STUDIJSKI PROGRAM …hercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2014/09/DS07SP_ak._2015... · Specijalna pedagogija i inkluzija 1 3 3 10 Obvezni ... -Zečid. S.:(2010)Skripta Specijalna

STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA

ODGOJNIH ZNANOSTI

UŽE ZNANSTVENO PODRUČJE

SPECIJALNA PEDAGOGIJA

Akademska 2015/16. godina

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA ODGOJNIH ZNANOSTI, UŢE ZNANSTVENO PODRUĈJE: SPECIJALNA PEDAGOGIJA

UVOD

Doktorski studij humanističkih/odgojnih znanosti traje tri godine i student mora sakupiti 180

ECTS tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Ritam studiranja je veoma

fleksibilan. Student je dužan odslušati prema predviđenom, minimalnom planu nastave i

konzultacija – obvezatne kolegije koji će studentu omogućiti dalje individualno koncipiranje i

praćenje studija. Studij se, zapravo, organizira po načelu individualno planirane nastave. Kod

obveznih kolegija, nastavnik za svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu,

stupnju i profilu obrazovanja, planira odgovarajuću literaturu, zadatke, seminare, referate i sl,

Izborne kolegije student bira sam u dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student

mogu dogovoriti i o nekom drugom izbornom kolegiju koji je u funkciji studija i koji

zadovoljava interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog plana odobrava Vijeće

poslijediplomskih/doktorskih studija.

Osim nastavnih i drugih studijskih obveza, student može skupiti ECTS bodove i

sudjelovanjem u drugim oblicima znanstvenog rada:

- izlaganje na domaćem znanstvenom skupu 2 ECTS

- izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu 5 ECTS

- objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS

- objavljen rad u referiranom znanstvenom časopisu 5 ECTS

- sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS

Studenti doktorskoga studija humanističkih/odgojnih znanosti mogu u okviru izbornih

kolegija, odabrati kolegije s bilo kojega drugoga doktorskog studija na drugom fakultetu u

zemlji i inozemstvu.

Izbor odobrava Vijeće poslijediplomskog studija temeljem relevantnosti odabranih kolegija za

studij i budući znanstveno-istraživački profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih

programa studenta savjetuju, prema potrebi, voditelj poslijediplomskog studija, voditelj

smjera/modula i mentor.

Poslijediplomski/doktorski studij SPECIJALNE PEDAGOGIJE treba osigurati

osposobljavanje suvremenog profila doktora humanističkih i odgojnih znanosti, smjer

Specijalne pedagogije, koji će kreativno i djelatno istraživati i unapređivati stručne i

znanstvene probleme iz oblasti specijalne pedagogije, u okviru nastavnog i uopće odgojno

obrazovnog rada, posebice kroz područja integracije i inkluzije djece s poteškoćama u

razvoju. Taj profil će se moći kompetentno snalaziti i na brojnim radnim mjestima izvan

odgojno-obrazovnog/školskog sustava u uvjetima istraživanja poduzetništva i tržišta rada u

javnom i privatnom sektoru.

Doktor humanističkih i odgojnih znanosti iz područja Specijalne pedagogije moći će

kompetentno organizirati, voditi i realizirati raznolika razvojna, operativna i akcijska

istraživanja, uspješno će moći raditi na unapređivanju rane detekcije i razvrstavanja,

organiziranju edukativne i socijalne integracije/inkluzije poštujući temeljna pedagoška načela

rada, organizirati i voditi posebne stručne i znanstvene projekte, participirati u radu lokalne i

šire zajednice, savjetodavnim poslovima, stručno-pedagoškim poslovima u okviru stručnih

službi, organizaciji izvannastavnih aktivnosti i slobodnog vremena, suradnji s roditeljima i

roditeljskim organizacijama, savjetovalištima i drugim poslovima.

Plan i program poslijediplomskog/doktorskog studija Specijalne pedagogije provodit će

sukladno europskim standardima uvođenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske

suradnje.

Znanstveni profil doktora humanističkih i odgojnih znanosti iz područja Specijalne

pedagogije može voditi ili biti član raznih timova u državnim i privatnim školama, stručno-

razvojnim službama predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, stručnim

službama velikih sustava, kadrovskim službama tvrtki (interna osposobljavanja, cjeloživitno

obrazovanje) raznolikim agencijama za specijalističku izobrazbu kao i u drugim ustanovama

(industrija, tržište rada, učenički domovi, umirovljenički domovi, penološke ustanove...)

centrima za kulturu, ustanovama za organizaciju slobodnog vremena, muzejima, galerijama,

kazalištima lutaka i dječjim kazalištima, vojnim učilištima i novačkim centrima, bolnicama,

socijalnim službama, školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, nakladničkim

tvrtkama, u različitim medijima, upravljanju prosvjetnim ustanovama, vjerskim školama,

službama za profesionalno usmjeravanje i orijentaciju, organizaciji odgojnog i obrazovnog

rada u andragoškim ustanovama, ljetovalištima, savjetovalištima, znanstvenim i istraživačkim

organizacijama...

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Poslijediplomski/doktorski studij Specijalne pedagogije organiziran je kao jednopredmetni

studij.

Završetkom poslijediplomskog/doktorskog studija Specijalne pedagogije stječe se

akademski naziv: "doktor iz područja odgojnih znanosti, uže znanstveno područje –

Specijalna pedagogija".

b) uvjete za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgovarajude struke,

ili, po ranijem sustavu završen četverogodišnji studij odgovarajude struke o čemu

odlučuje povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), pročelnik i tajnik

nadležne katedre i rješenja kojeg potpisuje dekan Fakulteta.

Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili

znanstveni magisterij odgovarajude struke, o čemu odluku donosi dekan na prijedlog

navedenog povjerenstva.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.

NASTAVNI PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI

Studijski program D01SPD: SPECIJALNA PEDAGOGIJA

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK

I. SEMESTAR

Specijalna pedagogija i inkluzija 1 3 3 10 Obvezni

Metodologija istraživanja u odgojnim znanostima 1 3 3 10 Obvezni

Odgoj djece s posebnim potrebama 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Psihologija djece s posebnim potrebama 1 2 3 10

II. SEMESTAR

Suvremene koncepcije u nastavi inkluzivnog

obrazovanja 1 3 3 10 Obvezni

Primjena statistike u znanstvenim istraživanjima 1 3 3 10 Obvezni

Oligofrenopedagogija 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Poremećaji u ponašanju 1 2 3 10

III. SEMESTAR

Metodologija izrade nastavnih kurikuluma za djecu s

posebnim potrebama 1 3 3 10 Obvezni

Profesionalne kompetencije nastavnika s osvrtom na

specijalno obrazovanje 1 3 3 10 Obvezni

Tiflopedagogija 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Surdopedagogija 1 2 3 10

IV. SEMESTAR

Modeli inkluzivne nastave 1 3 3 10 Obvezni

Dijagnosticiranje u defektologiji 1 3 3 10 Obvezni

Informatika u obrazovanju 1 2 3 10 Izborni

(1 od 2)

Interakcija i komunikologija u nastavi 1 2 3 10

V. SEMESTAR

Metodologija izrade i obrana studijskog projekta 3 3 6 20 Zajednički

Akademske vještine 2 3 3 10 Zajednički

VI. SEMESTAR

Konzultativno-mentorski rad 0 # 5 20 Mentorstvo Mentor

Obrana doktorskog rada 10 Obrana

Povjerenstvo za obranu

rada (imenuje Senat

Sveučilišta)

Naziv kolegija

SPECIJALNA PEDAGOGIJA

Opći podaci

Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni studij smjer:ovi Menadžment, Menadžment u obrazovanju i

Turizam

Godina I/1

Ime nositelja kolegija

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru 1+3+3

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifične kompetencije

Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim razvojem i

elementarnim sadržajem koji izučava ova znanost.Predmet pažnje u specijalnoj pedagogiji je čovjek ometen

u razvoju a s njim i njegove mogudnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja

za rad su specifične i neophodno je stručno studente uvesti u tu problematiku da bi u praksi koristili stečeno

znanje.

Inkluzija se odnosi na mogudnost da osobe sa posebnim potrebama u potpunosti učestvuju u

svimobrazovnim, radnim,rekreacionim,porodičnim i društvenim aktivnostima koje čine savremeno društvo.

Okvirni sadržaj kolegija

Istorijski razvoj specijalne pedagogije

Struktura specijalne pedagogije.

Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.

Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija

Dijagnostika i klasifikacija

Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu

Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i životno osposobljavanje. - Socijalna kompetencija - Emocionalni razvoj - Mentalno zdravlje osoba s mentalnom

Retardacijom - Edukacija osoba s mentalnom - Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,

srednjoškolska edukacija,

profesionalno osposobljavanje)

Porodica i mentalna retardacija

-Metodika rada s učenicima sa posebnim potrebama - Principi socijalne integracije - Saradnja učitelja i defektologa

i programiranje –odgojno –obrazovnog rada za učenike s teškodama u razvoju. - ACADIA Test razvoja sposobnosti- - AAMD Skala adaptivnog

Istorijski pregled umanjenih sposobnosti i drugih posebno odgojnip otreba.

Savremena dijagnostika( klasifikacija ) i opis djece s teškodama u razviju.

Najnovija shvatanja i različitosti među učenicima s posebnim potrebama i uvažavanje njihovih specijalnih potreba u nastavi.

Savremeni pristup u odgoju i obrazovanju učenika s posebnim potrebama

Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi.

Specifičnosti razvoja inegraciono-inkluzivnih procesa u BiH s ciljem organizacije škole za sve.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminarski rad

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)

Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Vježbe Kontinuirana provjera

znanja

Referat Praktični rad

Osnovna literatura

-Zečid. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

-Zečid. S.Jeina.Z :(2006) Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Fojnica Sarajevo.

- Krizmanid.M. Život s različitima Zagreb

Johnsen.H.B,;Razred u pravcu inkluzije,Theclassrom towards anclusion Sarajevo,Conectum.

Dodatna literatura

1. Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd

2.Mustad.V. & Vicid.M.:(1996) Rad s učenicima s teškodama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga Zagreb.

3. ACADIA Test razvoja sposobnosti-priredila Marija Novosel Sveučilište u zagrebu.1995.

4. AAMD Skala adaptivnog ponašanja priredili Igrid& Fulgosi-Masnjak Sveučilište u Zagrebu 1991.

5. Levandovski D, Teodorovid B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priručnik

Za roditelje. : Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu,

6.Stefanovid,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofizičkom

razvoju.Niš

7. Došen A. Psihijatrijski poremedaji djece i mladeži s mentalnom retardacijom. Defektologija 30

(2): 169-

8 . Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrid Lj

(ur.Unapređivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveučilište u Zagrebu:

Matra projekat. Sinopsis predavanja i vježbi, 2002.

9. . Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa

umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za

defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, 1994.

Provjera znanja i polaganje ispita

Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se polaže usmeno.

Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa

Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene

Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5

Naziv kolegija

ODGOJ DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

Opdi podaci

Studijski program SPECIJALNA PEDAGOGIJA Godina I / 1



ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru 1 + 2 + 3


Opde i specifične kompetencije

Cilj ovog kolegija je upoznati studente sa povijesnim razvojem kroz koji su prolazile osobe s posebnim

potrebama, odnosu prema njima, uspostavljanju pravednih rješenja i prihvatanja u društvene zajednice sa

zakonskim odredbama vezanim za iste. Neophodno je da student upozna osobine, vrste poteškoda,

prepoznavanje i način metodologije u radu s ciljem da mogu ispoštovati inkluziju koja je našla svoje mjesto

jednakosti, svakog čovjeka prema njegovim mogudnostima na svim nivoima obrazovanja. Nužno je da

student stekne neophodne kompetencije za rad sa djecom sa teškodama u razvoju.


Pedagogija Mentalno retardiranih osoba ( Historijski pregled ).

Teorija uma djece s posebnim potrebama

Smetnje u razvoju kod djece mlađeg školskog uzrasta.

Mentalna retardacija- kognicija i motorika i specifičnosti u odgoju djece s teškodama u

intelektualnom razvoju,

Saznajni razvoj lako mentalno retardirane djece

Laka mentalna ometanost, razvojne specigičnosti

Modifikacija ponašanja u radu s osobama s vedim teškodama u učenju

Djeca koju je teško odgajati i specifičnosti odgoja djece sa socio- emocionalnim teškodama

Odgoj djece sa teškodama govora ( specifičnosti )

Odnos roditelja prema djetetu sa teškodama u razvoju

specifičnosti odgoja djece sa teškodama sluha

Osnove rehabilitacije osoba s teškodama u razvoju ,

Specifičnosti odgoja djece sa teškodama vida

specifičnosti odgoja djece sa motoričkim teškodama

Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji,

Individualizacija i inkluzija u obrazovanju ,

Inkluzivno obrazovanje,

Kompetencije nastavnika u radu sa djecom sa teškodama u razvoju

Specifične metode , sredstva i pomagala, te oblici rada u radu sa djecom sa posebnim potrebama,

Savremeni nastavni sistemi i njihova zastupljenost u radu sa djecom sa posebnim potrebama,

Vidovi odgojno – obrazovnog rada sa djecom sa posebnim potrebama


Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje

Obrazovanje na

daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska

nastava

Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom /boldom samorelevantne kategorije)



Predavanja

Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Obavezna literatura:

1. Tomid, R. ( 2006 ). Integrativna pedagogija. Tuzla. Offset

2. Kovačevid, V. Stančid, V., Mejovšek, M. ( 1988 ). Osnove defektologije. Fakultet za defektologiju

Sveučilišta u Zagrebu.

3. Savolailen, H. Kokkala, H., Alasuutri, H. ( 2000 ). U susret specijalnim i različitim potrebama. Učini

inkluzivnu nastavu realnošdu. Ministarstvo vanjskih poslova Finske & Institut Nillo. Maki. Helsinki.

4. Levandovski, D. Todorovid, J. ( 1991 ). Kako poticati dijete s mentalnom retardacijom, Fakultet za

defektologiju Sveučilišta u Zagrebu.

5. Tomid, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla. Denfas.

6. Tomid, R. ( 2005 ). Poremedaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla. Denfas.

7. Zečid, S, Jeina, Z. ( 2006 ). Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Sarajevo: Fojnica.

Dodatna literatura

Literatura

1.Učenici s posebnim obrazovnim potrebama preuzeto sa interneta. Zečid

2. Winkel.R.:(1996) Djeca koju je teško odgajati.Educa ,Zagreb.

3.Levandovski.D i Teodorvid. B.(1986) Program rada s djecom s teškodama u razvoju.Kratis. Zagreb

4. Grupa autora: (2004) Dijagnostika i opservacija djece sa

invaliditetom-Materijal

5. .Zovko, Odgoj izuzetne djece, Zagreb, 2001.god., II izdanje

6.Mustad.V &Vicid.M.:(1996) Rad sa učenicima s teškodama u razvoju u osnovnoj školi.Školska knjiga

,Zagreb

7.Dimid.D.(2005) Deca sa blagim smetnjama u razvoju i učenju u odeljenjima redovne osn. Škole. Novi sad..

8. Došen A. (1994) Psihijatrijski poremedaji djece i mladeži s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2):

169-185

7. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrid Lj (ur.)

9. Joan Dean; (!996) Managing Special Needs in the Primari School.

London- New Yourk

Sad.

10. Dušan.D.Đorđevid: (1982) Psihologija mentalno zaostalih lica Dječije

novine,Gornji Milanovac

11.Grgin.T.:(2003) Edukacijska psihologija.


Prije izlaska na završni ispit studenti su dužni položiti

kolokvij.Kolokvij i završni ispit polažu pismeno.

Način pradenja kvaliteta rada i

uspješnosti izvedbe programa

U toku semestra izvršit de se procjena kvalitete i uspješnosti

realizacije planiranih programa u odnosu na očekivanja i obaveze

(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i

zadataka.

Obveze studenata

Studenti su dužni proučiti svu obaveznu i dodatnu literaturu,

uraditi seminarski rad na jednu od izabranih tema, predstaviti

jednu od pročitanih knjiga, izabrati dvoje djece sa posebnim

potrebama različitog stupnja i vida ometanosti u razvoju, pratiti

njihov odgoj i sačiniti studije slučaja.

Vrjednovanje rada studenata i

izvođenje ocjene

Zadada 1. =20 bodova Zadada 2.-=20 bodova Zadada 3. -=20 bodova Završni ispit = 40 bodova 60 do 70 bodova,ocjena D-2 71 do 80 bodova,ocjena C-3 81 do 90 bodova,ocjena B-4 91 do 100 bodova ,ocjenaA-5

Naziv predmeta: INFORMATIKA U OBRAZOVANJU Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita: 10 Broj sati tjedno: 2 + 2 + 2 Akademska godina: 2013/14. Ukupan broj sati: 30+30+30 Doktorski studij: INFORMATIKA I ORGANIZACIJA

Nositelj: Doc.dr.sc.

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati studente s primjenom didaktičko-metodičkog teorijskog znanja s praktičnim pedagoškim radom u školi. Studenti se osposobljavaju za uporabu raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala koja čine suvremeno opremljenu informatičku učionicu, praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učeničkih dostignuća, vođenje grupe slobodnih aktivnosti iz područja informatike. Studenti se upućuju se u kritičko procjenjivanje i vrednovanje nastavnog procesa i vlastitog rada, razvijajući potrebu za permanentnim stručnim usavršavanjem i poboljšavanjem nastavno-pedagoškog rada.

2.Ishodi učenja: 1. Analizirati građu računala, suvremene računalne

arhitekture te primijeniti ta znanja u dizajnu obrazovnog

informacijskog sustava, kao i u nastavi

2. Artikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne

metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva

3. Interpretirati povijest informatike i računarstva

4. Organizirati nastavni proces

5. Predstavljati informatička znanja i vještine kao učinkovite

instrumente za podupiranje integracijskih procesa

6. Predstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja

informatike u odgojno-obrazovnom procesu

7. Preispitivati, strukturirati i restrukturirati svoja osobna i

profesionalna iskustva

Glavne tematske cjeline Dio I. Uvod u informatiku u obrazovanju

1. Uvod. Primjena računala u nastavi. Povijesni pregled. 2. Kratak pregled građe računala. Dizajn obrazovnog informacijskog sustava. Informatička pismenost. Dio II. Organizacija nastavnog procesa pomoću informatičkih alata

3. Računalo kao nastavno sredstvo. Prilagođavanje nastavnih sadržaja za rad uz pomoć računala. Obrazovni program i sadržaj. 4. Multimedijalne učionice. Softver otvorenog koda u obrazovanju. 5. Metodologija nastave i učenja programiranja, primijenjena informatika u obrazovanju. Tehnologija poboljšane pedagoške inovacije. Tehnologije za učenje nove generacije. 6. Informatika za humanističku i društvenu inkluziju. 7. Napredne metode istraživanja u području obrazovnih tehnologija.

Opis aktivnosti:

% ukupnog rada:

3. Način izvođenja nastave:

Predavanja

Seminarski radovi

70 %

30 %

Opis aktivnosti % od finalne ocjene:

4. Sustav ocjenjivanja

Seminarski rad

Kolokvij (I + II)

Prisutnost i aktivnost na

nastavi

25 % 30 % + 30%

15%

5. Literatura Obavezna literatura:

1. Marinković, R. (2004), Inteligentni sustavi za poučavanje,

Zagreb, Hrvatska zajednica tehničke kulture.

2. Gordon., D., Vos, J. (2001) Revolucija u učenju - kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa.

Preporučena literatura:

3. Porter, L. Creating the Virtual Classroom. John Wiley and Sons,

Inc., New York, 1997.

4. Bognar, L.; Matijević, M. Didaktika. Školska knjiga, Zagreb, 2002.

5. Šoljan, N. Nastava i učenje uz pomoć kompjutera, Pedagoško-

književni zbor, Zagreb 1972,

6. Krtalić, A. Informacijske i komunikacijske tehnologije u

menadžmentu u obrazovanju, Grafika, Osijek, 2012.

Naziv kolegija

PROGRAMIRANJE I PRAĆENJE NASTAVNOG RADA

Opći podaci

Studijski program METODIKA NASTAVE Godina 2/3



ECTS – bodovi 10




Sticanje operativnih znanja i sposobnosti iz oblasti kompleksnog programiranja, praćenja i

vrjednovanja nastavnog (pedagoškog) rada škole.

Teorijska i praktična osposobljenost studenata da samostalno primjenjuju odgovarajuće metode i

tehnike u djelotvornom, kompleksnom programiranju i vrjednovanju nastavnog procesa.


Pojmovno određenje programiranja; Odnos projektiranja, planiranja i programiranja pedagoške djelatnosti škole; Teorijske osnove programiranja rada škole; Teorijske osnove školskog kurikuluma; Bitna obilježja kompleksnog programiranja rada škole; Strategijsko-razvojno i godišnje programiranja rada škole; Tematsko-integrativno programiranje nastavnog procesa u školi; Godišnje tematsko i mjesečno operativno planiranje nastavnog rada; Programiranje kao oblik pripremanja za rad; Programiranje u funkciji modeliranja nastave i drugih vidova rada škole na sustavskim

osnovama (teorije sustava); Determinirani i stohastički sustavi školskog rada; Modeli gantogramskog, mrežnog i tradicionalnog kronološko-deskriptivnog programiranja rada

škole; Pojmovno određenje praćenja, mjerenja i vrjednovanja nastavnog i drugih vidova pedagoškog

rada škole; Bitna obilježja kompleksnog (vrjednovanje procesa a ne samo ishoda, vrjednovanje drugih

vrijednosti a ne samo znanja-potreba, interesa, stavova, uvjerenja i sl.) u odnosu na tradicionalno, subjektivno ocjenjivanje;

Faktori koji utječu na subjektivnost tradicionalnog vrjednovanja postignuća; Vrjednovanje i samovrjednovanje nastavnog (pedagoškog) rada škole; Povratna informacija u funkciji utemeljenja nastavnog (pedagoškog) rada na sustavskim

osnovama i pobedničkog učenja učenika u efikasnoj školi; Portfolio u suvremenom praćenju i vrjednovanju rada škole. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminarski rad Vježbe Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski

rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Vježbe

Kontinuirana

provjera znanja

Referat

Praktični rad

Osnovna literatura

Vilotijević, M.: Programiranje rada škole, Učiteljski fakultet, Beograd, 2000 Vilotijević, M.: Vrednovanje pedagoškog rada škole, Naučna knjiga, Beograd, 1993 Dodatna literatura

Vilotijević, M., Radovanović, I., Levi, S.: Menadžment u obrazovanju, Učiteljski fakultet, Beograd, 2011


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti kritičku ocijenu pet monografija iz oblasti programiranja i praćenja nastavnog rada (u užem i širem smislu), dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana i seminarski rad, koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenih predipitnih obveza ispit se polaže usmeno.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata Izrada pet kritičkih ocijena monografija. Izrada dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana. Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvođenje

ocjene

Kritička ocijena – 25 bodova (5 bodova po radu) Modeli (prilozi) – 10 bodova (5 bodova po modelu) Seminarski rad – 35 bodova. Završni ispit – 30 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5

Naziv kolegija

Mjerenje i vrjednovanje nastavnog rada

Opći podaci Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni

studij smjer:ovi Menadžment, Menadžment u obrazovanju

Godina II/3


Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS - bodovi 10



Opće i specifične kompetencije a) da se studenti uvedu u teoriju mjerenja u odgoju i obrazovanju;

b) da se osposobe za samostalnu konstrukciju mjernih instrumenata i utvrđivanje njihovih metrijskih ka-

rakteristika (validnost, relijabilnost, diskriminativnost, objektivnost);

c) da pri sakupljanju podataka samostalno primjenjuju istraživačke postupke i instrumente


1. Mjerenje i mjerne skale

2. Varijable i indikatori istraživanja

3. Vrjednovanje rada učenika

4. Znanje učenika kao predmet mjerenja

5. Nedostaci subjektivnog načina ocjenjivanja

6. Simptomatska valjanost školske skale ocjenjivanja

7. Testovi znanja.

8. Vrste zadataka u testovima znanja

9. Etape izrade testa znanja

10. Sređivanje rezultata testa znanja

11. Mjerna svojstva testovskih zadataka

12. Objektivnost testa.

13. Diskriminastivnost testa.

14. Pouzdanost testa.

15. Valjanost testa.

16. Analiza i obrada stavki testa.

17. Interpretiranje rezultata sa testova znanja

18. Tehnika primjene testa.

19. Ispitivanje stavova i mišljenja upitnikom

20. Skale stavova

21. Testovske skale Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminarski rad

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska

nastava


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad



znanja


Osnovna literatura

Kundačina Milenko i Brkić Milenko (2010): Edukometrija. Bijakovići: Fakultet društvenih znanosti dr

Milenka Brkića.

Dopunska literatura

1. Banđur, Veljko, Kundačina, Milenko i Brkić, Milenko (2008): Testovi znanja u funkciji ocjenjivanja učenika. Užice: Učiteljski fakultet.

2. Bukvić Aleksandar (1988): Načela izrade psiholoških testova. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

3. Krković Anđelko (1964): Mjerenje u psihologiji i pedagogiji. Beograd. 4. Krneta Dragoljub (1998): Konstrukcija i primjena skala u ispitivanju stavova. Banja Luka. 5. Moser C. A. (1962): Metode anketiranja i istraživanja društvenih pojava. Beograd: Kultura. 6. Mužić Vladimir (1993): Kako nadmudriti test. Zagreb: Školske novine. 7. Rajtston-Džastman-Robins (1966): Vrednovanje u savremenom obrazovanju. Beograd: „Vuk Karadžić“. 8. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa: Zagreb, 1992. 9. Stojak Rudi (1990): Metoda analize sadržaja. Sarajevo: Institut za proučavanje nacionalnih odnosa. 10. Supek Rudi (1981): Ispitivanje javnog mnjenja. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 11. Thorndike R. L. Hgen E. (1964): Merenje i evaluacija u pedagogiji i psihologiji. Beograd. 12. Džordan A. M. (1966): Merenje u pedagogiji. Beograd: „Vuk Karadžić“.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se polaže usmeno.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata



ocjene


Naziv kolegija

Cjeloživotno obrazovanje

Opći podaci Studijski program Menadžment u obrazovanju Godina/

semestar I/1


Drugi nastavnik

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS – bodovi 10


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.

Opće i specifične kompetencije Razumijevanje cjeloživotnog obrazovanja kao konceptualne osnove reformi i razvoja sistema

obrazovanja. Osposobljavanje za sticanje kompetencija za kreiranje nacionalne politike i

strategije cjeloživotnog učenja i obrazovanja; poznavanje i primjenu mehanizma i modela

međunarodne suradnje u obrazovanju odraslih; razumijevanje, razvijanje i promovisanje

koncepta socijalnog partnerstva u obrazovanju na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou;

poznavanje modela finansiranja obrazovanja odraslih; primjenu modela i metoda strateškog

planiranja; unapređivanje sistema obrazovanja kroz standardizaciju, validaciju i akreditaciju

formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i učenja.

Okvirni sadržaj kolegija Koncepcije politike i strategije cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Socijalno partnerstvo i uloga države u obrazovanju odraslih. Finansiranje obrazovanja odraslih. Modeli i metode strateškog planiranja obrazovanja i upravljanja promjenama. Politika obrazovanja u globalnom, evropskom i nacionalnom kontekstu. Međunarodne i nacionalne strategije razvoja obrazovanja odraslih i cjeloživotnog obrazovanja – put ka društvu učenja. Unapređenje i validacija formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i učenja. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava



rad


Kontinuirana provjera znanja


Obvezna literatura 1. Angel De la Fuente, Antonio Ciccone,: Human capital in a global and knowledge-based economy,

http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf., 2003. 2. Bečić E. i grupa autora: Međunarodna organizacija u obrazovanju odraslih, Agencija za

obrazovanje odraslih, Zagreb, 2000. Dodatna literatura

3. Belanger, P., Bochynek, B, with Farr, K.O., The Financing of Adult Learning in Civil Society: MA European Exploratory Study, UIE, 2000.

4. Boromisa A., Samardžija V.: Hrvatska i Lisabonska strategija: približavanje ciljevima?, www.ijf.hr, kolovoz 2010.

5. Butković H., Dujmović K.A., Ondelj I.: Hrvatska u Europskoj uniji: Što građani mogu očekivati?, Zaklada Konrad Adenauer, Ured u Zagrebu, Institut za međunarodne odnose, Zagreb, 2007.

6. Centar za javne politike i ekonomske analize: Europa 2020. – strateški okvir Europske unije, http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/, pristupano 25.1.2013.

7. Council of the EU: The Concrete Future Objectives of Education and training systems, Report from the Education Council to the European Council 5680/01, EDUC 23, Brussels, 2001.

8. Green A.:The many faces of lifelong learning: recent education policy trends in Europe. Journal of Educational Policy, br.17, 2002.

9. Lingard B., Ozga J.: Introduction: reading education policy and politics, The Routledge Falmer Reader in Education Policy and Politics, New York, 2007.

10. Lisbon European Council, www.europarl.eu.int, ožujak 2000 11. Longworth D.: Lifelong Learning, Kogan Page, London, 1997. 12. Memorandum o cjeloživotnom učenju, www.web.aoo.hr, Radni materijal Komisije,

listopad 2000. 13. OECD: Lifelong living for all, OECD, 1996. 14. OECD: Lifelong Learning, www.oecd.org, veljača 2004. 15. Pastuović N.: Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i

odgoja, Znamen, Zagreb, 1999. 16. Rodić I.: Znanost i struka drumom, obrazovna politika šumom, Školske novine, Zagreb,

2012., br.35 17. Rodrigues J.M.: The Knowledge Revolution: Old Myths and New Opportunities in a

Networked Society, europa.eu.int, 2002. 18. Tuijnman A., Bostrom A.: Changing notions of lifelong education and lifelong learning,

Kluwer Academic Publishing, Netherland, 2002. 19. Ured za službene publikacije europskih zajednica: Izobrazba i osposobljavanje u Europi,

različiti sustavi, zajednički ciljevi za 2010. Luksemburg, www.enterurope.hr, 2002. 20. Vedriš M., Jurišić D.: Cjeloživotno učenje i fleksigurnost – pozicija Hrvatske,

www.liderpress.hr, veljača 2008. 21. Žiljak T.: Kako uče oni koji stvaraju obrazovnu politiku?, Pučko otvoreno učilište u Zagrebu,

Zagreb,2004. 22. Žiljak: Politike cjeloživotnog učenja u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, znanstveni rad, Otvoreno

učilište, Zagreb, 2005. Provjera znanja i polaganje ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih

http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf

http://www.ijf.hr/

http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/

http://www.europarl.eu.int/

http://www.web.aoo.hr/

http://www.oecd.org/

http://www.enterurope.hr/

http://www.liderpress.hr/

instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.

Način praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu instraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosije.


Učešće na predavanjima, vježbama i konsultacijama 10 bodova Vježbe 30 bodova Skica istraživačkog projekta 30 bodova, Završni ispit 30 bodova.

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5 Ostale predispitne obveze 1. Izrada seminarskog rada na zadanu

temu: 2. Uraditi prikaz teorija škole, sa aspekta

njihove vrijednosti i kritičkom analizom:

3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih obaveza

Naziv kolegija

INTERAKCIJA I KOMUNIKOLOGIJA U NASTAVI

Opći podaci Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni

studij smjer:ovi Menadžment, Menadžment u obrazovanju i Turizam

Godina II/4


Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS - bodovi 10



Opće i specifične kompetencije Znanja o vještinama i umjetnosti komunikacije, govorništva i retorike, nenasilne i efikasne komunikacije. Sposobnost razvijanja vještina razgovora, aktivnoga slušanja, konstruktivnog diskutiranja, vođenja usmenih prezentacija, i to u primjeni u nastavi, u komunikaciji s kolegama, roditeljima, učenicima.


Vrste i oblici komunikacije (što je komuniciranje, motivi za komunikacijom, verbalna i neverbalna, interpersonalna, intrapersonalna, masovna, grupna) Komunikacija u organizacijama-školama (sheme komuniciranja, neformalna, formalna, horizontalna i vertikalna, interkulturalno komuniciranje, glasine kao način komunikacije, organizacijska klima; izgrađivanje odnosa u nastavi) Uvjerljivo prezentiranje (o slušačima/auditoriju, prvi dojam, kongruentnost poruke, ometači pažnje, neverbalna komunikacija-mimika i geste, trema u komunikaciji i njezino prevladavanje, najčešće pogreške u javnom nastupanju i prezentiranju, glas i ton, vježbe za glas i izgovor, gostovanje priznatih profesionalaca koji rade u elektroničkim medijima) Struktura govora (oblikovanje govora, uvod govora, umijeće argumentiranja, završetak govora-peroratio, crescendo, klimaks, reagiranje na prigovore i kritike); Mitovi o komunikaciji. Alati komuniciranja (aktivno slušanje kao preduvjet dijaloga, parafraziranje, selektivno slušanje, communologue, imago dijalog, uspostavljanje kontakta u nastavi) Metakomunikacija (definicija, spolne razlike metakomuniciranja, metakomunikacija u psihologiji) Asertivnost (definicija, specifične tehnike asertivnoga ponašanja, uzroci (ne)asertivnosti, asertivno vs agresivno ponašanje) Ja i Ti poruke (definicija, sličnosti i razlike, primjeri i vježbe iz obrazovnih institucija, psihodramsko igranje uloga uz uporabu svih alata komuniciranja) Konfliktna komunikacija (uzroci konflikata, čovjekovo nesvjesno i psihički determinizam u ponašanju, komunikaciji i doživljavanju, vježbe rješavanje konflikata u komunikaciji uz uporabu alata komuniciranja) Vrste patološke komunikacije (dvostruka veza, destruktivno zrcaljenje u grupi, žrtveni jarac u razredu, šutnja, razrada primjera iz školske prakse) Stres i komunikacija (definicija, faze stresa, uspješna komunikacija u obrazovanju) Suradnja i medijacija kao tehnike nenasilnoga rješavanja sukoba; Davanje i primanje pohvala i kritika u nastavi Ličnost dobrog komunikatora (pogled na svijet, originalnost i autentičnost, obrazovanje, karizma)


Predavanja

Seminarski rad

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska

nastava



rad



znanja


Osnovna literatura

1. Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Alinea, Zagreb. 2. Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Školska knjiga, Zagreb

Dodatna literatura

1. Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Školske novine. Zagreb. 2. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Kako rješavati konflikte?, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 3. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Kako se zauzeti za sebe?, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 4. Miljković, D., Rijavec, M. (2002.) Komuniciranje u organizaciji, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 5. Rijavec, M., Miljković, D. (2002.) Neverbalna komunikacija, IEP-D2 & Vern', Zagreb.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se polaže usmeno.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata



ocjene


Naziv kolegija

METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA SA STATISTIKOM

Opći podaci Studijski program Svi programi poslijediplomskih studija Godina/

semestar III/5


Drugi nastavnik





- moći koristiti rezultate znanstvenih istraživanja koje su obavili i objavili drugi znanstvenici;

- razumjeti jezik znanosti kojoj pripada disciplina ili područje kojim se studenti bave; - vladati tehnikama intelektualnog rada koje su univerzalne za sve znanosti; (proučavanje

literature, pravila citiranja i pisanja bibliografskih i drugih znanstvenih izvora, npr. Internet, arhivi, muzeji i sl., poznavanje strukture pisanog znanstveog izvješća

- poznavati metodološko-logička pravila o definiranju, klasificiranju i zaključivanju ; - poznavanje znanstvenih metoda prikupljanja podataka (npr. sustavno promatranje,

intervjuiranje, anketiranje, skaliranje, analiza sadržaja, proučavanje sluačja; - poznavanje znanstvenih metoda (deskriptivna, kauzalna, komparativna, historijska; - poznavanje standarda za kategorizaciju i evaluaciju znanstvenih radova; - poznavanje i uvažavanje etičkih pravila i normi znanstvenog rada - biti motiviran za cjeloživotno praćenje najnovijih znanstvenih spoznaja - vladati kompetencijama koje su važne za sudjelovanje u timskim istraživačkim

projektima; - steći zadovoljavajuću znanstvenu kritičnost - Razumjeti osnove znanstvenog pristupa istraživanju, poznavanje faza

znanstvenogistraživanja te osposobit će se za primjenu istraživačkih rezultata u praksi. Okvirni sadržaj kolegija

1. Mogućnosti i granice znanstvenih istraživanja 2. Paradigme znanstvenih istraživanja 3. Vrste znanstvenih istraživanja 4. Provođenje znanstvenih istraživanja 5. Tok istraživanja 6. Varijable i indikatori u istraživanju 7. Deskriptivna metoda 8. Kauzalna metoda 9. Eksperimentalna metoda 10. Teorijska metoda 11. Povijesna metoda 12. Akcijsko istraživanje 13. Anketiranje 14. Sustavno posmatranje 15. Procjenjivanje i prosuđivanje 16. Intervjuiranje 17. Rad na dokumentaciji 18. Analiza sadržaja

19. Testiranje 20. Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna) 21. Statistički postupci sređivanja i obrade podataka 22. Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka,

mjere relativnog položaja, mjere korelacije) 23. Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test) 24. Interpretacija rezultata 25. Izvještaj o istraživanju


Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava




Projekt – skica akcionog istraživanja



Udžbenik 1. Halmi, Aleksandar (2003): Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim

znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. Mužić, Vladimir (2004): Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Školska knjiga. 3. Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dodatna literatura 4. Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja.

Zagreb: Školska knjiga. 5. Brkić, Milenko i Kundačina, Milenko (2003): Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja.

Sarajevo: Jela educa. 6. Kundačina, Milenko i Banđur Veljko (2005): Akciono istraživanje u školi. Užice: Učiteljski

fakultet. 7. Milas, Goran (2005): Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap. 8. Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga. 9. Mužić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Srajevo: Svjetlost. 10. Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata.

Zagreb: Školska knjiga. Provjera znanja i polaganje ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.


Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa. Obveze studenata

U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu instraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosije.




Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5

Naziv kolegija

Akademske vještine

Opći podaci Studijski program Svi programi poslijediplomskih studija Godina/

semestar III/5


Drugi nastavnik




Opće i specifične kompetencije Studenti će ovladati osnovnim standardima i tehnikama čitanja i pisanja akademskog rada kao i neophodnim vještinama razlikovanja i primjene različitih funkcionalnih stilova u akademskoj i medijskoj komunikaciji. Studenti će tokom kursa biti osposobljeni da samostalno biraju i klasificiraju referentnu literaturu i građu, da kritički i argumentirano diskutiraju o pročitanom kao i da samostalno napišu akademski rad poštujući sve navedene standarde žanra. Studenti će također naučiti kakav je funkcionalni značaj elemenata akademskog rada poput apstrakta i rezimea, i radne biografije, a ovladat će i vještinom razlikovanja i primjene brojnih funkcionalnih i medijskih stilova. Okvirni sadržaj kolegija

Tokom kursa studenti bi trebalo da se upoznaju sa osnovnim karakteristikama i standardima pisanja akademskog rada kao i sa obilježjimarazličitih funkcionalnih stilova. Akademski rad se svojim jezikom i formom razlikuje kako od medijskog tako i od književno-umjetničkog izraza. Cilj akademskog rada je da pokaže nivo stručnosti i znanja koje je autor rada stekao/stekla u određenoj oblasti pa se akademsko pisanje odlikuje upotrebom stručne terminologije iz te oblasti i stručnom argumentacijom iznesenih stavova na osnovu izabranih i navedenih činjenica vezanim za izabranu oblast. Pisanje akademskog rada podrazumijeva korištenje i kritičko čitanje referentne literature i građe iz određene stručne oblasti kao i samostalno analiziranje pročitanog. Poštovanje zadatih standarda citiranja i parafraziranja pročitane literature omogućava da se sa korištenom literaturom u akademskom radu uspostavi produktivan kritički dijalog u kome se trudimo da vlastite stavove i ideje precizno razgraničimo u odnosu na korištene izvore. Ovladavanje standardima i tehnikama pisanja akademskog rada je dio opće kulture pismenosti koje doprinosi preglednom i argumentiranom predstavljanju stečenog znanja u određenim oblastima prvo tokom procesa akademskog obrazovanja a potom i tokom procesa samostalnog istraživačkog ili naučnog rada. Ovladavanje vještinama razlikovanja i primjene različitih funkcionalnih i medijskih stilova doprinosi, pak, da izlaganje svojih stručnih stavova i uvida u određenoj oblasti prilagodimo kontekstu i okolnostima u kojima ih izlažemo, čineći ih na taj način prijemčivijim što širem krugu mogućih konzumenata.


Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava




Projekt – skica akcionog istraživanja



Udžbenik Kundačina: Akademske vještine

Dodatna literatura 11. Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja.

Zagreb: Školska knjiga. 12. Brkić, Milenko i Kundačina, Milenko (2003): Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja.

Sarajevo: Jela educa. 13. Kundačina, Milenko i Banđur Veljko (2005): Akciono istraživanje u školi. Užice: Učiteljski

fakultet. 14. Milas, Goran (2005): Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap. 15. Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga. 16. Mužić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Srajevo: Svjetlost. 17. Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata.

Zagreb: Školska knjiga. Provjera znanja i polaganje ispita

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.


Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na sadržaj kolegija, te prikupiti više istraživačkih instrumenata iz navedene oblasti




Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5

d) Bodovna vrijednost svakog predmeta i doktorsko rada iskazana u ECTS

bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u koloni pet (5) u

gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja

studija;

Uvjeta za prelazak na studij Specijalne pedagogije s drugih studija odgojnih, humanističkih

i društvenih znanosti nema, s tim što na temelju zahtjeva za prelazak, povjerenstvo u

sastavu prodekan za nastavu (predsjednik), pročelnik i tajnik nadležne katedre utvrđuje

priznate ispite i studentu određuje status (semestar kojeg može upisati), na temelju čega

dekan izdaje odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajućeg

semestra studija odgojnih, humanističkih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se

upisuju zajedno s obveznim kolegijima na početku semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te

naĉin završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u

godinu. Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktično upisuje kolegije i

bodove, a ne semestre. U jednom semestru student u načelu može upisati najviše 32

boda, ali ako student postiže najmanje vrlodobar uspjeh, može napredovati vlastitim

tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru

ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno

upisuje nepoložene kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova,

najviše do 32. boda.

h) naĉin izvođenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti

primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvođenje studijskog programa.

Studijski program je maksimalno uskalađen s organizacijom rada i dostignućima znanosti

Studisjki program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama

poslodavaca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja,

javni sektor u cjelini i značajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

Documents

STUDIJSKI PROGRAM …hercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2014/09/DS07SP_ak._2015... · Specijalna pedagogija i inkluzija 1 3 3 10 Obvezni ... -Zečid. S.:(2010)Skripta Specijalna