KLASA:602-04/13-03/04

UR.BROJ:2198-1-79-33/13-01

Na temelju članka 16, stavak 1 i članka 54. Pravilnika o studijima i studiranju Sveučilišta u Zadru od 22. listopada 2012. i članka 35. Pravilnika o radu sveučilišnog Odjela za informacijske znanosti od 15. svibnja 2012., Stručno vijeće Odjela za informacijske znanosti na sjednici održanoj 15. travnja 2013. donosi

PRAVILNIK

O STRUČNOJ PRAKSI STUDENATA PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG STUDIJA ODJELA ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

I. NAČELA, CILJEVI I UVJETI IZVOĐENJA STRUČNE PRAKSE

Članak 1. Pravilnikom o stručnoj praksi studenata preddiplomskog i diplomskog studija Odjela za informacijske znanosti uređuju se uvjeti i način obavljanja stručne prakse studenata Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Stručna praksa obvezni je oblik ostvarivanja studija u skladu s čl. 13. Pravilnika o studiranju Sveučilišta u Zadru.

Članak 2.

Temeljna su načela organiziranja i provođenja stručne prakse osiguranje svrsishodnosti i kvalitete stručne prakse, primjerenost sadržaju i karakteru predmeta te stupnju i razini studija, profesionalnost, stručno vođenje, poštivanje etičkih načela knjižničarstva te znanosti i visokog obrazovanja, osobna odgovornost, odgovornost ustanove te mobilnost studenata.

Članak 3. (1) Osnovni su ciljevi organiziranja stručne prakse nadopuna, praktična provjera i

primjena općih stručnih znanja usvojenih tijekom nastave uz primjereno korištenje novih tehnologija, stjecanje profesionalnog iskustva, profesionalni odnos i vještine komuniciranja u radu s korisnicima i razumijevanje djelovanja knjižnica i druge informacijske ustanove u društvu, osobito u odnosu na promjene izazvane primjenom nove informacijsko-telekomunikacijske tehnologije.

(2) Kroz stručnu praksu studenti se osposobljavaju za budući samostalan ili timski rad, primjenu teorijskih znanja u profesionalnom radu i korištenje suvremenom informacijskom tehnologijom.

Članak 4. (1) Stručna praksa obvezni je oblik nastavnog procesa. Obavljaju je studenti

preddiplomskog i diplomskog (redovnog i izvanrednog) studija informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru koji nakon završetka školovanja stječu naziv prvostupnik/prvostupnica knjižničarstva i magistar/magistra knjižničarstva.

 (2) Na preddiplomskom studiju, za studente prve godine, stručna praksa traje 30 sati, a

počinje u drugom (ljetnom) semestru. Za studente druge godine, praksa traje 60 sati i počinje u drugom (ljetnom) semestru. Za studente treće godine praksa traje 60 sati u prvom odnosno zimskom semestru. Svi studenti dužni su obaviti praksu do kraja odgovarajućeg semestra, odnosno najkasnije do 15. rujna u tekućoj akademskoj godini.

(3) Na diplomskom studiju, stručna praksa traje 60 sati u prvom (zimskom) i 60 sati u drugom (ljetnom) semestru za studente prve godine te 60 sati u prvom semestru (zimskom) za studente druge godine. Izvođenje stručne prakse za studente izvanrednog diplomskog studija ostvaruje se u skladu s čl. 20.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ 1. SEMESTAR (zimski) 2. SEMESTAR (ljetni)

1. godina - 30 sati

2. godina - 60 sati

3. godina 60 sati -

DIPLOMSKI STUDIJ 1. SEMESTAR (zimski) 2. SEMESTAR (ljetni)

1. godina 60 sati 60 sati

2. godina 60 sati -

Članak 5. (1) Stručna praksa može se obavljati u različitim informacijskim i baštinskim ustanovama

(knjižnicama, arhivima, muzejima, knjižarama, nakladničkim kućama itd.), te radom u informacijskim sustavima na mreži.

(2) Stručna praksa može se provoditi u okviru studentske mobilnosti u okviru institucije domaćina. Tako obavljenoj praksi dodjeljuje se odgovarajući broj ECTS-a u skladu s obvezama studenta na predmetnoj godini.

(3) Stručna praksa može se provoditi u okviru programa udruga i organizacija koje se bave nakladničkom i knjižarskom djelatnošću (primjerice sajmovi knjiga i slične manifestacije).

(4) Stručna praksa može se provoditi u okviru znanstveno-stručnih skupova u kojima je Odjel organizator ili partner.

(5) O stručnoj praksi koja se provodi izvan informacijskih i baštinskih ustanova odluku donosi Stručno vijeće Odjela.

Članak 6. (1) Stručna praksa provodi se u skladu s osnovnim načelima, ciljevima i načinom

organizacije te opisom sadržaja i zadataka navedenim u daljnjem tekstu za pojedinu godinu studija.

(2) Ustanova koja izvodi studentsku praksu uključuje se u nastavni proces kao partner i aktivan suradnik.

 Članak 7.

U skladu s prethodnim člankom, ustanova koja prima studente na praksu treba obavljati u potpunosti ili većim dijelom poslove knjižnične djelatnosti iz čl. 6. Zakona o knjižnicama uz primjereno korištenje novih informacijskih tehnologija, tj. njezin program rada treba odgovarati profilu studija.

Članak 8. (1) Popis ustanova u kojima se može obavljati studentska praksa utvrđuje pročelnik/ica

Odjela za svaku akademsku godinu prije početka stručne prakse. Pročelnik sastavlja popis na temelju prethodne suglasnosti svake ustanove da prihvaća načela, ciljeve i način provođenja stručne prakse i uz potvrdu da ispunjava uvjete čl. 3., 4., 6. i 10. Zakona o knjižnicama kada se praksa provodi u knjižnicama.

(2) Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i samostalna knjižnica ili pravna osoba u čijem se sastavu organizira knjižnica ili druga informacijska ustanova, sklapaju Ugovor o izvođenju studentske prakse te broju studenata koji u njezinim prostorima mogu izvoditi praktični rad.

Članak 9. (1) Student također može i samostalno predložiti ustanovu u kojoj će obavljati praksu ako

priskrbi potvrdu da određena ustanova prihvaća izvedbu studentske prakse u svojim prostorima u skladu s načelima, ciljevima i načinom organizacije studentske prakse navedenim u Pravilniku

(2) Student može obavljati stručnu praksu u više informacijskih ustanova.

II. ORGANIZACIJA I NAČIN IZVOĐENJA STRUČNE PRAKSE

Članak 10. (1) Organizacija i izvođenje stručne prakse počiva na suradnji, timskom radu i

koordinaciji ustanova i osoba odgovornih za izvođenje stručne prakse te na obvezi redovitog izvješćivanja o rezultatima obavljene prakse. Radi uspješnog izvođenja stručne prakse u cjelini, imenuju se voditelj/icu studentske prakse i mentori u suradničkim ustanovama kao odgovorne osobe za njezino kvalitetno izvođenje.

(2) Pročelnik/ica imenuje voditelja/icu stručne prakse iz redova zaposlenika ili suradnika. Članak 11.

Voditelj/ica stručne prakse ustrojava izvođenje prakse i u tom cilju: a. izrađuje plan izvršenja prakse za svaki semestar (svaku akademsku godinu)

b. osigurava kod ustanova u kojima se obavlja praksa dovoljan broj mjesta i termine za obavljanje prakse

c. vodi popis mentora u suradničkim ustanovama d. zaprima i arhivira izvještaje o provedenoj praksi, sastavlja godišnje izvještaje

e. obavlja sve druge poslove kako bi se osiguralo kvalitetno izvođenje prakse.

 Članak 12.

(1) Mentor je djelatnik ustanove u kojoj student obavlja stručnu praksu. Knjižnica/ustanova/organizacija bira mentora na temelju njegova doprinosa stručnom radu, stečenih znanja i vještina u radu s novim tehnologijama te sklonosti za rad sa studentima.

(2) Knjižnica/ustanova/organizacija može izabrati i više mentora u skladu s brojem studenata koje prima na praksu, složenošću poslova koje obavljaju, veličinom fonda i raznovrsnošću građe te brojem korisnika.

Članak 13. (1) Mentor osigurava kvalitetno izvođenje prakse. Svakom studentu dodjeljuje se mentor

koji ga nadzire i vodi u radu, daje upute i pruža svaku drugu pomoć te ga potiče da kvalitetno, samostalno ili u timu, obavlja određene poslove. Više studenata može imati jednog mentora, ovisno o zadacima koje treba obavljati.

(2) Mentori u knjižničnim ustanovama moraju biti diplomirani knjižničari, a u drugim ustanovama moraju imati stručne kompetencije.

(3) Ako knjižnica ima više mentora, oni dogovaraju i koordiniraju izvođenje studentske prakse u svojoj knjižnici.

Članak 14.

(1) Svaki student vodi Dnevnik prakse u koji upisuje svaki posao koji je obavio i utrošeno vrijeme za njegovo obavljanje.

(2) Za svakog studenta koji je obavio stručnu praksu mentor potpisuje posebni obrazac tzv. uvjerenje, kojim potvrđuje odrađenu praksu (uz event. komentare, primjedbe ecc.). Na Uvjerenju se mora nalaziti i pečat Ustanove.

III. SADRŽAJ, POSLOVI I ZADACI STRUČNE PRAKSE Članak 15.

U skladu s načelom primjerenosti, praksa koju student obavlja u nekoj ustanovi mora biti usklađena sa znanjima koja je stekao na određenom stupnju studija. Radi toga su za svaku godinu studija određeni sadržaj, grupe poslova, pojedini poslovi i zadaci koje student treba obavljati za vrijeme stručne prakse.

1. Preddiplomski studij

Članak 16. (1) Studenti prve godine preddiplomskog studija trebaju pod nadzorom mentora obavljati

jednostavnije poslove i zadatke knjižničnog poslovanja određene ovim člankom. (2) Mogući poslovi i zadaci studentske prakse na 1. godini preddiplomskog studija (v.

Prilog I) Članak 17.

 (1) Studenti druge godine preddiplomskog studija informacijskih znanosti, uz zadatke

navedene u prethodnom članku, za vrijeme prakse trebaju samostalno ili pod nadzorom mentora obavljati složenije zadatke kako slijedi:

(2) Mogući poslovi i zadaci studentske prakse na 2. godini studija (v. Prilog II) Članak 18.

(1) Studenti treće godine preddiplomskog studija informacijskih znanosti osposobljeni su da većinu zadataka obavljaju samostalno. Osim zadataka navedenih u čl. 15. i 16. Pravilnika, studenti trebaju posebno obavljati sljedeće poslove (grupe poslova) i zadatke iz ovog čl.

(2) Mogući poslovi i zadaci studentske prakse 3. Godine studija (1. Diplomskog studija) – v. Prilog III

(3) Ostali mogući poslovi i zadaci studentske prakse 2 . I 3. Godine preddiplomskog (kao i 1. I 2. godine diplomskog) – v. Prilog IV

2. Diplomski studij Članak 19.

(1) Studenti 1. i 2. diplomskoga studija, obavljaju praksu na projektima u ustanovama s kojima Odjel surađuje. Poslovi koje studenti obavljaju mogu uključivati složenije poslove koji su navedeni u predhodnom članku (čl. 18.), a odnose se na stručnu praksu na preddiplomskom studiju ili se baviti samo sa usko specijaliziranim poslovima koji su karakteristični za ustanovu u kojoj obavljaju praksu.

(2) Mogući poslovi i zadaci studentske prakse 1. godine diplomskog studija – v. Prilog V

(3) Ostali mogući poslovi i zadaci studentske prakse 1. i 2. godine diplomskog studija – v. Prilog VI

3. Izvanredni diplomski studij Članak 20.

(1) Studenti izvanrednog diplomskog studija dužni su odraditi stručnu praksu prema uvjetima propisanim studijskim programom.

(2) Koordinator prakse na izvanrednom studiju brine o tijeku prakse tijekom trajanja izvanrednog studija.

(3) Studenti izrađuju Dnevnik prakse sukladno Čl. 14. ovoga Pravilnika. (4) Studenti koji pri upisu izvanrednog diplomskog studija nisu zaposleni u knjižnici ili

srodnoj informacijskoj ustanovi obvezni su odraditi stručnu praksu propisanu studijskim programom u trajanju od 60 sati. Stručna praksa provodi se kroz dva kolegija, Praktičan rad 1 i Praktičan rad 2. Stručna praksa za svaki kolegij traje 30 sati i nosi 6 ECTS bodova, a raspoređuju se na 2., 3. i/ili 4. semestar.

IZVANREDNI STUDIJ 2. semestar 3. ili 4. semestar

 

Praktični rad 1. 30 sati -

Praktični rad 2. - 30 sati

(5) Studenti koji su završili preddiplomski sveučilišni studij iz informacijskih znanosti, a nisu zaposleni u knjižnici ili srodnoj informacijskoj ustanovi trebaju položiti Praktičan rad 1 prema Pravilniku o stručnoj praksi za diplomski studij (Čl. 19. ovoga Pravilnika).

(6) Studenti koji su završili bilo koji preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, a nisu zaposleni u knjižnici ili drugoj srodnoj informacijskoj ustanovi, trebaju položiti Praktičan rad 1 i Praktičan rad 2 prema Pravilniku o stručnoj praksi za 2. i 3. godinu preddiplomskog studija (Čl. 17. i Čl. 18. ovoga Pravilnika).

 IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21. (1) Stručna je praksa obvezna. Student može biti oslobođen stručne prakse samo izuzetno.

(2) Student može biti potpuno ili djelomično oslobođen stručne prakse ako je prethodno u nekom obliku obavljao poslove u ustanovi adekvatne znanju stečenom na studiju (ugovor o djelu, privremeni poslovi duži od trajanja studentske prakse i sl.), u slučaju bolesti ili u slučaju neke druge privremene spriječenosti.

(3) Student je dužan svake godine praksu obaviti u drugoj informacijskoj ustanovi. Tijekom školovanja student mora odraditi praksu u najmanje 3 različite informacijske ustanove (narodna knjižnica, školska/visoko školska knjižnica, znanstvene ustanove).

(4) Studentima se neće priznati plaćeni posao u ustanovi umjesto prakse.

Članak 22. Radi oslobađanja od stručne prakse student podnosi molbu voditelju studentske prakse. Uz navođenje razloga zbog kojih traži potpuno ili djelomično oslobađanje od prakse, student prilaže i potvrdu pravne osobe za koju je obavljao određene poslove i opis poslova koje je obavljao, liječničku potvrdu o privremenoj spriječenosti za obavljanje studentske prakse ili drugu potvrdu kojom dokazuje razloge zbog kojih traži oslobađanje od studentske prakse.

Članak 23. Za vrijeme obavljanja stručne prakse student je dužan ponašati se u skladu s etičkim pravilima Sveučilišta u Zadru, pravilima i propisima ustanove u kojoj obavlja praksu i etičkim načelima ponašanja u knjižničarskoj djelatnosti i drugim djelatnostima...

Članak 24. Ako student nije pokazao primjeren interes za rad tijekom obavljanja stručne prakse, nije poštivao temeljna pravila i propise ustanove ili je svojim ponašanjem narušavao norme ponašanja i komuniciranja s osobljem ili korisnicima, ustanova u kojoj je obavljao studentsku praksu može prekinuti svako daljnje obavljanje studentove prakse, uskratiti ovjeru uvjerenja o položenoj praksi i zatražiti od voditelja studentske prakse da na praksu uputi drugog studenta. O tome mentor obavješćuje voditelja prakse koji na temelju objašnjenja može uskratiti potpis.

Članak 25.

Ako je u ustanovi povrijeđeno pravo studenta na kvalitetno i primjereno obavljanje studentske prakse koje mu je zajamčeno Pravilnikom, njegov osobni integritet ili druga prava, student je dužan o tome obavijestiti mentora i voditelja stručne prakse i zatražiti da mu se pomogne. U slučaju vrlo narušenih odnosa, student može zatražiti da stručnu praksu nastavi u drugoj ustanovi.

Članak 26.

Moguće je i da ustanova zatraži jednog ili više studenata na stručnu praksu za posebne ili povremene poslove. U tom slučaju voditelj studentske prakse određuje studenta/e koji je/su tijekom studija pokazao/li najviše zanimanja za poslove na koje se zahtjev odnosi.

 

Članak 27. Popisi poslova u prilogu ovog pravilnika mogu se dopunjavati ili mijenjati, u pravilu jednom godišnje za sljedeću akademsku godinu. O tome odluku donosi Stručno vijeće. Izmjene u popisu poslova ne zahtijevaju promjenu Pravilnika.

U Zadru, 15. travnja 2013. g. Pročelnica Odjela dr.sc. Ivanka Stričević, izv. prof

 Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog i diplomskog studija Odjela za informacijske znanosti PRILOG I: MOGUĆI POSLOVI I ZADACI STUDENTSKE PRAKSE NA 1. GODINI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

A) Knjižnične ustanove Osnove:

− Upoznavanje s povijesnim kontekstom, zadaćama, vrstom i organizacijom građe, posebnim zbirkama i osnovnim principima njihove izgradnje, strukturom i temeljnom organizacijom poslova knjižnice u kojoj se obavlja praksa.

− Upoznavanje s informacijskom tehnologijom u knjižnici i načinom njezine primjene; rad na računalu s programima za obradu teksta prema potrebi knjižnice.

− Upoznavanje s osnovnim dijelovima procesa rada i osnovnim poslovima.

− Upoznavanje s online i tiskanim izvorima informacija u knjižnici. Prijem građe: Poslove prijema građe studenti obavljaju u skladu s načinom nabave, postupcima i praksom knjižnice:

− prijem građe, uspoređivanje s dostavnicama, računima i ekspeditima, razvrstavanje i pregled publikacija

− prijem, razvrstavanje, evidentiranje, kontrola i upotpunjavanje serijskih publikacija

− tehnička obrada građe, inventarizacija, dodjeljivanje signatura. Rad u spremištu: Poslovi se obavljaju pod nadzorom osoblja:

− upoznavanje s organizacijom spremišta i sustavom signatura

− ispomoć u pronalaženju građe, vraćanje posuđene građe na police, kontrola redoslijeda signatura, premještanje građe i uređivanje spremišta.

Rad s korisnicima: U sklopu poslova rada s korisnicima studenti obavljaju:

− poslove upisivanja korisnika, zaprimanja zahtjeva za posudbu, razduživanja, kontrole vraćanja i ispisivanja opomena

− odgovaraju na korisničke zahtjeve za usmjeravanjem, na pitanja o knjižničnim katalozima i informacijskim izvorima u knjižnici, knjižničnim službama i uslugama te zbirkama građe, o radnom vremenu i prostornoj organizaciji

− komuniciraju s korisnicima i odgovaraju na jednostavne upite e-mailom

− pružaju usluge tiskanja, fotokopiranja i skeniranja dijelova građe. Nadgledanje i sigurnost korištenja građom:

 Studenti mogu obavljati sljedeće poslove:

− nadzor nad korištenjem i sigurnošću građe te ulaganje i kontrola vraćanja građe u čitaonici s otvorenim pristupom građi

− prijem, evidentiranje, izdavanje, razduživanje i nadzor nad korištenjem građom u čitaonici te građom iz zatvorenog spremišta.

Komuniciranje s javnošću:

− sudjelovanje u tehničkoj organizaciji posebnih oblika komuniciranja s javnošću: u pripremi izložaba, književnih događanja, radionica, manifestacija i sl.

 Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog i diplomskog studija Odjela za informacijske znanosti PRILOG II: MOGUĆI POSLOVI I ZADACI STUDENTSKE PRAKSE NA 2. GODINI STUDIJA

Nabava građe:

− upoznavanje s kriterijima oblikovanja fonda, načinom, postupcima i planom nabave publikacija

− provjera i usporedba podataka u tiskanim i online izvorima i sudjelovanje u pojedinim postupcima nabave

Obrada građe: Studenti trebaju raditi na pripremi podataka za obradu građe:

− provjera primjerka i izdanja, utvrđivanje odnosa literarna/bibliografska jedinica

− izbor i oblikovanje odrednica (osobne, korporativne, stvarne, formalne)

− razumijevanje važnosti i utvrđivanje točnog naziva korporativnog tijela u serijskim publikacijama

− prepoznavanje i strukturiranje specifičnih elemenata kataložnog opisa jedinice građe u skladu s Pravilnikom i priručnikom Eve Verone i međunarodnim standardima za opis određene vrste građe: ISBD(M), ISBD(CR), ISBD(ER)

− utvrđivanje predmeta djela, dodjeljivanje UDK-oznake za jednostavne jedinice građe

− izrada kazala, sažetaka i drugih popisa za biltene prinova i bibliografske popise. Zaštita građe:

Studenti mogu raditi na preventivnoj i drugoj vrsti zaštite knjižnične građe uz osoblje knjižnice, osobito pomažući pri:

− pregledu, procjeni i odabiru građe kojoj je potrebna sanacija

− saniranju ugrožene građe: čišćenju od plijesni i nametnika, odstranjivanju drugih materijala koji oštećuju građu

− ulaganju građe u zaštitnu ambalažu za knjige i drugu papirnu građu te drugim radnjama preventivne zaštite

− evidentiranju oštećene građe

− skrbi o pohrani i pravilnoj zaštiti mikrooblika

− premještanju oštećene građe na sigurno mjesto

− obavljanju nekih od osnovnih zadataka zaštite građe koja ima svojstvo kulturnog dobra.

Revizija i otpis građe:

Studenti surađuju u:

 − reviziji građe u skladu s Pravilnikom za reviziju i otpis knjižnične građe te prema

postupku koji odredi knjižnica

− redovitom ili povremenom izdvajanju oštećenih ili uništenih publikacija iz fonda. Promocija i prezentacija baštine:

− sudjelovanje u pripremi izložaba, predstavljanje baštine putem mrežnih stranica

− priprema tiskanih obavijesti Ostalo:

− samostalna izradba jednostavnih numeričkih i tekstualnih baza podataka za potrebe knjižnice

 Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog i diplomskog studija Odjela za informacijske znanosti Prilog III: MOGUĆI POSLOVI I ZADACI STUDENTSKE PRAKSE 3. GODINE STUDIJA (1. DIPLOMSKOG STUDIJA) A) Knjižnične ustanove

Obrada građe:

− obrada građe u programu koji koristi knjižnica i pod nadzorom mentora

− rad u obradi serijskih publikacija

Informacijska služba: Studenti sudjeluju u radu informacijske službe:

− komuniciranjem s korisnicima i prepoznavanjem njihove informacijske potrebe

− individualnim usmjeravanjem i upoznavanjem korisnika s vrstama, organizacijom i rasporedom građe, službama i uslugama te mogućnostima i načinima korištenja građom i informacijama

− poučavanjem korisnika o metodama i tehnikama korištenja dostupnim informacijskim izvorima i uslugama u knjižnici i na mreži za samostalno pretraživanje

− samostalnim rješavanjem upita i pronalaženjem obavijesti jednostavnim tehnikama računalnog i ručnog pretraživanja kataloga

− pretraživanjem dostupnih tiskanih informacijskih izvora u knjižnici

− pretraživanjem online dostupnih baza podataka, baza podataka na CD-ROM-u, interneta

− vrednovanjem informacijskih izvora i usluga

− pomaganjem u ponudi usluga tekućih upozorenja (izlaganje prinova i selekcija građe za biltene prinova)

− izradbom različitih marketinških pomagala

− prikupljanjem podataka za ocjenu rada informacijske službe. Izobrazba korisnika:

Studenti mogu sudjelovati u organizaciji skupnih oblika izobrazbe korisnika iz programa knjižnice s ciljem stjecanja kompetencija za pronalaženje i korištenje informacijama, i to pri:

− pronalaženju i sustavima vrednovanja informacijskih izvora i usluga na mreži

− pristupu online seminarima u knjižnici i na mreži za pristup i pretraživanje informacijskih izvora te računalno, informacijsko i druge vrste opismenjivanja

− u organizaciji drugih online i klasičnih seminara, tečajeva, demonstracija, predavanja i drugih oblika skupne izobrazbe korisnika.

Komuniciranje s javnošću:

 U sklopu poslova odnosa s javnošću studenti:

− upoznaju opću knjižničnu politiku, planove razvoja i marketinški koncept

− prate i istražuju očitovanja javnog mišljenja o knjižnici, knjižničnim službama i uslugama osoblju

− sudjeluju u provedbi planiranih aktivnosti javnoga djelovanja

− sudjeluju u ocjeni rezultata tih aktivnosti

− sudjeluju u pripremi i ocjeni knjižničnih marketinških programa. Izgradnja knjižničnog fonda: U sklopu poslova izgradnje fonda studenti:

− sudjeluju u istraživanju potreba korisnika, vrednovanju fonda i obradi statističkih i drugih podataka

− sudjeluju u pročišćavanju fonda u skladu s kriterijima koje je knjižnica utvrdila

− upoznaju se s kriterijima izgradnje pojedinih zbirki (primjerice zavičajnih zbirki)

− prate i nadopunjuju kartoteku desiderata

− sudjeluju u postupcima selekcije građe. Digitalna zbirka: U sklopu izgradnje digitalne zbirke studenti se:

− upoznaju s načelima, pristupima oblikovanju i sadržajem digitalne zbirke

− samostalno ili uz osoblje rade na digitalizaciji i obradi tekstova te izradi digitalne fotografije

− koriste konceptom metapodataka za opis, pretraživanje, upravljanje informacijama, autentifikaciju i ostalo.

Rad sa starijom i rijetkom građom: U knjižnicama koje izgrađuju zbirku starije i rijetke građe studenti se:

− upoznaju s načelima i kriterijima izgradnje zbirke

− sudjeluju u obradi stare i rijetke građe prema standardu za obradu ISBD(A)

− koriste koncept metapodataka za opis, pretraživanje, upravljanje informacijama, autentifikaciju i ostalo.

Posebne knjižnične zbirke: Studenti se:

− upoznaju s drugim zbirkama posebne vrste građe, s osnovnim principima izgradnje i upravljanja zbirkama

− pomažu u poslovima prijema, razvrstavanja i evidentiranja te pohrani građe

− prema potrebi sudjeluju u obradi specijalnih vrsta građe.

 Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog i diplomskog studija Odjela za informacijske znanosti Prilog IV: OSTALI MOGUĆI POSLOVI I ZADACI STUDENTSKE PRAKSE 2. I 3. GODINE PREDDIPLOMSKOG (KAO I 1. I 2. GODINE DIPLOMSKOG)

B) Nakladnička djelatnost

− redakcija

− odjel marketinga

− skladište -distribucija

− rad na sajmovima knjiga

− prisustvovanje promocijama novih knjiga,

− distribucija pozivnica,

− pomoć pri organizaciji promocija,

− prodavanje knjiga na istima.

− slanje materijala novinskim kućama, medijima

C) Knjižarski poslovi

− rad na blagajni

− slaganje knjiga po policama po kategorijama (publicistika, beletristika, stručna izdanja...)

− narudžba knjiga prema izdavačima

− slaganje knjiga po abecedi

− uređenje izloga

D) Arhivistika Odjeli za zaštitu i obradu arhivskog gradiva:

− paginiranje i popisivanje gradiva

− osnovno razvrstavanje (abecedno, kronološko)

− prekartoniranje gradiva

− prebacivanje starih obavijesnih pomagala u digitalni oblik E) Informacijski sustavi i mreže

CROSBI – Hrvatska znanstvena bibliografija

 Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj

HRČAK – repozitorij hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu Centar za online baze podataka

ŠESTAR – repozitorij znanstvene opreme Poslovi:

− suradnja na izgradnji i održavanju informacijskih servisa u mrežnom okruženju (bibliografija, repozitorija radova, baza podataka);

− komunikacija sa sudionicima u procesima izdavaštva (autori, korisnici, urednici i dr.);

− suradnja na osiguravanju online pomoći (helpdesk) korisnicima informacijskih servisa u mrežnom okruženju;

− izrada različitih pregleda, tabličnih prikaza, web stranica i sl. u sklopu različitih projekata iz područja informacijskih znanosti;

− upoznavanje s bibliografskim alatima (CROSBI, HRČAK);

− upoznavanje s razlicitim vrstama publikacija (knjige, časopisi, konferencijska priopćenja, kvalifikacijski radovi i dr. (CROSBI, HRČAK);

− upoznavanje s digitalnim znanstvenim izdavaštvom (HRČAK, CROSBI);

− upoznavanje sa strukturom bibliografskog zapisa (HRČAK, CROSBI);

− korištenje normativnih datoteka (Tko je tko, CROSBI, ŠESTAR);

− kontrola točnosti podataka korištenjem alternativnih izvora kao sto su knjižnični katalozi, bibliografije, online baze podataka, mrežne stranice izdavača i sl.;

− usavršavanje vještina učinkovitog pretraživanja;

− korištenje i svrha identifikatora: ISSN, ISBN, DOI, OpenURL i dr.;

− komunikacija sa korisnicima sustava – znanstvenicima;

− upoznavanje sa znanstvenim i stručnim casopisima, opisima i strukturom (HRČAK, CROSBI);

− komunikacija s korisnicima sustava - uredništvima časopisa;

− indeksiranost časopisa u različitim indeksnim publikacijama i bazama podataka.

 Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog i diplomskog studija Odjela za informacijske znanosti Prilog V: MOGUĆI POSLOVI I ZADACI STUDENTSKE PRAKSE 1. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

A) Knjižnične ustanove Obrada građe:

− obrada građe u programu koji koristi knjižnica i pod nadzorom mentora

− rad u obradi serijskih publikacija Informacijska služba:

Studenti sudjeluju u radu informacijske službe:

− komuniciranjem s korisnicima i prepoznavanjem njihove informacijske potrebe

− individualnim usmjeravanjem i upoznavanjem korisnika s vrstama, organizacijom i rasporedom građe, službama i uslugama te mogućnostima i načinima korištenja građom i informacijama

− poučavanjem korisnika o metodama i tehnikama korištenja dostupnim informacijskim izvorima i uslugama u knjižnici i na mreži za samostalno pretraživanje

− samostalnim rješavanjem upita i pronalaženjem obavijesti jednostavnim tehnikama računalnog i ručnog pretraživanja kataloga

− pretraživanjem dostupnih tiskanih informacijskih izvora u knjižnici

− pretraživanjem online dostupnih baza podataka, baza podataka na CD-ROM-u, interneta

− vrednovanjem informacijskih izvora i usluga

− pomaganjem u ponudi usluga tekućih upozorenja (izlaganje prinova i selekcija građe za biltene prinova)

− izradbom različitih marketinških pomagala

− prikupljanjem podataka za ocjenu rada informacijske službe. Izobrazba korisnika: Studenti mogu sudjelovati u organizaciji skupnih oblika izobrazbe korisnika iz programa knjižnice s ciljem stjecanja kompetencija za pronalaženje i korištenje informacijama, i to pri:

− pronalaženju i sustavima vrednovanja informacijskih izvora i usluga na mreži

− pristupu online seminarima u knjižnici i na mreži za pristup i pretraživanje informacijskih izvora te računalno, informacijsko i druge vrste opismenjivanja

− u organizaciji drugih online i klasičnih seminara, tečajeva, demonstracija, predavanja i drugih oblika skupne izobrazbe korisnika.

Komuniciranje s javnošću:

 U sklopu poslova odnosa s javnošću studenti:

− upoznaju opću knjižničnu politiku, planove razvoja i marketinški koncept

− prate i istražuju očitovanja javnog mišljenja o knjižnici, knjižničnim službama i uslugama osoblju

− sudjeluju u provedbi planiranih aktivnosti javnoga djelovanja

− sudjeluju u ocjeni rezultata tih aktivnosti

− sudjeluju u pripremi i ocjeni knjižničnih marketinških programa. Izgradnja knjižničnog fonda: U sklopu poslova izgradnje fonda studenti:

− sudjeluju u istraživanju potreba korisnika, vrednovanju fonda i obradi statističkih i drugih podataka

− sudjeluju u pročišćavanju fonda u skladu s kriterijima koje je knjižnica utvrdila

− upoznaju se s kriterijima izgradnje pojedinih zbirki (primjerice zavičajnih zbirki)

− prate i nadopunjuju kartoteku desiderata

− sudjeluju u postupcima selekcije građe. Digitalna zbirka: U sklopu izgradnje digitalne zbirke studenti se:

− upoznaju s načelima, pristupima oblikovanju i sadržajem digitalne zbirke

− samostalno ili uz osoblje rade na digitalizaciji i obradi tekstova te izradi digitalne fotografije

− koriste konceptom metapodataka za opis, pretraživanje, upravljanje informacijama, autentifikaciju i ostalo.

Rad sa starijom i rijetkom građom: U knjižnicama koje izgrađuju zbirku starije i rijetke građe studenti se:

− upoznaju s načelima i kriterijima izgradnje zbirke

− sudjeluju u obradi stare i rijetke građe prema standardu za obradu ISBD(A)

− koriste koncept metapodataka za opis, pretraživanje, upravljanje informacijama, autentifikaciju i ostalo.

Posebne knjižnične zbirke: Studenti se:

− upoznaju s drugim zbirkama posebne vrste građe, s osnovnim principima izgradnje i upravljanja zbirkama

− pomažu u poslovima prijema, razvrstavanja i evidentiranja te pohrani građe

− prema potrebi sudjeluju u obradi specijalnih vrsta građe.

 Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog i diplomskog studija Odjela za informacijske znanosti Prilog VI: OSTALI MOGUĆI POSLOVI I ZADACI STUDENTSKE PRAKSE 1. I 2. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

B) Nakladnička djelatnost

− redakcija

− odjel marketinga

− skladište -distribucija

− rad na sajmovima knjiga

− prisustvovanje promocijama novih knjiga,

− distribucija pozivnica,

− pomoć pri organizaciji promocija,

− prodavanje knjiga na istima.

− slanje materijala novinskim kućama, medijima

C) Knjižarski poslovi

− rad na blagajni

− slaganje knjiga po policama po kategorijama (publicistika, beletristika, stručna izdanja...)

− narudžba knjiga prema izdavačima

− slaganje knjiga po abecedi

− uređenje izloga

D) Arhivistika Odjeli za zaštitu i obradu arhivskog gradiva:

− paginiranje i popisivanje gradiva

− osnovno razvrstavanje (abecedno, kronološko)

− prekartoniranje gradiva

− prebacivanje starih obavijesnih pomagala u digitalni oblik E) Informacijski sustavi i mreže

− CROSBI – Hrvatska znanstvena bibliografija

 − Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj

− HRČAK – repozitorij hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu

− Centar za online baze podataka

− ŠESTAR – repozitorij znanstvene opreme Poslovi:

− suradnja na izgradnji i održavanju informacijskih servisa u mrežnom okruženju (bibliografija, repozitorija radova, baza podataka);

− komunikacija sa sudionicima u procesima izdavaštva (autori, korisnici, urednici i dr.);

− suradnja na osiguravanju online pomoći (helpdesk) korisnicima informacijskih servisa u mrežnom okruženju;

− izrada različitih pregleda, tabličnih prikaza, web stranica i sl. u sklopu različitih projekata iz područja informacijskih znanosti;

− upoznavanje s bibliografskim alatima (CROSBI, HRČAK);

− upoznavanje s razlicitim vrstama publikacija (knjige, časopisi, konferencijska priopćenja, kvalifikacijski radovi i dr. (CROSBI, HRČAK);

− upoznavanje s digitalnim znanstvenim izdavaštvom (HRČAK, CROSBI);

− upoznavanje sa strukturom bibliografskog zapisa (HRČAK, CROSBI);

− korištenje normativnih datoteka (Tko je tko, CROSBI, ŠESTAR);

− kontrola točnosti podataka korištenjem alternativnih izvora kao sto su knjižnični katalozi, bibliografije, online baze podataka, mrežne stranice izdavača i sl.;

− usavršavanje vještina učinkovitog pretraživanja;

− korištenje i svrha identifikatora: ISSN, ISBN, DOI, OpenURL i dr.;

− komunikacija sa korisnicima sustava – znanstvenicima;

− upoznavanje sa znanstvenim i stručnim casopisima, opisima i strukturom (HRČAK, CROSBI);

− komunikacija s korisnicima sustava - uredništvima časopisa;

− indeksiranost časopisa u različitim indeksnim publikacijama i bazama podataka.