SVEU ČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/116.pdf · Prvi zlatni novčići potječu iz 560. p.n.e. iz Lidije, današnjeg dijela Turske. Zlatni je novac bio

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

BRANKA ANTONAC

UVOZ I IZVOZ ZLATA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UVOZ I IZVOZ ZLATA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Vanjskotrgovinsko poslovanje

Voditelj: Prof.dr.sc. Heri Bezić

Student: Ime i prezime: Branka Antonac

Smjer: Međunarodna razmjena

Matični broj: 24542

Rijeka, veljača 2014.

2

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................4

1.1. Problem i predmet istraživanja....................................................................................4

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja...........................................................................................4

1.3. Znanstvene metode......................................................................................................4

1.4. Struktura rada..............................................................................................................5

2. ZLATO..........................................................................................................................6

2.1. Povijest zlata.................................................................................................................6

2.2. Nalazišta zlata...............................................................................................................8

2.3. Postupak dobivanja zlata...............................................................................................9

2.3.1. Dobivanje zlata kao sporednog proizvoda...............................................................10

2.4. Svojstva zlata..............................................................................................................14

2.5. Upotreba zlata.............................................................................................................14

2.6. Spojevi zlata................................................................................................................17

2.7. Rafinacija zlata............................................................................................................18

2.8. Vrijednost zlata nekad i danas....................................................................................21

2.9. Ležišta zlata u Hrvatskoj............................................................................................23

2.10. Zlatni standard..........................................................................................................24

3. VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA UVOZA I IZVOZA.................................27

3.1. Pojam vanjske trgovine...............................................................................................27

3.2. Vrste vanjske trgovine................................................................................................29

3.3. Posrednici u vanjskoj trgovini....................................................................................31

3.4. Uvjeti za ostvarivanje vanjskotrgovinske politike.....................................................34

3.5. Zaštitne mjere pri uvozu i izvozu...............................................................................35

4. UVOZA I IZVOZA ZLATA.....................................................................................39

4.1. Uvoz zlata prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju....................................................40

4.2. Uvoz zlata nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.................................................42

4.3. Izvoz zlata prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju..................................................43

4.4. Izvoz zlata nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju...............................................46

3

5. ULAGANJE U ZLATO.............................................................................................47

5.1. Ekonomski učinci......................................................................................................49

5.2. Gospodarski učinci.....................................................................................................49

6. ZAKLJUČAK.............................................................................................................50

POPIS LITERATURE....................................................................................................53

POPIS SLIKA..................................................................................................................54

POPIS GRAFIKONA.....................................................................................................54

4

1. UVOD

U današnje vrijeme svaka je zemlja uključena u međunarodnu razmjenu, odnosno svaka

zemlja obavlja uvoz i izvoz određene robe. Uključivanje u međunarodnu razmjenu utječe

na poboljšanje makroekonomskih prilika svakog gospodarstva. Radom se želi prikazati

kakvo je stanje zlata u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju budući da zlato zauzima

poseban i jedinstven položaj širom svijeta.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem je objasniti najznačajnije događaje koji su doveli do naglog porasta izvoza zlata

u Hrvatskoj u proteklih par godina, kao i sve promjene i događaje koje su utjecale na rast

izvoza. Predmet istraživanja je vrijednost zlata kroz povijesna razdoblja, odnosno kakvu

funkciju ima vrijednost zlata prilikom uvoza ili izvoza. Znači, istraživanje polazi od

hipoteze da je do povećavanja hrvatskog izvoza zapravo došlo zbog naglog porasta

otkupa zlata u vrijeme krize. Budući da je zlato jedan od vodećih činitelja cjelokupnog

izvoza Republike Hrvatske, ove probleme je nužno prepoznati, te ih riješit.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja ovog diplomskog rada je prikaz kretanja zlata u Europskoj uniji i

Hrvatskoj. Cilj ovog rada je prikazati kako izvoz odnosno uvoz zlata utječe na

gospodarstvo zemlje. Znači, objasniti koji su instrumenti vanjskotrgovinske politike koji

državi mogu služiti da bi primarno ograničila izvoz ili uvoz zlata.

1.3. Znanstvene metode

Pri izradi rada korištena je kombinacija najadekvatnijih metoda. Metoda indukcije

korištena je kad se na temelju pojedinačnih činjenica nastojalo doći do određenih

zaključaka. U analitičkom djelu rada korištene su metode analize i sinteze, dok su

matematičkim i statističkim metodama obrađeni podaci koji su prikazani grafički. Kao

5

izvor podataka koristila se dostupna literatura iz tradicionalnih izvora; knjige, te internet

izvora: stručni i znanstveni časopisi te razne publikacije.

1.4. Struktura rada

Rad se sastoji od šest djelova. U drugom djelu je teorijski opisano zlato kroz njegova

svojstva, ležišta, postupak dobivanja pa sve do upotrebe. U trećem djelu analiziran je

teorijski aspekt vanjske trgovine uz pomoć definiranja pojmova te uz uvjete koji su

potrebni za obavljanje vanjske trgovine kao i mjera zaštite koje se koriste prilikom uvoza

i izvoza. U četvrtom djelu su obuhvaćeni opći podaci o izvozu i uvozu zlata na primjeru

Republike Hrvatske i Europske unije. Peto poglavlje objašnjava koji su razlozi ulaganja u

plemenite metale odnosno u zlato. Na kraju slijede zaključak, popis korištene literature,

te popis slika i grafikona.

6

2. ZLATO

Još u dalekoj prošlosti izrađevine od zlata i srebra bile su predmetom posebnog

čovjekova štovanja. Jedan od razloga je što su se koristile kao mjerilo za vrijednost i

upotrebljavale kao sredstvo za razmjenu, a nešto kasnije i neposredno kao novac.

2.1. Povijest zlata

U Egiptu, kulturnom središtu s velikim radijusom djelovanja, nađen je nakit koji potječe

čak iz neolitika, Nagada-kulture na izmaku mlađeg kamenog doba. Vjerojatno je

dobivanje i obrađivanje zlata bilo povezano kao u svim ranijim kulturama s

mitologijskim predodžbama jer se za zlato smatralo da je u srodstvu sa Suncem, da daje

život i rastjeruje mrak.

Kasnije je zlato igralo značajnu ulogu u egipatskom kultu koji je bio pod državnom

kontrolom, a prema kojem je vladar bio sin bogova. Zacijelo se u najranije doba zlato

dobivalo ispiranjem pjeska iz Nila i naplavljenih nanosa isušenih korita. Nađeni su mnogi

ostaci egipatskog kopanja zlata i na površini i u dubini zemlje. U 2100 metara visokoj

planinskoj pustinji između Nila i Crvenog mora nađeno je 36 zlatnih rudnika. Ta

svjedočanstva potvrđuju zanimanje egipatskih vladara za dobivanje zlata koje više nije

služilo samo za ukrašavanje slika bogova, nego je, osim religioznog, steklo i privredno-

političko značenje.1

Rani i srednji vijek bili su siromašni sa zlatom pa su ispiranjem dobivene male količine

zlata bile značajne. Posvuda gdje se ispiranjem pojavilo i najmanje zlata, brzo su se

proširile vijesti o "pravoj zlatnoj rijeci" što je rezultiralo pojavama zlatnih groznica.

Zlatne groznice su izbijale na mnogim mjestima u svijetu, no najpoznatija je počela 1848.

godine u Kaliforniji pronalaskom veće količine zlata, te su time počele dolaziti prve

kolone ljudi u potrazi za zlatom. Radnici su pomoću jednostavnih metoda dolazili do

zlata, kao što je ispiranje zlata, pomoću tava ili ovčje kože (zlatnog runa) iz riječnog

mulja. Nakon nekog vremena napredovali su te su počeli graditi male brane koje bi

1 Zlatarna Kletuš: http://www.kletus.hr/zlato _proizvodnja.php, 13.11.2013

7

usmjerile vodu prema vodenim kanalima kako bi djelomično isušili korito rijeke da bi na

lakši način došli do znatno većih količina zlata.

Slika 1. Članak o nalazištu zlata u Kaliforniji

Izvor: http://www.monacorarecoins.com, 12.01.2014.

Kada su španjolski istraživači došli u „novi svijet“ sreli su se s južnoameričkim

Indijancima. Ove je dvije kulture dijelio golemi ocean, nikada nisu dotaknule jedna

drugu, ljudi su govorili drukčijim jezicima i živjeli potpuno drukčijim životima. Ipak, te

su kulture imale nešto zajedničko – obje su najviše cijenile zlato i koristile ga za izradu

nekih od svojih najvažnijih predmeta. Kroz povijest planeta skoro je svaka kultura

koristila zlato kao simbol moći, ljepote, čistoće i postignuća. I danas se zlato koristi za

izradu najvažnijih predmeta: vjenčanog prstenja, olimpijskih medalja, Oscara, Grammya,

novca, raspela i slično.

Prvi zlatni novčići potječu iz 560. p.n.e. iz Lidije, današnjeg dijela Turske. Zlatni je

novac bio često korišten u trgovini sve do ranih 1900ih, kada su u široku upotrebu ušle

papirnate novčanice. Danas se nalaze kao posebno izdani jubilarni novčići koji krase

kolekcije numizmatičara diljem svijeta.

Godine 1934. prvi je put uočena toksičnost spojeva zlata, te je izviješteno da terapija

zlatom uzrokuje bol, nesanicu i tjeskobu. Nedavno je dokazano da takva terapija

nepovoljno djeluje na koštanu srž, uzrokuje stomatitis i histaminske reakcije. Opažena je

izvjesna otrovnost spojeva zlata, premda se smatra da zlatne soli ne ulaze među

8

najotrovnije spojeve teških metala. Čini se da je zlato otrovnije od bakra i srebra, iako se

djelomično izlučuje bubrezima, probavnim sustavom i urinom, ono je kumulativni otrov.

Pacijent kojem je intramuskularno dano 550 mg zlata izlučio je samo 15,8 mg tijekom

dva dana. Poznati protuotrovi za otrovanjem zlatom jesu natrijev hiposulfit, kalcijev

glukonat, natrijev formaldehid-sulfoksilat i vitamin C. 2

Budući da zlato zauzima poseban i jedinstven položaj širom svijeta te je zlato bila osnova

po kojoj se određivala cijena materijalnih dobara i usluga logično je da je zlatan novac

imao važnu ulogu u gotovo svim civilizacijama. Danas se pretežno zlato upotrebljava za

proizvodnju nakita, luksuznih predmeta i novca.

2.2. Nalazišta zlata

Zlato se najčešće nalazi na području SAD-a, Kanade, Australije i Perua dok najbogatije

nalazište zlata jest ono u Južnoafričkoj Republici kraj Witwatersranda u blizini

Johannesburga.

U zlatnim rudama iskopanim iz stijenja, koje su danas glavni izvori zlata, metalno je zlato

vrlo dobro raspodjeljeno u kremenim žilama ili mineraliziranim stijenama, obično

udruženo sa sulfidnim mineralima kao što su pirit, arsenopirit, halkopirit i galenit.

Zlatonosni slojevi nađeni su na površini kao razmjerno tanki konglomerati koji prodiru u

dubinu od 500 do 3600 m, a protežu se u duljinu na više od 100 km. Gospodarski

napredak Južnoafričke Republike posljedica je uvođenja cijanizacijskog postupka u

proizvodnju zlata i poboljšanja istraživačkih metoda. Spomenuti je postupak vrlo

djelotvoran, pa se danas primjenjuje i na rude koje po toni sadrže 1,8.5g zlata. Suvremene

metode traženja zlatnih ležišta pojavile su se tek 1950-ih godina, a temelje se na

razlikama gravitacijskog, magnetnog ili električnog ponašanja pojedinih područja. Tako

se ispitivanjem razlika u lokalnom magnetnom polju mogu naći ležišta spojeva željeza i

sumpora koja katkad sadrže zlato. Osim spomenutog nalazišta u Južnoafričkoj Republici,

drugo je najveće nalazište u Uzbekistanu, gdje se zlatna ruda dobiva u dnevnom kopu.

Najveći proizvođač zlata je Južnoafricka Republika, zatim Kina, SAD,

Australija,Kanada, Peru, Čile, Rusija i Indonezija. Postoji još oko 50 tisuća tona

2 Zlatarna Kletuš: http://www.kletus.hr/zlato _proizvodnja.php ,13.11.2013

9

neiskopanog zlata, a više od polovice neiskopanog zlata nalazi se na teritoriju

Južnoafricke Republike. 3

Zlato se traži i iskopava već stoljećima i još uvijek postoje njegova nalazišta i potražnja

što govori da je zlato metalna kovina koja nikad neće izgubiti na vrijednosti. Prema tome,

može se zaključiti da je zlato jedina mjerljiva vrijednost koja je opstala od prošlosti pa

sve do današnjih dana.

2.3. Postupak dobivanja zlata

Velika zanimacija za zlatom možda leži u njegovim fizičkim karakteristikama i težini

pronalaska. Zlato se dugo vremena dobivalo iz zlatnih stijena iz kojih bi se zlatni pijesak

otapao pod utjecajem prirodnih voda. Danas se zlato dobiva iz istih stijena, no

jednostavnijim procesom mljevenja i izvlačenja vrijedne rude pomoću žive.

Najstariji je i primitivan način dobivanja zlata ispiranje i njime se iskorišćuje samo dio

zlata iz nalazišta. Usitnjeno zlatonosno stijenje i pijesak razmulje se vodom, pri čemu se

zlatna zrnca i ljuščice, zbog svoje velike gustoće, slegnu brže od jalovine.

Najjednostavnije je ispiranje u tavama. Primjenjivo je samo u naplavnim ležištima s

prilično velikom koncetracijom metalnog zlata. Ispiranje u žljebovima temelji se na

ispiranju pijeska ili šljunka strujom vode koja teče niz nakošene drvene valove sa

zaprekama na njihovu dnu gdje se zaustavlja zlato.4

Kod suvremenih postupaka zlato se iz primarnih i sekundarnih nalazišta može dobiti

amalgamizacijom ili cijanidnim postupkom. Kod ovog postupka prethodno smrvljena

ruda temeljito se obradi vodom i živom pri čemu se velik dio zlata amalgamira živom uz

istovremeno nastajanje grubozrnatog zlatonosnog mulja. Iz nastalog zlatnog amalgama

živa se odvaja zagrijavanjem i regenerira kondenziranjem u hladioniku, a preostalo sirovo

zlato tali se u grafitnim loncima.

Količina zlata u rudi može biti i iznimno malena, a da je njegovo dobivanje još uvijek

isplativo. Vrlo se često iskorištavaju rudna ležišta u kojima se udio zlata izražava u

dijelovima postotka, čak i kada su nađena u udaljenim i teško dostupnim područjima.

3 Srebro Zlato: http://www.srebrozlato.com/cro-osnove/zlato-ubrojkama.shtml, 02.02.2014

4 Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_proizvodnja.php, 13.11.2013

10

Jedan od velikih proizvođača, kojemu su rudnici na prilično povoljnim lokacijama u

SAD, profitabilno je godinama iskorištavao rudu koja je sadržavala manje od 0,001%

zlata. Kako je zlato pratilac mnogih metala u njihovim rudama, za dobivanje zlata osim

zlatnih ruda upotrebljavaju se i tehnički sporedni proizvodi kao što su elektrolitički

muljevi i troske od preradbe tih metala. Osim toga zlato se uvelike regenerira iz

sekundarnih sirovina.5

Postupak dobivanja zlata od povjesti pa sve do danas znato je napredovao jer se u

prošlosti ispiranjem iskorištavao samo dio zlata a današnjim postukom iskoristi se sve

zlato koje se nađe u rudama.

2.3.1. Dobivanje zlata kao sporednog proizvoda

Zlato se gotovo uvijek dobiva zajedno sa srebrom u obliku slitine. Postoje pet postupaka

za izlučivanje zlata (neki se više ne koriste zbog ekonomskih i ekoloških razloga ). Nekoć

je najvažniji postupak ekstrakcije zlata iz ruda bila amalgamacija. Danas se još uvijek

provodi, obično u vezi sa cijanizacijom.

Postupci za dobivanje zlata su:

Ø Amalgamacija

Ø Cijanizacija

Ø Klorinacija

Ø Brominacija

Ø Bromocijanizacija

Amalgamacija je postupak za dobivanje zlata iz naplavnih ležišta ili iz iskopanih ruda. To

je fizikalni proces u kojem zlato sa živom stvara amalgam, a nakon toga se živa kasnije

ukloni destilacijom. Uređaj za amalgamaciju se sastoji od drobilice za rudu i bakrenih

ploča prevucenih tankim slojem žive. Zdrobljena ruda se miješa s vodom i pretvara u

kašu koja prekrije bakrene ploče. Ploče se uklanjaju jednom dnevno, a amalgam koji nije

duboko prodro u bakar odvaja se , stavlja u lonce i zagrijava. Oslobođena se živa

5 Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_proizvodnja.php 13.11.2013

11

kondenzira i vraća u proces, a zlato zaostaje u obliku Dore-metala (zlato dobiveno u

obliku slitine sa srebrom). 6

Slika 2. Postupak amalgamacije

Izvor: http://www.mining.ubc.ca/, preuzeto 10.02.2014

Klorinacija je postupak kojim se elementarno zlato prevodi u zlatni (III) klorid pomoću

vlažnog klora. Zatim se spoj izluči iz vode, a zlato se istaloži iz otopine reducirajućim

agensom. Srebro se ne može ekstrahirati ovim postupkom te se onda izluči otopinom

natrijeva tiosulfata. Ovaj proces se više ne koristi iz ekoloških razloga i zbog

unaprijeđenja tehnologije.7

Proces brominacije se nije mnogo upotrebljavao, zbog visoke cijene broma, iako brom sa

zlatom reagira snažnije od klora.8

Cijanizacija je najvažniji postupak za ekstrakciju zlata iz ruda. 1887. godine postupak se

razradio te se od tada naveliko koristi. Procesom cijanizacije iz rude se može izlučiti do




12

95% zlata. Ako se uz cijanizaciju primjeni i amalgamacija tada se može ekstrahirati i do

97% zlata.

Postupkom cijanizacije (Slika 3.) se ruda mrvi u drobilicama, zatim se dalje usitnjuje

mokrim mljevenjem. Nakon čega se krupniji materijal može odvojiti i obraditi

amalgamacijom, a sitniji materijal, finoće mulja, se žgušnjava u dekantatorima do udjela

vode od 50-60% te se izlučuje s 0,1- 0,25%-tnom otopinom kalijeva ili natrijeva cijanida.

Zbog kontrole pH, mulju se dodaje vapno, a time se također smanjuju štetni utjecaji nekih

minerala. Da bi se zlato u potpunosti otopilo potrebno je kontinuirano miješanje i

prozračivanje mulja u trajanju do 50 sati. Tada se cijanidna otopina odjeljuje od čvrstog

ostatka filtriranjem ili protustrujnim dekantiranjem, nakon toga se propušta kroz

vakumske komore i odzračuje. Sirovo zlato se dobije iz zlatnog amalgama uklanjanjem

žive destilacijom, a cijanidnom lugu se dodaje cink u prahu, te se tada sirovo zlato

istaloži. Nastali mulj, koji sadrži mnogo zlata i neke druge primjese, odvaja se u prešama

za cijeđenje od cijanidne otopine koja se crpkama vraća u proizvodni proces. Rade se

pogače od mulja koje se suše u pećima za prženje, pri čemu oksidiraju neplemeniti

metali. Osušeni materijal se zajedno s talioničkim dodacima za stvaranje troske stavlja u

talioničku peć.

Taljenjem se ukloni najveći dio primjese iz zlatnog mulja vezanjem u trosku te se tada

sirovo zlato lijeva u poluge težine 12,5 kg. Poluge se šalju u rafineriju na daljnju obradu.9

4 Au + 8 CN- + O2 + 2 H2O- 4(Au(CN)2)-+4OH- (1)

2(Au(CN)2)-+(Zn(CN)4)2-+2Au

Bromocijanizacijksi postupak je preinaka cijanizacije i temelji se na dobroj i brzoj

topljivosti zlata u otopini natrijeva cijanida koja sadrži cijanogen-bromid ( CNBr ).

Izrazito je koristan oksidirajući agens ,i upotrebljava se za izlućivanje zlata iz teluridnih

minerala.10


10

Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_proizvodnja.php 13.11.2013

13

Slika 3. Postupak cijanizacije

Izvor: http://www.mining.ubc.ca, preuzeto 10.02.2014.

Japan ima novi način dobivanja zlata iako je siromašan rudama. Uspostavili su da

pročišćavanjem kanalizacijskog mulja mogu dobiti znatno veće količine zlata nego

iskopavanjem iz rudnika. U kolektoru otpadnih voda u Naganu, središnji dio Japana,

izvlači se više zlata iz mulja nego što se iskopa u najboljim i najvećim svjetskim

rudnicima. Razlog tako velikom udjelu zlata nađenog u otpadnim vodama je

najvjerojatnije blizina industrijske zone u kojoj se nalaze mnogobrojne tvornice koje

koriste zlato. Objavljeno je da se izvlači 1.890 grama zlata na tonu spaljenog

kanalizacijskog otpada, dok se u Japanu u rudnicima izvuče 20 do 40 grama po toni.

Očekuje se zarada od 15 milijuna jena, što je skoro milijun kuna.11

Pronalazak i prerada zlata uvijek će biti atraktivna jer se još od davnina zlato cijenilo i

vrednovalo. Zemlje koje posjeduju rude pronalaze sve načine kako bi što više dobili zlata

11

Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_proizvodnja.php 13.11.2013

14

bilo da ga koriste za izradu nakita ili da ga pohrane kao rezervu jer zlato je vrijednost

koja nikad ne stari.

2.4. Svojstva zlata .

Posebnost ovog metala je da ima svojstva koja nema ni jedan drugi metal, odnosno može

zamijeniti druge metale dok je zlato nezamjenjivo.

Zlato je plemenit metal sjajne žute boje i ima plošno centriranu kubičnu strukturu. Veoma

je mekano i podatno, a uz to vrlo žilavo pa se može izvlačiti u najfinije žice ili listiće

izvanredno male debljine ( 0,00001 mm) koji propuštaju modrozelenu svjetlost. Dobar je

vodič topline i elektriciteta. Na zraku je apsolutno stabilno i s kisikom se ne spaja ni na

kojoj temperaturi. Zlato je mekan metal velike gustoće. U kompaktnom je stanju

karakteristične žute boje, ali mu se boja mijenja s promjenom stupnja razdijeljenja pa,

već prema veličini zrnaca, može biti i crna, crvena ili ljubičasta, čisto, mehanički

neobrađeno zlato bijele je boje. Kristalizira u plošno centriranoj kubičnoj rešetki, a

duljina brida elementarne ćelije ovisi o čistoći zlata. Gustoću zlata nije lako točno

odrediti jer ga je teško dobiti u čistom stanju. Zlato počinje isparavati pri temperaturama

koje su mnogo niže od vrelišta. Dobar je vodič topline i elektriciteta, pa mu je električna i

toplinska provodnost iznose približno 70% vrijednosti za srebro. 12

Upravo zbog navedenih karakterističnih svojstava zlato je najtraženiji i najcjenjeniji

metal kako u prošlosti tako i danas. Za zlatom se nikada neće prestati tragati upravo zbog

njegove raznolike iskoristivosti.

2.4. Upotreba zlata

Zlato je gust, mekan, sjajan i najsavitljivi čisti metal kojeg poznaje čovjek te je upravo

zbog tih svojstava jedini plemeniti metal koji se može koristiti za gotovo sve potrebe od

izrade nakita, novčića pa od medicine do elektronike.

Zlato i spojevi zlata u prošlosti su se upotrebljavali u liječenju tuberkuloze, a danas još

služe u liječenju reumatskog artritisa. Suvremena upotreba zlata u medicinske svrhe

12

Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_elementarno.php, 13.11.2013.

15

počinje 1890. godine izvješćem R. Kocha o antibakterijskoj aktivnosti zlatnih soli, nakon

čega se natrijev bis (tiosulfato) aurat(I) rabio u liječenju tuberkuloze, sifilisa i drugih

bolesti. Preparat zlata s tioglukozom služio je u liječenju mnogih bolesti, uključujući

bakterijski endokarditis i reumatsku groznicu.13

Budući da ublažavaju bolove u zglobovima, spojevi zlata preporučavani su i za liječenje

bolesnika s kroničnim artritisom. Zlatom se liječi mali broj oboljenja i poremećaja.

Čestice radioaktivnog izotopa zlata koriste se kao izvor radijacije za liječenje pojedinih

vrsta raka. Radioaktivno zlato koristi se u dijagnostici, ono se nalazi u koloidnoj otopini

koju je moguće pratiti, jer otpušta beta zrake dok prolazi kroz tijelo. Mnogi kirurški

instrumenti, aparati za održavanje života i elektronska oprema sadrže male količine zlata.

Za upotrebu čisto zlato je premekano pa se legira sa srebrom i bakrom. Količina zlata u

tim legurama iskazuje se u karatima, a čisto zlato ima 24 karata. Drugi način iskazivanja

čistoće zlata je u promilima (tisućinkama) mase zlata. Ove legure zlata upotrebljavaju se

za izradu ukrasa, nakita i novca te u zubarskoj protetici. Zlato se još upotrebljava za

bojenje stakla i porculana (zlatno rubinsko staklo), kao sastojak industrijskih lemila i za

lemljenje legura. Za najkvalitetnije električne vodove i kontakte električnih instrumenata

i specijalnih uređaja također se koristi zlato, bilo kao element ili kao nanos na manje

plemenitom metalu ili leguri.

Zlato se nalazi u čistom stanju, lako ga je obrađivati, i vjerojatno je prvi metal koji su

ljudi koristili. Danas se većina novoiskopanog ili recikliranog zlata koristi za izradu

nakita, točnije oko 78% zlata koje se godišnje konzumira. Posebna svojstva čine ga

savršenim za izradu nakita. Ona uključuju: vrlo visok sjaj, poželjnu žutu boju, otpornost

na tamnjenje, laku obradivost. Drugi izrazito važan faktor je taj što je uporaba zlata za

izradu nakita tradicija. Za važne se predmete očekuje da će biti napravljeni od zlata. Čisto

je zlato previše mekano da bi izdržalo pritisak izrade mnogih komada nakita. Obrtnici su

spoznali da su legure zlata s drugim metalima kao što su bakar, srebro i platina

izdržljivije. Legure zlata imaju niži udio zlata po jedinici mase, pa nisu toliko skupe.

13

Znanost Geek; http://znanost.geek.hr/clanak/ mnogostruki -nacini-na-koje-koristimozlato/, 12.12.2013

16

Standardna trgovinska mjera – karat – označava udio zlata u tim legurama. Čisto zlato

poznajemo kao 24-karatno, svaki udio manji od toga, dakle, nije čisto zlato. 14

Zbog svoje se vrijednosti zlato dugo koristi kao sredstvo razmjene ili novac. Prva poznata

upotreba zlata za transakcije datira prije otprilike 6 000 godina. Rana se razmjena

obavljala koristeći komadiće zlata ili srebra. Rijetkost, korisnost i poželjnost zlata čine

ga tvari s dugoročnom vrijednošću. Zlato dobro služi u ove svrhe jer je vrijedno, trajno,

prenosivo i lako se dijeli. Neke rane papirnate novčanice osiguravane su zlatom, za svaku

papirnatu novčanicu puštenu u promet čuvala se zlatna zaliha. Danas mnoge vlade,

pojedinci i ustanove pohranjuju većinu svoje imovine upravo u obliku zlatnih poluga.

Današnji elektronski uređaji koriste jako nisku voltažu, a tamnjenje i korozija na

kontaktnim dijelovima vrlo brzo dovode do prekida kontakta. Zlato je vrlo djelotvoran

vodič koji može provoditi ove struje malene jakosti, a da pri tom ne korodira.

Elektroničke komponente napravljene od zlata visoko su pouzdane. Zlato se koristi u

prekidačima, konektorima, alternatorima, itd. Gotovo svaki sofisticirani elektronički

uređaj ima u sebi malu količinu zlata. Ovo uključuje: mobilne telefone, kalkulatore, GPS

uređaje, kao i većina velikih elektronskih uređaja, kao što su televizori, također sadrže

zlato.

Zlato se koristi na mnogim mjestima u standardnim stolnim ili prijenosnim računalima.

Brz i točan prijenos digitalnih informacija kroz računalo i iz jedne komponente u drugu

zahtijeva efikasan i pouzdan vodič. Zlato odgovara ovim zahtijevima bolje nego bilo koji

drugi metal. U rubnim konektorima i memorijskim čipovima, te matičnoj ploči obično se

nalazi legura zlata sa kobaltom ili niklom, kako bi se produžila trajnost. 15

Unatoč znatno skupljoj cijeni, zlato se u stomatologiji koristi zbog svojih iznimnih

svojstava i estetske poželjnosti. Ono je kemijski inertno, nije alergen, a stomatolozima je

lako raditi s njim. U stomatologiji se ono koristi još od 700. godine p.n.e. Etruščanski su

„zubari“ koristili zlatnu žicu kako bi pričvrstili zamjenski zub za vilicu pacijenta. Do

1970-ih godina stomatologija je bila darežljiva sa zlatom, a onda je njegova cijena počela

rasti, pa su ga lagano zamjenjivali neki drugi metali. Ipak, ono se ponovno počelo sve

14

Znanost Geek; http://znanost.geek.hr/clanak/ mnogostruki -nacini-na-koje-koristimozlato/, 12.12.2013. 15

Znanost Geek; http://znanost.geek.hr/clanak/ mnogostruki -nacini-na-koje-koristimozlato/, 12.12.2013.

17

češće koristiti, jer ti drugi metali nisu kemijski inertni, i mogli bi imati poslijedice po

naše dugoročno zdravlje.

Zlato je preskupo da bi se koristilo slučajno. Umjesto toga koristimo ga namjerno i samo

u slučajevima kad nije moguće pronaći jeftinija riješenja. Kao rezultat toga, kada zlato

jednom uđe u upotrebu teško da će ga zamijeniti neki drugi metal. To znači da se broj

načina uporabe zlata s godinama povećava. Mnoge od današnjih primjena zlata razvijene

su u zadnjih dva ili tri desetljeća. Kako će naše društvo zahtijevati sve pouzdanije i

sofisticiranije materijale, upotreba zlata naći će još puno primjena. Tako se sa sigurnošću

može reći da je zlato metal budućnosti. 16

Iako se za zlato znalo od davnina za njegovu se pravu vrijednost i iskoristivost saznalo

tek kroz 20. stoljeće. Upravo radi kvalitetnih svojstava i mogućnosti kvalitetne

iskoristivnosti zlato će, ukoliko već nije, postati nezamjenjivi metal.

2.5.Spojevi zlata

Zlato je plemeniti metal i ne stupa rado u kemijske reakcije, ali ipak je poznat velik broj

spojeva zlata, posebno s halogenim elementima

Zlato pravi spojeve u kojima ima oksidacijski broj +1 +2, +3 i +5. U oksidacijskom

stanju +5 postoji samo u spoju s fluorom (AuFs), stanja +2 nalaze se samo kompleksima

sa S-ligandima. Ostali spojevi (oksidacijskog broja +1 i +3) termički su relativno

nestabilni i zagrijavanjem se lako raspadaju pri čemu zaostaje čisto zlato. Spojevi u

kojima je zlato jednovalentno (Au+) mogu postojati u vodenim otopinama samo ako su

netopljivi ili se nalaze vezani u kompleksnim ionima, kao što su:

zlatovi(I)-halogenidi (AuBr, AuI i AuCl), zlatov(I)-hidroksid (AuOH), zlatov(I)-oksid

(Au2O), halogeno-kompleksi (AuXˇ2^-), cijano-kompleksi (KAu(CN)2) i drugi.

Halogenidi zlata postoje kao (III)-halogenidi (AuX3, X = Cl, Br ili I) koji su kemijski

vrlo slični (jedino fluorid može postojati kao pentafluorid) ili kao (I)-halogenidi (AuX).

(III)-halogenidi imaju plošnu dimeričku strukturu, a (I)-halogenidi obično dolaze kao

16

Znanost Geek; http://znanost.geek.hr/clanak/ mnogostruki -nacini-na-koje-koristimozlato/, 12.12.2013.

18

linearni kompleksi s fosfinima i CO. Zlatov(III)-klorid (AuCl3) i bromid (AuBr3)

otapanjem u vodi hidroliziraju i daju AuCl3OH- i AuBr3OH-, dok AuI3 nije topljiv.

Klorid i aurokloridna kiselina HAuCl4 najčešći su i najvažniji spojevi zlata. Kiselina se

koristi u fotografskoj tehnici za toniranje slika na emulziji sa srebro-nitrata.

-Zlatov(III) oksid (AU2O3) jedini je oksid zlata. Nije termički stabilan i već pri 200°C se

raspada.17

Spojevi zlata javljaju se samo u obliku kompleksa ili u čvrstom stanju. Termički su

nestabilni i najčešće se dobivaju cijanidnim postupkom.

2.7. Rafinacija zlata

Zlato se gotovo uvijek dobiva iz svojih ruda u obliku slitine sa srebrom poznate kao

Dore-metal, koja sadrži 70 do 90% zlata. Ostaci zlata iz rafinerije srebra također su

onečišćeni srebrom i rastaljeni daju Dore-metal. Iz sirovog se zlata primjese odvajaju

kemijskom ili elektrolitičkom rafinacijom.

Rafinacija antimonovim (III) sulfidom poznata je iz srednjeg vijeka i mnogo se rabila u

Njemačkoj sve do kraja XIX. stoljeća. Kada se Dore-metal rastali s antimonovim

(III)sulfidom, srebro se spaja sa sumporom u srebrni sulfid, a zlato i antimon tvore

slitinu. Dvije se nastale faze ne miješaju i srebrni sulfid, koji pluta po površini, lako se

uklanja. Potpuno se odvajanje može postići tek uzastopnim taljenjem. Zlato se iz slitine

dobiva oksidacijom ili isparivanjem antimona.18

Rafinacija klorom Millerovim postupkom provodi se u indukcijskoj peći tako što se kroz

rastaljeni Dore-metal propuhuje klor. Na početku reakcije razvijaju se pare klorida

neplemenitih metala koje s boraksom tvore trosku. Tek kad se ti kloridi uklone, stvara se

srebrni klorid, koji se sakuplja kao odvojeni sloj između boraksa i rastaljenog zlata.

Klorinacija se provodi dotle dok se gotovo sve srebro ne pretvori u klorid, a zaostalo se

zlato lijeva u poluge i podvrgava elektrolitičkoj rafinaciji. Postupak je prilično

jednostavan, primjena mu ne ovisi o količini srebra prisutnog u zlatu, ali je skuplji od

17

Periodni sustav elemenata;http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/au/spojevi.html, 13.01.2014. 18

Zlatarna Kletuš;http://www.kletus.hr/zlato_rafinacija.php, 13.11.2013.

19

rafinacije sumpornom kiselinom. Međutim, pročišćeno zlato nije one čistoće koja se

postiže drugim načinima rafinacije (99,65 Au, finoća 996,5). Zlatne poluge takve čistoće

mogu služiti kao zlatna devizna podloga.19

Rafinacijom sumpornom kiselinom prevode se srebro i neplemeniti metali iz Dore-metala

u sulfate. U željeznim loncima oblika polukugle zagrijavaju se tanke ploče od Dore-

metala u koncentriranoj sumpornoj kiselini. Količina kiseline ovisi o količini srebra; na 1

kg srebra uzima se 4.5 kg dimeće sumporne kiseline. Da bi se postigli zadovoljavajući

rezultati, srebra mora u slitini biti najmanje 2,5 puta više od zlata. Ako je srebra manje,

raspad slitine nije zadovoljavajući, a ako ga je previše, zaostane finih čestica zlata u

suspenziji. Najbolji se rezultati dobiju sa slitinama s 20.25% zlata. Pročišćeno se zlato

lijeva u šipke koje sadrže do 99,5% zlata ako je primjenjeno nekoliko uzastopnih obradbi

sumpornom kiselinom, ili najmanje 94% zlata ako je metal samo jedanput obrađen te ga

dalje treba podvrgnuti elektrolizi.20

Elektrolitička rafinacija. Najčistije se zlato dobiva elektrolizom Wohlwillovim

postupkom (Hamburg, 1874). Jednostavne elektrolitičke ćelije staklene su ili porculanske

posude. Anode su od onečišćenog zlata finoće najmanje 950, težine 12 kg i izmjera

280x230x12 mm, a katode od valjanog zlata lima finoće 999,9 i izmjera 300x75x0,25mm

Ćelija se puni otopinom elektrolita koja u litri sadrži 50.100 g zlata u obliku iona

(AuCl4)- te jednaku masu solne kiseline. Temperatura se elektrolita održava na 60.70C.

Zlato s anode otapa se prevođenjem u ion (AlCl4)-, a na katodi se taloži kao metal;

Anoda; Au+4Cl-(AuCl4)-+3e (3)

Katoda: (AuCl4)-+3e Au+4Cl- (4)

Solna je kiselina vrlo važna pri otapanju anode. Kad otopina elektrolita ne bi bila

zakiseljena, na anodi bi se izdvajao klor. Potencijal je između elektroda do 2V, a gustoća

struje do 1900 A/m2. Velikom gustoćom struje sprečava se da velika količina zlata

nakuplja u otopini elektrolita za vrijeme rafinacije. Pri tako velikoj gustoći struje katoda

je gruba, ali vrlo kompaktna. Anode se lijevaju tanje na donjem kraju i na rubovima, kako

bi se mogle iskoristiti i trošiti što je moguće dulje, ali se elektroliza prekida kada se 19

Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_rafinacija.php, 13.11.2013. 20

Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_rafinacija.php, 13.11.2013

20

otprilike 90% materijala anode otopi. Da bi se spriječila polarizacija anode srebrnim

kloridom nastalim pri otapanju anode i reakciji srebra sa solnom kiselinom (zbiva se

samo ako je udio srebra u metalnoj anodi 5% i veći), elektrode se katkad priključuju na

pulsirajuću istosmjernu struju. Kako se samo zlato iz anode taloži na katodi, dok se

srebro i ostali metali elektrolitički samo otapaju, s vremenom se koncentracija zlata u

otopini znatno smanji. Da bi se nadoknadio taj gubitak, dodaje se elektrolit vrlo

koncetrirana otopina zlatnog (III) klorida ili se elektrolit potpuno zamijeni. Zamjena

elektrolita primjenjuje se kada zlato sadrži platinske metale, a elektroliza se provodi dotle

dok koncetracija platine i paladija u elektrolitu ne poraste do 60 g/dm3. Nešto zlata

zajedno s iridijem, osmijem i rutenijem može se naći u mulju srebrnog klorida koji se

taloži u okolici anode. Ti su metali i zlato dospjeli u mulj mehaničkim otkidanjem s

anode. Nakon obradbe srebrnog klorida cinkom uz dodatak male količine sumporne

kiseline, pri čemu nastaje cinkov klorid i metalno srebro, izliveno će srebro sadržavati

zlato, a ono se može dobiti iz anodnog mulja pri rafinaciji tog srebra. 21

Katode od čistog zlata uklanjaju se iz ćelija za rafinaciju svakih 48 sati, peru se, tale u

indukcijskoj peći i lijevaju u poluge. Od tako rafiniranog zlata 10% se upotrebljava za

izradbu novih katoda i vraća ponovo u proces. Elektrolitički rafinirano zlato ima vrlo

veliku čistoću (prosječan je udio zlata 99,95.99,98%). Millerovu se postupku, iako se

njima dobiva manje čisto zlato, daje prednost pred elektrolitičkim zbog toga što kraće

traje. Rafinacija Millerovim postupkom završena je za jedan dan, a na elektrolizi zlato se

danima zadržava u rafineriji, te mu se tako usporava optjecaj i prodaja. Premda se

elektrolizom dobiveno zlato finoće 999,9 može upotrijebiti za novčarske svrhe, ono se

uglavnom upotrebljava u industriji i znanosti. Za dobivanje zlata veće finoće nije

dovoljna jednostavna elektrolitička ili kemijska rafinacija. Uzastopnom elektrolizom

može se proizvesti zlato finoće 999,99, a finoća 999,999 ostvarljiva je tek ekstrakcijom

otapalima i zonskim taljenjem. 22

Većina rafinerija u svijetu proizvodi zlato finoće 996, dok je rusko finoće 999. Taj je

stupanj čistoće zlata dovoljan za lijevanje u zlatne poluge koje se čuvaju kao monetarna

podloga. Male zlatne poluge uobičajene u trgovini zlatom teške su 12,5 kg i oblika su

21

Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_rafinacija.php,13.11.2013. 22

Zlatarna Kletuš; http://www.kletus.hr/zlato_rafinacija.php, 13.11.2013.

21

malih opeka. Površina zlatnih poluga ponuđenih na prodaju mora biti besprijekorna, bez

ikakvih pukotina, lomova ili ogrebotina. Rastaljeno zlato, temperature nešto više od

tališta, lijeva se u kalupe koji su s unutrašnje strane obloženi tankim slojem čađe.

Prilikom hlađenja prelazi se po rastaljenoj površini reducirajućim plamenom da bi se

spriječila oksidacija neznatnih količina srebra. Tijekom lijevanja poluga uzimaju se probe

radi točnog određivanja finoće. Kad poluge odgovaraju postavljenim zahtjevima,

obilježavaju se žigom s brojem, finoćom i nazivom rafinerije.23

Pravilna priprema zlatne sirovine i pravilno mješanje jako su bitna za uspješnu rafinaciju.

Rafinacija zlata daleko je isplativiji i brži proces za dobivanje krajnjeg proizvoda nego

obrada rude zlata. Tako se naprimjer iz elektronskog otpad mogu izvući relativno lako

vrijedni plemeniti metali. Količina zlata u elektronskom otpadu je čak i do 50 puta veća

nego u rudi iz koje se zlato dobiva.

2.8. Vrijednost zlata nekada i danas

Od svih plemenitih kovina zlato je najpopularnije. Investitori ulažu u zlato kako bi se

osigurali od raznih ekonomskih, političkih ili društvenih kriza s obzirom da je cijena zlata

otporna na sve utjecaje, pa i na inflaciju.

.

Kroz povijest, zlato se koristilo kao novac, a kolika je stabilnost ove investicije najbolje

govori podatak da se prije 200 godina s istom količinom zlata mogla kupiti gotovo

identična količina robe kao i danas. Upravo zato je investicijsko zlato vrlo sigurno

utočište za investitore. Cijena zlata kao i ostalih roba ovisi o ponudi i potražnji. Od 2003.

do 2007. godine najveći dio ponude zlata na tržištu (60%) dolazio je iz proizvodnje u

rudnicima zlata, a najznačajniji dio potražnje činila je industrija nakita (68%). Na ponudu

još utječe reciklirano zlato (26%) i prodaja od strane središnjih banaka (smanjivanje

zlatnih pričuva) i investitora (14%). Osim industrije nakita, potražnju generiraju i

financijski investitori u zlato (19%) i ostale industrije (13%).24

23

Zlatarna Kletuš: http://www.kletus.hr/zlato_rafinacija.php, 13.11.2013. 24

Srebro zlato; http://www.srebrozlato.com/cijene-plemenitih-kovina/cijena-zlata, 02.02.2014.

22

Grafikon 1. Kretanje svjetske cijene zlata u američkim dolarima za jednu uncu u

razdoblju od 2004. godine do 2014. godine.

Izvor:http://www.srebrozlato.com/cijene-plemenitih-kovina/cijena-zlata/u-zadnjih-10-godina/,Preuzeto

12.02.2014.

Iz grafikona broj 1. može se zaključiti da je cijena zlata u promatranom razdoblju od

2004. godine do 2006. imala uzlaznu putanju, odnosno da je cijena zlata rasla. Početkom

2006. godine dolazi do blagog pada cijene da bi opet počela postepeno rasti sve do 2008.

godine. Tijekom 2008. godine vide se značajne promjene u cijeni zlata, da bi se pri kraju

godine cjena stabilizirala te opet krenula rasti. Svoj bum doživljela tijekom 2011. godine

kada je potražnja za zlatom naglo skočila. Nakon čega postepeno opada ali još uvijek drži

visoku cijenu.

U razdoblju visoke inflacije cijena zlata raste s tendencijom da anulira negativan učinak

inflacije. U posljednjih tridesetak godina zlato je najveći rast cijene zabilježilo 1980. u

vrijeme naftne krize i iranske revolucije kada je nominalna cijena dostigla vrhunac od

850 dolara po unci i početkom 2008. godine kada je cijena unce premašila granicu od

1.000 dolara. Stručnjaci predviđaju daljnji rast cijene zlata zbog smanjivanja proizvodnje

i rastuće potražnje, kao i pada povjerenja u papirnati novac te potencijalne opasnosti od

inflacije. Svakako treba uzeti u obzir da je investicijsko zlato jedina vjerodostojna valuta

čija količina ne može biti povećana po volji kako bi se zadovoljile potrebe potrošnje

23

vlada u nevolji. Trenutno raspoloživo zlato u cijelom svijetu stalo bi u prostoriju veličine

19 x 19 metara.

2.9. Nalazišta u Hrvatskoj

Prapovijesni su zlatni nalazi iz Hrvatske iz različitih razdoblja. Način ispiranja zlata na

ovom području zasnovan je stoljetnim iskustvom te materijalima kojima su ljudi

raspolagali.

U Hrvatskoj su nalazišta zlata relativno brojna, ali siromašna, te su većinom

naplavinskoga podrijetla. Najpoznatije taložine su u nanosima Drave i Mure, u

Samoborskom gorju, Papuk, Psunj i Požeška gora. Gorskoga zlata nađeno je samo u

medvedničkim piritima i u bakrovoj rudi na Visu.25

Zlatonosni šljunak , pjeskoviti šljunak, šljunkoviti pijesak i pijesak možemo naći uz

Dravu i Muru. Zlato potječe najčešce iz istočnoalpskih kvarcnih žica i metamorfita.

Zlatonosni se horizonti nalaze unutar sedimenata starije rijecne terase, debljine 2-90 cm i

odvojeni jalovinom ili na zlatu vrlo siromašnim slojevima debelim 3-100 cm. U koritu

Drave moglo se naći zlata prije izgradnje elektroenergetskih sustava u adama i plažama

nastalim razaranjem obala i ponovnim naplavljivanjem tog materijala u vrijeme većih

vodostaja. Ljudi su unatoč oskudnim nalazištima, u gornjoj Podravini skupljali zlato

stoljećima. Na ispiranju zlata dnevno su obradili 1-3 m³ nanosa i našli u njemu 0,5-2,0 g

zlata. Oko 1820. „proizvodilo“ se do 6 kg zlata godišnje, a osamdesetak godina kasnije i

do 12 kg, a za to je trebalo preraditi više od 5.000 m³. Kod Trnovca, Donjega

Vidovca,Maloga i Velikoga Bukovca te Legrada izgrađeno je 1955. ukupno 10 bušotina

do 10 m dubine i u svima je utvrđena nepravilna izmjena zlatonosnih i jalovih slojeva

šljunaka i pijesaka. Nađene količine zlata tek su u pojedinim intervalima zadovoljavale

uvjet za unosno ispiranje. 26

25

Marković S., Hrvatske mineralne sirovine, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1998., str.19 26

Marković S., Hrvatske mineralne sirovine, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1998., str.19-20

24

Nalazišta su zabilježena oko sela Vratnik, pojavljuju se u naslagama slatkovodnih

šljunaka i šljunkovitih pijesaka. U šljuncima su nađene valutice kvarca s uprskanim

zlatom, a ispiranjem šljunkovitih pijesaka nalazilo se ljuskica zlata duljina 3-5 mm i

širina do 1 mm. 27

U Medvednici su česte pojave pirita koji su po nekim podacima zlatonosni. Smatra se da

se uz olovo i srebro nekad proizvodilo i zlato, no za to nema dokaza.28

Istraživanjem su nađene neke količine zlata, ali podrobnijih detalja o mjestu nalazišta

nema. Dva uzorka iz Moslavačke gore, asociraju na naslage nastale trošenjem granitnih

stijena i sadržavala su 0,5 i 13,5 g/t. Iz trećeg uzorka iz Suhajice, izdvojena je također

manja količina zlata, 0,3 g/t. 29

Zlato je nađeno u Papuku, kod Psunja te u Požeškoj gori. Neznatne količine zlata

utvrđene su u Komiži, u mineralnoj paragenezi bakrovih ruda.30

Hrvatska je zemlja koja posjeduje ležišta zlata a da ih uopće ne iskorištava. Najveća

nalazišta se nalaze na rijekama Muri i Dravi. Velika je šteta za Hrvatsku da se ne pokuša

ponovno dobiti zlato putem ispiranja. Zadnji pokušaj ispiranja zlata na rijeci Dravi je iz

1955. godine gdje se dobila mala količina zlata. Očito dobiveni rezultati nisu bili

zadovoljavajući pa se odustalo od daljnjeg ispiranja zlata.

2.10. Zlatni standard

Zlatnim standardom smatra se kada je cijena zlata čvrsto postavljena, a cijene svih ostalih

roba temelje se na principu ponude i potražnje.

27




Marković S., Hrvatske mineralne sirovine, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1998., str.21

25

Zlatni standard koji je doživio najljepše svoje razdoblje od oko 1870. godine do prvog

svjetskog rata karakterizirala je relativno slobodna trgovina i slobodno međunarodno

kretanje kapitala. 31

Sve zemlje deficit u bilanci plaćanja financirale su izvozom zlata, što je značilo

smanjivanje novčane mase, smanjivanje cijena, ali i smanjivanje domaćeg proizvoda,

odnosno povećavanje nezaposlenosti. Smanjivanje domaćeg proizvoda utjecalo je na

smanjivanje uvoza, a smanjivanje cijena na povećavanje izvoza što je imalo za tendenciju

eliminiranje deficita u bilanci plaćanja. Čisti zlatni standard nije ostavljo nimalo slobode

monetarnoj politici. Bio je to samoregulirajući sustav.32

Zlatni standard karakterizirala je relativno velika stabilnost cijena i visok stupanj

privednog rasta u svijetu. Na toj činjenici zagovornici zlatnog standarda zagovaraju i

danas njegovo ponovno uvođenje. Stabilnost cijena propisivana je malom porastu zlata

(godišnji porast zlata samo je mali postotak količine zlata akomuliran kroz stoljeća), a to

znači malom porastu novčane mase i velikoj elastičnosti ponude zlata na promjenu

cijena. Naime, promjene cijena utjecale bi na promjene njegove proizvodnje i ponude.

Tako se osiguravala stabilna novčana ponuda i stabilne cijene u dugom roku. 33

Naime, porast količine zlata zbog novih nalazišta ili tehnološkog napretka, utjecao bi na

porast cijena svih drugih dobara, a to znači do relevantnog opadanja cijena zlata i do

smanjivanja rentabilnosti njegove proizvodnje. To bi utjecalo na smanjivanje proizvodnje

zlata i do smanjivanje njegove ponude i porasta njegove cijene.

Prednosti zlatnog standarda su sljedeće34:

Ø osigurava dugoročnu stabilnost cijena kako u zemlji tako i u svijetu;

Ø državne intervencije u području cijena i ekonomskoj aktivnosti su vrlo

ograničene;

31

Babić M., Međunarodno poslovanje, MATE, Zagreb, 1996., str.337 32



Babić M., Međunarodno poslovanje, MATE, Zagreb, 1996., str.337

26

Ø fiksni tečajevi na temelju zlatnog standarda omogućuju efikasnost djelovanja

međunarodnog novca, zlata.

Uz uvjet da je proizvodnja zlata mogla biti povećana po istoj stopi kao i svjetska

razmjena ovaj je sustav mogao dobro funkcionirati.35

Zlatni standarad bez obzira na to da li je riječ o sistemu sa zlatom u opticaju ili sistemu

zlatni poluga ili sistemu zlatnih deviza već po svojoj logici ograničava i mora

ograničavati emisiju novčanica. Drugim riječima, u cirkulaciji može biti onoliko

novčanica koliko ima pokrića u plemenitim monetarnim metalima u trezoru banke.

Zlatni standard osigurava stabilnost cijena i država skoro pa nema nikakvu ulogu u

formiranju cijena.

35


27

3. VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA UVOZA I IZVOZA

Sveukupnost razmjene robe i usluga s inozemstvom nazivamo poslovima

vanjskotrgovinskog prometa. Trgovina posreduje između proizvođaća i potrošača, tj.

između fizičkih ili pravnih osoba koje se pojavljuju jednom u proizvodnji u svojstvu

organizatora i izvršitelja proizvodnog procesa neke robe, a drugi put kao potrošači na

tržištu, u prodavaonicama ili na tržnici koji kupuju robu.

3.1. Pojam vanjske trgovine

Važnost vanjske trgovine je velika jer svaka zemlja ima potrebu za uvozom i izvozom. S

pomoću vanjske trgovine poboljšavaju se makroekonomske prilike svake zemlje.

Vanjska je trgovina gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu roba i usluga s

inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara između

zemalja. U užem smislu vanjska trgovina obuhvaća samo promet između gospodarskih

subjekata iz različitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba

koja prelazi državnu granicu, odnosno carinsku crtu jedne ili više zemalja. U širem

smislu vanjska trgovina, uz međunarodnu robnu razmjenu, obuhvaća i razmjenu

gospodarskih usluga, promet kapitala, promet ljudi, prijenos vijesti. 36

Dok se pod vanjskom trgovinom podrazumijeva ukupnost razmjene jedne zemlje s

drugim zemljama, međunarodnu trgovinu možemo definirati kao ukupni opseg razmjene

između zemalja cijelog svijeta, odnosno, ukupnost razmjene na globalnom tržištu.

Ukratko rečeno: vanjska je trgovina dio prometa roba u kojem predmet kupoprodaje

prelazi carinsku crtu, napušta teritorij zemlje prodavatelja i ulazi na teritorij zemlje

kupca. U tom slučaju, s gledišta prodavatelja govorimo o izvozu, a s gledišta zemlje

kupca o uvozu .37

Uz razmjenu materijalnih dobara, vanjska trgovina obuhvaća i obavljanje različitih

proizvodnih i neproizvodnih usluga prema nalogu i na račun inozemnih državljana

36

Petrović M., Vanjskotrgovinsko poslovanje, Informator, Zagreb, 1992., str.188-190 37

Petrović M., Vanjskotrgovinsko poslovanje, Informator, Zagreb, 1992., str.189

28

odnosno, inozemnih gospodarskih subjekata. To su: transportne usluge, špediterske

usluge, skladišne usluge, lučke i aerodromske usluge te usluge ostalih prometnih raskrižja

u međunarodnom prometu, usluge osiguranja protiv robnih, financijskih, transportnih i

drugih rizika, bankovne usluge, turističke usluge, davanje gospodarskih informacija,

propagandne akcije, izdavačke usluge, usluge oplemenjivanja robe i usluge popravaka,

izvođenja investicijskih radova u inozemstvu, zastupanje stranih poslovnih partnera,

usluge provjere kvalitete i količine robe, tranzitne usluge, usluge međunarodnog

trgovačkog posredovanja i dr.

Sveukupnost razmjene robe i usluga s inozemstvom nazivaju se poslovima

vanjskotrgovinskog prometa. Trgovina posreduje između proizvođača i potrošača, tj.

između fizičkih ili pravnih osoba koje se pojavljuju jednom u proizvodnji u svojstvu

organizatora i izvršitelja proizvodnog procesa neke robe, a drugi put kao potrošači na

tržištu, u prodavaonicama, na tržnici i sl. koji kupuju robu.

Trgovina povezuje mjesta proizvodnje i mjesta gdje postoji potražnja za robom. Trgovina

obavlja sve poslove i snosi rizik koji se pojavljuje kad se roba prevozi iz jednog mjesta u

drugo, bilo u unutarnjem, bilo u međunarodnom prometu.

Glavne značajke vanjske trgovine su slijedeće:38

Ø različiti monetarni sustavi,

Ø ekonomsko – politička ograničenja (kontrola vanjske trgovine, razmjene, carinski

režimi, uvođenje kontingenata i sl.) čime svaka zemlja regulira ukupni promet

roba i usluga sa inozemstvom i štiti interese vlastitog gospodarstva,

Ø različiti devizni sustavi,

Ø međunarodne konvencije, običaji i praksa,

Ø složene tehnike plaćanja osiguranja, plaćanja i naplate ugovorenih poslova,

Ø posebni sustav nadzora nad kretanjima roba i usluga u međunarodnoj razmjeni,

38


29

Ø posebna dokumentacija, način izračunavanja cijena, posebni troškovi i procedure

(domaća cijena robe se mora preoblikovati u cijenu na svjetskom tržištu),

Ø veći poslovni rizici,

Ø dobra poslovna informiranost – uspostavljanje trajnih poslovnih veza,

Ø posebna znanja i vještine (strani jezici, vladanje tehnikom vanjskotrgovinskog

poslovanja, poznavanje stranih vanjskotrgovinskih deviznih i carinskih

postupaka).

Osnovni je zadatak vanjske trgovine da se po najpovoljnijim uvjetima kupuje, odnosno,

uvozi roba koje ili uopće nema ili je nema u dovoljnim količinama na domaćem tržištu te

da se po najpovoljnijim uvjetima prodaje, tj. izvozi domaća roba i gospodarske usluge na

inozemno tržište.39

Uspješna razmjena materijalnih dobara u vanjskotrgovinskom poslovanju svake zemlje

uvelike ovisi o jeftinijem uvozu robe koje nema zemlja uvoznica, odnosno izvozu robe

koju posjeduje u toj količini da je može izvoziti po optimalo najpovoljnim uvjetima

prodaje. Zahvaljujući vanjskoj trgovini svaka zemlja može kupiti onaj proizvod ili uslugu

koju nema odnosno nema komparativne prednosti za proizvodnju određenog proizvoda

dok je zemlja izvoznica ima u većoj količini.

3.2. Vrste vanjske trgovine

Prilikom odlučivanja za vrstu izvoz ili uvoza mora se voditi računa i o zahtjevima stranih

kupaca odnosno proizvođača.

Vrste vanjske trgovine djelimo na:40

Ø izravan i neizravan (posredan) izvoz,

Ø izravan i neizravan (posredan) uvoz,

Ø tranzintna trgovina.

39

Petrović M., Vanjskotrgovinsko poslovanje, Informator, Zagreb, 1992., str.190 40


30

Izravan (direktni) izvoz prevladava pri izvozu investicijskih dobara i potrošnih dobara.

Zahtijeva dobro poznavanje stranog tržišta, osobito glede prometnih mogućnosti i

strukture gospodarstva i stanovništva. Posebno je važno njegovanje imidža poduzeća

i njegovih proizvoda na inozemnom tržištu putem promidžbe, održavanjem stalne

kvalitete proizvoda. Svaki izravan izvoz produžuje proces prodaje i nameće duže

rokove naplate nego da se roba prodaje domaćem vanjsko trgovinskom poduzeću. Prije

odluke o izravnom izvozu je uputno analizirati hoće li spomenuti troškovi kapitala

vezani uz financiranje izvoza, kao i ostali troškovi, biti nadoknađeni prednostima

što ih proizvođaču donosi izravan izvoz u odnosu na konkurenciju.

Kod neizravnog izvoza postoje dvije mogućnosti i to da: proizvođač svoju robu prodaje

domaćem specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeću koje će onda za svoje ime i za

svoj račun plasirati na inozemno tržište ili proizvođač svoju robu za izvoz povjerava

specijaliziranom vanjskotrgovinskom posredniku koji će tu robu izvesti uz naplatu

određene provizije. U prvom slučaju proizvođač ograničava svoju izvozničku djelatnost

na pripremu robe za izvoz, a troškove i rizike daljnje distribucije prepušta domaćem

vanjskotrgovinskom poduzeću. U drugom slučaju, proizvođač se koristi samo uslugama

specijaliziranoga vanjskotrgovinskog poduzeća koje će se pobrinuti za pronalaženje

kupaca u inozemstvu, obaviti sve radnje da se izvoz uredno provede, osigurati naplatu

za proizvođača te naplatiti svoju proviziju.

Izravan uvoz se posebice primjenjuje pri uvozu sirovina i poluproizvoda iz zemalja u

razvoju jer se radi o narudžbama velikih količina i na duži rok. Izravan uvoz određene

robe se može obaviti i putem međunarodnih robnih aukcija. Osnovno je pravilo

da izravan uvoz smanjuje ukupne troškove koji prate izvršenje posla, a time utječu i na

smanjenje konačne cijene uvozne robe. Neizravan uvoz katkad za kupca strane robe

može imati i određene pogodnosti i to upravo u onim okolnostima koje izravan uvoz čine

riskantnijim i skupljim. Uvoz preko specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduzeća se

obavlja u slučajevima kada je riječ o nabavi manjih količina robe iz inozemstva i kad se

uvozna roba kupuje povremeno, odnosno neredovito.

31

Pri tranzitnoj trgovini se isporuka robe ne obavlja neposredno između

uvoznika i izvoznika u zemlji proizvođača i kupca već preko tranzitnog trgovca u nekoj

trećoj zemlji.41

Prema sjedištu tranzitnog trgovca može se razlikovati:42

Ø pasivna tranzitna trgovina i

Ø aktivna tranzintna trgovina

Kod aktivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje

stranu robu kupcu u nekoj trećoj zemlji. Kod pasivne tranzitne trgovine inozemni

tranzitni trgovac (posrednik) prodaje robu iz neke treće zemlje ili prodaje robu

proizvedene u inozemstvu kupcu u nekoj trećoj zemlji.

Subjekti vanjske trgovine su sva poduzeća, odnosno dijelovi tih poduzeća koji obavljaju

poslove vanjskotrgovinskog prometa sa inozemstvom. Uz pripremne radnje, subjekti

vanjske trgovine obavljaju i sve operativne radnje potrebne da se jedan

vanjskotrgovinski posao uredno, pravodobno i uspješno ostvari. Tu spada: izrada

vanjskotrgovinskih kalkulacija, vođenje trgovačkih pregovora, sklapanje

kupoprodajnih ugovora.

3.3. Posrednici u vanjskoj trgovini

Bez posrednika u vanjskoj trgovini bilo bi jako teško poslovati, stoga su posrednici jako

bitan faktor za poslovanje u vanjskoj trgovini..

Posrednike u vanjskoj trgovini možemo podjeliti na: 43

Ø specijalizirana poduzeća za uvoz i izvoz,

Ø komisionar,

41

Petrović M., Vanjskotrgovinsko poslovanje, Informator, Zagreb, 1992., str. 198 42


Andrijanić I., Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 60

32

Ø inozemni zastupnik,

Ø distributer,

Ø broker.

Specijalizirana poduzeća kupuju robu izravno od proizvođača i prodaju je na stranom

tržištu. To su najstarija vanjskotrgovinska poduzeća. Imaju dobre poslovne veze na

domaćem i stranom tržištu, poznata su po temeljitom ispitivanju tržišta, potpuno

su samostalna u poslovanju i redovito održavaju izvrsne poslovne odnose sa

proizvodnim poduzećima u zemlji i inozemstvu. Njihova važnost postupno

opada zbog sve veće specijalizacije u vanjskoj trgovini i zbog toga što sve više

poduzeća sami obavljaju vanjskotrgovinsko poslovanje. Zadržali su važan utjecaj na

međunarodnom tržištu u prodaji čelika, obojenih metala, vine, mesa i nekih drugih

proizvoda. 44

Komisionar je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime, a za

račun i po nalogu svog komitenta. Poslovni odnos sa nalogodavcem komisionar temelji

na komisionom ugovoru. Glavne odlike komisionara su dugogodišnje iskustvo, dobro

poznavanje tržišta, solidnost u poslovanju i održavanje mnogobrojnih poslovnih veza.

Komitent može dati komisionaru:45

Ø tržišni nalog

Ø uvjetovani nalog

Tržišnim nalogom komitent povjerava komisionaru izvršenje posla s time da ga

komisionar obavi onako kako smatra da je u određenim uvjetima tržišta

najbolje. Takav nalog komitent daje komisionaru samo ako ima u njega puno povjerenje.

Davanjem tržišnog naloga komitent preuzima sve obveze plaćanja troškova.

Uvjetovanim (limitiranim) nalogom komitent određuje komisionaru uvjete kojih

se mora držati pri izvršavanju povjerenog posla. Ovi uvjeti se kasnije

44

Andrijanić I., Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 60 45


33

pojavljuju kao dijelovi kupoprodajnog ugovora kojeg komisionar sklapa sa

inozemnim partnerom. Ako komisionar može postići povoljnije uvjete za

komitenta, svu nastalu razliku dobiva komitent iako bi trebalo biti suprotno.

Komitent snosi sve troškove, plaća proviziju komisionaru te snosi sve rizike i njihove

posljedice.46

Inozemni zastupnik je vanjskotrgovinski posrednik koji obavlja trgovačke poslove

u ime i za račun inozemnog nalogodavca – principala, kojega također i javno i stalno

zastupa na određenom tržištu. Zastupnik je u odnosu prema svom principalu samostalno

poduzeće koje zastupa njegove interese i obavlja sve poslove i radnje potrebne za

uspješnu prodaju principalovih proizvoda na tržištu. Inozemni zastupnik ne smije

zastupati istodobno tvrtku koja je konkurent principala. Pri izboru zastupničke

tvrtke principal vodi računa o tome da ona izvrsno poznaje prilike na svom

tržištu, da ima dobre poslovne veze, da uživa ugled solidne poslovne tvrtke, da ima

iskustva u tim poslovima, da ima odgovarajuće stručno osoblje. Ugovorom o zastupanju

se utvrđuju odnosi između zastupnika i komitenta.47

Distributer je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime i za svoj račun. On

na određenom tržištu ima isključivo pravo prodaje proizvoda svoga

principala. Distributer preprodaje robu trgovcima na malo ili prodaje robu

putem trgovačkih posrednika. Diler je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje

ime i za svoj račun s time što na temelju dilerskog ugovora sa inozemnim

principalom postaje njegov ovlašteni samostalni zastupnik, obično na dijelu područja

zemlje gdje se nalazi. Diler prodaje proizvode inozemnog principala izravno

pojedinačnim kupcima u svojoj zemlji. Distributer kupuje robu od principala po cijenama

koje su niže od prodajnih cijena ili dobiva određeni rabat u postotku od fakturirane

vrijednosti kupljene robe. Tako ostvaruje zaradu kojom se koristi sam ili je dijeli sa

posrednicima kojima povjerava prodaju robe na tržištu. Troškove oko posredovanja na

tržištu i obrade tržišta snosi inozemni principal, a distributer snosi troškove nabave

prodaje robe, troškove promidžbe, kao i provizije i popuste pri prodaji robe. Distributer

46



34

štiti svoje interese na tržištu ugovornom klauzulom ekskluziviteta, prema kojoj principal

ne smije nuditi ni prodavati svoju robu na distributerovu tržištu putem trećih osoba.48

Brokeri posreduju između kupca i prodavatelja u jednom izvoznom ili uvoznom poslu.

Nemaju trajni ugovorni odnos sa komitentom već posluju sad s jednim, sad s drugim i

sami na zaključuju kupoprodajne ugovore. Uz osnovne posredničke usluge obavljaju i

druge poslove, kao npr. smještaj i sortiranje robe, reklamiranje robe i prodaju. 49

Brokeri su stručnjaci koji izvanredno dobro poznaju robu i uvjete prodaje na tržištu, a

to je dovoljno jamstvo da će nabavljena roba odgovarati nalogu kvalitetom i

cijenom. Za svoje usluge brokeri naplaćuju proviziju koja se obračunava od

ugovorene vrijednosti predmeta kupoprodaje. Svaka od ugovornih strana plaća

brokeru polovicu njegove provizije.50

Svaki posrednik u vanjskoj trgovini radi na određen način i za to naplaćuje svoju uslugu.

Ovisno o vrsti usluge koja je potrebna zemlji ili pojedincu izabrat će se odgovarajući

posrednik.

3.4. Uvjeti za obavljanje vanjske trgovine

Ukoliko određena roba nezadovoljava u svim uvjetima bilo da se radi o uvjetima kojima

mora biti opremljen prostor ili o odgovarajućoj spremi zaposlenika Republika Hrvatska

neće dozvoliti uvoz iste.

Minimalni tehnički uvjeti za obavljanje trgovine jesu zadovoljavajući uvjeti poslovnih

prostorija, opreme i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, zatim opći sanitarni i

zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije, oprema, sredstva i

osobe koje neposredno posluju s robom a koji mogu utjecati nazdravlje ljudi. Nadalje,

minimalna stručna sprema koju moraju imati osobe koje obavljaju određene poslove u

48




35

trgovini. Za bavljenje vanjskom trgovinom, mora postojati ugovor koji se sklapa između

rezidenta i nerezidenta. Hrvatske norme za stavljanje robe u promet ili za uporabu na

hrvatskom tržištu moraju biti zadovoljene kao uvjet kako bi se roba mogla uvoziti ili

privremeno uvoziti u Hrvatsku. Izvoz bez naplate i uvoz bez plaćanja su iznimka od

načela da se izvezena roba treba naplatiti, a uvezena platiti. Privremeni uvoz odnosno

izvoz robe je dopušten uz uvjet da se obavlja s točno određenom svrhom i s obvezom

vraćanja robe u određenom roku, i to u istom ili promijenjenom stanju.51

Za poslovni uspjeh posebno je važno osigurati nužnu informacijsku podlogu koja će

pomoći u radu i omogućiti kvalitetnu usmjerenost u poslovanju s inozemstvom.To se

odnosi na:52

Ø upoznavanje sa svim općim i posebnim aktima poduzeća u kojem je pojedinac

zaposlen;

Ø upoznavanje s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim planovima poduzeća te

planom ostvarenja vaše organizacijske jedinice;

Ø upoznavanje s poslovnim izvještajima poduzeća u posljednjih nekoliko godina;

Ø iscrpnu analizu kartoteke, odnosno baze podataka o postojećim i potencijalnim

mušterijama u zemlji i inozemstvu i podacima o bilo kakvoj uspostavljenoj

pisanoj ili usmenoj komunikaciji s dr. poslovnim partenerima, bez obzira na to je

li s njima zaključen neki posao ili su samo evidentirani u bazi podataka;

Ø analizu važnijih ostvarenih poslova;

Ø osiguranje zbirke aktualnih zakonskih i dr. propisa, uputa, rješenja i sl. kojima se

uređuju ekonomski odnosi naše zemlje s inozemstvom;

Ø upoznavanje s vanjskotrgovinskim, deviznim, carinskim i drugim propisima

pojedinih zemalja s kojima se trguje ili namjerava trgovati;

Ø pretplatu na stručne specijalizirane časopise i druge pisane materijale iz područja

vanjske trgovine koju poduzeće pokriva;

Ø dobivanje kataloga međunarodnih sajmova i izložbi;

51

Barić V., Hrvatsko gospodarstvo. Ekonomski fakultet, Poglavlje:Vanjskotrgovinska razmjena hrvatskog

gospodarstva,1998., str.89 52

Barić V., Hrvatsko gospodarstvo. Ekonomski fakultet, Poglavlje:Vanjskotrgovinska razmjena hrvatskog

gospodarstva,1998., str.90

36

Ø posjedovanje priručnika s bitnim globalnim i specifičnim podacima o pojedinim

zemljama svijeta, atlasa svijeta i karte prometnica u pojedinim zemljama;

Ø upoznavanje s transportnim tarifama i tarifama ostalih uslužnih djelatnosti u

vanjskoj trgovini;

Ø opskrbljenost stručnim priručnicima iz tehnike vanjskotrgovinskog poslovanja,

bankarstva, financija, međunarodnog trgovačkog prava, transporta, osiguranja.

Za kvalitetno i uspješno obavljanje vanjske trgovine jako je bitno i zadovoljavanje svih

uvjeta koje nalaže zemlja uvoznica ili izvoznica. Upravo zbog navedenog na

odgovarajućem radnom mjestu mora biti i stručno educirani zaposlenik koji je upoznati

sa svim zakonima i procesima koji se odvijaju prilikom vanjske trgovine.

3.5. Zaštitne mjere pri izvozu i uvozu

Mjerama zaštite kao i sama riječ kaže država pokušava zaštititi interese građana odnosno

djelovati na smanjivanje razlike u cijeni između kupca i prodavatelja na obostrano

zadovoljstvo.

Mjere trgovinske politike razlikujemo s obzirom da li djeluju na cijenu ili na količinu.

Ako govorimo o mjerama koje djeluju na cijenu bitno je spomenuti da država fiksira “ad

valorem” stopu razlike između cijene koju plaća kupac i cijene koju prima prodavač

prepuštajući tržištu da odredi količinu koja će se kupiti odnosno prodati. Pri tom je

cijena konstantna a količina varijabilna. Karakteristika mjera koje djeluju na količinu

je u tome što one fiksiraju količinu koju se može kupiti odnosno prodati prepuštajući

tržištu da odredi cijenu gdje je količina konstantna, a cijena varijabilna.53

Mjere koje djeluju na cijenu su slijedeće:54

Ø uvozna taksa (obuhvaćena i carina) – predstavlja carinu i druge pristojbe koji

se moraju platiti prilikom uvoza

53


Babić M., Međunarodno poslovanje, MATE, Zagreb, 1996., str.175-176

37

Ø izvozna taksa (obuhvaćena i carina) – predstavlja carinu i druge pristojbe koje

se moraju platiti prilikom izvoza robe

Ø izvozna premija – nagrada kojom država stimulira izvoznika na izvoz

Ø uvozna premija – nagrada kojom država stimulira uvoznik na uvoz

Mjere koje djeluju na količinu su slijedeće: 55

Ø zabrana uvoza – embargo – predstavlja potpunu zabranu uvoza

Ø kontingenti – kvote (količinski, vrijednosni) – određena količina robe koja se

smije izvesti ili uvesti, može se definirati u količini (npr. može se uvesti

1.000 tona robe) ili vrijednosno.

Ø dozvole za uvoz i izvoz – za određene vrste robe država može izdati

dozvole za izvoz odnosno uvoz te robe

Carina je oblik posrednog poreza koji se obračunava i naplaćuje kad roba, na koju se

plaća carina, prelazi carinsku granicu. Opće poreze plaćaju svi koji kupuju robu koja se

oporezuje, odnosno carinu plaćaju svi koji uvoze robu koja se carini. To znači

da je carina državni prihod. Drugo značenje carine jest da je ona sredstvo zaštite

domaće privrede od inozemne konkurencije. Carinskom se zaštitom podrazumijevaju

zaštitne mjere (protekcionizam) u obliku carina i sličnih mjera koje štite domaću privredu

od inozemne privrede. Pri tome razlikujemo tri vrste carinske zaštite:56

Ø carine

Ø prelevmani

Ø superprelevmani

Carinska je osnovica vrijednosno - naturalna osnovica na koju se primjenjuje

carinska stopa iz carinske tarife. Ona može biti trojaka: vrijednost robe, naturalne veličine

ili kombinacija: vrijednost robe i fizički pokazatelji. "Ad valorem" carine imaju za

osnovicu vrijednost robe, a specifične carine fizičke pokazatelje. Carinskim

stopama podrazumijevamo postotak ili koja se primjenjuje na carinsku

osnovicu.57

55




38

Prelevman je oblik dodatne carinske zaštite, najčešće za uvoz poljoprivrednih proizvoda.

Carinska stopa je statična, a prelevman je dinamičan. Može se mijenjati u kraćem

vremenskom razdoblju. Ako je domaća ponuda poljoprivrednih proizvoda veća od

potražnje, cijene će imati tendenciju pada. Ukoliko su svjetske cijene poljoprivrednih

proizvoda niže, odnosna će zemlja, u cilju sprječavanja inozemne konkurencije,

osim carine uvesti i prelevman. Sustav prelevmana upotrebljava Europska unija, ali i

Hrvatska. 58

Superprelevman, kako mu i samo ime kaže, dodatna je zaštita iznad prelevmana.

Drugim riječima, ako carina i prelevman dovoljno ne zaštićuju domaću proizvodnju

jer je inozemna konkurentnija utvrđuje se dodatna mjera zaštite – superprelevman. 59

Mjere ekonomske politike kojima se to postiže su: carine, kvantitativna ograničenja,

uvozne zabrane, kontrola plaćanja i subvencioniranja izvoza. Najvažnija mjera

vanjskotrgovinske politike bile su carine, jer je njihova funkcija bila, ne samo da

smanjuju uvoz, nego i da povećavaju prihod državne riznice.

Carinska je zaštita potrebna zato što je mladoj, nejakoj industriji potrebna zaštita dok ne

ojača. Merkantilisti su zagovarali i uvođenje ograničenje izvoza sirovina radi poboljšanja

bilance vanjske trgovine. Time bi se utjecalo na povećanje ponude na domaćem tržištu,

što utječe na smanjivanje njihove cijene. Zabrana izvoza sirovina dopunjavana je

zabranom izvoza kapitala i radne kvalificirane snage i time se željelo spriječiti razvoj

konkurentske industrije u drugim zemljama.60

Svaka zemlja se štiti mjerama koje su prethodno navedene. Na primjer, kako bi zemlje

koje nisu imale rudnike zlata i srebra došle do tih kovina, jedini je način bio veći izvoz od

uvoza. Zbog toga se bilanca vanjske trgovine, u kojoj je izvoz bio veći od uvoza, nazivala

„povoljnom“. Kako bi se osigurala povoljna bilanca vanjske trgovine, koja je rezultirala

neto uvozom zlata, države su počele intervenirati u području vanjske trgovine, nastojeći

ograničiti uvoz i poticati izvoz.

58




39

4. POLITIKA UVOZA I IZVOZA ZLATA

Ministarstvo gospodarstva nadležno je za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz zlata što je

regulirano Zakonom o trgovini, odnosno Uredbom o određivanju robe koja se izvozi i

uvozi na temelju dozvola. Podnositelji zahtjeva za ishođenje dozvola za izvoz, odnosno

uvoz zlata, dužni su Ministarstvu gospodarstva uz zahtjev dostaviti i određene podatke

kao što su naziv i sjedište trgovačkog društva odnosno naziv i prebivalište fizičke osobe,

osobni identifikacijski broj trgovačkog društva odnosno fizičke osobe, naziv i sjedište

krajnjeg korisnika, uz pisanu izjavu o namjeni robe, trgovački naziv, količina i vrijednost

robe koja se izvozi odnosno uvozi, tarifnu oznaku, jediničnu cijenu robe, zemlju

proizvodnje, naziv i adresu proizvođača, zemlju iz koje se uvozi odnosno izvozi, naziv i

adresa tvrtke od koje se uvozi odnosno kojoj se izvozi, rok uvoza odnosno izvoza. Izdana

dozvola se ne može prenijeti na drugu pravnu ili fizičku osobu.

Više od pola trgovinske razmjene Republike Hrvatske odvija se sa zemljama članicama

EU. Najvažniji hrvatski partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni su Italija, Njemačka,

Slovenija, Austrija i Bosna i Hercegovina.

Tablica 1. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske

(mln Euro) 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Izvoz iz RH 9,004 9,585 7,529 8,905 8,815 9,609

Uvoz u RH 18,833 20,817 15,220 15,137 14,630 16,163

Saldo -9,829 -11,232 -7,691 - 6,232 - 5,815 -6,554

Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2010. do 2012. godine

vidimo da se povećao izvoz Republike Hrvatske, iako se iz navedenih podataka ne vidi

struktura izvoza za pretpostaviti je da je do povećanja izvoza došlo upravo zbog

ogromnog izvoza zlata u tom razdoblju.

40

4.1. Uvoz zlata prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Uvoz se javlja u funkciji podmirivanja potreba domaćeg stanovništva i domaće privrede

robom i uslugama kojih na domaćem tržištu uopće nema ili ih nema u dovoljnim

količinama. Te se potrebe podmiruju kupnjom, odnosno uvozom tih proizvoda i

gospodarskih usluga iz drugih zemalja, vodeći računa da se uvozne transakcije obave na

najekonomičniji način, da se te kupnje obave pod najpovoljnijim uvjetima i sa što manje

ulaganja deviznih sredstava potrebnih za plaćanje takvih uvoznih transakcija.

Uvoz predmeta od plemenitih kovina (zlato, srebro, platina, iridij i paladij) regulirano je

Zakonom o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (NN, br. 76/93). Predmeti od

plemenitih kovina prilikom uvoza i izvoza trebaju biti označeni oznakom čistoće, a

prije stavljanja u promet u Hrvatskoj ispitani i obilježeni državnim žigom. Ispitivanje i

žigosanje obavlja Državni zavod za mjeriteljstvo. Ovakve uvozne dozvole nisu praksa u

cijelom svijetu, ali su karakteristične za Republiku Hrvatsku i ona ih još koristi.

Prilikom uvoza zlata u Hrvatsku prije ulaska u Europsku uniju visina carinske stope

ovisla je o tarifnom broju u koji je ono razvrstano sukladno Uredbi o carinskoj tarifi, što

bi značilo između 0 % ili 5 % do 18 %, a ovisi i iz koje zemlje se uvozi. Ako se uvozi

npr. nemonetarno zlato kao što je zlatni prah i ostali neobrađeni oblici iz zemalja s kojima

Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini, carina iznosi 5%. Kod

uvoza zlatnog nakita, carina se kretala od 0% do 18% ovisno o zemlji iz koje se uvozi i

za te proizvode i zlatni novac, uz carinu, plaćao se posebni porez na luksuzne proizvode u

iznosu od 30%, te PDV od 25%.

U Europskoj uniji kupnja i prodaja plemenitih metala kao investicijskog sredstva (srebro,

platina, paladij) potpuno je slobodna, a ako se kupuje ili prodaje zlato, takve se

transakcije i ne oporezuju. Europska smjernica iz 2006.godine od zemalja članica izričito

zahtijeva da zlato u investicijskom obliku ne opterećuju nikakvim državnim nametima.

Pod investicijskim zlatom podrazumijeva se isključivo zlato u polugama ili pločicama od

41

najmanje jednoga grama i čistoće od najmanje 99,5 % te zlatne kovanice izrađene nakon

1800. godine koje su bile ili još jesu zakonsko sredstvo plaćanja u državi podrijetla,

čistoće od najmanje 90 % i bez znatne numizmatičke vrijednosti. Sve drugo, država može

slobodno oporezivati. U posljednjih osam godina zlato je najatraktivnija dugoročna

investicija s prosječnom godišnjom stopom rasta od 10 %. Samo od 2012. godine euro je

u odnosu na zlato izgubio petinu vrijednosti.

Zlato se u Hrvatsku prije ulaska u Europsku uniju zbog velikih poreza koji su u zbiru

iznosili preko 60% gotovo pa i nije isplatilo uvoziti. Zbog istih razloga nije se isplatila ni

njegova prerada, odnosno pretvaranje u investicijsko zlato ili nakit. Zato se izvoz zlata

zadnjih godina znatno povećao . Na izvezeno zlato ne plaća se nikakav porez.

Grafikon 2. Uvoz zlata u Hrvatsku u razdoblju od 2007. do 2012 godine

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

0,00

20.000,00

40.000,00

60.000,00

80.000,00

100.000,00

120.000,00

1 2 3 4 5 6

iznos u kunama

Izvor: Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr)

Iz grafikona broj 2. može se zaključiti da je uvoz zlata za razdoblje od 2007. godine do

2012. godine jako varirao. Tako u 2009. godini ostvaruje svoj maksimum od 120.000

tisuća kuna, da bi već slijedeće godine došlo do naglog pada na svega 32.000 kuna.

Tijekom 2011. godine uvoz zlata bio je najniži u promatranom razdoblju sa svega 3.000

kuna uvoza. Gledajući cjelokupno razdoblje može se zaključiti da uvoz nemonetarnog

zlata u Hrvatskoj u 2012. godini iznosi samo 5,38% njenog uvoza u 2007. godini.

42

4.2. Uvoz zlata nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Nakon ulaska u Europsku uniju konačno i u Hrvatskoj postoji investicijsko zlato i može

se kupovati bez trošarina, carine i PDV-a. Carine i trošarine ukinute su početkom 2013.

godine, a priključenjem Hrvatske Europskoj uniji više se ne plaća ni PDV. Time je

završila era prekograničnih “izleta” u Sloveniju, Italiju ili Austriju, odakle su se

donedavno 58% jeftinije poluge krijumčarile u osobnoj prtljazi ili, u najboljem slučaju,

čuvale u unajmljenim trezorima.

Isporuka, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata, što se tiče kupaca,

oslobođeni su PDV-a, kao i usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun druge osobe

ako posreduju u isporuci zlata za svoga nalogodavca. Do prije nekoliko mjeseci bilo je

jako skupo kupiti zlato i uvesti ga u Hrvatsku pa su hrvatski građani uglavnom kupovali

zlato u Sloveniji s obzirom na to da je to bilo najbliže i bez svih troškova. S ulaskom

Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mnoge prednosti vezane uz investicijsko zlato

jer se s ulaskom u Europsku uniju promijenio zakon o ulaganju u investicijsko zlato.

Naime, plemeniti metali ne donose prinos ili dividendu, ali su zato najbolji čuvari

vrijednosti, služe za trajnu zaštitu onoga što je ulagač stekao. Kupci poluga štede u

investicijskom zlatu.

Tablica 2. Najznačajniji partneri Republike Hrvatske u uvozu za 2012. godinu

Zemlja Udio u ukupnom izvozu

1. Italija 16,7 %

2. Njemačka 12,9 %

3. Rusija 7,6 %

4. Kina 7,1 %

5. Slovenija 5,8 %

Izvor: Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr) , 02.02.2014.

43

Oko ulaganja u poluge vlada i mnogo predrasuda. Misli se da je potrebna velika količina

novca za kupnju plemenitog metala upravo zato što je u prošlosti ta mogućnost ulaganja i

bila dostupna samo velikim investitorima. No danas preko posrednika svatko tko ima i

mali višak novca može stvarati svoje zlatne zalihe.

4.3. Izvoz zlata prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Moć i bogatstvo predstavljaju ciljeve ekonomske politike. Bogatstvo je nužni uvjet moći,

a moć je nužni oblik akumulacije bogatstva i njegove zaštite. Bogatstvo i moć

predstavljaju zlato i dragocjenosti, a oni se mogu dobiti samo izvozom ako zemlja nema

prirodna nalazišta te je zato svaka zemlja nastojala više izvoziti kako bi izvozom dobila

više zlata, a time i moći i bogatstvo. Najbolji način ostvarenja svrhe ekonomske politike

bilo je akumulacija zlata i drugih dragocjenosti.

Tijekom 2011. godine i 2012. godine kada je cijena zlata rasla većina zlata otišla je u

Austriju, Njemačku, Italiju i Sloveniju. Tamo se hrvatski nakit, zubi, novac i medaljoni

topi u zlatne poluge, a cijene takvog zlata letjele su u nebo i donose golemu dobit. Iako

Hrvatska nema rudnike zlata tijekom 2011. godine i 2012. godine bila je jedna od

najvećih izvoznica zlata u Europi. Izvoz zlata zapravo znači odljev kapitala iz Hrvatske i

to kapitala što su ga stvarale mnoge generacije hrvatskih građana.

Prema podataka Državnog zavoda za statistiku za 2012. godinu iako se ne vidi struktura

hrvatskog izvoza u Austriju, nema sumnje da je nagli rast izvoza u tu zemlju povezan sa

'zlatnom groznicom' u Hrvatskoj. Naime, podaci pokazuju da je u prva tri mjeseca izvoz

zlata iz Hrvatske iznosio 334,97 milijuna kuna, što je gotovo 14 puta više nego u istom

razdoblju lani.

Kako su hrvatski otkupljivači zlata uglavnom povezani s austrijskim tvrtkama koje trguju

plemenitim metalima, može se zaključiti da je izvozni bum u Austriju ustvari posljedica

preprodaje velikih količina zlata otkupljenih od hrvatskih građana. Radi se o jačanju

trenda započetog u 2012. godini, u kojoj je izvezeno osam puta više zlata nego godinu

ranije.

44

Bez utjecaja ekstremnog rasta izvoza zlata, slika hrvatske ukupne robne razmjene s

inozemstvom bila bi još gora nego što pokazuju porazni podaci Državnog zavoda za

statistiku za prvo tromjesečje 2012. godine. U odnosu na isto razdoblje u 2011. godini,

hrvatski izvoz je pao 0,9% dok je uvoz istovremeno porastao za dva posto. Ionako

ogroman deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni tako se dodatno produbio dostigavši 13

milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjesečju 2012 godine iznosila je

tek 55,9%, a najviše je podbacio izvoz naftnih, kemijskih i elektroničkih proizvoda.

Pojavom ekonomske krize u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina kada se pojavio taj

novi trend - otkup zlatnog nakita od osiromašenih građana, počinje njegova prerada i

izvoz. Kako je kriza bujala, građani su sve više posezali za prodajom svojih

dragocjenosti, a zlatni biznis svoj je bum doživio 2012. godine, kada su gotovo na

svakom uglu otvarale nove otkupljivačnice zlata.

No, 2013. godine se ipak zlatni biznis, odnosno otkup polako smanjuje , bar ako se može

suditi prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prema kojima je u prvih šest

mjeseci izvezeno zlata u vrijednosti 61,991.513 američkih dolara, dok je lani u istom tom

razdoblju bilo izvezeno zlata u vrijednosti 108,791.362 američka dolara, što je 43 %

manje nego u istom razdoblju lani.

Što se tiče otkupne cijene zlatnog nakita, trenutno neke otkupljivačnice zlatni nakit

otkupljuju po cijeni (cjenik od 09. veljača 2014.) od 71 kn/g za 8-karatno zlato do 214

kn/g za 24-karatno zlato. Valja napomenuti da je ovaj trend otkupa zlata u Hrvatskoj

otvorio i određeni broj radnih mjesta. Naime, neke su tvrtke koje su se bavile izvozom

zlata otvorile i po 200-tinjak otkupljivačnica koje su zapošljavale najmanje dvije osobe.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva koje je zaduženo za izdavanje izvoznih

dozvola te za uvoz i izvoz zlata, u 2011. godini izdalo je 80 dozvola za izvoz zlata, što je

značajno više nego u 2010., kada je izdano 16 dozvola za izvoz zlata.

45

Hrvatska je postala jedna od najvećih svjetskih izvoznica zlata budući da izvozi kroz

2011. godinu i 2012. godinu oko 150 puta više zlata nego što uvozi. Tijekom 2012.

godine izvoz zlata imao je vrijednost 33,5 milijuna eura, a uvoz 200.000 eura.

Grafikon 3. Izvoz zlata iz Hrvatske u razdoblju od 2007. do 2012.

Izvor: Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr) , 02.02.2014.

Iz grafikona 3. može se zaključiti da izvoz zlata u Republici Hrvatskoj kroz promatrano

razboblje od 2007. godine do 2012. godine nije imao kontinurani rast. Kroz 2007. godinu

pa sve do 2010. godine bilježio se izvoz od svega 150.000,00 kuna, da bi tijekom 2010.

godine počeo postupno rasti. Razlog u naglom porastu tijekom 2011. godine leži u

povećavanju cijene zlata i krizi u gospodarstvu što je natjeralo građane Republike

Hrvatske pa prodaju zlato. Vrhunac izvoza zlata dogodio se tijekom 2012. godine.

Usporedbom 2007. godine sa 2012. godinom vrijednost nemonetarnog zlata povećala se

za čak 5361%.

46

4.4. Izvoz zlata nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju

U zemljama Europske unije proizvodi od zlata dijele se u dvije različite kategorije i to na:

investicijsko zlato i ostalo zlato u koje je uključen nakit. Na investicijsko zlato, a to su

prema definiciji poluge određene težine i kovanice, u Europskoj uniji se ne plaća porez,

dok se na ostale proizvode od zlata plaća PDV. Stupanjem u Europsku uniju navedena

pravila vrijede i za Hrvatsku. Prema tome, u Hrvatskoj se može kupovati investicijsko

zlato bez trošarina, carina pa čak i bez PDV-a.

Ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije nije bitnije utjecao na izvoz zlata. Naime, i

prije ulaska u članstvo Republika Hrvatska nije naplaćivala nikakve poreze, troškove ili

carine prilikom izvoza zlata. Stoga, prilikom ulaska u članstvo nisu se mijenjali zakoni.

No, međutim, tijekom 2013. godine uslijedio je pad izvoza zlata u odnosu na 2012.

godinu za više od 40% prema podacima državnog zavoda za statistiku. Razlog naglog

pada može se pretpostaviti da leži ili u nižoj cijeni otkupa zlata na svijetskim burzama ili

su građani Republike Hrvatske prodali sve zlato koje su posjedovali

47

5. ULAGANJE U ZLATO

Na financijskom tržištu mnogo je proizvoda u koje se može investirati. Investiranje u

dionice doživjelo je procvat u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj, zatim investicije u

fondove, nekretnine, a početak ulaganja u plemenite kovine označava jedno sasvim novo

poglavlje koje će otvoriti hrvatski investitori, jer je odsada napokon moguće i ulaganje u

plemenite kovine u Hrvatskoj.

Plemenite kovine izuzetno su stabilne i pouzdane investicije, i svaki investitor trebao bi

barem mali dio svog portfelja čuvati upravo u plemenitim kovinama. Najbolji podatak

koji govori kako plemenite kovine čuvaju vrijednost je da je jednom uncom zlata prije

200 godina bilo moguće kupiti istu količinu robe kao i danas. Za razliku od novca koji je

izložen inflacijskim udarima, plemenite kovine su otporne na tržišna previranja.

Plemenite kovine univerzalna su valuta i svugdje u svijetu imaju istu vrijednost koja se

može pratiti u svakom trenutku na svjetskim burzama.

Kupovati zlato i srebro kako bi se očuvala vrijednost vlastite ušteđevine nije nimalo

neobično u suvremenome svijetu. Dugoročno gledajući, plemeniti su se metali, a posebno

zlato, dokazali kao iznimno stabilni i pouzdani čuvari imovine od inflacijskih udara,

kojima je papirnati novac osobito izložen.

Cijena zlata je krajem 2013. godine izgubila mnogo na vrijednosti i prvi put je u jednu

godinu ušla s gubitkom. Mnogi stručnjaci predviđaju da će cijena zlata padati i tijekom

godine. Međutim, nikada nije prekasno investirati u zlato, bez obzira na njegovu trenutnu

cijenu. Većina se stručnjaka za ulaganje slaže da bi svaki investitor trebao držati

najmanje 5 do 10% posto vlastita portfelja u plemenitim kovinama, dok se u vremenima

krize kakvu upravo proživljavamo treba razmišljati i o povećanju “zlatnoga” portfelja i

do 20 %.

Zlato služi kao zaštita i osiguranje protiv inflacije, odnosno, obezvrjeđivanja stranih

sredstava plaćanja poput američkog dolara ili eura, ali i lokalne valute kune.

48

Tradicionalni ulagački oblici u plemenite kovine kao što su zlatne i srebrne poluge od

sada se mogu kupiti i u Hrvatskoj.

Tablica 3. Zalihe zlatnih rezervi zemalja bivše Jugoslavije 2012. godine

DRŽAVA

ZLATO U TONAMA

Srbija 15.4

Makedonija 6.8

Slovenija 3.2

Bosna i Hercegovina 3.0

Izvor: World Gold Council, preuzeto 23.11.2013.

Iz navedenih podataka može se zaključiti da jedino Republika Hrvatska nema zalihe

zlatnih rezervi na području bivše Jugoslavije. Crna Gora ima 38 477 unci zlata koje su

založene kod Credit Suissea kao zalog za kredit koji je uzet sredinom 2009 godine.

U zlato se može ulagati kupnjom zlatnih poluga i zlatnih kovanica. U nekim se zemljama,

a osobito na azijskome kontinentu, smatra kako je i kupnja zlatnoga nakita također oblik

ulaganja. No u Europi, zbog dodatnih poreza koji se za kupnju ogrlica, narukvica i

naušnica izrađenih od plemenitih kovina, a koji se ne plaćaju za kupnju zlatnih poluga i

zlatnika, ulaganje u nakit nešto je manje popularno i atraktivno.

Sa dolaskom globalne recesije 2008. godine potražnja investitora za zlatom porasla je čak

64%, a cijena unce čistog zlata prešla je nekoliko puta nivo od tisuću dolara. Strah od

inflacije (zbog sve većih cijena koje uništavaju vrijednost imovine, kao što su novac,

dionice i obveznice) natjerao je ulagače da investiraju u solidnu imovinu kao što je zlato.

Kupovanje zlata najsigurniji je način očuvanja vrijednosti, jer se smatra da zlato na duži

rok dobro čuva vrijednost. Stoga se preporučuje ulaganje na duži rok, pri čemu ne treba

očekivati visoke prinose. Važan utjecaj na kretanje cijene zlata ima i vrijednost dolara.

49

Kako je dolar svijetska valuta, a zlato je čuvar vrijednosti svojevrsna rezervna valuta,

cijena zlata kreće se obrnuto proporcionalno vrijednosti dolara.

5.1. Ekonomski učinci

Ulaganje u zlato je danas postalo ne samo zanimljivo već i nužno. Jer se kriza širi po

cijelom svijetu. Valute euro i dolar imaju strašne promjene u svojoj vrijednost. Amerika i

Europska unija pokušavaju da se spase od krize. Ekonomska korist od ulaganja u zlato je

dugoročna. Pozitivni ekonomski učinci ulaganja su da se kupnjom zlata, odnosno zlatnih

poluga, investicijskog zlata može izbjeći inflacija, deflacija, niske kamate i loša

ekonomija gospodarstva. Ukoliko je vrijednost pojedine valute nestabilna biti će

zamjenjena drugom valutom ili zlatom, dok zlato nije zamjenjivo.

5.2. Gospodarski učinci

Za Hrvatsku kao zemlju u kojoj je ulaganje od posebne važnosti za stanje i razvitak

njenog cjelokupnog gospodarstva, činjenice i podaci o ukupnim gospodarskim učincima

imaju, odnosno trebali bi imati posebnu važnost i vrijednost. Ulaganjem u zlato jača se

gospodarstvo zemlje jer se bogastvo jedne zemlje mjeri upravo zlatom. Znači, što zemlja

ima više zlata to je bogatija. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoje rezerve zlata. Cijene zlata

nastaju zbog oblika financijskog tržišta, odnosno razine kamatnih stopa, inflatornih

očekivanja i valuta, ali i realnog stanja gospodarstva, odnosno stanja ponude i potražnje u

zemlji.

50

6. ZAKLJUČAK

Vanjska trgovina svojom djelatnošću usklađuje materijalni sustav društvenog proizvoda s

potrebama potrošnje zemlje. Ako neka zemlja raspolaže viškom energije, sirovina i

drugih prirodnih bogatstava te ako postiže odgovarajuće cijene i druge uvjete prodaje na

međunarodnom tržištu, logično je da će viškove nastojati prodati po najpovoljnijim

mogućim uvjetima na stranom tržištu.Vanjskom trgovinom, konkretnije uvozom i

izvozom, utiče se na reguliranje odnosa ponude i tražnje na domaćem tržištu.

Ljudi su odavno uočili da zbog posebnih osobina u pogledu otpornosti na vremenske i

druge uticaje zlato može poslužiti kao sredstvo razmjene i trgovine sa drugim vrstama

roba i usluga. Osobine zlata dovele su do toga da je zlato postalo roba na čiju vrijednost

tijekom dužeg vremenskog perioda inflacija nema negativan utjcaj. Naprotiv, na duži

vremenski period zlato je od svih drugih vrsta roba bilo i ostalo faktor monetarne

stabilnosti svih svjetskih valuta. Naime, poznata je činjenica da su u svijetu najstabilnije

one valute, koje imaju najveći koeficijent pokrivenosti novčane mase u količini zlata u

trezorima centralnih banaka.

U razdoblju visoke inflacije cijena zlata raste s tendencijom da anulira negativan učinak

inflacije. U posljednjih tridesetak godina zlato je najveći rast cijene zabilježio 1980.

godine, u vrijeme naftne krize i iranske revolucije kada je nominalna cijena dostigla

vrhunac od 850 dolara po unci te početkom globalne krize 2008. godine kada je cijena

unce premašila granicu od 1000 dolara te krajem 2012. godine kada je unca zlata vrijedila

više od 1400 dolara. Poznato je iz povijesti da u vrijeme velikih ekonomskih kriza ljudi

gube povjerenje u valutu i masovno investiraju u zlato, smatrajući da će nakon takvih

kriza zlato ponovo zamijeniti za novac. Iz navedenih razloga zlato je među plemenitim

metalima postalo najtraženija roba, kao investicijski instrument za trgovanje na

financijskom tržištu, a posebno kao “zlatna rezerva” u vremenima krize. Naime, zlato kao

plemeniti metal u vlasništvu, ukoliko nema obavezu prema drugoj strani u vrijednosnom

smislu, praktično nema ni rizik.

51

Važno je analizirati činjenicu da je zlato roba koja bitno utječe na jačanje i slabljenje

valuta onih zemalja koje ga proizvode. Recimo, Australija je vodeći svjetski proizvođač

zlata, tako da je kretanje Australijskog dolara na financijskom tržištu usko povezano sa

kretanjem cijene zlata. Također, može se govoriti o uzajamnoj vezi trgovine zlatom i

kretanja valuta na slučaju kineske privrede koja počiva na velikoj kupovini zlata, posebno

ako se zna da je Kina jedan od najvećih kupaca zlata u svijetu.

Tradicionalana korist zlata kao osnove valute ili obrtnog sredstva se danas više ne koristi,

ali uprkos tome banke i dalje drže svoje zlatne rezerve. Iako se cjelokupna količina

zlatnih rezervi neznatno smanjuje, još uvijek je u trezorima centralnih banaka sačuvano

oko 40% svjetskih zaliha zlata.

Zlatom se mjeri bogatstvo jedne zemlje pogotovo u vrijeme kad je novac samo

elektronska šifra u digitalnom svijetu. S obzirom da su državne valute nestabilne prema

zlatu, cijena zlata sve više raste jer pruža garanciju nemogućnosti gubitka

vrijednosti. Tako na primjer, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu Švicarska čuva

svoje državno zlato kao realnu protuvrijednost kompjuterskom impulsu u podzemnim

trezorima.

U Hrvatskoj veliki problem predstavlja što se otkupljeno građansko zlato odmah izvozilo

u inozemstvo, a da se pri tome nije omogućilo da se to isto zlato ne prodaje nekim drugim

hrvatskim građanima koji bi željeli investirati u zlato. S jedne strane se izvozila enormna

količina zlata, a s druge strane građani koji su željeli investirati u zlato odlazili su u

inozemstvo kako bi to učinili. Tako je bio dvostruki odljev kapitala i to s jedne strane

odljev zlata, a nakon toga još i odljev novca kojim se u inozemstvu kupuje zlato.

Zapravo, od cijelog tog procesa država praktički nema ništa, odnosno država je na

gubitku.

Budući da se jednom uncom čistoga zlata prije dva stoljeća moglo kupiti robe gotovo na

vlas iste vrijednosti kao i danas, slažem se sa mnogim stručnjacima da se treba ulagati u

zlato. Još jedan razlog više je da se vrijednost papirnatoga novca višestruko smanjila, a u

mnogim je zemljama domicilna valuta zbog potpunog obezvrjeđivanja morala biti

52

zamijenjena novom. Budući da sve zemlje koje graniče sa Republikom Hrvatskom imaju

zalihe zlata u rezervi a Hrvatska nema, to bi predstavljalo veliki problem ukoliko bi zlato

postalo opet mjerilo vrijednosti.

U sadašnjoj situaciji svjetske monetarne krize svi koji žele stabilizirati svoj investicijski

portfelj razmišljaju o plemenitim kovinama. Ako se monetarna kriza i dalje bude

komplicirala i ako zlato postane još atraktivnije nego sada, u Hrvatskoj nitko neće moći

doći do njega ukoliko se nastavi samo izvoziti i ukoliko se ne počne ulagati u zlato.

53

POPIS LITERATURE:

1) Knjige:

1) Andrijanić, I. Poslovanje u vanjskoj trgovini. Zagreb : Mikrorad, 2005.

2) Babić, M. Međunarodna ekonomija, Zagreb : MATE, 1996.

3) Barić, V., Hrvatsko gospodarstvo. Poglavlje : Vanjskotrgovinska razmjena hrvatskog

gospodarstva. Zagreb : Ekonomski fakultet, 1998.

4) Petrović, M. Vanjskotrgovinsko poslovanje. Zagreb : Informator, 1992.

5) Markovic,S.Hrvatske mineralne sirovine.Zagreb:Institut za geološka istraživanja,1998.

2) Internet izvori:

http//www.kletus.hr,13.11.2013.

http//www.znanost.hr, 12.12.2013.

http//www.otkupzlata.hr, 20.01.2014.

http//www.liderpress.hr, 12.11.2013.

http//www.dzs.hr, 02.02.2014.

http//www.hgk.hr, 02.02.2014.

http//www.narodne-novine.hr, 12.11.2013.

http://www.monacorarecoins.com, 12.01.2014.

http://www.srebrozlato.com, 02.02.2014.

http://www.mining.ubc, 10.02.2014.

3) Znanstveni i stručni članci:

1. Jovančević, R. Izvoz i uvoz roba i usluga kao čimbenik bržeg gospodarskog razvoja

Hrvatske. // Ekonomija = Economics : časopis za ekonomsku teoriju i politiku, 3 (1996),

3 ; str. 431-441.

4) Tablice

1. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske……………………………………39

2. Najznačajniji partneri Republike Hrvatske u uvozu za 2012. godinu………………..42

3. Zalihe zlatnih rezerve zemalja bivše Jugoslavije 2012. godine……………..………..47

54

5) Slike:

1. Članak o nalazištu zlata u Kaliforniji…………………………………………………..7

2. Postupak amalgamacije………………………………………….……………………11

3. Postupak cijanizacije………………………………………………………………….13

6) Grafikoni:

1. Kretanje svjetske cijene zlata u američkim dolarima za jednu uncu u razdoblju od

2004. do 2014. godine…………………………………………………………………..22

2. Uvoz zlata u Hrvatsku u razdoblju od 2007. do 2012. godine……………………….41

3. Izvoz zlata iz Hrvatske u razdoblju od 2007. do 2012. godine………………………45

55

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UVOZ I IZVOZ ZLATA izradila

samostalno pod vodstvom prof. dr.sc. HERI BEZIĆ, a pri izradi diplomskog rada

pomagao mi je asistent TOMISLAV GALOVIĆ. U radu sam primijenila metodologiju

znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajan, standardan način citirala sam i

povezala s korištenim bibliografiskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Falkuteta.

Studentica

Branka Antonac

Documents

SVEU ČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/116.pdf · Prvi zlatni novčići potječu iz 560. p.n.e. iz Lidije, današnjeg dijela Turske. Zlatni je novac bio