Upload
nis-mi-ni
View
262
Download
9
Embed Size (px)
DESCRIPTION
kolegij prve godine JPD
Citation preview
SUVREMENA HISTORIOGRAFIJA
( Mirjana Gross + House of History )
SUVREMENA FRANCUSKA HISTORIOGRAFIJA
O znaaju Francuske nove historije
- struja oko asopisa Annales je najprodorniji pokret u Francuskoj
- nakon rata dolazi do institucionalizacije programa grupe koja je dotad raspolagala samo
asopisom Anali
- osniva se (pod vodstvom L. Febvrea) esta sekcija Praktine kole za visoke studije s
programom interdisciplinarnosti, otvorenim prema svim drutvenim znanostima. 1947.g
- dok su u angloamerikim zemljama moderne drutvene znanosti proizile uglavnom iz
sociologije ili antropologije, u Francuskoj historija dobiva djelominu vodeu ulogu u
drutvenim znanostima upravo preko djelatnosti este sekcije, kojoj je nakon Febrveove
smrti na elu Fernand Braudel.
- Studij pod njegovim vodstvom obuhvaa gotovo sve drutvene znanosti s oko 40
istraivakih centara i vie od 10 sekcija s oko 150 seminara i otprilike toliko predavaa.
- Nova historija prodire na francuska sveuilita i usmjeruje francuske povjesniare,
velikim dijelom preko doktorskih disertacija, a izdavaka poduzea i mediji populariziraju
djela povjesniara te struje.
- 1975.g esta se sekcija pretvara u kolu za visoke studije drutvenih znanosti s pravim
sveuilitem
- poslije rata nastaju novi Anali koji do danas nose naslov Anali. Ekonomije, drutva,
civilizacije.
- istraivanju ekonomije i drutva prvobitnih anala pridruuje se civilizacija, a tim pojmom se
istie irenje horizonta na sva podruja materijalnog i duhovnog ivota
- predmet historijskog istraivanja postaje: Totalna historija koja ne bi smjela drutvo,
ekonomiju, ideologiju, religiju i druge pojave obraivati izolirano, , nego bi ih morala
obuhvatiti u njihovoj povezanosti i isprepletenosti unutar zajednikog ivota ljudi u jednoj
epohi
- postoje 3 generacije oko anala
- 1 generacija: oevi osnivai Marc Bloch i Lucien Febvre
- 2 generacija: prevladava nakon rata do 1960.tih gl. predstavnik Fernand Braudel
- 3 generacija: nakon 1968.g ima mnogo usmjerenja,ali nema dominantih povjesniara
- karakteristino za 3 generaciju je ponovno otkrie Febvreove historije mentaliteta, ali
uz dopune i izmjene, te interes 3 generacije se premjeta iz podruma (ekonomije), na
tavan (kultura)
Ernest Labrousse njegovom zaslugom ekonomska i socijalna historija postaju dominantne
meu pripadnicima struje oko anala
Nacrt kretanja cijena i prihoda u Francuskoj 18. stoljea temelj nove metode jedne
kole ekonomske historije
- u sreditu su interese pravilnosti i ponavljanja, s namjerom da se ustanove trajniji
povijesni odnosi
- rije je o istraivanju krize starog reima uz pomo fluktuacije cijena, pogotovo uoi
francuske revolucije.
- prvi povjesniar koji u historiografiji Anala uvodi bitne pojmove:
struktura povijest koja se ne mijenja, ne kree, ali se moe zabiljeiti
konjuktura povijest koja se mijenja (konjuktura mu je vanija od strukture)
Fernand Braudel najpoznatiji povjesniar 20.st
- predsjednik 6 sekcije Praktine kole za visoke studije na College de France
- kao glavni urednik Anala, od asopisa stvara borbeno sredstvo za nastavak i razradu
Blochovih i Febvreovih poticaja (gl. urednik do 1969.g)
- prelazi od istraivanja konjuktura prema istraivanju struktura
Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II. objavljen 1949.g
- Braudel doivljava Sredozemlje kao cjelinu s kreativnim prostorom i mnogim razliitim,
ali i slinim regijama i problemima, nakon svog rada u dubrovakom arhivu 1935.g
- Braudelovo sredozemlje ima 3 djela:
1. vrijeme odnosa ovijeka i njegove prirodne okoline
2. vrijeme razmjerno polaganih promjena ekonomskih, drutvenih i politikih struktura
3. vrijeme politikih i ratnih dogaanja
- prema Braudelu povijest treba promatrati u 3 razine : u geografskom, drutvenom i
individualnom vremenu
- svako pojedinano objanjenje mora upuivati na iru koncepciju koja obuhvaa sve 3
razine, a njihova kombinacija ini povijesni ritam
- globalna historija predmet tistraivanja pretpostavlja iroke prostore i dugo trajanje
Trilogija o materijalnoj civilizaciji, ekonomiji i kapitalizmu od 15 do 18.st
- 3 vremenske razine: na dnu materijalna civilizacija, u sredini ekonomski ivot i na vrhu
kapitalistiki mehanizam
- naputa ograde ekonomske historije i temelje trai u svakodnevnom ivotu
- za njega su trina ekonomija i kapitalizam dvije razliite stvari
- u trinoj ekonomiji prevladava konkurencija i razmjena je jednaka, a kapitalizam stvara i
iskoritava monopolne oblike koji uvjetuju nejednakost razmjene
- prikazuje djelatnost kapitalista od srednjeg vijeka, kada oni poinju stvarati mreu
razmjena na irokom prostoru
- ekonomijasvijet struktura ekonomske razmjene na irokom prostoru sa sreditima u
gradovima, a skupina tih ekonomija ine svijetsku ekonomiju
Identitet Francuske djelo u kojem se bavi razliitim aspektima povijesnog ivota u
Francuskoj, djelo je trebalo imati 4 djela, no zavrio je samo 2 djela:
- prostor i povijest, ljudi i stvari, drava, kultura i drutvo, Francuska izvan Francuske
- veliku panju daje seljakoj ekonomiji, no zanima ga uloga gradova, prometa, obrta..
Serijalna Historija
- Struktura u francuskih povjesniara oznaava niz geografskih, ekonomskih, drutvenih i
mentalnih odnosa koji traju razmjerno dugo, povezuju skupine ljudi te odreuju one
povijesne dogaaje koje suvremenici mogu izravno uoiti
- Serijalna Historija: - je pristup istraivanju koji konstruira povijesne injenice u vremenu,
u serijama homogenih jedinica koje se mogu usporediti, a ponavljaju se u razmjerno duljem
trajanju i unutar njega u odreenim pravilnim intervalima
- s serijanom historijom u istraivanje ulazi kvantifikacija, a s tim uporaba kompjutora
- Prva serijalna historija je ekonomska, i to najprije historija cijena te njihovih fluktacija
duljeg ili kraeg trajanja
- od 50-tih.g serijalni postupak se iri na demografsku i socijalnu historiju
- od 70-tih.g prijelazom iz podruma na tavan, nastaje serijalna historija na treoj razini koja se
bavi kulturom i mentalitetetima
- Serijalna kulturna historija je dala dobre rezultate za povijest pismenosti:
- Historija pismenosti: postoje djela o itanju i pisanju u vezi s promjenama razina u
Francuskoj od 16 do 19.st
- Historija knjiga : najznaajnije postignue ekonomske, drutvene i kulturne serijalne
historije, gdje je predmet zanimanja promjene u proizvodnji i prodaji knjiga te u italakim
navikama razliitih drutvenih grupa
Pierre Chaunu kae da je struktura se ono to je u jednom drutvu i ekonomiji traje
dovoljno dugo da se ne moe zapaziti obinim promatranjem
- bavi se historijskom geografijom te istie vanost prostora i komunikacije
- Sevilla i Atlantik istrauje trgovaki promet izmeu panjolske i Novog svijeta od
1504 do 1650.g
- istraivanje temelji na brodskim dnevnicima, ispravama, popisu
lanova i tereta
Pierre Goubert rad o gradu Beauvaisu i njegovoj regiji klasino djelo u kojem
povezuje historiju demografije i socijalnu historiju
Louis Henri razradio metodu i tehniku rekonstrukcije obitelji, a to je postigao sreivanjem
podataka iz upnih matica za statistike podatke
Philippe Aries prvo se bavi hist. demografijom, potom naputa kvantitativan pristup
- O djetinstvu u starom reimu pokazuje kako u srednjem vijeku u Francuskoj ne
postoji svijest o djetinstvu kao dazi ljudskog ivota sve do 17.st
- O ovijeku pred smrt prikazuje razliite faze odnosa ovjeka prema smrti
Michel Vovelle pie o baroknoj pobonosti u pokrajini Provance u 18.st
- rezultate temelji na analizi vie od 3000 oporuka, a pokuava mjeriti
promjene u miljenu i osjeajima
- majstor je kvatifikacije, no smatra da u interpretaciji masovnih podataka postoje problemi
Historija Mentaliteta
- Historiju mentaliteta proizvodi trea razina serijalne historije, te je danas glavno podruje
istraivakog interesa
- Historija mentaliteta kree od Febvrea i njegova shvaanja mentalnog orua, tj. nain
miljenja i osjeanja ljudi u odreenoj drutvenoj i kulturnoj sredini u nekom razdoblju
- Pojam mentalitet obuhvaa misli i osjeaje ljudi odreenog prostora i razdoblja
- Historija mentaliteta je regionalna, a demografski rezultati se primjenjuju sve vie na iskaze
o mentalitetima
- istraivanje obuhvaa brojna i raznovrsna podruja: kontinuitete i lomove u religijskim
mentalitetima, to budi zanimanje za puku religiju, odvojenost i prepletanje uene i seljake
kulture
- Historija marginalnih grupa bavi se istraivanjem izoliranja odreenog broja
stanovnitva i njihovog poloaja ( crnaka geta, radnici, ene, stranci u Europi )
- Historija materijalne kulture istraiva poloaj masa i njihovu izloenost materijalnim
prisilama
Robert Mandrou - kolektivnu psihologiju nastoji spoznati istraivanjem mentaliteta
odreenih drutvenih u kulturnih grupa.
Emmanuel Le Roy Ladurie utjee na okret od kvantitativne prema atropolokoj historiji
- na poetku karijere objavljuje doktorsku tezu o seljacima Languedoca, obrazac serijalne hist.
- Montailou, okcitansko selo u 14.st (1975.g) inkvizicijski proces jednog biskupa
- Karneval u Romansu 1580.g (1979.g) nastoji obuhvatitit mentalitete kolektivnu
svijest i polusvijesne kulturne strukture, pokolj na Poklade u Vjerskim ratovima
Geoges Duby majstor historije mentaliteta i medievist
- Tri reda istrauje odnos mentalnog i materijalnog u drutvenim promjenama na
primjeru kolektivnih predodbi drutva kod sveenika, vitezova i seljaka
- Duby definira feudalizam kao srednjovjekovni mentalitet, jer se ljudima srednjeg vijeka
ekonomska zbilja inila nevanom, a prave su im injenice nadnaravne i duhovne
Jacques Le Goff zauzima se za srednji vijek na temelju istraivanja imaginarnog, tj. onoga to su ljudi zamiljali i kako su doivljavali zbilju
- zanima ga kako ljudi mjere i osmiljavaju vrijeme te rasporeuju razdoblja rada i odmora
- Roenje istilita u 12 i 13.st prikazuje promjenjive predodbe o ivotu nakon smrti
kao dijela feudalnog kranstva
Norbert Elias pretea historije tijela
O civiliziranju obiaja bavi se promjenama ponaanja prema tijelu u europskoj
civilizaciji od 16.st
SUVREMENA NjEMAKA HISTORIOGRAFIJA
Nakon Drugog Svijetskog Rata
- Vodei povjesniari pokuavaju spasiti to mogu od njemake historiografske tradicije, i to
upravo one koja nije imala uvjeta pobijati agresivni nacionalizam wilhelmovske ere i
nacizam, jer je vjerovala u objektivan povijesni proces
Henrich Von Srbik - historiju njemake historiografije je pie u duhu historizma s
autoritativnim monarhijskih i konzervativnih pozicija.
- Dri se nacistike ideologije krvi i tla, te otvoreno brani Nacizam
Gerhard Ritter zajedno s Friedrichom Meinckeom negira suodgovornost Njemake
historiografije za duhovno pripremanje nacizma, te smatra da da korijene nacizma treba
traiti u modernoj europskoj civilizaciji
- prema njemu jako industrijsko drutvo moe svladati jedino razumno jaka drava.
- poziva na povratak konzervativnoj tradiciji profesije, te je estok je protivnik struje oko
Anala i okreta historije prema drutvenim znanostima
Werner Conze - protivi se redukciji historijske znanosti na slike vrijedne uspomene i
pripovijesti na podlozi razuma.
- sintetizirajua zadaa povjesniara bi bila u izgradnji strukturalne socijalne historije koju
suprotstavlja tradicionalnoj dogaajnoj historiji.
Theodor Schieder - tradicionalni instrumentarij povjesniara pokuava proiriti tipolokim.,
generalizirajuim i poredbenim metodama.
- upozorava na potrebu za istraivanje procesa drutvenih promjena, elemenata kontinuiteta u
drutvenim strukturama i pravilnosti u povijesnom kretanju.
- iz njegovih i Conzevih seminara je proizala nova generacija povjesniara s demokratskim
shvaanjem
Fritz Fischer Zahvat za svjetskom moi - bavi se njemakim ratnim ciljevima u 1.
svjetskom ratu i dokazuje da su sve politike grupe zastupale ekspanzionizam.
- Njemaki ciljevi u1. i 2. svjetskom ratu su slini i meu njima postoji kontinuitet.
- krajem 60-tih njemaka historija kree u onu stranu historizma zahvaljujui mladima koji
odluno trae nove putove
- glavni problem historiografije ostaje savladavanje prolosti, koja ne eli proi, odnosno
nacizam iji se domet nastoji ublaiti
- u savladavanju tog problema nastaje sukob izmeu povjesniara, jer su neki povjesniari
reagirali na teze da su nacistiki zloini odgovor na Staljinov teror
- sjedinjenjem Zapadne i Istone Njemake 1989.g nastao je novi sukob povjesniara,
odnosno nadilaenje prolosti nacistikog i istononjemakog totalitarnog sustava
Historijska drutvena znanost
- mladi povjesniari su se uputili prema istraivanju razliitih drutvenih podruja
- mnogi povjesniari dre kako metode drutvenih znanosti otvaraju historiji nova podruja
istraivanja i pomau u boljem rjeavanju osnovnih pitanja
- okret prema drutvenim znanostima u Njemakoj je reakcija na moralni i metodski slom
historizma, a u vezi s time na krizu predmeta historije u obrazovanju i javnosti.
- Pobornici nove historije kritiziraju izjednaavanje strukturalne i socioloke historije jer
strukturalnu historiju ele primijeniti na sva ivotna podruja
- kritiku socioloku historiju uvodi grupa povjesniara okupljenih oko novog
sveuilita u Bielefeldu
- najpoznatiji predstavnici sveuilita u Bielfildu:
Hans Urlich Wehler i Jurgen Kocka
- u raspravama i zbornicima predloili su program historijske drutvene znanosti kao
socioloki, ekonomski i socijalno psiholoki informirane historijske znanosti.
- Historijska znanost bavi se strukturama i procesima kao uvjetima i posljedicama dogaaja ,
odluka i djelatnosti kojih ljudi nisu potpuno svjesni.
- za objanjenje upotrebljavaju analitiki metodski pristup i generalizirajue sheme, a
analitiko razmatranje trebalo bi zamijeniti pripovijedanje ili dopuniti pasae pripovijedanja
i opisivanja.
- Socijalna historija je poddisciplina ili sektorska znanost , a na veliko zanimanje nailaze
problemi stalea, klasa, njihov poloaj, sastav i ponaanje, institucije kao obitelj, poduzee...
- mnogo istrauju drutvene odnose i sukobe , a u sreditu panje su i procesi urbanizacije i
industrijalizacije, drutvena mobilnost i nejednakost.
- djelo historijske drutvene znanosti koje je najvie napadano i o kojem se najvie
raspravljalo bila je Wehlerova knjiga o Bismarcku i imperijalizmu.
- smatra se da je povijesna zbilja kao predmet historijske znanosti sloeno jedinstvo dimenzija
( politike, ekonomske, kulturne i drutvene ), to je treba istraivati specijalnim
poddiscplinama ali s aspekta spoznaje njihove meusobne povezanosti.
Thomas Nipperdey protivnik historijske drutvene znanosti ( predstavnik neohistorizma )
- u svojoj Njemakoj povijesti 1800-1866 dao je politikoj historiji sredinje mjesto
- njegov ideal je da svako doba ima vlastitu vrijednost i smisao u neposrednom odnosu prema
Bogu ( kao i Leopold von Ranke )
Lothar Gall predstavnik socijalne historije
- obitelj Bassermann iz Mannheima :
- prikazao je postignua i slabosti, veliinu i granice, uspon i pad njemakog graanstva u
svijetlu jedne velike njemake obitelji u 9 generacija koju prati vie od 200 godina
Teorija i Pripovijest
- u velikim historiografijama pojavilo se uvjerenje da je pripovijedanje bitan medij
historijskog prikaza.
- u Njemakoj se u 80-im godinama javlja kritika koja zahtijeva povratak pripovijesti.
- veliki dio njemakog socijalno-historijskog prikaza je teoretski informirana argumentacija.
- u diskusiji o teoriji se mogu uoiti 3 glavna pitanja : to je teorija, u emu je pozitivna
strana upotrebe teorija u historijskoj znanosti i moe li historijska znanost uope
postojati bez teorije ?
- najvie se raspravljalo o definiciji teorije koju je dao Jurgen Kocka:
- teorija je sustav pojmova i kategorija to slue prouavanju i objanjenju odreenih
povijesnih fenomena, a ne mogu se izvesti iz izvora.
- teorije pomau pri vremenskom razgranienju istraivanih fenomena te razlikovanju
razvojnih razina i tijekova
- prema Wehleru teorija se ne ograniuje na nunost objanjenja predmeta istraivanja, nego
obuhvaa i razinu opih spoznaja s teoretskim i praktinim ciljevima
Historijska Antropologija i Svakodnevnica
- u Njemakoj se sa zakanjenjem javlja historijska antropologija, a temelji se na odreenom
pojmu kulture.
- Historijska Antropologija je komunikacija na temelju spleta znakova, normi i iskustva to
grupama ljudi smisleno tumai zbilju i time utjeu na njihove drutvene odnose, stvaranje
kolektivnih ivotnih oblika i mentalitete.
- Historija svakodnevice osuuje historiju drutvene znanosti zbog zaboravljanja
svakodnevnog ivota te modernizacijom i industrijalizacijom obespravljenih, pauperiziranih
slojeva koji su bili iskljueni iz historijskog istraivanja.
- dri da su drutva obiljeena konfliktima samo to se oni ne svode na klasne borbe
- Glavni predmet istraivanja su ovjek i njegovo iskustvo
Mikrohistorija ( historija svakodnevnice ) je povijesno istraivanje manjih cjelina (jednog
dogaaja, obitelji ili osobe)
Makrohistorija obilk povijesti koji se bavi velikim skupinama ili kulturama tijekom dueg
povijesnog razdoblja
- Industrija prije Industrijalizacije knjiga grupe autora koja je objavila program
razraen u vie lokalnih i regionalnih rezultata
BRITANSKA SOCIJALNA HISTORIOGRAFIJA
George Macualy Trevelyan - predstavlja prvu generaciju engleskih socijalnih povjesniara. - Englesku je socijalnu historiju sastavio kao ugodno avrljanje o prolosti
- pod pojmom socijalne historije razumije historiju iz koje je isputena politika, a u njegovu
djelu nema statistike dokumentacije i istraivanja drutvene strukture, ve je posrijedi
idealizirana i ideologizirana prolost
- Historija bi bila prije svega umjetnost pripovijedanja koja zabavlja i pouava graane, a
pisac se mora sluiti matom i uivljavanjem.
- pokazao se kao staromodni vigovac uvjeren u nadmo engleskih ustanova i zdravog razuma
nad ostalim svijetom.
Herbert Butterfield kritiar vigovske interpretacije povijest, te osuuje promatranje
engleske povijesti kroz parlamentarizam
Lewis Namier prekida s vigovskom tradicijom
- zanima ga funkcija parlamentarnog sustava, kojeg nastoji spoznati strukturalnom analizom
- uvodi prozopografiju : - znanost o kolektivnim biografijama parlamentarnih zastupnika,
njihovih drutvenih i obiteljskih veza
John Chapman na temelju kvantitavnih metoda je izradio svoju ekonomsku historiju
moderne Britanije
George Kitson Clark napravo je sintezu o nastanku viktorijanske Engleske, za koju smatra
da je nastala kao proizvod politikog i drutvenog procesa
- on nastoji prodrijeti u dubinsku povijest drutvenih procesa, a osnovni predmet istraivanja
postaje drutvena pozadina politikog ivota
Lawrence Stone nekada zagovornik socijalne historije, koju postepeno naputa i okree se antropologiji i postaje jedan od najznaajnijih istraivaa historije obitelji
- The Family, Sex and Marriage in England 1500 1800 djelo objavljeno 1977.g
- Engleska socijalna historija je opisna i ne bavi se teoretskom argumentacijom ni odnosom
prema drutvenim
- radovi nastaju pod utjecajem sociologije, demografije i kliometrije
- Peter Laslett s njim historijska demografija dobiva sredinje mjesto u socijalnoj historiji
- vanu ulogu u razvoju socijalne historije ima historija gradova koja osvjetljava brojne
aspekte drutvenog ivota
- nova socijalna historija je dopunjena usmenom historijom i historijom ena
- mnogi istraivai su preli s makrohistorije na mikrohistoriju
BRITANSKA MARKSTISTIKA POVIJEST
- glavna marksistika teorija je da je sukob klasa u sreditu povijesnog razdoblja
- Marx je povijest ovjeanstva razdvojio u 3 povijesna razdoblja od kojih je svaki od njih
proizvod naprednog i ubrzanog naina proizvodnje: antiko, feudalno i kapitalistiko
drutvo
- Marx je predvidio i etvrto razdoblje socijalizma (kad radni stale uniti graanstvo)
- u Britaniji je grupa marksistikih povjesniara imala izuzetan utjecaj na usmjerenje socijalne
historije prema antrolokim temama
- lanovi Britanske KP su pokrenuli asopis Past and Present
- u njihovoj sredini su izrasla istraivanja o prirodi apsolutizma i feudalizma, razvoju
kapitalizma, znaaju engleskog graanskog drutva
- Marksistika grupa je sudjelovala u strujama nove historije kao to su:
nova socijalna historija, historija odozdo i historija obinih ljudi
Maurice Dobb u svojim studijima o razvoju kapitalizma je nastojao primjeniti marksistiku
ekonomsku povijest
Rodney Hilton u istraivanju feudalizma je revidirao neke marxove stavove
Christopher Hill vidi englesku revoluciju kao borbu za ustav i religijsu slobodu, koja vodi
ka stvaranju kapitalistikog drutva
- tema njegova rada je 17.st, te on u obrazloenju svoje teorije koristi ekonomske dokaze
Eric Hobsbawn postavio razlokovanje socijalne historije kao jedne od poddisciplina
historijske znanosti i historije drutva kao koncepta sinteze
- njegova orijentacija je strukturalna, jer ga najvie zanimaju socijalne, ekonomske i politike
strukture, ali ne zanemaruje i dogaaje i akcije pojedinaca i grupa
- napisao je djela Doba Revolucije i Doba Kapitala
Edward Thompson najpoznatiji predstavnik teorije odozdo, kojoj je i dao naziv
- bavi se kulturnim oblikovanjem radnikog ponaanja i svijesti
- Stvaranje radnike klase najpoznatije dijelo u koje navodi da je do 1830.g identitet
samosvjesne radnike klase razvio temelj za kolektivno politiko djelovanje
- za njega je klasa posljedica procesa na temelju zajednikog iskustva uz pomo kojega ljudi
artikuliraju identitet svojih interesa.
- glavna je pokretaka snaga povijesna promjena kultura, a pripovjedanje smatra glavnim
elementom historije kao discipline
AMERIKA SOCIJALNA HISTORIJA
- Amerika je historiografija od 2.svj. rata do danas prola 3 razvojne faze:
- 50-tih tradicionalni ameriki mit o SAD-u kao loncu za taljenje (melting pot) doivio je
svoj vrhunac, te se SAD doivljava ko predvodnik slobodnog svijet u borbi s oprekom
totalitarnog sustava SSSR-a
- 60-tih nastaje podjela izmeu socijalne i intelektualne historije, dolazi do polemiziranja oko
Vijetnamskog rata i previranja na sveuilitima
- 70-tih se javlja nova ekonomska, nova socijalna, nova intelektualna i nova politika
historija, te nastaje historija od dna nagore koja se bavi fenomenima industrijalizacije
- od sredine 60-tih historiografije vie nije mogla prikrivati injenicu da je ameriki drutveni
ivot ispunjen rasnim, etnikim i religijskim sukobima
- postalo je jasno da SAD nije lonac za taljenje nego vie zdjela mijeane salate
- sukobi su pokazali da se historijsko istraivanje ne moe ograniiti na bijelu srednju klasu,
nego mora voditi raune o multirasnom i multikulturalnom amerikom drutvu
- dolazi do uspona crne historije, koja zahtjeva istraivanje svakodnevnice, posebno na
temelju antropologije
- u sreditu panje su problemi crnog identiteta i crne rasne savijesti, a zakljuci uglavnom
rue dotanji bijeli mit
Walt W. Rostow formulirao je najpoznatiju modernizacijsku teoriju o nezadrivu rastu
kapitalistike ekonomije naglim usponom (take off), koja se temelji na zapadnom iskustvu
18. i 19.st i na oekivanju njenog primjenjivanja na trei svijet
- od sredine 70- tih razvija se historijska sociologija, koja uglavnom pokuava konstruirati
teorije koje bi objasnile odnose procesa i povijesnih raznolikosti, pri emu su kvantitativne
metode sredstvo istraivanja
Charles Tilly predstavnik sociologa koji teorije ele povezati s povijesnom raznolikou
- njegov cilj je analiza utjecaja drutvenih procesa na promjenjive oblike grupnih akcija koje
prate europske revolucije, stvaranje drava i kapitalistiki razvoj
- Stoljee pobune od 1830.g do 1930.g u djelu primjenjuje modele za obrasce
kolektivnih sukoba u Francuskoj, Italiji i Njemakoj te smatra kako je za objanjenje nuno
rabiti alternativne teorije i argumente
- Pobuna seljaka Vandeje trai razloge zbog kojih su pobune izbile
Immanuel Wallerstein glavne mehanizme svjetskog kapitalistikog sustava nalazi u nekim
europskim zemljama 16.st
- prema njemu, svjetski sustav se sastoji od jezgre, poluperiferije i periferije
AMERIKA INTELEKTUALNA i KULTURNA HISTORIJA
- Suvremena amerika intelektualna i kulturan historija je pod dvostrukim utjecajem
interpretativne simbolike historije i literarnih teorija
- Intelektualna historija nema zajedniki predmet istraivanja, metode ni koncepte, ali su
vidljiva usmjerenja koja se donekle isprepleu
- Britanci su se usredotoili na socijalnu antropologiju (dokaze socijalnoh obrazaca trae u
ljudskoj kulturi), dok su Amerikanci usredotoeni na kulturnu antropologiju (tumaenje
kulture na razini ideja koje su uili pojednici)
- Kultura se dri glavnim pokretaem povijesnih promjena te je u kulturnoj historiji snano
prisutan relativizam
- Kultura je nain na koji ljudi, grupe i drutveni slojevi shvaaju i izraavaju svoje ivotne
oblike, drutvene odnose i iskustva, te ona nije odreeno ivotno podruje nego medij
ivotne prakse
- mnogi povjesniari insprirani antropolokim pristupom su bili naklonjenji mikrohistoriji
- dva jako cijenjena prouavanja ove vrste, su istraivanja Carla Ginzburga (vjerovanja
talijanskog mlinara u 16.st) i Natalie Zemon Davis
Clifford Geertz svetac zatitnik amerike nove kulturne i intelektualne historije
- openito se prihvaa njegova definicija kulture kao povijesno utemeljena obrasca znaenja
izraenih u simbolima kao sustavu naslijeenih shvaanja
- prema njemu analiza se temelji na interpretaciji smisla, tj. razumjevanju i doivljavanju
ljudskog duhovnog svijeta
- razvio je pristup gusti opis koji pomae u razumjevanju simbola kulture
- Duboka igra: Biljeka o borbi pijetlova na Baliju lanak i obrazac gustog pisanja
Robert Darton predlae obrazac gustog pisanja poput Geertzovog prilogom o pokolju
maaka to su ga izveli radnici u 18.st u Parizu
- smatra da je masakr maaka predstavljao pobunu radnika prema svojim gospodarima koji su
loe postupali s njima
Roger Chartier kritizirajui Darntona, istie da nisu svi znakovi u jednoj kulturi odmah i
obuhvatni simboli i da jedan te isti simbol ima mnogo znaenja, nestalna i nesigurna zbog
rascjepkanosti drutva u starom reimu s obzirom na stale, religiju i obrazovanje.
Natalie Zemon Davis smatra da se antropolokim pristupom pojedinih sluajeva moe
spoznati struktura odreenih drutvenih sustava
- postala je poznata svoji mesejima o drutvu i kulturi u ranoj modenoj Francuskoj
- u njima se bavi ritualiziranim i teatralnim aspektima izgreda svjetine za francuskih vjerskih
ratova u 16.st, motivacijom i opravdanjem nasilja na temelju zajednikih biblijsko-
liturgijskih i tradicionalnih vjerovanja i obiaja
- Povratak Martina Guerra najvanije djelo
- svoje ispunajvanje praznina u izvorima opravdava domiljanjem (invention)
POSTMODERNISTIKI TEORETIARI
- Revolucija postmoderne izaziva uvjerenje o kraju zap. Civilizacije, o gubitku smisla svega
to se sad dralo njezinim najveim postignuima.
- Postmoderna poinje 50-ih u SAD-u pobunom popa ( popular culture ) protiv elitne
kulture u knjievnosti, 60-ih se iri na arhitekturu, 70-ih se pojavljuje u radovima francuskih
filozofa, a kasnije i u Njemakoj u historiji svakodnevnice.
- Naputa se ideologija prosvjetitelja i liberala 19 st., koja je propovjedala pozitivne posljedice
znanstvenog i tehnikog napretka.
- Postmodernu perspektivu obiljeavaju radikalni pluralizam i relativizam, te se ne priznaje
nikakva cjelina ili istina, a razlike i lomovi zamjenjuju kontinuitete.
- Postmoderna kultura je nalik supermarketu s velikom ponudom iz koje svatko moe
birati odreene vrednote, ideje, simbole i pogled na svijet.
- Jean Francois Lyotard najpoznatiji teoretiar postmoderne smatra da ne postoji jedna,
ve samo konkretne istine
- treba se odrei oslonca na jedinstvo i sigurnost znanja, te prihvatiti injenicu da takva
sigurnost ne postoji, nego dolazi vrijeme malih pripovjesti koje e pruiti privremeno
opravdanje djelatnosti individua i grupa
- Postmodernistiki relativizam preplavljuje amerika sveuilita, odjele za antropologiju,
lingvistiku, literaturu i intelektualnu historiju.
-Postmodernistiki pristup pokuava dekonstruirati profesionalnu historiju kojoj je zadaa da
preko svjedoanstava i izvora trai obavijest o povijesnoj zbilji.
- Historija bi stoga bila igra uspomenama , rijeima i tekstovima s teitem na
dekonstrukciji.
- Raskurs gledite na stvar, a Diskurs naracuja raskursa
Ferdinand De Saussure postmodernistika lavina kree na amerika sveuilita od
Francuskih lingvista, antropologa i filozofa, kojma predhodi strukturalna lingvistika od
F.D Saussurea
- nakon njegove smrti izlazi djelo o osnovama ope lingvistike s koncepcijom o jeziku kao
zatvorenom autonomnom sustavu sintaktike strukture koji se temelji na odnosu oznaitelja ( zvuka rijei ) i oznaenoga ( smisla rijei ).
- Jezik : sustav znakova to ga treba istraiti sinkroniki (u datom trenutku ), a ne
dijakroniki ( u povijesnom razvoju )
- njegovo djelo ima sredinje mjesto u nastanku struktrualizma, uenje da strukture
odreuju ovijeka, a ne on njih
- jezik postaje sloen sustav ija pravila i kodove ovijek ne moe kontrolirati
- jezik je sredite kulture, a ovijek njegov obijekt
- smatra da historiografski tekst nema veze s vanjskim svijetom te smatra da zato otpada
mogunost razlikovanja istine i poezije, faktinog i fiktivnog, a sam tekst postaje neovisan
od autora
Claude Levi Strauss odbacuje prosvjetiteljsko uvjerenje o jazu izmeu mitskog i
razumnog te dokazuje da miljenje primitivnih naroda sadri svojevrsnu racionalnost
- analizira mitove (mitemi) koji slino glasovnim jedinicama (fonemi) imaju znaenje samo
onda kada su na odreen nain povezani
- pravila tih kombinacija ine gramatiku, sustav odnosa koji mitu daje znaenje
- dvojbena mu je historiografija kao kronoloka reprezentacija dogaaja
- smatra da nema kriterija za sreivanje obavijesti o povijesnim dogaajima te da postoji
onoliko kronologija koliko je kultura
- kae da se historijska spoznaja ne razlikuje od mitske i da je pripovjedna historiografija
samo mit zapadnog graanskog drutva
Roland Barthes pokuava vratiti historografiju na poloaj grane retorike
- smatra da su konstitutivne crte historije iskljuivo poetska imaginacija, te vidi samo
retoriku stranu historiografije i gradi lingvistike argumente na primjerima iz klasine
predznanstvene historiografije ( Herodot, Machiavelli..... )
- ne uzima u obzira da suvremna historiografija nije vie samo pripovjest o prolosti
- smatra povjesniarske injenice samo indicijama, te historiografiju ne razlikuje od fiktivnih
literalnih diskursa
- osniva je naratologije
Michel Foucault nadahnut Neitzcheom i Heideggerom, te smatra da je ovijek proizvod
svoje ideologije, zatvoren unutar jezika, nesposoban prodrijeti do zbilje
- ljudi ne mogu otkriti istinu koja bi bila u skadu s prirodom i drutvom, nego je moraju
izmisliti, te je zato istina promjenjiva te je proizvode oni koji imaju mo
- njegova djela nisu pristupana je pie nejasnim jezikom, mjenja stavove iz knjige u knjigu
- njegova recepcija poinje tek 70-ih, a teme su mo do tamnica i ludosti do spolnosti
- kritizira historiju mentaliteta, te utjee na etvrtu generaciju koja se okree od
mentaliteta prema novoj kulturnoj povijesti
- Historija ludosti u klasino doba ludost kao medicinska kategorija
- Roenje klinike pie o novom pristupu bolesnom tjelu
- Nadzirati i kazniti govori o roenju tamnice, odnosno o ideji zatvaranja nekog
- Historija seksualnosti tri sveska o seksualnosti
Jacques Derrida smatra svoju dekonstrukciju glavni suvremeni oblik poststrukturalizma
- iznosi tezu o nemogunosti bilo kakve znanosti o knjievnosti, te ukida razliku izmeu
filozofije i knjievnsoti
- pomno itanje svrha osvjetljavanja unutranjih proturjenosti to ih sadri svaki tekst
- smatra da je jezik bez znaenja, te je gusti oznaitelja s promjenjivim znaenjem
- svijet je za njega bez znaenja, djelatnosti i namjere ljudi, nez meusobne povezanosti
- Dekonstrukcija metoda kojom se dolazi do viestrukih znaenja unutar teksta
LINGVISTIKI OBRAT U SAD-u
Lingvistiki obrat znai da ljudska spoznaja ne izvire iz zbilje nego da je iskljuivo jezik
uvjet svake spoznaje
- u Intelektualnoj historiju u SAD-u je raireno miljenje da je jezik nije izraz date zbilje nego
sam konstruira vlastitu zbilju
- ljudska svijest je podvrgnuta oblicima i strukturama jezika kao sustava iz kojeg proizlazi
svako mogue znaenje
- jezik postaje sredite kulture, a ovjek njegov objekt, jer ne moe kotrolirati kodove i
pravila za jezik, te Intelektualnu ne zanima to je autor htio rei
- pod utjecajem strukturalne lingvistike, nakon 2.svj.rata prevladava u literarnoj teoriji nova kritika, koja se okrenula iskljiivo unutranjoj analizi tekstova na temelju odnosa
rijei.
- Literarni kritiari unose nemir i nesigurnost u razliite humanistike znanosti, no prije
svega dekostruiraju samu literarnu teoriju
- meusobno se estoko spore, no slau se, da se naelno ni u jednom tekstu ne moe nai
odreeno stabilno znaenje
- kod mnogih autora glavno postaje pomno itanje, a na udaru se nala kontekstualna
ortodoksija, ( uvjerenje da se dogaaji i ideje moraju objasniti na temelju njihova poloaja
u povijesnom kontekstu ).
- tvrdi se da je dioba teksta od konteksta koji bi ga determinirao sama po sebi ideoloki
konstrukt.
- u Amerikoj Intelektualnoj historiji vodi se estoka polemika izmeu autora koji se
usredotouju na pomno itanje tekstova prema obrascu literarnog kriticizma i onih
koji usmjeruju panju na kontekst.
- u Amerikoj literarnoj teoriji postoji i smjer pod nazivom novi historizam vrsta koktela
pod utjecajem Geertza, Focaulta i Derride
- to je nastojanje da se nadiu granice izmeu literarature, historije, antropologije, umjetnosti,
politike i ekonomije, odnosno tendencija prema odreenim temama i interesima
- u novoj kulturnoj historiji panja se vie usmjeruje na nain na koji povjesni akteri
konstruiraju smisao svog ivota i oblikuju drutvenu praksu
- pitanje uloge pripovjedanja i retorike u profesionalnoj historiji je danas najea tema
meunarodne diskusije.
- tradicionalni povjesniari pripovjedaju na nain klasinog povjesnog romana iz 19.st, dok u
suvremenoj knjievnosti postoji irok spektar vrlo razliitih stilskih i izraajnih oblika
Arthur Danto 60-ih formulira interpretaciju historiografije kao naracije
- smatra da je pripovjedanje zapravo sredstvo spoznaje i oblik objanjenja, te da
diskontinuirani vremenski slijed dogaanja moe se prezentirati kao povezanost dogaaja
pripovjedanjem kojim se pojedini dogaaji dovode u vezu s cjelinom
Hyden White zajedno s Domenick La Capra, eli intelektualnoj historiji otvoriti nove dimenzije na temelju literarne teorije, te obojica nastoje stopiti historiju, literaturu i filozofiju te se bave europskim problemima.
- Metahistorija White-ova knjiga u kojoj pod utjecajem strukturalistike lingvistike istie metahistorijsku, tj estetsku razinu koja prethodi stvaranju pojmova i odreuje karakter
pripovjesti, strategiju objanjenja i stil autora
- tri metahistorijske narativne strategije kojima postie privid objanjenja:
1). etiri mogua naina zapleta (romanca, komedija, tragedija i satira )
2). etiri mogue argumentacije (formativizam, organcizam, mehanicizam, kontekstualizm)
3). etiri mogua ideoloka pristupa ( anarhistiki, konzervativni, radikalni, liberalni )
- ovaj prefugrativni in bitno ovisi o etirima glavnim tropima poetskog jezika ( metafora,
metonimij, sinegdoha i ironija )
- White smatra da svaki povjesniar na toj metahistorijskoj razini bira dominantan trop svoga
historijskog prikaza
Paul Ricoeur smatra da povijesni dogaaji imaju narativnu strukturu i da se stoga
povjesniarsko pripovjedanje o njima moe prihvatiti kao objanjenje
- Historijski diskurs mora izraavati sposobnost ljudi da svom iskustvu vremena daju odreen
smisao
Joyce Appleby , Lynn Hunt , Margaret Jacob
- tri amerike povjesniarke, praktiarke nove kulturne historije koji se zauzimaju za
istinu o historiji i povijesti
- protive se svoenju historijskog znanja na tekstove bez veze s zbiljskom prolosti.
- smatraju da nastojanje da se spozna istina je bezuvjetna zadaa profesije
- razlikuju Historju od fikcije, jer historija eli znati to se dogodilo u prolosti
- rehabilitirale su historijsku objektivnosti kao odnos izmeu povjesniara i vanjskog
predmeta njegova istraivanja
- inzistiraju na znanstvenim metodama, kao orue u istraivanje povjesnih drutava
ULAZAK ENA U POVIJEST
- naglim porastom broja studentica na sveuilitima i ena u intelektualnim zanimanjima rastu
i intezitet i znaaj borbenosti akademski obrazovanih autorica koje se bave enskim
studijima i velikim djelom dre se feministicama
- feminizam pojam koji se odnosi na nastojanje da se ukloni diskriminacija ena u
razliitim ivotnim podrujima
- feministika kritika se sree s 2 glavna tipa etablirane historije :
- tradicionalna gdje su ene nevidljive
- socijalna i antropoloka gdje su ene pomalo vidljive
- feministika znanost kritiko ispitivanje metoda i teorija koje odraavaju
neravnopravnost spolova, te eli potaknuti promjene gdje znanstveno miljenje pokazuje
patrijarhalne crte
- 80-ih historija ena prerasta u historiju spolova zbog straha da se historija ena ne
razvije kao posebno podruje u uz dotadanju opu povijest mukaraca
- otvaraju se vrata istraivanju raznolikosti mukih i enskih oblika identiteta i opstanka, te
brojnih promjenjivih odnosa meu spolovima
- ve za vrijeme Francuske revolucije neke spisateljice se protive diskriminaciji ena
Olympe de Gourges predlae Narodnoj skuptini 1791.g
Izjava o pravima ene i graanke- koja nije prihvaena
Marry Wollstonecraft izdaje spis o mehanizmu potlaenosti ena
Simone De Beauvoir O drugom spolu knjiga u kojoj optuuje da je u dotanjoj
historiografiji ena samo spol, a mukarac ovijek
- 70-tih razvojem znanstvene historiografije, ene velikom brzinom nestaju iz historijskih
djela, a biografije velikih ena su preivjele samo kao beletristika
- ene postaju vidljive irenjem socijalne i antropoloke historije, jer su predmeti njihovih
istraivanja nuno ukljuivali ene ( historija demografija, obitelji, drutvenih struktura )
- Historija ena dobiva glavne poticaje iz previranja 1968.g u SAD-u, kada na povjesnu scenu
dolaze marginalne grupe i etnke manjine
- Womens Studies ispituju sve to su mukarci u znanosti pridonjeli kako bi uvrstili svoju
mo i odrali patrijarhalne odnose ( Foucault i Derrida daju podrku tezama )
- Jurgen Kocka se protiv autonomnoj historiji ena kao posebnoj drutveno znanstvenoj
disciplini, a kasnije s dvije najpoznatije njemake autorice radova u historiji spolova
( Ute Frevert i Karen Hausen) vodi na kongresu njemakih povjesniara sekciju s temom:
klase i spol u 19.st
- Historija ena nastaje u SAD-u kao istraivanje poloaja, djelatnosti i iskustava ena u
pojedinim povjesnim razdobljima, a 70-ih se javlja Historija spolova
- Gender history razvija svijest o tome da su prole i sadanje okolnosti razliite u
iskustvima mukaraca i ena
- Povijest ena na Zapadu najvanije djelo, od antike do 20.st, grupa 70 autora/ca
HOUSE of HISTORY
1. EMPIRIZAM
- Empirizan je teorija znanja i metoda historijskog istraivanja, ali empirijski
povjesniari naglaavaju vanost metodologije nad teorijom
- poetci empirizma seu u 16. i 17.st, te je empirizam vjerovanje da znanje proistie iz
promatranja materijalnog svijeta ( Francis Bacon )
- Leopold von Ranke je bio glavni za uvoenje profesionalnih standarda za historijsko
istraivanje, te on odbacuje brojne izvore i tvrdi da povjesniari trebaju koristiti samo
primarne ili orginalne izvore (oni koji su nastali u vrijeme promatranog dogaaja)
- poznata je njegova uzreica da se povjesniari trebaju suzdrati od suenja prolosti i
jednostavno pisati to se dogodilo
- osnovna naela znanstvene empirijske historije su : rigorozno istraivanje, nepristrano
istraivanje i induktivna metoda razmatranja (od posebnog prema opem)
2. KVANTITATIVNA HISTORIJA
- Kvantitativna Historija je niz metodologija i teoretskih osnova koje su povezane s
injenicom da se sve oslanjaju na numerike podatke
- skoro svako historijsko pisanje zahtjeva kvantifikaciju
- Nova ekonomska historija (kliometrija) se razvila krajem 1950.-tih
- njena karakteristika su 4 prakse:
- pokuaj preciznog definiranja pitanja koja se podrgavaju ispitivanju
- izrada eksplicitnih modela
- predoavanje dokaza o svijetu kako stvarno postoje
- testirati model koji je u suprotnosti s dokazima i tako stvoriti suprotnu injeninu
dedukciju
Robert W. Fogel - najpoznatiji klometriar O robstvu crnaca u SAD-u
3. ORALNA HISTORIJA
- Oralna Historija je usmena historija, odnosno tehniki proces u kojem su pamenja
starijih otkrivena kroz pitanja, snimljena na diktafonu i prepisana
- postoje povjesniari, kao Eric Hobsbawn, koji smatraju oralna svjedoanstva nepouzdanim
i zaraena osobnom subjektivnou
- s druge strane, Paul Thompson smatra da se pouzdanost mora oslanjati na to ako
postavljena pitanja zanimaju ispitanike
- on je eksplicitno istakao da glavna snaga oralne historije lei u pojedinanim injenicama i
detaljinim opisima svakodnevnih dogaaja
4. PITANJE NARACIJE
- Pripovjedanje se smatra najvanijom funkcijom kod pisanja historije
- Sredite pripovjedanja je konstruiranje naracije koji ima poetak, sredinu i kraj, te koje je
struktuirano oko slijeda dogaaja koje se zbivaju u vremenu
5. FREUD i PSIHOHISTORIJA
- Psihohistorija je upotreba psihoanalize za pomo pri razumjevanju historijskih osoba,
grupa i trendova te je jedno od najkonzervativnijih podruja historiografije 20.st
- Psihohistorija se odnosi na specifino koritenje historije, a ne na openite psiholoke
interpretacije
- Psiholoku teoriju je osmislio Freud na poetku 20. st., ali je povjesniari poinju
primjenjivati tek 1960-ih.
- Freudov razvoj psihoanalitike teorije se moe saeti u etiri osnovna prijedloga:
- iskustva prvih godina i djetinstva imaju dominaciju u oblikovanju odraslog ovjeka;
postoje faze razvoja kroz koje svi prolaze; ponaanje odraslih je uvelike odreeno
nesvjesnim; kod odraslog ponaanja postoje psihiki konflikti.
- Jedan od najveih problema psihohistoriara je dobiti prikladne dokaze na osnovu kojih bi
temelji psihoanalitiku interpretaciju.
Erik Erikson - povezao je psihoanalizu i historiju
- uveo psihohistoriju (znanost o psiholokim pozadinama povijesnih dogaaja) kao granu
historije.
- njegove biografije Luthera i Ghandija su postale obrazac za oponaanje.
Rudolf Bell - djelo 'Sveta Anorexija- je napravio analizu srednjovjekovne psihe.
- on usporeuje svete ene koje su se izgladnjavale sa suvremenim enama koje pate od
anoreksije.
6. POSTKOLONIJALNA PERSPEKTIVA
- razdoblje nakon 2.Svj.rata se esto opisuje kao doba dekolonizacije
- Imperijalizam je prekinuo s tradicionalnim obrascima vlasti unutar uroenike kulture
- Charles Darwin Podrijetlo vrsta na osnovu tog djela znanstvenici u mnogim
disciplinama povlae analogije izmeu razvojnih faza prisutnih u prirodnom svijetu kojem
upravlja opstanak najjaih i ljudskog drutva
- Postkolonijalno historijsko pisanje zapoelo je kad je iskustvo imperijalizma i kolonijalizma
dovedeno u pitanje
- postkolonijalne perspektive ukljuuju perspektive koloniziranih te se kolonizirani ljudi
postavljaju u sredite historijskog procesa
Edward Said Orijentalizam : Zapadni koncept Orijenta ispitao proizvodnju znanja
o orijentu od strane europskih znanstvenika
- njegovo kritiko ispitivanje znanstvenog pitanja o orijentu preobrazilo je izraz orijentalizam
od neutralne oznake za orijentalno istraivanje do oznake za pejorativnom konotacijom
Lilikala Kame'eleihiwa Domaa zemlja i strane elje Hawaiska uroenika nacionalna historija
- pitanje koje animira njeno istraivanje jest kako su hawajski uroenici izgubili vlastitu
zemlju i skliznuli na dno drutva
- 3 metafore koje objanjavaju zato je poglavitvo to dopustilo : briga oko zemlje, svatko ima
svoje mjesto i incest
- njena knjiga postavlja pitanje Tko moe pisati uroeniku ili postkolonijanu historiju ?
- da li je emika ( unutar kolon. Perspektiva ) ima veu vanost od etike perspektive ( van
kolon. Perspektiva )
Gyan Parkash pokuava izolirati domau Indijsku povijest, nakon pojava studija
podinjenih ija osnovana predpostavka je da su Indijska historija pisana s kolonijalne i
etilistike toke gledita, dok veliki dio indijske povijesti inile su podinjene klase
Ranajit Guha grupa povjesniara na elu s njim je objavila nekoliko svezaka eseja
pokuavajui odgovoriti na pitanje: zato su, s obzirom na brojanu prednost, pravi razlog
podinjenja i potisnutosti indijskog naroda
7. POSTRUKTURALIZAM
- Postmodernizam se moe karakterizirati kao kritika 4 grijeha modernistike teorije:
redukcionizam, funkcionalizam, esencijalizam i univerzalizam
- Postrukturalizam - grupa teorija i intelektualnih praksi, koji se pojavio iz bavljenja i
kritike strukturalistikih doktrina
- postrukturalisti tretiraju tekstove kao sisteme oznaavanja ije se znaenje moe djelomino
razjasniti destrukcijom ( Derrida ), u ijem oznaavanju je ukljueno uvijek ono to je
odsutno i drugo, a nakon destrukcije dolazi do shvaanja da mnoge rijei sdre svoju binarnu
suprotnost
Diana Purkiss Vjetica u historiji verzija destrukcijskog pristupa historiji
- destrukcija se pokazala kao vaan historijski alat, no jo nije odreeno kako izgleda
postrukualistika historija
- destruktivna historija rastavlja prolost od sadanjosti
- nedostatak zatvaranja svakog teksta dovodi do viestrukih povijesti (onoliko povijesti
koliko itatelja istog teksta)
Richard Price predstavlja povijest u 4 glasa svatko s vlastitom vrstom tiska tako da istovremeno imamo : glas crnih robova u 18.st, nizozemske upravitelje, moravske misionare i povjesniare
- postrukturalisti tvrde da je jezik kao i predstavjanje svijeta, stvara svijet
- jezik je zbog viestrukog znaenja zamjenjen izrazom diskurs
- postrukturalizam unitva svako vjerovanje u historijsku objektivnost
19