Zlatni standard

  • View
    498

  • Download
    11

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zlatni standard i njegova uloga u međunarodnom monetarnom sistemu

Text of Zlatni standard

Uvod

U ovom seminarskom radu pod naslovom Zlatni standard i njegova uloga u meunarodnom monetarnom sistemu , obratiti emo panju na monetarnu politiku, te pojasniti pojam zlatnog standarda i njegov istorijski tok, kao i njegovu primjenu u meunarodnom monetarnom sistemu.

U prvom poglavlju koji nosi naslov Monetarna politika i meunarodni monetarni sistem, emo definisati pojam monetarne politike, zatim njenu glavnu instituciju tj. Centralnu banku i njene dvije monetarne politike koje provodi: ekspanzivnu i restriktivnu. Takoe u ovom poglavlju emo objasniti meunarodni monetarni sistem i njegov uticaj na zlatni standard.

U drugom poglavlju, Zlatni standard, emo obratiti panju na pojam, elemente, te zlatni devizni teaj i pojasniti trite zlata. Odnosno, predstavit emo grafiki potrnju za zlatom, ukupnu ponudu za zlatom i ravnoteu na tritu zlata, koje emo to razgovjetnije objasniti kako bi se shvatila vrijednost zlata a samim tim i zlatnog standarda.

Tree poglavlje nosi naslov Nastanak i razvoj zlatnog standarda, jeste prikaz istorije istog. U ovom poglavlju prvo emo prikazati razvoj zlatnog standarda od 1880. do 1914. i njegove funkcije u tom periodu. Zatim emo obratiti posebnu panju na zlatni standard u meuratnom periodu. Na kraju ovog poglavlja, emo objasniti zlatno valutni sistem koji nastupa u periodu od 1947. do 1971.

Zaduivanje kod Meunarodnog monetarnog fonda je naslov etvrtog poglavlja, u kojem emo obratiti panju na funkcionisanje ovog fonda, te njegov uticaj na zemlje svijeta. Takoe emo detaljnije objasniti kako se ta interakcija izmeu ovih zemalja i ovog fonda odvija.

1.Monetarna politika i meunarodni monetarni sistem

1.1. Monetarna politika

Centralna je banka sredinja monetarna ustanova svake zemlje. S razlogom je nazivaju banka banaka budui da ona obavlja (primarnu) emisiju novca, te odgovara za realizaciju monetarne politike, domae i meunarodne likvidnosti zemlje Centralna banka je posebno respektabilna zbog znaenja funkcija koje obavlja i odgovornosti da na najbolji mogui nain monetarnu politiku i funkcioniranje kreditnog aparata uskladi s opom ekonomskom politikom. Rije je o anticiklikoj monetarnoj politici. Konkretnije, rije je o nastojanju da se realizira puna zaposlenost i stabilnost cijena na nain da se ograniava posrednika aktivnost banaka kada ekonomija ekspandira, odnosno da se ona potie kada ekonomija zapadne u recesiju.10. Monetarna je politika pokuaj centralne banke da kontrolira razinu cijena i outputa posredstvom promjena novane mase ili koliine novca u opticaju. U tom smislu su centralnoj banci na raspolaganju sljedei instrumenti: operacije na otvorenom tritu, rezerva likvidnosti i eskontna stopa.a)Ekspanzivna monetarna politikaRecesijski GNP jaz postoji kada je ravnoteni realni GNP manji od potencijalnog. Ekonomiju, u tom sluaju, optereuje odreena, vea ili manja, ciklika nezaposlenost. Na koji nain eliminirati recesijski jaz odnosno realizirati punu zaposlenost? Potrebito je, dakako, poveati agregatnu potranju. U tom e smislu monetarne vlasti nastojati smanjiti aktualne kamatne stope. Ovo e uiniti na nain da poveaju koliinu novca u optjecaju. Rast novane mase mogue je realizirati poveavajui viak rezerve kojim raspolae bankarski sustav. Centralna banka to moe uiniti na jedan od, nama poznatih, naina: kupujui dravne obveznice, smanjujui rezervu likvidnosti ili snizujui eskontnu stopu. Ekspanzivna monetarna politika poveava ne samo ravnoteni realni GNP, ve i razinu cijena. Prema tomu, valja voditi rauna da poveanje novane mase i, s tim u svezi, pad kamatnih stopa ne izazove prekomjerno poveanje agregatne potranje i, kao posljedicu toga, ozbiljan i zabrinjavajui rast cijena. Ova e opasnost biti to vea, to je recesijski jaz manji odnosno to je ekonomija blia svom potencijalnom bruto nacionalnom proizvodu.b)Restriktivna monetarna politikaPojava e inflacijskog GNP jaza aktivirati restriktivnu monetarnu politiku kako bi se smanjila agregatna potranja i ekonomija ohladila. Potrebito je smanjiti viak rezerve (VR) kako bi se reducirala koliina novca u optjecaju (M). Prodaja dravnih obveznica, poveanje rezerve likvidnosti i rast eskontne stope dovest e do smanjenja novane mase. Reducirana e novana masa izazvati rast kamatnih stopa (k) to e potaknuti pad investicija (I), pad agregatne potranje (AP) i ravnotenog realnog bruto nacionalnog proizvoda (GNP).[footnoteRef:1] [1: Ivan Ferenak: Poela ekonomike, Osijek, Ekonomski fakultet Osijek, 2003]

1.2.Meunarodni monetarni sistem

Meunarodni monetarni sistem (nekada se naziva i meunarodni monetarni poredak ili reim) odnosi se na pravila, obiaje, instrumente, slube i organizacije za sprovoenje meunarodnih plaanja. Meunarodni monetarni sistemi se mogu klasifikovati na osnovu naina utvrivanja deviznih kurseva ili na osnovu forme koju su imale meunarodne rezerve. Prema klasifikaciji deviznih kurseva, moemo imati reim fiksnog deviznog kursa sa uskim rasponom fluktuacija oko pariteta, ili reim fiksnog deviznog kursa sa irokim rasponom fluktuacija, reim prilagodljivih pariteta, reim puzajuih pariteta, reim rukovoeno fleksibilnih kurseva ili reim slobodno plivajuih kurseva.Prema klasifikaciji meunarodnih rezervi, moemo imati zlatni standard, (gdje se kao meunarodna rezervna aktiva iskljuivo koristi zlato), isti fiducijarni standard (gdje se koristi samo razmenski standard, bez ikakve veze sa zlatom) ili zlatno-fiducijarni standard (kombinacija prethodna dva). Razliite kombinacije mogu se kombinovati na razliite naine. Na primjer, zlatni standard sa reimom fiksnog deviznog kursa. Meutim, takoe moemo imati reim fiksnog deviznog kursa koji nema nikakve veze sa zlatom, ve se bazira na deviznim rezervama koje se dre u nekoj nacionalnoj valuti, kao to je ameriki dolar, koji vie nema zlatno pokrie. Slino tome, moemo imati reim prilagodljivih pariteta ili reim rukovoeno fleksibilnih kurseva sa deviznim rezervama i zlatnim pokriem, ili samo sa deviznim rezervama. Pri reimu slobodno plivajuih kurseva, teorijski nema potrebe za deviznim rezervama poto e devizni kurs automatski i trenutno dovesti do korekcije bilo kakve platnobilansne neravnotee, im se ona ukae.Dobar meunarodni monetarni sistem je onaj koji maksimizira tokove meunarodne razmjene i dovodi do "ravnomjerne" raspodjele koristi od razmjene u itavom svijetu. Meunarodni monetarni sistemi se mogu ocjenjivati na osnovu svoje prilagodljivosti, likvidnosti i pouzdanosti. Prilagodljivost se odnosi na proces pomou koga se uravnoteuju platnobilansne neravnotee. Dobar meunarodni monetarni sistem je onaj koji minimizira trokove i vrijeme prilagoavanja. Likvidnost se odnosi na koliinu deviznih rezervi koja stoji na raspolaganju za potrebe uravnoteenja platnobilansnih neravnotea. Dobar meunarodni monetarni sistem je onaj koji obezbeuje adekvatan iznos deviznih rezervi tako da zemlje mogu da koriguju svoje platnobilansne deficite bez potrebe da pristupaju deflaciji ili da imaju veu inflaciju od ostatka svijeta. Pouzdanost se odnosi na znanje da mehanizmi prilagoavanja dobro rade i da e devizne rezerve zadrati svoju apsolutnu i relativnu vrijednost. Zlatni standard je bio reim fiksnih deviznih kurseva sa zlatom kao jedinom rezervnom valutom. Meuratni period najprije je karakterisao reim fleksibilnijih kurseva dok je zatim nastao pokuaj da se ponovo uvede zlatni standard pokuaj koji je bio osuen na propast.[footnoteRef:2] [2: http://www.imforg/external/pubslft/weoI2002/01/index.htm ]

2.Zlatni standard

2.1. Pojam i elementi zlatnog standarda

Robni novac je nezgodan za pohranu i prijenos, pa je u upotrebu postupno uao prvo papirni, a od nedavno i elektroniki novac. Zlatni standard postoji kad monetarne vlasti posjeduju dovoljno zlatnih rezervi za promijeniti u zlato sav novac koji je izdan u opticaj po obeanom teaju. Zlatni standard ograniava mo vlada za inflacijom cijena kroz prekomjerno izdavanje papirnate valute.Vrijednost monetarne jedinice se moe povezati s onom od robe, posebno dragocjenog metala, ako je monetarna jedinica definirana u pojmu tog dobra, a postignuti su odreeni dodatni uvjeti. Povezivanje vrijednosti valute s robom je jedan pokuaj stabilizacije te valute i udaljavanja kontrole stvaranja novca od arbitranog odluivanja prema nekim autoritetima.[footnoteRef:3] [3: Dragocjeni metali, i zlato posebno, nisu preferirani samo radi svojih kemijskih i fizikih svojstava, ve iznad svega radi relativne stabilnosti njihove vrijednosti]

Odsnovni elementi zlatnog standarda su slijedei: U zemlji koja prohvaa zlatni standard bankote izdaje centralna banka i mogu se razmjeniti za dobra (bilo da se zovu dolari, funte, franci, itd.), zbog toga predstavljaju valute tih zemalja; Zlatni sadraj (tj. ekvivalent) monetarne jedinice je definiran (npr, marka sadri 0,5 grama zlata, dolaru je ekvivalent 1 gram zlata itd.); Centralna banka dri zlatne rezerve, bilo kovanice bilo ipke to je odreenim omjer od koliine koja se koristi; zakonito sredstvo plaanja moe biti na zahtjev pretvoreno u zlato ili, vice-versa, centralna banka moe razmjeniti bankote za zlato na osnovu sadraja zlatne valute; Zlatno se moe slobodno izvesti ili uvesti.

Budui da su monetarne jedinice svake zemlje definirane pojmovima homogene zajednike baze, zlata, relativna vriijednost tih jedinica moe se odrediti djeljenjem njihovog respektivnog zlatnog sadraja. Npr. relativna vrijednost tih valuta je jednaka 0,5/1 = 0,5: to znai da dolar ima dva puta vei sadraj zlata od marke i zbog toga ima dvostruku vrijednost. Omjer, zvan teaj prema sadraju dragocjene kovine je apstraktna relativna cijena, tj., relativna referentna cijena. Stvarna cijena marke u pojmu dolara koja je nominalni bilatelarni devizni teaj marke u pojmu dolara moe se pomaknuti od pariteta u zavisnosti o stvarnoj ponudi i potranji marke nasuprot dolara. Uz sve to, posebna pojava zlatnog standarda je da je fluktuacija oko pariteta objektivno ograniena, iz slijedeih razloga. Ameri