opći podaci

Studijski program Menadţment u obrazovanju Godina/

semestar

II/3


Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10




Ravnatelji se nalaze u situacijama kada u kratkom vremenu trebaju svoj način voĎenja

prilagoditi postojećim uvjetima. Kako bi shvatili bit voĎenja vaţno je razumjeti odnos izmeĎu voĎenja

i menadţmenta. Razumijevanje navedenog odnosa predstavlja osnovu za analizu menadţmenta u

obrazovanju te posebnost uloge ravnatelja kao voĎe u odgojno - obrazovnoj ustanovi, koja se mora

prilagoditi zahtjevima reforme.


VoĎenje i menadţment

Stilovi i modeli voĎenja u obrazovanju

Transformacijsko voĎenje

Definiranje transformacijskog voĎenja

Pozitivni efekti transformacijskog voĎenja

Negativni efekti transformacijskog voĎenja

Transformacijsko voĎenje u školama


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadaci

E-učenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska

nastava






istraţivanja


znanja


Udţbenik

1. Silov, M., Suvremeno upravljanje i rukovoĎenje u školskom sustavu – zbornik radova,

Persona, Velika Gorica, 2001.

2. Staničić, S., Menadžment u obrazovanju, Vlastita naklada, Rijeka, 2006.

Dodatna literatura

3. Ajanović, Dţ., Globalno obrazovanje, Didaktički putokazi, časopis za nastavnu teoriju i

praksu br.34, Pedagoški zavod i Pedagoški fakultet u Zenici, Zenica, 2005., 11-13

4. Bahtijarević – Šiber, F. i dr., Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991.

5. Bass, B.M., Multifactor Leadership Quastionnaire – Short Form 6S, NY: Center For

Leadership Studies, Binghamton, 1992.

6. Bass, B.M., Transformational Leadership: Industry, Military and Educational, Lawrence

Erlbaum Associates Publishers, 1998.

7. Blanchard, K., Zigarmi, P., Zigarmi, D., Vodenje in enominitni voĎa, Taxus, Ljubljana, 1995.

8. Bryman, A., Charisma and leadership in organizations, Sage Publications Ltd., London,

1992.

9. Buble, M., Menadžment, Sveučilište u Splitu - Ekonomski fakultet, Split, 2000.

10. Burcar, Ţ., Utjecaj nekih elemenata sustava i nekih procesa na kvalitetu u osnovnoj školi,

Edukacija za ravnatelje, Šibenik, 2005.

11. Caldwell, B., Spinks, J., The Self – managing School, The Falmer Press, Taylor&Francis Inc.

London, 1989.

12. Cingula, M., Klačmer, M., Strategijski menadžment - bilješke sa seminarske nastave, Fakultet

organizacije i informatike, Varaţdin, 2006.

13. Dittrich – Brauner, K. i dr., Großgruppen verfahren: Lebendig Lernen – Varänderung

gestalten, Springer, Berlin Heidelberg, 2008

14. Fullan, M., The New Meaning of Educational Change, OISE Press, Toronto, 1991.

15. Hargreaves, A., Changing Teachers, Changing Times Teachers′ Work and Culture in the

Postmodern Age, London and New York: Continuum, 2000.

16. Sikavica, P., Bahtijarević - Šiber, F., Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje u

Hrvatskoj, Masmedia, Zagreb, 2004.

17. Tillmann, J., Teorije škole, Educa, Zagreb, 1994.

18. Weihrich, H., Koontz, H., Menadžment, MATE, Zagreb, 1994.










izvedbe programa





Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi

seminarski rad te prikupiti više istraţivačkih

instrumenata iz naznačenog područja.




Vjeţbe 30 bodova







Naziv kolegija

ŠKOLSKO ZAKONODAVSTVO I UPRAVLJANJE

Opći podaci


semestar

II/3


Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10




Ravnatelji se nalaze u situacijama kada u kratkom vremenu trebaju svoj način voĎenja

prilagoditi postojećim uvjetima. Kako bi shvatili bit voĎenja vaţno je razumjeti odnos izmeĎu voĎenja i

menadţmenta. Razumijevanje navedenog odnosa predstavlja osnovu za analizu menadţmenta u

obrazovanju te posebnost uloge ravnatelja kao voĎe u odgojno - obrazovnoj ustanovi, koja se mora

prilagoditi zahtjevima reforme.


Sastavnice menadţmenta u obrazovanju

Upravljanje - menadţment školskog sustava

Sustav upravljanja u obrazovanju u Bosni i Hercegovini

RukovoĎenje - menadţment odgojno - obrazovne ustanove

RukovoĎenje u odgojno - obrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini

VoĎenje ljudskog potencijala u školstvu

VoĎenje ljudskog potencijala u školstvu Bosne i Hercegovine

Odgojno - obrazovna ustanova kao organizacija

Osnovna koncepcija predškolskih ustanova

Osnovna koncepcija osnovnoškolskih ustanova

Osnovna koncepcija srednjoškolskih ustanova

Osnovna koncepcija visokoškolskih ustanova

Školsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini

Povijesni pregled školskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini

Pogled u zakonodavstvo predškolskog obrazovanja

Pogled u zakonodavstvo osnovnoškolskog obrazovanja

Pogled u zakonodavstvo srednjoškolskog obrazovanja

Pogled u zakonodavstvo visokoškolskog obrazovanja

Poloţaj menadţmenta u školskom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini


Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadaci

E-učenje


nastava






istraţivanja


znanja


Udţbenik

1. Silov, M., Suvremeno upravljanje i rukovoĎenje u školskom sustavu – zbornik radova, Persona,

Velika Gorica, 2001.

2. Staničić, S., Menadžment u obrazovanju, Vlastita naklada, Rijeka, 2006.

3. Kuzmanović, B., Branković, D., Osnove drţavnog ureĎenja i školskog zakonodavstva,

Comesgrafika, Banjaluka, 2003. str. 155 -209.

Dodatna literatura

1. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Izvještaj o implementaciji Okvirnog

zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH, Analiza stanja i preporuke, Studio Jordan,

Sarajevo, 2011.

2. Armstrong. M., Kompletna menadžerska znanja, M.E.P Consult, Zagreb, 2001.

3. Bahtijarević - Šiber, F., Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991.

4. Buble, M., Management, Ekonomski fakultet, Split, 1993.

5. Buble, M., Menadžment, Sveučilište u Splitu - Ekonomski fakultet, Split, 2000.

6. Bush, T., Theories of Educational Leadership and Management 3rd edition, SAGE Publications Ltd,

London, 2003.

7. Burcar. Ţ., Utjecaj nekih elemenata sustava i nekih procesa na kvalitetu u osnovnoj školi, Edukacija

za ravnatelje, Šibenik, 2005.

8. Bueno, C., Tubbs, S., Identifying global leadership competencies: An exploratory study, The Journal

of American Academy of Business, Cambrige, September, 80 - 87.

9. Caldwell, B., Spinks, J., Raising the Stakes: From Improvement to Transformaton in the Reform

Schools, Routledge, London, 2008.

10. Caldwell, B., Spinks, J., The Self - managing Schools, The Falmer Press, Taylor&Francis Inc.

London, 1989.

11. Certo S. C., Principles of Modern Management: Functions and Systems, 4th ed. Allyn an Bacon,

Boston, 1989., str. 133.

12. Drandić, B., Priručnik za ravnatelje odgojno - obrazovnih ustanova, Znamen, Zagreb, 1993.

13. FOD BiH. Organizacija škole i menadžment - analiza potreba. Projekat: Model za sistemske

promjene u srednjoškolskom obrazovanju. Fond otvorno društvo BiH. Sarajevo, 2001.

14. Goodard, J. T., Leadership in the (Post) Modern Era, Rethinking Educational Leadership

Challenging the Conventinons. ed. Bennett, N. i Anderson, L. London: Sage Publications Ltd. 2003.

15. Kuzmanović, B., Branković, D., Osnove drţavnog ureĎenja i školskog zakonodavstva,

Comesgrafika, Banjaluka, 2003. str. 155 -209.









Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe

programa





Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi

seminarski rad te prikupiti više istraţivačkih

instrumenata iz naznačenog područja.




Vjeţbe 30 bodova







Naziv kolegija

CJELOŢIVOTNO OBRAZOVANJE

Opći podaci


semestar

I/1


Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10




Razumijevanje cjeloţivotnog obrazovanja kao konceptualne osnove reformi i razvoja sistema

obrazovanja. Osposobljavanje za sticanje kompetencija za kreiranje nacionalne politike i strategije

cjeloţivotnog učenja i obrazovanja; poznavanje i primjenu mehanizma i modela meĎunarodne

suradnje u obrazovanju odraslih; razumijevanje, razvijanje i promovisanje koncepta socijalnog

partnerstva u obrazovanju na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou; poznavanje modela

finansiranja obrazovanja odraslih; primjenu modela i metoda strateškog planiranja; unapreĎivanje

sistema obrazovanja kroz standardizaciju, validaciju i akreditaciju formalnog, neformalnog i

informalnog obrazovanja i učenja.


Koncepcije politike i strategije cjeloţivotnog učenja i obrazovanja. Socijalno partnerstvo i uloga

drţave u obrazovanju odraslih. Finansiranje obrazovanja odraslih. Modeli i metode strateškog

planiranja obrazovanja i upravljanja promjenama. Politika obrazovanja u globalnom, evropskom i

nacionalnom kontekstu. MeĎunarodne i nacionalne strategije razvoja obrazovanja odraslih i

cjeloţivotnog obrazovanja – put ka društvu učenja. UnapreĎenje i validacija formalnog, neformalnog i

informalnog obrazovanja i učenja.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava






znanja


Obvezna literatura

1. Angel De la Fuente, Antonio Ciccone,: Human capital in a global and knowledge-based

economy, http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf., 2003.

2. Bečić E. i grupa autora: MeĎunarodna organizacija u obrazovanju odraslih, Agencija za

obrazovanje odraslih, Zagreb, 2000.

Dodatna literatura

3. Belanger, P., Bochynek, B, with Farr, K.O., The Financing of Adult Learning in Civil Society:

MA European Exploratory Study, UIE, 2000.

4. Boromisa A., Samardţija V.: Hrvatska i Lisabonska strategija: pribliţavanje ciljevima?,

www.ijf.hr, kolovoz 2010.

5. Butković H., Dujmović K.A., Ondelj I.: Hrvatska u Europskoj uniji: Što graĎani mogu

očekivati?, Zaklada Konrad Adenauer, Ured u Zagrebu, Institut za meĎunarodne odnose,

Zagreb, 2007.

6. Centar za javne politike i ekonomske analize: Europa 2020. – strateški okvir Europske unije,

http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/, pristupano 25.1.2013.

7. Council of the EU: The Concrete Future Objectives of Education and training systems, Report

from the Education Council to the European Council 5680/01, EDUC 23, Brussels, 2001.

8. Green A.:The many faces of lifelong learning: recent education policy trends in Europe.

Journal of Educational Policy, br.17, 2002.

9. Lingard B., Ozga J.: Introduction: reading education policy and politics, The Routledge

Falmer Reader in Education Policy and Politics, New York, 2007.

10. Lisbon European Council, www.europarl.eu.int, oţujak 2000

11. Longworth D.: Lifelong Learning, Kogan Page, London, 1997.

12. Memorandum o cjeloţivotnom učenju, www.web.aoo.hr, Radni materijal Komisije, listopad

2000.

13. OECD: Lifelong living for all, OECD, 1996.

14. OECD: Lifelong Learning, www.oecd.org, veljača 2004.

15. Pastuović N.: Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloţivotnog obrazovanja i odgoja,

Znamen, Zagreb, 1999.

16. Rodić I.: Znanost i struka drumom, obrazovna politika šumom, Školske novine, Zagreb,

2012., br.35

17. Rodrigues J.M.: The Knowledge Revolution: Old Myths and New Opportunities in a

Networked Society, europa.eu.int, 2002.

18. Tuijnman A., Bostrom A.: Changing notions of lifelong education and lifelong learning,

Kluwer Academic Publishing, Netherland, 2002.

19. Ured za sluţbene publikacije europskih zajednica: Izobrazba i osposobljavanje u Europi,

različiti sustavi, zajednički ciljevi za 2010. Luksemburg, www.enterurope.hr, 2002.

20. Vedriš M., Jurišić D.: Cjeloţivotno učenje i fleksigurnost – pozicija Hrvatske,

www.liderpress.hr, veljača 2008.

21. Ţiljak T.: Kako uče oni koji stvaraju obrazovnu politiku?, Pučko otvoreno učilište u Zagrebu,

Zagreb,2004.

22. Ţiljak: Politike cjeloţivotnog učenja u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, znanstveni rad, Otvoreno

http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf

http://www.ijf.hr/

http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/

http://www.europarl.eu.int/

http://www.web.aoo.hr/

http://www.oecd.org/

http://www.enterurope.hr/

http://www.liderpress.hr/

učilište, Zagreb, 2005.










izvedbe programa





Obveze studenata

U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe

koje se odnose na izradu instraţivačkih

instrumenata i skicu akcijskog istraţivanja, te

prikupiti više istraţivačkih instrumenata i odloţiti

u metodološki dosije.




Vjeţbe 30 bodova







Ostale predispitne obveze 1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu:

2. Uraditi prikaz teorija škole, sa aspekta

njihove vrijednosti i kritičkom analizom:

3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih

obaveza

Naziv kolegija

PROGRAMIRANJE I PRAĆENJE NASTAVNOG RADA

Opći podaci

Studijski program METODIKA NASTAVE,

MENADŢMENT U OBRAZOVANJU

Godina 2/3



ECTS – bodovi 10




Sticanje operativnih znanja i sposobnosti iz oblasti kompleksnog programiranja, praćenja i

vrjednovanja nastavnog (pedagoškog) rada škole.

Teorijska i praktična osposobljenost studenata da samostalno primjenjuju odgovarajuće metode i

tehnike u djelotvornom, kompleksnom programiranju i vrjednovanju nastavnog procesa.


Pojmovno odreĎenje programiranja;

Odnos projektiranja, planiranja i programiranja pedagoške djelatnosti škole;

Teorijske osnove programiranja rada škole;

Teorijske osnove školskog kurikuluma;

Bitna obiljeţja kompleksnog programiranja rada škole;

Strategijsko-razvojno i godišnje programiranja rada škole;

Tematsko-integrativno programiranje nastavnog procesa u školi;

Godišnje tematsko i mjesečno operativno planiranje nastavnog rada;

Programiranje kao oblik pripremanja za rad;

Programiranje u funkciji modeliranja nastave i drugih vidova rada škole na sustavskim osnovama

(teorije sustava);

Determinirani i stohastički sustavi školskog rada;

Modeli gantogramskog, mreţnog i tradicionalnog kronološko-deskriptivnog programiranja rada

škole;

Pojmovno odreĎenje praćenja, mjerenja i vrjednovanja nastavnog i drugih vidova pedagoškog rada

škole;

Bitna obiljeţja kompleksnog (vrjednovanje procesa a ne samo ishoda, vrjednovanje drugih

vrijednosti a ne samo znanja-potreba, interesa, stavova, uvjerenja i sl.) u odnosu na tradicionalno,

subjektivno ocjenjivanje;

Faktori koji utječu na subjektivnost tradicionalnog vrjednovanja postignuća;

Vrjednovanje i samovrjednovanje nastavnog (pedagoškog) rada škole;

Povratna informacija u funkciji utemeljenja nastavnog (pedagoškog) rada na sustavskim osnovama

i pobedničkog učenja učenika u efikasnoj školi;

Portfolio u suvremenom praćenju i vrjednovanju rada škole.


Predavanja Seminarski rad Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava



PohaĎanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraţivanje

Vjeţbe


znanja

Referat

Praktični rad

Osnovna literatura

Vilotijević, M.: Programiranje rada škole, Učiteljski fakultet, Beograd, 2000

Vilotijević, M.: Vrednovanje pedagoškog rada škole, Naučna knjiga, Beograd, 1993

Dodatna literatura

Vilotijević, M., Radovanović, I., Levi, S.: Menadţment u obrazovanju, Učiteljski fakultet, Beograd,

2011





kritičku ocijenu pet monografija iz oblasti

programiranja i praćenja nastavnog rada (u uţem i

širem smislu), dva modela (priloga) godišnjeg i

tematskog plana i seminarski rad, koji ima oblik i

sadrţaj istraţivačkog rada. Nakon obavljenih

predipitnih obveza ispit se polaţe usmeno.


izvedbe programa


kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,

a u odnosu na očekivanja i obveze


zadaće programa.

Obveze studenata Izrada pet kritičkih ocijena monografija. Izrada

dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana.


Polaganje ispita.


Kritička ocijena – 25 bodova (5 bodova po radu)

Modeli (prilozi) – 10 bodova (5 bodova po

modelu)

Seminarski rad – 35 bodova.

Završni ispit – 30 bodova.



Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4


Naziv kolegija

MJERENJE I VRJEDNOVANJE NASTAVNOG RADA

Opći podaci

Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni studij

smjer:ovi Menadţment, Menadţment u obrazovanju

Godina II/3



ECTS – bodovi 10




a) da se studenti uvedu u teoriju mjerenja u odgoju i obrazovanju;

b) da se osposobe za samostalnu konstrukciju mjernih instrumenata i utvrĎivanje njihovih metrijskih

karakteristika (validnost, relijabilnost, diskriminativnost, objektivnost);

c) da pri sakupljanju podataka samostalno primjenjuju istraţivačke postupke i instrumente


1. Mjerenje i mjerne skale

2. Varijable i indikatori istraţivanja

3. Vrjednovanje rada učenika

4. Znanje učenika kao predmet mjerenja

5. Nedostaci subjektivnog načina ocjenjivanja

6. Simptomatska valjanost školske skale ocjenjivanja

7. Testovi znanja.

8. Vrste zadataka u testovima znanja

9. Etape izrade testa znanja

10. SreĎivanje rezultata testa znanja

11. Mjerna svojstva testovskih zadataka

12. Objektivnost testa.

13. Diskriminastivnost testa.

14. Pouzdanost testa.

15. Valjanost testa.

16. Analiza i obrada stavki testa.

17. Interpretiranje rezultata sa testova znanja

18. Tehnika primjene testa.

19. Ispitivanje stavova i mišljenja upitnikom

20. Skale stavova

21. Testovske skale


Predavanja

Seminarski rad

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava




rad



znanja


Osnovna literatura

Kundačina Milenko i Brkić Milenko (2010): Edukometrija. Bijakovići: Fakultet društvenih znanosti dr

Milenka Brkića.

Dopunska literatura

1. BanĎur, Veljko, Kundačina, Milenko i Brkić, Milenko (2008): Testovi znanja u funkciji

ocjenjivanja učenika. Uţice: Učiteljski fakultet.

2. Bukvić Aleksandar (1988): Načela izrade psiholoških testova. Beograd: Zavod za udţbenike i na-

stavna sredstva.

3. Krković AnĎelko (1964): Mjerenje u psihologiji i pedagogiji. Beograd.

4. Krneta Dragoljub (1998): Konstrukcija i primjena skala u ispitivanju stavova. Banja Luka.

5. Moser C. A. (1962): Metode anketiranja i istraživanja društvenih pojava. Beograd: Kultura.

6. Muţić Vladimir (1993): Kako nadmudriti test. Zagreb: Školske novine.

7. Rajtston-Dţastman-Robins (1966): Vrednovanje u savremenom obrazovanju. Beograd: „Vuk Ka-

radţić“.

8. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa: Zagreb, 1992.

9. Stojak Rudi (1990): Metoda analize sadržaja. Sarajevo: Institut za proučavanje nacionalnih odno-

sa.

10. Supek Rudi (1981): Ispitivanje javnog mnjenja. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.

11. Thorndike R. L. Hgen E. (1964): Merenje i evaluacija u pedagogiji i psihologiji. Beograd.

12. Dţordan A. M. (1966): Merenje u pedagogiji. Beograd: „Vuk Karadţić“.









izvedbe programa





zadaće programa

Obveze studenata


Polaganje ispita.



bodova.





Naziv kolegija

UPRAVLJANJE INTELEKTUALNIM KAPITALOM

Opći podaci


studij smjer: Menadţment u obrazovanju

Godina 2.



ECTS – bodovi 10




Upravljanje intelektualnim kapitalom je srţ suvremene organizacije i temelj njezinog opstanka i

razvitka. Očekuje se od polaznika da ovom segmentu pristupe s aspekta znanstveno istraţivačkog rada,

ted a učenju u organizaciji daju jednu širu, znanstveno utemeljenu dimenziju.


- Pojmovna odreĎenja upravljanja znanjem u organizacijama

- Struktura intelektualnog kapitala

- Modeli upravljanja intelektualnim kapitalom

- Modeli stjecanja znanja, sposobnosti i vještina zaposlenih

- Implementacija stečenih znanja u organizaciji

- Motivacijske strategije u upravljanju znanjem u organizaciji

- Izgradnja inteligentne organizacije


Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni

zadaci

E-učenje


nastava






znanja


Osnovna literatura

Gutić D., Matković I., Osnove menadţmenta, udţbenik, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka

Brkića, Bijakovići, MeĎugorje, 2013-10-24

Garwin A.D.,, Building a Learning Organization, Harvard Business School Press, 1998.

Dodatna literatura

Mailer R., Knowledge Management Systems: Information and Communication Technologies

for Knowledge Management, Springer, London, 2010.

Schwaninger M., Intelligent Organization, Springer, London, 2009.

Wellman J.L., Organizational Learning, Harvard Business School Press, 2009.









izvedbe programa





zadaće programa

Obveze studenata Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.

Polaganje ispita.



bodova.





Naziv kolegija

INTERAKCIJA I KOMUNIKOLOGIJA U NASTAVI

Opći podaci


studij smjer:ovi Menadţment, Menadţment u

obrazovanju i Turizam

Godina II/4



ECTS – bodovi 10




Znanja o vještinama i umjetnosti komunikacije, govorništva i retorike, nenasilne i efikasne

komunikacije.

Sposobnost razvijanja vještina razgovora, aktivnoga slušanja, konstruktivnog diskutiranja, voĎenja

usmenih prezentacija, i to u primjeni u nastavi, u komunikaciji s kolegama, roditeljima, učenicima.


Vrste i oblici komunikacije (što je komuniciranje, motivi za komunikacijom, verbalna i neverbalna,

interpersonalna, intrapersonalna, masovna, grupna)

Komunikacija u organizacijama-školama (sheme komuniciranja, neformalna, formalna, horizontalna i

vertikalna, interkulturalno komuniciranje, glasine kao način komunikacije, organizacijska klima;

izgraĎivanje odnosa u nastavi)

Uvjerljivo prezentiranje (o slušačima/auditoriju, prvi dojam, kongruentnost poruke, ometači paţnje,

neverbalna komunikacija-mimika i geste, trema u komunikaciji i njezino prevladavanje, najčešće

pogreške u javnom nastupanju i prezentiranju, glas i ton, vjeţbe za glas i izgovor, gostovanje priznatih

profesionalaca koji rade u elektroničkim medijima)

Struktura govora (oblikovanje govora, uvod govora, umijeće argumentiranja, završetak govora-

peroratio, crescendo, klimaks, reagiranje na prigovore i kritike); Mitovi o komunikaciji.

Alati komuniciranja (aktivno slušanje kao preduvjet dijaloga, parafraziranje, selektivno slušanje,

communologue, imago dijalog, uspostavljanje kontakta u nastavi)

Metakomunikacija (definicija, spolne razlike metakomuniciranja, metakomunikacija u psihologiji)

Asertivnost (definicija, specifične tehnike asertivnoga ponašanja, uzroci (ne)asertivnosti, asertivno vs

agresivno ponašanje)

Ja i Ti poruke (definicija, sličnosti i razlike, primjeri i vjeţbe iz obrazovnih institucija, psihodramsko

igranje uloga uz uporabu svih alata komuniciranja)

Konfliktna komunikacija (uzroci konflikata, čovjekovo nesvjesno i psihički determinizam u

ponašanju, komunikaciji i doţivljavanju, vjeţbe rješavanje konflikata u komunikaciji uz uporabu alata

komuniciranja)

Vrste patološke komunikacije (dvostruka veza, destruktivno zrcaljenje u grupi, ţrtveni jarac u razredu,

šutnja, razrada primjera iz školske prakse)

Stres i komunikacija (definicija, faze stresa, uspješna komunikacija u obrazovanju)

Suradnja i medijacija kao tehnike nenasilnoga rješavanja sukoba;

Davanje i primanje pohvala i kritika u nastavi

Ličnost dobrog komunikatora (pogled na svijet, originalnost i autentičnost, obrazovanje, karizma)


Predavanja

Seminarski rad

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava




rad



znanja


Osnovna literatura

1. Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Alinea, Zagreb.

2. Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Školska knjiga, Zagreb

Dodatna literatura

1. Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Školske novine. Zagreb.

2. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Kako rješavati konflikte?, IEP-D2 & Vern', Zagreb.

3. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Kako se zauzeti za sebe?, IEP-D2 & Vern', Zagreb.

4. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Komuniciranje u organizaciji, IEP-D2 & Vern', Zagreb.

5. Rijavec, M., Miljković, D. (2002.) Neverbalna komunikacija, IEP-D2 & Vern', Zagreb.









izvedbe programa





zadaće programa

Obveze studenata


Polaganje ispita.



bodova.





www.hercegovina.edu.ba

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići

Naziv kolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina III/5

Ime nositelja

kolegija/nastavnika

Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10



Opće i specifične kompetencije:

Studenti stječu odreĎena i precizna teorijska znanja i praktičnu osposobljenost za pripremanje i izradu

doktorske disertacije. Biti će sposobni pretraţivati (prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih

izvora), kritički promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Moći će primjenjivati

znanastveni stil pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i

interpretacijom rezultata, izvoĎenjem zaključaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem

rukopisa te usmenim prezentiranjem saopštenja prema svjetskim metodološkim standardima APA

sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditi će osjetljivost za etiku u znanstvenom

stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.

Okvirnisadrţajkolegija:

Modeli doktorskih disertacija

Struktura doktorskih disetacija.

Baze podataka, korisnenje e-lokacija.

Definiranje središniih istraţivačkih pitanja.

Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja.

Planiranje radnje kao cjeline - makrostruktura, idejni projekt.

Organizacijapoglavlja -mikrostruktura, podjela poglavlja u odjeljke, formuliranje naslova.

Izrada studijskog projekta istraţivanja.

Organizacija istraţivanja.

Iskazivanje i interpretacija rezultata istraţivanja (brojčano, tablično, grafički i statističkim mjerama).

Organizacija rukopisa za tisak.

Izrada ekspozea, prezentacije i postupak obrane disertacije.

PreraĎivanje i objavljivanje disertacije kao znanstvene monografije.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i stručnih radova.

Etika znanstvenog radnika i autorska i izdavako pravo.

NačinizvoĎenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-učenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktični rad

Osnovnaliteratura:

1. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

Sveučilištaeu Zagrebu.

2. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Učiteljskifakultet.

Dodatna literatura:

Finci, Ţak; Finci Leo I Finci Rudi (1992), Magisterij i doktorskadisertacija. Sarajevo: “Svjetlost“

Gačić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo

http://www.hercegovina.edu.ba/

unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Jokić, Maja (2005). Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna

knjiţara.

Kleut, Marija (2008): Naučnodelo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijai zrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb:

Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.

Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademskopismo. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.

Silobrčić, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska

naklada.

Suzić, Nenad (2010). Pravila pisanja znanstvenog rada. - APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990). Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjera z nanja i polaganje ispita:


se tijekom konzultacija i izvoĎenja nastave. Prije

izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi

projek tistraţivanja, izvesti istraţivanje i napisati

izvještaj istraţivanja i rad za objavljivanje,

analizu monografije i prikaz monografije. Završni

ispit je usmeni.

Način praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Tijekom semestra bitiće izvršena kooperativna


na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te


Obvezestudenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada projekta

istraţivanja, izvoĎenje istraţivanje i pisanje

izvještaja istraţivanja, pisanje članka za

objavljivanje, seminarskog rada u vidu analize

znanstvene monografije po protokolu analize,

polaganje ispita.

Vrjednovanje radastudenata i izvoĎenje ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 10 bodova

Izrada izvještaja istraţivanja – 10 bodova

Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova

Analiza znanstvene monografije – 10 bodova

Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25

bodovazauspjeh)

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

j) Bodovna vrijednost svakog predmeta i doktorsko rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj

tablici.

k) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja

studija;

Uvjeta za prelazak na studij MENADŢMENT U OBRAZOVANJU s drugih studija odgojnih,

humanističkih i društvenih znanosti nema, s tim što na temelju zahtjeva za prelazak,

Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĎuje priznate ispite i studentu odreĎuje status (semestar

kojeg moţe upisati), na temelju čega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.

l) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra

studija odgojnih, humanističkih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s

obveznim kolegijima na početku semestra.

m) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin

završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu.

Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktično upisuje kolegije i bodove, a ne

semestre. U jednom semestru student u načelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student

postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i

do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom

odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije i iz sljedećeg

odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.

n) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti

primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

o) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program je maksimalno uskalaĎen s organizacijom rada i dostignućima znanosti

Studisjki program je u svim svojim elementima

e) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,

f) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

g) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni

sektor u cjelini i značajan dio gospodarstva.

h) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

Documents

STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG …hercegovina.edu.ba/.../2014/09/DS02MO_ak._2015-2016.g._final_1.pdf · 3. Bratinić, M. (1993): Mikropedagogija, Zagreb: Školska