suradnjom mogu osvojiti · Hrvatski i srpski kožari suradnjom mogu osvojiti rusko tržište Održan Treći međunarodni skup kožara i obućara Iz Privredne komore Srbije pozvali

MODA&DIZAJN

1-3/2012 22www.hdko.hr

MODA prOlJeće/lJetO 2013.

euphOrIA U središtu ove dobro raspoložene teme su individualnost, društvena umreženost i ljudska energija. Inspiracija za ovu temu kolektivno su dobro raspoloženje uličnog festivala i neprilagođeni izgled ulične mode. Fokusiramo se na narančastu. Pršteće boje se kombiniraju s mirnom neutralnošću. Zanimljiva struktura materijala ostvaruje novi šik. Bogato dizajni-

extrAOrDINAry Budućnost i nove tehnologije sučeljavaju se sa svakodnevicom. Biometrijska arhitektura i iznenađujući realizam susreću se u jednoj sanjarskoj temi. Boje su nježne i pomalo otuđujuće. Basics sa iznenađujućim detaljima

reAl StOrIeS Racionalna kupovina i neobična putovanja trendovi su budućnosti. Kulture se sve više međusob-no isprepliću i zahvaćaju sve šira područja našeg života. Iz logike vremena proizlazi i osvježavanje starih vrijednosti. Moderni pat-chwork, organski materijali i autentične strukture vraćaju realnosti. Materijali sami po sebi već trebaju imati neku priču, trebaju biti

VIrtuOSO Azija osvaja ostale kontinente. Ljepota i elegancija megametropola svjedoče o estetskoj ravnoteži. U žarištu je igra svjetla i sjene, lakoće i težine. Strogoći kontrastiraju tekuće siluete. Kompaktni tvid kombinira se s laganim tilom i

IlluSION Svijet tropa, egzotike i fantazije stvaraju osnovicu za digitalni raj. Boje određuju boje koktela. Motivi leptira, pored tropskog voća i cvijeća, ukrašavaju 3D uzorke sezone. Za iznenađenja su se pobrinule predimenzionirane veličine ili neo-čekivane boje. Inteligencija i ljepota prirode inspiriraju tekstilne površine i kombinacije boja. Pritom flora i fauna nisu ostavljene u svom prirodnom izgledu, nego su digitalno obrađene i djeluju kao da su iz nekog drugog svijeta. Egzotični fotootisci čine osnovu

7-9/2016www.hdko.hr 10

Hrvatski i srpski kožari suradnjom mogu osvojiti rusko tržište

Održan Treći međunarodni skup kožara i obućara

Iz Privredne komore Srbije pozvali su proizvo-đače iz Hrvatske i BiH da ih kontaktiraju kako bi se tvrtke povezale u proizvodnji i nastupu na ruskom tržištu s kojega srpski proizvođači imaju upite za plasman velikih količina obuće, što same ne mogu ostvariti.

U kožarsko-prerađivačkoj industriji u Republici Hrvatskoj aktivne su 132 tvrtke. Malih je tvrtki 126, če-

tiri su srednje tvrtke i dvije velike. Ukupni prihodi 2014. godine, u odnosu prema 2009., povećani su gotovo 73 posto (pri-hodi od proizvodnje i šivanja presvlaka za automobilska sjedala bili su 76 posto, a proizvodnje cipela 24 posto). I izvoz je u 2015., u odnosu prema 2014., rastao 30 posto, a jednako toliko i uvoz jer se koža, kao primarna sirovina za proizvod-nju, uvozi.

Pozitivni trendovi u industriji„Industrija kože i kožnih proizvoda u po-sljednjih nekoliko godina bilježi kontinui-ran rast, a očekujemo da će se pozitivni

trendovi nastaviti. Mogućnosti zapošlja-vanja u tom su sektoru velike s obzirom na sve važnije greenfield investicije reali-zirane zadnjih godina. Broj je zaposlenih u 2014. godini bio veći od 10.000 te je od 2009. povećan za gotovo 40 posto”, ista-knula je direktorica Sektora za industriju i IT HGK-a Tajana Kesić Šapić otvaraju-ći Treći međunarodni skup proizvođača

kože i proizvoda od kože „Kreativnost, inovacije i nove tehnologije u kožarsko-prerađivačkoj industriji” koji je održan 13. svibnja 2016. godine u Vijećnici Hr-vatske gospodarske komore. Ona je na-vela kako plaće u tom sektoru nažalost ne prate ostale pozitivne pokazatelje te su među najnižima u Hrvatskoj i iznose nešto više od 3.000 kuna. Spomenula je

KONFERENCIJA

Priredio Srećko Sertić

7-9/2016 www.hdko.hr

MODA&DIZAJN








11

i važne strane investicije koje su većinom realizirane u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji gdje je radno mjesto pronašlo 75 posto od ukupnog broja zaposlenih u ko-žarsko-prerađivačkoj industriji. „Problem je nedostatak radne snage. Stoga HGK u suradnji s HOK-om uvođenjem hrvatskog modela dualnog obrazovanja i učenja za poduzetništvo želi strukovno obrazovanje usmjeriti prema potrebama gospodarstva, a projektom mrežnoga kataloga proizvo-da želimo povećati udio malih i srednjih tvrtki u postupcima javne nabave”, rekla je Kesić Šapić dodavši kako su inovacije, istraživanje i stručno obrazovan kadar ključ uspjeha svake industrije.

Predsjednik Udruženja kožarsko-prerađi-vačke industrije, Mario Lešina, istaknuo je kako se industrija proizvodnje kože i obuće može razvijati u dva smjera, prema izradi vlastitih brandova (robnih marki) koji moraju biti inovativni i kreativni da bi bili konkurentni, te kroz eksternalizaciju, koja danas ima tendenciju prelaska u mrežnu eksternalizaciju. Oba modela zahtijevaju visoki stupanj inovativnosti i kreativnosti, što je i bila tema ovogodišnjega skupa.

Lešina je u prezentaciji dao pregled sta-nja kožarsko-prerađivačke industrije. Broj zaposlenih u kožarsko-prerađivačkoj in-dustriji je u porastu. Najmanje zaposlenih bilježimo 2009. godine kada ih je bilo uku-pno 7.692, no od 2012. prisutan je stalni trend rasta pa je 2013. zaključena s 9.787 zaposlenih, dok je 2014. godina donijela gotovo tisuću novih radnih mjesta te je bilo ukupno 10.611 zaposlenih u toj industriji. Od toga je u 2014. godini u djelatnosti Proizvodnja obuće (C152) radilo 57,22% ili 6.081 djelatnik, dok je u djelatnosti C151 (Štavljenje i obrada kože; proizvodnja put-nih i ručnih torba; sedlarskih i remenarskih proizvoda), radilo 42,78% odnosno 4.547 radnika. Regionalno gledano, već je spo-menuta vodeća uloga sjeverozapadne Hr-vatske jer u Varaždinskoj županiji radi čak 6.535 djelatnika, u Međimurskoj 1.517, Ko-privničko-križevačkoj 428 te u Krapinsko-zagorskoj 284, dok se među pet vodećih županija probila samo jedna županija iz ostatka Hrvatske i to Vukovarsko-srijem-ska s 956 radnika u ovoj industriji. Ukupni prihod kožarsko-prerađivačke industrije u 2014. je dosegnuo 3,77 milijardi kuna, što

je čak 72,85% više negoli je ostvareno u 2009. te 22,83% više u usporedbi s pret-hodnom 2013. godinom. Robna razmjena je u 2015. godini bilježila znakovit rast od 27,2 posto s ukupno realiziranim izvozom u vrijednosti od 389 milijuna eura, ali je istodobno porastao i uvoz i to za 29,1%, na 643 milijuna eura. Dio tih podataka ista-knula je u svom izlaganju i Branka Prišlić, Poslovna tajnica Udruženja kožarsko-pre-rađivačke industrije pri HGK.

Prilika za plasman u RusijuMilorad Vasiljević iz Privredne komore Srbije (PKS) predstavio je glavna obilježja te industrije u Srbiji koja zapošljava 10.000 radnika u 300 tvrtki, koje su izvozno ori-jentirane, ali i uvozno ovisne. On je pritom pozvao proizvođače iz Hrvatske i BiH da kontaktiraju PKS kako bi se tvrtke povezale u proizvodnji i nastupu na ruskom tržištu s kojega srpski proizvođači imaju upite za plasman velikih količina obuće, što same ne mogu ostvariti. Proizvođači obuće su

primorani da uvoze i osnovnu sirovinu za proizvodnju obuće (kožu, svih vrsta), koje nema na domaćem tržištu. Preradni ka-paciteti za štavljenje kože u Srbiji su za-tvoreni. Kada je riječ o osnovnoj sirovini u kožarskoj industriji, treba napomenuti da je stočni fond u Srbiji sve siromašniji iz godi-ne u godinu te da će se do kvalitetne sirove kože na ovim prosto-rima sve teže dolaziti.

Ukupni prihodi u kunama kožarsko-prerađivačke industrije (2008. – 2014.)

Tajana Kesić Šapić Mario Lešina Branka Prišlić

MODA&DIZAJN









U Srbiji trenutno rade dvije tvornice za preradu kože, Luxury Tannery iz Rume i Dafar iz Zrenjanina, obje u većinskom vlasništvu stranaca koje prerađuju kožu za poznate svjetske brendove i za svoje potrebe. Proizvođači kožne galanterije i obuće kožu uglavnom uvoze iz Italije, gdje je koža dobro finiširana, ili je pak uvoze iz Turske. Mnogobrojne poznate tvornice obuće u Srbiji su zatvorene u posljednja dva desetljeća, a jedan od glavnih razloga njihove propasti je masovni uvoz jeftine i nekvalitetne robe podrijetlom iz Kine. Ipak, na tržištu je opstalo 15-ak iznimno kvalitetnih proizvođača obuće te još njih desetak specijaliziranih za proizvodnju dječje obuće. Kada je riječ o stranim in-vesticijama one su u Srbiju uglavnom došle iz Italije. Proizvodnja obuće je dominantna u okviru cijele kožarsko-prerađivačke gra-ne i čini oko 80% proizvodnje, a najvećim je to dijelom kožna obuća, premda je i proizvodnja gumene obuće iz godine u go-dinu u stalnom porastu. Proizvode se sve vrste obuće: muška i ženska, kožna modna cipela, sportska, dječja obuća, gumena, plastična, kao i zaštitna obuća za različita zanimanja. Proizvodni kapaciteti posjedu-ju različitu opremu, od najsuvremenije do zastarjele. Proizvodi se obuća i dijelovi za obuću za poznate svjetske brendove, pre-ko doradnih poslova, dok ima tvrtki koje rade samo svoje proizvodne marke, pod svojim brendom. U prethodnom periodu otvorene su i manje tvrtke za proizvodnju obuće i dijelova za obuću koje imaju za cilj, osuvremenjavanjem opreme i tehno-logije rada, proizvesti kvalitetan i konku-rentan proizvod koji bi imao veći plasman na domaćem i inozemnom tržištu.

Industrija kože i obuće u Republici Srbiji je u 2015. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od oko 297 milijuna USD, što je za 11% manje nego u 2014. godini. Ovaj izvoz u

ukupnoj prerađivačkoj industriji sudjeluje s 2,3%, a u ostvarenom izvozu industrije tekstila, odjeće, kože i obuće s 29%. Pro-izvodnja kožne obuće ostvarila je izvoz u vrijednosti od 213,2 milijuna USD, što je manje za 12% u odnosu na prethodnu godinu i u izvozu cijele kožarsko-prerađi-vačke industrije sudjeluje sa 72%. Vanjsko-trgovinska bilanca kožne obuće je jedina pozitivna u kožarsko-prerađivačkoj indu-striji i iznosi +29,267 milijuna USD, dok je vanjskotrgovinska bilanca cijele grane negativna i iznosi -120,4 milijuna USD. U prosincu 2015. godine prosječno ispla-ćena neto plaća u industriji kože i obuće iznosila je 270 eura, što je najniža plaća od svih sektora u Srbiji, dok je prosječna neto plaća u prerađivačkoj industriji isto-dobno iznosila 400 eura. Sektor proizvod-nje obuće je pretrpio drastične promjene posljednjih godina, prije svega zbog rasta tehnologije, različitih cijena rada i pojave jake međunarodne konkurencije, naročito zemalja jugoistočne Azije. Kako bi odgo-vorila na nove izazove, industrija kože i obuće je poduzela mjere restrukturiranja, modernizacije i unaprjeđenja tehnologije. Strategija razvoja konkurentnosti je bazira-na na znatnom smanjenju ili čak ukidanju masovne proizvodnje i jednostavnih pro-izvoda, tj. naglasak se stavlja na kvalitetu i dizajn. „Perspektiva razvoja proizvodnje obuće u Srbiji ne može ležati u doradnim poslovima pa se tvrtke sve više okreću cjelokupnom procesu proizvodnje – od pripremne faze, preko krojenja, šivenja pa sve do dorade”, istaknuo je Vasiljević te još jednom upozorio da je nedostatak kvalificirane radne snage jedan od gorućih problema cijele industrijske grane.

Stanje u Republici SrpskojAleksandra Mihajlović Bijelić iz Privredne komore Republike Srpske rekla je kako 41 tvrtka te industrije zapošljava 7.378 radni-ka, čiji se broj u zadnjih 10 godina udvo-stručio. Industrija kože i obuće Republike Srpske važan je segment prerađivačkog sektora, posebno s gledišta mogućnosti zapošljavanja ljudskih resursa. Od spome-nuta 41 poslovna subjekta ukupno su 33 poduzeća iz područja proizvodnje obu-će, a osam ih je iz područja proizvodnje galanterije i predmeta od kože. Ukupan prihod sektora iznosi 130,8 milijuna KM. Prosječna neto plaća u Republici Srpskoj u ožujku 2016. godine iznosila je 831 KM, dok je prosječna plaća u prerađivačkom sektoru iznosila 620 KM. Zavod za stati-stiku Republike Srpske ne prati podatke o prosječnim plaćama u pojedinim sek-torima prerađivačke industrije, ali prema

neslužbenim podatcima od poduzeća iz sektora kože i obuće prosječna plaća u proizvodnji obuće iznosi oko 400 KM. U sektoru kože i obuće zaposlena je uglavnom ženska radna snaga, a broj je zaposlenih udvostručen, kad se promatra razdoblje od posljednjih 10 godina te je s 3.691 zaposlenim radnikom u 2005. godini broj zaposlenih u tom sektoru porastao na 7.378 radnika u 2015. godini. Kad je u pitanju kvalifikacijska struktura, najviše je kvalificiranih radnika (39%), kao i onih sa srednjom stručnom spremom (33,9%). Međutim, znatan udio čine i nekvalificirani radnici (19%), što je jedan od problema s kojima se susreće taj sektor u smislu po-trebe za podukom takvih radnika. Bitno je istaknuti činjenicu da u robnoj razmjeni Republike Srpske industrija kože i obuće zauzima važno mjesto, a pravne osobe iz tog područja uglavnom su izvozno orijenti-rane te se i dalje nalaze među najvažnijim izvoznicima Republike Srpske, a dominan-tno mjesto zauzima proizvodnja bazirana na lohn poslovima za inozemne partnere. Najvažniji je izvozni partner Italija koja čini gotovo polovicu od ukupnog izvoza tog sektora, odnosno 44,55%, a slijede Njemačka (20,83%), Austrija (9,88%), Hr-vatska (4,76%), Mađarska (4,40%) te osta-le zemlje (15,57%). Pokrivenost uvoza izvozom u području proizvodnje obuće konstantno se kreće oko 100% te čak i premašuje taj postotak, što upućuje na činjenicu da ta grana industrije, usprkos teškim uvjetima poslovanja, ostvaruje važ-ne rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najvažnije strane investicije u industriju kože i obuće dolaze iz Italije, Slovenije i Hrvatske. „Ono što naše prostore čini pri-vlačnima i konkurentnima jest tradicija u poslovanju, relativno jeftina i iskusna radna snaga, blizina tržištu EU-a te fleksibilnost rada u malim serijama”, kazala je Mihaj-lović Bijelić. Nažalost, dodaje, mali broj

Milorad Vasiljević Aleksandra Mihajlović Bijelić


MODA&DIZAJN








13

kompanija radi vlastite proizvode, ali su se pojedina poduzeća ipak uspjela izboriti s konkurencijom te stvoriti vlastitu robnu marku i proizvodni program. Prisutni su na domaćem tržištu, a nekolicina izvozi svoje proizvode na tržište susjednih ze-malja. Unatoč tome, ona navodi kako se poduzeća teško odlučuju razvijati vlastitu proizvodnu marku iz više razloga, a odno-se se prije svega na nedostatak financijskih sredstava po povoljnijim uvjetima, kao i na nedostatak repromaterijala i uvoznu ovi-snost u tom smislu. Pokretanje vlastite pro-izvodnje u industriji obuće i proizvodnji galanterije veliki je izazov i zaista iziskuje velika ulaganja u smislu razvoja proizvoda, unapređenja tehnologije, modernizacije procesa proizvodnje te pronalaska tržišta. Uz to treba imati na umu vrlo oštru kon-kurenciju, kao i nedostatak nadzora nad tržištem u smislu nekontroliranog uvoza robe, a velik utjecaj na opredjeljenje naših poslodavaca na pokretanje proizvodnje vlastitog proizvoda ima i činjenica da je modna industrija podložna brzim promje-nama trendova. Bitno je istaknuti činjenicu da taj sektor ima potporu Vlade Republi-ke Srpske posljednjih nekoliko godina. U tom je sektoru 2009. i 2010. godine dana subvencija gospodarskim subjektima iz područja TKO-a u iznosu od 50 KM/rad-niku, uz uvjet da ispunjavaju sve obveze prema državi i radnicima. Od 2011. godine poduzećima iz područja tekstila, kože i obuće pružena je potpora kroz odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zako-na o doprinosima (osnovica za obračun doprinosa za zaposlene iznosi 25% od prosječne mjesečne bruto plaće u Repu-blici Srpskoj). Osim toga, postoje projekti potpore zapošljavanju koji se realiziraju preko Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Na razini BiH, radi potpore tim poduzećima smanjenjem opterećenja na temelju visokih carinskih stopa na repro-materijal koji se uvozi iz trećih zemalja, donesena je Odluka o privremenoj sus-penziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba. Sve te mjere bitno su utjecale na činjenicu da se u tom sektoru poveća broj zaposlenih i unaprijedi proizvodnja u većini poduzeća u tehnološkom smislu, a ne da se samo zadrže radna mjesta. Pozitivan trend rasta proizvodnih kapaciteta i zaposlenosti te izvozna orijentiranost upućuju na to da ta grana ima perspektivu razvoja. Međutim, neophodna su ulaganja, prije svega uvo-đenje novih tehnologija i modernizacija procesa proizvodnje, a pored toga posto-ji i potreba za promjenama u proizvod-nji u smislu stvaranja proizvoda s višom dodanom vrijednošću, kao i postupnim prelaskom s doradnih na proizvodnju vla-

stitih proizvoda i robnih marki te stvaranje kvalitetnih kapaciteta za tehnički razvoj i pripremu proizvodnje. „U tom je smislu vrlo važna inovativnost i kreativnost, a kao pretpostavka razvoja u tom pravcu jest i novi Studijski program na Tehnološkom fa-kultetu u Banja Luci 'Obućarska tehnologi-ja i dizajn' koji je ove godine upisao drugu generaciju učenika. Sve to zahtijeva velika financijska sredstva pa bi nove investicije, stoga, bile nužan uvjet dugoročnog razvoja te industrije”, poručila je Mihajlović Bijelić.

Tehnologija u obućarskoj industrijiDr. sc. Ferenc Schmél iz mađarske tvrtke Technorg Consulting održao je prezenta-ciju o aktualnim trendovima i budućnosti tehnologije u obućarskoj industriji. U svom je izlaganju naveo kako je većina obuće izrađena od komponenti izrezanih iz povr-šina materijala (koža, tekstil, umjetna koža za izradu potplata itd.), a zatim se izreza-ne površine oblikuju prema kalupu cipele. CAD sustavi za izradu cipela elektronički su alati. D sustavi izgrađeni su na nače-lima i postupcima koji se upotrebljavaju u ručnim metodama oblikovanja i izrade uzoraka, tako da nisu automatska, već in-teraktivna rješenja koja kombiniraju pre-ciznost i algoritme značajki s kreativnošću i odlučivanjem ljudskog operatera (dizaj-nera, modelara). 2D rješenja CAD sustava za izradu cipela pružaju mogućnosti za izradu izravnanih komponenti, a baziraju se na kalupima („kopijama”) cipele ili pret-hodno izravnanim kalupima. 3D sustav po-sjeduje strojeve za izravnavanje površina kalupa za cipele i komponente se mogu izgraditi na površini kalupa za cipele i iz poravnanih perspektiva. Estetski dizajn/skiciranje može se izvršiti na dodirnom zaslonu računala ili uporabom digitalnih uređaja za pokazivanje (pisaljka ili miš),

dok se stilske crte automatski vežu na po-vršinu kalupa cipele. Ti programi pružaju mogućnosti za crtanje/modificiranje stila crta, mijenjanje boja komponenti i tekstu-ra materijala, dometanje raznih dodataka (npr. kopči, ušica), isprobavanje različitih komponenti (npr. pojedinačnih potplata, potpetica), uporabu vizualnih efekata (npr. odsjaji, pozadine) i stvaranje fotografski realističnih slika koje se mogu upotre-bljavati u marketingu i promociji (npr. u katalozima).

Postoji poseban CAD softver prilagođen za oblikovanje kalupa, pojedinačnih pot-plata, potpetica i kalupa. On obično uklju-čuje generatore puta alata za upravljanje napravama za računalno potpomognutu proizvodnju (CAM). Najčešće upotreblja-vani elementi CAD sustava služe za pro-jektiranje uzoraka. To su složeni i interak-tivni programi koji mogu pružati sljedeće funkcije:

a) ulazne podatke: digitalizirane kontu-re, linije i oznake uzoraka komponenti, plosnati oblik kalupa; ručno pripremlje-ni kalup, digitalizirani kalup za cipele; stilske linije iz CAD aplikacija za skici-ranje; točke, linije, objekti koji su une-seni i funkcije koje je zatražio operater (dizajner, inženjer za uzorke)

b) izravnavanje površina kalupa za cipele (3D)

c) razvoj kalupa cipele: crtanje/modifi-ciranje stilskih linija; dodavanje ofseta (npr. margina), zrcalnih prikaza (npr. unutra/izvana); izrada (definiranje) dijelova/komada i njihovih elemenata (npr. margina, oznaka)

d) stupnjevanje uzorka (veličine): susta-vi veličina; ograničenja/koordinirano stupnjevanje

e) izlazne podatke: parametri stila/uzo-raka (npr. specifikacijski list, područje mrežnog uzorka, duljina linija i perime-

Ručna izrada

Mehanizacija

Kemikalije

Kibernetika

Okoliš

Tehnologija

Transportne trake

Zamjena kožeLjepila

CAD/CAM robotika

Recikliranje

Menadžment

Nadzor, kvaliteta, uvježbavanje (vještina)

Studiranje

Marketing

Kontrola biznisa

Inovacije

Vještine,intenzitet

Znanje, tehnologija

Upravljanje, biznis

Zamjene

MODA&DIZAJN









tri, paralelogrami); digitalne datoteke stilskih podataka; digitalne datoteke za razmjenu podataka (s drugim CAD modulima ili sustavima); digitalne da-toteke za pojedine periferne funkcije (npr. crtači, rezači, šivaći automati). Još jedna posebna CAD aplikacija za izradu cipela omogućuje izradu prilagođenih (izrađenih po mjeri i ortopedskih) kalu-pa za cipele, gornjih konstrukcija i pod-stave. Danas se naširoko upotrebljavaju poluautomatizirani strojevi za rezanje kože i drugih materijala u listovima u proizvodnji na malo i na veliko: svima su potrebni ulazni podatci koje stvaraju CAD sustavi.

Obuća je izvorno bila izrađivana i nošena za zaštitu stopala, a danas uglavnom ima estetsku ulogu (moda), olakšava hod (oso-bito u sportu), a zaštitna je uloga važna samo kod radnika i za pojedine zimske čizme. Kao i u drugim vrstama proizvod-nje, u početku je sva obuća bila izrađena ručno, strojevi su se počeli upotrebljavati otprilike tek prije jednog stoljeća, a danas smo svjedoci automatizacije tehnološkog procesa. Istodobno, ljudske sposobnosti/vještine gube na važnosti, a umjesto njih baza znanja ima sve važniju ulogu u izra-di obuće. Razvoj tehnologije popraćen je razvojem metoda upravljanja proizvod-njom, a oba imaju koristi od kontinuiranih inovacija. Motivacija za razvoj počela je s potrebom za promjenom biljnog štav-ljenja kože u kasnim 1980-ima, potom se smanjuju troškovi materijala i svi troš-kovi proizvodnje, dovodeći do poboljša-nja funkcionalnosti, privlačeći pozornost (modna usklađenost), a danas su u žarištu i ekološka razmatranja. Koža je još uvijek karakterističan materijal koji se upotreblja-va za izradu cipela zbog svojih higijenskih svojstava, tradicije i dojma bogatstva koji ostavlja, ali ima i neke nedostatke kao što

su nejednaka i nedosljedna svojstva, vi-soka cijena, ograničena opskrba (sirovom kožom) i sadržaj kroma. Stoga širok raspon nadomjestaka dobiva na važnosti tijekom posljednjih stotinu godina.

Sadašnji i budući trendovi razvoja više-struki su i događaju se istodobno, a očiti su sljedeći:

1. Marka (brand) koja potiče prodaju, a istodobno je i jamstvo izvedbe i kvali-tete.

2. Proizvodni su kapaciteti preseljeni, tako da su izdvajanje posla (outsourcing) i uz to povezana logistika ključni čimbenici profitabilnosti.

3. Uporaba informacijske tehnologije (CAD/CAM), mrežno (online) upravlja-nje proizvodnjom i marketingom posta-ju nezaobilazni elementi kontrole lanca vrijednosti.

4. Pametni/inteligentni materijali koji imaju jedno svojstvo ili više njih koji se uslijed vanjskih podražaja/stanja mogu bitno promijeniti na kontrolirani način i zamijeniti tradicionalne strukturalne elemente obuće.

5. Integracija i automatizacija rada (npr. 3D ispis) drastično mijenjaju tijek pro-izvodnje i uklanjaju intenzivan rad kao tipično svojstvo izrade cipela.

6. Socijalni aspekti kao što su gospodare-nje otpadom (i uz to povezana zaštita okoliša), sigurnost na radu i zdravlje te društveno odgovorno poslovanje po-staju važni čimbenici u proizvodnji i upravljanju lancem opskrbe.

Razvoj globalne industrije obuće stalno se ubrzava i nameće određene izazove podu-zećima čija je djelatnost vezana za obuću:

• Povećanje troškova proizvodnje u jugo-istočnoj Aziji povećat će cijene cipela postupno ih pretvarajući u luksuzne

dodatke (osobito one izrađene od kože).

• Zbrinjavanje rabljene obuće (na godinu više od 20 milijardi pari cipela ≈ 5 – 8 milijuna tona) bit će ograničeno, a za to će biti potrebna primjena tehnologije recikliranja.

• Interesne skupine (mediji, civilne udru-ge, mladi) u razvijenim zemljama imaju (uglavnom neopravdan, ali učinkovit) negativan utjecaj na prodaju i uporabu kožnih cipela.

• Međunarodne marke (brandovi) i mar-keting imaju veći utjecaj na trgovinu obućom nego razvoj tehnologije (tr-govačke marže bitno su veće od onih ostvarenih u proizvodnji).

• Mrežne (online) trgovine ubrzano za-mjenjuju tradicionalnu trgovinu na ve-liko i malo.

• Istraživanje i razvoj uglavnom se odvi-jaju izvan kožne industrije i industrije obuće (npr. kod dobavljača materijala i opreme, u softverskim kućama), a po-goni za izradu obuće zaostaju.

• Nestaje specijalizirano stručno obra-zovanje i poduka vezani za dizajn i tehnologiju obuće.

Partnerstvo industrije i znanostiO inovacijama u kožarsko-prerađivačkoj industriji raspravljalo se na prvom dijelu panela te je Goran Čubrić s Tekstilno-teh-nološkog fakulteta u Zagrebu rekao kako automatizacija u kožarsko-obućarskoj industriji može biti važna i velika. „Koža je kruta i nepropusna za zrak, za razliku od tekstila, te se robotima i vakuumskim hvataljkama može prenositi i stavljati pod stroj. Roboti se i inače upotrebljavaju u obućarskoj industriji, a u dvije se godine mogu isplatiti, dok je sve ostalo zarada”, objasnio je Čubrić dodavši kako postoje i računalno programirani CNC strojevi za izradu kalupa, a potrebno je vidjeti što rade druge industrije te njihove strojeve prilagoditi toj industriji. Smatra i kako su osim stručnih tehničkih znanja važne i druge vještine, a novim se obrazovnim kurikulumom radi i na ocjenjivanju krea-tivnosti te timskog rada studenata. Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da se fokus obrazovanja treba usmjeriti prema iskustvu koje nedo-staje studentima, ali i poticati kreativnost te raditi na sustavu vrijednosti. Istaknuo je i kako znanstvene institucije trebaju biti u funkciji gospodarstva te da treba una-prijediti i poboljšati suradnju industrije i znanosti. Poziv da se pristupi natječaju za


MODA&DIZAJN








15

financiranje projekta u području istraživa-nja i razvoja uputio je Tomislav Zoretić iz Ministarstva gospodarstva dodavši kako se potiču i kolaborativni projekti te ugovor-na istraživanja. Spomenuo je i Strategiju pametne specijalizacije, koja se fokusira na poticanje suradnje između industrije i znanosti u prioritetnim područjima u ko-jima će se projekti financirati. Direktorica Ivančice, Nada Zver, slaže se da je defi-citaran kadar jedan od glavnih problema struke, a istaknula je i problem rješavanja zbrinjavanja otpada i usmjeravanja u opo-rabu te dobivanje korisnih proizvoda, a rješenja bi trebalo pronaći kroz navedenu strategiju. Smatra da tvrtke nemaju znanja i sredstva za pokretanje takvih programa

te im je za partnera potrebna znanstvena institucija, a tvrtke treba selektivno pro-matrati u području istraživanja i razvoja.

Suzana Kutnjak Mravlinčić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta na drugom je dijelu panela na temu „Kreativnost u kožarsko-prerađivačkoj industriji” istaknula kako je na trogodišnjem stručnom studiju dizajn vezan za umjetnost i tehnologiju obuće, a imaju 22 studenta. Prednost im je u tome što su zadržali praksu za studente, koja traje 30 dana, što je premalo. Studenti očekuju više sati praktične nastave koja bi, po njihovu mišljenju, trebala iznositi tri do četiri dana na tjedan ili čak cijelu go-dinu. Dizajnerica u Borovu, Hana Ciliga,

istaknula je da su u toj tvrtki kreativnom procesu prilagodili ideju, tehnologiju i ma-terijal kojim raspolažu. Surađuju i s doma-ćim dizajnerima, turističkim zajednicama te festivalima, a uređuju i prodavaonice, što pozitivno utječe na ponašanje kupa-ca pri kupnji. Ariana Pomper iz Ivančice rekla je kako je tvrtka izvozno usmjerena, posebice prema razvoju i tržištu EU-a s ve-ćom kupovnom moći. Istaknula je pritom kako im je njemačko tržište prioritetno te da na njemu prilagođavaju jednostavne pročišćene linije u kojima se ističe koža i prirodnost branda (robne marke), a u prodavaonicama nastoje stvoriti i prostor atrakcije i igraonicu za djecu te surađuju s dizajnerima.

...detalj s Panel rasprave

Uz iscrpne prezentacije koje su prikazale potencijale ove industrije u pu-nom svjetlu te brojne rasprave i konkretne informacije kojima je skup obi-lovao, u sklopu Trećeg međunarodnog skupa kožara i obućara postavljena je i Izložba odabranih radova učenika Škole za modu i dizajn iz Zagreba i studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Documents

suradnjom mogu osvojiti · Hrvatski i srpski kožari suradnjom mogu osvojiti rusko tržište Održan Treći međunarodni skup kožara i obućara Iz Privredne komore Srbije pozvali